JOSIP

MILICEVIC

NARODNI

OBICAJI U SINJSKOJ
UVOD

I VJEROVANJA

KRAHNI

obuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski ne razigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnije hili visegovora): b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje Iisklju· Civo SinJsku krajmu. Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost i kojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkama teustanove veoma je opsezna, a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni ·i pokladnri obiCaji. S obzarom na opseg grade. svasa 00 tdh tema .mogla bi bitu predmeo posebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi. till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr., us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $Ddmlden je i 16 nun f<ilrn '0 pok.ladnim Obiea]ima SiQjske krajine, a Mate .Liva-ja, sIuZ.ben:iJk muzeja u Sinju,s.nim!io je magnetofonski neke teksbove poklad, nih Sala ri igara, Opis pojed:i.nih ma8ka.'ra i igara kOje one Iavode, uz raZlicite dramske tekstove, toHko je opsezan da ga ne moZemo ovdje dondjeti u cjel!in:i. Iz istog x.az.log.a ne objavljujemo ni svugradu 0 ostalim obicajima i vjerovanjima, Objavljenugradu dijeUmo na tri poglavlja (2rl.votni, godiSnjri i ootali obieaji), a na kraju svaJoog poglavlja donosimo zakljuCno razmatranje s kratkom .anallaom till obicaja. Koliko to bude moguee nastoiat demo utvrditi da 11se neki o'bicaj i do danas odrzao ili Je nesnao u proSiosti (za ana sela u kojlima smo to mogU ispttata). Gospodarski su uvjehi na oijelom ovom podrueju prili6no uj ednaCeni , pa ne nataetmo neke bitnii:je razlike U obicajima i Zivotu stanovniStva sela na samom rubu Sinj,skog polja ri sela. neste udaljendjih od njega. JednaiIDo tako nema ve6ih ,razlilta ill 'll obiCa~
:m NlLl'Odna
1JJnjetnost.

Obi.caj'i i vjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oilogu u prvom redu na osnovu grade i:z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.o sam sa !lror.istio 'i .literaturom: a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucja

433

sela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogU priredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicaje

}irna katollckog i pravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e u tome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstoga

vezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, koja je u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-

cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovi oko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturni napredak, tndustrdjalisaeija i 51.) pojedine obitelji vee odavna naodriavaiju stare obleaje dok ih druge odrsavaju i dallas. Isto su tako u nekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdje S'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas .. Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieu do kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski rat uvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi su obicaji nestali oko poeetka prvog i napose drugoga rata,ali, iako ih obicaje i pravlla, No i pored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali je teSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, doduse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. Slavljenje niosti, a vjerojatno

selo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine

5U

porodice

zadrzale

stare

Nove godine, karnevala

ce buduce

i

svadbe vieroiaeno

generacije izgraditi

ce se od.rZatii i u buduc·
i svoje nove obieaje.

A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI matinske

OBICAJI I VJEROVANJA

0 Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dalzagore, pa i smjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Ijubavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno i nitlk.o ne smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U U ovoj, kao ~ u mnogim drugim stvartma, fataUsti« pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju za Ijubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne gal'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stD zaV'isi ka:tk:ada »od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice, pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisu ntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje«. rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti drugun iz pripovijet;ke D. simunovica M u I j i k a gdje se kaZe da »ZeIl'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ·ni zapletene: roditelji se
, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJ SirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a. a 2.ln pra.voSlavca.' (t<odiSrijak Banorin"ke vl""ti Bano\'inil Hrvat$ke, 1939 - 211.!tolovo~a - 194t1.I, Za.greb· 194(), ser. 318). Prilikom popisa stanovntstve 1953. utvrdeno J!l da od ukupno 69.1&2 stanOVnika t~jega kotata SlnJ (u koli je uklJutena. i Vrlika) im.2, 60.28~ Hn''atn i Q.!l45 .Seba. (P-op19 stanevniUva 195~, 1mJlga. vnr. tifl:rodnoSt Itnaterlnjl Jezik. Padsel ~ sre:zove prem..a.upra:vnoj podell u l~. godJ.nl, Beocra41.!I5lJ.

Govoreci.

srr.

JugoSlBVenske !lkad{lffiije, .Zagreb I94B,

226). • Ivan

Lov-ric,

. . I1ilje§ke.

0

Putu

pe

Dalmacijl opata str. 112. - 1l4.

. Albei"W

Fort·if;a,

<dIIll e :

LoVTIc),

Izd8.VlItld

zaVOd

434

jedne i druge strane dogovore, i mladi se vjencaju i1:i se i bez vlencania roddtelji dogovore - i to je glavnc.«! I ostah podaoi iz lli.teratallre, kao i ani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore da je na poeelilw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selima Sinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijee roditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi adluce 0 moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovore i stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomite nalcen par godina ill se ne porrare nrikada. No takWhslucajevasklapanja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako, premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa) i premda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka, iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61n Sklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCki anal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljednjili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevt li nelcim selima Cascd. -i seljaci ill ne smatraju 210m, dok su u drugim selima rjedi i tu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle nastojt d.zlolirBlti d. kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanja braka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:a na kraju ovoga poglavlja. Djevojka i mladic upoznaju se na pasi i prli drugim gospodarsktrn poslovima ilt u trenucima odmora i razonode: ria sijelu, u kolu nakon mise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolorepJe i sklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6ima dade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpatiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neee dollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak je da ne .zel1 s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu je sklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu (nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iLi u drugoj pros toriji , a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi u ko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom i ora pred vratuma raagovaraju. Boslije toga mladsc poomje CesCe dolaziti na s-ijelo, cesto 1. sam, bez svojrih prijatelJa_ Kalko se vee vldi njegova simpatija prema tOj dJe· Vojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s djevojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0 limoV'inskiOIn stanju .A1oo smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece moo osigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoriti ad njega i kaZu; »sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c«. (Btna2/e)4 U vremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima i izmedu ratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtliclti rim~e odluke p

sastanu. Kakose

mJadiea..

~at1

• DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38. ''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt cerna 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcnosnno pop1$ zbirki I kOja Mia obuhV!lCa poJedina zblrk.a: L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!. gradll. Sinj ske krll.j ine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:uje sela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . . 2. Nikola Bcinifatl<! ROI\in. POlklom!'! grads Sfnj!l i okolice, g6d. 1966. r!<p. INPbr. 157, obullv;L(!a rela: Biteli.':-, Elrnaaa .. Citlnk, Glavlee. Grab. Otok, RsdoMc iZelovo. 3. JoSip MUl~vj<l; F-olklor Sinjske I Vrlii:lire kmjine, god. 1967. rkp, INU br. 758. Qbnhvata. sela: Brnaz.e, GaUna, Dlcmo, Gala" Garjak" Glllvl<», Grab, Han, HrY&ee,Jabuka, Jellll!a, Kooule, Mam'Jce, .Modr~. Obrovac, Otok, Polal!a. PotravlJe,. TrtlJ, Turj e.cl, U{lovIMQI, Veil!!, VInBl16, Vojni6, Vrlika i Zelovo. Aka se navode podact lz osl:alibruJWplsa INU, to Je posebno ~.

435

str. eta eura govori 0 ljubavi.djeVojke pokaZu u drustvu. Dok djevojke s mladdoima igI'aju u 100lu djevojCice stoje oko kola:l pomalo sudjeluju u pjevanju. makar kako bilo lijepa i odrasla. s!. Savu. im. Beograd 1906. da se cure i ne opiru za nedraga pool . Taj se sajam zove 'i »glavn. .J .IJe vee upoznavanje rnladica i dj evo1aka.rn4<. ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to je prvo javno ulazenje u drustvo. Ii sto ne smije pokazati.1 $jeverno! Da.n jepodnaslovQm:.l.00 djevojke strogo drze: mlada sestra. 37_ . »A slutila. «.ila«. a ponekad i iz drugih sela. A znald. tadasu mladici eamirat: (~odabirali) djevojke. sto nije obica].531. Neke osobitosti U svadbenim obicajima i obi~jima vezanim uz sajam u Dalmatinskoj zagort Iz po. S. onda su joj roditelji vecim mirazom njima odaberu buduCu zen1u. hllj. a u tom suga sIueaju sami traZili ill su nash posredneka .lj1(dalje: MltrovlcL Arhi" za pravne I dru§tvene nfll. str. A'~o se starija sestra nije rnogla udati zbog neke Hzioke mane. da se od parntivijeka u Cettlni. No Ii ·tu je kao i priLilkom udaje pravilo kojega . • AlekSaridar Mitrovl. Pravoslavni mladiei dolazrli su na to sjelo katoUka. udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja. materlnu vecem mil ovanjt. a u pripo. da joj vee nadose mum i zeljno cerkaSe. vijeci Al k a r isti autor govori: »Znali SU.. Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi ima aeraan (Mitrovic donosi naziv aendar).Norddaln.1:l. pa rna imala i mladica. 436 .smije ula21iti u kolo i ne smije se udavati. 3).cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar Mi.. vidimo iz podatka da se za sajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada (Gospa od rOZanja ili Ro2a· rica) govorilo: »Rooarica je zamiiras. simunovic u propDV'ijeol De r dan: . dok se ne uda startja sestra. »Zcltehen \. kn].aU"JI... U VrUci je zabiljezen i naziv »godisnj! cul'skii kuent sajam.G . 524 .. II nesto izmjjenjenoJ Iot:ml u knJhl P.tikom ram medusobnog upoznavanja i odabiranja braenog druga sastajald su se u jednoj ku:6imladici i djevdjke ill dstog.W¢4 190'7. ne . Autor razlikuje derdan • $lmunov16 rv.a zato.trovic u prilogu:Z en i d b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m ac i j iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke. da Joj ga pokaZu . a katloUoisu isli njima na sijelo nastojah naoibracnog druga. Koliko su saimovt zaasta bm prilika da se pokaZu djevojke dozrele vee za udaju. tj. pocmje :igtati u kolu.ke. da ill mladiei uposnaju US da medu na Sv. Prije -svega. Tom pri.za sijelo koje se odrzava neposredno pred Bozid. Oval <::Ianak obJ!lvlje.. Krausa 4ailll'opop.alo je nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca tako i za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik.6.provodadziju. Godisnji sajmovi i crkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlika da 00 . I. Kolo.. su 'i il. GUrski sajam«. koje se piesalo u b:l!m:i:ni crkve nakcn zavt. pa da rrmoge zeme ne Ijube svoje muzeve.setka mise. Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja braka pokamlje nam D. Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka. je po ujasovu cescero dolazenju i. da joj je koji momak drag« . 194 I 13L . i ud!ldba 1. Rijee sajam tu ne oznacava trgovar.l!yteliO..rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale. autor tvrdi da S!U resti sl·ueajevlizenddbe i udaje s potpuno nepoznatim parmerom. BeLIV. 2enldba.

ovna s rozirna j jabukwn uzublma.a I dr. Sudionici svMbeOOVU'·5(> u Tw"j'a. Autor u drugom prilogu8 donost dopunu opisu Zienidbe u sjevemoj Dalmaciji i izncsi podatke iz· sudskih spisa 0 siucajevima gdje mladie oduzme djevojci derdan i nakon stanovitoga vremena probnog braka otlera je 1. a dIi.. Qna je tsti dan posla s njim njegovoj kuci. 1966. prvenectJelje po vJent8... Postojt vise razloga za postojanje talrvog probnog braka.. tj.ntge PIIk straae Erdeljanov:l. [e u pravoml!..llsuj wi ~dbfme obi daje d. koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini. viaea 1m po'ode (str. I ka.zelli. Sinobo. a ·tek nako!f. pollva. U dalJnJem teks. seta Turja.~). - Jo~ o !lenidbi i ucladbi u sjeverno] Dalmac~ji. Deset c:Iru:l. ali iznosimo sluca] Tanasija M.vlIC8. a vjerojatno je postajao Ii III Sinjskoj kmj-ini.titihzap!sa.a tive nevJenCli. a zs. dramski mo.. iz Vrbnika kod Knina i obmanuo je prieama 0 svom bogatstvu.).reilih SVadbenlh obreda d\de vreDlBll.JIIUTUtJacimll . Dovodenjem djevojke til vlastitu kuou tnl. pr!lut I sJ. podatak D. Jil. 8 podru6Ja. 228.da da je to l't'doV1UlOpo)ava 1 kO<l pra.almatinskih. U prvom redu mladic zeli vldjetd moze Ii mu djevojka . Bunjevacaldalje: 4S5.. iz Polace ~oji je na sajmu u Kninu upoznao djevojku Mandu s..." zove IS'! u 'I'\ujacJfD& dar na urniva. S d. Derdan ovdje nije ogrliea.p-omenu hr. je jedan takav motiv usao i u umjetmclco narodno st:!varalastvo. ·a:kotlo mladic. na str. 226).rjellta ». okQ1tci B'ankovca.atka 0 2enldbl ·U SllIjskoj krnj1ni kOja doncst ErdeljMovie . nego na debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvij6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa.ci i :IDval:e i iz vlru.). te ju je na kraju otjerao kuOi. Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuai i otada .. u Turjacin\a fOd.vnog stanOvnl!tvll vrlo I"8Scproatranj en obi~aJ da mladenei ~on tzvr.11doZenjin.bna iulanja. dok ne prikupe dovoljno novaea za [pr. Beograd 1907. koji doblje ·ne.l!.doZenje rodblna i prlJateijl &""Ilj\l pnnos ill ~ UI zaeblreu.. 1 jenpj. tebacajupUtem djeci (5tr. Bunj evaca (str. od prcije.a. kola~.. Navjesta.slucaju nesloge mladdc otiera djevojku. LXXIX. Ovdje autor: is"bice raz·l!iku izmertu termina ooontti i vjencati se.Janovtc <lonruii. Z!1l.saljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi. (:st r.nJu Ide u crkvu &a diverima.nl np"" se poole HI ven1!BjI. u slueaju da je nerotkinja ili u .. Ne mozemo ovdje nabrajatt sve stucajeve.. 215 - 231)). str. Arhlv sa pravne I dru!\tvene 0 patekl .Za ptr kod mla. str. Mladid se U ono vrijeme nije smio vjencati prije odsluzenja vojnog roka pa su mnogi mJadi6i doveli djevoJku ·a vjencaIi je rtek po povrntku . 'a ovdje IznoSlmosve potl.telJi dol_ nevj'eStl u po'ode. Mitrovic kaZ€ da su mu poznati sIU¢ajevi »da mladenci. ..ljlirlWoiu«.e oki~ena . gdje. Naprotiv. II ona I muiemlli dje:verom nakon toga. Beograd 1930. 493.ma u potpunOJ vJen~anoj opremi (str .Jine Iz postOj€ee literatu:re. ". Kada m.22:91.? Drugi je razlog vojska. Takav sluca] sigurno nije bio izuzetan. Novae. sa obavlJ~ pcmedjeljkom ill srlJedom (str.stanovitoga vremena.zive kao muz izena. lJubl PIS. koJ..sla.cima pirdZija.oJ ku6i u TUt"jaeini. t gornji pracg (srr. 229). VjenCanje.seca' nakoll vJeooanja. J\4lt:r<)vic. (str.Sinjs)<e kra. duZe razgovaraju i dogovaraju ISB.1.Iad!ic na Itnlljevske ak(IdemJJe. a derdan je miraz u gotovu noveu. svojih rodi·telja.ipremanje svecanoga svadbenog' slavlja.. a zadr2linljezin der<ian . pose.cuje preko mJadoiieruinll Iru. uz pucnjevu pusaka i uz veliko pjevanje idu na vjencanje a za njima tree njihova djscac.njesvatoviroa.a.KatJkada mve nevjenCani. 228).o. u Knillsmoj9 i vrli6koj kIajIni. snimio i. 225 uz!!. 528. U 'I'\1:rjacima jeu~ nose u torbi voea.vo. Aleksandar Mitrovic" nat!ke.) i pica. A. po dolasku m1.buka kOju uevieSta.l.tu (!<jmo' 6p()menutlnel<a~ tvronje.toll:JQ1.Z svoje kuce. 4 kale \II!. dolazi do crkvenog ill gradanskog' vjencanja. Erdeljanovie). je to rljetko )rod Bunjev (katOli. Tek nakon stanovita vremena ona je uvidjela prevaru.adic je ozenjenti djevojka udata. .· . ako more dOhvaUtl. 229). ETdel.a do dva mJe.U Turjpcima mladD.Srpsli:e ac .11 (str. knj.c navodJ.a tome se ne protive ni njezini roditelji. Oi. cptse 437 .vO<JemI zovu je naldCi:na OM 229). Tako sam god. ali joj je Tanastje vee bio oduzeo derdan. preba.1 • JovRn ErdelJ.r'RdaUdjecu. smmajucl maskare iz Graba. . jestiva (pl'!lifuo po'gl!Cu i ~no 'brav~ . Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanak i p:riSltanaik.a.229J.Rnovie u knjizl n..

103.!l - 22. i pored strogih zabrana. Se10 dnace ostro osut1uje djevojku koja prije udaje rodi dijete. 1843.la znakove djevi6a. ona pobozno okaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj.i6: r kp." scene dena viti morr.vkako dodaje Fortis.zn!lk djevtl!anstvlI.. skida. •. Kutlani. .cca. ako mokti »kontra vitru«. timo Je osrarnoeua. kako Lovric naVlOdJi: »pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak i aka hi se obaznalo. roditeljtsu to nastojah pr. djeYojka drugojpred crkvom skinula s gtave crvenu kapu. djevoike su se nekad udavale sa 20-25 goddna.» No i tu se opisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju. (Prema. ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno i zato sto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape).yet i obita..:i!kTlitil udajorn. II Lov1i(j.koji joj redovno nade muza«. koja ucini kakvu Ijubavnu pogresku. najviSe petnaest goddna. Sada je i ovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka. oak se drums udaju ranije. stekta predbracna dskustva i.da bi se U SIuooju. Zagreb 19&4. U najvise slucajeva prosnja je formalna jer SiU se mladde i djevojka vee pl'ije 0 10 J. kapu sama. I porttetl.. Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanu K urI a n oj navodi M. opj. 29. Taj je govordo 0 svojQj oon. a 20-30 za muskarce.» Neb kaZli da djevojka mora biti sta:. a mladi6i se rene izmedu25-30 godina..: A.. sIozilo djevoJalka i da bi jo] stlom skinule kapu s glave. Zagreb 1937. str. Milfc!. str _ 13.aljev. da ill je . salje prosea koji ad djevojke i nje2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode.jma nije odredena i vartra u rasponu od 13-30 godina za Zene. stovise.a. str. (dalje: l'!ofi6).JO bio je puk:i sdromah.ako je Delta djevO'jka. BoZiic k0Jk>o su nekada Ijudi vjer-oval!i da dje· vojka. Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju.n betelto rcsso OSS. 23). Ali. pa to i fratar presuti s oltara«. treba da je pametna. bill. kako kazivaci govore. i. 75:8. INU 'pr. Vanbraeno dijete zove se mule.za nj. a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se i rnlade udomite«. U ve6ini sela. Zorn.• M1rko " Simunolii6 (v. 438 . S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke cia su se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci M u I j Ii 'k a ka-Ze da su se djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaestl. str.suje f. moZe ostati u drugom stanju: »Kad u njenom selu bogate dievojke zanesu. .ul!ejo de Je Jedn. a U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadenei SU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13-godiffiju djevojku govorect joj da je bogat. Bw(W.mc.13. Dab za sklapa:nje braka u ovim kr.a danas se ni to viSe ne dagad:a . 3).nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro.~.3 .rija od 20 godina jer »kuca stojd jednu 60scu na zemlji a tri na remll a.je stanovruka I>il. kad ne bi 'Sarna skin. Venezia.. zefisko dijate mulica a musko mulac.vitar nagrdio'. Petravi~.Inultinske zagore 1 sl.. onda sa nekoc dogadalo .8. vise Prosnja Kada se mladic odluoi zenitd. da u njega »dvi mlinice rnelju i st-anje sest krilometara u k:vaidTat«. B.Ka!oti u rcmanu . str.idbiika.y. a ne mora se uostalom brinutt ni da promijeni boraviste. Knjimvnik M. onda svako mime duse vjeruje.nstva.» Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da se nekoe vrslo. Pete 1Itu4IJ.

jer odanle imamo potpunije zapise 0 prosnj! i zarukama.str 116.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1. Obieno dalazi desetak prosaoa i to uv:ijek muskarci. 758). Rijedak [esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku.!G Najv'ise zapisa s terena govori da su svi najprije vecerali. Obicno su se roditelji 'i rodbina vee unaprijed iscpno raspital. a onda je dolazila prosnj. pozdrave ih i uvode ukucu U prosh!ju dolaz] mladic S ocem i. Prosei postave pedenje i ostalu hranu na stol (nekad na siniju) a tome domaci dodaju i nesto svoga jela. to se dogada. kojoj rnaterina svojstva pokrivaju pogreske«. U dogovoreni dan. pa cemo ovdje spornenuti podatke iz vrlickih sela (gdje sam prikupljao gradu 1957. dok se goste i razgovaraju. Kolik:o su ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da se roditeiji vjerenika »obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvima njezine matere. dogovore se kad ce on dovestrl. da se djevojka mora vroi na majku.svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovorllri tU.i 0 buducoj snahi. "Ibid. 115. svojim zalihama hrene. kako kaze Lome. slatkisa i na razDju pecena OVIla koji je uk rasen . . proscima se to kaze i oni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora. da 1i je rena kucsvna. da Ii je imala dosta mlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl.» Ali isto taka raspituju se za mlaoiea. dok raspitamo. nego su se u sali prepi. i kojase nalazt u rukopisnoj zbtrci INU br. Vjerojatno je cin zaruka bio jednak u Sinjskoj i Vrlickojkrajini. Mladi6ev otac Hi netko drugt kOjice u ime rnladica prositl djevojku u Vinalidu kaze: »Nit me ko pita "Lovri~. svoje rodluslje da se dogovore i s mjima. da cujete sto smo odlucHit< te da su prosci ponovo dclazili u dogovorenl dan u prosnju. Prosci donose sobom rakije. jednim prijateljem ill rodakorn no Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca.» Takva prosnja gotovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh. a da se uda druga. najceS6e subotom uvecs.. a naroeito da Ii je marljiv.. str.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili: ))Podite· kuoi. Hi secak djevojka i umakla s drugirn mladicem. vina. odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a aka im je ne daju odlaze sa.. '. da Ii pije i da li ce on moct os.igurati dobar zivot njihovoj k6el'i.vol'ili. Negdje ponesu nepecena ovna pa ga peku kod djevojke. 439 . odnosno zetu. A kako misle. i dodite kojoi drug'! dan. u prvom redu iz olize mladiceve rodbine. 115. au usuima mu zataknuta jabuka. Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazill na zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu.su im lruena vrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojke izlaze ususret proscima pred kucu. lsto taka nije na terenu potvrden Lovricev podatJa.2erudbu. da se katkada raw majcinih pogresaka ne uda valjana djevojka.'B stvai'i . pogaee.' Ibld. iliroditelji . U nekim slucajevima mladic po djevojci javi kada ee doct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pa kad mu dadu pozdtivan odgovcr..ne zele taj brak. pa da. to jest. str . Nakon veeere nazdravljaju jedni drugima .a i dooooor.. Aka je djevojka promijenHa odluku. dolaze prosei djevojcinoj kuci.

lili samogtavu ovns ~ojega.adliCeVlim roditeljdma. Dogovore se Dd de biro.en i. kaZu.: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je« . novae. ponekad i kasnije.i da bude sretno«: (Velie). .ze. ako ka. Poslije toga mladic daje djevojei [abuku. aniti Ja govoran zaSto sam doso. no ima '5luCaijeva da mla.6 ulazi u kucu. mi cemo dati«. Ujutro djevojka ide po komsiluku i .sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena.a. pita je hoes Ii poci za njega. rtarra. odgovor po:titd:van. sve« (Diom. U novtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat. a ~ogod ce ga od prosaca upttati: »Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ.n(Se Ii ruugo voce.Znju. a pones'll i prednj·i dio ovna su ga bili pekl!i na r.81it'. U selima Vr· lioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju. je od zlata i beakamenetca. Nalron toga se vesele. a ako kaie cia . polaze kJu6i. to znaCi da jedjevojilm. a mi. novae !i. Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode«. tj. Alto je paik. SHene darove daju i ostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli. piju d Caste.daroce. papojill. Kad su prosol pJ1imilri.1 time objav1}uje eta je ispToSena.dlic mora joo u voj. on kaie da je Idosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihova imena.) 440 . a njoonm rOditeIjdma pice i nesto slatkiSa. bild gladni. . ja te zarucujem i dajem prsten . a uza Be ponesu i nesto hrane.!i:e zarueuJe djevojku. djevojk:a Ii 'D. da je oblacno. nit me cime nudi. Kada prosoi polaze svojoj kluei. da ne promijeni odJuku.su donijeli.a. cijelunoe. jednu iIi nekoliko komada.).vjencrunje i napo'wje<ianje u crkvi te ka:klo ee rmsporedli>titrookove pint. ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sa »kamenoicem({ a vjencan. ak!o dmruno. Kada mlad.sku lili na kakav rad pa sa na vjenOainje eeka.poji komsije . kada djevojoi daju JabU!kru. U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba. Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu. sto Sill dobdlri. Onda.sto ulrucani daruju rnJ.tj. prtstala na udaju. Roditeljd. maw jo] prsten na i"U'kui ka2e: nEvo. U Gat}aJku (OVO je selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s djevojkom pred xU.casU susjede ra:klijom. VjenC:ail.vIjaju se ist.je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju. I prosci dlaju ukucarrima darove. smatra se cia je bime do" vrsena prosnja. se- stJ1i sapun. a zato ne postoji odredeno praVlilo. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada. Mlad~c uz prsten daje djevojot skare i ltrunlicu. onleta 'je taj dogovor samo formalan i nakon djev:ojema odgovora mladri.dlic odgovort da je vedro. duZe vremena. odgovor je negativan. ondase Caste i vee nazdravljaju sa: »Zdrav zete« l »Zdrav kume{!! »Zdrava nevista« Itd.i dan.je se nastojd abaviti.sto samdoso.o) ... Ako su se njih dvoje vee prrje dogovoru. U seLu Moovice daje joj cetiri stJo ve6e jabuke i ~aze: >lEvo ti jh" ali mi nemo] sutra V'ratiti« . a Iznos zaVoisi 0 bogatstvu mlsdtca.!i:bi reIdi:: nVidi. MladoZenjin otac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci »idu ato " IbId... Kad i110 ne bi nosiH ljud.zataknut cekdnt7 ili drugt kovanli. Ukucani odgovaraju: »Vese je pi·taibi.je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije potpuno odlu6ila. a ostale] djeoi bombona i voea. U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je . novae. SOO p['ije.prsten. UI.

na Iivadd. OIl!aj tko je bio bogatiji. donesu sa sobomrakije. udaje najglavniji mirazll. a sve druge cure. djevojka obilazi sve susjede. TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojke dogovore koliko ce biti svatova. Nelti taj posjet zovu ici na ra'kiju. Tamo donesu hranu i pica. Nd u jednom selu nismo dobild podataik da se roba prevoztla na ·dan vjeneanja. a ne u druge dane. probijale obicne cvanoike za taj ures.k1ada. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanje i on je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara i pi tati . slmunovic u pr:ipoV'ijeoi Derdan gOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a »radovala svome buducem derdanu ponajvise zato.en}i daje 1. je lijepo na . utvrditi cia 1i je wj ol. pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan. biblj.vrijeme. sto ce ga ona jedina imam oct samih talijera.roCiSte«) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima.>i6aj . Kad gosti OdU. . darova i kada ce bibi vjencanje. a buducem ltiladoz.nji earapama. u-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja. da!kle. osobito akO' ~U g. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&ima zabraniene. a st· ro·masniji u s. Djevojka nikada ne prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje. 441 . Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrepstine i posteljmu uesvoju odjeou. Dan uoci svadbe. te se Caste oijetu noc. Od nakita svaka je djevojka uz nosnju morala nekad iiruati derdan. I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i .ih 100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lru krajmu. Zer:OO se u ponedjelJaIk. u zezenj vincanja. Na polasla. da svi piju rakije koju joj je donie mladic.snja vrernena jnr 'trajao tri do pet dana i zavrsavao u petak kad se ne jede meso. ser. kako torutmdd Lovric. "Simunov16 (v. Nekd dolaze na taj 3). pa D. asvekar jOlJdaje nesto novaca.Z udaljenili sela.ih zaruceno na ·Materice (pretposljednju nedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>. Dodu nav ece .wrnijenjen u posljednj. zna Ii mazda bko kakve prepreke za sklapanje toga braka.tJeljima. komu i >koH!k()tl'eba datil.ku6i djevoj. sastaju se u gostioniai m u k. u nedjelju). U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sriIedu Ct'lijede. Navijestiti se moglo nedjeljom i blagdanom i to na veli. adro. Mladic i djevojka su poslije tioga. 'I'o sunapDvidi i tek te poshje njih slijedilo vjencanje.~ijed'U. te ponekad u vrijeme po. ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji. sto im je kod. rucntetma. str. SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti na dar' kisobran i eipele. Virna i raz]dcitih lilkera. Najcesce je uprija. susretnu se na polovloi puta negdje u stuni. 23. kosulju. Svadba Vjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen.ka ill dattivak'OOi na pros.~ivot go"LOn:K.I8 Aka je dvoje mlad. liM. prenostla se mladenkma roba u ku6u mliadoZenje.19 Ne moZe 58. duk drugli. sto ona zna.u6i 'llekog prijaitelj:a ili.koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi.

. 10 str.~(1 Najeesci [e naziv rotia.ada je jedan komad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola. Marodni i'ivot i obt6aji. a vjencavalo u ponedjeljak. !"rano 442 .. 158·. 7:58.san8. ruianci i mutap« te ostali predmeti. diuerom. nazivsclf. Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas. . ON.ju za svaik. uz prvi stup kola ucvrsta se kudje1ja s vunom i vretenom. knJ.. a kudjelja i vreteno ukraseno je na vrh nataknutom jabukom. Govorilo se da nevjesta treba nositi say taj pribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju te stvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove. Roba se naked prenosila na k:onjima. U setu Vinali6. veliki i mali konopac. druga djevoj'ka .a on posldje mlado~d. I.uo $8lll.. Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSe djevoja:ka Hi djece . srp.. Stamm svatu i djeveru djevojka daje k. svekar ill start svat i jengije. Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti. au Potravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koeijasa koji ide s djeverom i jengijom. a. a ana njemu kosulju koju je sama izvesla. u nekim slucajevimakum.edimanJa svota novca kaj. IN U br. Ovu je sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci. ito: 6-----3 lancuna (plahta). tim se pogada. II nagtasto [e da lie p<JZllaje. a ana govori: I)OVO vridi puna novaca i ja yam ne dam«.nMiJII (seksand~iJa).i d. 4--08 oglavaca jastuka s navlakom.ri od svakog mora djever ohkupljivati."4bIlJ. rll:p. a rijede se euje izraz mobilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija .. da se ons] kojl pregoni roou Wge ~llo. kudjelju s vretenom. praklja6u. mastele t velika drvena vedra). opanke i kisobran. 11. sjekiru. a na konje objesi sudari6e rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom.obiva mladenkina sestra il:i. (dalje' IvaniSevi6). SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira . a oboje ukraseno jabukama. Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim i platnenim predmetima postavi na kola. Ponekad [e vee una:prijed dcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki za priprernu pirra. K. str. ~CI . na drugoga zivu kokos. robu i pooi kuci. jacermu. kabanicu. . U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ili torbu. a i ukucani njih caste jelom i pieem.Po)jica. naskrinju sa stave sukanci. Nazlv sessan . Za. On jaj nudi nesto sdtnog novca. dasku peraeicu. Ivsnj!levfc.3). dok je rinace posrij. Djever moll tu djevojku da side sa skrinje.r:inje predaje nevjesta djeveru. .j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni: Iznos za svu robu. a ona govort da je to premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna. ZN~O. Kljuc sk.posteljina.. ObiiljaJi. !cajin (Iavor). a danas vee iautom. KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2.. a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe.zahlmkolima.. Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: velik\\ i malu rnetlu.kJoJaje cuvala robu.osulju.tovo jednaki sinjsklma) isla se »po roou« nedj elj om. na l'obi sjedi nekodijete Hi djevojka i ne dopusta im da uzmu. poeesce djeveru i k06ijasu daje po ~edne Cail'ape.2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) nekoliko inutapa (pokrivaca od kostrljeti). Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje. Oni sobom donesu vina i rakije te caste ukucane. str.

tr. a Lovdc spominje da »mogu biti dvcjica. 2i2O I dIIlje. Fortis spominje jednog prvinca.. UoN vjencanja mladenrkdna mdbina donosd . satkupljaju se susjedi i rodbina da Viide 'ko~i!ko 1i I~akve je robe poslala djevojka. lz sakupljene grade iz seta Sinjske kraj'in'e vidi se da je . dok bogaoi:ji imaju starog svata. Djeca nastojs skIDuti s kudjelje }abukru.iehungen (dalje: 220. Nije Ii mozda zbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima nekOlikobarja.ktarll (a to su bili prvinci) .Putem djever cast! vmom. nepecenu bravad i Ikokosi.n Be'. " Rije~ Je 0 rukopisntrn zblrk. 1 ka. 328.26 Isti aurorna. Dan uoci svadbe je nadivanje imena odredivanje svacovskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima.Erdeljanovic na 220 str. Predvodnrk svatova je proinac. . stari svat im octreduje fWlkcije. ili da je prvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba.ilti netko stavIji od mladozenj'ine rodbine. Nekd donose to na sam dan vjeneanja ujutro. I mo..Ze. istom mjestu dobro pr.. tko iz sela. :Potter). 230) nigdje to ne dokazuje. da prvinac nasi barjak. a u nekirn selima izjednacuje se funkcija prvinca i barj'aktartl. • l'Stter.tT. Postoian]e samo jednog' barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka i barjaktara u svadbenim obieaJima Ii Salama. Pettera iz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara. Prvinca III Hanu kaz.ivac izjednacuje s causom. kao i svi zapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar. Lovrl~. I koncizn.jinoj kuct 1. MogIo je.22 MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat neki stanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako je mladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr. Kulisic tu nedokazanu pretpostavku uzdma !.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 begatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum i mladi djever. " Franz P<ltt"r. .11\1.. 1857. .njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute. dok Lovrtc.a i barJktara.z EU'hiV8 lNU.1 Takl'ljom . okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje. . a do ktaja opisa svadbenih obicaja dalmatinskih Bunjevaca (zakljucno sa str. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka.i opis obieaja F. pa djever mora nataknuti drugu. Lovrl~. Kad se roba doveze mladozenjino] ku61.ko je pogresno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce. U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae.Si1l3JN svat ujatk . Skupe se u mladoz.ep. dakle.: »Vddeeemo dalje da je Fortis u pravu«.vaSe baxjak. str .svakoga :koga sreunu. a i poshje.barjakta. vee spomenutog djela iznosi kako Lovrt6 g<word 0 ~edriom a FoMris 0 vise barjaktara i 11 napomeni br. 757 I 758 J. biti viSe prvtnaca.. slatkiSe i pice. U vrljeme prevozenja robe. str.arna br. a samo jedan barjaktar.ra. pjeva se i vesea.jkladna Oovjeka za starog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilo StaTi SVM je mladozenjin ujak. 119. a nekad su i pueali iz pusaka. Dalm3tien in semen Yerschleden. 443 . drugoga kwna. Gotha. trojiica ill cetvorica vee prema odlicnosti pirova« Jj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih podataka. koje hi izgubile pravi smisao kad bi bila . On je zapovjednik svatova.. CauSe Ii druge. .

3 I a .a jabuka ·i svileaa marama. Nov. obucene su u tamnu ilicrnu. i danas se nastoji da je ima barjaktar. Kurnstvo se eijeni i odrzava do te mjere cia bi se. Sa. a u Hrvaeama se biljez. kum.32 Jengija. ruigdje dva barjaktara.' je vise. a uz str. Alto dh nemaju .'!isvat.i u nakim drugim selima. U9. enga.janja vise maskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama. Etnolo. str. kojd pjeva i .etlko njegove bliZe rcdbine. njegov zen. zovu se . Ako li jd. pa i vise.susrece se u svatovima svih sela Sin. na.. RuI.nog i drugog kuma. kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku- eerie su u bijelu djevojacku opremu.28 MedutJim. obu- Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu. zetov sin ili dnugi rod.i u zapisi:ma s terena spominju se dva kuma. Ako mladozenia nema brace. no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever. Na str. pa silaJ.stacenbasi' (to su svatovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ. st" 72 . tad Be stavu po dva od l!Stog imena.i oak pet djeverova . a u Otolru se spomdnju dva Cau.30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obiteUt.Sa. str.ani ih posude. 444 . 0 postojanju veC~ broja barjruktara.Kulj$iC. diver. 119.M..IS·. . I danas se nastoM d:a svatovi budu obucend u nsrocna nosnje.rajevo 1955. duvegija. sa. a najzadnji. sv." lvan.gija. U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starog l' Spiro . pa u komentaru F1o~tioova»Puta po Dalmaciji« ~e: »Erdeljanovic na osnovi svojih ispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravu«P Za PO':1VrdU posta. Petter spominje vjen6a.izjednacuju s prvincem. no kazivaoi nisu nigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbme kako to tvrdi l.iSevic sporninje dva kuma.. LovriC. nije nikakva potvrda 1 pretpostavc.i~eviC.lz putopir. onda se ·za djevera bira :iJ. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ). II . mova htjela uzem.barjaktara i na susjednom podrucju Poljie§. .ra Alberta Fortisa.• Jr. 80 donosi futogratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom. Lovric.. a ako su zene. K9Ikosmo spomenu1i. Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda.skoj krajdni. ta.imije objas.njava: )BaS ka. a sto je opet priko toga. Ka4 se uputu po divojku. a . jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIi cetiri. 75 Ivan. st.cu i redovnu pojavu u Sinj. U Gal1. '.d je pravi pir. "Ibid. JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine.staceli' iii .ko v'idimo.isie eitil'a Ivanisevloa: » ••• tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au. za njin barjaktar. negdje Iga .jprvi je prvinac. a navr' koplj. isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i:z crkve. C a u S. On je iz mladosenjina roda.owic. prdjatelj. Ivanisevic ops.1'ske lm'aJme. zabiljeoono je eta Ijudii kaZu kaJko sva:iJoVii 'izgledaju kao Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje. 220.1 ~uec. Glavni se djeliz ver zove ideo eli diver.razveseljujesvarove. cauS. Hi buklijas.. valja da jesedam svaee. str.·'erija. ne . U starn doba bio je barjaktarod svilenih sudara kao cinjeru. K'um je takoder nebko od rodbine ill. . crvene boje a danas je trobojmca. Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda.

Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo. K-asnije su bile U 1llpotrebigotove patroneza ulaga. a neki kazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena. a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku i u crkvu na vjencanje.j. 120 I [21. koie Loyrie. TscQmiJ'e je obradio M StoJkovi6 u ZN2Q. Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenaca i 0 brojnosti rodbine.. u autornobilima ili u autobUSou. Vjeruje se da nije dobro. Barjak stoji na krovu SVa tri dana pira. Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje. da nece biti sretno.6u mLadQrenje i uvece karla mladenei polaze na spavarnje. Ali akose ii. No Jasno je da se 0.51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou. caevina.sava dasiromamijl svatJovi i::1i oni koj'i s1laillujtU u brdQVlitl1l terenu gdje su uske staze.ak'o su blrl!ru. na konjima iIi !koHma. pjeSice na vjenCanje.8. Bezicu Nlkbla Siktrica. s djevojkom iz Otoka. da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin i zeli besplatno je. zdrav divere!« itd.dbenlmobi6. Pri svadbtsn uproslosti muskarc. s'VarCinakoIl!jlirna. Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci. Vedrine. voze li Be u 'lroldma. no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba. nego ostaju ked lw6e i priptemaju sveza dooek svatova. rekao mi je kazivac.sa svatoWma po mladenku. pucali iz puSaka zvanih d z epa ric e koje SIU se punile nabijarnjem balruta i pap-ira u eijev.l "mogu. danas de.'!tl buklija i dolibasa. a mladoj SiU davall najbrZeg"a kOnja i onda su se svalli utrlciv-aJj.jaktar Je na eelrupOIVooke..sti i pitt.su 1i.ice.. I.On ostaje kod kuee i tek kasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkve gdje doceka svatove s rnladom. Najvdse se pucalo u vrijeme dolaska mladenke u kll.ide. ba. Uri. . I:pak k82liva6i tvrde da su u SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima. bez obeira ja. a danas automobiltima:i autobusdma. U selu Udovicicirna. on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nije obiCaj. nego ce je Cekartll ilrod erkve. 27. U svakom slucaju. Svatovi su nekad [§U pJes. str. Lovril!. k:q. svata. Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje barjak k20 znak da je u kuci vjeneanje. Za vrijeme nadivanja imena piju i nazdravljaju jedni drugima sa »Zdrav kume. Danas se mladoZenje ne drii. $V. spominje Dolaza1c p-o nevjestu Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuci skupljati svatovski uzvanicf.-.Jima $tt.enli. (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J. Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne idu na vjencanje. Danas se V'idi kako barj3ik:ta. . palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu.. npr. stojl nakrivljen kao za vrijeme nossnja tako i kada je postavljen na krov kuce.rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~ mu s:J. Trilj) mladic :. Snimljeno na kolutu 202).e tih pravile.r. ako barjak. Jabuka.nje u oijev. U selima tsuocno od Graba (Velie. 445 .sta<\i1a u sva.

vrata 'SU zaikljUca. tJ:i.) 446 . ziva k.iz Hrvacd dove2/i na vjencanje u Sinj Foto: J. sada na prowrU autobusa u kOjemu su se BvatOm . Dok djever pregovara s vraterom 0 iznosu koji treba platttd za »otkup«.uViJek S omm predrneulma ruCnik.zah:t:lijevajuda Im otvort vrata jer putuju iz daJeka. Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu.nl su u kuci. carn:pe i rucrdk. koie je nekoc noSio barjak. Svi UkiUCa.na. earape).tar. svatovi .a.. brate. ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar- Bariak. tu je nasa zatvorena ovca. (Bite-lie. a traZe izgubljenu ovcu. Mllicevic 1966. svatovi pjevaju: Placaj. umorni SU. kosulja. najcescenevjestm brat stoji Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS. a jedan muskarac. ne zali novea. on im nece otvoflibi dok mu ne plMe. On pita svatove zasto su d(}sli ri sta traZe.oko§. (Institut za narodnu umjetnost) PLed vratima s kljucem III rukam. Negdje ga zovuvratar.

otari tm pure oko zub'.7 vet uzeti onosto je nase.e. . svekrve il!i ostalih sva.at.) prate kakQ ovaj tako i ostale djelove svadbenog ceremon. U jednoin casu \. Neko naSa-. . lQ"ava.a kupi pstroletku sv1¢u DOSli su nam nsse sek. smo doslt pratit seku nasu Jesu l' ovo neke kolegice sto reva.li tekstove sv:ih. Ni1jevratar ostao bez para. svati. Sto mi ova prupivaje slda. NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu. pjesama koje se pjeval}u na piiru. U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatova u mladozenjmu kueu i dr. Je ne bi'ni za svoga dida. dosta tnj 'Je tvojega . Ovdje ne mosemo doIllijel. OJ svatovi.ivli dvostihovi na raeun izgleda ill bogatstva mladenaca. Ajde neko. OJ divere. Faljen I sus .te se pa:ajdete spa-vat.ijala. Sto ste dosli ovdeprtipivav. u nevjest:i:nrim .gnjati? Zeleni se trava odotova (=otave) je ~i nasa neviSta gotova? OJ divere.SV3ItQvima. Ove cure nisu 'vake bile dakle niSu rakiju popJe.ie zarid:a:la. vee. jes:u liWs zabolili .D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja i ZeljeLa kup.iki. fij smo j enge iZ voresta rrdsta. cl.u opremm? Vazda Isus. jeste Il nan nelt. ctaj para mladieu nek.prkosa. bud. Bolje b' ·bilo da 1:II11D' iSli spa-vat nl"gb 'vake svate prieekavat· N-ismo dosl:i ispiljatt CaSe. Ona tamo sto nam popivava sUds nema koino jedna. (=os. cura :!ito . il' o5U se oplle.rtovskil1 uzvandka. OVa. Nemojta nam propivo·ti niSta. vee cdvesti onesto re nase. mjesto cure . ii' su lude. .sreca rnladenoima a 'treU1l.zenu smovam dala.ta. Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (= neku ) i nevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugujuci.1 mali. [a.. niekakupi kutiju cigara. vel.!1j vrataru para..inan vesela kadti bjezis iz ovogasela. Pjevanjem razld.ltaJk loasnIije to su razliciiti salj.ju lrojno magariee. sada jenge lJubi. Ove jenge sto 811 se uznile. dugatkoga nosa.r~Ia) tl'i je sala ne bi namazalaOJ ti jengo. nase neke.6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacica je u mladoZenj:i!nim a drUrga. da ne moZe kupiti elgara.goBtl oko kuce pokupiti kostL Nismo dosli kuplt kosti vase. 44. nas narode milt.

od.a Polje) SInJ SlW ~ il!i. Barjaktaru.il'ikl. kule.Moja ovea je malo Nlje nasa« (Dltg. rkp.tiCa mlBda.) Prva barjak . kuea tvega milog zlata.ZOOgon ostaj.• al!i. . kriZaJa si. poSalji nam koj-ega na silo. Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenu j kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade. ri. Cujo san da je ovdi i. 11Dobra je \ekstO\l~. gospodara. $t oemo im na pijatu pure. (PQtra.a.. Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJe Ii ovo vasa ovca?« Svatd. Nane moja. imas. Sada ne valja. INlJ .<!" neka. neko. VeselJ se. kuCo poclglana. ruke ked oltaraProcvjetao jo:rgovanPa vdsi. t ova . nego drugi' trists- zelJimsrlcu. Isus.ju da li je njihova.ovcu. DaSh su nam gosti i5PO(1. ti poljUQi evo ide jzminica tvoja. Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II.vlje) kana moja Wnica B3ll'jaktam. eva ti nevista prvo jutro tiZeg]a tisvicu.je-. izlazi. iz ladJa. evo tehl n.mlmak 448 . stara :m.Svektuva mt bolja nego majka.eV'jes. a kosulja od osam stotina.jiw moja. ti viSe valja . viSe eura ni&i.. Djever ( rjede netko drugt od svatova) UraZi mladenlru od »vratara« rijecima: »Izgubtld smo. mala. Imam svekra.nga debeJa u pasu U klasu. draganov'i dvori. vocUmo ti ku6nog gospodara...)35 to je.aSa \i115e ruse. u s. IJJIijenasa«. Faljen. no ko-iutu203) . god. svekruv:ice. ODs :rtiCa mane Lstrn Yanks. oprosti joj grlje. Jerko l:IezI6. Stlrino nasa. evo OOb! vodingospodara. moja :m. aeko..vekruvu dava mt je usa . kupin. jadna. Zbogonostaj.al. $vekruvice.ttaste dlake« (VeLie).. Ja Nane moja. n. ti Jo cina.ti se v"l. Ajd€.niko je ne place. NaSa seko. . dobatmi ko d:uSa. »Vratar« k-aZeda tmaju neku OVOU. (Jabuka.O i d~. nji'QV'a je. FoWm Ine - 1M'1. IIi: (Velie. ali ne zma.·kaZu: nValjaJa je ita ni'1ro doba. Veset se. ja je moram nac« (Gala). neko nasa. 162 (Muz.kokooi nije. i u tebu_ maiko rasplw~ana.iko stars. vrata. vrata 'l11:i otvori. Ui: Dobra jutro. nane moja stara. dSI"'itno ti hilo. a na njemu nl. je. Zbogom.

»Vratar« smaura )~O'tkupljena({. te neka mu nes1Joplate za trod. nego odmah . ali ako BU roditelj.5 rogovima. Negdje daju za otkup malo riovca. Ka. ova 1lriba proSirttl(. a -katkada stari svat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena prednjeg di~jela ovna .. u kOju je zatalcnut kovani novae. ili pokusavajuI tom prHikom produaitt Salu pa im daju kakav start novae. Moirete uOi i VIi i bail. Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: »Valjat ce i ta komu. 449 . . Kazu da je ta ovca kada je do njdh zalutala.buku. Umladenlcinoj ku6i se caste i nazdravljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn. kojemu dz usea viri venka crvena jabuka.5 novaca.ti ~ lupati. poljube je i kaiu: »Daj i tu!« (Otok). ali prt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova). Barjak'talr.ali sada prvinao..ne dada jo. CauS mdjever uzme cekicpa i on lupa i ne prestaje dok mu ne dadu clair.. Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti i njegovata te traz.ja:k(. bicve. bijelu koSulju jlJi peiSkir i sveze mu na vrh jednu zlvu kokos. »vrataru« 'jabuku. !ito zavisi o bogatstvu svatova. Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovede njihovu oveu.'On irna i drugoga posla.ju. a kocijaSu daje zobnice za kooja. Nevjesta Hi druga koja zena iz kuce donosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja.idu u crkvu na vjencanje. koja ne smije b. U nekim slueajevima pocne djever nuditi otkup 0. djever il1 prvinac una cek!ie kojirn Iupe po vretdma elm doau kuci nevjeste ali poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl.ovce?« i nece platiti (ZeJovo).n:..UCll. U selu Jabuci djever za. dok . Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&. Posllije toga sjedaju i jedu.d.i. Udara eeki6em u prag i dovratnike.e da dm se to plati. zenamasudare. IIi negdje ka2iu: »Dajte mi i()dste~jJ.ti mladenki eipelu s [loge da mose od djevera ta-aiiiti otlkup. ne daju. Svt nastoje wodlm sto vise Sala pa se desi da i neka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatove da 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove i nece ici od njih. Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje »glavu za glavu« sto mu odvode kcerku. otkup daje da:rcije dosta i neee da prima dok djever. djevojke sil'()~. traZe drugu. daju rim rucaa:t. Nasa mje« (Dugo Polje) .!iJl:n ne daju dar. Svati kuru: »Kioliko 1:>i dmas korlst. koldko je ovoa potrosila lrod mene«. ali je ukucan.d. Sada dovode mladenku i svati kaz.u da je to njihova i hoce je uzeti. \tidite da je sire ad vas. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: .i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niije njiliova .tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmu cipelu s noge.tkuCa. Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze da se njemu Vlise ne isplati tra2i:i:ti.d. Tada se pogadaju. GcvOTi:»Ne moze se uci. Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane. Ba'rjaJk.Zatlim n.tM Lapa i dalje i govord: »Ne maze ucl moja dru2lina. Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija. Triba prosirit« (Otok ). onda se u rrjih ne zad'rZava.ttli ema. U Velicu ptilikom te goz:be netlro nastoji sOOu. Ukueanri govore: »Ma nemojte. ad.05 n. Kad j-e sa svima se ljub!i i pozdravlja te uIaze u kueu. OalenO nevjesta daruje svirn muskaroima -iz svatovske druzbe earape. pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n. do 20 n. mladenka prilazi svatovirna.

wita.o\'1 su tvrdili cia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjeru pJ:1ovjed. Spo.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebu N' SmOtri lulkulurll. 1894.i cipelu. ne-ld su g.1 Preko kovrljaka 3 mlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei. T8Jk!oder protiv uroka u Dugom P01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodtie6e. u Grabu... BogJ~ic: Guda. ad nj€$. pa cesbiti ugodna svakome«.t1. pa onda u oca i.pelu obiono uzme 1Jkogod.74 srr. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune . r . u_ Udovii'lics i FiliP" ocit. r 194. To Je protiv uroka.kuplj>ivati. Ponasa] se dobra.k pokriven okrugom« tV.zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno.0. Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdh blagosl'Ovi oprost: »Ja p~b. Zagreb 1955. a u posljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavo ike. na redu za vjencanje.uvl\ici I ~ (kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi. menutim kaziva~'ma ~ahvaljUjem naovoj pomoct.amprostenje najrpnije u Baga. posebno oglavlje. onda sVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice.i govor: nSvezlo ostavt pod mo3Ubi.~ da udate ·Zene.pala nam je rosa. . ka1. 14'1 j 161) SpOrulnje se kovrlJak·kao oglavlje udate ~. U nekim slu6ajevima jengija klekne Ii: uime mlade traZi oprost. Ostald kazu:))I Bog td prostdja!« U Hrvacama za sreeu svatovtma etave u dZep blagoslovljenu sol.i Sinjsloo kra.. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom. 19B1.2 sela Grab. nairne. To se oglavlje zvalo ko» iIi kovrljak . 12Bl I u !mjlzlMarljane G~!c. a u. nosila. Ud. Aka mu ne dati'll. ukuCani moraju dabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre. r. U Dugom Polju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur.ie ~n ad 0fIQIP ~to . ne pusta] jezik priko 450 . jim krovom i trasipamet drugu. Odl·azak u crkvu U Hrvacama debelom diveru mladenla. mlada ti je bosa! (Velie) Sada djever mora otk!upit.a kasnijesve manjs. Ka?)vaCima Marku Co"'~u. Pravoslavci za naoposum . .rcl). Ci...sL. za suneem i u Hrvacama se kaze da je to rad:isreCe. sir..jio. Ii satdm pr:ekrsti sebe Ii nevjestu.tnlim -resama koje su joj padale preko ociju. Dna je. 1903_ lz Graba.ila svakcdnevno. i TvanuK1. divere. Ptlisrutni odgovaraju mladenki: »Bog ti prostija grdhe«. a otac odri.a. ne nose kapn "n~go mjasto nje kovrljil. da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu·.case i viljuske..ine rodome. U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenom vodom k6erku i po:reli srecu.. 1928.36 U ostalim selima taka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu. glade (Etnugmfskl muze]. U listom se selu kaze cia nevjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kada nevjesta ide iz kuce.5\1 ga udaje ~eno. JAZU.lednO·sam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__atal<. Tumal! Idoierie . Jabuci i UdowOi6ima svat. Zaf(r~b 11'. a desi se da jojSkiinu cipelu i 2-3 puta ~ on mora o!J. Kazlvatl su ml naglasillda je nevjesnn kovr)jak na dan vlen:~rmja \>iO' boga. matere i u svih vas koj~ me slusate«. a u ZelO'vu lrum raz:bija casu. Prama BO'gl§i6evu navodu s podruejn Cetine . Medu·os1. p. r.6u. Mi'rku Badalu. oi. okiceno srebrom izla. i~CaCvine.e. u G!lgovorlma It @a1lCitihkra~ slo'-~"skog juga (dalje: Bogi~ic).ahlm salama.Prij~telJu. Na dan svadbe mledenka je do prvog rata. Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum.a nazlvi1J1 i kruoQm. On je baci preko sebe i razbije..

'. tudu majku majkon zovt. kderli. cerce* moja..". nakon vjencanja i oni se vracaju kuci.ateje: Drag/ca Radouic' (l9JS) i .kcu~spla _ ka _ na. p. a onda mladoZenjrina svatovska druzba. ~&ilJ l~: .pjevaju(\'J izgovorfla nia.176 Ii ~3' J. . Bez. Osamcle:llet$odl~ja (·Snimio na kolut 203 J.u seku sekon zovt... tudog brata braton zovt. 'svekrvu <i svekrvar« Robu moju neoe vozit kola. ku _10 po_ . zatim nevjesta. ell ti robu. '.. 0_ . oQ~O zabUJiom. II ~ )J\ )1 ~J---J ---. (). Paua 6ugic (1938)~ y CI _ glcL ne.naprijed idu nevjestinrl pramoDi1 tj.WW~q4J!:#-'!~~ ~'iI~:If.sto eeree). .. Mladenkini rod!itelj'i ne idu U orkvu d isprate svatove samo jedan komad puta.. Be~c) zapi- eeroe" moja. Odj zbogon. . . " H sky.!! u Rado· 1965). tud. njezin rod. 451 ..192 Podinje AndeJkd Gugic (1942). Ostala mladenkina rodbina pratt nevjestu do crkve. jon Je rekla: »Slusaj.IU. tudog cacu caeon zovi. _ .r. (i a te_hi maj.ute jI"lbD li~~li&. majks.)_. a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi.' .ca. donit (Pjesmu u selu RadoSic snimto sao J.. djevojke pooinju pjesmu: RADOSIC 1965. Svekrwce.-.jkownje.lsi ~~Q'I~~ @g WJ"'~ ~I~-:-I _bJ . ceree" mO!:a! sicu (. odi zbogon. ma}ka rasp/a _ Ka_ '(78/. Odi zoogon. sve hi stare u dva tavajola (ubrusa). dabogda je derala u grobu. Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee. Dok ida u crkvu Ebo _ gon 1. pjeva(!. __ Kad je pOsla. uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa.

a rnjestani drn cestitaju. U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenja treba da kleei na nevjestinoj traversi . danas 10-15 n. pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije -drvene plosnate boce. Oct posltiednjeg rata sve se eesde desava da i mladozenja. Dodu u kucu i traZe »nogu za nogu«. Otoku i Diemu mladez granjem i kamenjem zagradi put. .stolja.pregaoi da bi bUa cVTsea veza u braku. Po Izlasku lz. Jenglije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci. vjencenje je poslije podne iLl pos1ije velike mise. a ne da ceka svatove kod. bu6no pjevali i jujuskali.d. a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu. uznose pice i Caste ih. Vj~ncanje u erkvi u orkvu na vjenCanje.e cia je rnladenka davala svecereku maramu. dde po mladu i da zajedno dolaze Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka. sestra«. U Olavicama je zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladenoima. liz daleka. a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kako bi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi. aim su obavijestlili h • po mladu ti. a krajnjih kumovi. i pistolja. najavljuje dolaza:k svatova i traZi mustutuk.i 452 . treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac. onda i on odlaz. a aka je'iz drugezupe.i mladozenje. crkve. pogacom i vinorn sto je denio mtadozenja. i grofJuljama sto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace). Kada svecenik blagoslovi prsten. U selima Otok. Itad svatovi k.uce izlaze pred svatove. kada svatovi idu u erkvu Ili iz crkve. na njib postavi likere i vino .jedan ad dru. ako je nedjelja. Grab. a mladoeenja bocu vina. crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a.• te daje dm besplatno koliko god ill ima ikoliko mogu popibi. gostionicar dznese stolove.goga. aka je iz is·terupe. Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos. poga6u i cetvrtpecena janjeta.). zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje.Kod orkve se poeaste prsutom. Lome k. nece irnati mira ni sloge dok se taj katanac ne otkljuea. mladosenia ga stavija mladenki na desnu ruku. U Udovicicima. Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne strane. U Kosutarna 1Zsvake k.Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma. a otae mladozerije im daje prsut.r~ gostdontce.:lS Kade. 'I'rilj i Kosute. a mladozenjtna majka daje mubicve. a mladozenja mu da~e novae (za A:usill'ije 5 »vtorma«. iziduIz crkve nevjestma obitelj i prrjatelji darivaju mladozenju sugamanama. Tu ostanu i piruju 5 ostaumsvatovtma. i rnladenci oe bjezati .a3.renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ili tklogod od svatova juri kuc. ali ceSCe idu prije njih mladosenjinoj kuci »da vide gdje ce rim zivjetJi. a navece idu ku6i. camparna. Po zavrsetku vjencanja mladenka daje sveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom. ako naidu k. terluke ili prsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurili nakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem iz pi.

U VrliCkoj krajini zabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n. a.st) Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica.lni mtadozenjlne knee skocl s kola kwn i djever i tree do kuce.koja je »prot. a otac mladoZenje daje im vma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In. carape Hi maramu. tj.« i opisuje jednu nevjestu .ado2enjinoj. str..39 I prilikom kretanja svatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatovi idu naoposwn. a~i uvrjek mora pobijediti kum. Matica lu"vatska. Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinoj lruci. nego da nacine krug u smjeru sunceva kretanja.1.c opisuje svatove U selu POItiani ked Vrl!ike i 'kaze da je »na vratirna avlije leprsao svilen barjak s jabukom na vrhu. Mili6ev:6.za:k svatova.j-avtti Jola.uku6ane prvinoi se vra6aju natn. " Dinkn Slmunovi6. 314-315. PdpOvijest.nu umjetno. Tako 11 Vinalieu u bli2J. Mladi (!ani. 121-12:1~ 453 . • LOvrl<!i. a po davnom obtcaju svatovi 8U se ·imali natjeeati tko ce ga 'Prvi ugrabst. poslije vjeneanja ddu kuoi ml. okltiga i daje mu kosulju. Svatovtizsela 1968. a onda on uzme bocu s vinom i izlaai pred avatove. g svatovtma. Zagreb 1965. siinunovi. pozdravl ih i pita kako 8U punovali. PoroCica Vinci':... Poto: J.4<l Na temelju vise str. da se ne vracaju putem kojim su dosli. U autobiografskom dJelu MIa did a nt D. - Zorn. Ko§ute pred crkvom uTT"Il1u (Instltut za narod. obieaju« pretekla sve svatove i ugrabila barjak. a negdje se kaze same toliko da se ne vracaju putem kojim $U dosll.

alllovic poziva na str.wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino] k'L!. 454 .idu mladozenjmoj kuoi\{.Sarno u !jedn.6i." serija SV.»Jest iz sveg srca sam zadovoljna« .ulaze u mladosenjino dvoriste. "Radmi:la KaJmakovie. Ponekad. tu .rine a sluZio se jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace i Turjaci. i U cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz goo 1965. SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom. bademitria i drugim vocem.Jau Liv!U. medutim. stoga drzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baS na vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu.tnologij a. KuluSi642 i R Kajmakov1C. na kucnom pragu ill doceka mladozenjina majka. stara rnajko moja. m lad of? e n ji nu ku6u Karla svatovi . ~niil. N ova seJij a sv. str.\. Mlada prilazi pragu koji je pokriven mutaporn. klekne na prag. srtavi ga preko ruke.Erdeljanoviceve tvrdnje o boj pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind. . ja sam yam dosla?« . a nakraju prekriZi gornji dovratnik. Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubi se sa svekrvom. G!:l.be..otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: »Ako je Sinjskoj krajini svatovi »obtcno najprije otidu zajedno s devojkorn izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj."""16. poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladendenkinoj ku6i.kaz.vunenom vreoom Hi bijelirn platnom.lni brak i rnatertnska filijaci. a pone:kad i otac. dovodin tli novog gospodara. odlaze sv.\iskom polJu. Veseli se.e joj svekrva i pozeli jooj sre6u u buducem z-ivotu (Venie). poslije su hekriti61ci preuzeli i poeivali se na njih S. Saraj eve 1958. " Spiro Kuli~i6. Erdeljanowc je. poljubl gaill prekri~i rukom.ovine i tIS 'mactj e. vrata rim otvorr. uosta1om. II ErdelJ anovt 6. ia. rrioja nano stars. pozdravlja je i pitla. dvord. Valjen lsus·. ulaZii u kueu. . »Jeste li mi zadovoljni. 22'7. Matrilok . MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga. draganov. VeseIi Sf'.od svatovirna usput. djevojke pjevaju dvostihove. Sara. Etnolagija.Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje.• . orasima. 60. ·ji. Erno)o~ks I lolklori$t1¢ic-a Ispitivan. . i 1966. svekrva mali i skropi nevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smokvarna. set. I>rtilaZii svesrvl.Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne..Nov. sla:bklisima i z. GIasn iJ!. 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbornika gdje.ttnm c.se malozadrza a onda . za:tim sa svekrom i ostahm uxucamma.'1.4:J D 0 lq Z (l k s v a to va 'It. zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane. dde dzminica tvoja. 1:. Poslije toga mladenlea uzdma prostrrae s praga.ol ot>i~aJi. 0 tome nema ni 1'ijeca\. svekrviee. 200. str. Zemalj $kog muzeja u Sarajevu. Herc~.«41 (Prl born se Erdelj. eto.ime posdpa mladenku i ostale svatove.jeva 1961.

>.bna jabuka koju baca mlada. mlada ga poljubi i da:ruje bievama koje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom. okrene dh naoposum dva puta. sjedajuza stol.) . Kaze se da uzima muskodijete. Te_re} O.N.] snimio i zapisao J .i~e karnada i da se djeca mogu jagmiti. Negdje na mlada baca samo jednu jabuku. I tom prm..sepava ill govore da je dovedena cotava ovca. prvinac. Obieno jepose. I: . 455 . U 56. a alko ne prebaei kueu da ce brzo umflijetd. . _ mi _1 ni_ca- -+ d iuo. nekim druglm liz svatovske -drusbe i ka. Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi preko kuce.-.se. reo re.re maiko e mo : ja.d:a vdde da Il!ije cotavakasu: »Vodi je u kucu.u jabuku je zaboden kovani novae. Zatim mlada izl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee. a Illegdje Ibacaju svt svatovi. Poslije toga svatovi 'PoCinju dovikivati da je nevjesta cotava . Bezic) U kuc! mladenka sjedne. I tie IZ.t dJ. negdje vise.(-ft-. U Hrvacamase kaze da jabuke baca preko kuce za srecu. Zaflfun mladenka liz torbe Hi sita baca <ijeal or abe.aju malo wjete (obieno musko). i mlada sjedne izmedu djevera !i jengjje.. a u Zelovu kum. .i ill i ona imala muSka.. smokve i jabuke. a 1llklucam joj pruz.se_li 5e) (oe. U Dicmu barjaktM" sboji pred kucom i Surbi. Mlada zaplese malo sa svekl"vOIlU. negdje baca jedino ona..f re. nlje cotavale Bada svaroovii!iJduu kueu. ne 1.F. a katkad i razrese jabuke da bude v. a nema odredena pravila.zat:tim s djeverom Ii. re_re (Pjesmu - . <iro:gdje kaZiu da I'nladen!ka nije vrijedna d.Re __ re.J (ve_. ne ulazi u kuru dok ne d&b:ije dar. najmlade dijete u kuci. sie. Dok SYi ulaze u kuou barjaktar.It LJ .to. re. da je bila slaba eobaniea kad ne moZe daleko baoiti (Velie).-.rkom postupa se T3IZJrtcito pojeddndm svadbama. To je kieena jabuka Hi kicenka . U Dugom Polju nevjesta shaw na ognjil%'e jabuku i bakru...jej . 'v e .

Toliko td 456 svatovr nastoje ukrasti mladenki cipelu s . On viee: »sto ono diimi?Ti'iba ovo otvorrot. on kaze da je bos jer su mu )~isk!idaIJ1eca. pa to je sramota za nase cilo selo.ju ali ne prima ni to. U GaU caus u Im6i mladozenje poc. nose mu Jela i pica. KuCa.i tu ga ostavrzaeve vrijeme svadbe. Najvlse vrsna ri irna je u izobilju jer nmogo toga pr. More ti se priladit. to j'e dobra.« Dok on lupa mladcsenjina majka donese mu .rape« i 'lead rnu dadu nove.To on stavt preko rarnena i 'ide. nakon dtlzeg nagovaranja. yam kapi. dimi Ii ti? RazOl"i' eu ttl dimnjatk neka te dim izJduSi!« Kueni domaetn odgovara: nRusi.ni ga zorn u ku6u.a rodbina.)Dvi iljade«.. Za rnladu se brine kum pa ako Jeij je ukradena oipela onda mu 1. U mnogim selima barjaktar se penje na krov kuce. a danas su cesti pirovi sa 10-15 osoba na koje ne dode ni sva bIiz. usvanict..a.zakljuca vrata i ne otvara dok ga ne daruju. Ipak muna kraju daje dar da prestane. a u Kosutama pirovcaca (otao mladozenje) daje loncini (kuharu) prsut i loncina dobaci prsut barjaktaru. a .ulju. Sv3!tow nastoje da ga ptevare Va da netko 'prdje njega uskoci kroz prozor u kucu i onda prvinac ne dobiva dar. terluke i kosulju govoreci: »Nemoj v~se razbijat. UZetovu kuru. u 'k!ueu. pa se znalo naci na okupu i do 100 osoba. Oni su hili dobri majstori«. rust.taju: »Da l' to traz4S?« On to §tapom u:zme i baoi dalje: »Ja to ne trebam«.1 selu Bitelic prigovaraju: »Kako te nije sram da ti je nevista bosa.citle 'sale. on ulazi u kueu. bolji«. Kum: »Kolilko ·tra~m~ re cipelll?« . Konaeno. da ne <iimi.»To je puno. gdje je krov najni2li.mje ·:razbdjati sve oko sebe. Hrana. to oSU stiari Ijudi sazadab. NajviSe se konzumira razli· oi:to meso i vine. . udara po krovu raebija erepove iceka dar . Malo se razld:kuje podatak iz Dugog Polja gdje prvinac nosi barjak i ne ulazi posljednjt u kuCu nego cak skoci s kola u Mi'Zlin. Kada ude . Napokon mu iznesu bijelu kosulju. Barjo barj. a ukucani mu daju vina pagazalije da mu bolje raste .iJpremi mladozenj!ina obi· telja dosta donesu ~i svatovsk. barjaktar uevrsn bCIJrjakna krovu. aM.i daje bieve. Kad prirm dar. celcicem razbtja crepove na dijelu krova Iznad ognjista.. uzme stap i torbu u koj1oj drzi eipelu. Tada mu iznesu raiki. Kada svatovi udu u kucu doma6in iznosi vmo stare anima okoji nisu pozvani na ptr a skupili su se da vide svatove. Pir Na pi'! se sakuplja sva rodbina i s'Usjedi s djecom. U Turjacima barjaktar se popne na krov mladozenjme kuce i zatakne ba:rjak uz dimr(jalk. Ree de narn kako ne voddmo raeuna -o Zenama(L Onaj tko je ukraoc:i:pelu obi6no se preobuee u staru robu. je tom priloikorn razno- se razm. MladoZenjma majka mu daje bicve ili rubac. ja 6u napraviti drugt.j kuee i troi u mladoZenjinu kuru .2e: »Ja limam oipelu za prodas«.jelo svatovl nazdravljaju jedan drugom i wade noge. Uz .i. Za salu mu najp·l1ijedonesu nesto robe I 'P. On ka.on sve odbija i :{rista fie govori.ktar raze prsut u komade dobacuje svatovima koji se tu skupe i gledaju. aonda poone rusiti dio dimnjaka iIi krova. trdba ovo popraViiti.katkada 58 Ii nagarsvd po lieu. Vice: }}Lonmna. a presume ·kad mu dadu pijevca Hi kos.Uku6a..

barog svata 41i njegova vola. marame iIi voce. dok nevjesta ne plati otkup. Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgoniti vodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup. »vola 'je izvoddo start svat. Triban se [a starat. daga ubtjemo nema se Eloa jist na piru. Ovu jsalu svatovi ponekad izvodeI vjernijepa i opasni'je za Zlivot svekra. Na svatovirna se eestol~pali10« svekra ili svekrvu.u ...IlVIlO prsute. 7&7. Lrm. obuku mu carape i vrate ga mladoZenjino. pa treba i to kum otkupiti i vratitd nevjesti. Sad pirov caoa dokazuje da ima svega.spastti i 'iskupitL Najveei dio igara izVodi sed:rUgli. dan pita. eilj 'vola' je da start sv8ltl izvuce nesto od neviste.lik. Vo je otkupljen«. On bi dosao s volom prid kucu. osim cipele. U!jutro magare okite . Ali ako onome uspije »)ukrasoi« magare.:tovi onaik:o Imko rim.Evo. pa se zato zaotudenu osobu i kaZe: »Sidi za stolom ko mlada nevesta«. Dat 6u ti illjadu{(. Otkup mora piaCaJlli.rali smo mi vola. U Grabu. Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje. doti. azaabIrup daje Caraipe. patio Oine pojedinri. a to cine ca. za kaznu ga nagarave i poSa1ju rkuci. INU br.. svatovi sakrtvaju -' »kradu« i s. 'Do stavlja na vola. On donosi na g.u vola iz stale i prijete cia 00 ga ubiti. te i~U ukucani. baoe saku soli u vatru da pucketa govoreei da je svekar uSljiv. .da 00 s njega padaju usi u vatru i tzgaraju.sakrije barja:k. 47.p.« Qnda ih uk:u6ani row .radeiz stale magarca ili konja. Ima i' goli' .81:1e gaeuvaLi.. -Ima svega! A nevesta donosi move . za 'ranu i obueu svojoj druzi11'i.ti otkup da ga dobije nazad. . U Hrvacama netko od mladenik:ine rodbinedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i 1. Taka se nagadaju.gazdu: ~ Ej. sIuzbenika Muzeja u Sinju.i·terluke. pa je ne pusha samu ni na str anu ..45 Ponekad svatovi zatvore svekra ili mladozenju u nzatVQT«. N9Jkon sto [e darovan on vraca vola u stalu. barllaktar mora ·plati. sva. ponegdje i mladoZenju koje je :mIadenika morala . svatovski stfarjesina. pirov caca. na strandce kola nataknu . i pri rtom. kao da ce ga gurnuti u vatru.i bosi' i gladni'. nego odredi da je 0engija pratt teuva . KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke. to najbolje od:govara . ·ali JlIije strogo odredeno vrijeme Izvodenja. ukradu i braversu iN pojas.. te kurn pIati za cipelu i. obuce rnladu. Zvao bi .. Svekrn silom dovedu do ognjista. Lovric donost podatak da svatow stave kuma. U Brnazama pastavega na kola. I okouce. FolltlOl'Tlll' .ku6ui pooaste. Negdje »ukradu« kravu ilL vola i otjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan 'Cir'aZe otkup. rlr.o.1aamuaO~ Ro!1n..zelenilom i papirom.« Nek:i pak ne traze otkupa.o:!. 45'7 .dok ih ne umi!ri smokvama i rakijom. str. Nemojte taso 6uvat<i i mladu. Aka ga ukucani uhvate.i ku6i. radi otkupa. str.ma: »Slabo .mlada ·i u slucajevirna kada svatovi doved.usu i svakom koji nepristaje na tJroSkove seo ih dru. A:lro tko od evatova ukrade . vmo. 128 gra& SlI:ija.mukurzown'U koju OOIpale i tako ga voze U ikoliima. slatkise i pice.da se obuju. dapokaze koliko i:ma hrane.ne vrida. Nik. Za vrtjeme ~ih sala a i cijelo vrijeme pita nevtesta mirno sjedi zajstolom.u neku sobu i ne puStlaju ga dok on sam . na taC:ke -i mpale pod njim malo slame. Osim toga.god 1966. ktuh.Stvo propii3e. Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu. kako je zabiljezio N.

Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost. a onda netko od svatovaizi. pa se s njom dugo ne Sali. Nekad se donosio jedan tanjur i kako [e mlada dala kome dar..a onda mladenka.lC-u. uglavnom. se. I tom prilikom se Izvode razlieite sale. onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za rOO. To je zavisilo 458 .avljaju i 00laze kucama.iu na uz:ttke prve braerte noel. vee su aemani dosli da idEl's spavat: c. Kasno u noci svatovi se razilaze kucama. a za nju kuma Hi jenga. sto prisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare. Ako mladenka poone dijeHti darove svauovima. uzme seSiJr. iIi barem diD svatova ostaje do polaska mladenaea na spavanje.ill nevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i1Ji picu :i sl. Dobar ces bit. a mora ga 1skupiti rena prsutorn startm dV'iJe goctine. zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 za Zenidbu. Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr.ll. aU nevjesta. J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom. Tada se pjevaju pjesme ilJi govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira). da svadba tlraje.jprijepita mladozenju da 1i gasto boh. naocale. en· Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare koje izvode razlici!te sale~ To su na. a ozbilJnij. pristupi mladozenji i rnlado] i povede ih u sobu. on je stavJo novae na tanjur. lscrpari. znak je za polazak kuci.Snje vnjeme to se :viSe ne Cini.tll_jim kucama najave: l)Md dijel1mo dar. Poslije toga opet prju i nazdravljaju. konja Hi vola. Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0. Bonifacic RoZin u prnogu: N arod n a d r am a i i g r e u Sin j s k 0 j k r a ji nod .enaca na spavanje. onda se masklitaju. Prvo je na spavarjjei:Sao mladozenja. Garavljenje 1iea u svadbi se cesto lzvodiradi opeeg smijeha.6i koj:i msu pozvani na svadbu. Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu postupajuCi kao prijatelj. opts xobuvanje magaracas i drtigili svadbenih igara donosi N. U Zelovu. u tluk. dva do tfii dana.acno.u staroga svata prze »jer im smeta«.stid!i. Na. Ka. Kazu tkako su putovaH pa je magarac »obosio: (1zato nevjesta stavi terluke na rnagarca. ukoliko domaci nisu predvidjeld.u da su do§li 5 putovanje i mole da prime njih i njihova druga ns konak. Kad se vrati stoIu »doktor« obavijesti svatove: »Pregledao sam mladozsnju. sutli i .e pred kl. sretan«.knjigu i olovku. Danas u b6ga.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i.jceSce mladD.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po1&Za:k mlad. ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjske krajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost i to pojeddn.ldm:a" SvatoV'1ivieu: »Nevista. U nekim je 'slucajevima za njega braaio oprost kum.z. Muskare su najeesCe obueene u stare krpetJine i nagaravljene po lieu.~. Irnat ces dice.ok!it11e ga crvenim i zelenirn vrpcama te dovedu u kueu. aka prtpadTri. a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo i pice i da ce ih rado primitl zbogsala koje izvods.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tz mlado2enjline kuoe magare.ko i svaeovt garave jedni druge Hi nagarave mladosenju. ali ne tTaZimO uzdarje«. U vecini pak sela svatovi.pa tJa. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom. nadu neoije magare. Isto je i mlada sposobna i do godine imat ceeina Hi kcerc(. Pregledava i nevjestu i pita jesta je boll. U dan-a.

rastave svu postelju. nema je!« A aka jetu nevjestu prije prosto neki mladic (kojeg ana nije htjela i.a hi. Ivan Ujevjc. U Hrvacama nakon lijeganja mlade.:2:enldbenitibi¢aji.511. a uzicu provuku . mlada iill tkogod za nju tram oprost i onda ona u pratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. Uz male varijaate oprost se trait najV'i$e ovim l'iijecima: »Molim oprost najprvo u Boga. 27). pa u . BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja i s1.svojih starijih.dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu.govaraju: »Bog 1Jt oprostto« . Ujevdea o Zeni. Ako za njega kuru pita oprosti. govore . nema je.ti.kada mladenci idu na spavanje. I. .je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: »Ajde. 5f15--S96. U Hrvacama kada joj odrijesi traversu.ju: »Di je. svatovi bt izisl! pred kucu i vikali: »Di [e. " KllI1M6 cv. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: »Ubode bik Iunieu«. lupaju im po vrabima i st. staroga svata .89 . onda ga svatovi dozivaju i pit13.:rajine (d. Podatak I. III dJo. kako smoprije opisah. U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladenci pecenukok.a. a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi«. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca se u prostoriju gdje susvatov:i.os. U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodile i da su nestale poslije prosloga rata. 161. 459 . a on pokazu]e jengiju i kaze: I>Evoje« Ona sjedaza stol i prrovanjase c.1i je postave kako drukcije d. Iz tmoesko i V'rhgorske krajme II Dalmaeijt. Svatovi pilia. Karla madenei legnu.ie Be da svatovi »pale.ko je neudata. U vecint sela.. Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli.krunu I. a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobe mladenaoa... da bi bude valjala.j traZe oprost. pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza. di je. moglizvoni:ti kad mladenei Iegnu. U GitJlulru. U tome katkad sudjeluju isvatovi.FolklorSinjske !:. knj. 1.II' U Otoku. str . posto su mladenci Iegli.aJ.najvrse 0 tome da li su mladoaenja ill nsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi.. rnladrci zvone u zvona iii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce. Pri tome mladozenja klekne pred roditelje.. ajde. a mladenka mora od n1ili otkupiti kljuc. ne hi vas ni zapala« _.. djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1§e svadba koji svuda dt2e zdravice. MLadozenja odlazi na spavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje. stavlja je sebi. Forbis za ostalu Zagurru . nastavlja.va jenga da skida. f'tr.ju kuma za mladenku. bill. pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja.kroz pod ri. 751. ZN:2:0. spomin. U Citluku mladu vode na spavanje kum i jengija.. utekla je. r\q>. a svatevi ostali i dalje pirova. Jedino se u vise sela potvrduje i u novile vrijeme d'a kurn odrijesi nevjesbi traversu. No i Fortis vee onda naeorrMje da se tID cinilo II pr 0 slosbi. ako mladiei uspiju ·ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavati mladenci. str.je: Boliltevlc-StuHi). kao i mladoeenja. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut. Prisutni 00. nevjesta daje kumu kosulju Hi sugaman. Taqa uz isti 1J~kst. mladdci riz sela lupaju ili zvone oko kuce. slatkisa 'i pice sto . H kaikro to blljeZi. go¥ori:»Prvo pitam u Boga prostenje paonda u tebe za moga kuma« i 81. lNUbr. biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznost kuma. (Otok). oglavlje .

Osrm toga. cesto .r.ma. ill za mladozenju !i sl. Karl se mladenka vraet s vodom leuoi. dar domla.na bunaru Ili na rubu izvora.. dobro za6epljenu bocu s rEhk~i-omubaci u izvar iii bunar da je tkogod .· Za. jabuke. Svatovi »pregledavaju: mladozenju da Ii je zdrav poslije bracne noai.je nove sus] ede . Nakon toga rnladenka pr:irpremi vodu.. najviSe »krada« stoke il~ m1adenkme odjece ili obuce. druge nagarave eadem pa onca prigovaraju k~o more. Djeca rano ujutro dolaze pogledati Sto je rm:l. pije d. dok su se umiyali.odmah kon. Kad je uredila kucu. neke :pIDije spomenute Igre iko'je se u neldm selima wode prvi dan pira pdje vecere.ada ostavua na vodi i oni. UBma· zama susjedi daju nevjestaneseo novaoa kad ih poeasa rakijom. iI' g<l plata. a onda se nas1lavlja piti i veselrtt. baed ma jedan tooJur nesto novaca time placa trod mladenkin s110 je isla po vodu. pokupe darove .kav dar na vodi . odlaze. pjevaju: Mlada nasa. Djevojke kOje je tom pri1i:kom prate.j. U dru:Ze mesti ne'lm svatovt. neviesta ih ispratJi di. svatovi mu pri. sugaman i ervenu vunenu totbu jer je on njoj pred polazak na vjeneajne darovao eipele. a oiIj [e svth nih igara da se lIZ salu od mladenk. mlada njezin:oj pratnjti dde koj'. ora bacaju razlic. nego se samo jede. a kamo Ii za sapun (Zelovo).ne kuce i kazuje joj kama treba iC. za nju Hi starog svata. sbo ana mora otkupljivati.a izvode se i druge ra. a zatim mete kucu.i1a pepeo s ogIljista) ·i nalozi vatru.se . tPonekad djeVojka.vanje. nosi na bunar slatldsa.a zensita iz mladozenj. Na odlasku nevjesta opet daruje svatove.1 opscenog sadrzaja. IiI' ga VTaPi.nimira.ri.!ik:o puta i svakii.igara donasi N. pocisti pee (nekad je ocist. Najeesce BU to bile oetiri jabuke koje je postavila na Cetiri straU'a bunara. a napose kuma kojemu daruje kosulju. tako p:rlja:v biti medu svatovima.dobije otkup . te rakije i to stavl na "bI.. Izvode se razliCite Sale. Neki svatovt odlaze sV'Oj<im. Kad svatov.i ppije nesu dosli rut red.dna(( (Brnaze). a prate je i djevojke koje pjevaju. tizvode se i se ne odriJavajunikakvi NaveeeS€ svatovi 460 .jala ks. kucama na spa. te pjevaju razlicrte pj esme .. Tada piju i vesele se. casU one koj. Tom prilikom mladenka je u svtm selima Sinjsike .z1i. upo-zma.e. Poslije urnivanja sva>tovi JOOu. Bonifaei6 Rozirl U vee spomenutom prtlogu. sapun i rucnik da se svasovr umlju. nt2lilaze.kasnije nade. a ako tlko spava ona-ga probudi. . Desava se da se pojedinae mora umiva:ti ponekol.ije Hi zaoveodlaz] s posudama po vodu.i dan.6ite[gre. a nekad je Dna poliJijevaIa.. Mora ici rano »da bi uvlk hila v. -a tkadl!kad . Tk:o god se umije.o puta.govaraju da to rcije dosta ni za vodu. Prvi dan po vjeneanju mlada ustaie ujutro prije izlaska sunca.1i 'koga posjetttt. Kad tkogod dade malo novca. a uiutro rano opet se sakupe u mladozenjmo] kuci.1to smeee po podu da nevjesta i da V1ide 'kalko radi. Katkada ubaci jednu jahuku u bunar. U pratn}i jeng. put platiti mladenkiza to. Tekstove tih .tim svatovi jedrU. i drugog voca.krajine ostavI.i dde u susjedstvo. vise obieaji. Kako vee ustanu mora uzme "Doell S rakijom . casbl susjede picem i smokvama. a ako svadba traje joii koj.

ali u vecim kolieinama.ne smije se pjevati i veseLiti. Kailk!ada ih bude i dvadesetak. Neki i to zovu na mil' iIi na prelo. Nose za dar pice ..neva ili snasa.lada .ijepo:k.grotutje od oraha s jednom velikom jabukom. SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu. Uz mladence u pm pooje. te ostaju na pretu. a majka baba.e rodbine. Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucu mladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k. ali samo muskarcivDonesu '~ao i mladenci jela i pica. jaja. jos tkogod oct. Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemh Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku . Nevjestin otac je mladozenji did. Ako nj~i zele. 461 . Svekar i svekrva zovu mladu nevista.kolijevku. Za ovaj se obil~a. a prema dogovom. . njegov otac. Mladozenjin brat je nevjestin dive:r a sestra zataroa. a sestra soaetika.6u ti.snij.t ide dj ever . Paikije.oZenji sura. obaviti pr. vina. donesu irazli6ita jela i pica. roda. Nevjestin brat je mlad. Did· i baba zovu rnladosenju zeiom. 'I'reba ga.zR rodbina. Mladoz. do kasno u no c..e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO. U VinaM. onda ona s mladozenjom ide u pohode svome rodu nakon 5-15d.enjin otac je nevjestin sv~kar. ugtavnom.jer u vrijemelrorizme nama prela ~. svekrva 1. Kad se rodi prvo dijete. i prlje. Dna se oouce kao za svadbu. voca i razl!icitih slatkriSa. Kada dodu u c:rtkvu.k'Pl'ije dogovore.00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima.aoa. narucak u njezin novi dom. a u gubici mu crvena jabnka.da. MuZ i . obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdh sela) Imaju odredeni redoslijed i posebne nazive. Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dviju obttelji. Muz nevjestine sestre je mladosenji badzo. dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu. a majka suekrca.ete njihova u. Ugrugll subotu. poslijemise idu. djever i elanovt b14i. nevjesta poljubi svekrvu. mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku . ovna neta}mum na raznju. a njih dvojica se medusobno ZOV1) badziCi. Dones:u peoena ill nepecene. nairne. na prvi Bozac poshje vjencanja. dolaze mladenkinan roditeljima na mir mladozenje. Dolaze obieno u subotu i sobom donesu pogaeu. Obieno mu to daje kodcflkve ito. kum. na mjesto 'koje joj po muzu pripa. U Sinjskoj krajini cesua su i medusobna darivanja. rjede i kasnijih godina.Prvo dotaze vee nakon pet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima.U iduOu nedjelju ))Dzvode« mladu u orkvu.1 slatkiSe za djecu. Dva dana ka. u prvom redu svoju. Ponese jelo i pice pa kod crkve casU svu rodbinu. Ondje se to odrZalo i do danas i zato cernospornenutt sve te po~etle . kko je mladenka !z daljeg sela. Zena mladozenjma brata je nevjesti jetrva.

. Tragican zavrSetak braka izmedu bogana udovice lisil"omaSnog mladica.z it i j e. Za obieaje Si!rJ.wJeste li196.Rasporede se po razl·i6itim mjestima u selu i trube u volovski rog iIi ustaklenu broou te l'Upa.Vjencanje u d o v ca ili udovice U svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obicaj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca djevojkom ill udaje udowoe za mladica. uzjasu na magarce pa jure oko SV8JDOVai trube. a taj je brak obieno slt.u tIUb~.KPnrtamlnov'C.lmattnskoms isprositi djevojku i tro§iti na. II: tt2-1l4.tu u veome naroda. Pettera koji -spominje otmicu. u blizoj iIi daljoj proslosti pozna. no svi niegovt podact Vis·€! se odnose na ostale bl se zeniku smilila djevojka. Lovrica (bilj.. cemo. Nekada sou znal~ toliko trubiti da udovae ne maze vise iz-o. Olndc3 k"o kOd. a od dana vjencanja. III. knj.jse obiCaj Od'l"ZaiO dj~lomiCnQ d. no nebt je dao rod zanjega«51l Za pod- vee di:jelove Dalmatinske zagore nego na Smj:sku krajinu.ti. takav je obieaj!« a nisu mu mogli pomoei. 2).rzati pa se rastavi. Disretacija (Gerasim Zelicl.i podatkeo otmict dzvor narn [e i knjiga F. 32().be.la. Ta. kad hi 'koji re. .i I. Simunovicu »Mladim danima« . do danas pa oak i u samom Sinju. Iscrpan opiSotmice u da.. Neki udovct nastoje udobrovoljiti mIadiCe i nose za 'zaStitu.34). ali su mu odgoV'(H-m:»sta..tinskiln krajevima oct 5rOOine XVIII do poeetka XIX st. IT Citluku se ti rnladiei rnaskiraju u vrijeme svad. Razlozi za otrniou mogu bitli raz1ic. nM'Oda lu~osl"'v:lje. Naroei<to mtenztvno lupaju dck udovac ide i vraeaS€ B vjeneanja.spomenutia djela A. Sirnunovi6 (v. lupaju i ZVODe te Okiue razlicittrn blizini njegove kuee.. st:r.pan bez vetikog slavlja. Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovorio vjeneanje pocinj. Prom a . U Zelovu trube. pa: je ooradufemo posebno bee obzira na ueestalost te pojave u Sinjskojkrajini. On navodf: nMnlogi: su po Dalmaciji i otimali djevojke..ju u klepe iIi stare posude. Ako se Zenio udovac udovieom nisu trubUi. kada trube u vmo ·i jeIo. a to su .iru_ Najcesce se tocini ako toditelji iz nekog rasloga ne dopusuaju kcerci da se uda za voljeul\ lradi<j<malni Beograd-Zagreb obUk ·pr'bavlj!l:n. str. SKZ. Jedan udovac iz toga sela obracao se rniliciji Otmica Vee smo spomenuli da je otrmca izuzetan slucaj sklapanja braka. svatove i jnrove: ill kad moje Sinjske kra.49 otpacima kucna vrata .lma. 39).Ilik stroma bio i ne hi mogao po obicajuda. a uz to vooma dobar opis odnosa citava sela prema tasvu praku donosi 0.!'8·du: VesPIt CUlinovic. bilj. i dalje trube. ali oni premda prime cast. Stvarna ill priV'idna otmica bila je.ja n. 1. 2:Wje.jme macajna su dva izvQra '0 otmic-i. 462 . 44. Jos neke autore i podatke 0 o:tmici ~iznovijeg vremena spornenut cemo uz 1znoSenje grade o ttom nactnu sklapanja braka. Fortti.sa (bHj. trube neprestano dan i 11106.jskekrajine . 27) . donosi Gerasim Zelie u djelu .

S druge strane neki kazivaei smatraju da jre u selima istoeno ad Sinjsk!Og polja otmica sve oesea pojava. " K:ul!~i/i (v. indirektno i sebi.aca. Drugi razlog ima ekonomsku 'podlogu. Otmtca . a djevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiada i s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne .ima ekonomsleu podlogu i u sluCatievlma kada roditelji zele osigurati svojoj kceri.. Time se izbjegavaju sl.53 Da otmlca us spora"I1ogll!~.mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga . pa se pribjegava umicanju djevojke da se iza toga.Ja I da bi obi6aji. dok BogiSi6 spominje da je uzrok nasilne otmice »bio prC'ija ili drugi interest. !itr. eta nije bogatij!ih seliaka.ka otmice: nasilna i dogovorena. nego to uvjetujeop6j rwpredaik dru. pa makar .i defektna. 191. Taj podat<ik trebalo hi provd je. 113. danas. U Smjskoj 'krajini zabiljezena takvu dotaricu«. <ianije troska: DanaSnje stanje tradicije otmice poka::ru.5'~ Lovric tumac. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajini od prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanja obica.bilj. Oalje Forbis navodi da djevojka odredi vrijeme i mjesto otrnice te »da to radi da bi se oslobodJila mnogili prosaca kojima je mazda dala izvjesna obeeanja«. Mozemo konstamratli da se dogovorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga. 463 .i realnije da se ljubavt zavrsavaju otmicama sarno u slufujev.§tva. Nasilna otmica danas gonovo ne postoJ~ a rijeuki pokuSaji strogo se kaZlIljavaju d pravovremeno sprecavaju. koje bi mladosenja prtsvojio. Bo4.:na.materija1ne iZdatke«.Zivowm.i vece . ida ne pos-toji nasilna otmica»jerzene ov·ih krajeva po svojo1 snazi obicno malo zaostaju za musaarctma«.j:e da ana polagano nestalje. vece blagostrunje udajom k6el"ke za bogata. dnik ne zna natko ad djevoj6ina roda: Od starijJh pI'Iim'jera mozemo spomenuti Portisov prema kojemu seu Morlaka ljubavi 6esto zavrsavaju otmicama. brzo nestali. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t1ra.inia kada postojizapreka za sklapanje braka i da se otmice ne poduzimaiu bez sporazuma ooadviju stira. "LovrIIi.niti su dva oblJ. U proslosti se nasiJna otmica desavala u slucajeVlima kada bi djevojka odbila zaljubIjena mladica (. ser.otme. U vecmi slucajeva mladicevi roditelji zna. ali :se ne moZe reci da jedino ostre zalronske rnjere 'utjeCu ina nje~o nestajanje.jru da ce on iZVTsitiotmicu.. Mladie se dogovori 5 djevoj!rom da ce [e otetd od njezinih roditelja protdv nj'ihoV'e volje a ponekad i protiv volje svojih roditelja.» Dogovorena od:Jmicapostoji i.mpe svecanosti koje se prema tradioiji i obicaJima provode prUJilkom svadbe pa se za:tJo i k:aZe u selu Cetint kod Vrlike: »Otisla iz Caska. prosvjeclvanje stanovntstva te jacanje vesa s graclskiim . ali ua zajednicki sporazam. sarno da se 'ne hi estvario plan roditelja. str. pfsmenest. :m. kad bi vjencao u vecem broju sela .iMmu se svidjela pa ju jeoteo bez prethodnog razgovora).. mladica. i da su brojlIliji 1S11lcajev'i anas nego prije rata.z. Tako Isto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu ulogu imovinsso stanje mladen.

o i ()na«. i usts- keem . lb'j d. dok se u susjednoj Vrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku.Xiiteljei rodbinu. a naposon P'I'ijateljstvOm . Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakve posljedice za svoj 00. Mnogi kazva6i.nov:l<! (v. Djevojka . 355.iau Torino .91mu. ru. a.i velike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena. Hi smatraju d:a je siromasan i slab gospcrd. Dobiva se dojam cia su stan<:lvn.ici jednog sela vise skloni otrmo. a to je bilo cesto U srinJsk::im selima.51 Podabke 0 dogovorenoj otmi.. treoa jedino vrati. uoci svadbe iliCak i na sam dan svadoe.Pupljeniu novije vrijeme pokaruju da je nsstlna otnnca postojala i pruje.. .a i 51. PO' nelcim :kazivanjima.tu i. I>tr 142". Ne pruza lOgliooo opravdanje otmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka. a u nekim slucajevima odrZail1a je .umicanje die»oike.siog stoljeca). joj brak . ako je lijepa 1.1 djelu: »La Dalmaz. str. U vecmi slucajeva uzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl.jevojka ne . U'aiko ce. umaknuti -umaka je divojku. . a rest{) napu. bog8lta urnakne i po nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta..zurn nije l'ijetka.inju.a'izgled. rnladica nego lJjeZi s voljan:im. Jedan slucaj zabiljezen je 1966. 1.ROffia 1892. a bijaSe i.ma rnladica.m. u samom S.. 121 nek..K:. dota joj je pripremljena. Oprruvdane lsu pak otmice u slucajevima. potvrduje -i Petter (polovica pro.pak dosta odr1. na str.aIa na ovom podrueju.. S:imlUl. ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1.tj darove koje je primila. toditelji djevojaka danas su ernanciplran! i sprelmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk. 464 . osooito sta:rti. svadba vee dogovorena i pdpravljeno [eio i p~6e.zeli poei 'U neko zabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udaju u bog81tije selo. '1. jedan sluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU. djevojka odjednom.24 . nerado govore 0 otmici i smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C.e.'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioa pO'tpuno bezirazloma. ali je intervenci:jom milicije djevojka oslobodena. pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv<lea pitamo za pojave otmice U susjednom selu.. l'Odf. 0 nasilnOj otmiei govori D. str.aJr.steni mladic ne tra. Q26_ 3). Petter.telliri. «56 Podaci pl'i!J. . Ii tesko ga je objasniti.Skd. dok su u drugom otmice rjede. »Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji ni rijetki ni cudni..sta. a.~5 U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z.zi ni tJo.eli bogwu3. kog istraZivanJa. da roditelji spreeavaju udaju za voljenoga mladica jer se me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima..ji.]spii:la.. Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svim selima. a pl'1ije par godina desila se i misilna otmtca.o dali privoluza udaju da ill je pirtala.ko psova:ka i prrjetnja.'Ovic u pripoviJeci R u die a: »Oteo je silom nekaki momak napovraeku s derneka u pjano doba.i do danaste da otmiea Illiije. odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznaje i za kojega hi joj roditelji isto tiaik.8 njime.z Lipica :ka. Wise i. dopustah. i da su ondje otmice cesea pojava. iIi kada d. Modr~eh.oi donoet i G. kao sto bi bilo potrebno da se u selima . no to hi b~o zadatak posebnoga statiStil!. U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq. bllJ. dovrsila se ona buka s nekoli.

odrsala bolje nego 'igdje na podrucju Hrvatske. zeeija usnica . aako pojede orahili badem blizanac (dva plods. pa se u Velieu kaZe kako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg30 Narodna umletnost 465 .na budutern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelu tijeLa kojega sa majka primila.zelje: grozd. S obzirorn na sve te cinjenice otmica. U uelQjm selima.novi postotas.tije istrazivanje u Sdnjskoj krajini jer se ondje. kaze se u Glavicama.e ce jOj biti drecaoo . kao etnosocioloskt problem.Hdje crvena) . Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oe jecmak (je6mica:k) na aku. Ona ne smije nosite teSk.elji. otmsca na uk:upan broj sklopljenih duzem vremenskom perfodu. skupa spojena) vjerovalose u Velicu da ce roditi dvojke. a uz to je i crkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja. koja je jednom oteta.5 velikim ocima .la onemogucitd otmicu. Postoje i jela koja se ne preporucujutrudnioi. Zbog toga.zavati. je netko umro.jer ce se u njoj smotati dijete i tesko oe roditi.I'o osudila. ne maze se vratiti u rodi1Jeljsku lcucu jer bi je okolina ost. Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo..nja (aooja u proljeee postaje izraz. grbavca) jer ce joj i dijete biE nakazno.. Gledanje nek. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispovjecUti. Ako [ede zeca dijet. postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pridr. ukucanl ee jaj svakako nastojact udovoljiti 2:. a irnat ce 6blik i boju pozeljena jela. Otmicar >i. . voce ill kakvo god jelo.'a da bi ill kazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu u Split i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od. voca Hi piea. vjerojatno. Aka trudnica osjeti 111ti:tiS nekog jela. brakova u jednom Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslosti hila brojmja. akose i pokaje sto je to uCiniIa. PTsut. ill :sesjetli pa poreli Imkvo jelo. kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQ brecalo kao da. Uz to djevojka. a ne ostvari tu Zelju i prttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela. OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJE U Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojima je eilj oSigura:tli zdravlje i normalan izgled budueem dijete-tu . iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svih pmsutnih.e stvart i ne smije proci preko procipa . tres. No i samatrudn:iJca moze biti nosilac zla. Zato je razumljlvo da je poneka djevojka s apatijom primila i nasilnu otmicu Ii javno potvrdila da je hila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u rodi·teljSku kucu. balavo. Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudi koji imaju po sebi oznake ta.ad pozeljena 'zeOijeg pecenja :ltd. Taka ana ne smije Iest: puZa jer ee joj dijete bit!i.kve majcme. premda su zakonske odredbe bile stroze.ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete . Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka. zavreduje posebnu psz-nju i jos temelj:i. vrata crkve do oltara. pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Zero a:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo.

ctite. Na krstenje rnost babica iIi zena koja je pomogla pri porodu i kum ili kuma. junak i da ce brti »znanstven« (ucen). nekolfko dana.Ak. poslije poroda . dok drugi podatak jz istog . a to slavlje zovu pir. !~5 . U svim selima poslije k:rstenja je slavlje i rucak za kuma. Lovric tvrdi da su zene prvih deset do pennaest dana svaki dan djeeu prale u hladnoj vodi.. kokos. Lovricev podatak da su Zene radale uspravno stoleoi i vezlici se 0 gredur.str . a ako ima wok trbuh.rodi rnusko dijete. ostale raalicite hrane. daje rodilji nesto novaca. Nekad u selu nije bilo babica.• . se daju frigana jaja i kruh . . Kada kum sa krstenja donese dijete. peskir (ruenik) i kosul]u. Ako ima pjege na Iicu..!\ mje u nasem terenskom istrasivanju u Sinjskoj kra)jini nigdje potvrden. rodit de musko. a nastoja1:i su je pozvati na vtijeme. Obicno su babine U nedJelju. . Ti se posjeti zovu babine ill babinje.i da Jaea misiena tJtiva.se po (pola) . Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta... ~tr_ 67.o je bio teZak porod na rodilju se stave mooi svetaca.59 Kad zena rodi. bez iCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zena spremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrtjeti: ispovijedila se i prteestdla . time se hran. majka. Dijete se krsti 3-14 dana poslije poroda. Radan kate da 311 prije ljudi bili siromasniji pa nisu Lome " Lov:r16.ili idu kumovt i koja zena iz rodbine. praznovjerja nego liz uvjerenja da :de takva knpeljzdl'ava . oct ukucana. euvali i nosili za vrijeme rata. a zatim dolazi u posjete rodbina s darovima. Kum uada dariva babicu noveern.i. Mo trudnica ima vise izboeen trbuh. jer stili <Xi metaka.nuti u jaram. 1~5. Ihid . govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunaju datum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile i na putu. Donesu jcij manestre s jajima. a napose slatkisa i tortu (u novije vrijeme). prvo joj prilas. a ona njemu carape.ensko dijeva. Neko se dijete rodi u kosuljici i kaze se u Hrvacama za to dijete da ce bUli jako. bill ce zensko d:ijete. Kurnovi mogu biti od vjencanja ili se uzmu za krstenje.{(· rodalja koja rodi I musko dijete na neki na6in je prtvilegirana. a za kasniju djecu rnanje. Ibfd. pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu. str. U Sinjskoj se krajini kaze: »Rodilo 'se dite« a za zensko»Rodilo . Neki kosuljteu odmah zakopaju. Kao prvo jelo rodilj. rize i sapuna. Slavi se obicno za prvo dij'2te. ali ne iz.sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijete rodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. 466 .i oprostila. U pohode dolaze samo zenske. okrugla kupovna peciva nanlzana naspagu (neki donesu i do 100 komada). ZatfJ ima trudnica koje ESe duze vremena stan i priceka:ti da se volovi okrenu U oranju pa da prode iza njih. Ako se . a govort se da su je nek:i. kaZe se da ee roditi . U starije se vrijeme to manje slavilo nego danas Kazivacica iz Hrvaca A. malo pica... a ako j:oj je cisto lice biti oe musko.te malo.z.

dva dana i pozovu svu rodbmu i prijatelje. je uz molitvu uvodi u crkvu. a te se prede stavi i na kriz. u njemu ga pokopaju. To se drzalo dok dijete malo ne poraste. a za muSiko vise. 46'1 . nenoseno svecano odijelo »da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa«. pir i po .a leti kraj vatre. sest tjedana poslije poroda prvog djeteta. crkVlU i svecen:i!k. ali se ipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeoota casti sve poznate pa i nepoznate.slavili sve te prihke. a nekad nije bilo sanduka. mati to uzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku ( kolijevku) pod glavu da bolje spava. pa ka2Jhrac iz Gale navodi da . U Dugom Polju. te kumove oct vjencanja. a svijeca mu gori na glavom. a on njoj novae. Muz nije srnioprilaziti rodilji. onda mu se prekrize ruke na prsima. Kada mrtvaca apr-erne.zalaza sunca. Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze. moraju se opet oprati. zato sto je isao gledati renu i dijete. pa tomprUikom rodilja daruje vjencanom kurnu terluke. Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo. OBICAJI UZ POGREB Kada Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana. Danasmnogi ne nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr. a ujutro se opet pocinje. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZe musk: pir ilivelik'i pij. ako ddjete dugo ne progovori. umire. upali se svijeca. bieve i kosulju.je 24 sata.. Umirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast. Neki slave musk. Ako covjek umre po danu. 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta ni okrenuti. Djecji povoj i pelene nisu smjele ostati vani poslije mraka »jer ee se djetetlu desiti neko zlo«.00 rnjere da su rodilju postavljali d. mna ide prvi put u krunicu. u kuci ostl3. Ako je mrtvac vjencan.je ta pamja bila i pretjerana do . ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca. Otada ona smije opet iei u crkvu. pa su se u stare vrijeme rugali da je neki muskarae kao baba. Preko noci se na narice. a nevjeneanu mladicu Hi djevojci ruke su polozene niz bokove. traze prosjaka da ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu. U posljednje vrijeme i U selima SiDjske krajine stavljaju mrtvaca u sanduk i. Ako su o stale . Rodilju se pazilo nakon poroda. Mrtvaca .a uz zenskozenski pit ili mali Pir.su stavljali na neko postolje ili na postelju i pokrivaIi pokrovom. . osusitt i onda upotrebljavati. na prsa mu stave kriz a preko ruku Mrtvaca treba ohrijati. Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj se pokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede. jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~a sve do sunca zaqora .kaZ€ ova kazivacica. okupati i obuCi u novo. »Lako je bogatom slavitJ i pirovat« .

posebno rodbine. Petter i Lovric. Eva samo [edan primjer naricanja iz Dugog POIJa: za . a kako je on nije mogao konzumi-rarti.cke zene (narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan.ju razlieita sredstva ·protivvukodlaka . Vukodlak noeu dolazi da obide ukueane. oak i saljive. Osobito mnogo ljudi.a Petter kaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama brigu oko kuce pa i kljuceve svega. Prijateljice poenu odmah pripremati tzv. Dok je mrtv:ac u kuel. pazi se cia se nitko ne napije. 16-19). pa 'i dok se od groblja vracaju kuei.. kad tmaju kod sebe sredstvo protiv vukOdlaka. Mali se jedan sat.. No katkad.mis Itd«.ko su ih vukodlaci prisilili da pr.istlarru na njihove zelje . Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika.az. Morla6ki zupnici ima.. samo ako im nema blizu muzeva ..trbuh. Ejecte se cuje izraz naeikace. Ovo narioanje spommju Fortis. skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvaca cijelu noc da ga cuvaju. Ti vukodlaci »siluju tude Zane.. k:oje se ne stide prrpovijedati Ka. budu ponovno silovane.rilJifemi jela i picaza prisu1:!ne.6L Rodbina i susjedi donesu prired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvac u kuci. (60 Radice i prtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domacice i tako zamjenjuju ukuCaihe u p... malo priCaju. da je bio dobar 6ovjek. marljiva. . otcorttf -grob i kolcem ubosti rpokojnika u misinu. pa opet mole.Zu: zena koja narice. Beziea 0 muztckom folkloru (hr. zaliti i oplakrvati. Vjerujese da tteba euvati rrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio. 1&2-163.ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku. koja place . a onda cine predah.. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi l){':hljaoi« nek. Lome kaze da vukodlak postaje od pokojnika »ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba prede kaleva mala zivotinja kao pas. U Glavicama mi je k. VUkiocUak je pun krv.i koja iseurt kad se probode i tek tada je umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje.a zena koja bo narocito dobra zna. Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa. ~t( 22g. ali ga ne moze svatko vidjeti." IbId. Za veceru se jede PTSU1J i pije vino do pola noel uz mezu islatkiSe. a zenu da je bila dobra. U ovim selima cUje se izraz narikati.. a pos~e pola noei :pije se kava i rakija. a naroelto kada sprovod polazi iz kuce i dok idu s rnrtvacem dogroblja. potvrduju to Ii podaci s terena. 468 ..6 njegovim osobinama. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! da cuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ili popudbina. tek sto se smrkne. Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J. se desava. . Cine to oni koji ga euvaju . ukucani i rodbina stalno narieu.wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca. a placernh narikaca nema. da morla. a drugi prihvacaju. debar radnik itd. Razilaze se ujutro. nego ka. sedmine za koje se kolju vol Hi' krava. Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1iki petak uzeti kolac. nabrajati. Narikace (njih 5-6) naricu ci~elo VTijetne dok je mrtvae u kud. . Iako se oijelo vrijeme pomalo pilje. ali se pi'icaju i druge price. macka. Sir. "~ter.

Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja. da 5U S8 ukopal. nj snao sanduk.0-:): Mrtvaca polazu na postelju ili na postolje. ko ce jl1 odgojJ bi. dak ih u selima uz plodno Sinjsko polje nema. a pod glavu jastuk. Nakon pokopa pokojntkova je " LovrJ<l. Narocito veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva »Kcert Marrjine« .Ajme mem. ajme mem k:tika:vieL Kome Sidicu ostav~ja. 461» . Kazivac iz Glaviea spommje kako su zene znale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli. Taj podatak donosi i Lovrid lIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a »da ce se u dolini Jazafat svi morati pojavild u haljinama. Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1. pa u njih moze stat. ObiCno je grab saaidan od kamenih ploca. Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinj gdje se prtdruze i svecsnici. u Gali i dr. ko li 6e llskolovati? Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu. narocito u pripadnika pojedinih bratovstma. Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja. pred sprovodorn se nosto hijah barjak.) uperiodu do drugoga svjetskog rata. Pred sprovodom jedan eovjek nosi kriZ s razapesim lsusom. Umrlu djevojku oNacili S'U kao za vjencanje. te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom. Poslije drugoga svjetskog rata :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice. kumu Sf till pnip6ru-cija. a ne kopa se uzemlji pa nije do. str. kt:i ce ih ooduCiti. snco moja. Mrtvac se sarno u bogatijih i u izuzet. aka je umro mladic Hi djevojka. Takva su poeivala brojnija u VrliekQj k:rajini i u nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare. u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabiraju najsvetije: . Sprovnd se zaustavlja na putu kod kapeUce sv. Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom.a pratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo. Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk. i sanduk.nim slucajevirna sahranjuje u sanduku. Ante gdJe nosUa spuste na zemlju i prisutni se mole za dusu pokojnika. a do prvoga 5vjetskog rata bio je obicaj. izmedu kojih se preplete uze. 178'. se u sanduku nosi na groblje. usput se edmore na jednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. Unose mrtvaca u crkvu i tu se opet rnolr. a pred polazak na pogreb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinju glasnije kukati i nabrajati. Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee i posbavlja ria rrosila sto ih nose 'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima.i mrtvace u Sinju. a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi. a onda tzvadi i sahranl bez sanduka. u franjevaokoj odjeei. U nekim selima (kao npr. onda S8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca. votjno prostran da bi U.

Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednji ukopan u taj grob. Prijatelji daju saucesce: . a onda se krene od . zalost za pokojnikom traje godinu dana. Nazdravlja.i na godisnjicu smrti. poskropi vodtcom i mali se. Na groblju se lskopa raka. ozenr se ali bez slavlja i veselja. dan . U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku. a Dna dva drveta ostanu ria groou. ne ukljucuje se ni muzrka sa radio-aparata. To se zove sedmina . a uz pjesmu i u vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi. ked nogu podnosnioa. samo se nevjesta dovede u kucu. u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosili pokojnika.groblja kuci na rhstok. pa se za to vrijeme u kuci ne smije pjevati 11i svirati.Ja se zaJujem za vasim ukucani idu na grab pokojnika i narieu tn nedjelje poslije pogreba. kako ih je opisao Vlado Kozliea iz Veldca:' »Ukop je oko pednepa do dva sata po podne. Kod glave je uzglavnioa. a na nju zemlja. Svri su grobovi katolika i pravoslavnih nogama prema istoku. Kod nas se molt ostojec. Isto taka danas su u mnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicaj pogreba nesto izmijenjen. pa se malo vise proves-ale i »otpivaju« (::ak i pokojniku razlicite pjesme. u blizini pokojnikove knee ne pjevaju.'<L grob zauvori. No u novije vrijeme neki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. Preko rake dode jedna ploCa.na Mrtvd. Nakon pogreba sudionici se vracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem. Tu spuste nostla na zemlju i stave mrtvaca kao i na groblju: nogama prema Istoku. Tu. pokojnim N. Ako sesin treba zeniti. DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. Kad jse grob zs. B Tijarici godinu dana poslije smrti svake nedjelje idu na grob .krecemo u drugom smjeru kUci nego smo dosli. kaiko se iskupi rodbina iz daljeg. makar koli:ko ih bilo. sesta slavr..Za pokoj duse onega koji je otisa ad ove ku'ce'. stavi se mali kamen kod glave i na njemu samo naklese U Sin1jskoj krajini ' 470 .IDoloi se vrate kuci.z na kamenu kraj kojeg je bio mrtvac. a to je zato da se ne ide mrtvaou za njegovim tragom. Mrtvaca se nosi na dva koca preko kojih su dva poprecna d. se: . svak opere rake cia se mrtvacevi grijesi ne nose sa sooom. se mole" a kad idu dalje. Mrbvaca nose i u hodu se rnijenjaju. okad'i se grob tamjanom. Ipak. U nas se nosi sa zapada do groblja. a sa strane bedrenica i sve to kamenje koje je iznad zemlje zove se sdnjal. svi idu kuci poikojnika i to jedu i pijtt. Onda se donese pice i domacin je vee prije zaklao najboljeg brava pa svt om koji su bili u povorci. a glavom prema zapadu. a ne klecec kaa katoIioi.obitelj duma poeastit.Od zemlje si i u zemlju ides'. Kako postoje razlike.rveta.i narfcu. . jedan napravi k:rti. Kad se dode kuci. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca po jedan grumen zemlje i kaze: .:tvori. ako je kome tesko. Kad se godina smrtl. a onda prestaje zaljenje. nlt. spomenut cemo na kraju i opis pogrennih obicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie.i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine. Tu se goste bez galame i pjesme. a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane i pica.

ali ponekad ti:eba upitat!i i nekoliko Ijudi da hi se dobio [edan kompletan tekst.Jmutli. ne mozemo znati da li se koji podatak odnosi na Sinjsku krajinu Hi koje drugo podrucje.. prvenstvo religiozne oznake. ali mosemo konstatirati da slicnosti postoje.da se U Sinjskoj krajini odrzao oblik sklapanja braka koji je danas uglavnom nestao u drugim dijelovima Hrvatske. kao i u tekstovima pojed:inih igara. ali ipak i danas nalazimo ostatke stare tradioije: L Gotovo u svim svatovima i danas se nastoji da barjaktar. rucnik. 3. djeverovi ·1 kurn. Ne euju se danas usvatovima stare svadbene pjesme. a katkada i rnladenci budu u narodniim nos- U poglavlju 0 Zivotnirn obic8{jirna iznijeli smo obicaje i vjerovanja uz zenidbu porod i pogreb.tne. a to je brak uz otmicu umicenie. Mnogi elementu svadbenih obicaja. 2. a mz1:ike da su gotovo nezna. obavezno se nosi zastava okicena tradicionalnim darovima za barjaktara. lma razlika 11 tekstovima pjesama iIi dijaloga k:oji se goyore u pcjedinim momentima svadbenog obreda i ooicaja. a zastava se istakne van krozprvi desni proeor. Ijubljenje kUCnog praga. sto je sve pricvrsceno na vrhu zastave. »provjeravanje: nije Ii mladenka sepava. krada mladenkine cipele. grancica zelenila i ziva bijela kakos. Kao i drugdje u Jugoslavijri. jer su ga gotovo sVii zaboravih .koja obraduje 'Lskljucivo obieaje u Sinjsko] krajini. u nekim selima Sinjske krajine sve cegea pojava (kao sto se odrsava . kazivaci tvrde da je taj oblik sklapanja braka. Dapace. Jedino mozemo ista. umivanje svatova i razlroita darivanja te nazrvi pojedinih clanova svatovske druzine imaju sU6rl'Osti ne sarno na podrucju Hrvatske nego i Jugoslavlje i drugih slavenskih drzava. lako se voze autobusima ili au tomobilim a. U ovom srno se prilogu u prvom redu Jcoristili zapisdma iz novije rukopisne grade.i u zaostalim selima Makedonjjei Bosne i Hercegovine). ato BU: kosulja.carape. pogottivozato sto su td podaei sistematskri zapisani i provjereni U obadva dijela Sinjske krajine: l. kao pjesrne i tekstovi dijaloga prilikom »trazenja ovce« kada svatovi dodu po mladenku. nego SU to vecinom opeenit. Kako tli opisi ne daju pouzdana regionalna razgranicenja. [engije. Nove pjesme(osobito stranoga porijekla) uz pratnju harmonike jOs uvijek nisu potpuno nadjacale tradicionalno pjevanje rete.. Iz proslosti nemamo mnogo literature n]ama . Nekadasnje tekstove i pjesme uz pojedini dio svadbenog obreda znaju samo stariji. 471 . opisi 01):16aja U eitavoj Dalmaciji.Barjaktar se vozi u prvom autobusu. ne obavlja se prosnja na nekadasnjt nacm. Opseg ovog pniloga ne dopusta analiziran]e sli enos tii i raalika svili dijelova pojedinog obioaja na samom podrueju Sinjske krajine. pojava maskara na piru. razlicite igre s trazenjemotkupa. u selima smjesterum u brdovitu podrucju oko Sinjskog polja. ne izvode se mnoge nekadasnje igre. ko]'i jestran naprednom i razvtjenom drustvu.. u selima uza same Sd. i u Sinjskoj krajini svadbeni S8 obicaji sve vise reduciraju i gube nekadasnje.njsko polje i 2.

a. U vrijeme zimskih skolskih praznika. Danas ucesnioi pokladnih rnaskara smatraju da se maskare prireduju jed. Nije se drzalo odredenog datuma. Naijvise su se maskareodrzavale potkraj sijeenja i na 472 .!. U Sinjskoj krajiniza ovo maskiranje narod zna samo rme mackare.. ali ima podataka da su bile i na pocetku ozujka.JI OBIcAJI Pokla. ocemn ce kasnije biM jos govora.znike kojima ispracaju zimu ocekujuci skoro proljece.dni ohiC. -. pa naijvise na pocetku tjedna. U obilazak sela islo se radnim danom. npr. (dal.zajedno s pr1Todompostajufu:vlji i stanovnici onaga kraja. I. rasireno je ne samo u Sinjsko] krajini nego i U ostalirn krajevima Jugoslavije pa i dalje u svijetu.. Pepelnica je porrncan blagdan pa je tako poklactni period svake godine razlicite duzine (6-8 tjedana). izvodenje razlicitih sala. fJj .alni nacin pJevrujja. tj. I u tun obica. Gava. a ne pokladne maskare. III) mozemo ih nazvati i pokladnima suo potvrduje i podatak iz Dtema i drugih sela.titn. ali je gotovo [ednako sigurno da ce se oni i dalje odrzavati i mozda {iak sf'Jvarati nave oblike. Bogojavljenje je uvijek 6. stoke i stanova i time oSiguranje plodnosti i obilja Pokladno vrijeme traje od Bogojav· Ijenja (Sveta tn kralja) do Pepelniee.:i:noradifzvodenia sala .zU. a neki dijelovi se potpuno gube pa se.jiroa doslo je do pojednostavljenja.i). nego se iskorrscavalo suncano i lijepo vrijeme.ji Vee oko polovice mjeseca sijecnja. izvodenje rnimiokih [ill scenskih igara itd.. obilazak sela. kada sunce pocne jMe grijati plodno Sinjsko polje... porod i pogreb i dalje do~ivljavati stanovite promjene i reduciranja. Zagreb razlioito vrijeme. pase maskare odrzavaju subotom iIi nedjeljorn i nalvise u drugoj polovici sijecnja. danas na pogrebusve rjedecuje narieanje u nekadasnjem obliku.]e: Gava. garavljenje. ali naicesce zavrsava oko polovice mjeseca ozujka. B. nata kojli. Pokladno rnaskrranje. do pocetka korizme. Medu..str .i uveseljivanja ljudi. Sigurno je da ce obicaji uz svadbu. koji se pripremaju da sto bucnije i veselije proslave pokladne pra.z. 12. Maskare u Sinjskoj krajini prrreduju se u pojeddnim selima u pocetku veljaee. prema vremenu odrzavanja (a to je pokladni pertod oct 6. GOdI. da bi seza sudionike potkraj tjedna mogla prirediti gozba. GODISN. U obi6ajima uz porod i pogreb nema nikakvih izuzetnih mome. gdje te maskare najvise idu selom »na pokladnu nedjelju i na ona tri dana« . 1 (lio.1.pa se U svadb] uz njih obavezno cuje i ovaj tradicion. a ne znaju nekadasnje znacenje pokladhih obieaja i vjerovanja kojih je uloga hila u prvom redu apotropejska63 odbijanje zlih sila ad ljudi. a.n. stvaranie buke (napose zvoncima) sakupljanje darova. I .a dana hn-atsklh narOdnih obil!ajll. " Milo"!I!l 1939 . Danas je vecina stanovnistva zaposlena u gradu Ili naskolovanju. nisu poznati i u ostalim krajevdma Dalmacije.

vise obaveznih figura. 1958. te u sel'ima. a u Velicu sijeee kupusove glaviee sabljom dok mu ne daju dar.6.l U gotovo svim selima Sinjske krajine te niaskare pocinju oko sredine pokladnog perioda tkohae sijecnja). rnozda. ako drugi domacin daruje ve6ikomad slanine Hi prsuta. Pokuui (Lastovo ) i Fa. TurGin U rnaskarama sela Graba daje »potvrdu« da je osloboden od poreza domacin koji rnaskarama ponudi vino. a danas negdje nasi samo zracnu pusku.). koji ce takoder donijeti i bekstove dramskih igara sto ih izvode maskare Sinjske krajtne. i ove maskare u Sinjskoj krajini nisu Iskljucivo stara narodna tlra4icija maskirania.r. Folklotna gra~1I !linjsk e krajine. Ovdje oemo za:to donijeti samo opis tih rnaskara. kao i drugi elementd pokladnih igara. 'I'uropolje itd.nitool~" :Rolin. did. a to se nezn. INU b.o je on dao najve6i poklon maskararna . Za pojasom ima pistol]. (Sultan) ili ammo basa. tj. U ime maskara razgovara sa seljaeima. Krnjese iIi Krnjevala. a to je najcesCe tzv. a utjecaj gradske sredine (prvenstveno mediteranske i srednjoevropske). Kao i u drugim krajevima Hrvatske. Arambasa je redoslijedu. Otok. Zdra. zivjeli svi koji ostajete« l U vecini sela did ide na celu povorke i domacin mu dade slaninn koju on do iduce kuce nosi nataknutu na sablji. 1'I1ko1'1 }lO.0 sudenju Krnji vise podataka donijet ce u vee spornenutom prilogu N. nekada je bio naoruzan puskom i saoljorn ili macem. pop i 81.vsto je svakako direktJni utjeca] Sinja i Splita . . Tu su i utjecaji crkve koja odreduje vrijeme trajanja pa maskiranje mora prestati na kraju poklada. npr. a u neklm selima Turcin. odreduje pravac kretarija maskara. s prvim danorn ltorizme. pazi da se tko od maskara ne napije i ne stvara nered. Turcin je obucen u dugu odje6u koja manje-vise uspjesno irnitrra tursku. Did je obueen u smedu narodnu nosnju ali staru i poderanu. u ruci nosi mac ih sablju.a lice mu je pokriveno obrazinom. vee i pedeset krlometara i jos toliko imamo.sruk: (HTvatsko zagorje. Zapovjednik maskara ide na celu povorke. a imale su i u proslosti odredenom Na celu rnaskara Isao je zapovjednik. rkp. akatkad i oko nogu. Turcin nareduje polazak iz jednog sela u drugo.. te su se kretale po strogo obucen u narodnu nosnju Sinjske krajine. U Sinjskoj krajini Krnjo postoji u pokladnim maskararna u Sinju.. 473 . a arambasa prenosi zapovijedi ostalim maskarama.). jest figura Krnje. zatirn su tu raalieite figure vezane uz religiju (biskup. god. lice mu je pokriveno obrazinorn Ili barern nagaravljeno iIi obojeno. 18. mi moramo 16 jet smo presli . pokrett Posto nam je put dalek i ne more se ovde zadrzavat. Branze. . Turcin svuda trati harae.. U gotovo svim selima Sinjske krajme maskare imaju. Bani" facie Rozin.a posltje Pepelnice »)VL'Se nema kamedijal(. Turcin zapovijeda. str. Mesopust (Novi VinodoIskD. Figura Krnje poznata je i u drugrrn krajevima Hrvatske kao Pust (Istra).kdda prijasnji I stavlja ga i idemo u torbu. 328. Ponsgdje did vodi maskare. a veei komad na sablju. zastupa maskare pred organrma vlasti. Domacinu je cast ako se selom govort kaik. od njih primapoklone i pica.vo. ali najbucruje i najveselije BU na pokladni ponedjeljak i utorak. pa onaj iz sela Graba. Vojnic i Dicmo. govori: »Vojsko.a dalje. did s. Oko pojasa ima objesena zvona.

aka urnjesto barjaka nasi drvo) nabaee kosulju. a ne sakuplja. a ujedno rna celu citave pokladne povorke te na barjak skupIjadarove od djevojaka koje muna vrhkoplja nabodu veliku i rumenu januku. Citluk i Vojnic. da budete dogodine vi i mi ziV'i. diver. kornad mesa il' slanane. diver i kum.uvijek liJepo obucen i nije maskiran po lieu. nast dobri prijatelji. didu bradu namazau (vuku brad. Casu vlna erljenoga. bic"Ve i terluke. Nevjestinu pratnju cine jengije. jedino nema mladozenje (izuzetno je It~66.ju za posuje. stari soat. daj mi okiti« (Otok). Neka mu djevojka stavi TIa koplje krumpir ili crveni Ink. sto Si 'didu danvao sabIju mil namazao. nemsta.IZ plantne. kako je zabtljezeno u iselima Han. Aka ima prrlike..og tereta. Ko. Nemsia ili miada je mladic koji se obuce 1 namaze lice kao djevojka. Sa. te kakvih slatkisa. putem mi je spala [abuka. did je uselu Otoku pocinjao pjevati. taus.i od djevojaka da stave. Barjaktar ili br1frjoobuten je u narodnu nosnju ad smedeg sukna. 474 . D selu Diemu zahvaljuju na daru rijecima: »Fala.kupljene jabuke barjaktar daje djeel koja S1. a svi su za nijm prihvacali: Eva knee Ii odiaka. Kad maskare dodu pred kucu. Kao i prilikom svadbe barjaktar ide. Neka bi~ 1. kao za vjencanje.u namazata). U nekim pak selima umjesto barjaka nosi drvo s rasljama kojemu se oguli kora. domaeine.1 u pokladnoj povorei.mad mesa pseenoga. nadsmo!« Povorka maskara obavezno ima jednu skupihukuja ide na celu povorke.· a katkada je to kakva velilca marama ili nekoliko rubaca. drugu: nEVQ. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja. Ako je domaein darovao dida. Ovde 6enas darovatt. kum.a predstavlja svatove. ako SH sakupljale slaninu. kako kazu u Zelovu »namazao lUU onda maSkarezahvaljuju i pjesmom: Hvala teb:.a moze biti jablan ili drugo koje drvo. ruenike. Barjaktar skine jabuku s barjaka pa trai. D selu CitIuku zavrsavaju piesmu: sablju«. pa sakupljajusamo malo voca i primaju svekoli6ine ponudenog vina koje vecmorn odmah konzumiraju. najcesce trobojnicu.U posljednje vrijeme maskare ne sakupljaju meso i slanmu [er ne zele omast1iti odjecu nj muciti se nosenjem velik. da S8 opet. vidite.. a uz to na barjak (iii na raslje. Obueen je u narodnu svecanu nosnju ill bijelu nevjestinsku nosnju. OJ} joj to baci u glavu. neprestano na celu te skupins. i u ovim su pokladnirn svatovima: bariaktar. stable akacije u ZeIovu. To je borovo drvo u selima Hrvace. lisee Hi iglica. jer om ne piju vmo. Ramljani i Bitelic. Nasi barjak.jengije iIi cure. doore :'>'ene i Covika. u maskarama iz Graba bio i mladosenja).

t lnsiiiu. a katkad ih ima na desetke..rno lice koje je nagaravljeno. Trek. ako ill ima vise. jedino 5 djeverorn zaplese kolo i zapjeva pjesmu. U nekim pak maskarama baba je sarna. I sami su seljaoi nastojali povaliti babu pa je maskare brane. Tom l-oziebm je glava potpuno pokrivena. Kosice su iznunra ojaeane pruticima ili razenorn slamom da stole uspravno na glavi u visinu 50--80 em.stavljaju djevojke i skupa s mladicima idu iza nevjeste i djevera. Katkad je u pokladama samo jedna baba i jedan did. Nevjesta je skromna i sutljiva. 1966. Didi su obuceni u poderana odijela.Foto: ))Ma§kare« iz seta Otok: dotaze u Udovici6e. desetak parova u narodnim nosnjama gdje jedni pred. na glavi imaju oveje kozice S runom okrenutim napolje. za narodnu . Svi mladici obuceni u djevojke i jengije iskoriscuju jsvaku priIiku da poljube i zagrle djevojke koje dodu gledati maskare pa se zato djevojke cesto zakljucaju i samo s prozora gledaju igre maskara. a vidi se sa. Iza skupine koja predstavlja svatove u pokladnoj povorei idu babe i did'i} te druge odrpane i ruzne figure. a did juri za njam i nastoji [e na silu povaliti i imitirati nad njom spolni ctn. a obuceni su u svecanu narodnu nosnju. Pratnju svatovskoj skupini u selu Vojnic cine cure i banduri. tj. predvo(1eni barjaktarom Z. jedna se istice snagorn i krupnoCom pa u nekim maskararna ana predstavlja s jednim didom braeni par i liZ ljubavne izjave s njim izvodi opscene prtzore.tmjelno~t) kojima lica nisu maskirana. ali se ipak 475 . U nekim maskarama baba se hoboze brani. Kako je ona jaka i krupna tome se odupire pa se poslije prica kao sramota zadida aka je nije uspio nijednom povaliti. MOOu babama.

Od zivotinjskih figura jos se u nekim selima javlja figura medvjeda.rmluje s didom dok je on ne povali i to na gnojiste ilismetiste da se prisutni vise smiju.jez. cak :i suvremenih maski. Jedna Oiganka gata iz karata. Od nadzemalJ. U pokladnirn maskarama ima joscitav niz razlicitihfigura. dok su maskare vise skupljale darove. bio medu njima i trboiwsa ili trborws s bisagama. obuceni u poderanu odjecu. Medo je zaogrnut volovskom kozom i jedan. Slrcnc isticanje falusa vidimo 'i u podatku 0 maskarama u Otoku i Udovicicima gdje su u maskare 'isli neki muskarct nagaravljena 1ica.odi seenu s babom. a nosi ka:k:vu veliku knjigu iii sund-publikactju s golisavom Ijepoticorn na naslovnoj sttani i odatle »cita« molitve i drai ptopovijedi Hi rspovtjeda. I uslueaju da se Turcin svada s diverorn pa ga »ubije«. zatnm starer i starice i niz maskara kojekako obucenih. U selu Hanu zabiJ. premda je hila ztrna. Jedna skupina odraslijih djeeaka su Cigani. neprestano lupaju i traz. Ti su rondari nosili puske pa dodu u kuonog domacina i optuzuju ga za prekrsaj i nacinjenu stetu u surni. U maskarama se redovito vidi i pop ili biskup obucen u dugacku odjecu koja imitira svecenieku. Nareduje mu da plese i kada je ot476 . U nekim maskarama baba nasi balmce tj. (Otok) . nose uza se rnjesinu i cekic i izvode scene kovanja Hi krade. tJ nekim maskararna je i brijac koji prtlikom brijanja »usmrti« neku maskaru pa je doktor ozlvljuje ili ozivljuje druge msskare koje putern padaju toboze od umbra. a bih SU. nagaravljena ilea ill seaxapom preko liea pa do najraznovrsnjjtn. pred njim je pop 1. te zahtijevaju da plati globu. slanine u maskarama iz Graba. crveno oboien i njime izv. Blaza nose na no sllim a. »Pokojni Bl'az« je lutka od slame u muskom odijelu koju nose maskare iz Graba u posebnoj skupau maskara koja predstavlja sprovod.eno je da did rma falus izraden od krpa. a druga predstavlja trudnicu i molt pomoc od prrsutnih. .a iza sprovoda ide udovica pok. Elaza koja kukaza njim.o masktraju. ga vow vezana na Iancu. lutku koju joj did nastoji oteti Ili je to bal!in<6e djeCak koji ide uza nju i brani je ad dida i seljaka. U maSkarama je redovno I tioktor (ili dvojica doktora) obucenih u bijelu odjecu koji »Iijeee« pojedine ucesnike povorke. a preko tijela samo rnrezu. potpuno goli i ogrnuti jedino jednom plahtom koju su povremeno obkrivali radi pokazivanJa faIrusa Ili su imali glavu p1'ekritu. je U prijasnje v r-ij erne . a nekada i rondari (poljski ouvari· i redari u selu i. svi sk:upa »mole: zanjegovu dusu. Slicno je i 5 figurom kauboja s falusorn oct. ali ntsta ne govore i ne izvodesale. Izvode to u bliz:ini kuca gdje ima vise Ijudi. maema tra~fnesa i prsuta za maSkare ..e posao. skih bica jedino dolazi figura aaoota s rogovima koji je obueen u telece krzno. doktor iIi pop ga ozivljuje na molbu nevjeste. nasi lance oi juri za djecom te. U najveeem broju to su mali djecaei koji se razlicit. Nakon pregovaranja domaein im daje da jedu i piju 1 tima uizmiruje« stetu. U nekim maskarama javljaju se i triruiuri eandari. bika ili krave i konja. stiti maskare fli ad do. U povorci je i »slijepi: guslar koji pjeva uzgusle. (Han).

(CitlUk) U bq. Povorku maskara katkada je sacinjavalo i 100----'200 ljudi. otima se. Trek. a brkove i bradu izradivali su od kukuruzove »svile«. Gonic uzvikuje kako je to debar bak za rasplodi nudi ga na prodaju.plesao ljudinjegovu vodieu daju novea. maskare iz Graba :itl1e tcroz seio Owk (lnstitut za norodna umjetnost) vodi gonic.Glava se nekad pokrivala kakvim krz. I)Didil( Foto Z. U ophod BU polaziJi 477 ukocena. Sve su se ave maskare u starmi garavile ~.U nekim rnaskarama bak nije vezan i juri za drugom riguromkoja predstavlja kravu i povremeno skace na nju. Bak stalno muce.. a ponekad su se udruZila i dva sela. nos i usta . Kako smo vee spomenuli. maramom Hi starom kapom. juri na zooe. Vedic (obucen kao Ciganin) pjeva medvjedu: Balaj.nom. a u noge su utaknuti Kania predstavlja mladio Jogrnut konjskorn kozom koja je sva komadi drveta da budu krute. maskare je prtredivalo gotovo svako selo Sinjske krajine. 1966... a gonic ga zadrzava i udara snapom. a vezan je konopom kojt drzi gonic.adom Hi kakvom bojom. a rusu nosils obrazine vza pokrivanje liea.ka se oblaer kakav snazniji mladic koji prebaci preko sebe volovsku kozu. kupit cu ti kabanicu. za banicu. . I konja . Jedino su neki imali od tikve (bundeve) izradene obrazme s prcrezima za oci. medo.

jedino u cetvrtak i nedelju. vecere ostane ad pokladnog utorka stavilo bi prut na koji se sve to nanize (meso.lOO maskare izbjegavale susret s 5U d:rugom skupinom. Stoga 5U izbjegavaU sus ret s drugim rnaskarama.. Galu. Na Cistu srijedu . tj. osim kuca u Kojima je tkogod wnroprije kratkog vremena . Jedmo je to rnogla jesti.a katkad maskare jedu u gostionici sakupljenu hranu i tu se odmore i okrijepe . Maskare S11 obilazUe sve zaseoke i sve kuce u selu.ziv. katkada se i darivaju.. u vruco] vodi oprale sve kuhinJsko posude pa cak i komostre s ognjista da bi odstranile 3VU masnoeu jer uada pocmje post... . sedam tjedana. Udovicice. no nekada su obilazili i VIse sela pa su u jednom rrocivali i sut:radan nastavih put. Tada se gnoje vinogradi i vrse ostale priprerne za rad.. Do sada smo iznosih gradu 0 maskarama te cemo ukratko sparnenutd i ostale pokladne obicaje i vjerovanja.maskare obilazak seta zavrsavale navece u gostionrci u svom selu. a kruh je bio. U kucu ulaze jedmo babe koje u torbu nakupe pepela s ognjista.one se pozcrave.. Pokladno veselje zavrsava na pokladb:i uuorak i od srijede (Pepelnica) pocinje korizma i post kaji je nekada trajao do Uskrsa. U selu Velie zabiljezeno je vjerovanje: ak{)se susretnu dvije skupine maskara 'i tom pril:iJkOrll potuku. Neke 3U . nece je iZlijeciti dok bude .kretaujem nacme krug. sva sela oko Sinjskog polja: Turjake. »crn i tvrd da bis njime ubija vuka« .. ustipc! itd. Han. Kada se susretnu dvoje maskare iz razUeitih sela. Glavice. dakle prekinuti posb. Jabuku i Trrlj. tj. Neke 5U maskare obicavale obic. na pokladni utorak morale skinuti 5 pres lice spredak predivo. Posebno se pazilo da idu »naoposum«. Otok.) i zatim zatakne uz gredu pod strehom i to ne smije nitko jestl do Uskrsa.ljak S v i j e en i c a ( »Kalandnras ) prerna vremenu na odredeni dan ill blagdan nas:!Joji Proljetni i sjetveni radovi poeinju u Sinjskoj . Vjerovale su da de vjestice popljuvati predivo ako je na pokladni utorak naveeer na preslici.. Cest [e slucaj da narod 478 . MaSkare ne ulaze u kueu nego ih ukucani Caste: pred kucorn i iznose im jelo 1 pice.za suncem.krajini vee u sijecnju i veljaci. Na oisbu srijeduEene su mogle opet presti jersu dan prije.. pa netko zadobije ozljedu. Nekada se opcenito jelo malo mesa.. rodilja Hi teskibolesnik. ako su vee potrosila zalihu. 'Grab. Brnaze..:. a vracali se kuci uvecer. Uvijek se pazilo da se ne vracaruIstim putem (kao i svatovi). nego da . Za. tj . Maskare ulaze i u gostlonicu te eesto ih gostiionicar besplatno casti V'inom. ali 511 se ponekad znale i potuei jer se jedni drugtma nece sklonit! s puua.ujunro. se na jedan Sve sto odimasne pra.. Baric iz Hrvaca. Pepeln1cu Zelle su »kuhale posude«.. tj. tu su priredili zajednicku veceru i onda se razilaztli kucarna. kako kase Ana Radan r.

ali vee od sv. sto sve tstice znaoenje Cvjetnice kao proljetnog blagdana. o povratku kuci domaoin te graneiee zabija u svako polje i viP 5:i Gavazzt srr. Ako na Svijecnicu (2. on rus. tko prvi ustane na Cvjetnicu i umije se u tome cvijecu. tj. proljece pocinje na dan Sv. Uskrs i Veliki. 0 utjeoaju tog blagdana na vrijeme govori izreka Cu kojoj je naziv Kalandora nastao prema kantieiore): Kialando1:a timi ora rnut. vodu do dnu mora. Imze da je JaZ". tiea u ~. 23. To se stavi u umivaonik Hi II kakvu posudu i ostavi pred kucorn. a aka je oblacno. u prvom redu kupusa. Inace su se i svi ukucani morali umiti u cvijecu prije ialaska sunca da budu marljivi i da rano ustaju preko citave godine. 47.lo se ria ce onaj. masline ill lOVOTa. pa kaZe: o GrguI11. Drugi kazu: Ako je na Svije6nicu vedra.65 Danasnje Sinjsko polje nakon izvrsene kornasacije i regultranja toka Cetine veoma je plodno. Grgura (12. Uoci Coimice. (Glaviee) Sveti Josip Prema narodnom vjerovanju.iZd:UI11. s njima pocinje proljeee. Na Svijeenicu sa u crkvi blagoslivlju svijece koje se pale u kUCI samo aka netko umre i na Mrtvr dan za duse pokojnika. Za njom ·jde Blaz. Ul) sije se sjemenje za rasadivanje svih vrsta povrca. naci najvise jaja od ptica. Josipa (19. oim se donesu iz crkve blagoslovljene svijeee domaciea ih zapald i nekoUko kapi sa zapaljene svijeee kapne u svaki kut kuhinje i sobe. III).. u subotu poslije podne u Sinjskbjkrajini djeca bern razlicito cvije6e i malo mladog zita.9 . II). Uz Ijubice kdje 5U se najvise stavljale u tu vodu neki su stavljali i tresnjev cvijet. (Velie) Ta su [aja rado sakupljala djeca radi Igranja 5 njima. svoju kucu jerce uskoro biti Iijepo vrijeme.:a jos viSe zbog iscrpenosti seljacke ekonomije u to doba godine. tjedan U periodu od poeetka korizme (na oistu sri:jedu) do Uskrsa nema buenih i veselih narodmh obicaja dijelom zbog crkvenih zabrana. o JOSjpu Jaja pOSiplju. ljetina de biti slaba. bit ce dobra.No prije toga narod je eesto gladovao u proljece do dozrijevanja mladih plodova i do prvog povrca i YOGa. NaCvjetnicu se u se-lima Sinjske krajine nosi u crkvu na blagoslov grancica jele. a ne srnije se unositi u kucu jer bi u kucu dolazile zmije.gatati kakvo de biti vnijeme za izvodenje till poslova i hoee Ii biti rodna go dina. sunce sija narod Sinjske lcrajine kaze da jasavac pocinje graditi kucu jer de biti ruzno proljece.Vjerova. Cvjetna nedjelja (Cvitnica) je tjedan dana prije Uskrsa. Narod povezuje ova dva blagdana i smatra da. a ako je kisovtto i oblaeno.

varicaka zita (oko 30 kg). On je mogao o'rati u drugoga.staju krv. se nisu cesljali ni umiveli do subote kada zazvone zvona. zaoopljavala. Tko ima koga ad roda pokO!p!lIl1a ugroolju. Ako se ra. U Velidu se vjeruje da ne valja orati rra Veliku subotu. a poznato je i na sit-em teritoriju Jugoslavije s vjerovanjern da se time osigurava zdravlje i da ce lice biti cisto i Iijepo. a uz to i skr_o. Kada zaevoni »Glorija« (Slava) onda se svi umivaju.. osus. a neki su mjesto pileta sto 480 . Neki nose uza se bocicu s vodom pa se umtvaju u crkvi. Jedan se dio polomi. nego se u crkvi na Ovijetnicu blagoslove prut1ici (najceSce drijenak. Bio je prrje obica] da se ljudi od Velikog cetvrbka do subote nisu umivali za seljaci ne dajuobjasnjenie. raarezu joj uho i udarajupo njemu barabanom 1 tako 'Pu.vno urmvanje u subotu kada prvi pun zazvone zvona biljezi se u Si. a ona] nko ima volove moze orati srromasnijima koji ih nemaju. a tom: prilikom iii u toku ljeta daju mu jOs pola litre masla i jedno pile. ali nije smio kod seoe. bez obaira gdje sezateknu. -Na Veliki eetvrtak u crkvi prestaju zvonitizV'ona. Sa stoke su se skddala toga dana sva zvona ild su Be. mace . N a Uskrs (iIi Veliku subotu) domacice nose sveoeniku po jednu Hi dvije duzine jaja (12 ili 24 kom. sijenom.se slabokrvnirn .drvo vrbe i sl. Poslije [pudne su se mogli radit! svi poslovi. a narocit-o ona] tko je imao svoju teglecu stoku. CHrvace). Nekad se od svakog' -dima ~ od svake kuce .) i nose se kuci. U vrijeme oci"rz. V:mo BU davalinajvJ. Nose ga na Veliki petak u crkvu na blagoslov i na poziv svecentka »Udri barabana«! njime udaraju po klupama. suse i drugih nevolja.nograd. NaJviSe se nose [aja i pogaca negdje zvana posvecenica. Zdravosnu ulogu vidimo i u pruticu sto ga u Sinjsko] krajini zovu baroban. a ostatak se barabana nosi kuCi. u jesen tIi. aime narod cesto lijeei ovce. Paztlo se da se tko ne ozlijedi jer se na Ve1iki petak ne smije krvartti. pa su i oni koji nisuimali svoga vma za taj dan kupovali vecu Imlicinu c:moga vms. Na Velilti petak.). tj. Napose peru tom vodom oei jer vjeruju cia to donosi zdravlje. Vjerovalo se da Be dobije oaoltlee krvi. -i to najvise u crvenoj bajt kOja Be dobivala od biljke broc. U drugim nasim krajevima ne udara se baraoanom po klupama.. a u pravoslavaca se susilocitav dan. odmah po izlasku 1Z crkve zatakne jednu graneicu u grob. (Glavice).pi blagoslovljenom vodom vjerujuei da de time sacuvati polje ad krupe. Na taj se dan aa rucaa pripremao bakalar. nije se jelo nista do mraka.davalo jsupniku po t1'l naviljka sijena (oko 150 kg). Tog su se dana bojila jaja. Korijen te biljke se is kopa .njs~oj ktajini. a eobani i Ijudi koji rade u polju tiakoder imaju b06ice S vodom da se umiju. stuca i onda :iskuhava da Be dobije trajna boja koja je sluzila za bojenje jaja i vunene prede. 'koldko se pOpi'je crnog vina. stavi iznad vrata kroz koja prolazi stoka i cuva preko cijele godine. Na Veliki petak pnje podne. Na Bilu (VeUku) subotu u crkvu se nosi blagoslovtti jelo za Uskrs .zboli ovca.avanja procesije ndje se smjelo raditi rukakav posao. a katkada je ukrasno izrezuckan.

nJu. n!i. s mens driLn'l. Ak.amo gdje je glava. Grancice se zatasnu okovrata. Ta.i glavu tamo gdjesu obiCno noge. U selima Sinjske krajine vjeruje se Ida ee onaj tkorano ustane na Jurjevo. Juraj se uvijek predstavlja kao konjanfk).avanja da je j sam svetac dobto ime Zeleni Juraj. U Dicmu se kaZe da je zeleno granje znak da dclazi proljeee. i ona ce disprieati sve iito je uCinila nevaljalo od mladosti dotada. U Bmazarna vleruju da 'Uocl Sv.Sitti rano 6itave godme. Pravoslavei ne blagosUvlJaju jaja. Ju r jev 0 . 1 moot ce se uV'ijeik reno ustaJarti.o Be nekome U Hanu Aka rom SU. ustaj. a onda su se ai:tav dan ponajviSe jela jaja. Djeei je bila radost dobini oboijeno jaje. a tko ne ustane rano. U Dugom Polju ware se kitegranjem raseljke Jet se ona narjprije zazeleni. SIU imu6niji (Jurjevdan ill Sveti Jure) Slavljenje Sv. drmo <1r!inJ. su se jaji:ma 124 odnos . . Jurja dok spava preok:renUlti u postelji tako da joj noge dodu t. Na Uskrs ujutro jede se prvo jelD blagoslovljeno ru crkvi. eva teb:i. Pa ipak i u Sinjskioj krajini nalazimo dosta podatakao znaeenju ovoga blagdana za seosko gospodarstvo. Djeca. IV) u Sinjslooj ~aj1ni roje raslreno U tolikoj mjeri kao U sjevernimkrajevima Hrvatske gdje 58 taj dan uzima kao pocetak pro]jeea uz obilje magijsko·apotropejskih obleaja i tlol:hku rupolirebu zelerdla za razlicita ukms. zelenim graneicama. se zenske va. a danas to :n!eprtmaju kao vel:iJkuvrtjednost. drtnJ. U Glavieama je kucni gospodar na Uskrs nosio u ol'lkvu j eli e u . . U Dugom Polju. Wu da je Jure dosao na zelenu kOn'ju. da ne hi dnijetnala preko godine. zaStite oct nevremena. a zirna da odlaai. . stavit. Stoga je i bila uobiCa{jena izreka: »Iza papa. onda kaZiu da jedooao na emu Ikonju (sv. a i odrasli. Jurja kitibi kuee. teSko ce ust. Culjr.nego se tek sutradan izbacivala iz J~uce. djeca se IjUjaju na drenovu drvetu prijeizlaska sunea. moj cirdm. u pOsteljuobmruto nego inaCe. a kora od jaja koja se rastepu po podu I1Iije se smjela na Uskrs mesa. Pri tome govore: o Iii: mo] drr. Jurja treba leci. drijema kaZe se:»Ajd na diinj I« (drijen).grancicu od jele nablagoslov a 'kasnije ju je ostavljao u polju i'add. a prije svega staje.tko usptje drugome 'tazbiti jaje.. uaima ga sebi.d:aV'ali janje.ko se u svim selima obicavalo na Sv. 481 .St' ne ostaje«. Pasuirima se na Uskrsdavala bolja hrana da ponesu na pasu. Nedjelju dana poslije tJskrsa dolazi Mali Uskrs .koji takodet slavia. ljuljd sa4i. Ako je gora zazelenjela. Jurja (23.ajatli kroz cijelu godinu. a ako n1je zazelenjela. tueal.Ijale na rosi da ·ih ne bi boljele KastL zeli provjeriti da mu je Zena vjerna u Dicmu vjeruju da je treba nocu uoet Sv.

11i. da je vol irnao na Juru dvije godsne (Caevina i dr. Marka nosili taj barjak i u procesiji je morae sudjelovatipo jedan clan iz svake kuoe.. na svakom se zaustavila i tu su rnolili. pa ako nesto ruje s volom u redu. s a neki pale tr~ svijece. preklao.. npr.rucka daje se cobanima pecenje i. Na Durdevdan prij8Jteljli. Svako selo dmalo je prije barjak sa slikom sveca zal5titnik& (u Glavdcama je bila Gospa sinjska) pa su u procesiji na Sv. Kada zavrs! rucak svijeca se gasi kruhom umocenlm u vmo.ul}ke oleo sela.osi t drugo peCen. cesto dok je jos rnrak.: »Da Bog dOOJ1o s tobom zajednol« Ako nalde i kakav putnik ill prosjak. p-a u Glavdcama 'pri6aju 0 eovjeku koji nlje ntio dotjera.. Marka (25. P. villa te oni na paSi caste ostale cobane.rije izlask:a sunca.ada su na Jurjevdan odrsavaae i procesije kroa polja sa molitvom za plodnosc. Upali se jedna svijeca. Prooesija je obilazfla sve brez. su ga gatarl da otkloni nevolju. 482 . . a tome se dada i »trava ad zuci«. oasa ide txi puta naokolo i nazdravljaju: ))Zdtav. Za rueak se na slavu pece janie.stoku. »trojicu«. na pasu ] vee u 8 satt dogoni kucL Pojedine obiteljtimaju na Durdevdan krsnu slavu.sk:oditd volu. do:macinga mora poeasUti. pia se prema tome danu racuna starost zivobinje.je . a u pravoslavnih nijebto odreden dan jer je pop lz Diema morao obaviti blagoslov na velikom podrueju. a on odgovara. ana kraju svr isli u crkvu gdje je btla zavrsna U Velieu je pop uz bIagoslov stoke blagoslovlo i granu tdsovtne.i vmom se poliju janjc! po glavi da bolje napreduju. Svi lco:n!ji su bill sutradan ztV!. daju joj da Lire brasna i soli u koju se. JUTjeVQ se srnatra Ncvom rgodinom za z. Zatirrt izgone stoku iz staie.hlta i 10 d (u starojxlugcslavdji ). Dio vina iz case iz koje se gasila svijeca odnese se u tor .Neki su i do najskorijega molitva. stavi malo blagoslovljene soli.ivotinje. U pravoslavaca u Velicu na Durdevdan je uranak.e da ce biti jak onajbko ga pojede.)... s pase na blagoslov jednu kobilu. Stoka se rano izgoni. kok. e ooljirucak 100jl sa odrZ:ava ako 10 sati. Za blagoslov stoke katoU6kom sve6eniku se davalo [anjs. To je trava IjekovitJa za zuc i slezenu . Poslije . a pravoslavnom popu variCak.. K&Ze se. dosa Durdevdant«. Od te hlsovrine stavljao se Ikoma:dJ6 volu uz bronzu (zvono) »pa se nece vol zblanut i neoe ga vistlcaevmut« .Nek.. Neki pak pojedu taj kruh jer se kaz. a poslije svi piju Iz caSe u koju se umakao kruh. na slaw Boga i Durdevdana!« Krull kojiru se gasila svijeca stavi se u sjeme kukuruza i vjeruje se da nece biti snijeti.rko Blagoslov stoke i polja u kaboliekim selima vrsio se procesijom naSv. Ljudi su vjerovali da vuk nece napastd stoku koja je blagoslovljena. Sveti Ma. ukucani zelenilom okite kucu. Iako je bila u sredint krda konja.i proklinjanje vukava da ne dave . Domaein ill doeekuje i oni rnu cestitaju: »Na dobra ti. i rodbina dolaze cestrtati krsnu slaw. vodili. PriredJi. IV). vremena vjerovali d:a vjeStica moZe na. Katoli6ke procesije su bile za blagoslov stoke . sarno je tu kobilu vuk.

Aka je djevojka dobUa Jjje:pe poklone.U7 Sveti Ante U Sinjskoj krajin.. Jedino se istic.z nekog razloga Zeli djevojoi osvetitd dli narugatd.A!nte 03. Ante. Aka mladtc voli djevojku. bar ilicempres. da drugi lie vided nastoj! saznatd tko joj je to stavio.. . da im oeuva doma6ezivotinJe. nastoji ill sto prije skloniti. VI) kao zasuit:n1k domacth zivotinja. Ante kod . Ibid" &. onda ih ostavi Cia stoje do podne Ciai drugi Vlidesto je dobila. 40 dana poslije Uskrsa) u Dalmaciji SU. Naziv Krlzi za blagdan BpasovazajedhiCki je za Dalmaciju i dijelove Slavonije. pa 'i les psa ili ma6k:e.. uz blagdane kasnog proljeea nema posebmh obicaja i vjerovanja. Zene SiU postile trinaest utoraka pred Sv. Ako se i. stare oipele i opanke. 4:06i 1. Na sam dan Sv.e Sv . Tko ima ovee nosi jedno runo vune popu. krpe i posude. a jed. gdje se obavljao blagoslov polja . za zdravlje stoke. a u ooadva podrucja ovaj blagdam lima.pa su se nekada djevojke obracals i sudu. U aei Bv. V rano ujutra postavi jqjpred kuona vrata (kao da tu raste) Hi naslont na vrata ili prozor [edno drvo koje akioi slatkiSima.smo istrazivali. Takve podatkezabiIjezUi smo . Ante U Glavicama i na brezuljcima oko toga sela palile su se vatre . stavi joj bilo kakvo drvo.l(Jn i kaze »postaviti curl jablan«. ne Ga. nama dugru tradiciju slavljenja u nasim krajevima._r:[!:ZZi'~ str ~ 57' . a na njega razlici'ieotpatke. ~L. Antu. Ante Ijudi idu u crkvu. pred drugu. placaju misu i daju lemuzinu.. I sva ostala sela koja pripadaju crkvi u Sinju palila su vatru uocl Sv.Prvi svibanj Praznik Prvoga svibnja kao dana rada ovdje iskljucujemo izrazmatranja. narancarna i evijecem. is11 u proslosf» mladici s kVizom U ophod selom. prvi svibanj i svetkovina Sv.fi~j su djevojci postavill na balaturu uginula konja.ali se u svim slueajevima zove jab. KriZi - Spasovo Na Krize (to je pomican blagdan. i odnose od jedne kuce te postavljajt. Te noei rnladiei idu po selu i sale radi kradu sve do cega mogu d061. Ako je koja dobila ruzne poklone. bitnu ulogu za plodnoot polja. .kapeUce sv. kola i sl.r.njskoj krajmi ta je procesija obilaeila sva polja i zaustavljala Be na 4 mjesta. pO narodnom vjerovanju. kao ..u U Slnjskoj krajini to je drvo jabfan. Ujutro na Prvog svibnja djevojke ustaju rano da vide stosu dobile.l. jabukama. Ali. Filipa i Jakova..u svim selima koja . dok je veoma rasirena u Zapadno] Evropi. a u isto vrijeme biljezi se i proeesiJja:za blagoslov polja u svim katolicikim kralevima. 483 . Tako se majsko drvou novije vrijeme prosirslo i U unutraSnJosti Balkana pa i do Male Azije. i 1:10 je ujedno i pastirska svetkov1na.i u drugim krajevirna Hrvatske.Tak:o odnesu razldeibo orude.. Znads postaviti i kisobtan i s1. U Si.

natrag' te pl1i tome govore: )1 dogodine docekao Sv . zajednieka je tradioija svih SLavena. Na Bv.· . LoZri. prze ih na tJoj vatri i JOOu. kI'is)koletia u vrijeme Ijetnog solsticija rasireno je na terttoriju cttave Hrvatske. kako se spominje u svim selima... U Dicmu kaZu da je'to prZeino iklasje znatk prve hrane Ii da ee brzo bitd novog kruha. i doma6im 2JlvobinJama. It Ibid. krties (kres. Ivan Krstitelj (24.l0se po svim breZuljcima oko sela i na raskrsci'i'na puteva i gledalo se oija ce vatra bi"ti veoa. za srecu i obilje. pa eese oslobodim glavobolje.stio zarucnicu i njezinu rodbinu u gostdonic. piesalo. svetac dobio u Sihjskoj krajini ime po toj vatu zvanoj sVi. pa se tamo 5V. Djeca. VI) zove Sv. Vjemvanje JU zd:l'avstvenu moe svitnjaka raSireno je u svim seltma te stanji Ijudi »griju kosti« da ih he hi boljele iduce goddne. Ivan Sviflnjark.13B Znacenje paljenja va<tfe vidimo ez podatka da je krscansk. Ivana pride izlaska sunca Ijudi zure tleo ce prije ugaziti u pepeo od Isvi. ttl. a Zane uzmu u narucje i dijete pa s nJjim. zatpalili smo svitnjak novoga kruha«. 88. pomaJol . Sasta· ViU hi se clanoV'i nekoliko porodica pa hiskupa loml1 vatru. i kupovao djevojci tresnje od prodavaea koci Ol"kve iili na derneknl. Negdje te Iklasove spletu III pletemou i onda prie na vatJri. str. Osnovno je vjerovanie u lustratiW1JU (oeisnu) moe te vatre pomocu koje IjudiZele osigurati zdravlje seb.tnjak. a mladic je ca. .a i svailrome namijeni po jedan ci6a:k.nje Paljenje vatre pod imenom s'lJitnjak. Pri tome 11 Hrvaeama kaZu: )}Sacuvaj me. Nasvitnjaku uoci Bv. sveti Ivane«. Gavazzi. ce mladie kojemu je namijenjen bitt djevojoi sudend mladie..uoei Ivm. Iva. a U Bmazama kaZu: ))Evo.a dame podatke 0 svetsovanju tog prazmka nalazimo gotovo U oiiavoj Evropi.jenaCiOka ostJavi do jutra u posudi s vodom na prozoru i itojj C1eak ponovo procvjeta ka.od ove bolesti«. U Veld6u vjeruju da ona] tlto se pospe tim pepelom nece iroati po sebi rana . preskaeu.jaka t kiitu senice zdrav i zivI( (Glavice) ili »Pomozi Boze i. Sva trt opaJ. Kada se vatra razgorli.Poslije mise se pjevalo. BS. U tom setu govoT€~taikoder da se na tol vatrimora grWjati ona] koga eeS6e boli glava i reci: })Saettvaj me BoZe.'e preskacu vatru ..jjdana. Stariji Ijudi n. Ivana Svi:tm.. 484 . Vjer-ovanja Ii obitaji U!Z ova] blagdan su br-ojna i raznolika u drugirn krajevima dok su u Sinjskoj krajind. nego je same prekorace kad je vee prilieno izgorjeta.tnjaka i bos ga:Zli1li o njemu vjeruju6i da nece imati p naboj na nogama i da ill nece boljeti noge. . ad ove bolesta«. m1adez poCinje preskakivati preko nje i to s jedne strane na drugn d.. Neki kazu da preska6u vatru da ne bi imali ZUljeve na nogama. rjede odrasli. Boie. U nekim sehma danas se vabre loZe u crkvenom dvortstu.zuje de.G9 U Sinjskoj kr-ajlni vaare se loZe »u osvite .semo nekii obtici. Ivana svaka djevojka obgori tIi cicka i porpds11 na trd :t:nlad1c. naoeru mladih klasova zita.

vstvenu moe. di je moja sr.. a u pravoslavaca 28.1isu se svitr njaci . Dvojica uzmu jedan konop. VIn) uz lroju su vezani mnogi obicajri i vjerovan. su se nekad lrupali doizlaska sunca iii u Cetini m u kaJk. 485 . (15. u pravoslavaca 2. ako neka rena irna bolesno dij ete .aja. VII. I pravoslavci u Sinjsk!oj krajmi pale vatre uoOi Ivana Svimj'aka ali "i 13 dana kasnije uoci Jovandana. zdravlje djece.Vjeruje se. iz sela dalje od Cettine. pa i za zdravlje stoke. Na Ivanjdan djevojke nastavljaju Ijubavna gatanja. Toga dana.kaZe da je protiv svraba potrebno prije iz:laskasun. isla se u Glavicama»trunit rosu«.ima OOra.ko je ovo odndla voda. VI) bude magle. taiko neka odnese bolest sa moga ditetau.senl. pa se o¥a:j svetaczove sveti Ivan Ku:pavac. Jedino se u Glavicama vjeruje da onaj tko ima stoku ne smtje na Sv.VII) vrije6i svojezi. rastegnuga i povlaee preko polja vjerujuci da ce time osi<gurr8lti dobar urod usjeva . nema mnogo blagdana i obieaja Najz. aka na Vidovdan (15.spe U okolnirn selima. IHju i na Sv. Na Sv. Obi6aj kupanja je rasiren u citavDj Dalmaciji. U Potravljru se . a u Sinju je priredivan vatromet. Velika Gospa Gospa sinjska U vremenu od Sv.vatre. djevojka uzme prnbaku .iCica?{( . usjevi.se su se zavjetova.bubamaru i govori: »Prnbaka vistJiea.li.zvan curiea. U Hrvaeama kaZu da je Iumi. negdje u gnnlje. a liZ to je u Sinju bio dernek koji se i danas cdrzava.niji cr:kveni blagdan Sinjs·ke krajine 'je Velika Gospa. a u Dicmu su gonili Ii ·stok!u dase okupa u lokvi Ii vjerovalo se da ce nason lrupanja ozdraviti svaka zivotinja koja ima cesa1u . Ivana db 'je. N a Svetog HUu su se iz planine dogonil!i kanji i v:olovi da u selu rade u vrijeme zetve . VI. Anu (26.to.ije6i. trgaju lattce i gataju da Ii ih momei vole.ozuata . ukuCaiIla. u drugdh. TIa Ivanjdan ujutro prije sunea svuce dijebe i njegovu odiecu bact nd.§aj.ese da se kupaju zato da budu zdravi preko Citave godine i da nemaju Usajeva. a maze vr. BoZiic u dJelu K u r l 'an d dao je pt"ilkaz toga zav jetnog kretanja oko erkve na Jro. prije izlaska sunca. U Hrvacama. IUju (20..I voda na Bv. Govort1i su da je to protivgrQ2nice.ca umHli se na tzvoru iId pred kucom. U negda.Sdnj&ka alka odrzavala . po lieu. Uzmu cvijet ivancice .leZeine i to za svoje zdravlje. Uom Velike Go.i gleda kamo ce odletjeti jer ce odanle bit nien su<1eni mladtd.V1U tzvoru i lokvd a. Ljudi iz daljih kra[eva dolazih su uoei tog blagdana u S. Ivana. a VOM se baoa na mjesto po kame se dnaCe ne hoda.se toga dana..naeaj.lro su blld.z Getinu i ikare: »Ka.a imace ljeti.vanje toga dana dobro za zdravlie ociju.mj i bi. Ka:Z.logdje no6ival i cak i na uldci prislonrvst se na kakvu ku6u da bi ujutro sto pl'ije paCem zavjehnu molitvu. bit ce slaba psenica i ostal. LJudd. a i u S1nju pal4. Na Vidovdan uiutro.Snje vrtjeme i p.ia i kada mnogi iz blize i dalje okolice dolaze u Sinj na zavjet Gospi smjsko]. V id 0 v dan i S vet i II i Ja vezanih za njih . M. NajV'i. VII!) nama posebnih obic.

Sveti Mihovil .. i cesto je bila procesija. i nesreca. VIII}.kolo.je. "BoM!!. Dernek je nekad bio najbaljaprilika za sasbajanje prdjatelja I znanaca iz razli. 227~22'f!. 237.vije. No naivise BU se ljudi nadali da c:e pl'ocesija Gospi sinJskOj donijeti kisu. 486 . Nikolu (6. plesalo se . one rnisle da je to necista krv koju su zrtvovale u mukama ne sarno da spasu dusu. IX) islo se na dernea u Solin. svi su se skupili kod crkve i u dugaekoj koloni prat1liGospinu sliku rnoleci za zdravlje. " Ibid . "Ibid. 224.putem veliJke kolovozne ljenima p80 donosirno clio tog opisa: »Veo ranim jutrom velike zavjetmoe pocanaju puziti na koljernma od crkve p80 oko varosi poznatim brZe~. igra se koio.. smalaksavaju i prase svojim haljinamakaio pretovarene gaete jedrima .godisnje ohicaje. str. momci su warnjerali djevojke i ugovarali zeni. zaostaju. Baillie u spomenutom romanu. a podabke 0 toone dat cemo u posebnom poglavlju ovog priloga. kada se vjeruje da se Bog potpuno rasrdio na ljude i kamjava ill susom. na Bv. kao i uostaum ·kra:jevirha Jugosla.i veseld. na sve cebiIi snrane svijeta ljudi su gledali Gospinu sliku i ocekivali da se Gospa nasmijesi.se u crk:vu. IX). X) u Otoku.Dernek u Tr'ilju Obicajii vezani 'UZ Sv. nisu brojni i jedino Una nesto obica. koja je rijetko padala u kolcvozu.koj8o. koja kasnije - koja Sajarn koji se odrzava tom prilikom traje 2-3 dana a veoma zivu sliku toga sajma dao je takoder M. mfmoilaze se.dbu.pije. Sv. na Sv. sporije.ts .tu (25. U Sinjskoj krajim stanovnici svih seta dsli su na Veliku Gospu na dernek U. Nakapat ce te sagove prasine krvi dz svojih golih razranjavljenih koljena. prijatel1ji i rodbma dolaze svojima u posjet ina rucak. Na Malu Gospu (8. cudotvorrnm i zazdravlje kortsnirn. xn u Lucanima. Koja prj. stariji sukupovali Hi prodavali robu i stoku. 238 J 260. a onda se ide u gostionicu. A kad ..cast"€!djevojke.. JeTohima (30.. pjeva ..t: Na derneku je uVlijek bilo liivo.ali cemo ih zbog veze uz jedan odredeni blagdan svrstaei u kalendarske . '* :+: . Mihovila moglr hi se po svom sadrzaju svrstati u posebno poglavlje drustvenih abitaJa. nego i da ozdrave svoje bolesno. SIr. Luku OS. Sve Svete O.aticu 'i kapljrima suzama one u prasim. XII) II Bajagicu Itd. Sinj OS. U Tri1ju j€ demek na Sv. srecu i obilje. smatrajudi ga blagoslovljenim. xr i u Rudi..citih sela. Kada je pocinjala procesija. Sv.se vrsro blagoslov IUrbi at orbi. a aka pl'o:pIae€ zna6i da narod nije debar pa ne maze oeeleivati pomoced Gospe i bit de nevolj§.1 Sinjskoj krajini. zemaljsko tijelo«.il Ali Godisnji o'bicaji na zavrsetku ljeta i u jesen 1. IX) u Gljevu. otm se Gospina slika uklonl sa pastolja zene navale na cvijece koje je tu stajalo na postolju.. Svetog Mattina en. procesiie. kao balvani mutnim kanalima.. Mihovila (29. a mladici eamiran: -zagledaju i paje . Toga dana dslo . l{jg.ja uz gospodarske radove.. str. XI) III GaB. prestisu.

oaporica I Kosuta. Pjesme pjevane u kolu suv:remenijeg su sadraata i cesto parodije na suvremene dogadaje ne samo u SinjS'koJ krajini nego op6eni. »eerneku« 11 Otoku (Ins!!:tut ~ 1I/. Na sam dan Svetloga M:ihovila (29. Nastoji se nizati orahe s mekanijom korom Grotulje mogu b~ti velriCine ogrlrce. IX kada pos]jje podne dovrst steen. pjesmom i kada se upoenaje mladez i biraju buduci bracni drugovi.i prodavaei i kupci sW. Grotulja je niz probusenih oraha.keiz dosta udaljenih krajevs: iz BukoV"ice. Pjesme t muzike je nekada na demecima btlo u izobilju. su grotulje i darivanje grotuljama. Kupoprodaja atoke (a u Trilju je poznati stoen! sajam) vrsi se najvise na28. Neki stiZu u 'I'rilj vee . Time pocinje period svadbi koji traje preko citave jeseni 1. a pooinje dernek 5 plesom. ali dolaze .sve sbrane. Jabuke. Prodavac 1965. Strmodolea. a mogu biti i toliko velike da prebacene preko vrata donjim djelom dosesu do tla.Dernek u TtJIJu je JOOan od poznatijih u Sinjskoj Krajini pa onamo dolaze ljudi iz svih bUzih sela. Mnoge su od till pjesama lascivna sadrzaja paih necemo ovdje ni navoditi. a takve boga- Foto: J.tou svijetu. IX. sajam. iz kojih jezgra nije izvadena. U Trilju seznalo skupiti 8-10 guslara koJi su pjevali jU:fiacke narodne pjesme iz prostostr. Bosne. Like. IlgrotuljQ(( na. MiliCevic. Cakod Jajca. zime. nanizanih na spagu.lrodnu umjetnost) 487 . Uz to se igralo kolo i pjevalo na . IX) bude svecana misa na koJoj se zna vjencati i po desetak parova iz okolnih sela Vedrina. Gorduna. Posebna oznaka Sinjskog podruejs.27.

ne vadi ih va. Prije podne je bila misa s procesijom.VII 1715. u nidta ruk:e. tmzgoIi6enih Ijepotica.711 SveH Luka -.svoju vezu. Simu· nOTIe k:aZe da eu demect redovno zavrsavalt tucom. Ovi . ~o su rnornci na demeku hili zagrijani vinom. ali mnoge djevojke nose jednake marame na glavi. No nekadasnja uloga derneka vee je gotovo nestala. tu su bili i prodava6i nektih teksbilnih predmeta i slatkisa kao i tridesetak seoskih prodsvaca. .je te tiajalo do zalaSk:as'Unca.j lSpOmeruka podignUita.ca i djevojaJk:a l!.Ze se cia mladie pojii djevojku. X) vee poCinje hla. ser.d i do 80 grotulja. da ne moze hodati od tereta.a:d nelm djeV10jka dobije 1:loliko grotulje. Z:arucnici iii oni. a ostataik nosi ku6i da i susjedstvo vidi sto Je dobila. koUko drugog voca.k:otieprodaju grotulje.ko grotulja 'll rukama . rodbini ~ prij<ateljlma. Stariji kasnije komenttraju kolmo joj je kupio grotulja.:ojei3etaju. a sada dartvandem grotlulja prvi put jaWlo po:ka:zluje tu . Manji dio je u gostionioi i jedino prema brojnim posjetiooima U obadVlije gostionice moglo se pl'!imjetiti da je u sew dernek. Poslije mise ne bas brojni posjetiooi dzisli &11 iz crkve i otiS1i. X 1965. a svaka rena drm po neko1i..i nud:i. najv<iSe Zena . Svetoga Luke 08.u robu jizlozenu na.a obuCenih U stare narodne nosnje. Pos1ije 16 sat.tJ. na rucak rodbini ·i prijatelj'Una.vanje row. 313.o je potrosiona pojenje .tiji kupuju i daruju svojoj djevojoi. prodaju. Oko 17 satt vee je tu stotinjaik. Neao . Nesta od toga ona odmah pojede s prtjate1jicaffia. opet se lIZ crkvu sakupilo viSe mladezi. Kolo se igralo kod ctkve 1 kra. GrQtJu!je daruje djevojci rnladic koji ju te. Najveoe grotulje prodaje ne1ci.Dernek u Otoku Od. 3&). ustakljene i uokvirene kie-slike Bogorodiee s djetetom i razlioitih. Dana 18.s:ke n:ikada same ne kupurjll grotulje. 488 . a zatim SU ljudi odlwi.nka db svetoga Marka«. Nema djevojaik. pogjnuli U borbi protiv SaTasker Mahmed . D. K'a.pase. SimUll(>v:16 (v. u Cast 140boraca koji su 17. Zen. nego 1m ih kupuju mlamoL KaUk.Dabije poneka. rasgovaraju i povremeno razgledaju pojedin.pro<iavalo razliciti nakit ad rnetala. Demek u Otoku na SvebQga LUlku trajao je jedan dan. na PosLije ruoka pocihjalo je kolo i· vese}.. metnd. muskarac: preoaceo ill preko ramena. jahuke :i drugo voce. a kada se zavrsilo bez tuee smatrali BU da je bio slab dernek. ko1ilk.pak eini jednu now varija1Iltiu narodne dJevO!jacke niOsnje 'i sigurno hi iscpll'ije istJra2li. ili prolazniclma. jedrtarke smede iIi Ijubieaste brokatne pregace. lrojI suse zamirali fau u gostconrou 1 tu mladie Casti djevojku . Tamo je nekoliko prodavaCa kic·robepostavilo svoje »standove« j_ uz zaglusno vtkanje r. bilj. a dODjise d:io gotovo vuce po zem1ji..dz l:ega se vim koliko je rnladie bogat. prtsustvovao sem derneku u Otoku. mladi.i nekoga odnjene rodbine tko senace u pratnj.silo d.k prvt put upozna i zamiri kao i zarucnik iIi onaj koji sa dUZe vremenapo2[laje s djevojkom. onda se is10 na groblje.dnjje vrijeme pa se kaZe: )~Sveti Luka.seoskl proizvodt leze na arartma prostrtim po zemlji.i . 1915. jednake sUlknje i bluze.

mladi6i 11 gostioni. Mili6evJC 1965.dna jesenja noc spuSta. pokresne mtete poeiva prisutne da okusaju sreeu a jedino se dje6uxlija skuplja oico njega i pokuSava za20 st.ze kucama. Nesta viSe mladesi okuplJa se oko prod:avaeatombolekoje su ih dali voljenoj djevojci da dh nosi oko vrata. Da bi brz. a dosta je odjevnih predmeta njemaOkog porijekla jer flU mnogi bora. i s kravatama.djevojke i dalje Setaju i nitkone prihvaea njegov poaiv. rana prohla. curace. Dosta'ill kupuje i grotulje.PrOdatmCtce ))9'iotulja~ Foto: J.na sela i njihova pjevanje rera odzvan. dobiti tisucu. pa mla:dicl pocinjupjevatl. pojed:ine skupine djevojaka odla.i u NjemaOkoj ill. Vlas1tik. aI:i. bluze i mararne za glavu. aJi ne cia bi nanizane orahe s grotulja.vJj. d. nego da razbi~aju i jedu glavn] .ic pocinje pjerva>ti: »Vaeajte se. se na rnjesto gdje Je i 469 .ja breZluljoima oko Otosa.· i voca 1'.ima sklonost za-staru domacu pjesmu reru.zgodioifigure od glpsa. ieli zapoeeti kolo. MIadi6i su u suvremeno] odj OOi u bijehm najlon-kosuljama . su lh dobiliod svojih tamo saposlenih. pjevajusamo-stinove Ikoji ce svojom vulgamoscu bitt sto a-t'l'aktivnijL Jedan mlaQ.0: ))dernelcu« (Jnstitut u OtQku za narodnu umjetnost) pokazalos:klonosti djevojakaboga ikraja za odredenu iboju i vrstu materJjala za odjeou i za odredene 'kombinacije bojesukI)je. Dok prodava6i i dalje iUZv-iklljU i reklamtraju neorodanu robu.e svratnl pozornost i privll'kU druge. No i uz nova odijela stranoga porijeklaostala je u nj. do mene« 1.ce iIi kucama u susjed.

Donosi jOj rakije. sve ohicaje kojj se odrzavaju poslije toga »Prvog« do »Posljednjeg« BoziCa (kako u Sinjskoj krajini u nekim selima ZiOVU blagdan Svetih triju kraljeva) (6. pa cemo zbog' rnnogih slicnosti obicaja i vjerovanja ~i njihove medusobne povezanosti. a Materice U nedjelju 16. No zato je u Sinjskoj krajini bilo uobicajeno daridarivanje djece na Svetu Luciju. pai Evrope. Toga dana mladie dolazi sa svojtm prijateljima zarucmci na silo. XII) rjede se spommje u seldma oko S:inja.. XI) imaju uglavnom reI:igijski karakter . XD. Martana (11. II i raouna se da tada prestaje Sveta Katazatvara vrata. ajci da ce Je objesrti m aka se ne iskup]. carape i sl.nekad bio dernek 1 ples. Toga dana djevojka ttaZi ot- 490 ..h obicaja. krupiti se moze jednim orahorn Hi jednom cigar etom. KuSa.ta (25. zima). XI) i DuSni dan (2.fu. XII) Na Materioe ujutro djeca pripreme konop. U citavo] se S:njSkoj krajin1 za Sve svete kusalo mlado vino Lorida zatvarale oaove te se taj dan uz obiInije go$oonje smatrao »prvirn Bozicern«. a ona nJega obilnije dariva O{Dsulja. pa se govort: Sveti Andre otvara. Materice i Oliici ObiCaj poznat u cijelo] Dalmacij! odrsava se i u Sinjskoj krajini u drugu i prvu nsdjelju pred Bozic. M aterice su u drugu ned[elju pred Bo. Nikolu (6.. 01. kako u Sinjskoj krajini. kaiko to vidirno iz podataka u Zelovu gdje su r>oditieljiostavljali ututro djeei daroveLgovorili da im je donijela sveta Lucija. (Sveti AndTija je 4. Majka im daje statkise i voce. Sveta Kata zatvara. . xn kdju smatraju po6etkom zime. ali koj'i je trajao dugo u noc. a ne kao danas .isima i vocem. XII. U Hrvacama uoci Svih svetih paUli su se svitnjaci i pucalo iz maokuia. ali mogu 1.saroo do prvoga sumraka. bez njega prijeti. Bozic-ni obicaji Kaiko srno vee prije spomenali. Na Deice (nedjelja pred Bozic) djeca prijete da ee objesiti oca ion se otkupljuje slatk.c (npr aka je Bozic u utorak 25.) lito smo spomenuli uz opis svadberui. u nekim se selima Svi svetdzovu Prvi bozic. talco i U ostaUm dijelovima Jugoslavije. Svi sveti i Dusni dan Svi sveti (1.1:!i. Darivanje -djece na Sv.i posveceni su stovanju pokojnika.nje rnladog villa U ostaltm krajevima Dalmacije i Hrvatske obavlja se opcenito na dan Sv . I)bbuhvatiti podzajednickim nazrvom boziCnih obicaja. Ako ie djevojka zarueena mladic dolazi njenoj majei na Materice i 'trazi otkup. XII Ocici 3U U nedjelju 23. Pot~raj studenoga dolazi Sveta Ka.

r-ovora dn se n:. NaveCe mladio dolazi na prelo kuci zaruenrce dariva odjevnim predmetima i slatkisima.n Tiedeakatemi'l-.sattm slama (str. (dalJe: LillngmOO1). a jedlno su u Kosutama bili okiceni brsljanom i jezom (zelenilom). (Prj tom t.' IvanlSevlc.imunovie. Badnja.!. .wandentngen Ellphmt Rh".i ova] put on njuobHnije kup od zaruenikova Time se zavrsavaju oca. sj. " Simimovic (v. stjeta i do Nove godine vise Sa ne Odrzavaju.. -. SinJske k:rajine. 1901.\(. II provjeravanjem u susJediloj ku<!:i u~"rc:Uo sam da su svi unosni ·jzuzev!H ukucana tog Imtiiva<1a.rAko u tom svijetlu razmotrimo podabak da se u mnogim selrma Sin]ske krajine Nova godina zove Mali bozic (0 cemu ce jos biti govora). EtnolOlliJ>t.i·"Wl iznose koo radovan slue:>] 01)0 sto je samo u njegovoj ku6i \!obi~ajano. I. bili" 39). a treci nesto tanji. Dva su deblja. Ta tri panja zovu se badnjaei. koji je u svojtm djelima optsao zivotJ stanovnika Sinjske '1 Vrlicke krajine. Neki su domaclm vee prije usjekli usumi Dri panja duga oko 1. II . njegovu setu niknda nije unOS1Jn u !elleu slama ! barli)jak.: JOO).i:a_ Iz razliilitih railoga pojedincl iii pojedineobitelji unose !leks izmjene 1.oi objc>iii.lem. S-useljflI): . dana B0). 186" 11 dnl.!. 4I3.pjsl S".5 m. str..Jdl! U posjete veti prvo . Dinko s. str. Ivan Ujevlc. omsn bo~\cnih obicaja donost jo~ neke podatke .t{<\" .. Tail SOUnU(laiTte..). Erdeljanovic donost Jo~ neke pojedlnosU oobi~aJirna S-injske krnjine. »a ako na ognjistu nema priklatia. '.78 U Sirijskoj krajini badnjaci su najvise ad hrastova drveta.mr" 1«I1<>S' u vi+.erena potvnruju kno redovnu poiavu.3\lZlltak navodt da seu Hrvac. pa i na Novu godinu. unese cetiri badnjaka« . n. <1ok I'"S. .. ~\ . Nov. PI' mnogi ka'. a -same u slucajevirna da domaem nije imao hrasta.tn (Ii'] . :. Nisu bili nicim ukraSeni ni ok Icell'i .75 No ovaj podatak 0 dva drveta badnjaka u Slnjskoj krajini lzuzetan je [er se u svim selima potvrduje prrpremanje triju badnj aka.CQJe. 'Elnol<>Sku i folklorlstlcka 'isplt1v. 1.I.BoiiCnp.. "Wo:ldem~r Liul'~"n. onda vldimo koliko 8U ta dva blagdana povezana ." U Ldvanjskom polju doma6in unosi obicno tri badnjaka.ldna '. str. Erdeljanovic u selu Hrvace spominje tri badnjaka. Tako mi Je Jed"" k~\>::ivv. " Radrnila KaJmakovi". Bo!icni blngdani.sbrti.:-. sto suse tamo naSle.an. rstr. vrhgorsko-tmotska 'krajtna.a \\ Livanjskom poIju.'tJe& ·paJe se sarno prvog ·d&!Ia I30~j6l. He:s.k Datum pocetka Baziea bib je 11 krscanskoj eri Dionysiusa Exigusa (6 st.t kako de u iznosenju podataka 0 bo~iCnim obioajima biti tesko u svim alucajevirna odvojiti te obicaje-od novogoc1iSnljih. 32L "Enleljanovic.la. 222.6'1. A!H .) sertja :. !. kome je otao bto napredniJ i domadin l pril1cno je putovao po sv:ijetu. uzmiao je drugo drvo. a samo u Brnazarna i Kosutama spominju se eetiri badnjaka.c rvruto da seu. Sarajevo 1961. (u katolika u Velicu ani se oak zovu troistuo).iena dane.r :113. str.1IJUa najcrtie unose badnjaci. promjera25-30 em i volovtma ill dovukli kuci. Na Badnji dan vrse se sve pripreme za proslavu Bosica koji Je uz Novu godinu najveci blagdan ~{I'S6anskogstanovnistva. stotjeca. No svakaIko se nastojalo dOVluci deblje badnjake jer setime pokaetvalo i bogatstvo kuce. opisuje slavIjenje pravoslavnog Bozica u manastiru Dragovicu gdj"e je zabadnjake osam najboljih volova dovezlo dvije najvece bukve. kako [e to slueaj i u drugirn hrvatskim krajevima. BoW'.) ujedno idatum pocetka nove godine sve do 10.uche. G!.rall a imatl aa umu I subjektivnf -stav kazlva. 15-16. U l.i. dok to l1aJii "li.1l~ sve 'b07. 'l'radilioru. ·34. a neki dovlaoe tek na dan Badnjaka.'1. BadnjaCi BU stajali prtslonjeni blizu kuenih ulaznih vrata do mraka kad su se unostli u kucu.77 U Poljicima kao i u Imotskoj krajini unose se tri badnjaka.Irvacama se Pof. str.'nki 1938.'':I1'ls.~nik Zemaljskog" muaeja u Sarajevu.kn.in.s. Studien \III" Geschlcw: der "Ol)l. 187.).(." Cllvn \ ~ta.il~a rstr.:drlt druglma .1 obl. ZNZO.vlja u gnijezda u kOjin:ra 00 le~u pilicil I str. 161).

a negdje ozdo da se rna njega prva dva naslone te da im sluiZ. najeesce se najtrunji badnjak postavlja ozgor Ii popr:ijeko preko prva dva. dolazili su kuci da prisustvujuzajedn:iOkoj vecerrna Badnjak i rue-moo BoZic. domaoin ga stavi na ognjlste 5 desne strane 1. doma6in ill doma6ica ~92 . a u UdoviOi· 6ima se u. U Hanu domacin uzme Saku slame 1.skarci su pucali iz kubura ipusaika. Ako nema d u kuCi odrasla muSka~ca. dusmantna 1 neprijatelja«.je i za. negdje postave ozgor i poprijeko. deblje postavljena paralelno. kada je unosen badnj.badnjalk: unos. u dugome vfkul« Ukucan1 opet odgovore: »1 IS tobom zajednol« Prije prvoga svjewkog rata. dje6Mk. Kada unesedesni bdanjaa. mole »vjerovanje«. opet onaj tIro ga unosi pozdravlja na isti naein iukucaru mu jedna:ko odgoveraju. pa 00: zato zove desm badnjak. TteCi badnjak Je najtanji. Pri tome svi skinu kapu i stoje na nogama .1pri tomegocori: )}tT ime Oea i Sina i Duba svetoga«.1a kojih se pri:drZa.aik:. Svi clanov. dva U Potravlju i Bmazama se na desni badnja. a u najv:iSe slucajeva ga skrope blagoslovljenom vodorn I.To se c1ni da bi bolje roddla ~ca. njorne prekrizi badnjake . V'ljerovan. a tree-I Izrnedu njih.ognjista. taj urea stavi malo pSenice kad:a je badnjak na ognjiStu . a aso je udovica s malom djeoom.va odredeno selo.si desni badnjak. U slueajru cia su unesena 4 badnjaka jedan je sluzio .. ToO111Su pravd. a zatim . Ovaj badnjak postave negdje . uz isti pozdrav i odgovor. kad unosi badnjake. No. ad vdStica.Kad domaein ulazi s badnjakomvdomactcaga na pragu posjpa Zitom. more. domaein pozdravh »Faljen Isus! Na dobra Vam dosla Badnja veee. onda tzlazi po drugi 1li ga unlOS:i rugi muskarac. koji se .i kao prijekIad da bolje goo.!«a domacin doda.ze po k'OSaru (sepet) iIi naramak vee pri:premljene slame. kao sto se krsti dijete:. PosUje toga (u nekih piri~e unosenja slame) prflaze badnjaotmai domaetca ill polijeva blagoslovljenom vodom. I kada Je veeera pnipremljena i svi ulru6ani u kuci. putu ild na radu daleko od kuce.ee i stokn. unose je u ku6u i poslplju po podu.. mu.i djeca se zato ottmaju.ak. valjajuci sa po stamt.: »U malome grthu. pozdravi ukueane: »Fa)jen Isus! Na dobro vam dosla Badnja veee (ill »Na dobro vam doss BoZi-61 sveto porodenle«). drugo voce i bombone . a onda nazdravi svim ukuCaniima redom i .stavIja na l1jevu stranru. nesto debljt i negdje se zove desnjak.k ureZe kriz. a uku6an1 odgovaraiu: »I s tobom zajedno«. ove goddne pa 1. a d0ma6in vinom.klinjruCi Boga »da saeuve. Badnjaot seunose u kuou navecer kad Be svi uku6ani skupe na veeeru.. U Botravlju se kaZe da doma6in tada krsti badnjake. melee.uCatniodgovore: »1 stobomza'jedno. Kad u Dugom Polju na Ogtijiste.izmedu dva.skropi citavu kucu. PootJo su postavljeni badnjact izla.tek tada jednidrugima pozele sretan Badnj. U slamu rediteljt bacaju smokve. On se prvi unosi u kuou i stavlja na desnu snranu ognjiSta. polijeva ih bukarom villa »na krlZ« .kao prijeklad. unosi goa ona esma. U Hanu. Prvo uno. domaoin izlazi CIa unesebadnjake. nego u svaik10j ku6i moZe biti drugi nacin postavljanie. P~iHkom nosenja drugog' badnjaka. Desni badnjaik je Uvij$. Domacica pri tome skropi badnjake blagoslovljenorn vodom. bademe. prostor oko lru. dogodine!« tJik.! obitelji kioj. unosi se posljednji. Kad stupr izvana na kuCni prag.1 su na.

pekla se posebna pogaca bez kvasa i jedna pogaca oct boljega bi.pijeIl«. OVOOT8WO.a6in obicavao U cekati na kucnim vratime da coban dode ku6i S ovcama.ill do Nove goddne.skanjem otrora CaSe.. ~vlo!-Stu:lU.s0ltn iz sredine izvadi jedan kolut tijesm. Sa svije60m.1o su uneseni badnjaci i slama.i. jednoj i:za sebe. pa i cobana i torova.2Jom. zatije se malo v4:na ·iza desnog uha. au Hrvacarna kazu. i svt piju pa da i on bude >m..jelog brasna zvana eesnica. 594. U Zelovu su p.peCenicU.1uvolove.19 polijevaju badnj'ake vmom lkaZiu: ilKo ga pollva ove godfne. a onda Be rom ea. Stal"iji BU pootili teko da nisu gotovo rusta jeli do veeere .Ibld .r{) i kai. Zatim idu svi U kucu i domaein UZ. KaZu da Ie na. ali se to vise ciullo poslije veeere .susreou i u drugan seldma. kUhali i pekli jel0 za Bozic. a kad se zawSi moUtva. Na BadnjaJk: se posbi pa se Citavdan jela posna hraaa.zaJtiane za ooZienu Pr. te stoka nahrsnjena.. Zivotinjama. Ovcama Be da:je ti malo vina iz bu:kare. Za veceru na Badnjak. SM. kri~vima i ubodima viljuskom iIi BU oct tijesta na njo] bile dzradene figure janjaca. Zatim uz iste rijeei dcmacin nUdi pogaeu svim i ooi otkinu po [edan komad stQ se jedeposlije uz veceru. 493 . Poslaje toga sva se stoka nahrand najboljom vrstorn sijena stoga goopodar ima. a ne mec. polija ga i dogociineu.. :krugova dobivenrl.SO U Velieu je zabiljezeno da poslije postavljanja badnjaka DR ognjiste domacjin iIi domaetca u pratnji svm ukucana.a. Poo1. h " .ravo· slavei skropiLi badn~~e krvlju janieta Ui ovce..u. Ovaj opis lz· Veliea rima elemente kidji Be .. U Veli6u se cesmou na rubu Ukra.IDe u ruke pogaeu koja se nosila medu ovce te kaie 6obanu: »Oees l!i srteu ill komad?« Oobarrl kaZe: )}Sa 6u ~ sricu i kornad« te odlomi komad pogaee.fje poeetka vecere obavlja se joS jedan dio obieaja vezaJ:i! UZ. ottmajuci setko 6e dobibi rveci komad [er ce u 'idu60j gocbniimatli bolju sreeu. Zelol/U lie do drugoga svjetskog rata d0m.jizdrzlj~vUi 'i najbolj'i ovan Hi ovca k. Taj se k'Olut posebno pekao i nj1me je doma6in gasto svdjeee umasanjem u vdno i kalpa:njem na svijeoe prako svih boZi6n1h blagdana do ukucaruma Home Nove godine. oesnica se ne Iede do Malog baroca. ukuCani veeeraju. Ta se pogaea daje OVC8JIIla na 'kriz. odlaze sa svije6orn. koja je s gornje strane bila ukrasena prugama. Swda je uobteajeno da se prije veeere dade obilatija Ii bolj'a hrana doma6:ito. dase vtno bacalo na badnjak zato sto je veselje. stl'.izaj. a ovei 'koja se planirala za 'klanje iduce goddne. Za veeeru se spremdo bakalar i krumpir .• str . PM tome se moli.e da goveda pitaju jedno drugoga kak-o su ruoaU. svijeca se ug:asi na uho najboljeg ovna. pogaeom i bukarom V1na ru tor ovcama i daju im pogaou. U Dugom Polju daje se bolja hrana na uju1. vdnom i pogaoom ide Be samo medu ovce i magarad. jednQlj ispred sebe. a ovoe odgr.h pritl.Dclao je u J:lUltama pogacu i pl'l1.lZio eobanu i onda bi je lomili.00 u§t~pci na ulju.oji najviSe odgrtze te pogaCe. Pogacu ne1lk:o dri.suje :ni.Po danu se zakIao ovan iIi ovca siljegiea (koja se nije janjila pa je debela).. jednoj desno i jednoj lijevo.Neki BU na Badnjak. U nekih je ta cesnica polivena uljem i vinom una kriZit. a ako nema ondase mklala kuJa kokos. tj.

vesele se i cekaju ponooku da rdu u crkvu. nego samo djeca vicu: »Eno moje svice. a cia bude mir b021ji i niegovo porodenje!« ili»Kako se utrne ova svica tako da se utrne svako zlo u mojoj obitelji. nego na vatri osdnjaka iIi posebnom svijecom napaljenom na badnjaku . Kad su se badnjaci dobro razgorjeli. masicarna. ko1'ko ovdi iskara skocilo da bi toliko frn'o krava i teltca. Sma i Duha svetoga.stearana. cesto domaci sami -rraprave te svijeee. bolje de u idueo] godini rodH1i Zito i onratno. U Velicu se gleda kad svijece gore. njime udara po badnjaku govorect: »Koliko ovdt Jskara vatre da bi toliko irn'o konja i Zidrebadi. pa se ona u Dicmu zove svicaza mrtoe. koje rnoraju biU rauene ou voska. ukucant sa na slamu prostrli arar. paUlase u kucama gdje je netko umro u toku protekle godine.. Nekad se paUla jedna svijeca. Odreza krisku eesnice. Krub kojrm su se gasile svtjece. Amenl« U Pat:ravlju se kaze: )) U debar cas se QZegla i utrnula. domacin Hi tko stariji uzme vatralj (00 poticanje vatre). ostavlja seza ostale dane Bozi6a da se njime apet gase iste svtjece. U Veli6u se sjekirom otklne kornad badnjaka i namaze voskom pa se njime up ale svtjece. na njega postavili cesntcu i ostalu hranu te okolo posljectali i veC-erah.. a ovoliko koza i jarica«. Svije6e se ne pale sibicom. zataknu tri svijece. a onda svi sjednu oko ognjista. pjevaju. piju. pa se kaze da ce polje na onoj strani bolje roditi. Amen!« U Hrvacamase gleda kama ide dim Icada se ugase svijece. Prije t pcslije vecere moHlo se za mrtve. negdje zvane trojica. i ta je bila namijenjena za mrtve. Pri tom govori: »Rodi :<:lto. AkO' se ugasi ria rije'c zIto. Za vrijeme vecere ukucaninazdravljaju [edan drugorne nazdravlja svak onome koji rnu je s desne strane. Negdje pak samo kaze: »Rodi16 nan vmo. nego same za vrijeme rucka na Bozic ujutro. koja bolje gori i kaZe se da ce polje natoj strani bolje rodlti. naime. \I jeruje se da na to sjeme i plod neee dolaaiti nikakve nevolje t tuoa i sl. a u Hrvaoama se za[edno S ostacima svijeca daje dorna6im zivotinjama.zi. rcdi vino« te gleda na koju de se tijec ugasitt svijeca. jos gort.se i dogodine vidili svt skupa kraj ognjiSta!« a ukuearn odgovore: »15 tobom zajedno!« Poslije vecere roditelji daju djeci voce i slatkise. a. rod:ila senica. koliko ovdi iskara skocilotoliko rma kokoslju i pilica. umo6i je u bukaru ilicasu s vinorn i pusti da s kruha vino kaplje rut svijece. U nekim obiteljima i nekim selima svijecese ne pale na Badnjak.svaki USlV sto se sije«: Negdje se pri tome mali »ocenas« a negdje se nista ne gOV01'i. U vrijeme vecere u Dicmu domactea polije badnjake vinom i kaze: )IU zdravlje . Na cesniou sestlavi jedna casa ili veca posuda u kojoj je pomalo sjemena onih VI'8ta zita sto se namjerava sijati iduce godine. zivio!« Kada veeera zavrsi.ko sa trneova svica da se u ovoj ku6i utrne svakozlo i napast davolska. U to se zito.Dok nije bilo stolova i stoliea u kucama. Da mili spasitel] prebiva medu namt i u dalje vrime. domacin gasi svijeoe. 494 . ne kupovne od . U Zelovu je domaem patio svijecu taka da je imao jednu xglavnju« badnjaka i njome palio svije6u Hi puhanjem u komad vatre koji dr. JOB san ziv!« U Diemu pri gasenju svijece domadin kaze: »Ka. a gdjegdje ga pojede domaein ili daje cobanu da ga ponese utor ovcama.). KaZu: »Dobro ti dosa Bozic t sveto porodenje!« a drugi odgovori: }II s tobom zajedno. 'I'o se zito stavi u sjeme za sijanje. U tme Oca.

Nekad se cijelo vecs na Badnjak i putem do crkve. Ako su uk. najdebljega ostavi se Ii euva za N. koji .Jr. 3). ostajali su na dvije Hi tri mise i kuci se vracali tek u 6 sati ujutro. vatra se dobro nalozila da se ne ugasi cijelu noc. ponajvise branu i pice. . Ui.. godinu i Tri kralja. pucalo iZ pusaka. U nekim se kucama svijece ne pale na Badnjak. Simunovi6 (v. i na Bozic prosjaei i sirotinja obilazih su kuce pa su im ukucani davali obdlatiju rrulosttnju.adije 0 piru i.a za Bo.upus s mesom i peeenica. Za rucak .mnUahu. Sus. bilj. pocinje Zajednick. a kada su dolazill orkVii »svakorne iza pripaSnjace vi.m selima k-a:Zu da treoa Quvati. na mtsu odlaze ani koji prdje nisu bill. Kroz bozic:ne dane izgore dva badnj aka . U fiekim pak kucama svijece pale i drug! i tree. Nije se ohieavala peel svtnja na ramju. a na.'iJe -pr"v" os"eta"ko pojate ne planu u taj dan« • ." dnja. da bi osigurao adravlje ovcama ii jan} cima. Iza rueka stariji ljudi uzmu bukare "Slmnn(lvic tv 'bill 39). im malo vina ucasi iz k:O}e.ie oko 9 satt ujutro.sugasene svijece! komadic kruha kojim . Iz udaljenijth sela na ponoeku su dolazili na konjima 'iliako . daje.se pece braoce (evan) na raznju.da ce biti puna kuca vojske. vatru cijelu noo i da je 00- So zi c Prvi dan Bozica ujutro oko 3 ili 4 sata. negdje domacica te su lozili vatru i kuhali nranu ctOk seorugt nisu vratili iz erkve. ·idu6i na ponocku.kupus i svinje1Jna u veliku POSiUdu da se skruha dovoljno hrane za sva trt dana) Ili . Kada je jelo zavrseno.BU gasene. str. U Zelovu domaein poslije bozienog rueka. 495 .z. 317. eko seugase badnjaci. odrzavala . SVl1unovi<l kaze da susa toga dana nastojalt O$\'etlti i J)unilita· mtI !mum dullmaninu. na Badnju Ve&!T: Nekll mu prisjedne! . jef !. au Dlcrnu segovortlo Zatim se kuha hran.ili kad cnkve. Negdje je ostajao domacin.. pale se svljece uz say vee optsantobred.Lu se bozicnu noc pucalo iz pusaka. dan Bozi6a. Namassircane ne treba ni spominjati: cim je kame od njih bila osrne godina. ne idu ni poslije podne. Kao i uz veeeru na Badnjak.se ponoCka..jedi dolaze cestitarti Badnjaik.i bozi6ni rucak. Kako u pripovijeci M u 1 j i k a kaze Dinko SitnUlloviC cije. a dio trecega. Prije rucka jedni drugimaceseitaju Bozic "i ljube se.t:ila barem jedna jabuka od puske. a glava od peeenice pripada dornacinu ~ »glava glavd«. imao je barem ciZeparicU«.ni posH spavati. Kada ustanu djeca i ostali ukuearu. Nekad je . Kada jedni dodu kuei.vom.je podne svatko slavi u svojoj kuct i ne ide drugome ru pohode..i.c (kat:kada se stavi kiseli .lgali mu pojatu iii kueu Dad glr. i dliZe ostaju u posjetu.k kao neka svettnja te se ne smije ugasi:ti.se na Bozic jede klsell k.t:I'l Na Badnjaik.u6a.M Badnje vece bHo najvise krada jer su lopovi tskO'ristlavali priliku dok su se uku6aW veselili i pjevaJi" pa Be moo poselJno Cuvala stoika i domaoln je cesto stramrio. Ponek'i. Na ponocku su polazili nekt u 1 sat. neg:o sarno na BoZ:i6. 28. U nekti.Cesnica se skloni i skupa sa svijecama cuva za Mali bozi6 .se iSla pjesice ish su samo onrasli i zdravijL Struroi i djeoa ostajal.S2 Ljud!i su uza se nosi1i rakiju i smokve pa se cast.N ovu godinu. Na Bozic pri.. str. Bosicni je rucak obilatiji i masniji nego mace. su ked kuee.

tog se dana porrnre i rasgovaraju pa makar surra opet ne govorili. Nikolu (19. Toga se dana vise ide je u posjete rodbini i prtjateljana. ouvaju ga u posebnoj posudi pa njtme u proljece posipajuvocke i loeu da ijett ne dodu steto cine . a. U Kos.UItamase paik ka2e da 'rodtteIji toga dana ne smiju tuci d. jedmo pravoslavnt BozicpocinJe kasnije (7.i obicaji p r av os l a v a e a kuha novogodisnj! U bozi6n1m obieajima katlold!ka pravoslavaca (donosimo ovdje poi datke 0 pravoslaonim obicajl!ma iz 'Bela Velie) nerna bitnih razlika..joou da ne hi dQbila 6iJ'eve. XII) itraje 496 . Toga dana IjuGi su nosi!>iZUipruku.ica .sa sumporom za sumporenje laze. takoder protiv stetoeina.. osobitokod crkve poslije mise.rivaju orasima. tree'i dan Boziea. rodn kao sveti Ivo BogUt(. igra se kolo. Ljudi su opet svecano obuceni. Taj dan domacica pIVi put mete kuou i iznosi slamu iz kuce. post pred njim je dug i strozi od katolitkoga.grlobolje. da Im ne n. peceniee i ostalih darova. Dana 27. Bo1licn. U Potravlju i Dicmu slama stoji 'lIZ stozinu i kaze se da odgoni vjestice od kuce. U Hrvacama zene vjeruju da treba Ita vatriad badnjaka peoi dunje i davati djeci jer je to lije'k protiv grlice . a onda ill da.rasadi. 'Negdje ka. Drugi dan BOZlica Sveti Stjepan (26. Neki slamu bace ustaju pod stoku iIi je prvo odnesu nagurnno. U Velicu se slama nosl na pod vornicu. U Haoo se taj pepeo Cuva za pos1pamje rana. napose alto se tko posijeee. izmeIi smo Bozic iz kuce«.aiku d:avolsklUSilu«. U Zelovu lovei su na Bozic izvodi1i razlicite igre. U Dicmu se pepeo nosi na gwnno i sipa uza stozinu.o« vo6ku da rou danese ploda pri OOmu govori: »Povrati se. To je treei dan Boz. XII bia je dernek i velika slavlje u Grabu. oeste se stavlja i u druge vrste sjemenja..Sveti Ivan.l'Ucark: pale svijece. miUeSa. badernirna i slaitkiSi!ina. Cetvrtidan Bozi6a Sill Mladenoi Hi Nev:ina dje6ica. u Dugom Polju se ostavi 1. Post pocinJe vee na Sv. dastitl od zla. 1). pa se na njemu njaka da njime laze . stoku.njtvu ua kueu i tame postaviti U obliku krugs promjera 1 m.aSkooeooran~a i vjestice.30 em. ugasi se pred kucom i6uva. Ako su n€lki IU svarti. da ovce manje ugibaju. jer se vjeruje da je Ijekovit. dug 25 . Pepeo s badnjaka veeinom seskuplja s ognjista na.svinom i slrupe se na jednom mjestu. 'Placali su ulog pa je jedan postavio Zlva pijetla i svi SU ga gadaIi sa stanovete udaljenosti. U Dicmu tiek poslije Tri Ikralja jedan sedio badnjark:a staV!l na prozor staje da »od blaga odbiije 'Sv. a tek pasHje baee pod. au Hrvaoama sa sdpa po sjemenu kulkuruza. U Hrvacama jedomaein 'toga dana Mbom »tJuka. Oni koji SU u Hrvacama imaLi oveenosili su jed:an kcrnad badnjaka u proaor staje. XI!).zu da je taj pepeo svet 1. U Hrvaeama slama se baci u vrt gdje se sije blitva. an se isto taka na jednorn mjestu u se1Ju skupe muSkaroi :i svaki danese vina pa sa caste. insekti rli se njime pasipa prirana-k . igra kola i pjeva. pjevaju i razgovaraju. Roditeiji ujutro lagano udaraju djeou sibottn. Dio desnog badnijaka. drvo. a pripao hi onome koji bi ga pogodio. U Hanu se kaZe: »EviQ. a mladez se skupi aka gurnna. Neki ostavljaju komad badi na Badnjak iducegodine.

do Boziea. I pred druge bla.gdane pravoslavci su imali duzi post pa su od 52 sedmice U godil1i imali ukupno 29 sedmica posta, dakle vise po-

tarica koje se ubace u vodu i kuhaju bezIkekvih dodataka, Kuha se bes mijesanja jer se govorllo da se u varlca ne smije zabosbl kasaka, Na Varu se tie jede vara, nego se priprema za sutradan, K;aze S8 cia ad Vare dan postaije duzi i cia se produziboliko »koliko pijevac sk06i. s pragau .. Drugi dan poslije Vate dolazi Svebi Says. i tada se jede variea ..Malo val'S daje se i domacim zivotinjama, a [edan dio se ostavl do Bozica i onda im se daje 1J.Z bo2ih5cnozitO. Dan kasnije je Sveti Nikola, kada pocinje spomenutr bozicni post. Uz ova tri dana postoji izreka: »Vara vat'i, Sava Iadi, a Nikola kusa«. Badil.i

sta nego mrs? Bozicni obicaji poeinju ad Bv. Nikole. Dva dana prije toga je Vara (17. XII). Tog S8 dana uveee txuri -- kuha uarica. To su sve vrste zi-

prunus Mahaleb ) i vjeruje se da se postavlja na ognjtste da ne bi vjeSt.i·C8 dosle popiti vino koje je domacin prrpremio za BoZii.c.. Uz to 58 odsijeku ozegi, i to 5-6 komada, kojima se ravraca i 10zi vatra, [er se icna ad badnjaka ne smije diratt zeljeznim vatraljem, nego tim

velika i [edan manji oadnjak,

n U pravoslavaea u VeliQu se no.lBadnjak na ognjiste stavljaJju dva
i da

Manji je od raseljkova

drveta (raseljka,

raseljkovim stapovima. Vatra cd badnjaka ne smije se gasibi svallri bozicna dana i domacin obtcno lezi uz vatru i cuva da. se ne ugasi. Uza nj je bukara vma -i bko god dade u kucu, sjedi s njime uz ognjiste, a domacin ga eastt vlnom. Komad badnjaka se otkine, namaze voskom I njime se pali bozicna svijeca, Badnjake unosi ill kucu domacin, njegov najstartji sin iIi drugi koji muskarac iz kuce. Dornacica ga na pragu posipa psenicom. Zatirn se po kuci posipa slama, Poslije postavljanja badnjaka na vatru domaci odlaze sa svijecom, pogaeom ivinom medu ovee, daju im pogaeu »u kriZiI, poliju vinom i ugase svijecu na uhu ovna, kako je vee prije spornenuto uz opis katoliokog badnjaka. Ostlatak pogace koja se nosila ovcama dljeli se ukueamma. Kada se badnjaci razgore, domaoin udara po njirna ozegom us zelju da napreduju domace .zivotinje. Poslije vecera dolazesnsjedt u pohode icestitaju: »Na dobra yam dosla Badnja veee!« a domaein odgovara: »Da Bog dobro i s tab am zajedno!« Nekad su ssljaoi imali vise konja, pasu konjima isli U orkvu u Dicmo na jutrenje - ranu misu. Domacin ili najstari]i sill ostajao je kodkuce,
B
0

zi c

Na Bozic u vrrjeme rucka gore trisvije6e zvane z;rojica, zapaljene vatrom od badnjaka, One 51.1 omotane crvenim koncem 'i zabodene u posudu u kojo] je psenica iIi kukuruz namijenlen za S:ijanje, lzmedu svijeca st.avi se na bD zito, oraha, smokava i badema. Svijece ostaju
12 Narodi1a umi.et.n05t

497

casuu koju je umooio kruh za.gasenje svijeea domacir, nadolije malo vina i nazdravi ukucanima, malo popije, a onda to cine i ostali. CaSa ide oko stola ~ stalno se dolijeva, Na prvi dan Boziea. prijatelji ·iz jednog susjedstva skupe se u Je· dno] kuci, tu se malo pocaste, a onda svi skupa prelaze u drugu kuCu .i tako obldu sve kuee,eastese i prj'll. Dnugog dana Bozica ujutro daje se kokoSima, a j drugim domacim 2llvotinjama, po saku zita Iz posude S bczicnim svijecama, Tome se
dodavalo
i malo variee od .Sv. Save.

godina, a aka ravno gori bit ce plodna. Kada dovrse lUcak svi ustanu, krste ise i mole, starjesina ugas! .svijeee kapajuCi vmo s kruha, Kruh koj,im su se gasile svijece stavi se u zito odredenoza sjeme da ne bi na zito dosla snitIjika - snijet, U

netko doct u kucu. Ako se svijeca slucajno ugasi, gata se eta bi netko iz porodtoernogao !uinrijeti. Prema svijecama. pogada se i kakvo ee biti vrijeme j plodncst godine; ako svijeca treperi, bit 6e vjetrova i siaba

u taj posudi do Nove godme, kada se opet pale,a naken toga 58 zito vrati u ostalo sjeme. Bozicni se kruh ZQvecesnicq. Ozgor je ukrasen figurama ovaca i torova od tijesta. Nacesn:i.ci se rezalo sve meso koje se Jede na Bozic. Za vrtjeme rucka gore svijece, pa se gleda koja bolje gori i kaka se dize plamen. Ako svijeca dobra gari, kaze se da je vesela, a tc znac! da ce

Na Malu Badnju veeer (uoei Nove godme) opet je obilabija vecera, ali sada od masnih i boljih jela. Tada se na vauru stavlja badnjak saeuvan ad Boziea .. KaO'1 u katolika pepeo se euva za posipanJe usj eva , a kornadici badnjaka stavljaju S8 u hambar da stite sjeme ad stetoetna. Nova
god.ina

BoZiea saCuvani komad badnja:ka i uz veceru palila bozicna svijeca na vatri od badnjaka, a pabila se i uz rueak na samu Now godinu, Na Novu godinu se reze cesniea sacuvana ad Boziea i jedan kortlad jedu ukuoani, a drugi se izmrvi i daje svirna dornacim 21ivotinjama, osim psa i maoke. U veclnt sela ill proslosti se vjerovalo da na Novu godinu treba malo zapoceti svakigospodarskiposao pa ce dobro uspijevani u iducoj godini. Narocito aka tko nije znao obavljati neki posao t:rebao ga Je zapoeeti na Novu godinu, Posebno su djevojke zapo.einjale z.enske poslove da bi ih bolje znale, a 'i roditelji su nagonili djecu da zapoonu

Nova se godina nije nekad rnnogo slavila u Sihjskoj kraJini kao pncetaik kalendarske godine,ali su je ljudi vise slavili kao Mali boiic. Uoci Nove godine sprema se obilna hrana, Uz vatru se stavljao od

svakrposao.
krajini,

gdje jedan mladic nosi jabuku

spominje u Sinj u samo M. Bozic u rornanu K u r l ani rna .str. 123), u koju je zabijen novae" cestita gradanima, a ani lUU daju novae. 498

Obieaj kolendanja uoc; Nove godine nije bio rasiren u Sinjskoj askupljanje darova na Novu godillu pod nazivom »dobra ruka«

V o do k r s e e -

Sv.Tri

k r a Lj a

ne bi naskodile vjestice. Prilikom prvog uprezanja volova u plug domactn ih Skl'opi svetom vodom root zaStite oct vjestica. KaZe se da ova voda rnoze staj8Jti iU boer cijelu godinu :i. nikad se ne pokvari, ddk se
oblCnavoda nije sveta, Kada domaeica danese blagoslovljenu vodu, skropi svu kueu i ukucane, zatim dornace zivotini]e i u jelu im daje blagoslovljene soli, a onda Sktopi sva polja i vinograde. Akonakon skropiJenja ostane U posudt malo blagoslovljene vode, ne srnije se baoiti bilo gdje:, nego se baci u vatru. skropi se tako da se III posudu s vodom umace granOlea i s nje kapi stresaju na predmet blagosltvljanja. Pri tome se moll »vjerovanje«. U nekim se kucama polja i vinogradi ne skrope na VodokrSCe, nego sa voda spremi pa se skrope na CvjetruC'U. U Hrvacaana, kada su ja:ki vjetrovi, dornacieaskropi kuru da joj vjetrovi ne nanesu stetu, Ako koga sto zaboli poskrope mu pastelju i daju malo blagoslovljene vade da popije, U Zelovu slama je ostajala na podu ad Badnjaka do 'I'niju kralja kada se iznosila jz .kuce i bacala na njive zasijaneZitaricama, I pepeo se s ognjista. toga dana bacao po njivama da bolje rodrgodma .. Ovirn obicajima i vjerovanjima uz Vodokrsce zavrsavamo krug go d!.iSnjihObicaja, jer poslije toga poci,nju pokladni i proljetni obicaji
koje

svake druge nevolje. 1 u svadbi se vodom blagosljivlja nevjesta

slaver su tamjanorr; kadili kuc.e uocl nedjelje i svakoga veceg blagdana, Blagoslovljena sol i. voda upotrebljava se protiv nev l'emena , bolesti i
da joj

Blagdan Sv. Tri kralja (6.1) smatra se zavrsetkom boZi.cnih blagdana. Uoci Sv. Tri kralja Je post. Naveee se na vatlri nalos! posljednji kornad neizgorenog bbzi6nog b adnj aka. Na Sv .. Tri kralja ide seu crkvu ~ nosi na blagoslov sol, au pravoslavaca i tri svijeceza iduci Bozic. U pravoslavaca se taj blagdan zove Vadokrst, a u katoblca VodokrMe jer svecenik blagoslovi vodu koju Ijudi nalijevaju u boce t nose kucama, Pravoslavci uz vodu dahiju u crkvi i tarnjana za kadenje kuce i okucnice u toku eijele godine. Pravo-

Prostogodisnja blagostovljena veda prolije se jer se smatra da vise

pok.vari.

smo vee opisali,

U poglavlju a godisnjim oblcajima irnamo ih eftav niz koji su nalik na obicaje U ostalim dijelovima Jugoslavije pa i izvan nje, OsobitJo je to slucaj s pokladnim omcajim.a koj.i su se odrzavali kontinuirano 04 najstaeijih vremena do danas, pa je; izrnedu vremenski i geografski blizih i daljih podata:ka tesko nabrojiti sve slicnosti, Stoga cemo spomenutt samo illeke vaZinije: 1. Svadbenu povorku U pokladnim ophodima nalazimo na vise mjesta u Jugoslavij'i, pocevsi od Slovenije;8:1 preko razlieitih dijelova Hrvatske i Dalmadje,81 pa sve do Bugarske i dalje, S!;sJriji korijen nalazimo i u
., Nilto 34 ! dalje. Kuxet. ~iCko leto Slovencev

"0 tome govore mnogl n~vOdi u lilera~uri .,o·/orlta u Silljslr.oj· Itis.jirii. i naPe)jc!(cusniInlJena

(dal] ..; KureO. 1 dio, Mohorjeva d.ncllm, Celje . kao i Z;lplsi u rukopi<lma INU. Pokladna Je i fllmsltl. .

1965.str. s'Vadb€n&

499

str. Figura babe u Sinju koja nost bal'ince i opscenih prizora koje s njom izvodi did nalice na scene u Dlonizijevim igrama.w. str. 3.Zeulaljsl<:og ·muzeja U Sarajevu.. 19G5.ako i gotovo neprornijenjeno od rirnskog doba do danas.. 4.w Posipanje pepelom nalazimo i u Bugarskoj gdje se figura koja posipa ljude zove plju. Mnogi element! uskrsnih obicaja slieni su tim obicajima U ostalim krajevima Hrvatske i Jugoslavije. 39" Z(logreb 1957. I VTijemei. Sarajevo 19111.~!l te kukerima u Bugarskoj koji imaju. koja se cesto uztmaju kao osnova znacajka trskrsa. !Jungman. " Ibid.a to je perfod od Nove godine do pocetka ozujka.. 71B. 777.igara. a slicne scene izvodi u Bugarskoj kuker s kukericorn ili babom. . Znacajno isticanje figure s falusom zabUjezeno u Sinjskoj krajini nalazimo i u Dionizijevim igrama.vStina. maskiranje zivo-Uinjskim krznima i maskama. str.skoveu. babi i osruttm mus. Uz avo je gotovo svuda pozna-t obicaj presvlaeenja muskaraca u zenske haljine. No"a s. "Ibid..lrnnim" fig\\r. str. narocito oko Ptuja. Et("iOlogijli. str .koraniima u Sloveniji.. i zvonima imaju bliske paralels u susjednom Livanjskom polju u Bosni=' kao i u Poljicima.str. Liun.. str. gdje je takoder izvodena scena svadbe koja je cesta i u mimickim i karadoz-igrama u mnogim dijelovima A2lije.tim ~(ajcyima V. . aka pojasa 10--15 zvona. 39: " Lnmgmau. 773 " _Ibid. bogatstva.>-Szvoncarima u Tstri. Leskovr¢. . 15-16. brijaea.· BJ)O. str . stvaranje buke te sak. Ljuba Simle. zastits od zlihsila. 26.. lspitivanija u_ L. 780.. Afrike i Evrope5s . str.-4tl. u karadoz-igrama u Aziji. Kwet.vanlskom polju.mJ" u ra7. medvjeda. 57" .zvodenja pokladnoga (pretproljetnog ) maskiranja svuda je jedn..". 3H. plesanje i pjevanje.upljanje darova. 841.. .. J~dflnja Narodnog " lvoJarda:s.t(l.v5. Kurot. 769. t.. posebno jabuka.ank'-l SJqbOcisna " Kuxet· srr 61 0. sto smo vee spomenuli u._(~~nki - leflikonicki SiHH:-.. str. duhovi-.i zborruk knj.li<lJ.g'a u Sloveniji je to peliihar ili pepeluharv» Opcenito [e poznato u vjerovanjima juznih Slavena znacenja pepela za osiguranje plodnosti. Sinjski didis krznima.igrarna Dionizljeva kulta u staroj GrokOj. 16-23_ Ze·~\'ida I. Figure Ciganeadi.. Lfungman. Etnolo!'kn i !oJkloristl~k(l.1Iti: I't.. G.k. te u Bugarsko] i drugdje.z bosicne obicaje i posipanje bozicnog pepela po njivama. a om u Grokoj u Skyrosu cak 60-70 svona.k~. ' I muzeja u L. S:akupIjac darova u Sinju zvan irbonos zove se II Sloveniji pobe:rinU6 a u Bugarskoj trahober»: 6. str. 2..lasn!k . kakove se u mnogim dijelovima svijeta odrzavaju i dan as. Narodne pe!m1e. - 4'3. Ol Ivani~vl~ .eriin sv. lijeCnika. donoss u cl.s? Oni su alieni kurentima -.» a istt prizori rasireni su u pokladnim igrama u cijeloj Jugoslaviji. '169 j 8ll. str. ZNZO. PrimJe:ri 'It literature o djedu... I samo bojenje uskrsnih jaja. nalazimo u istom sastavu u Bugarskojw a rasirene su i u gotovo cijeloj Jugosleviji. Iz toga [e vidljivo da su rnaskare u Sinjskoj krajini slicne i vezane sa starorn tradieijom rnaskiranja i izvodenja saljivih .jkac.. 761 i dlilje . .. nema religijskj kara. 500 . K. kao i u maskarama Sinja.

Do oslobodenja ni jedno selo Sinjske krajine nije hila elektrlficirano. ovdje SU. onih u brdima.:.). 501 . IV priredival. kazivaci kazu da je same [edna kuca. C.§tednjak. npr.sin. Ivanjdan i druge blagdane u toku godine II Sinjskoj krajini imaju slicnostr i veza s istim obieajima u Jugoslaviji. dijela Bosne. prrpremanje cesnice i pucanje iz pusaka ipistalja: karakteristi6na je razUka u broju badnjaka koji se laze na ognjisb.slavije :l'1j:bsce samo jedan.va JugoslaVije: uloga boziche siame. rasireno je i danas u nmogim drzavama EVl'ope i Azije pa se.klacena. bllj. Stari SU Rirnljani na dan 25. ~tr 7 (1':lMqk SinJ u hrQjkalll. npr.lOI I u periodu do drugpg svjetskog rata posjednici polja i oranica u Si:njskom polju bili su bogatiji ad..cbicaje koji se ne uklapaju ni u godisnje ni u zivotne. Uvjebi zivota i gospodarenja utjecu i na stvaranjs pojedtnih obicaJa vezanth uz svakodnevni zivot ± radove.• ~L". tri.ova.S . U turskom jeztku Uskrs zove ky.l.ui 5) r. nemoguce iznijeti sve te detalje. posestrimstvo i sl. pojedin! 58 obicaji mogu svrstati u godisnje. dernek).J1j. '~iJ\).z"iv0~ne ili drustvene. paljenje svijece..JA Svakodnevni zivot i g o s p od a r s t vo Frema svom sadrzaju i vremenu u kojem se cdrzavaiu.tobigalije do hrama boga Robiga i tamo zrtvovajr psa Hi oveu da bog otkloni sve nevolje i osigura napredak gospodarstvu. K1tfet. Alkar. ali ipak to polje zbog cestih poplava i nere'guliranog toka Cetine nije davalo stanovnistvu onoliko koliko bi mo10'1 Gava. pa i.kter. . nairne. a. -1 Q • .ui povezanost ovih ootcaja. kao i neke drustvene instituclje (pobratimatvo. KonaCnQ i elementi bozienih obicaja nalik suo na obieaje ostalih dtjelo. Svi su obicaj! u .sirem smislu drustveni.9H Ni odrzavanje procesije na Svetoga Marka niie krscanska specifieriest. .l..Yl [umuria = crvena jaja.] I '" Simunov. ' . dok je u ostalim dijelovima Jugo. irnala ~eljezni . lozenje badnjaka.. pa i Italije.. SimlUlovic navodi da je ssoska kuca u njegovo vrtjeme bila »bes ikakvih pregrada i neo. u drugim zemljama te je. U selu Otoku. vezah uz godisnje (npr. OSTAL[ OBICAJI 1 VJEROVAN. Ti uvjeti u Slnjsko] krajini bili su nekada veoma teS'ki. U dosadasnjem srno izlaganju i neke dru stvene obiOaje. Obicaji uz Jurjevo.~ 171f> -1!)r. pa SU govOl'Hi: »Kakva ti je ono vatra u ambaru?« I D.n 19~:'.Jubi larno iul. IV. posebno stocnt sarmovr na koje su dolazih brgovei iz citave.. toga dana se odrzavaju procesije za blagoslov polja i proklinjanje vuk. srr 1--1lkolnvot. Pojed.r0fl kuce su bile malene i slaba gradene a rijetko je koja kuca imala stednjak. Mozemo jos naglasiti nazrv tiernek: za sajmove u Sinjskoj krajini koji su nekad imali veorna znacajnu ulogu u Ziivotu ovog podrucja. putavi su bili malobrojni i veoma slabo odrzavaru. a u ovom poglavlju cemo prikazati one drustvene. 201. posebne procesije .Dalmacije.w Sveti Marko je 25.inci SU tada s nepovjerenjem gledali u stednjak a vjerovali 511 samo u vrijednost vatre s ognjista.pa ne treba posebno istica. nego je poznato u rnnogih starihnaroda pa i u starih Slavena. 3). uvijek puna dima i vonja stoke«.6 (v..~).

l. In('onrlJlt! vm ""dlc po \':01 insknj kr(l.elektrana glodati. U manjoj mjeri radili. str. Svilaje i Kamesnice znatno SU siromasnija i zaostalija od onih uz polje. Stoka krupnoga grla uzgajala se najvise na pasnjacima Sinjskog polja. a ovee i koze su se gajiIe pretezno u brdskim selima i na pasistima Kamesnice.njska . 1960. Krupna stoka predstavljala je najveou vrijednost u gospodarstvu pa je bile slucajeva da su se neki zaklinjali ne na svoju djeeu nego na vola jer se ta zakletva smatrala vrednljom: »Da Bog da mi Zekonja umro akotro nije tako«. za preradu plasticnth rnasa. str 15. Pored stocarstva i poljodjelstva. '" Lovrl~. Zna· eajna dopuna nekadasnjo] slaboj prehrani bio je lov i ribelov. kamena i mramora. za eksploataciju sadre.. Osnovna grana gospodarstva bila je stocarstvo. su u poduzectma za eksploatiaeiju sadre. »Dal matmka«.. K. izgradene su mnoge cisterna u kojima se sakuplja kisnica pa sada stanovnici tih sela tmaju vode i ljeti. 52.ovnc kaze da se raw poplava ne obraduje ni trecina Sinjskog polja. donijela Je u prvo vrijeme stanovtto nezadovohstvo posjednicima polja jer BU bili nezadovoljDi tada dobivenim ujedinjenim parcelama.jip.. jaca uloga poljodjelstva.L02 Komasacija izvrsena 1948. ugljena. Sinjsko polje sa preko 4500 ha zemljista bilo je u osjetnoj mjeri neobradneo. te pogon. gdje su bili na daleko ouveni sinjsk] konji i goveda.a tu je i hidn. Sela na padinarna planine Dinare. . razliditih vrsta .vadili su odanle snijeg i led.ukrasnog kamena. U novije vrijeme znacenje stoearstva se smanjuje. Danas stanovnistvo sela uz rub Sinjskog polja ostvaruje sve bolje uvjete . Nakon oslobodenja posli-je 1945. Svilaje f Dinare Nisu bili rijetki gospcdari koji su irnali i po 500 ovaca iIi koza kojih je meso i mlijeko podmirivalo sve potrebe seoskoga gospodarstva. govore da je u Sin'jskoj krajini bilo 11. $Ime Jurl6.1]]. uglavnom su to bile bare i mocvare. Za svaki kuoni metal' stucana kamena dobivalisu za stare JLl. a stanovnioi Turjaka. rnramora. AH.). danas mnogi n de u industrijsknn poduzecima Sinja i okolice (tvomica konca.pa se u predratnom periodu u ljetno vrtjeme stanovrastvo opskrbljavalo vodom tz planinskih vrtaca i jama .. kako bi ae to ocekivalo s obzirom na ulogu je gospodarske grane. > »Peruca«). ali i podaci iz god. !)J2 ....500 kornada krupne i 53. najvise ovcarstvo .000 komada sitne stoke!ll3sto potvrduje jOs uvijek znacajnu ulogu stocarstva. Medutim.. topHi ga i koristili za svoje potrebe 'kao i za napajanje stoke. Si. prflikom terenskih Istrazivanja nisrno dohih opseznije podatke () obicajima i vjerovanjima uz uzgoj stoke. r. rezultati prvih zetava uklonili su dotadasnje nesadovo:~jstvo.goslavije 25 dinara.oSllta i drugih sela uz drsavnu cestu Imali su sporednu zaradu od tucanja kamena za posipanje ceste. Oni BU dovozili kamen usvoja dvortsta i kada su irnali slooodnog vremena usitnjavali gaceklcem. Posebno je u omm selima bilo tesko pribavljati vodu.. Zahvaljujuci razvoju industrije poslije oslobodenja.stanovnici Zelova bili su nadaleko cuveni rezbari. te usitnjen razvozili u hrpe oUZ rub ceste . 'I'ako su u Potravlju bili poznatd kovaci i loncari (proizvode su direktno mijenjali za ltito). stanovnici pojedinih sela nalazili su sporedna zanimanja i izvore prihoda.zivota.

Ho Pucalo se na piru. 8. 21). povjerenje i postenje ovog dobrog naroda u svakodnevnomzivotu iu poslovima prelazi ponekad u pretjeranu Iakovjernost i natvnost«. uvjerit ce S8 u veliku gosto' ljubivost i brigu za gosta pa Lovric govori da gostu »najstartja kci Hi snaha poIije ruke. . ali nema primjera. pa je D.u svojoj prlpovijeci Sirota opisao kako su do sela Ponikve Prancuzi izradili put.. oceslja ga.(>J:". Oak su neki dobacivali uvredljive komentare kondukteru koji se usudio takvo sta traziti od njlh. a ona .11l7 Na zalo::~t.stojeei zagrabi po kojuzliou i zagrize koji zalogaj kruha te vee odlaat za drugim poslom... usao sam s nekoliko putnika . Takvu stanju prr{4~onosi i Iatalisticki stay zena od kojih neke i danas smatraju muza gospcdarom.. kad skrive. I Petter je u svom djelu konstatirao da Mortaci zenu smatraju sluza\. te da je njegov stay prerna zeni norrnalan. da bi bile bez oruzja . '"' Lovric str '" Pet:t. a ponekad je 1 tukU. str. Forbis kaze: »Iskrenost. a nikakav Iaemanin ne dode za dobro!«10~ Ali ako ipak netko dade ovirn stanovnteima u pohode. str..c tv. Zena ni sa vrijeme l'u6ka nema odmora. simunovic I Lovrrd konstatlra veliku sklonost ovih stanovnika nosenju oruzja pa kaze da ni u crkvu ne idu bez oruzja i da je moguce vidjet'i»bijednih koliba bee igdje icega. kratko vrijeme seljaci raskopali i zatrpali kamenjem jer. gR. 3"00. superiarna odnosa prema zent.0> simunov. Uoeio sam i druge brojne primjere nebriztjiva.\ovtc wi. splete mu kosu . odnos prema zenama nije karakteriziran velikom paZnjom. str. U pripovijeci Sirota D. na 0 juna- Knmic tv.. bilj. zena radi cesto jednako teske poslove kao i muskarac. na terenu u Sinjsko] krajini. ali ipak kada se sjeda za stat onda najbolji komad mesa i najbolje jelo ide muskarcu. ". bilj. ali su ga za. . [er kako bi se znalo. 00.1.. bogzna kakvi hi sveljudi u nas dolaaili..: (if. nego gost moze pojesti i popiti pa Lovrdc navodi da se uovih stanovnika javlja »griznja savjesti sto ih ntsu opili i ouje segdje ka.j. 31. SimWlovic tv. lO~. kaz.)ndukter [e pokusao nagovoriti neke muskarce da ustupe svoje mjesto zeni 5 dJetetom (a sjedilo jei 7-8 mladiea kojiina jos 'nije bilo nr 20 godina).«: Uza sve to ima dosta nepovjerenja prema strancima. bil. KI. pripreme mnogo vise hrane i pica. « 10'1 simunovic re Stvu t oru.uvjetio sam se da taj odnos ni do danas .u pun autobus.' Sirnu!. 503 . ko je kome gospodar?((lll~ Iz razgovora s kazivacima zakljucio sam da neki i danas tako misle .zju nego 0 momcima . »da na:pravimoputeve.' .. OS. « No u gostoliubivostu cesto i pretjeraju. Isticanje superiomosti muskarca. Boraveci 1966.e da se u djevojackim pjesmama vise »govorilo i 0 Ijilhavit(. str. simunovica jedan starac brahi pravo muza da tuce zenu: »A kako bi drugojaeije bilo? zenu i djecu moras tuct.1 bit]: J). . 39)... pobrinuti se za sve ukucane.Zu: 0 sramotat Odose namgooti trijezni«. a naroerto zene izbjegavaju razgovor i su:sret sa stramm covjekom. Opisuju6i stanovnike Dalmatinske zagore.kom. str.nije izmijenjen. HlG Nasuprot posebnoj paznJi prema gostu. ona tteba postaviti jelo. a napose junacke borbene tradicije vidi se i u nosnji i obilatu naoruzanju stanovnika Sinjskekrajine. m L"'n:iE. a zeni i djecr ono sto preostane. ali nijedan nije ustao.

N e treba posebno isticatf zasluge ovogaetanovrnstva u stoljetnoj borbi za slobodu. Vecina stazijih pisaca prigovara stanovnistvu ovih krajeva zbog rasipnistva i konzumiranja mesa. Meso se upotrebljava vise zirni. Hrana Brann je pr'ilicno jednostavna Ze"1te iz Hama.jet:ost) za f)04 .64. srr. \.i. t magarcima. \1'2 Tu poslovicu a i opsirnije podatke 0 osvett i izmirenju ubojica sa radom ubijenoga donosi Lovric\l3 pa ih necemo ovdje ponavljati. susjed susjedu (pa- i ljeti se konzumira najvise mlijeko a zimi kiseli kupus.1I1 Isti autor dodaje da su uz to cesti sluca- proslavi Boziea i drugih svetkovina i tako se stalno cdrzavao ratnic lri jevi raznih sitnih prestupa ljenje sljena itd. hi:I.ij(!7nU({ Foto: J.~:l.s ))'1nL(. dok je iste godine na susjednoj obali to bio tek svaki 1146-ti. Sjmunov. prvenstveno pecenja na raznju.maju (Institut vodu ncr.. prtlikom svadbe i razlieitih svctko:vina. nisu imali m zma kukuruza.c (v. . Stoga je razumljiva j cesta pojava osvete.pa i simu· novic u svojirn djelima riavodi da seeesto govoriro: »T'ko se ne osveti. uz. 31). taj se ne posveti«.). str. 3). rlarodnu um. MU"cevic. Kazivac iz Ve1i6a rekao rni je da u njih c'esto tuea unist! usjeve te da 1965. JJ~ ." Petter. 1966. u Dalmaciji svaki 154-ti eovjek bioitrs. Na srecu vee nakon prvog svjetskog rata u tom pogledu situacija se uvelike poboljsala i tijetki su slucajev] ubojstva. tjednima nemaju u lcncu m komadica i jelo od pevrca. ali se mora spcmenuui da je eesto dclazila do izrazaja itamna strana te borbenosti pa i Petter konstai ira da je 1842.to .itelj zakona. a 11 KoruS~coj i Krarijsko] 1452-g'i covjek. stt.dub stanovnika." Lovri<!. i stete koje nanosl cak. ali ip8!k pourosnja mesa je bila relatrvno mala. izvoru. 1 Petter kaze da n3:rc:~ zivi veoma slabo i stromasno.

uzmc kakvu stvar.IH Narodna medicina U ovirn jekrajevima smrtnost djece imladih ljudi .J.lc. Kasnije je bacila te carape.palenta. Zatose svadba ne maze uzeti kao razlog siromastva. Lijekovi su bilt naivtse trave i ono sto daje priroda.je i popu da joj odrnoli. a postojatt su Ijudi za kaje su vjerovali cia mogu otkloniti make i ad njih su tra~ili pomoc. Bozic u Kurianima opisuje kako je posipala rane djetetu koje je izjela mokraca i. opekotina iii u namjestanju polomljenih kostdu. ali nisu je m doktori mogli izliJecitu. I. kakve cara\Ile Hi nakit i bact na put.SV. Sigurno je prosjecna potrosnja mesa tr ovim krajevima mnogo manja nego u nekim sjeverntm krajevima Hrvatske gdje se svakog blagdana i nedjelje konzumira velika kolicina mesa.. a njihovom pomocu mugu nerotk:inje zaJtrudnjeti . Kako da se u toj sltuaciji prihvati tumacenje nekih autora da su stanovnici ovoga kraja stromasni jer mnogo penrose prilikom svetkovina i svadbi! Sigurno je da se u jednoj ku6i ne prtreduje svadba svake..jela se ptira . ~91. Tako i M.moviC u pripovijeci Krcma donosi podatak a otklanjanju stranog tijela iz oka »kakva mlada zena zamuzla bi u aka iz svojih prsiju nesl):') rnlijeka i zamalo trn bi tsplivao napolje .. i doktoru. ali nista nije pomoglo. po prlcanju Ijudi u ovorn nasem selu.. Lovric spommje da su nekada vjerovali da zapisl »mogu izhjeciti svaku bolest i nadjacat! svaku vractzbinu . Dobila temperaturu i crvemlo jaj se izbacile po rukama.. Lavre koji unistava trodnevnu groznicu i pomaze kod drugih bolesti a nade se pod svakim kamenom koji »citsvu godinu nlje IRaknut s mjesta .zama sam cuo da su se djeca nekad radovala cetvrtlku Jet je tada bio »purov dan« .. 1st! autor donosi i padata'k 0 vjerovanju u ugIjen .. Lovr~":. str .. i nedjelji mesa. a inaCe se jeo kruh od sirka iIi prosa. Sim1.'bilj. str. pa ako to drugi nade prede na njega bolest . ISla . da bi je skinuo sa sebe i prebacio na drugoga. I 505 .nekada bila veoma velika.. Ib4. pa BU neki bili pravi strucnjaci za 1ijecenje rana.f. D..UBt1m.1 magijsko prencsenje bclesti pa o tome donosimo z3pls iz sela Velie.117 Vjerovalo se i 1.godtne nego mnogo rjecf'e. na raskrsrricu puts. Takoder je mnogo Ijudi umiralo od unutrasnjih bolesti za koje sami Ijudi nisu znali lijeka.11 (. us D'C'Y. «. Uspjesno su lijeeili jedino razlici:te povrede.. «. dole joj se ne odrnoli iIi dok zena sama ne uzme nekl predmet. a obilnlje ttrosenje jela i pica pzilikom drugth svetkovina kompenzaclja je za dugi period jako slabe ishrane.Stvarno. Peter. Nasi stari su vjerovali da ne maze takva bolest proc. neeist. »Kod nas posnoj! vjerovanje: kad neko frna halest. ~{.juvjestice Hi uroei pa su narocito djevojke cesto upotrebljavale raalicita sredstva PIOtiV uroka. baci ga na raskrsce.J16 No najvise sii nekada vjerovali da bolestt prouzl'ok1. II.iu~\trioviC' rv .. str. lli9. sve do ramena neke rane dobila.I~ jednazena iz drveta uzimala crvotoetnu koju je prstirna usitnila i 3. pa ga netko uzme i tek onda ce se ona rijesi'bi bclesti« . [edna zena nasla na raskrsntci puta neke (:B[ap~ i obolila je.: str U2 lUi e.

domacin posudi novaca od razlicitih Ijudi i kupuje jedino posudenim nove em ill barem razmijeni novae u »sretnih ljudi« jer vjeruie da ce onda irnati vise srece.Obicaji i vjerovanja Uzgoj stoke uz gospodarske radove Kako smo vee napomenuIi. Kada polazi ad kuce. domacica je prije ulaska u staju poskropi blagoslovljenorn vodom. Iz istih razloga davali su lemuzinu u crkvi. Kada kupljenu stoku dotjera kuci. ako prvo sretnu udoviou Hi papa. Odmah uz pogodbu dogovore se tko ce platiti pice. prekriZi sebe i stoku i poskropi blagoslovljenom vodom. dok drugi vjeruju da ne smiju dati konop s prodanom stokom jer vise neoe imati srece u uzgoju stoke. a ako sretne mladica iIi djevojku. Neki uz pogodbu tlraa:e cia im prcdavac dade konop kojim je blago dovedeno na pazar da bi irnali srece u daljnjern uzgoju. zabiljezili smo neka vjerovanja. 506 . nece imati srece u prodajr. Iako nismo dobili opseznije podatke 0 obicajima. kravu koja irna dosta mlijeka. Foto: J. Isto se Cini i s kokoSima. u seln KoS1lte (Lnstitut za narodnu umjetnast] Prilikom sklapanja pogodbe kupac i prodavac pruzaju jedan drugornu ruke i prikidaju cime je zakljucena kupoprodaja. bit ce sve dobra. Kada domaein goni stoku na prodaju. Golubinjak. Miliccv:c. rnirno i zdravo govedo. 1965. Da bi leupto dobro. stocarstvo je nekada predstavljalo osnovu seoskoga gospodarstva.

Dok to aim posuda se postepeno puni mlijekom. Takav eovjek stavi preda se neku posudu. Da opet netko ne bi oduzeo mlijeko.. SkT01e re blagoslovljenom vodorn.smjsko].t) 507 . rjede i ad krava. Aka krava nema mlijeka ili je bolesna. Nekad se vjerovalo da fma Ijudi kaji mogu »uzeti« mlijeko ad tudih ovaca. Boskovid·St1illi. pa ce se to otkloniti. domaeiea mora pomustt stoku prije izlaska sunea. pokrije je krporn. Jedan dio toga mlijeka on iskor-istJi. 1965.:a narodnnumje. To se ponavlja sve dotle dok domacica molitvom iH zaiklj1njanjem ne ukloni caroliju.:Z okolnih Foto: M. Navecs domacrca nece imati uspjeha II muznji jer ce jOj ovca iIi krava prt tom biti nemirna i redovno ce nogom proliti pomuzeno rn1ijeko. seta na tjednom sajmu 11 Smju (lnstitut . nesto govori i mali i pri tome gleda u ovee iu krave koJima zeIt oduzeti mlijeko. za jelo a drugi odmah prolije. a kad ni to ne pomaze. vjeruju da treba dati lemueinu Gospi 2ene .tnos.

Za svaku glavu krupne stoke cobanu se plati za cuvanje 30 kg ku:kuruza. Ilije. Uz uzgoj ostatih dornacih zivotjnja nisrno zabiljezili posebmh obt.'si~ih pro zvoda na tjeanom sajllnt 71 Sinju Foto: . a ako ostaje duze od Sv. a u Korrtima. to se plati posebno. Poslije toga S8 vozi gno] za kukuruz i krumpir i pocinje proljetno oranje.(rVfH:'i gl"inenih lu(a i a1"vorezba'. lliju (20. Poljodjelstvo Vjerovalo se da nikakav posao nije dobro zapoceti u petak jer je »petak slab pocetak«. Konji i volovi odgone se u planinu na pocetku svibnja. a vracaju se na Sv. Jedino se vjeruje da dornacica treba kvocku naleci na jaja u kakvoj zeljezuoj posudi ako zeli da joj se izlegu svi pilici. Prije polaska na sijanje sjeme seskropilo blagoslovljenom vodom da bi dalo debar urad.I. a sarno su neki gospodari g'onili stoku u proljece u planinu a u jesen vracali./.Stoka je isla na pasu u blizini sela ili u Sinjsko polje. Neki su uzirnali i blagoslovljenu vodu ili ispred volova na zemlji nacinlli bicem znak kriza. Prije polaska na svaki posao nekad je gospodar blagoslovio i prekriaio sebe i stoku kojorn radi. PrO(/. (Institu: za narodnu umjetnost ) )J" ekad su gno j tovarili u nrc ro (vunene vrece) i na magareima gonili u vmograd. Milicevic. caja i vjerovanja. U veljaci se pocinje sijaui Iecam i sacliti luk. 196(. Caporicaroa i drugim brdskim selima zene su na sebi u ararima nosile grroj u vinograde. VII) kada se dogoni sijeno iz polja i kad se pocinje vrijeci zit1o. Psenica se sije u jesen .

trebato joj je na pragu sancija je proslava nakon zavrsettka zetve. Takod:er se pred ku6u izbaci tronozni stelae kojemu se noge okrenu gore. onda u cijeloj god:ini ni jednesubote De smije se zapocet! novi posao. IX)' Ako se t. jedu se frttule. Taj se obica] zove dovTsancija. koliko usijo. a u Velicu se pred kucu iznosilc nejako dijete da bi prestala tuea. Ako kokos propjeva kao pijetao. Dok je zitp 11 rastu najvise ga moze unistiti tuca. Zato 5U Ijudi vjerovali u mac molitve . narodnu umjetnostj slueaju takva susreta vra6ali kucr. Nekada SU se pleli i 'Zetveni 509 . bilj. npr.berbe.). Uz to 5U zvonila crkvena zvona. to bi prouzrokovalo praznocu ambara. Jovana Usikavca (11. Nekad se gospodar moho na polju pred pocetak s.i zapaljena izbacivala pred kucu.ili caranja za zausbavljanje tuce. a to se cesto desava. I vancun. Ore lie u jutro a sije poslije podne. Ako taj svetac pada. a ErdeljanoviC (v.. Isto tako aka bi koja zena iz susje- odsijeei glavu da se sprijeei zlo ulcucanima i doma6instvu.nakon [ematoe . u se.ijanja a danas se mladez tome izruguje i mjesto molitve kaze: »Ako Bog da. Nakon okapanja i ogrtanja kukuruza priteuuje se radnieima bolja hrana. toliko i naso!« U pravoslavaca u Velieu vjerovanje je da ne valja zapoceti nikakav posao na dan Sv. str. U selima oko Sinja vjerovalo se da Pl'i polasku na posao nije dobra sresti papa ili udovicu jer tajposao nece uspjeti.ko toga dana ozlijedi rte maze mu rana nikako zacijeliti. Kada se Zetva zavrs! jednu rukovet ostavljali IiepoZinjeve:hu u polju. ali se maze raditi vee zapoeeti posao (oranje i 81. U nekim selima dovr5U dstva svratila u kucu s praznorn posudom za vodu.lu Malikovo (lnstitct Z::T. 267) donost nasiv dozenjancija. Vdenje lwnjima 1965. U subotm. Najvise su protiv grada palila grancica jele iIi masline blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju . pasu se neki u Poto: I. Zata ona mora ostavitd posudu pred kucorn aka ulazi u kucu.9.

. Jematva -.avam.nje Kada se pocinje zidati kuca.Kt-et2$lbll. XI »proba vinO<L Domacin zakolje bravcevnareze prsuta.vijenci od klasja i nosili u crkvu na blagoslov.. 0 POb. Oni to objese na zastavu. Rodbina i prijatelji pornazu jedni drugima u tom radu.berba groWn i kukuruza dolazi u listopadu. Stanovnicj ovih sela rnedusobno se pomazu u mnogim radovirna. U dosta opsezno] Geg€nwartsformen SUd05teu.. ali se nastoji da medu prijatelhma u suvezu ne dade do svade i nesuglaslea. Serbe_n Und Im Ubrlg<m 1967.m ugine stoka svi mu pomazu radom i novcem da nadoknadi nastalu stetu. a rnajstorima gospodar daje na dar odjevne predmete: kosuIje" pe. Za idueu je~:.pozovu prijatelja.n~ Pobratirrtstvo i po se s t.)da. da prije nosto obriju djeeaku glavu.IHl:Ova] obicaj u Sinjskoj" krajinl potvrduju II. Jedino je obica] da se 1.Ddtschnft . obicaju sisanoga kumstva.!.a i sada je jos vise ili manje u svakom selu.sk. a narocito ako nekoga zadesi nesreca. i traje do iduce godine u prolje6e u vrijeme crania i sijanja kukuruza. 115. Lovric govorr: »Nekoc je bio obicaj.eni proljece suvez se opet posebno dogovara. kuce Zida. Ako nekome 'izgori kuca . dogovaraju se na zajednfcko ispomaganje i obavljanje radova .. da mu odreze neseo malo kose . prvenstveno stari novae.Chera.'Bfim3\VU i5ti~0JI11[) najnovlju siudtju doer Wahlvenwl. 510 .turt LOOPo. Suvez Kako pojedinci nemaju riovoljno teglece stoke za oranje i drugs rodove. 161-162. koji sporrunje Lovric. Ukucani svim radnicima pripremaju bolju hranu. "PohrattmSlvo« bel qen Gl"l1Z(lr lind Mt!nchener batkanotogisene S~udlen•. Ilije (20. i da bi im sve napredovalo. prije nego sto se pocne vczttrsijeno.a. str. Ne postoje obicaji uz vtnogradarstvo. . kusaju malo vma a onda se bacve zatvore. Broj stoke s kojom se ulazi u suvez mose billi razltcit.ateljske veze poznan je .. podlgne se na njih j zastava. s is a n o k um s t v o Ni.Tom cerernonijom postaje mu kum i dosljedno duhovni rodak«. Nema posebnog slavlje pri zavrsetku suveza. nije nadeno Braga u novljim tsptttvanjlma.. Tose zove i »Prvi boaic«. VII). MUnchen liter . a zavisi '0 bogatstvu pojedinaca. Kada se na kucu postave krovne grede i sljeme.suuee: Suvez se ugovara obieno oko SV. dolazio je pop blagosloviti temelje a zatim su U onej ugao ternelja koji S8 prvl pocinje igraditi stavi nesto zlata iIi kakav kovani novae. i iz svake bacve prijatelji i susjed.i u drugim krajevima Jugoslavije pa i u susjednim drz. da bi ukucani bili sretni i bogau...r t m s t v o Obicaj sklapanja pobratirnstva i posestrimstva kao ucvrS6enje dotadasnje prij. Zatim se prireduje majstorima bogata gozba .))cini se majstorirna marenda«. Ibid.kiire i earape.ropa.

kak:o se nazivaju i muzevrpravih. Na sijelu se skupl katkad i preko 30 osoba. dok se nakon prvoga svjetskog rata manje prelo pa se gubiota. (iznad Sinjskog polja) opisuje u svom putopisu Evlija Celebijal~O i potvrduje da je tiaj obicaj dosta ·cest. u nekim selima zabiljezeni prlje 5-10 godina. Sijela su sastanci susjeda i prijatelja u jednoj kuci. i tu su se katkada sklapala poznanstva. a odrzavaju se ili radi dovrsenja nekih poslova (kotnu§anje kukuruza. prvo blagoslovile u pravoslavnog a zatim u katoliokog svecenika. EvliJa. 511 .j naziv i danas se sve vise euje naziv silo ilisijelo. Poseban oblik pobratimstva izmedu tatnih nepriJatelja Turcina i krManina nason bibke u Prolog-planmi 1660. Sijelo se najvise odrsava u srijedu.svistariji pisci (Fortis. u Villalieu muzevi dviju posestrima medusobno zovu pasa ili pasanac. predenje. Lovric. Sve¢enik im mali dok one u jednoj ruci drze upaljenu svijecu a u drugo] kruntcu. Sijel0 i p r elo U kasnu jesen pocinju se odrzavati sijela a traju citavu zimu.) ili raw zabave u dugim zirnskim veeerima.igrale razliriite igre. cOd. U novije vrijeme suseljani to 'ilsmijavaju pa se samo neke prija:teljice odluce na sklapanje posestmmstva. slusale pjesme guslara. Posestrimstvo sklapaju u crkvi. sijelo su dolazili i nepoznati mladiei ako je u to] kuru ifii susjedstvu bilo dj evoj aka. pa se. rukuju se 1 poljube kriZ. Nakon molitve zamijene svijece. SvJetloot. redenih sestara.. pletenje i 51..) a odrsavan je i do novijeg vremena pa su posljednji slucajev. govorilo se 0 zloj godini i nevremenu i 0 ostalim nevoljama seoskoga gospndarstva. CelelllJa. Petter i dr. Posestrime se medusobno pomazu U svim poslovima i U svakoj tezoj simactjf. pricale se price Q nadnaravnirn bicima. Na sijelu su se nekada najvise prepricavali dozivljaji pojedinaca iz . pjevale pjesme..lO. zene su prilikom sijela prele i plele pa je bio oubicajen naziv preto. pa hi kasnije dolaziloi do sklapanja braka. subotu ili nedjelju. kada su imali vise vune. Ovo pobratimstvo sklapali su nakon izmjene krvi . ljudi imaju radio ill televizor te svaka obitelj provodi vecer prema svomriahodenju i rtjetko se odrzavaju sijela. najvise mlades]. 1$&-lM. Ptitopis. kako naglasuju i pojedini kazivaci.md 0 Jugoslavensk1m zeml] ama . U prijasnje vrijeme. Dvije dobre prijateljice ili prijatelja aka se dogovore na sklapanje ave veze odlaze na dogovor sveceniku i na posebnoj rnisi ill na blagoslovu mise svecenik zakljuci tu vezu. Sklapanje posestrirnstva postovala je i ckolina.jevo 1957.[edan drugom Iizne malo krvl. Na .sela. str. npr. I. eesel su slueajevt da se na taj nacin povesu djevojke nego mladiei. Dolaze i mu:§ki i zens]s:e. Od Materica do Bozica nije bilo siiela kao i u vrijeme Korizme. U danasnje vrijeme. Sru-a. U Vrlickoj krajini zabiIjezio sam i sluca] sklapanja posestrimstva izmedu djevojaka razlicite vjere koje su taj tin. do kraja ozUjka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful