P. 1
Milicevic_Narodni običaji i vjerovanja u Sinjskoj krajini

Milicevic_Narodni običaji i vjerovanja u Sinjskoj krajini

|Views: 995|Likes:
Published by Milo Dijete

More info:

Published by: Milo Dijete on Jul 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/16/2013

pdf

text

original

JOSIP

MILICEVIC

NARODNI

OBICAJI U SINJSKOJ
UVOD

I VJEROVANJA

KRAHNI

obuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski ne razigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnije hili visegovora): b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje Iisklju· Civo SinJsku krajmu. Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost i kojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkama teustanove veoma je opsezna, a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni ·i pokladnri obiCaji. S obzarom na opseg grade. svasa 00 tdh tema .mogla bi bitu predmeo posebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi. till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr., us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $Ddmlden je i 16 nun f<ilrn '0 pok.ladnim Obiea]ima SiQjske krajine, a Mate .Liva-ja, sIuZ.ben:iJk muzeja u Sinju,s.nim!io je magnetofonski neke teksbove poklad, nih Sala ri igara, Opis pojed:i.nih ma8ka.'ra i igara kOje one Iavode, uz raZlicite dramske tekstove, toHko je opsezan da ga ne moZemo ovdje dondjeti u cjel!in:i. Iz istog x.az.log.a ne objavljujemo ni svugradu 0 ostalim obicajima i vjerovanjima, Objavljenugradu dijeUmo na tri poglavlja (2rl.votni, godiSnjri i ootali obieaji), a na kraju svaJoog poglavlja donosimo zakljuCno razmatranje s kratkom .anallaom till obicaja. Koliko to bude moguee nastoiat demo utvrditi da 11se neki o'bicaj i do danas odrzao ili Je nesnao u proSiosti (za ana sela u kojlima smo to mogU ispttata). Gospodarski su uvjehi na oijelom ovom podrueju prili6no uj ednaCeni , pa ne nataetmo neke bitnii:je razlike U obicajima i Zivotu stanovniStva sela na samom rubu Sinj,skog polja ri sela. neste udaljendjih od njega. JednaiIDo tako nema ve6ih ,razlilta ill 'll obiCa~
:m NlLl'Odna
1JJnjetnost.

Obi.caj'i i vjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oilogu u prvom redu na osnovu grade i:z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.o sam sa !lror.istio 'i .literaturom: a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucja

433

sela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogU priredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicaje

}irna katollckog i pravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e u tome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstoga

vezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, koja je u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-

cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovi oko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturni napredak, tndustrdjalisaeija i 51.) pojedine obitelji vee odavna naodriavaiju stare obleaje dok ih druge odrsavaju i dallas. Isto su tako u nekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdje S'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas .. Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieu do kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski rat uvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi su obicaji nestali oko poeetka prvog i napose drugoga rata,ali, iako ih obicaje i pravlla, No i pored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali je teSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, doduse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. Slavljenje niosti, a vjerojatno

selo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine

5U

porodice

zadrzale

stare

Nove godine, karnevala

ce buduce

i

svadbe vieroiaeno

generacije izgraditi

ce se od.rZatii i u buduc·
i svoje nove obieaje.

A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI matinske

OBICAJI I VJEROVANJA

0 Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dalzagore, pa i smjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Ijubavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno i nitlk.o ne smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U U ovoj, kao ~ u mnogim drugim stvartma, fataUsti« pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju za Ijubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne gal'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stD zaV'isi ka:tk:ada »od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice, pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisu ntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje«. rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti drugun iz pripovijet;ke D. simunovica M u I j i k a gdje se kaZe da »ZeIl'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ·ni zapletene: roditelji se
, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJ SirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a. a 2.ln pra.voSlavca.' (t<odiSrijak Banorin"ke vl""ti Bano\'inil Hrvat$ke, 1939 - 211.!tolovo~a - 194t1.I, Za.greb· 194(), ser. 318). Prilikom popisa stanovntstve 1953. utvrdeno J!l da od ukupno 69.1&2 stanOVnika t~jega kotata SlnJ (u koli je uklJutena. i Vrlika) im.2, 60.28~ Hn''atn i Q.!l45 .Seba. (P-op19 stanevniUva 195~, 1mJlga. vnr. tifl:rodnoSt Itnaterlnjl Jezik. Padsel ~ sre:zove prem..a.upra:vnoj podell u l~. godJ.nl, Beocra41.!I5lJ.

Govoreci.

srr.

JugoSlBVenske !lkad{lffiije, .Zagreb I94B,

226). • Ivan

Lov-ric,

. . I1ilje§ke.

0

Putu

pe

Dalmacijl opata str. 112. - 1l4.

. Albei"W

Fort·if;a,

<dIIll e :

LoVTIc),

Izd8.VlItld

zaVOd

434

jedne i druge strane dogovore, i mladi se vjencaju i1:i se i bez vlencania roddtelji dogovore - i to je glavnc.«! I ostah podaoi iz lli.teratallre, kao i ani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore da je na poeelilw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selima Sinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijee roditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi adluce 0 moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovore i stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomite nalcen par godina ill se ne porrare nrikada. No takWhslucajevasklapanja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako, premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa) i premda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka, iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61n Sklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCki anal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljednjili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevt li nelcim selima Cascd. -i seljaci ill ne smatraju 210m, dok su u drugim selima rjedi i tu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle nastojt d.zlolirBlti d. kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanja braka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:a na kraju ovoga poglavlja. Djevojka i mladic upoznaju se na pasi i prli drugim gospodarsktrn poslovima ilt u trenucima odmora i razonode: ria sijelu, u kolu nakon mise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolorepJe i sklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6ima dade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpatiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neee dollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak je da ne .zel1 s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu je sklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu (nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iLi u drugoj pros toriji , a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi u ko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom i ora pred vratuma raagovaraju. Boslije toga mladsc poomje CesCe dolaziti na s-ijelo, cesto 1. sam, bez svojrih prijatelJa_ Kalko se vee vldi njegova simpatija prema tOj dJe· Vojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s djevojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0 limoV'inskiOIn stanju .A1oo smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece moo osigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoriti ad njega i kaZu; »sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c«. (Btna2/e)4 U vremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima i izmedu ratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtliclti rim~e odluke p

sastanu. Kakose

mJadiea..

~at1

• DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38. ''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt cerna 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcnosnno pop1$ zbirki I kOja Mia obuhV!lCa poJedina zblrk.a: L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!. gradll. Sinj ske krll.j ine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:uje sela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . . 2. Nikola Bcinifatl<! ROI\in. POlklom!'! grads Sfnj!l i okolice, g6d. 1966. r!<p. INPbr. 157, obullv;L(!a rela: Biteli.':-, Elrnaaa .. Citlnk, Glavlee. Grab. Otok, RsdoMc iZelovo. 3. JoSip MUl~vj<l; F-olklor Sinjske I Vrlii:lire kmjine, god. 1967. rkp, INU br. 758. Qbnhvata. sela: Brnaz.e, GaUna, Dlcmo, Gala" Garjak" Glllvl<», Grab, Han, HrY&ee,Jabuka, Jellll!a, Kooule, Mam'Jce, .Modr~. Obrovac, Otok, Polal!a. PotravlJe,. TrtlJ, Turj e.cl, U{lovIMQI, Veil!!, VInBl16, Vojni6, Vrlika i Zelovo. Aka se navode podact lz osl:alibruJWplsa INU, to Je posebno ~.

435

W¢4 190'7. II nesto izmjjenjenoJ Iot:ml u knJhl P.. Rijee sajam tu ne oznacava trgovar. su 'i il. 2enldba. Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi ima aeraan (Mitrovic donosi naziv aendar). Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja braka pokamlje nam D.Norddaln. Tom pri. tadasu mladici eamirat: (~odabirali) djevojke. im.smije ula21iti u kolo i ne smije se udavati. 194 I 13L . koje se piesalo u b:l!m:i:ni crkve nakcn zavt.l!yteliO. Dok djevojke s mladdoima igI'aju u 100lu djevojCice stoje oko kola:l pomalo sudjeluju u pjevanju... 436 . s!. str..ke.. a u pripo.J .djeVojke pokaZu u drustvu. Ii sto ne smije pokazati. 524 . ne .tikom ram medusobnog upoznavanja i odabiranja braenog druga sastajald su se u jednoj ku:6imladici i djevdjke ill dstog.G . »A slutila. vidimo iz podatka da se za sajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada (Gospa od rOZanja ili Ro2a· rica) govorilo: »Rooarica je zamiiras. Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka.. Neke osobitosti U svadbenim obicajima i obi~jima vezanim uz sajam u Dalmatinskoj zagort Iz po. da Joj ga pokaZu . Savu. «.provodadziju. I. A'~o se starija sestra nije rnogla udati zbog neke Hzioke mane. 37_ . dok se ne uda startja sestra. da se od parntivijeka u Cettlni. str. je po ujasovu cescero dolazenju i. 3). Koliko su saimovt zaasta bm prilika da se pokaZu djevojke dozrele vee za udaju. da se cure i ne opiru za nedraga pool . BeLIV. da joj vee nadose mum i zeljno cerkaSe.rn4<.l. Godisnji sajmovi i crkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlika da 00 . pocmje :igtati u kolu. a ponekad i iz drugih sela. eta eura govori 0 ljubavi. Pravoslavni mladiei dolazrli su na to sjelo katoUka. Oval <::Ianak obJ!lvlje. Autor razlikuje derdan • $lmunov16 rv. vijeci Al k a r isti autor govori: »Znali SU.trovic u prilogu:Z en i d b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m ac i j iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke..za sijelo koje se odrzava neposredno pred Bozid.alo je nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca tako i za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik. da ill mladiei uposnaju US da medu na Sv.00 djevojke strogo drze: mlada sestra.531.aU"JI. pa da rrmoge zeme ne Ijube svoje muzeve.rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale. tj. onda su joj roditelji vecim mirazom njima odaberu buduCu zen1u. autor tvrdi da S!U resti sl·ueajevlizenddbe i udaje s potpuno nepoznatim parmerom. ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to je prvo javno ulazenje u drustvo. U VrUci je zabiljezen i naziv »godisnj! cul'skii kuent sajam. Beograd 1906. . Prije -svega. GUrski sajam«. kn].. materlnu vecem mil ovanjt.1:l. sto nije obica]. hllj.IJe vee upoznavanje rnladica i dj evo1aka.lj1(dalje: MltrovlcL Arhi" za pravne I dru§tvene nfll.n jepodnaslovQm:. pa rna imala i mladica. simunovic u propDV'ijeol De r dan: .setka mise. Krausa 4ailll'opop. a u tom suga sIueaju sami traZili ill su nash posredneka . A znald. Taj se sajam zove 'i »glavn. da joj je koji momak drag« . • AlekSaridar Mitrovl. »Zcltehen \. Kolo.cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar Mi. makar kako bilo lijepa i odrasla.1 $jeverno! Da. udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja. i ud!ldba 1.ila«. a katloUoisu isli njima na sijelo nastojah naoibracnog druga. No Ii ·tu je kao i priLilkom udaje pravilo kojega .6. S.a zato.

.saljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi. u slueaju da je nerotkinja ili u .~). Jil. str.reilih SVadbenlh obreda d\de vreDlBll. knj. 215 - 231)).Rnovie u knjizl n.zelli.Jine Iz postOj€ee literatu:re.da da je to l't'doV1UlOpo)ava 1 kO<l pra.nl np"" se poole HI ven1!BjI..1. . Naprotiv.a. U dalJnJem teks.vO<JemI zovu je naldCi:na OM 229).. Mitrovic kaZ€ da su mu poznati sIU¢ajevi »da mladenci. 1966.U Turjpcima mladD. dolazi do crkvenog ill gradanskog' vjencanja.ovna s rozirna j jabukwn uzublma.. Dovodenjem djevojke til vlastitu kuou tnl. Oi. [e u pravoml!. U prvom redu mladic zeli vldjetd moze Ii mu djevojka . a dIi. koJ. - Jo~ o !lenidbi i ucladbi u sjeverno] Dalmac~ji. I ka. U 'I'\1:rjacima jeu~ nose u torbi voea. J\4lt:r<)vic. 528.adic je ozenjenti djevojka udata. koji doblje ·ne. Arhlv sa pravne I dru!\tvene 0 patekl .. tebacajupUtem djeci (5tr. uz pucnjevu pusaka i uz veliko pjevanje idu na vjencanje a za njima tree njihova djscac. ali iznosimo sluca] Tanasija M. smmajucl maskare iz Graba.a. ali joj je Tanastje vee bio oduzeo derdan.almatinskih. duZe razgovaraju i dogovaraju ISB.229J. Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanak i p:riSltanaik. pr!lut I sJ.slucaju nesloge mladdc otiera djevojku..telJi dol_ nevj'eStl u po'ode. viaea 1m po'ode (str.KatJkada mve nevjenCani. iz Vrbnika kod Knina i obmanuo je prieama 0 svom bogatstvu.r'RdaUdjecu. Beograd 1907.p-omenu hr. 4 kale \II!. Autor u drugom prilogu8 donost dopunu opisu Zienidbe u sjevemoj Dalmaciji i izncsi podatke iz· sudskih spisa 0 siucajevima gdje mladie oduzme djevojci derdan i nakon stanovitoga vremena probnog braka otlera je 1. Deset c:Iru:l. VjenCanje. na str.ntge PIIk straae Erdeljanov:l.ma u potpunOJ vJen~anoj opremi (str .a. Z!1l. LXXIX.JIIUTUtJacimll .22:91. Derdan ovdje nije ogrliea. a ·tek nako!f.buka kOju uevieSta. II ona I muiemlli dje:verom nakon toga. Bunjevacaldalje: 4S5.ipremanje svecanoga svadbenog' slavlja.. preba. jestiva (pl'!lifuo po'gl!Cu i ~no 'brav~ . okQ1tci B'ankovca. a vjerojatno je postajao Ii III Sinjskoj kmj-ini. pose. pollva.? Drugi je razlog vojska.Z svoje kuce. Ovdje autor: is"bice raz·l!iku izmertu termina ooontti i vjencati se. lJubl PIS.Za ptr kod mla. (:st r." zove IS'! u 'I'\ujacJfD& dar na urniva.oJ ku6i u TUt"jaeini. 493. ". Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuai i otada .11doZenjin. 228).njesvatoviroa.. sa obavlJ~ pcmedjeljkom ill srlJedom (str. Mladid se U ono vrijeme nije smio vjencati prije odsluzenja vojnog roka pa su mnogi mJadi6i doveli djevoJku ·a vjencaIi je rtek po povrntku .. Tek nakon stanovita vremena ona je uvidjela prevaru. 1 jenpj. ako more dOhvaUtl. Aleksandar Mitrovic" nat!ke.).o. t gornji pracg (srr. Takav sluca] sigurno nije bio izuzetan. svojih rodi·telja. cptse 437 .a tive nevJenCli.. snimio i. Navjesta. Sudionici svMbeOOVU'·5(> u Tw"j'a.1 • JovRn ErdelJ. a zadr2linljezin der<ian .stanovitoga vremena. Postojt vise razloga za postojanje talrvog probnog braka.· .l!. Beograd 1930.atka 0 2enldbl ·U SllIjskoj krnj1ni kOja doncst ErdeljMovie .seca' nakoll vJeooanja.) i pica.toll:JQ1. 226).l. po dolasku m1. Sinobo. gdje.llsuj wi ~dbfme obi daje d. od prcije.ci i :IDval:e i iz vlru. nego na debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvij6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa. ·a:kotlo mladic.Iad!ic na Itnlljevske ak(IdemJJe.).titihzap!sa. S d.e oki~ena . ...Srpsli:e ac . a derdan je miraz u gotovu noveu. ..11 (str. dramski mo..tu (!<jmo' 6p()menutlnel<a~ tvronje. Tako sam god. u Knillsmoj9 i vrli6koj kIajIni. A.cuje preko mJadoiieruinll Iru. 229). kola~. Kada m... prvenectJelje po vJent8.ljlirlWoiu«.. koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini. (str.vo.Sinjs)<e kra.rjellta ».zive kao muz izena. te ju je na kraju otjerao kuOi. ETdel.a do dva mJe.c navodJ. podatak D.doZenje rodblna i prlJateijl &""Ilj\l pnnos ill ~ UI zaeblreu. iz Polace ~oji je na sajmu u Kninu upoznao djevojku Mandu s. 'a ovdje IznoSlmosve potl. tj.sla.cima pirdZija.vnog stanOvnl!tvll vrlo I"8Scproatranj en obi~aJ da mladenei ~on tzvr.a I dr. Ne mozemo ovdje nabrajatt sve stucajeve.Janovtc <lonruii. Novae. 228. 8 podru6Ja. je to rljetko )rod Bunjev (katOli. Bunj evaca (str. a zs. seta Turja.vlIC8. dok ne prikupe dovoljno novaea za [pr. 225 uz!!.nJu Ide u crkvu &a diverima. u Turjacin\a fOd. Erdeljanovie).. je jedan takav motiv usao i u umjetmclco narodno st:!varalastvo. 229).a tome se ne protive ni njezini roditelji. str.bna iulanja. Qna je tsti dan posla s njim njegovoj kuci.

je stanovruka I>il. onda sa nekoc dogadalo . Taj je govordo 0 svojQj oon. U ve6ini sela. Kutlani. S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke cia su se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci M u I j Ii 'k a ka-Ze da su se djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaestl. str _ 13. a mladi6i se rene izmedu25-30 godina. kako Lovric naVlOdJi: »pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak i aka hi se obaznalo.nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro.Ka!oti u rcmanu . Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju.. (dalje: l'!ofi6).. i. kapu sama.Inultinske zagore 1 sl. timo Je osrarnoeua. a 20-30 za muskarce. Zagreb 19&4.ul!ejo de Je Jedn. a ne mora se uostalom brinutt ni da promijeni boraviste. opj. 75:8. najviSe petnaest goddna. Se10 dnace ostro osut1uje djevojku koja prije udaje rodi dijete.koji joj redovno nade muza«.• M1rko " Simunolii6 (v.mc.. djevoike su se nekad udavale sa 20-25 goddna.suje f. sIozilo djevoJalka i da bi jo] stlom skinule kapu s glave. pa to i fratar presuti s oltara«. stovise.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13-godiffiju djevojku govorect joj da je bogat.!l - 22.cca.nstva. Sada je i ovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka. vise Prosnja Kada se mladic odluoi zenitd.la znakove djevi6a. Bw(W.vitar nagrdio'. Petravi~.jma nije odredena i vartra u rasponu od 13-30 godina za Zene.zn!lk djevtl!anstvlI.13. oak se drums udaju ranije. Knjimvnik M. Zorn. str. bill. i pored strogih zabrana. str.. ako mokti »kontra vitru«. da ill je . skida. 29. •. 23).da bi se U SIuooju. I porttetl. ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno i zato sto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape).» No i tu se opisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju. .:i!kTlitil udajorn.aljev.a danas se ni to viSe ne dagad:a . kad ne bi 'Sarna skin. koja ucini kakvu Ijubavnu pogresku. 103. kako kazivaci govore.za nj.» Neb kaZli da djevojka mora biti sta:. Zagreb 1937.JO bio je puk:i sdromah. roditeljtsu to nastojah pr. 438 .a.: A.vkako dodaje Fortis.. U najvise slucajeva prosnja je formalna jer SiU se mladde i djevojka vee pl'ije 0 10 J. B. zefisko dijate mulica a musko mulac. djeYojka drugojpred crkvom skinula s gtave crvenu kapu. onda svako mime duse vjeruje.yet i obita. Ali.ako je Delta djevO'jka.y. Dab za sklapa:nje braka u ovim kr.8. da u njega »dvi mlinice rnelju i st-anje sest krilometara u k:vaidTat«. . 3). II Lov1i(j.3 . a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se i rnlade udomite«. moZe ostati u drugom stanju: »Kad u njenom selu bogate dievojke zanesu. salje prosea koji ad djevojke i nje2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode. BoZiic k0Jk>o su nekada Ijudi vjer-oval!i da dje· vojka. a U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadenei SU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva. Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanu K urI a n oj navodi M. str. str.n betelto rcsso OSS.~. Vanbraeno dijete zove se mule.rija od 20 godina jer »kuca stojd jednu 60scu na zemlji a tri na remll a..idbiika. INU 'pr." scene dena viti morr. Venezia. Pete 1Itu4IJ.i6: r kp. ona pobozno okaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj. treba da je pametna.» Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da se nekoe vrslo.. (Prema. 1843. stekta predbracna dskustva i. Milfc!.

odnosno zetu. i dodite kojoi drug'! dan. svoje rodluslje da se dogovore i s mjima. Obicno su se roditelji 'i rodbina vee unaprijed iscpno raspital.'B stvai'i . dok raspitamo. da Ii je imala dosta mlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl. Obieno dalazi desetak prosaoa i to uv:ijek muskarci. kako kaze Lome.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1. dok se goste i razgovaraju.igurati dobar zivot njihovoj k6el'i.ne zele taj brak. dogovore se kad ce on dovestrl.' Ibld. str .svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovorllri tU. Aka je djevojka promijenHa odluku. da Ii pije i da li ce on moct os. Nakon veeere nazdravljaju jedni drugima . kojoj rnaterina svojstva pokrivaju pogreske«.» Takva prosnja gotovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh. a onda je dolazila prosnj. pa cemo ovdje spornenuti podatke iz vrlickih sela (gdje sam prikupljao gradu 1957.. Kolik:o su ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da se roditeiji vjerenika »obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvima njezine matere. Prosei postave pedenje i ostalu hranu na stol (nekad na siniju) a tome domaci dodaju i nesto svoga jela. odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a aka im je ne daju odlaze sa. da se katkada raw majcinih pogresaka ne uda valjana djevojka. svojim zalihama hrene. Hi secak djevojka i umakla s drugirn mladicem.str 116. iliroditelji . 115.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili: ))Podite· kuoi. da se djevojka mora vroi na majku. dolaze prosei djevojcinoj kuci.i 0 buducoj snahi. "Ibid. a naroeito da Ii je marljiv.su im lruena vrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojke izlaze ususret proscima pred kucu. A kako misle. jer odanle imamo potpunije zapise 0 prosnj! i zarukama. da cujete sto smo odlucHit< te da su prosci ponovo dclazili u dogovorenl dan u prosnju. str. Negdje ponesu nepecena ovna pa ga peku kod djevojke.vol'ili. jednim prijateljem ill rodakorn no Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca. au usuima mu zataknuta jabuka. slatkisa i na razDju pecena OVIla koji je uk rasen ..!G Najv'ise zapisa s terena govori da su svi najprije vecerali. to se dogada. lsto taka nije na terenu potvrden Lovricev podatJa. Vjerojatno je cin zaruka bio jednak u Sinjskoj i Vrlickojkrajini. vina. to jest. 439 . i kojase nalazt u rukopisnoj zbtrci INU br. pa da. pozdrave ih i uvode ukucu U prosh!ju dolaz] mladic S ocem i. nego su se u sali prepi. a da se uda druga. Prosci donose sobom rakije. Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazill na zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu. da 1i je rena kucsvna.a i dooooor. najceS6e subotom uvecs.. Rijedak [esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku.2erudbu.. '.» Ali isto taka raspituju se za mlaoiea. pogaee. U nekim slucajevima mladic po djevojci javi kada ee doct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pa kad mu dadu pozdtivan odgovcr.. 115. 758). u prvom redu iz olize mladiceve rodbine. Mladi6ev otac Hi netko drugt kOjice u ime rnladica prositl djevojku u Vinalidu kaze: »Nit me ko pita "Lovri~. U dogovoreni dan. proscima se to kaze i oni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora. .

i dan. a ostale] djeoi bombona i voea.o) .a. U novtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat. ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sa »kamenoicem({ a vjencan. Ukucani odgovaraju: »Vese je pi·taibi. onleta 'je taj dogovor samo formalan i nakon djev:ojema odgovora mladri. prtstala na udaju. .su donijeli. UI. SHene darove daju i ostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli. to znaCi da jedjevojilm. piju d Caste.n(Se Ii ruugo voce. rtarra.!i:bi reIdi:: nVidi. novae.je se nastojd abaviti. Roditeljd.a.sto samdoso. VjenC:ail. Kad i110 ne bi nosiH ljud.adliCeVlim roditeljdma. odgovor je negativan.ze. sve« (Diom.prsten.6 ulazi u kucu. da ne promijeni odJuku. smatra se cia je bime do" vrsena prosnja. polaze kJu6i. Ujutro djevojka ide po komsiluku i . Dogovore se Dd de biro. lili samogtavu ovns ~ojega. djevojk:a Ii 'D. Nalron toga se vesele. se- stJ1i sapun. mi cemo dati«.i da bude sretno«: (Velie).dlic odgovort da je vedro. no ima '5luCaijeva da mla. maw jo] prsten na i"U'kui ka2e: nEvo. MladoZenjin otac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci »idu ato " IbId. a zato ne postoji odredeno praVlilo.. tj.) 440 .dlic mora joo u voj. a ako kaie cia . U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba. a njoonm rOditeIjdma pice i nesto slatkiSa.je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije potpuno odlu6ila. a Iznos zaVoisi 0 bogatstvu mlsdtca. U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je . Alto je paik.je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju.. a uza Be ponesu i nesto hrane. Poslije toga mladic daje djevojei [abuku.vIjaju se ist. ponekad i kasnije. novae.en i. je od zlata i beakamenetca.sto ulrucani daruju rnJ.sku lili na kakav rad pa sa na vjenOainje eeka. SOO p['ije.sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada. Ako su se njih dvoje vee prrje dogovoru. a pones'll i prednj·i dio ovna su ga bili pekl!i na r. ja te zarucujem i dajem prsten . Kada mlad.daroce.poji komsije . Kada prosoi polaze svojoj kluei.vjencrunje i napo'wje<ianje u crkvi te ka:klo ee rmsporedli>titrookove pint..81it'. da je oblacno. Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu. Kad su prosol pJ1imilri. pita je hoes Ii poci za njega.: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je« . U selima Vr· lioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju.Znju. on kaie da je Idosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihova imena.1 time objav1}uje eta je ispToSena. a mi.). bild gladni. I prosci dlaju ukucarrima darove. ak!o dmruno.. ondase Caste i vee nazdravljaju sa: »Zdrav zete« l »Zdrav kume{!! »Zdrava nevista« Itd. Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode«. Mlad~c uz prsten daje djevojot skare i ltrunlicu. sto Sill dobdlri. kaZu.tj. kada djevojoi daju JabU!kru. novae !i.zataknut cekdnt7 ili drugt kovanli. jednu iIi nekoliko komada.!i:e zarueuJe djevojku. a ~ogod ce ga od prosaca upttati: »Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ. ako ka. cijelunoe.casU susjede ra:klijom. U Gat}aJku (OVO je selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s djevojkom pred xU. . U seLu Moovice daje joj cetiri stJo ve6e jabuke i ~aze: >lEvo ti jh" ali mi nemo] sutra V'ratiti« . papojill. duZe vremena. odgovor po:titd:van. nit me cime nudi. aniti Ja govoran zaSto sam doso. Onda.

Nelti taj posjet zovu ici na ra'kiju. TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojke dogovore koliko ce biti svatova. liM. utvrditi cia 1i je wj ol. duk drugli. Tamo donesu hranu i pica. str. da!kle. Dodu nav ece . I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i .ka ill dattivak'OOi na pros. 441 .I8 Aka je dvoje mlad. a buducem ltiladoz. adro. biblj. Kad gosti OdU. 'I'o sunapDvidi i tek te poshje njih slijedilo vjencanje. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&ima zabraniene. Dan uoci svadbe. u zezenj vincanja. a ne u druge dane.vrijeme. udaje najglavniji mirazll.nji earapama. "Simunov16 (v. te se Caste oijetu noc. sto ona zna.>i6aj . Od nakita svaka je djevojka uz nosnju morala nekad iiruati derdan. pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan. zna Ii mazda bko kakve prepreke za sklapanje toga braka.~ivot go"LOn:K. Na polasla. a st· ro·masniji u s. Mladic i djevojka su poslije tioga. darova i kada ce bibi vjencanje.ku6i djevoj.19 Ne moZe 58. Navijestiti se moglo nedjeljom i blagdanom i to na veli. U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sriIedu Ct'lijede. je lijepo na . prenostla se mladenkma roba u ku6u mliadoZenje. da svi piju rakije koju joj je donie mladic. asvekar jOlJdaje nesto novaca. osobito akO' ~U g. Djevojka nikada ne prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje. . Zer:OO se u ponedjelJaIk. a sve druge cure.snja vrernena jnr 'trajao tri do pet dana i zavrsavao u petak kad se ne jede meso. donesu sa sobomrakije. susretnu se na polovloi puta negdje u stuni. Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrepstine i posteljmu uesvoju odjeou. SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti na dar' kisobran i eipele.~ijed'U.k1ada. te ponekad u vrijeme po. Svadba Vjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen. ser. slmunovic u pr:ipoV'ijeoi Derdan gOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a »radovala svome buducem derdanu ponajvise zato. u nedjelju).wrnijenjen u posljednj. sastaju se u gostioniai m u k. pa D. djevojka obilazi sve susjede. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanje i on je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara i pi tati .tJeljima.Z udaljenili sela.en}i daje 1. ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji. rucntetma. Nd u jednom selu nismo dobild podataik da se roba prevoztla na ·dan vjeneanja.koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi. sto im je kod. sto ce ga ona jedina imam oct samih talijera. 23. OIl!aj tko je bio bogatiji.u6i 'llekog prijaitelj:a ili. Virna i raz]dcitih lilkera. komu i >koH!k()tl'eba datil.ih zaruceno na ·Materice (pretposljednju nedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>. probijale obicne cvanoike za taj ures.ih 100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lru krajmu. kako torutmdd Lovric. Nekd dolaze na taj 3). na Iivadd. kosulju.roCiSte«) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima. u-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja. Najcesce je uprija.

uo $8lll. opanke i kisobran. a na konje objesi sudari6e rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom. a i ukucani njih caste jelom i pieem.. Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti. poeesce djeveru i k06ijasu daje po ~edne Cail'ape. !cajin (Iavor)..nMiJII (seksand~iJa). a ana govori: I)OVO vridi puna novaca i ja yam ne dam«.osulju. a ona govort da je to premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna. a kudjelja i vreteno ukraseno je na vrh nataknutom jabukom. nazivsclf. Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSe djevoja:ka Hi djece . srp.Po)jica. knJ. U setu Vinali6.ri od svakog mora djever ohkupljivati. diuerom. 4--08 oglavaca jastuka s navlakom. tim se pogada.. SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira .ada je jedan komad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola. Ponekad [e vee una:prijed dcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki za priprernu pirra. au Potravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koeijasa koji ide s djeverom i jengijom.a on posldje mlado~d. K. 158·. Ovu je sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci. Marodni i'ivot i obt6aji. a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe. rll:p. KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2.i d. .. dasku peraeicu. Stamm svatu i djeveru djevojka daje k. kudjelju s vretenom. druga djevoj'ka . II nagtasto [e da lie p<JZllaje. !"rano 442 . jacermu.posteljina. a oboje ukraseno jabukama. Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje.. IN U br.."4bIlJ. ito: 6-----3 lancuna (plahta). Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: velik\\ i malu rnetlu. da se ons] kojl pregoni roou Wge ~llo. ruianci i mutap« te ostali predmeti. Ivsnj!levfc. veliki i mali konopac. 10 str. svekar ill start svat i jengije. ObiiljaJi. Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas.zahlmkolima. dok je rinace posrij. Oni sobom donesu vina i rakije te caste ukucane. sjekiru.r:inje predaje nevjesta djeveru. Roba se naked prenosila na k:onjima.ju za svaik. ZN~O..3).tovo jednaki sinjsklma) isla se »po roou« nedj elj om. str. Kljuc sk. u nekim slucajevimakum. U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ili torbu.san8. mastele t velika drvena vedra). Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim i platnenim predmetima postavi na kola. praklja6u. a vjencavalo u ponedjeljak. na l'obi sjedi nekodijete Hi djevojka i ne dopusta im da uzmu.. . I. ON. ~CI . 11.. uz prvi stup kola ucvrsta se kudje1ja s vunom i vretenom. robu i pooi kuci. Nazlv sessan .edimanJa svota novca kaj. Djever moll tu djevojku da side sa skrinje.j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni: Iznos za svu robu.kJoJaje cuvala robu. kabanicu. Za. (dalje' IvaniSevi6). a ana njemu kosulju koju je sama izvesla. naskrinju sa stave sukanci. a. 7:58. na drugoga zivu kokos. a danas vee iautom. . a rijede se euje izraz mobilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija . On jaj nudi nesto sdtnog novca. str. Govorilo se da nevjesta treba nositi say taj pribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju te stvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove.~(1 Najeesci [e naziv rotia.obiva mladenkina sestra il:i.2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) nekoliko inutapa (pokrivaca od kostrljeti).

trojiica ill cetvorica vee prema odlicnosti pirova« Jj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih podataka. a do ktaja opisa svadbenih obicaja dalmatinskih Bunjevaca (zakljucno sa str. U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae.tr. pjeva se i vesea. 2i2O I dIIlje.ep. a samo jedan barjaktar. Nekd donose to na sam dan vjeneanja ujutro. I koncizn.a i barJktara. 443 . Lovrl~.26 Isti aurorna. .jkladna Oovjeka za starog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilo StaTi SVM je mladozenjin ujak.Ze. okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje.svakoga :koga sreunu.Erdeljanovic na 220 str. str. dok bogaoi:ji imaju starog svata.Si1l3JN svat ujatk . 119.ivac izjednacuje s causom. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka. Fortis spominje jednog prvinca.11\1. vee spomenutog djela iznosi kako Lovrt6 g<word 0 ~edriom a FoMris 0 vise barjaktara i 11 napomeni br. da prvinac nasi barjak. dok Lovrtc. koje hi izgubile pravi smisao kad bi bila . pa djever mora nataknuti drugu. UoN vjencanja mladenrkdna mdbina donosd . MogIo je.vaSe baxjak. Gotha. a i poshje.i opis obieaja F..ktarll (a to su bili prvinci) .. Dalm3tien in semen Yerschleden. Predvodnrk svatova je proinac.1 Takl'ljom .ko je pogresno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce. Pettera iz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara. str . tko iz sela.. Dan uoci svadbe je nadivanje imena odredivanje svacovskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima. .barjakta. biti viSe prvtnaca. Postoian]e samo jednog' barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka i barjaktara u svadbenim obieaJima Ii Salama. Skupe se u mladoz. istom mjestu dobro pr. drugoga kwna. . a Lovdc spominje da »mogu biti dvcjica.jinoj kuct 1.n Be'. U vrljeme prevozenja robe. dakle. satkupljaju se susjedi i rodbina da Viide 'ko~i!ko 1i I~akve je robe poslala djevojka. kao i svi zapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar. :Potter).22 MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat neki stanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako je mladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr.. . I mo. ili da je prvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba.ilti netko stavIji od mladozenj'ine rodbine. CauSe Ii druge. 1857. Lovrl~.Putem djever cast! vmom. 757 I 758 J. slatkiSe i pice. 230) nigdje to ne dokazuje..iehungen (dalje: 220. Nije Ii mozda zbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima nekOlikobarja.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 begatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum i mladi djever. Djeca nastojs skIDuti s kudjelje }abukru.arna br. lz sakupljene grade iz seta Sinjske kraj'in'e vidi se da je .ra. a u nekirn selima izjednacuje se funkcija prvinca i barj'aktartl.njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute.tT. .z EU'hiV8 lNU. 328. " Rije~ Je 0 rukopisntrn zblrk. • l'Stter.: »Vddeeemo dalje da je Fortis u pravu«. 1 ka. Prvinca III Hanu kaz. nepecenu bravad i Ikokosi. Kad se roba doveze mladozenjino] ku61. a nekad su i pueali iz pusaka. " Franz P<ltt"r. Kulisic tu nedokazanu pretpostavku uzdma !. stari svat im octreduje fWlkcije.. On je zapovjednik svatova.

444 . obu- Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu. Lovric.jprvi je prvinac. I danas se nastoM d:a svatovi budu obucend u nsrocna nosnje. Nov. sv. a ako su zene. a uz str.owic. str. C a u S.M.isie eitil'a Ivanisevloa: » ••• tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au. II . ta. a u Hrvaeama se biljez. LovriC.. na. Ka4 se uputu po divojku." lvan.'!isvat.i u nakim drugim selima.i~eviC. Ako li jd. 3 I a . cauS. 0 postojanju veC~ broja barjruktara.imije objas.ko v'idimo. st. K9Ikosmo spomenu1i.njava: )BaS ka. nije nikakva potvrda 1 pretpostavc. tad Be stavu po dva od l!Stog imena.a jabuka ·i svileaa marama. Hi buklijas.d je pravi pir.janja vise maskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama. prdjatelj. U starn doba bio je barjaktarod svilenih sudara kao cinjeru.susrece se u svatovima svih sela Sin. mova htjela uzem. U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starog l' Spiro . Kurnstvo se eijeni i odrzava do te mjere cia bi se. zabiljeoono je eta Ijudii kaZu kaJko sva:iJoVii 'izgledaju kao Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje. za njin barjaktar. . a u Otolru se spomdnju dva Cau. pa i vise. kojd pjeva i .. obucene su u tamnu ilicrnu.staceli' iii ..28 MedutJim.30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obiteUt. str. i danas se nastoji da je ima barjaktar. enga. kum. no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever. pa u komentaru F1o~tioova»Puta po Dalmaciji« ~e: »Erdeljanovic na osnovi svojih ispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravu«P Za PO':1VrdU posta. Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda.. a najzadnji. no kazivaoi nisu nigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbme kako to tvrdi l. Sa. a navr' koplj. ne .Kulj$iC. kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku- eerie su u bijelu djevojacku opremu. zetov sin ili dnugi rod.·'erija. onda se ·za djevera bira :iJ. valja da jesedam svaee.• Jr. st" 72 . negdje Iga . RuI.etlko njegove bliZe rcdbine. U Gal1. 220. sa. "Ibid. . . a . K'um je takoder nebko od rodbine ill.i oak pet djeverova . Etnolo.iSevic sporninje dva kuma.lz putopir. pa silaJ.IS·. Ako mladozenia nema brace. crvene boje a danas je trobojmca. ruigdje dva barjaktara. U9.rajevo 1955. zovu se .stacenbasi' (to su svatovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ.razveseljujesvarove. a sto je opet priko toga. Glavni se djeliz ver zove ideo eli diver. Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda.barjaktara i na susjednom podrucju Poljie§. Ivanisevic ops. str. duvegija.gija.32 Jengija. isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i:z crkve. diver.nog i drugog kuma.1 ~uec.skoj krajdni. 119.' je vise.Sa.i u zapisi:ma s terena spominju se dva kuma. JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine. Petter spominje vjen6a. jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIi cetiri. njegov zen. Alto dh nemaju . On je iz mladosenjina roda.1'ske lm'aJme.ra Alberta Fortisa. Na str. 75 Ivan.ani ih posude. '.. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ). 80 donosi futogratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom.izjednacuju s prvincem.cu i redovnu pojavu u Sinj.

Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje.51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou.8.enli.su 1i. Vjeruje se da nije dobro.Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo. nego ce je Cekartll ilrod erkve. k:q.'!tl buklija i dolibasa. na konjima iIi !koHma. voze li Be u 'lroldma. a danas automobiltima:i autobusdma. Bezicu Nlkbla Siktrica. No Jasno je da se 0. $V..-. zdrav divere!« itd. bez obeira ja. Danas se V'idi kako barj3ik:ta. 445 . Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenaca i 0 brojnosti rodbine..ice.Jima $tt.ide. Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne idu na vjencanje. rekao mi je kazivac.l "mogu. palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu. I:pak k82liva6i tvrde da su u SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima. . Ali akose ii. da nece biti sretno. pucali iz puSaka zvanih d z epa ric e koje SIU se punile nabijarnjem balruta i pap-ira u eijev. ba. a neki kazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena. Jabuka. U svakom slucaju. nego ostaju ked lw6e i priptemaju sveza dooek svatova. u autornobilima ili u autobUSou. Trilj) mladic :. ako barjak. Snimljeno na kolutu 202).sta<\i1a u sva.r. a mladoj SiU davall najbrZeg"a kOnja i onda su se svalli utrlciv-aJj. npr. koie Loyrie.jaktar Je na eelrupOIVooke. Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje barjak k20 znak da je u kuci vjeneanje. I. Svatovi su nekad [§U pJes.rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~ mu s:J. da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin i zeli besplatno je.On ostaje kod kuee i tek kasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkve gdje doceka svatove s rnladom. U selima tsuocno od Graba (Velie. Uri. K-asnije su bile U 1llpotrebigotove patroneza ulaga. s'VarCinakoIl!jlirna. str.sava dasiromamijl svatJovi i::1i oni koj'i s1laillujtU u brdQVlitl1l terenu gdje su uske staze.. 120 I [21.ak'o su blrl!ru. spominje Dolaza1c p-o nevjestu Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuci skupljati svatovski uzvanicf. Danas se mladoZenje ne drii. no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba. caevina.sa svatoWma po mladenku.e tih pravile. 27. U selu Udovicicirna. Vedrine. Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci.6u mLadQrenje i uvece karla mladenei polaze na spavarnje. a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku i u crkvu na vjencanje. TscQmiJ'e je obradio M StoJkovi6 u ZN2Q..j. danas de. (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J.sti i pitt. Za vrijeme nadivanja imena piju i nazdravljaju jedni drugima sa »Zdrav kume. svata. stojl nakrivljen kao za vrijeme nossnja tako i kada je postavljen na krov kuce.nje u oijev. pjeSice na vjenCanje. . Najvdse se pucalo u vrijeme dolaska mladenke u kll. Lovril!. Pri svadbtsn uproslosti muskarc. on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nije obiCaj.dbenlmobi6. Barjak stoji na krovu SVa tri dana pira. s djevojkom iz Otoka.

ziva k. On pita svatove zasto su d(}sli ri sta traZe. svatovi .zah:t:lijevajuda Im otvort vrata jer putuju iz daJeka.na. vrata 'SU zaikljUca.iz Hrvacd dove2/i na vjencanje u Sinj Foto: J. najcescenevjestm brat stoji Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS. umorni SU. kosulja. a traZe izgubljenu ovcu. earape). Svi UkiUCa. koie je nekoc noSio barjak. ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar- Bariak. sada na prowrU autobusa u kOjemu su se BvatOm .tar.nl su u kuci. (Bite-lie. Negdje ga zovuvratar.oko§. Mllicevic 1966.. svatovi pjevaju: Placaj. brate. on im nece otvoflibi dok mu ne plMe. Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu.uViJek S omm predrneulma ruCnik.a. tu je nasa zatvorena ovca. tJ:i. Dok djever pregovara s vraterom 0 iznosu koji treba platttd za »otkup«. ne zali novea. a jedan muskarac.) 446 . carn:pe i rucrdk. (Institut za narodnu umjetnost) PLed vratima s kljucem III rukam.

zenu smovam dala. jeste Il nan nelt. u nevjest:i:nrim . bud. .ju lrojno magariee.7 vet uzeti onosto je nase. 44. lQ"ava. vee. da ne moZe kupiti elgara. Nemojta nam propivo·ti niSta. Ajde neko. ctaj para mladieu nek. dugatkoga nosa. U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatova u mladozenjmu kueu i dr..rtovskil1 uzvandka.gnjati? Zeleni se trava odotova (=otave) je ~i nasa neviSta gotova? OJ divere. jes:u liWs zabolili .u opremm? Vazda Isus. Sto ste dosli ovdeprtipivav. svati. Ove jenge sto 811 se uznile.goBtl oko kuce pokupiti kostL Nismo dosli kuplt kosti vase.a kupi pstroletku sv1¢u DOSli su nam nsse sek. Ove cure nisu 'vake bile dakle niSu rakiju popJe.sreca rnladenoima a 'treU1l.) prate kakQ ovaj tako i ostale djelove svadbenog ceremon.ivli dvostihovi na raeun izgleda ill bogatstva mladenaca.ltaJk loasnIije to su razliciiti salj. Je ne bi'ni za svoga dida. NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu. dosta tnj 'Je tvojega . Sto mi ova prupivaje slda. OJ svatovi. U jednoin casu \. OJ divere. Faljen I sus . otari tm pure oko zub'.1 mali. mjesto cure . vel. Ni1jevratar ostao bez para. Ona tamo sto nam popivava sUds nema koino jedna. .r~Ia) tl'i je sala ne bi namazalaOJ ti jengo. OVa. il' o5U se oplle. nase neke.iki.6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacica je u mladoZenj:i!nim a drUrga. (=os. . Pjevanjem razld. Neko naSa-. vee cdvesti onesto re nase. ii' su lude.prkosa.te se pa:ajdete spa-vat. Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (= neku ) i nevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugujuci. Ovdje ne mosemo doIllijel. fij smo j enge iZ voresta rrdsta.ijala.e.ie zarid:a:la.. [a. Bolje b' ·bilo da 1:II11D' iSli spa-vat nl"gb 'vake svate prieekavat· N-ismo dosl:i ispiljatt CaSe. pjesama koje se pjeval}u na piiru. niekakupi kutiju cigara.SV3ItQvima.!1j vrataru para. cura :!ito .inan vesela kadti bjezis iz ovogasela.at. svekrve il!i ostalih sva. cl. smo doslt pratit seku nasu Jesu l' ovo neke kolegice sto reva.ta. nas narode milt.li tekstove sv:ih. sada jenge lJubi.D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja i ZeljeLa kup.

aSa \i115e ruse.eV'jes. neko nasa. Veset se.a.Moja ovea je malo Nlje nasa« (Dltg. ruke ked oltaraProcvjetao jo:rgovanPa vdsi.jiw moja. Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II. nego drugi' trists- zelJimsrlcu.. (Jabuka.<!" neka. Zbogom. »Vratar« k-aZeda tmaju neku OVOU. Faljen. rkp. 11Dobra je \ekstO\l~. ri. dSI"'itno ti hilo. imas.ju da li je njihova. kuea tvega milog zlata.il'ikl. Stlrino nasa. t ova .ti se v"l.kokooi nije. VeselJ se. $t oemo im na pijatu pure. neko.nga debeJa u pasu U klasu. od.• al!i. kule. ti viSe valja . IJJIijenasa«. Sada ne valja. Isus.niko je ne place. kriZaJa si. jadna. Ja Nane moja. Zbogonostaj. dobatmi ko d:uSa. $vekruvice.·kaZu: nValjaJa je ita ni'1ro doba. kupin. Imam svekra. Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJe Ii ovo vasa ovca?« Svatd.mlmak 448 . nane moja stara. je. vrata 'l11:i otvori. gospodara.) Prva barjak . draganov'i dvori. aeko.vekruvu dava mt je usa . Nane moja.tiCa mlBda. ali ne zma. a na njemu nl. (PQtra. Barjaktaru. u s. ja je moram nac« (Gala).ovcu.ttaste dlake« (VeLie). ODs :rtiCa mane Lstrn Yanks. DaSh su nam gosti i5PO(1. moja :m. evo tehl n.Svektuva mt bolja nego majka. kuCo poclglana.ZOOgon ostaj. god. iz ladJa. Ui: Dobra jutro.iko stars. NaSa seko.je-.. viSe eura ni&i. a kosulja od osam stotina. 162 (Muz. poSalji nam koj-ega na silo. FoWm Ine - 1M'1... INlJ . vocUmo ti ku6nog gospodara.vlje) kana moja Wnica B3ll'jaktam. Cujo san da je ovdi i. . oprosti joj grlje. Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenu j kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade. vrata. mala.)35 to je. ti Jo cina. . no ko-iutu203) .. ti poljUQi evo ide jzminica tvoja.O i d~. eva ti nevista prvo jutro tiZeg]a tisvicu. Djever ( rjede netko drugt od svatova) UraZi mladenlru od »vratara« rijecima: »Izgubtld smo.a Polje) SInJ SlW ~ il!i. nji'QV'a je. Ajd€. stara :m. evo OOb! vodingospodara.. svekruv:ice. IIi: (Velie. Jerko l:IezI6.al. i u tebu_ maiko rasplw~ana. izlazi. n.

5 rogovima. te neka mu nes1Joplate za trod. djevojke sil'()~. Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane. CauS mdjever uzme cekicpa i on lupa i ne prestaje dok mu ne dadu clair. a kocijaSu daje zobnice za kooja. pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n. ad. ne daju. Tada se pogadaju. Kad j-e sa svima se ljub!i i pozdravlja te uIaze u kueu.ne dada jo. Moirete uOi i VIi i bail.e da dm se to plati. Negdje daju za otkup malo riovca. 449 . ali je ukucan. »vrataru« 'jabuku. mladenka prilazi svatovirna.d.tkuCa.ti ~ lupati. ova 1lriba proSirttl(.d. kojemu dz usea viri venka crvena jabuka. Svati kuru: »Kioliko 1:>i dmas korlst.d. Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti i njegovata te traz. Udara eeki6em u prag i dovratnike. ili pokusavajuI tom prHikom produaitt Salu pa im daju kakav start novae. bijelu koSulju jlJi peiSkir i sveze mu na vrh jednu zlvu kokos. OalenO nevjesta daruje svirn muskaroima -iz svatovske druzbe earape. Svt nastoje wodlm sto vise Sala pa se desi da i neka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatove da 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove i nece ici od njih.. Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovede njihovu oveu.5 novaca. traZe drugu. poljube je i kaiu: »Daj i tu!« (Otok).ttli ema. Triba prosirit« (Otok ).. dok . U nekim slueajevima pocne djever nuditi otkup 0.Zatlim n. Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze da se njemu Vlise ne isplati tra2i:i:ti. ali prt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova).i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niije njiliova . Nasa mje« (Dugo Polje) . ali ako BU roditelj. Umladenlcinoj ku6i se caste i nazdravljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu.ja:k(. koldko je ovoa potrosila lrod mene«. Barjak'talr. Sada dovode mladenku i svati kaz. Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: »Valjat ce i ta komu. .!iJl:n ne daju dar.tM Lapa i dalje i govord: »Ne maze ucl moja dru2lina.i. GcvOTi:»Ne moze se uci.ali sada prvinao. onda se u rrjih ne zad'rZava. nego odmah . daju rim rucaa:t. djever il1 prvinac una cek!ie kojirn Iupe po vretdma elm doau kuci nevjeste ali poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl.ovce?« i nece platiti (ZeJovo). u kOju je zatalcnut kovani novae. Kazu da je ta ovca kada je do njdh zalutala..buku. IIi negdje ka2iu: »Dajte mi i()dste~jJ. Ka. Posllije toga sjedaju i jedu. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmu cipelu s noge.UCll. U selu Jabuci djever za. bicve.u da je to njihova i hoce je uzeti. !ito zavisi o bogatstvu svatova.n:.idu u crkvu na vjencanje. koja ne smije b. \tidite da je sire ad vas. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: . Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija. Nevjesta Hi druga koja zena iz kuce donosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn. otkup daje da:rcije dosta i neee da prima dok djever.ti mladenki eipelu s [loge da mose od djevera ta-aiiiti otlkup. zenamasudare. Ukueanri govore: »Ma nemojte. do 20 n.'On irna i drugoga posla.tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI. Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje »glavu za glavu« sto mu odvode kcerku.. a -katkada stari svat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena prednjeg di~jela ovna . U Velicu ptilikom te goz:be netlro nastoji sOOu.ju. »Vratar« smaura )~O'tkupljena({. Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&.05 n. Ba'rjaJk.

ie ~n ad 0fIQIP ~to .. ad nj€$. Ud. JAZU.a. oi. Pravoslavci za naoposum .t1. Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdh blagosl'Ovi oprost: »Ja p~b. On je baci preko sebe i razbije. 14'1 j 161) SpOrulnje se kovrlJak·kao oglavlje udate ~. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune . posebno oglavlje.0. To Je protiv uroka. okiceno srebrom izla. sir. pa onda u oca i. jim krovom i trasipamet drugu. 1928. 1894. Ponasa] se dobra.e. Zaf(r~b 11'. Jabuci i UdowOi6ima svat.a nazlvi1J1 i kruoQm. na redu za vjencanje. Ci.rcl). r 194. a u posljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavo ike. nairne.36 U ostalim selima taka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu. r. BogJ~ic: Guda. .wita. Tumal! Idoierie . divere.74 srr. r .5\1 ga udaje ~eno. ne-ld su g. u_ Udovii'lics i FiliP" ocit.case i viljuske. Odl·azak u crkvu U Hrvacama debelom diveru mladenla. glade (Etnugmfskl muze].1 Preko kovrljaka 3 mlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei. i TvanuK1.tnlim -resama koje su joj padale preko ociju. Dna je. U listom se selu kaze cia nevjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kada nevjesta ide iz kuce. menutim kaziva~'ma ~ahvaljUjem naovoj pomoct. Ka?)vaCima Marku Co"'~u. p.. matere i u svih vas koj~ me slusate«. a desi se da jojSkiinu cipelu i 2-3 puta ~ on mora o!J. 19B1.o\'1 su tvrdili cia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjeru pJ:1ovjed. Mi'rku Badalu. Prama BO'gl§i6evu navodu s podruejn Cetine .6u. onda sVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice. a otac odri.pala nam je rosa...ila svakcdnevno.jio..a kasnijesve manjs. Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum.amprostenje najrpnije u Baga. Medu·os1.kuplj>ivati. nosila.. a u ZelO'vu lrum raz:bija casu.ine rodome. T8Jk!oder protiv uroka u Dugom P01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodtie6e. i~CaCvine.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebu N' SmOtri lulkulurll.i Sinjsloo kra.sL. ne nose kapn "n~go mjasto nje kovrljil. Ostald kazu:))I Bog td prostdja!« U Hrvacama za sreeu svatovtma etave u dZep blagoslovljenu sol. mlada ti je bosa! (Velie) Sada djever mora otk!upit. za suneem i u Hrvacama se kaze da je to rad:isreCe.. u G!lgovorlma It @a1lCitihkra~ slo'-~"skog juga (dalje: Bogi~ic). r.i govor: nSvezlo ostavt pod mo3Ubi.Prij~telJu. ukuCani moraju dabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre.ahlm salama.. . To se oglavlje zvalo ko» iIi kovrljak . U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenom vodom k6erku i po:reli srecu.zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno. Kazlvatl su ml naglasillda je nevjesnn kovr)jak na dan vlen:~rmja \>iO' boga. a u. Aka mu ne dati'll. Na dan svadbe mledenka je do prvog rata. Ptlisrutni odgovaraju mladenki: »Bog ti prostija grdhe«. U nekim slu6ajevima jengija klekne Ii: uime mlade traZi oprost. ka1.~ da udate ·Zene. Zagreb 1955. u Grabu. ne pusta] jezik priko 450 . Spo. pa cesbiti ugodna svakome«.k pokriven okrugom« tV. Ii satdm pr:ekrsti sebe Ii nevjestu. da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu·.i cipelu. U Dugom Polju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur.2 sela Grab.lednO·sam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__atal<.pelu obiono uzme 1Jkogod.uvl\ici I ~ (kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom. 12Bl I u !mjlzlMarljane G~!c. 1903_ lz Graba..

ca. njezin rod.pjevaju(\'J izgovorfla nia.' .WW~q4J!:#-'!~~ ~'iI~:If. 451 .sto eeree). tudu majku majkon zovt. nakon vjencanja i oni se vracaju kuci.)_. " H sky.u seku sekon zovt. __ Kad je pOsla.. Paua 6ugic (1938)~ y CI _ glcL ne. 'svekrvu <i svekrvar« Robu moju neoe vozit kola. ma}ka rasp/a _ Ka_ '(78/..!! u Rado· 1965).. Dok ida u crkvu Ebo _ gon 1. tudog cacu caeon zovi.192 Podinje AndeJkd Gugic (1942). (i a te_hi maj.r. sve hi stare u dva tavajola (ubrusa). Be~c) zapi- eeroe" moja. majks. (). tudog brata braton zovt.IU.. uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa. odi zbogon. cerce* moja. Ostala mladenkina rodbina pratt nevjestu do crkve. Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee. zatim nevjesta. djevojke pooinju pjesmu: RADOSIC 1965. 0_ . ~&ilJ l~: . _ .'.176 Ii ~3' J. p. . a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi.. kderli. ell ti robu. a onda mladoZenjrina svatovska druzba. ku _10 po_ .ateje: Drag/ca Radouic' (l9JS) i . Bez. Osamcle:llet$odl~ja (·Snimio na kolut 203 J.. .ute jI"lbD li~~li&. '.naprijed idu nevjestinrl pramoDi1 tj.lsi ~~Q'I~~ @g WJ"'~ ~I~-:-I _bJ . . pjeva(!.-. dabogda je derala u grobu.jkownje. tud. Mladenkini rod!itelj'i ne idu U orkvu d isprate svatove samo jedan komad puta. Odj zbogon. donit (Pjesmu u selu RadoSic snimto sao J. ceree" mO!:a! sicu (.".. II ~ )J\ )1 ~J---J ---. Svekrwce.. jon Je rekla: »Slusaj.kcu~spla _ ka _ na. . oQ~O zabUJiom. Odi zoogon.

Vj~ncanje u erkvi u orkvu na vjenCanje.:lS Kade. U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenja treba da kleei na nevjestinoj traversi . Itad svatovi k.goga. uznose pice i Caste ih. camparna. Jenglije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci. zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje. Tu ostanu i piruju 5 ostaumsvatovtma.d.stolja. onda i on odlaz.Kod orkve se poeaste prsutom. kada svatovi idu u erkvu Ili iz crkve. na njib postavi likere i vino . a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu. dde po mladu i da zajedno dolaze Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka. Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne strane. Oct posltiednjeg rata sve se eesde desava da i mladozenja. Kada svecenik blagoslovi prsten.uce izlaze pred svatove. nece irnati mira ni sloge dok se taj katanac ne otkljuea. U selima Otok. Po Izlasku lz. treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac. a navece idu ku6i.e cia je rnladenka davala svecereku maramu. vjencenje je poslije podne iLl pos1ije velike mise. i rnladenci oe bjezati . i pistolja. a rnjestani drn cestitaju. a mladozenjtna majka daje mubicve. mladosenia ga stavija mladenki na desnu ruku.i mladozenje. ako je nedjelja. a aka je'iz drugezupe. pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije -drvene plosnate boce. iziduIz crkve nevjestma obitelj i prrjatelji darivaju mladozenju sugamanama.• te daje dm besplatno koliko god ill ima ikoliko mogu popibi.pregaoi da bi bUa cVTsea veza u braku. a ne da ceka svatove kod.). Dodu u kucu i traZe »nogu za nogu«.a3. liz daleka.i 452 . a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kako bi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi. a mladozenja mu da~e novae (za A:usill'ije 5 »vtorma«. crkve. U Udovicicima. najavljuje dolaza:k svatova i traZi mustutuk. U Kosutarna 1Zsvake k. pogacom i vinorn sto je denio mtadozenja. a krajnjih kumovi. sestra«. i grofJuljama sto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace). Grab.renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ili tklogod od svatova juri kuc. 'I'rilj i Kosute. danas 10-15 n. gostionicar dznese stolove. crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a. Lome k. ali ceSCe idu prije njih mladosenjinoj kuci »da vide gdje ce rim zivjetJi. ako naidu k. aka je iz is·terupe.r~ gostdontce. terluke ili prsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurili nakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem iz pi. U Olavicama je zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladenoima. Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos. aim su obavijestlili h • po mladu ti.jedan ad dru. poga6u i cetvrtpecena janjeta. Po zavrsetku vjencanja mladenka daje sveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom. Otoku i Diemu mladez granjem i kamenjem zagradi put.Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma. . a otae mladozerije im daje prsut. a mladoeenja bocu vina. bu6no pjevali i jujuskali.

Poto: J. str. obieaju« pretekla sve svatove i ugrabila barjak.st) Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica.4<l Na temelju vise str. da se ne vracaju putem kojim su dosli. Svatovtizsela 1968. siinunovi.uku6ane prvinoi se vra6aju natn.« i opisuje jednu nevjestu .. U autobiografskom dJelu MIa did a nt D. • LOvrl<!i. okltiga i daje mu kosulju. PdpOvijest. Ko§ute pred crkvom uTT"Il1u (Instltut za narod.39 I prilikom kretanja svatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatovi idu naoposwn. PoroCica Vinci':.. g svatovtma. 121-12:1~ 453 .koja je »prot.j-avtti Jola. nego da nacine krug u smjeru sunceva kretanja. carape Hi maramu. a~i uvrjek mora pobijediti kum.c opisuje svatove U selu POItiani ked Vrl!ike i 'kaze da je »na vratirna avlije leprsao svilen barjak s jabukom na vrhu. " Dinkn Slmunovi6.lni mtadozenjlne knee skocl s kola kwn i djever i tree do kuce. a negdje se kaze same toliko da se ne vracaju putem kojim $U dosll..za:k svatova. Matica lu"vatska. poslije vjeneanja ddu kuoi ml. U VrliCkoj krajini zabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n.ado2enjinoj. a po davnom obtcaju svatovi 8U se ·imali natjeeati tko ce ga 'Prvi ugrabst. Mladi (!ani. - Zorn. 314-315.nu umjetno. a otac mladoZenje daje im vma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In. Tako 11 Vinalieu u bli2J. pozdravl ih i pita kako 8U punovali.1. tj. a onda on uzme bocu s vinom i izlaai pred avatove. a. Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinoj lruci. Mili6ev:6. Zagreb 1965.

ovine i tIS 'mactj e. II ErdelJ anovt 6. .kaz. dde dzminica tvoja. i 1966.«41 (Prl born se Erdelj. a pone:kad i otac. svekrviee. rrioja nano stars.tnologij a. MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga. stara rnajko moja. bademitria i drugim vocem. tu . uosta1om. orasima.jeva 1961. na kucnom pragu ill doceka mladozenjina majka. ·ji.lni brak i rnatertnska filijaci. . "Radmi:la KaJmakovie.Sarno u !jedn. Erno)o~ks I lolklori$t1¢ic-a Ispitivan. set. i U cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz goo 1965. Etnolagija. »Jeste li mi zadovoljni. 60. ulaZii u kueu. zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane. Ponekad.se malozadrza a onda . Veseli se. medutim.be.rine a sluZio se jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace i Turjaci.ttnm c."""16. str. 1:.alllovic poziva na str. SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom. eto. sla:bklisima i z. Mlada prilazi pragu koji je pokriven mutaporn. . 454 . Sara.4:J D 0 lq Z (l k s v a to va 'It. N ova seJij a sv.'1.ol ot>i~aJi. za:tim sa svekrom i ostahm uxucamma. KuluSi642 i R Kajmakov1C. 0 tome nema ni 1'ijeca\. 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbornika gdje. Valjen lsus·. 200." serija SV. Erdeljanowc je. odlaze sv.»Jest iz sveg srca sam zadovoljna« . m lad of? e n ji nu ku6u Karla svatovi .Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne.Erdeljanoviceve tvrdnje o boj pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind. dovodin tli novog gospodara. Matrilok . vrata rim otvorr. Saraj eve 1958. poslije su hekriti61ci preuzeli i poeivali se na njih S. pozdravlja je i pitla. ja sam yam dosla?« .• . svekrva mali i skropi nevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smokvarna. GIasn iJ!.otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: »Ako je Sinjskoj krajini svatovi »obtcno najprije otidu zajedno s devojkorn izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj. klekne na prag.ulaze u mladosenjino dvoriste. Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubi se sa svekrvom.. Herc~.6i.idu mladozenjmoj kuoi\{.wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino] k'L!. ~niil. srtavi ga preko ruke. stoga drzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baS na vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu. djevojke pjevaju dvostihove. I>rtilaZii svesrvl. " Spiro Kuli~i6.\. str. Zemalj $kog muzeja u Sarajevu. draganov. a nakraju prekriZi gornji dovratnik. 22'7. Poslije toga mladenlea uzdma prostrrae s praga. poljubl gaill prekri~i rukom.Jau Liv!U. poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladendenkinoj ku6i.ime posdpa mladenku i ostale svatove.\iskom polJu..Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje.e joj svekrva i pozeli jooj sre6u u buducem z-ivotu (Venie). ia. dvord.vunenom vreoom Hi bijelirn platnom. VeseIi Sf'.od svatovirna usput.Nov. G!:l.

'v e .) . I tie IZ. re_re (Pjesmu - . smokve i jabuke.-..se_li 5e) (oe.sepava ill govore da je dovedena cotava ovca.bna jabuka koju baca mlada.d:a vdde da Il!ije cotavakasu: »Vodi je u kucu.(-ft-.. sjedajuza stol. 455 .aju malo wjete (obieno musko). Obieno jepose. _ mi _1 ni_ca- -+ d iuo. Mlada zaplese malo sa svekl"vOIlU. nlje cotavale Bada svaroovii!iJduu kueu.Re __ re. I: . okrene dh naoposum dva puta.t dJ. najmlade dijete u kuci.se. a Illegdje Ibacaju svt svatovi.>. re.N.jej .-.u jabuku je zaboden kovani novae.f re. negdje baca jedino ona. Zaflfun mladenka liz torbe Hi sita baca <ijeal or abe. U 56.. a alko ne prebaei kueu da ce brzo umflijetd. nekim druglm liz svatovske -drusbe i ka.. mlada ga poljubi i da:ruje bievama koje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom. Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi preko kuce. Zatim mlada izl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee. a u Zelovu kum. Te_re} O. a katkad i razrese jabuke da bude v. Dok SYi ulaze u kuou barjaktar. Poslije toga svatovi 'PoCinju dovikivati da je nevjesta cotava .i~e karnada i da se djeca mogu jagmiti.. ne 1. i mlada sjedne izmedu djevera !i jengjje. . negdje vise. da je bila slaba eobaniea kad ne moZe daleko baoiti (Velie). To je kieena jabuka Hi kicenka . reo re. Kaze se da uzima muskodijete.zat:tim s djeverom Ii. I tom prm.rkom postupa se T3IZJrtcito pojeddndm svadbama.. Bezic) U kuc! mladenka sjedne. Negdje na mlada baca samo jednu jabuku. . <iro:gdje kaZiu da I'nladen!ka nije vrijedna d.] snimio i zapisao J . prvinac.re maiko e mo : ja. U Dugom Polju nevjesta shaw na ognjil%'e jabuku i bakru. ne ulazi u kuru dok ne d&b:ije dar.F. U Dicmu barjaktM" sboji pred kucom i Surbi.It LJ .J (ve_.to. a 1llklucam joj pruz. sie. U Hrvacamase kaze da jabuke baca preko kuce za srecu. a nema odredena pravila.i ill i ona imala muSka.

Vice: }}Lonmna.jelo svatovl nazdravljaju jedan drugom i wade noge. Uz . On viee: »sto ono diimi?Ti'iba ovo otvorrot. KuCa.)Dvi iljade«. on kaze da je bos jer su mu )~isk!idaIJ1eca. usvanict. celcicem razbtja crepove na dijelu krova Iznad ognjista. je tom priloikorn razno- se razm.i. U Turjacima barjaktar se popne na krov mladozenjme kuce i zatakne ba:rjak uz dimr(jalk. NajviSe se konzumira razli· oi:to meso i vine. da ne <iimi.a.rape« i 'lead rnu dadu nove. nose mu Jela i pica.« Dok on lupa mladcsenjina majka donese mu . bolji«. Kada ude .on sve odbija i :{rista fie govori. Kad prirm dar.. Barjo barj. dimi Ii ti? RazOl"i' eu ttl dimnjatk neka te dim izJduSi!« Kueni domaetn odgovara: nRusi.mje ·:razbdjati sve oko sebe. terluke i kosulju govoreci: »Nemoj v~se razbijat. gdje je krov najni2li. yam kapi.taju: »Da l' to traz4S?« On to §tapom u:zme i baoi dalje: »Ja to ne trebam«. Malo se razld:kuje podatak iz Dugog Polja gdje prvinac nosi barjak i ne ulazi posljednjt u kuCu nego cak skoci s kola u Mi'Zlin. on ulazi u kueu. Oni su hili dobri majstori«. MladoZenjma majka mu daje bicve ili rubac. Ipak muna kraju daje dar da prestane.To on stavt preko rarnena i 'ide. Pir Na pi'! se sakuplja sva rodbina i s'Usjedi s djecom.iJpremi mladozenj!ina obi· telja dosta donesu ~i svatovsk. to j'e dobra. Za rnladu se brine kum pa ako Jeij je ukradena oipela onda mu 1. aM.ni ga zorn u ku6u.ulju. a u Kosutama pirovcaca (otao mladozenje) daje loncini (kuharu) prsut i loncina dobaci prsut barjaktaru. a danas su cesti pirovi sa 10-15 osoba na koje ne dode ni sva bIiz. to oSU stiari Ijudi sazadab.. aonda poone rusiti dio dimnjaka iIi krova. Za salu mu najp·l1ijedonesu nesto robe I 'P. More ti se priladit.2e: »Ja limam oipelu za prodas«. Kada svatovi udu u kucu doma6in iznosi vmo stare anima okoji nisu pozvani na ptr a skupili su se da vide svatove. Napokon mu iznesu bijelu kosulju. Tada mu iznesu raiki. pa to je sramota za nase cilo selo. rust. udara po krovu raebija erepove iceka dar . Najvlse vrsna ri irna je u izobilju jer nmogo toga pr. UZetovu kuru. nakon dtlzeg nagovaranja. uzme stap i torbu u koj1oj drzi eipelu. Konaeno. U GaU caus u Im6i mladozenje poc.citle 'sale. U mnogim selima barjaktar se penje na krov kuce. trdba ovo popraViiti.i tu ga ostavrzaeve vrijeme svadbe. Toliko td 456 svatovr nastoje ukrasti mladenki cipelu s . Sv3!tow nastoje da ga ptevare Va da netko 'prdje njega uskoci kroz prozor u kucu i onda prvinac ne dobiva dar.a rodbina.ktar raze prsut u komade dobacuje svatovima koji se tu skupe i gledaju. Hrana.1 selu Bitelic prigovaraju: »Kako te nije sram da ti je nevista bosa.i daje bieve. On ka.»To je puno. pa se znalo naci na okupu i do 100 osoba.. Kum: »Kolilko ·tra~m~ re cipelll?« .j kuee i troi u mladoZenjinu kuru .Uku6a.katkada 58 Ii nagarsvd po lieu. . ja 6u napraviti drugt.ju ali ne prima ni to.zakljuca vrata i ne otvara dok ga ne daruju. Ree de narn kako ne voddmo raeuna -o Zenama(L Onaj tko je ukraoc:i:pelu obi6no se preobuee u staru robu.. a . a ukucani mu daju vina pagazalije da mu bolje raste . u 'k!ueu. barjaktar uevrsn bCIJrjakna krovu. a presume ·kad mu dadu pijevca Hi kos.

-Ima svega! A nevesta donosi move .. i pri rtom. On donosi na g. On bi dosao s volom prid kucu. Otkup mora piaCaJlli. ponegdje i mladoZenju koje je :mIadenika morala . Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje.ma: »Slabo .. 'Do stavlja na vola. Sad pirov caoa dokazuje da ima svega.sakrije barja:k. a to cine ca. Dat 6u ti illjadu{(.. ktuh. doti. ·ali JlIije strogo odredeno vrijeme Izvodenja.« Qnda ih uk:u6ani row . obuce rnladu. Zvao bi .45 Ponekad svatovi zatvore svekra ili mladozenju u nzatVQT«. Taka se nagadaju. ukradu i braversu iN pojas. A:lro tko od evatova ukrade . Za vrtjeme ~ih sala a i cijelo vrijeme pita nevtesta mirno sjedi zajstolom. kao da ce ga gurnuti u vatru.ti otkup da ga dobije nazad. KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke. Na svatovirna se eestol~pali10« svekra ili svekrvu.IlVIlO prsute. Osim toga.barog svata 41i njegova vola. patio Oine pojedinri. 7&7.1aamuaO~ Ro!1n. Svekrn silom dovedu do ognjista.Evo. 128 gra& SlI:ija.spastti i 'iskupitL Najveei dio igara izVodi sed:rUgli. »vola 'je izvoddo start svat.:tovi onaik:o Imko rim. Nemojte taso 6uvat<i i mladu. slatkise i pice. Nik. azaabIrup daje Caraipe.zelenilom i papirom.Stvo propii3e.u vola iz stale i prijete cia 00 ga ubiti.i·terluke. sva. U!jutro magare okite . 45'7 .lik. Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgoniti vodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup.u .i bosi' i gladni'. Lovric donost podatak da svatow stave kuma. dapokaze koliko i:ma hrane. FolltlOl'Tlll' .usu i svakom koji nepristaje na tJroSkove seo ih dru. str. svatovi sakrtvaju -' »kradu« i s.mlada ·i u slucajevirna kada svatovi doved. Triban se [a starat.dok ih ne umi!ri smokvama i rakijom. na strandce kola nataknu .81:1e gaeuvaLi. barllaktar mora ·plati. sIuzbenika Muzeja u Sinju. obuku mu carape i vrate ga mladoZenjino. U Brnazama pastavega na kola.p. N9Jkon sto [e darovan on vraca vola u stalu. Ovu jsalu svatovi ponekad izvodeI vjernijepa i opasni'je za Zlivot svekra. .ku6ui pooaste. baoe saku soli u vatru da pucketa govoreei da je svekar uSljiv. Vo je otkupljen«. INU br. nego odredi da je 0engija pratt teuva ... rlr. te i~U ukucani. kako je zabiljezio N.i ku6i.u neku sobu i ne puStlaju ga dok on sam . daga ubtjemo nema se Eloa jist na piru. Ima i' goli' . to najbolje od:govara . marame iIi voce. za 'ranu i obueu svojoj druzi11'i.god 1966. pirov caca.« Nek:i pak ne traze otkupa. Aka ga ukucani uhvate. Ali ako onome uspije »)ukrasoi« magare. 47.o. str. U Grabu. Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu. radi otkupa. dan pita. te kurn pIati za cipelu i. pa treba i to kum otkupiti i vratitd nevjesti...da se obuju.. pa se zato zaotudenu osobu i kaZe: »Sidi za stolom ko mlada nevesta«. dok nevjesta ne plati otkup. U Hrvacama netko od mladenik:ine rodbinedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i 1. eilj 'vola' je da start sv8ltl izvuce nesto od neviste. I okouce. za kaznu ga nagarave i poSa1ju rkuci.da 00 s njega padaju usi u vatru i tzgaraju.o:!.radeiz stale magarca ili konja.rali smo mi vola.ne vrida. na taC:ke -i mpale pod njim malo slame. pa je ne pusha samu ni na str anu . svatovski stfarjesina. Lrm.gazdu: ~ Ej. vmo. osim cipele.mukurzown'U koju OOIpale i tako ga voze U ikoliima. . Negdje »ukradu« kravu ilL vola i otjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan 'Cir'aZe otkup.

J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom.ko i svaeovt garave jedni druge Hi nagarave mladosenju.avljaju i 00laze kucama.e pred kl. a ozbilJnij. Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost. Kad se vrati stoIu »doktor« obavijesti svatove: »Pregledao sam mladozsnju. Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu postupajuCi kao prijatelj. zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 za Zenidbu.Snje vnjeme to se :viSe ne Cini. iIi barem diD svatova ostaje do polaska mladenaea na spavanje.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i.pa tJa. konja Hi vola. a onda netko od svatovaizi. a mora ga 1skupiti rena prsutorn startm dV'iJe goctine. naocale. Garavljenje 1iea u svadbi se cesto lzvodiradi opeeg smijeha. sretan«. Kasno u noci svatovi se razilaze kucama.tll_jim kucama najave: l)Md dijel1mo dar. znak je za polazak kuci.knjigu i olovku.u da su do§li 5 putovanje i mole da prime njih i njihova druga ns konak.ok!it11e ga crvenim i zelenirn vrpcama te dovedu u kueu. I tom prilikom se Izvode razlieite sale. uzme seSiJr. Irnat ces dice. Prvo je na spavarjjei:Sao mladozenja. dva do tfii dana. en· Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare koje izvode razlici!te sale~ To su na. a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo i pice i da ce ih rado primitl zbogsala koje izvods. a za nju kuma Hi jenga. onda se masklitaju. Isto je i mlada sposobna i do godine imat ceeina Hi kcerc(.a onda mladenka. u tluk.iu na uz:ttke prve braerte noel. aU nevjesta.u staroga svata prze »jer im smeta«. lscrpari. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom. pristupi mladozenji i rnlado] i povede ih u sobu.. da svadba tlraje. Danas u b6ga. Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po1&Za:k mlad. opts xobuvanje magaracas i drtigili svadbenih igara donosi N. Muskare su najeesCe obueene u stare krpetJine i nagaravljene po lieu.lC-u. U vecini pak sela svatovi. pa se s njom dugo ne Sali. uglavnom. Nekad se donosio jedan tanjur i kako [e mlada dala kome dar. sto prisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare.ldm:a" SvatoV'1ivieu: »Nevista. U Zelovu.6i koj:i msu pozvani na svadbu.enaca na spavanje. To je zavisilo 458 . Ako mladenka poone dijeHti darove svauovima. U nekim je 'slucajevima za njega braaio oprost kum.z. aka prtpadTri. Pregledava i nevjestu i pita jesta je boll. onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za rOO. ukoliko domaci nisu predvidjeld.jprijepita mladozenju da 1i gasto boh.~. on je stavJo novae na tanjur. nadu neoije magare. Bonifacic RoZin u prnogu: N arod n a d r am a i i g r e u Sin j s k 0 j k r a ji nod . Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr. Tada se pjevaju pjesme ilJi govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira).ill nevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i1Ji picu :i sl. Kazu tkako su putovaH pa je magarac »obosio: (1zato nevjesta stavi terluke na rnagarca. U dan-a. Na.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tz mlado2enjline kuoe magare. vee su aemani dosli da idEl's spavat: c.jceSce mladD. ali ne tTaZimO uzdarje«.stid!i. ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjske krajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost i to pojeddn. Ka. se. Dobar ces bit.acno. sutli i .ll. Poslije toga opet prju i nazdravljaju.

a. ajde. Uz male varijaate oprost se trait najV'i$e ovim l'iijecima: »Molim oprost najprvo u Boga. 459 . Karla madenei legnu.je: Boliltevlc-StuHi). pa u . H kaikro to blljeZi.aJ. Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli.a hi. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: »Ubode bik Iunieu«. Prisutni 00. a uzicu provuku . govore .kada mladenci idu na spavanje. djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1§e svadba koji svuda dt2e zdravice. go¥ori:»Prvo pitam u Boga prostenje paonda u tebe za moga kuma« i 81. Jedino se u vise sela potvrduje i u novile vrijeme d'a kurn odrijesi nevjesbi traversu. Podatak I. Iz tmoesko i V'rhgorske krajme II Dalmaeijt. da bi bude valjala. a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi«. I. U tome katkad sudjeluju isvatovi.ie Be da svatovi »pale. knj. bill. 1. lupaju im po vrabima i st.ju: »Di je. str . Svatovi pilia. U Citluku mladu vode na spavanje kum i jengija. U Hrvacama nakon lijeganja mlade..govaraju: »Bog 1Jt oprostto« .. 5f15--S96. U GitJlulru. Pri tome mladozenja klekne pred roditelje.je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: »Ajde.krunu I.. BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja i s1. a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobe mladenaoa.FolklorSinjske !:. 161. f'tr.va jenga da skida..ti. III dJo. svatovi bt izisl! pred kucu i vikali: »Di [e. ako mladiei uspiju ·ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavati mladenci. oglavlje . spomin.II' U Otoku. kako smoprije opisah. mladdci riz sela lupaju ili zvone oko kuce. str. 27). moglizvoni:ti kad mladenei Iegnu. a mladenka mora od n1ili otkupiti kljuc. Ujevdea o Zeni.89 . posto su mladenci Iegli. 751. a on pokazu]e jengiju i kaze: I>Evoje« Ona sjedaza stol i prrovanjase c. pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja. kao i mladoeenja.kroz pod ri.511. biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznost kuma..:rajine (d.ko je neudata. ne hi vas ni zapala« _. . U vecint sela. (Otok).j traZe oprost. U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodile i da su nestale poslije prosloga rata. Taqa uz isti 1J~kst.svojih starijih. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca se u prostoriju gdje susvatov:i. Ivan Ujevjc. mlada iill tkogod za nju tram oprost i onda ona u pratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. U Hrvacama kada joj odrijesi traversu. No i Fortis vee onda naeorrMje da se tID cinilo II pr 0 slosbi... rnladrci zvone u zvona iii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce. r\q>.os. rastave svu postelju. MLadozenja odlazi na spavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje. di je. onda ga svatovi dozivaju i pit13. nevjesta daje kumu kosulju Hi sugaman.ju kuma za mladenku. utekla je. nastavlja. ZN:2:0. stavlja je sebi. Ako za njega kuru pita oprosti.dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu.najvrse 0 tome da li su mladoaenja ill nsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi. lNUbr. slatkisa 'i pice sto . staroga svata . pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut. nema je. U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladenci pecenukok. nema je!« A aka jetu nevjestu prije prosto neki mladic (kojeg ana nije htjela i. Forbis za ostalu Zagurru .:2:enldbenitibi¢aji. " KllI1M6 cv. a svatevi ostali i dalje pirova.1i je postave kako drukcije d.

dobro za6epljenu bocu s rEhk~i-omubaci u izvar iii bunar da je tkogod . Djevojke kOje je tom pri1i:kom prate. U pratn}i jeng.kav dar na vodi . pije d. Tk:o god se umije.dobije otkup . baed ma jedan tooJur nesto novaca time placa trod mladenkin s110 je isla po vodu.i ppije nesu dosli rut red.ije Hi zaoveodlaz] s posudama po vodu.o puta. nosi na bunar slatldsa. Bonifaei6 Rozirl U vee spomenutom prtlogu... Tekstove tih . a nekad je Dna poliJijevaIa.nimira.dna(( (Brnaze). a ako svadba traje joii koj.vanje. Neki svatovt odlaze sV'Oj<im. kucama na spa.ri. tPonekad djeVojka.. Mora ici rano »da bi uvlk hila v.je nove sus] ede .i dan. tako p:rlja:v biti medu svatovima.ne kuce i kazuje joj kama treba iC.i1a pepeo s ogIljista) ·i nalozi vatru. Tom prilikom mladenka je u svtm selima Sinjsike . nt2lilaze.z1i. tizvode se i se ne odriJavajunikakvi NaveeeS€ svatovi 460 . dok su se umiyali. a oiIj [e svth nih igara da se lIZ salu od mladenk. dar domla. Na odlasku nevjesta opet daruje svatove. UBma· zama susjedi daju nevjestaneseo novaoa kad ih poeasa rakijom.1to smeee po podu da nevjesta i da V1ide 'kalko radi.krajine ostavI. Svatovi »pregledavaju: mladozenju da Ii je zdrav poslije bracne noai. Desava se da se pojedinae mora umiva:ti ponekol. a ako tlko spava ona-ga probudi. za nju Hi starog svata.na bunaru Ili na rubu izvora. put platiti mladenkiza to. najviSe »krada« stoke il~ m1adenkme odjece ili obuce.jala ks. Kad tkogod dade malo novca. Tada piju i vesele se. sbo ana mora otkupljivati. Kako vee ustanu mora uzme "Doell S rakijom . Karl se mladenka vraet s vodom leuoi.ada ostavua na vodi i oni.. Katkada ubaci jednu jahuku u bunar. sugaman i ervenu vunenu totbu jer je on njoj pred polazak na vjeneajne darovao eipele. U dru:Ze mesti ne'lm svatovt. casbl susjede picem i smokvama. jabuke. ora bacaju razlic.tim svatovi jedrU. Izvode se razliCite Sale. Poslije urnivanja sva>tovi JOOu. Kad je uredila kucu.kasnije nade. Prvi dan po vjeneanju mlada ustaie ujutro prije izlaska sunca.6ite[gre.· Za. pokupe darove .a izvode se i druge ra.se . a uiutro rano opet se sakupe u mladozenjmo] kuci. a onda se nas1lavlja piti i veselrtt.i dde u susjedstvo. Nakon toga rnladenka pr:irpremi vodu. Kad svatov. iI' g<l plata. pocisti pee (nekad je ocist.r.ma.j. pjevaju: Mlada nasa. neviesta ih ispratJi di.e. neke :pIDije spomenute Igre iko'je se u neldm selima wode prvi dan pira pdje vecere. . nego se samo jede. a prate je i djevojke koje pjevaju.1 opscenog sadrzaja. sapun i rucnik da se svasovr umlju.1i 'koga posjetttt. druge nagarave eadem pa onca prigovaraju k~o more. IiI' ga VTaPi..govaraju da to rcije dosta ni za vodu. upo-zma. a zatim mete kucu. Djeca rano ujutro dolaze pogledati Sto je rm:l. cesto .igara donasi N. te pjevaju razlicrte pj esme . svatovi mu pri. ill za mladozenju !i sl.a zensita iz mladozenj. Osrm toga. Najeesce BU to bile oetiri jabuke koje je postavila na Cetiri straU'a bunara. a napose kuma kojemu daruje kosulju. odlaze.!ik:o puta i svakii. -a tkadl!kad . casU one koj. mlada njezin:oj pratnjti dde koj'.odmah kon. te rakije i to stavl na "bI. vise obieaji. i drugog voca. a kamo Ii za sapun (Zelovo).

ijepo:k. Ondje se to odrZalo i do danas i zato cernospornenutt sve te po~etle .jer u vrijemelrorizme nama prela ~. a u gubici mu crvena jabnka. vina. Nose za dar pice . Kada dodu u c:rtkvu. Ponese jelo i pice pa kod crkve casU svu rodbinu. a majka baba. a njih dvojica se medusobno ZOV1) badziCi. Uz mladence u pm pooje. MuZ i . Mladozenjin brat je nevjestin dive:r a sestra zataroa. voca i razl!icitih slatkriSa. rjede i kasnijih godina. ali samo muskarcivDonesu '~ao i mladenci jela i pica. Neki i to zovu na mil' iIi na prelo. nevjesta poljubi svekrvu.da. onda ona s mladozenjom ide u pohode svome rodu nakon 5-15d. do kasno u no c. roda. Dna se oouce kao za svadbu. Dva dana ka.e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO.snij. dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu. U Sinjskoj krajini cesua su i medusobna darivanja. . Nevjestin brat je mlad. i prlje. 461 . svekrva 1.. Mladoz.00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima. dolaze mladenkinan roditeljima na mir mladozenje. Obieno mu to daje kodcflkve ito.ne smije se pjevati i veseLiti. Paikije. Svekar i svekrva zovu mladu nevista.oZenji sura. u prvom redu svoju. Ako nj~i zele.k'Pl'ije dogovore.lada . Kad se rodi prvo dijete. Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemh Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku . jos tkogod oct.enjin otac je nevjestin sv~kar. Ugrugll subotu.e rodbine.6u ti. njegov otac. Nevjestin otac je mladozenji did.Prvo dotaze vee nakon pet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima. a prema dogovom. 'I'reba ga. nairne. Zena mladozenjma brata je nevjesti jetrva. Dolaze obieno u subotu i sobom donesu pogaeu.ete njihova u. donesu irazli6ita jela i pica.kolijevku. obaviti pr.U iduOu nedjelju ))Dzvode« mladu u orkvu. djever i elanovt b14i.neva ili snasa.. U VinaM. SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu.t ide dj ever . mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku . jaja. ugtavnom. na mjesto 'koje joj po muzu pripa. a majka suekrca.1 slatkiSe za djecu. ovna neta}mum na raznju. Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dviju obttelji. Muz nevjestine sestre je mladosenji badzo.grotutje od oraha s jednom velikom jabukom. obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdh sela) Imaju odredeni redoslijed i posebne nazive.zR rodbina. ali u vecim kolieinama. Kailk!ada ih bude i dvadesetak. poslijemise idu.aoa. na prvi Bozac poshje vjencanja. kko je mladenka !z daljeg sela. Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucu mladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k. kum. te ostaju na pretu. Did· i baba zovu rnladosenju zeiom. Za ovaj se obil~a. narucak u njezin novi dom. Dones:u peoena ill nepecene. a sestra soaetika.

svatove i jnrove: ill kad moje Sinjske kra. U Zelovu trube. SKZ. Ako se Zenio udovac udovieom nisu trubUi. Stvarna ill priV'idna otmica bila je.sa (bHj.iru_ Najcesce se tocini ako toditelji iz nekog rasloga ne dopusuaju kcerci da se uda za voljeul\ lradi<j<malni Beograd-Zagreb obUk ·pr'bavlj!l:n. Neki udovct nastoje udobrovoljiti mIadiCe i nose za 'zaStitu. trube neprestano dan i 11106.jme macajna su dva izvQra '0 otmic-i.ti.ju u klepe iIi stare posude. Fortti.u tIUb~.. 2:Wje. Simunovicu »Mladim danima« .34).lma.tu u veome naroda. 1.. Ta. st:r. 27) . lupaju i ZVODe te Okiue razlicittrn blizini njegove kuee. 2). Jos neke autore i podatke 0 o:tmici ~iznovijeg vremena spornenut cemo uz 1znoSenje grade o ttom nactnu sklapanja braka. bilj.z it i j e. Tragican zavrSetak braka izmedu bogana udovice lisil"omaSnog mladica. Nekada sou znal~ toliko trubiti da udovae ne maze vise iz-o. ali oni premda prime cast.jskekrajine .Ilik stroma bio i ne hi mogao po obicajuda. 39). a uz to vooma dobar opis odnosa citava sela prema tasvu praku donosi 0.rzati pa se rastavi. Pettera koji -spominje otmicu. u blizoj iIi daljoj proslosti pozna.Rasporede se po razl·i6itim mjestima u selu i trube u volovski rog iIi ustaklenu broou te l'Upa. do danas pa oak i u samom Sinju.!'8·du: VesPIt CUlinovic. kad hi 'koji re.pan bez vetikog slavlja. knj. III. Jedan udovac iz toga sela obracao se rniliciji Otmica Vee smo spomenuli da je otrmca izuzetan slucaj sklapanja braka. Sirnunovi6 (v..jse obiCaj Od'l"ZaiO dj~lomiCnQ d.i podatkeo otmict dzvor narn [e i knjiga F. Disretacija (Gerasim Zelicl. On navodf: nMnlogi: su po Dalmaciji i otimali djevojke. takav je obieaj!« a nisu mu mogli pomoei. kada trube u vmo ·i jeIo.la. Za obieaje Si!rJ.spomenutia djela A. no svi niegovt podact Vis·€! se odnose na ostale bl se zeniku smilila djevojka. pa: je ooradufemo posebno bee obzira na ueestalost te pojave u Sinjskojkrajini. cemo. Olndc3 k"o kOd. II: tt2-1l4. a taj je brak obieno slt. i dalje trube. 32().lmattnskoms isprositi djevojku i tro§iti na. a od dana vjencanja.49 otpacima kucna vrata . uzjasu na magarce pa jure oko SV8JDOVai trube. Iscrpan opiSotmice u da. Naroei<to mtenztvno lupaju dck udovac ide i vraeaS€ B vjeneanja.wJeste li196. nM'Oda lu~osl"'v:lje.tinskiln krajevima oct 5rOOine XVIII do poeetka XIX st. Lovrica (bilj. 44..KPnrtamlnov'C. a to su . donosi Gerasim Zelie u djelu . ali su mu odgoV'(H-m:»sta. Razlozi za otrniou mogu bitli raz1ic. Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovorio vjeneanje pocinj. Prom a .. .ja n.Vjencanje u d o v ca ili udovice U svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obicaj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca djevojkom ill udaje udowoe za mladica. . no nebt je dao rod zanjega«51l Za pod- vee di:jelove Dalmatinske zagore nego na Smj:sku krajinu. str. IT Citluku se ti rnladiei rnaskiraju u vrijeme svad. 462 .be.i I.

bilj. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajini od prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanja obica.. S druge strane neki kazivaei smatraju da jre u selima istoeno ad Sinjsk!Og polja otmica sve oesea pojava.otme. pfsmenest. danas. koje bi mladosenja prtsvojio. sarno da se 'ne hi estvario plan roditelja. brzo nestali.j:e da ana polagano nestalje.i defektna.ka otmice: nasilna i dogovorena. U proslosti se nasiJna otmica desavala u slucajeVlima kada bi djevojka odbila zaljubIjena mladica (.. kad bi vjencao u vecem broju sela . Drugi razlog ima ekonomsku 'podlogu.:na. i da su brojlIliji 1S11lcajev'i anas nego prije rata. Bo4. " K:ul!~i/i (v. ali ua zajednicki sporazam. vece blagostrunje udajom k6el"ke za bogata.§tva. Mladie se dogovori 5 djevoj!rom da ce [e otetd od njezinih roditelja protdv nj'ihoV'e volje a ponekad i protiv volje svojih roditelja. Oalje Forbis navodi da djevojka odredi vrijeme i mjesto otrnice te »da to radi da bi se oslobodJila mnogili prosaca kojima je mazda dala izvjesna obeeanja«. prosvjeclvanje stanovntstva te jacanje vesa s graclskiim . 113. Otmtca . indirektno i sebi.materija1ne iZdatke«.i vece . a djevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiada i s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne .ima ekonomsleu podlogu i u sluCatievlma kada roditelji zele osigurati svojoj kceri. :m.jru da ce on iZVTsitiotmicu. 191.» Dogovorena od:Jmicapostoji i. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t1ra. 463 . dnik ne zna natko ad djevoj6ina roda: Od starijJh pI'Iim'jera mozemo spomenuti Portisov prema kojemu seu Morlaka ljubavi 6esto zavrsavaju otmicama.. Taj podat<ik trebalo hi provd je. U vecmi slucajeva mladicevi roditelji zna.Ja I da bi obi6aji. ser. dok BogiSi6 spominje da je uzrok nasilne otmice »bio prC'ija ili drugi interest. <ianije troska: DanaSnje stanje tradicije otmice poka::ru.mpe svecanosti koje se prema tradioiji i obicaJima provode prUJilkom svadbe pa se za:tJo i k:aZe u selu Cetint kod Vrlike: »Otisla iz Caska. mladica. Tako Isto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu ulogu imovinsso stanje mladen.niti su dva oblJ. str.aca. Mozemo konstamratli da se dogovorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga.53 Da otmlca us spora"I1ogll!~.i realnije da se ljubavt zavrsavaju otmicama sarno u slufujev. eta nije bogatij!ih seliaka.5'~ Lovric tumac.iMmu se svidjela pa ju jeoteo bez prethodnog razgovora).inia kada postojizapreka za sklapanje braka i da se otmice ne poduzimaiu bez sporazuma ooadviju stira. pa se pribjegava umicanju djevojke da se iza toga. ida ne pos-toji nasilna otmica»jerzene ov·ih krajeva po svojo1 snazi obicno malo zaostaju za musaarctma«. !itr. Nasilna otmica danas gonovo ne postoJ~ a rijeuki pokuSaji strogo se kaZlIljavaju d pravovremeno sprecavaju.z.mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga . Time se izbjegavaju sl.Zivowm. ali :se ne moZe reci da jedino ostre zalronske rnjere 'utjeCu ina nje~o nestajanje. pa makar . U Smjskoj 'krajini zabiljezena takvu dotaricu«. "LovrIIi. nego to uvjetujeop6j rwpredaik dru.

str.. Q26_ 3). Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakve posljedice za svoj 00.i do danaste da otmiea Illiije. svadba vee dogovorena i pdpravljeno [eio i p~6e.nov:l<! (v. 121 nek. Oprruvdane lsu pak otmice u slucajevima. lb'j d..Pupljeniu novije vrijeme pokaruju da je nsstlna otnnca postojala i pruje.51 Podabke 0 dogovorenoj otmi. Wise i.'Ovic u pripoviJeci R u die a: »Oteo je silom nekaki momak napovraeku s derneka u pjano doba.aJr.o dali privoluza udaju da ill je pirtala. treoa jedino vrati.tu i. umaknuti -umaka je divojku. '1. da roditelji spreeavaju udaju za voljenoga mladica jer se me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima. potvrduje -i Petter (polovica pro. rnladica nego lJjeZi s voljan:im. osooito sta:rti..tj darove koje je primila. Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svim selima. U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq. «56 Podaci pl'i!J. nerado govore 0 otmici i smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C.inju. a naposon P'I'ijateljstvOm . . joj brak . Mnogi kazva6i.o i ()na«. a bijaSe i. iIi kada d.Skd.]spii:la. 464 . .. uoci svadbe iliCak i na sam dan svadoe..ROffia 1892. Jedan slucaj zabiljezen je 1966. ako je lijepa 1. a rest{) napu. . dota joj je pripremljena.. Djevojka .ma rnladica.eli bogwu3. u samom S.m. i da su ondje otmice cesea pojava.ici jednog sela vise skloni otrmo.'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioa pO'tpuno bezirazloma.a i 51.91mu. Ii tesko ga je objasniti.telliri. jedan sluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU.zi ni tJo.. Dobiva se dojam cia su stan<:lvn.umicanje die»oike.steni mladic ne tra. ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1. bog8lta urnakne i po nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta.. ru.sta. l'Odf. i usts- keem . toditelji djevojaka danas su ernanciplran! i sprelmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk. a.e. dovrsila se ona buka s nekoli.8 njime.K:. Hi smatraju d:a je siromasan i slab gospcrd. »Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji ni rijetki ni cudni.z Lipica :ka.zeli poei 'U neko zabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udaju u bog81tije selo. dok se u susjednoj Vrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku. 0 nasilnOj otmiei govori D. ali je intervenci:jom milicije djevojka oslobodena. 355.. S:imlUl. bllJ.a'izgled. Petter. a u nekim slucajevima odrZail1a je . kao sto bi bilo potrebno da se u selima .pak dosta odr1.Xiiteljei rodbinu. str.iau Torino . U vecmi slucajeva uzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl.. kog istraZivanJa. a to je bilo cesto U srinJsk::im selima. djevojka odjednom. no to hi b~o zadatak posebnoga statiStil!. Modr~eh. na str.i velike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena.24 . odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznaje i za kojega hi joj roditelji isto tiaik.oi donoet i G.siog stoljeca). Ne pruza lOgliooo opravdanje otmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka. dopustah.zurn nije l'ijetka.ko psova:ka i prrjetnja. I>tr 142".jevojka ne .1 djelu: »La Dalmaz. U'aiko ce.~5 U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z. a pl'1ije par godina desila se i misilna otmtca.aIa na ovom podrueju. dok su u drugom otmice rjede. PO' nelcim :kazivanjima. 1. a.ji. pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv<lea pitamo za pojave otmice U susjednom selu.

Taka ana ne smije Iest: puZa jer ee joj dijete bit!i. vrata crkve do oltara.. grbavca) jer ce joj i dijete biE nakazno.5 velikim ocima .ad pozeljena 'zeOijeg pecenja :ltd. Ako [ede zeca dijet. Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo. ill :sesjetli pa poreli Imkvo jelo.na budutern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelu tijeLa kojega sa majka primila. pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Zero a:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo. pa se u Velieu kaZe kako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg30 Narodna umletnost 465 . koja je jednom oteta. kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQ brecalo kao da.e stvart i ne smije proci preko procipa . iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svih pmsutnih.elji. vjerojatno. tres.I'o osudila. ne maze se vratiti u rodi1Jeljsku lcucu jer bi je okolina ost. a uz to je i crkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja. je netko umro. aako pojede orahili badem blizanac (dva plods. otmsca na uk:upan broj sklopljenih duzem vremenskom perfodu. zeeija usnica . Zato je razumljlvo da je poneka djevojka s apatijom primila i nasilnu otmicu Ii javno potvrdila da je hila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u rodi·teljSku kucu. .ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete . voce ill kakvo god jelo. Gledanje nek. Uz to djevojka. kaze se u Glavicama. voca Hi piea. Otmicar >i. a ne ostvari tu Zelju i prttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela. akose i pokaje sto je to uCiniIa.e ce jOj biti drecaoo . Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka.kve majcme. zavreduje posebnu psz-nju i jos temelj:i. Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudi koji imaju po sebi oznake ta.nja (aooja u proljeee postaje izraz.jer ce se u njoj smotati dijete i tesko oe roditi. No i samatrudn:iJca moze biti nosilac zla. Aka trudnica osjeti 111ti:tiS nekog jela. brakova u jednom Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslosti hila brojmja. PTsut. postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pridr. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispovjecUti.Hdje crvena) .. Ona ne smije nosite teSk. U uelQjm selima. Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oe jecmak (je6mica:k) na aku. balavo.zelje: grozd. skupa spojena) vjerovalose u Velicu da ce roditi dvojke.zavati. OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJE U Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojima je eilj oSigura:tli zdravlje i normalan izgled budueem dijete-tu .tije istrazivanje u Sdnjskoj krajini jer se ondje.la onemogucitd otmicu. ukucanl ee jaj svakako nastojact udovoljiti 2:. a irnat ce 6blik i boju pozeljena jela. Postoje i jela koja se ne preporucujutrudnioi. Zbog toga.'a da bi ill kazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu u Split i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od.novi postotas. S obzirorn na sve te cinjenice otmica. kao etnosocioloskt problem. premda su zakonske odredbe bile stroze. odrsala bolje nego 'igdje na podrucju Hrvatske.

time se hran.Ak. se daju frigana jaja i kruh . Kum uada dariva babicu noveern. Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta.te malo. Kurnovi mogu biti od vjencanja ili se uzmu za krstenje.z. str. ~tr_ 67. ali ne iz. Dijete se krsti 3-14 dana poslije poroda.str .ili idu kumovt i koja zena iz rodbine. 1~5.o je bio teZak porod na rodilju se stave mooi svetaca.sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijete rodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. U svim selima poslije k:rstenja je slavlje i rucak za kuma.i oprostila. Ako se .ctite.. rize i sapuna. prvo joj prilas. a zatim dolazi u posjete rodbina s darovima. Donesu jcij manestre s jajima. Ihid .59 Kad zena rodi.i. okrugla kupovna peciva nanlzana naspagu (neki donesu i do 100 komada). Obicno su babine U nedJelju.. malo pica. U starije se vrijeme to manje slavilo nego danas Kazivacica iz Hrvaca A. . Lovricev podatak da su Zene radale uspravno stoleoi i vezlici se 0 gredur. oct ukucana.{(· rodalja koja rodi I musko dijete na neki na6in je prtvilegirana. pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu. ostale raalicite hrane. Ti se posjeti zovu babine ill babinje. a napose slatkisa i tortu (u novije vrijeme). bill ce zensko d:ijete. Ibfd. a ona njemu carape. jer stili <Xi metaka. Na krstenje rnost babica iIi zena koja je pomogla pri porodu i kum ili kuma. Ako ima pjege na Iicu..ensko dijeva. poslije poroda . Slavi se obicno za prvo dij'2te. nekolfko dana. . Lovric tvrdi da su zene prvih deset do pennaest dana svaki dan djeeu prale u hladnoj vodi. U Sinjskoj se krajini kaze: »Rodilo 'se dite« a za zensko»Rodilo . Kada kum sa krstenja donese dijete. Mo trudnica ima vise izboeen trbuh. daje rodilji nesto novaca.rodi rnusko dijete. peskir (ruenik) i kosul]u. U pohode dolaze samo zenske. Nekad u selu nije bilo babica. kaZe se da ee roditi .nuti u jaram. junak i da ce brti »znanstven« (ucen). a ako ima wok trbuh. a to slavlje zovu pir. kokos. Neki kosuljteu odmah zakopaju. govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunaju datum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile i na putu. Radan kate da 311 prije ljudi bili siromasniji pa nisu Lome " Lov:r16. a za kasniju djecu rnanje.. dok drugi podatak jz istog . majka..• . Kao prvo jelo rodilj. Neko se dijete rodi u kosuljici i kaze se u Hrvacama za to dijete da ce bUli jako.i da Jaea misiena tJtiva. !~5 . rodit de musko. a ako j:oj je cisto lice biti oe musko. ZatfJ ima trudnica koje ESe duze vremena stan i priceka:ti da se volovi okrenu U oranju pa da prode iza njih. a nastoja1:i su je pozvati na vtijeme.!\ mje u nasem terenskom istrasivanju u Sinjskoj kra)jini nigdje potvrden. bez iCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zena spremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrtjeti: ispovijedila se i prteestdla . praznovjerja nego liz uvjerenja da :de takva knpeljzdl'ava . 466 .se po (pola) . euvali i nosili za vrijeme rata. a govort se da su je nek:i..

Neki slave musk. Ako covjek umre po danu. Otada ona smije opet iei u crkvu. nenoseno svecano odijelo »da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa«. Mrtvaca . a te se prede stavi i na kriz.dva dana i pozovu svu rodbmu i prijatelje. OBICAJI UZ POGREB Kada Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana. pa su se u stare vrijeme rugali da je neki muskarae kao baba. a nevjeneanu mladicu Hi djevojci ruke su polozene niz bokove. Kada mrtvaca apr-erne. Muz nije srnioprilaziti rodilji. jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~a sve do sunca zaqora . pir i po . mna ide prvi put u krunicu. To se drzalo dok dijete malo ne poraste. Umirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast. onda mu se prekrize ruke na prsima.00 rnjere da su rodilju postavljali d. ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca. Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo. a za muSiko vise. ako ddjete dugo ne progovori. pa tomprUikom rodilja daruje vjencanom kurnu terluke. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZe musk: pir ilivelik'i pij. Rodilju se pazilo nakon poroda. ali se ipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeoota casti sve poznate pa i nepoznate. 46'1 . 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta ni okrenuti. te kumove oct vjencanja. a svijeca mu gori na glavom. na prsa mu stave kriz a preko ruku Mrtvaca treba ohrijati. Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj se pokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede. osusitt i onda upotrebljavati.kaZ€ ova kazivacica. »Lako je bogatom slavitJ i pirovat« .zalaza sunca. crkVlU i svecen:i!k.su stavljali na neko postolje ili na postelju i pokrivaIi pokrovom. pa ka2Jhrac iz Gale navodi da . u kuci ostl3. U posljednje vrijeme i U selima SiDjske krajine stavljaju mrtvaca u sanduk i.slavili sve te prihke. a nekad nije bilo sanduka. traze prosjaka da ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu. Djecji povoj i pelene nisu smjele ostati vani poslije mraka »jer ee se djetetlu desiti neko zlo«. u njemu ga pokopaju. zato sto je isao gledati renu i dijete. Danasmnogi ne nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr.je ta pamja bila i pretjerana do . je uz molitvu uvodi u crkvu. sest tjedana poslije poroda prvog djeteta. a ujutro se opet pocinje. bieve i kosulju. moraju se opet oprati. mati to uzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku ( kolijevku) pod glavu da bolje spava..a uz zenskozenski pit ili mali Pir. Ako je mrtvac vjencan. okupati i obuCi u novo. Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze. Preko noci se na narice. upali se svijeca. U Dugom Polju. Ako su o stale .je 24 sata. . umire. a on njoj novae.a leti kraj vatre.

istlarru na njihove zelje . zaliti i oplakrvati. se desava. ~t( 22g. sedmine za koje se kolju vol Hi' krava. Beziea 0 muztckom folkloru (hr.a Petter kaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama brigu oko kuce pa i kljuceve svega.wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca. nego ka.ju razlieita sredstva ·protivvukodlaka . Eva samo [edan primjer naricanja iz Dugog POIJa: za .. a placernh narikaca nema. Dok je mrtv:ac u kuel. Ejecte se cuje izraz naeikace. Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika. a zenu da je bila dobra. otcorttf -grob i kolcem ubosti rpokojnika u misinu.ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku.ko su ih vukodlaci prisilili da pr.. pa 'i dok se od groblja vracaju kuei. pazi se cia se nitko ne napije. Sir. Morla6ki zupnici ima.. Ti vukodlaci »siluju tude Zane..posebno rodbine. da je bio dobar 6ovjek. Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J. Vjerujese da tteba euvati rrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio. da morla. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! da cuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ili popudbina. 468 . Iako se oijelo vrijeme pomalo pilje.Zu: zena koja narice.. debar radnik itd.rilJifemi jela i picaza prisu1:!ne." IbId. . Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa. samo ako im nema blizu muzeva . Za veceru se jede PTSU1J i pije vino do pola noel uz mezu islatkiSe.6 njegovim osobinama..6L Rodbina i susjedi donesu prired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvac u kuci.. ali ga ne moze svatko vidjeti. Narikace (njih 5-6) naricu ci~elo VTijetne dok je mrtvae u kud. pa opet mole. a pos~e pola noei :pije se kava i rakija. skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvaca cijelu noc da ga cuvaju. .trbuh. a drugi prihvacaju.a zena koja bo narocito dobra zna. koja place . VUkiocUak je pun krv. (60 Radice i prtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domacice i tako zamjenjuju ukuCaihe u p. potvrduju to Ii podaci s terena. ali se pi'icaju i druge price. U ovim selima cUje se izraz narikati. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi l){':hljaoi« nek. 1&2-163. malo priCaju.. budu ponovno silovane. "~ter. tek sto se smrkne. Prijateljice poenu odmah pripremati tzv. Mali se jedan sat. Lome kaze da vukodlak postaje od pokojnika »ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba prede kaleva mala zivotinja kao pas. Osobito mnogo ljudi. oak i saljive. a kako je on nije mogao konzumi-rarti. Ovo narioanje spommju Fortis.mis Itd«.i koja iseurt kad se probode i tek tada je umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje.az. nabrajati.cke zene (narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan. Razilaze se ujutro. No katkad. Vukodlak noeu dolazi da obide ukueane. U Glavicama mi je k. . kad tmaju kod sebe sredstvo protiv vukOdlaka. Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1iki petak uzeti kolac. ukucani i rodbina stalno narieu. Cine to oni koji ga euvaju . a naroelto kada sprovod polazi iz kuce i dok idu s rnrtvacem dogroblja.. macka. a onda cine predah. k:oje se ne stide prrpovijedati Ka. 16-19). Petter i Lovric.. marljiva.

a pod glavu jastuk. a do prvoga 5vjetskog rata bio je obicaj. dak ih u selima uz plodno Sinjsko polje nema. Mrtvac se sarno u bogatijih i u izuzet. Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee i posbavlja ria rrosila sto ih nose 'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima. Poslije drugoga svjetskog rata :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice. pa u njih moze stat.nim slucajevirna sahranjuje u sanduku. Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom. ObiCno je grab saaidan od kamenih ploca. u Gali i dr. ajme mem k:tika:vieL Kome Sidicu ostav~ja.Ajme mem. Kazivac iz Glaviea spommje kako su zene znale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli. nj snao sanduk. izmedu kojih se preplete uze. ko ce jl1 odgojJ bi. u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabiraju najsvetije: .i mrtvace u Sinju. ko li 6e llskolovati? Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu. i sanduk. Pred sprovodom jedan eovjek nosi kriZ s razapesim lsusom. se u sanduku nosi na groblje. a ne kopa se uzemlji pa nije do.) uperiodu do drugoga svjetskog rata. Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja.0-:): Mrtvaca polazu na postelju ili na postolje. Ante gdJe nosUa spuste na zemlju i prisutni se mole za dusu pokojnika. da 5U S8 ukopal. u franjevaokoj odjeei. narocito u pripadnika pojedinih bratovstma. Nakon pokopa pokojntkova je " LovrJ<l. Umrlu djevojku oNacili S'U kao za vjencanje. Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinj gdje se prtdruze i svecsnici. onda S8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca. Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1. Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja. 461» . Taj podatak donosi i Lovrid lIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a »da ce se u dolini Jazafat svi morati pojavild u haljinama. snco moja. votjno prostran da bi U. a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi. aka je umro mladic Hi djevojka. str. Unose mrtvaca u crkvu i tu se opet rnolr. Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom. a onda tzvadi i sahranl bez sanduka. Sprovnd se zaustavlja na putu kod kapeUce sv. Takva su poeivala brojnija u VrliekQj k:rajini i u nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare. 178'. Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk. a pred polazak na pogreb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinju glasnije kukati i nabrajati. U nekim selima (kao npr. pred sprovodorn se nosto hijah barjak. usput se edmore na jednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. kumu Sf till pnip6ru-cija. kt:i ce ih ooduCiti. Narocito veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva »Kcert Marrjine« .a pratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo.

'<L grob zauvori. a na nju zemlja. se: . Tu spuste nostla na zemlju i stave mrtvaca kao i na groblju: nogama prema Istoku. se mole" a kad idu dalje. Ako sesin treba zeniti. spomenut cemo na kraju i opis pogrennih obicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie. ne ukljucuje se ni muzrka sa radio-aparata. a onda se krene od . pokojnim N. Tu se goste bez galame i pjesme. kaiko se iskupi rodbina iz daljeg.na Mrtvd.z na kamenu kraj kojeg je bio mrtvac. a ne klecec kaa katoIioi. U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku.i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine. pa se za to vrijeme u kuci ne smije pjevati 11i svirati. To se zove sedmina . Svri su grobovi katolika i pravoslavnih nogama prema istoku.obitelj duma poeastit. ozenr se ali bez slavlja i veselja. Isto taka danas su u mnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicaj pogreba nesto izmijenjen. ked nogu podnosnioa. pa se malo vise proves-ale i »otpivaju« (::ak i pokojniku razlicite pjesme. . a glavom prema zapadu. makar koli:ko ih bilo. okad'i se grob tamjanom. a uz pjesmu i u vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi. Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednji ukopan u taj grob. kako ih je opisao Vlado Kozliea iz Veldca:' »Ukop je oko pednepa do dva sata po podne.groblja kuci na rhstok.Od zemlje si i u zemlju ides'.IDoloi se vrate kuci. Onda se donese pice i domacin je vee prije zaklao najboljeg brava pa svt om koji su bili u povorci. a onda prestaje zaljenje. Na groblju se lskopa raka.rveta. nlt. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca po jedan grumen zemlje i kaze: .Za pokoj duse onega koji je otisa ad ove ku'ce'. u blizini pokojnikove knee ne pjevaju.. U nas se nosi sa zapada do groblja. B Tijarici godinu dana poslije smrti svake nedjelje idu na grob . Nazdravlja. stavi se mali kamen kod glave i na njemu samo naklese U Sin1jskoj krajini ' 470 . Kad se dode kuci. a sa strane bedrenica i sve to kamenje koje je iznad zemlje zove se sdnjal. svi idu kuci poikojnika i to jedu i pijtt. svak opere rake cia se mrtvacevi grijesi ne nose sa sooom. Tu. Kod nas se molt ostojec. zalost za pokojnikom traje godinu dana. sesta slavr.Ja se zaJujem za vasim ukucani idu na grab pokojnika i narieu tn nedjelje poslije pogreba.:tvori. a Dna dva drveta ostanu ria groou. No u novije vrijeme neki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. a to je zato da se ne ide mrtvaou za njegovim tragom. Kad se godina smrtl. jedan napravi k:rti. DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. Mrtvaca se nosi na dva koca preko kojih su dva poprecna d.i narfcu. samo se nevjesta dovede u kucu. Kako postoje razlike. Prijatelji daju saucesce: .i na godisnjicu smrti. Kod glave je uzglavnioa. Kad jse grob zs. Ipak.krecemo u drugom smjeru kUci nego smo dosli. ako je kome tesko. a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane i pica. Mrbvaca nose i u hodu se rnijenjaju. Nakon pogreba sudionici se vracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem. u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosili pokojnika. poskropi vodtcom i mali se. dan . Preko rake dode jedna ploCa.

U ovom srno se prilogu u prvom redu Jcoristili zapisdma iz novije rukopisne grade.Barjaktar se vozi u prvom autobusu. Jedino mozemo ista. ato BU: kosulja. razlicite igre s trazenjemotkupa. a katkada i rnladenci budu u narodniim nos- U poglavlju 0 Zivotnirn obic8{jirna iznijeli smo obicaje i vjerovanja uz zenidbu porod i pogreb. ali ponekad ti:eba upitat!i i nekoliko Ijudi da hi se dobio [edan kompletan tekst. u selima smjesterum u brdovitu podrucju oko Sinjskog polja. 3.njsko polje i 2. Nove pjesme(osobito stranoga porijekla) uz pratnju harmonike jOs uvijek nisu potpuno nadjacale tradicionalno pjevanje rete. u nekim selima Sinjske krajine sve cegea pojava (kao sto se odrsava . i u Sinjskoj krajini svadbeni S8 obicaji sve vise reduciraju i gube nekadasnje. krada mladenkine cipele. pogottivozato sto su td podaei sistematskri zapisani i provjereni U obadva dijela Sinjske krajine: l. pojava maskara na piru. »provjeravanje: nije Ii mladenka sepava. ne obavlja se prosnja na nekadasnjt nacm... ali ipak i danas nalazimo ostatke stare tradioije: L Gotovo u svim svatovima i danas se nastoji da barjaktar. umivanje svatova i razlroita darivanja te nazrvi pojedinih clanova svatovske druzine imaju sU6rl'Osti ne sarno na podrucju Hrvatske nego i Jugoslavlje i drugih slavenskih drzava. sto je sve pricvrsceno na vrhu zastave. kao pjesrne i tekstovi dijaloga prilikom »trazenja ovce« kada svatovi dodu po mladenku. prvenstvo religiozne oznake. rucnik. Ijubljenje kUCnog praga. Dapace. Kako tli opisi ne daju pouzdana regionalna razgranicenja. Opseg ovog pniloga ne dopusta analiziran]e sli enos tii i raalika svili dijelova pojedinog obioaja na samom podrueju Sinjske krajine. obavezno se nosi zastava okicena tradicionalnim darovima za barjaktara. 471 . jer su ga gotovo sVii zaboravih . Mnogi elementu svadbenih obicaja.carape. [engije. ne izvode se mnoge nekadasnje igre. 2. kazivaci tvrde da je taj oblik sklapanja braka. kao i u tekstovima pojed:inih igara. djeverovi ·1 kurn. ali mosemo konstatirati da slicnosti postoje. Kao i drugdje u Jugoslavijri. Ne euju se danas usvatovima stare svadbene pjesme..i u zaostalim selima Makedonjjei Bosne i Hercegovine). a to je brak uz otmicu umicenie. opisi 01):16aja U eitavoj Dalmaciji. a mz1:ike da su gotovo nezna.Jmutli. Nekadasnje tekstove i pjesme uz pojedini dio svadbenog obreda znaju samo stariji. nego SU to vecinom opeenit. lako se voze autobusima ili au tomobilim a. ne mozemo znati da li se koji podatak odnosi na Sinjsku krajinu Hi koje drugo podrucje. u selima uza same Sd.tne. Iz proslosti nemamo mnogo literature n]ama .da se U Sinjskoj krajini odrzao oblik sklapanja braka koji je danas uglavnom nestao u drugim dijelovima Hrvatske.koja obraduje 'Lskljucivo obieaje u Sinjsko] krajini. ko]'i jestran naprednom i razvtjenom drustvu. grancica zelenila i ziva bijela kakos. lma razlika 11 tekstovima pjesama iIi dijaloga k:oji se goyore u pcjedinim momentima svadbenog obreda i ooicaja. a zastava se istakne van krozprvi desni proeor.

danas na pogrebusve rjedecuje narieanje u nekadasnjem obliku.. ali ima podataka da su bile i na pocetku ozujka.dni ohiC. gdje te maskare najvise idu selom »na pokladnu nedjelju i na ona tri dana« . Nije se drzalo odredenog datuma. izvodenje rnimiokih [ill scenskih igara itd. kada sunce pocne jMe grijati plodno Sinjsko polje. do pocetka korizme. Bogojavljenje je uvijek 6.a dana hn-atsklh narOdnih obil!ajll. 12. fJj . ali je gotovo [ednako sigurno da ce se oni i dalje odrzavati i mozda {iak sf'Jvarati nave oblike.jiroa doslo je do pojednostavljenja.titn.ji Vee oko polovice mjeseca sijecnja.. Sigurno je da ce obicaji uz svadbu.:i:noradifzvodenia sala . pa naijvise na pocetku tjedna. B.. Zagreb razlioito vrijeme. Maskare u Sinjskoj krajini prrreduju se u pojeddnim selima u pocetku veljaee. a ne pokladne maskare.. III) mozemo ih nazvati i pokladnima suo potvrduje i podatak iz Dtema i drugih sela.zU. U obilazak sela islo se radnim danom.]e: Gava. Gava. Medu. Pokladno rnaskrranje. obilazak sela. garavljenje.pa se U svadb] uz njih obavezno cuje i ovaj tradicion.i uveseljivanja ljudi. ocemn ce kasnije biM jos govora.. stoke i stanova i time oSiguranje plodnosti i obilja Pokladno vrijeme traje od Bogojav· Ijenja (Sveta tn kralja) do Pepelniee. a.alni nacin pJevrujja.a. nisu poznati i u ostalim krajevdma Dalmacije. prema vremenu odrzavanja (a to je pokladni pertod oct 6. I u tun obica. Naijvise su se maskareodrzavale potkraj sijeenja i na 472 . ali naicesce zavrsava oko polovice mjeseca ozujka. U Sinjskoj krajiniza ovo maskiranje narod zna samo rme mackare. GOdI.JI OBIcAJI Pokla. U obi6ajima uz porod i pogreb nema nikakvih izuzetnih mome.z.. GODISN. I . rasireno je ne samo u Sinjsko] krajini nego i U ostalirn krajevima Jugoslavije pa i dalje u svijetu. Pepelnica je porrncan blagdan pa je tako poklactni period svake godine razlicite duzine (6-8 tjedana). nata kojli.i). U vrijeme zimskih skolskih praznika. Danas je vecina stanovnistva zaposlena u gradu Ili naskolovanju.n. porod i pogreb i dalje do~ivljavati stanovite promjene i reduciranja. stvaranie buke (napose zvoncima) sakupljanje darova. (dal.1. nego se iskorrscavalo suncano i lijepo vrijeme. I. 1 (lio.str . " Milo"!I!l 1939 .znike kojima ispracaju zimu ocekujuci skoro proljece. pase maskare odrzavaju subotom iIi nedjeljorn i nalvise u drugoj polovici sijecnja. npr. da bi seza sudionike potkraj tjedna mogla prirediti gozba. Danas ucesnioi pokladnih rnaskara smatraju da se maskare prireduju jed. izvodenje razlicitih sala. koji se pripremaju da sto bucnije i veselije proslave pokladne pra. tj. -.zajedno s pr1Todompostajufu:vlji i stanovnici onaga kraja. a neki dijelovi se potpuno gube pa se.!. a ne znaju nekadasnje znacenje pokladhih obieaja i vjerovanja kojih je uloga hila u prvom redu apotropejska63 odbijanje zlih sila ad ljudi.

l U gotovo svim selima Sinjske krajine te niaskare pocinju oko sredine pokladnog perioda tkohae sijecnja). Turcin zapovijeda. akatkad i oko nogu. god. Ponsgdje did vodi maskare..a lice mu je pokriveno obrazinom. Did je obueen u smedu narodnu nosnju ali staru i poderanu. Branze. Folklotna gra~1I !linjsk e krajine. U ime maskara razgovara sa seljaeima.. ali najbucruje i najveselije BU na pokladni ponedjeljak i utorak. te su se kretale po strogo obucen u narodnu nosnju Sinjske krajine. INU b.a posltje Pepelnice »)VL'Se nema kamedijal(. zatirn su tu raalieite figure vezane uz religiju (biskup. pa onaj iz sela Graba. jest figura Krnje. (Sultan) ili ammo basa. Bani" facie Rozin.0 sudenju Krnji vise podataka donijet ce u vee spornenutom prilogu N. te u sel'ima. rnozda. a utjecaj gradske sredine (prvenstveno mediteranske i srednjoevropske). Zapovjednik maskara ide na celu povorke. Figura Krnje poznata je i u drugrrn krajevima Hrvatske kao Pust (Istra). 1'I1ko1'1 }lO.). vee i pedeset krlometara i jos toliko imamo. zastupa maskare pred organrma vlasti. Tu su i utjecaji crkve koja odreduje vrijeme trajanja pa maskiranje mora prestati na kraju poklada. U Sinjskoj krajini Krnjo postoji u pokladnim maskararna u Sinju. u ruci nosi mac ih sablju. npr.nitool~" :Rolin. nekada je bio naoruzan puskom i saoljorn ili macem. i ove maskare u Sinjskoj krajini nisu Iskljucivo stara narodna tlra4icija maskirania. Oko pojasa ima objesena zvona. mi moramo 16 jet smo presli .sruk: (HTvatsko zagorje.a dalje. did s. TurGin U rnaskarama sela Graba daje »potvrdu« da je osloboden od poreza domacin koji rnaskarama ponudi vino. a imale su i u proslosti odredenom Na celu rnaskara Isao je zapovjednik. koji ce takoder donijeti i bekstove dramskih igara sto ih izvode maskare Sinjske krajtne.vo. zivjeli svi koji ostajete« l U vecini sela did ide na celu povorke i domacin mu dade slaninn koju on do iduce kuce nosi nataknutu na sablji. 328. 473 . vise obaveznih figura. rkp.). odreduje pravac kretarija maskara. Za pojasom ima pistol]. a u neklm selima Turcin. Zdra. s prvim danorn ltorizme. Otok. govori: »Vojsko. Turcin nareduje polazak iz jednog sela u drugo. od njih primapoklone i pica. Ovdje oemo za:to donijeti samo opis tih rnaskara. a to se nezn. . Vojnic i Dicmo.r. Krnjese iIi Krnjevala.6. str.o je on dao najve6i poklon maskararna . pokrett Posto nam je put dalek i ne more se ovde zadrzavat. 18. did. a u Velicu sijeee kupusove glaviee sabljom dok mu ne daju dar. 'I'uropolje itd.kdda prijasnji I stavlja ga i idemo u torbu. a to je najcesCe tzv. a arambasa prenosi zapovijedi ostalim maskarama. a danas negdje nasi samo zracnu pusku. Kao i u drugim krajevima Hrvatske. Mesopust (Novi VinodoIskD. ako drugi domacin daruje ve6ikomad slanine Hi prsuta. Turcin svuda trati harae. pop i 81.vsto je svakako direktJni utjeca] Sinja i Splita . Arambasa je redoslijedu.. Pokuui (Lastovo ) i Fa. tj. a veei komad na sablju. U gotovo svim selima Sinjske krajme maskare imaju. Domacinu je cast ako se selom govort kaik. pazi da se tko od maskara ne napije i ne stvara nered. kao i drugi elementd pokladnih igara. Turcin je obucen u dugu odje6u koja manje-vise uspjesno irnitrra tursku. . lice mu je pokriveno obrazinorn Ili barern nagaravljeno iIi obojeno. 1958.

Neka bi~ 1. a uz to na barjak (iii na raslje. nemsta. U nekim pak selima umjesto barjaka nosi drvo s rasljama kojemu se oguli kora. pa sakupljajusamo malo voca i primaju svekoli6ine ponudenog vina koje vecmorn odmah konzumiraju.kupljene jabuke barjaktar daje djeel koja S1.uvijek liJepo obucen i nije maskiran po lieu. daj mi okiti« (Otok). To je borovo drvo u selima Hrvace. kum. D selu Diemu zahvaljuju na daru rijecima: »Fala. Ako je domaein darovao dida. aka urnjesto barjaka nasi drvo) nabaee kosulju. te kakvih slatkisa. Ovde 6enas darovatt. Neka mu djevojka stavi TIa koplje krumpir ili crveni Ink.· a katkada je to kakva velilca marama ili nekoliko rubaca. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja. OJ} joj to baci u glavu. Obueen je u narodnu svecanu nosnju ill bijelu nevjestinsku nosnju. Sa. sto Si 'didu danvao sabIju mil namazao. a ne sakuplja. Ramljani i Bitelic. Nemsia ili miada je mladic koji se obuce 1 namaze lice kao djevojka. ruenike. i u ovim su pokladnirn svatovima: bariaktar. jer om ne piju vmo. Barjaktar skine jabuku s barjaka pa trai.IZ plantne. nadsmo!« Povorka maskara obavezno ima jednu skupihukuja ide na celu povorke.u namazata). drugu: nEVQ. didu bradu namazau (vuku brad. Barjaktar ili br1frjoobuten je u narodnu nosnju ad smedeg sukna. lisee Hi iglica.jengije iIi cure. stari soat.og tereta. did je uselu Otoku pocinjao pjevati. Aka ima prrlike. stable akacije u ZeIovu. Kao i prilikom svadbe barjaktar ide. doore :'>'ene i Covika.. u maskarama iz Graba bio i mladosenja). domaeine. najcesce trobojnicu.1 u pokladnoj povorei. Nevjestinu pratnju cine jengije. kako je zabtljezeno u iselima Han. neprestano na celu te skupins. putem mi je spala [abuka. diver. Casu vlna erljenoga.a moze biti jablan ili drugo koje drvo.i od djevojaka da stave. da S8 opet. bic"Ve i terluke. taus. D selu CitIuku zavrsavaju piesmu: sablju«. 474 .. Citluk i Vojnic. ako SH sakupljale slaninu. da budete dogodine vi i mi ziV'i. a svi su za nijm prihvacali: Eva knee Ii odiaka. kao za vjencanje.U posljednje vrijeme maskare ne sakupljaju meso i slanmu [er ne zele omast1iti odjecu nj muciti se nosenjem velik. vidite. Ko. kornad mesa il' slanane.mad mesa pseenoga. Nasi barjak. diver i kum. nast dobri prijatelji.ju za posuje. Kad maskare dodu pred kucu. kako kazu u Zelovu »namazao lUU onda maSkarezahvaljuju i pjesmom: Hvala teb:.a predstavlja svatove. jedino nema mladozenje (izuzetno je It~66. a ujedno rna celu citave pokladne povorke te na barjak skupIjadarove od djevojaka koje muna vrhkoplja nabodu veliku i rumenu januku.

Foto: ))Ma§kare« iz seta Otok: dotaze u Udovici6e. Svi mladici obuceni u djevojke i jengije iskoriscuju jsvaku priIiku da poljube i zagrle djevojke koje dodu gledati maskare pa se zato djevojke cesto zakljucaju i samo s prozora gledaju igre maskara. Pratnju svatovskoj skupini u selu Vojnic cine cure i banduri. a katkad ih ima na desetke. Nevjesta je skromna i sutljiva. jedino 5 djeverorn zaplese kolo i zapjeva pjesmu. jedna se istice snagorn i krupnoCom pa u nekim maskararna ana predstavlja s jednim didom braeni par i liZ ljubavne izjave s njim izvodi opscene prtzore. tj.rno lice koje je nagaravljeno. U nekim maskarama baba se hoboze brani. t lnsiiiu.. U nekim pak maskarama baba je sarna. ali se ipak 475 . I sami su seljaoi nastojali povaliti babu pa je maskare brane.tmjelno~t) kojima lica nisu maskirana. Didi su obuceni u poderana odijela. Katkad je u pokladama samo jedna baba i jedan did.stavljaju djevojke i skupa s mladicima idu iza nevjeste i djevera. Trek. 1966. Kako je ona jaka i krupna tome se odupire pa se poslije prica kao sramota zadida aka je nije uspio nijednom povaliti. desetak parova u narodnim nosnjama gdje jedni pred. ako ill ima vise. Kosice su iznunra ojaeane pruticima ili razenorn slamom da stole uspravno na glavi u visinu 50--80 em. predvo(1eni barjaktarom Z. MOOu babama. a did juri za njam i nastoji [e na silu povaliti i imitirati nad njom spolni ctn. na glavi imaju oveje kozice S runom okrenutim napolje. Tom l-oziebm je glava potpuno pokrivena. a obuceni su u svecanu narodnu nosnju. a vidi se sa. Iza skupine koja predstavlja svatove u pokladnoj povorei idu babe i did'i} te druge odrpane i ruzne figure. za narodnu .

jez. stiti maskare fli ad do. U nekim maskarama baba nasi balmce tj. bika ili krave i konja. nagaravljena ilea ill seaxapom preko liea pa do najraznovrsnjjtn. U najveeem broju to su mali djecaei koji se razlicit. . slanine u maskarama iz Graba. U pokladnirn maskarama ima joscitav niz razlicitihfigura. skih bica jedino dolazi figura aaoota s rogovima koji je obueen u telece krzno. U maSkarama je redovno I tioktor (ili dvojica doktora) obucenih u bijelu odjecu koji »Iijeee« pojedine ucesnike povorke. Izvode to u bliz:ini kuca gdje ima vise Ijudi.odi seenu s babom.a iza sprovoda ide udovica pok. U povorci je i »slijepi: guslar koji pjeva uzgusle. Elaza koja kukaza njim. obuceni u poderanu odjecu.o masktraju. neprestano lupaju i traz. Od nadzemalJ.e posao. »Pokojni Bl'az« je lutka od slame u muskom odijelu koju nose maskare iz Graba u posebnoj skupau maskara koja predstavlja sprovod. dok su maskare vise skupljale darove. premda je hila ztrna. (Otok) . I uslueaju da se Turcin svada s diverorn pa ga »ubije«. nose uza se rnjesinu i cekic i izvode scene kovanja Hi krade. a druga predstavlja trudnicu i molt pomoc od prrsutnih. maema tra~fnesa i prsuta za maSkare . pred njim je pop 1. (Han). Od zivotinjskih figura jos se u nekim selima javlja figura medvjeda.. crveno oboien i njime izv. je U prijasnje v r-ij erne . Ti su rondari nosili puske pa dodu u kuonog domacina i optuzuju ga za prekrsaj i nacinjenu stetu u surni.eno je da did rma falus izraden od krpa. Slicno je i 5 figurom kauboja s falusorn oct. ga vow vezana na Iancu. nasi lance oi juri za djecom te. cak :i suvremenih maski. bio medu njima i trboiwsa ili trborws s bisagama. ali ntsta ne govore i ne izvodesale. Nareduje mu da plese i kada je ot476 . te zahtijevaju da plati globu. Medo je zaogrnut volovskom kozom i jedan. Jedna skupina odraslijih djeeaka su Cigani. Blaza nose na no sllim a. a preko tijela samo rnrezu.rmluje s didom dok je on ne povali i to na gnojiste ilismetiste da se prisutni vise smiju. svi sk:upa »mole: zanjegovu dusu. a nosi ka:k:vu veliku knjigu iii sund-publikactju s golisavom Ijepoticorn na naslovnoj sttani i odatle »cita« molitve i drai ptopovijedi Hi rspovtjeda. a nekada i rondari (poljski ouvari· i redari u selu i. Nakon pregovaranja domaein im daje da jedu i piju 1 tima uizmiruje« stetu. Slrcnc isticanje falusa vidimo 'i u podatku 0 maskarama u Otoku i Udovicicima gdje su u maskare 'isli neki muskarct nagaravljena 1ica. Jedna Oiganka gata iz karata. lutku koju joj did nastoji oteti Ili je to bal!in<6e djeCak koji ide uza nju i brani je ad dida i seljaka. potpuno goli i ogrnuti jedino jednom plahtom koju su povremeno obkrivali radi pokazivanJa faIrusa Ili su imali glavu p1'ekritu. doktor iIi pop ga ozivljuje na molbu nevjeste. U nekim maskarama javljaju se i triruiuri eandari. a bih SU. U maskarama se redovito vidi i pop ili biskup obucen u dugacku odjecu koja imitira svecenieku. zatnm starer i starice i niz maskara kojekako obucenih. tJ nekim maskararna je i brijac koji prtlikom brijanja »usmrti« neku maskaru pa je doktor ozlvljuje ili ozivljuje druge msskare koje putern padaju toboze od umbra. U selu Hanu zabiJ.

medo. maskare je prtredivalo gotovo svako selo Sinjske krajine.. Jedino su neki imali od tikve (bundeve) izradene obrazme s prcrezima za oci.. a ponekad su se udruZila i dva sela.ka se oblaer kakav snazniji mladic koji prebaci preko sebe volovsku kozu. maskare iz Graba :itl1e tcroz seio Owk (lnstitut za norodna umjetnost) vodi gonic. 1966. I konja . . Trek.plesao ljudinjegovu vodieu daju novea. otima se. a gonic ga zadrzava i udara snapom. a vezan je konopom kojt drzi gonic. a u noge su utaknuti Kania predstavlja mladio Jogrnut konjskorn kozom koja je sva komadi drveta da budu krute. maramom Hi starom kapom. U ophod BU polaziJi 477 ukocena. Vedic (obucen kao Ciganin) pjeva medvjedu: Balaj. za banicu. juri na zooe. a rusu nosils obrazine vza pokrivanje liea. Gonic uzvikuje kako je to debar bak za rasplodi nudi ga na prodaju. Povorku maskara katkada je sacinjavalo i 100----'200 ljudi. kupit cu ti kabanicu. a brkove i bradu izradivali su od kukuruzove »svile«. Kako smo vee spomenuli.nom. I)Didil( Foto Z. nos i usta . Bak stalno muce.Glava se nekad pokrivala kakvim krz.. (CitlUk) U bq.adom Hi kakvom bojom. Sve su se ave maskare u starmi garavile ~.U nekim rnaskarama bak nije vezan i juri za drugom riguromkoja predstavlja kravu i povremeno skace na nju.

a katkad maskare jedu u gostionici sakupljenu hranu i tu se odmore i okrijepe . Jabuku i Trrlj.. Otok. Uvijek se pazilo da se ne vracaruIstim putem (kao i svatovi).za suncem.:. 'Grab.maskare obilazak seta zavrsavale navece u gostionrci u svom selu.) i zatim zatakne uz gredu pod strehom i to ne smije nitko jestl do Uskrsa. Maskare ulaze i u gostlonicu te eesto ih gostiionicar besplatno casti V'inom. no nekada su obilazili i VIse sela pa su u jednom rrocivali i sut:radan nastavih put. . Udovicice. tj... ali 511 se ponekad znale i potuei jer se jedni drugtma nece sklonit! s puua.. tj . Tada se gnoje vinogradi i vrse ostale priprerne za rad. Glavice. Kada se susretnu dvoje maskare iz razUeitih sela. pa netko zadobije ozljedu. Posebno se pazilo da idu »naoposum«.. U kucu ulaze jedmo babe koje u torbu nakupe pepela s ognjista. a vracali se kuci uvecer. Brnaze...ljak S v i j e en i c a ( »Kalandnras ) prerna vremenu na odredeni dan ill blagdan nas:!Joji Proljetni i sjetveni radovi poeinju u Sinjskoj . tj. Galu. Neke 5U maskare obicavale obic. U selu Velie zabiljezeno je vjerovanje: ak{)se susretnu dvije skupine maskara 'i tom pril:iJkOrll potuku. kako kase Ana Radan r.. Vjerovale su da de vjestice popljuvati predivo ako je na pokladni utorak naveeer na preslici. Za. jedino u cetvrtak i nedelju. nece je iZlijeciti dok bude . Baric iz Hrvaca. ustipc! itd... a kruh je bio. Pepeln1cu Zelle su »kuhale posude«. rodilja Hi teskibolesnik. Stoga 5U izbjegavaU sus ret s drugim rnaskarama. tu su priredili zajednicku veceru i onda se razilaztli kucarna. Na Cistu srijedu . vecere ostane ad pokladnog utorka stavilo bi prut na koji se sve to nanize (meso. na pokladni utorak morale skinuti 5 pres lice spredak predivo..one se pozcrave. Maskare S11 obilazUe sve zaseoke i sve kuce u selu. u vruco] vodi oprale sve kuhinJsko posude pa cak i komostre s ognjista da bi odstranile 3VU masnoeu jer uada pocmje post. dakle prekinuti posb..ziv. »crn i tvrd da bis njime ubija vuka« . Na oisbu srijeduEene su mogle opet presti jersu dan prije. Nekada se opcenito jelo malo mesa. Neke 3U . nego da .ujunro. sedam tjedana. Do sada smo iznosih gradu 0 maskarama te cemo ukratko sparnenutd i ostale pokladne obicaje i vjerovanja. Cest [e slucaj da narod 478 .kretaujem nacme krug. MaSkare ne ulaze u kueu nego ih ukucani Caste: pred kucorn i iznose im jelo 1 pice. tj.krajini vee u sijecnju i veljaci. osim kuca u Kojima je tkogod wnroprije kratkog vremena . Pokladno veselje zavrsava na pokladb:i uuorak i od srijede (Pepelnica) pocinje korizma i post kaji je nekada trajao do Uskrsa.lOO maskare izbjegavale susret s 5U d:rugom skupinom. katkada se i darivaju. se na jedan Sve sto odimasne pra. sva sela oko Sinjskog polja: Turjake. Jedmo je to rnogla jesti.. Han. ako su vee potrosila zalihu.

Inace su se i svi ukucani morali umiti u cvijecu prije ialaska sunca da budu marljivi i da rano ustaju preko citave godine. Cvjetna nedjelja (Cvitnica) je tjedan dana prije Uskrsa.No prije toga narod je eesto gladovao u proljece do dozrijevanja mladih plodova i do prvog povrca i YOGa. oim se donesu iz crkve blagoslovljene svijeee domaciea ih zapald i nekoUko kapi sa zapaljene svijeee kapne u svaki kut kuhinje i sobe. Na Svijeenicu sa u crkvi blagoslivlju svijece koje se pale u kUCI samo aka netko umre i na Mrtvr dan za duse pokojnika.9 . o povratku kuci domaoin te graneiee zabija u svako polje i viP 5:i Gavazzt srr.gatati kakvo de biti vnijeme za izvodenje till poslova i hoee Ii biti rodna go dina.lo se ria ce onaj. Uskrs i Veliki. To se stavi u umivaonik Hi II kakvu posudu i ostavi pred kucorn. Ul) sije se sjemenje za rasadivanje svih vrsta povrca. (Glaviee) Sveti Josip Prema narodnom vjerovanju. Imze da je JaZ". Drugi kazu: Ako je na Svije6nicu vedra. svoju kucu jerce uskoro biti Iijepo vrijeme. Uoci Coimice. bit ce dobra. a ako je kisovtto i oblaeno. tiea u ~. u subotu poslije podne u Sinjskbjkrajini djeca bern razlicito cvije6e i malo mladog zita. Josipa (19. Grgura (12.iZd:UI11. pa kaZe: o GrguI11. tko prvi ustane na Cvjetnicu i umije se u tome cvijecu. III).Vjerova. tjedan U periodu od poeetka korizme (na oistu sri:jedu) do Uskrsa nema buenih i veselih narodmh obicaja dijelom zbog crkvenih zabrana. tj. a ne srnije se unositi u kucu jer bi u kucu dolazile zmije. NaCvjetnicu se u se-lima Sinjske krajine nosi u crkvu na blagoslov grancica jele. 23. II). Ako na Svijecnicu (2. a aka je oblacno. 47. masline ill lOVOTa. vodu do dnu mora. Narod povezuje ova dva blagdana i smatra da.. on rus. naci najvise jaja od ptica. proljece pocinje na dan Sv. ali vee od sv. sto sve tstice znaoenje Cvjetnice kao proljetnog blagdana. sunce sija narod Sinjske lcrajine kaze da jasavac pocinje graditi kucu jer de biti ruzno proljece. Uz Ijubice kdje 5U se najvise stavljale u tu vodu neki su stavljali i tresnjev cvijet. u prvom redu kupusa. ljetina de biti slaba. Za njom ·jde Blaz.:a jos viSe zbog iscrpenosti seljacke ekonomije u to doba godine. o JOSjpu Jaja pOSiplju. (Velie) Ta su [aja rado sakupljala djeca radi Igranja 5 njima. 0 utjeoaju tog blagdana na vrijeme govori izreka Cu kojoj je naziv Kalandora nastao prema kantieiore): Kialando1:a timi ora rnut.65 Danasnje Sinjsko polje nakon izvrsene kornasacije i regultranja toka Cetine veoma je plodno. s njima pocinje proljeee.

bez obaira gdje sezateknu.). a poznato je i na sit-em teritoriju Jugoslavije s vjerovanjern da se time osigurava zdravlje i da ce lice biti cisto i Iijepo. Na taj se dan aa rucaa pripremao bakalar. Napose peru tom vodom oei jer vjeruju cia to donosi zdravlje. (Glavice). pa su i oni koji nisuimali svoga vma za taj dan kupovali vecu Imlicinu c:moga vms. Jedan se dio polomi. a ona] nko ima volove moze orati srromasnijima koji ih nemaju. varicaka zita (oko 30 kg). u jesen tIi. mace .njs~oj ktajini. suse i drugih nevolja. V:mo BU davalinajvJ. a ostatak se barabana nosi kuCi. tj. raarezu joj uho i udarajupo njemu barabanom 1 tako 'Pu. Neki nose uza se bocicu s vodom pa se umtvaju u crkvi. a tom: prilikom iii u toku ljeta daju mu jOs pola litre masla i jedno pile. Ako se ra. stuca i onda :iskuhava da Be dobije trajna boja koja je sluzila za bojenje jaja i vunene prede. a neki su mjesto pileta sto 480 . nije se jelo nista do mraka. zaoopljavala. CHrvace). stavi iznad vrata kroz koja prolazi stoka i cuva preko cijele godine.staju krv. Nose ga na Veliki petak u crkvu na blagoslov i na poziv svecentka »Udri barabana«! njime udaraju po klupama. a katkada je ukrasno izrezuckan. Tog su se dana bojila jaja. Na Bilu (VeUku) subotu u crkvu se nosi blagoslovtti jelo za Uskrs . Poslije [pudne su se mogli radit! svi poslovi. a uz to i skr_o. Tko ima koga ad roda pokO!p!lIl1a ugroolju. 'koldko se pOpi'je crnog vina. U Velidu se vjeruje da ne valja orati rra Veliku subotu. N a Uskrs (iIi Veliku subotu) domacice nose sveoeniku po jednu Hi dvije duzine jaja (12 ili 24 kom. Bio je prrje obica] da se ljudi od Velikog cetvrbka do subote nisu umivali za seljaci ne dajuobjasnjenie. U vrijeme oci"rz. U drugim nasim krajevima ne udara se baraoanom po klupama. -i to najvise u crvenoj bajt kOja Be dobivala od biljke broc.nograd. Vjerovalo se da Be dobije oaoltlee krvi. Zdravosnu ulogu vidimo i u pruticu sto ga u Sinjsko] krajini zovu baroban. osus. Nekad se od svakog' -dima ~ od svake kuce .pi blagoslovljenom vodom vjerujuei da de time sacuvati polje ad krupe. odmah po izlasku 1Z crkve zatakne jednu graneicu u grob. ali nije smio kod seoe. a narocit-o ona] tko je imao svoju teglecu stoku.davalo jsupniku po t1'l naviljka sijena (oko 150 kg).) i nose se kuci. On je mogao o'rati u drugoga. se nisu cesljali ni umiveli do subote kada zazvone zvona.vno urmvanje u subotu kada prvi pun zazvone zvona biljezi se u Si. Korijen te biljke se is kopa . aime narod cesto lijeei ovce.drvo vrbe i sl. -Na Veliki eetvrtak u crkvi prestaju zvonitizV'ona.. Kada zaevoni »Glorija« (Slava) onda se svi umivaju.avanja procesije ndje se smjelo raditi rukakav posao.. Na Velilti petak. Na Veliki petak pnje podne.se slabokrvnirn . Paztlo se da se tko ne ozlijedi jer se na Ve1iki petak ne smije krvartti. a u pravoslavaca se susilocitav dan. a eobani i Ijudi koji rade u polju tiakoder imaju b06ice S vodom da se umiju. Sa stoke su se skddala toga dana sva zvona ild su Be. NaJviSe se nose [aja i pogaca negdje zvana posvecenica.zboli ovca. sijenom. nego se u crkvi na Ovijetnicu blagoslove prut1ici (najceSce drijenak.

Jurja dok spava preok:renUlti u postelji tako da joj noge dodu t. u pOsteljuobmruto nego inaCe.nJu.ko se u svim selima obicavalo na Sv. a onda su se ai:tav dan ponajviSe jela jaja. Stoga je i bila uobiCa{jena izreka: »Iza papa.nego se tek sutradan izbacivala iz J~uce. Pa ipak i u Sinjskioj krajini nalazimo dosta podatakao znaeenju ovoga blagdana za seosko gospodarstvo. tueal. djeca se IjUjaju na drenovu drvetu prijeizlaska sunea. U Bmazarna vleruju da 'Uocl Sv.avanja da je j sam svetac dobto ime Zeleni Juraj. U Dicmu se kaZe da je zeleno granje znak da dclazi proljeee. da ne hi dnijetnala preko godine. eva teb:i. Pasuirima se na Uskrsdavala bolja hrana da ponesu na pasu. Ako je gora zazelenjela. teSko ce ust. Na Uskrs ujutro jede se prvo jelD blagoslovljeno ru crkvi. Juraj se uvijek predstavlja kao konjanfk). Culjr. zelenim graneicama. drtnJ. Ak. se zenske va. U selima Sinjske krajine vjeruje se Ida ee onaj tkorano ustane na Jurjevo. SIU imu6niji (Jurjevdan ill Sveti Jure) Slavljenje Sv. ljuljd sa4i. . su se jaji:ma 124 odnos . Ju r jev 0 . Jurja kitibi kuee. U Glavieama je kucni gospodar na Uskrs nosio u ol'lkvu j eli e u . s mens driLn'l. ustaj.St' ne ostaje«. . Pri tome govore: o Iii: mo] drr. a i odrasli. a tko ne ustane rano.d:aV'ali janje. Djeei je bila radost dobini oboijeno jaje. Ta. a zirna da odlaai. U Dugom Polju ware se kitegranjem raseljke Jet se ona narjprije zazeleni. .tko usptje drugome 'tazbiti jaje. drmo <1r!inJ. 481 . drijema kaZe se:»Ajd na diinj I« (drijen).ajatli kroz cijelu godinu. i ona ce disprieati sve iito je uCinila nevaljalo od mladosti dotada. stavit. a kora od jaja koja se rastepu po podu I1Iije se smjela na Uskrs mesa..Sitti rano 6itave godme. IV) u Sinjslooj ~aj1ni roje raslreno U tolikoj mjeri kao U sjevernimkrajevima Hrvatske gdje 58 taj dan uzima kao pocetak pro]jeea uz obilje magijsko·apotropejskih obleaja i tlol:hku rupolirebu zelerdla za razlicita ukms.grancicu od jele nablagoslov a 'kasnije ju je ostavljao u polju i'add. a prije svega staje.amo gdje je glava. uaima ga sebi. 1 moot ce se uV'ijeik reno ustaJarti.o Be nekome U Hanu Aka rom SU. Djeca. a danas to :n!eprtmaju kao vel:iJkuvrtjednost. U Dugom Polju.Ijale na rosi da ·ih ne bi boljele KastL zeli provjeriti da mu je Zena vjerna u Dicmu vjeruju da je treba nocu uoet Sv. Jurja treba leci. moj cirdm. Pravoslavei ne blagosUvlJaju jaja. onda kaZiu da jedooao na emu Ikonju (sv.koji takodet slavia. Nedjelju dana poslije tJskrsa dolazi Mali Uskrs . Jurja (23. a ako n1je zazelenjela. n!i. zaStite oct nevremena. Grancice se zatasnu okovrata. Wu da je Jure dosao na zelenu kOn'ju.i glavu tamo gdjesu obiCno noge.

npr. Stoka se rano izgoni.11i.i vmom se poliju janjc! po glavi da bolje napreduju. na pasu ] vee u 8 satt dogoni kucL Pojedine obiteljtimaju na Durdevdan krsnu slavu. JUTjeVQ se srnatra Ncvom rgodinom za z.ada su na Jurjevdan odrsavaae i procesije kroa polja sa molitvom za plodnosc. Poslije .rko Blagoslov stoke i polja u kaboliekim selima vrsio se procesijom naSv.Neki su i do najskorijega molitva. oasa ide txi puta naokolo i nazdravljaju: ))Zdtav. K&Ze se. da je vol irnao na Juru dvije godsne (Caevina i dr. IV). . Ljudi su vjerovali da vuk nece napastd stoku koja je blagoslovljena. Za rueak se na slavu pece janie. vremena vjerovali d:a vjeStica moZe na.. pa ako nesto ruje s volom u redu.je ... na svakom se zaustavila i tu su rnolili. preklao. Za blagoslov stoke katoU6kom sve6eniku se davalo [anjs. do:macinga mora poeasUti. »trojicu«. villa te oni na paSi caste ostale cobane. Dio vina iz case iz koje se gasila svijeca odnese se u tor . Sveti Ma. Upali se jedna svijeca.hlta i 10 d (u starojxlugcslavdji ).i proklinjanje vukava da ne dave . Iako je bila u sredint krda konja. PriredJi. su ga gatarl da otkloni nevolju. a u pravoslavnih nijebto odreden dan jer je pop lz Diema morao obaviti blagoslov na velikom podrueju. vodili.. Domaein ill doeekuje i oni rnu cestitaju: »Na dobra ti. cesto dok je jos rnrak.ivotinje. dosa Durdevdant«. U pravoslavaca u Velicu na Durdevdan je uranak. s pase na blagoslov jednu kobilu. ukucani zelenilom okite kucu..ul}ke oleo sela. Od te hlsovrine stavljao se Ikoma:dJ6 volu uz bronzu (zvono) »pa se nece vol zblanut i neoe ga vistlcaevmut« .osi t drugo peCen. Svi lco:n!ji su bill sutradan ztV!.. Svako selo dmalo je prije barjak sa slikom sveca zal5titnik& (u Glavdcama je bila Gospa sinjska) pa su u procesiji na Sv. a pravoslavnom popu variCak. stavi malo blagoslovljene soli. i rodbina dolaze cestrtati krsnu slaw. ana kraju svr isli u crkvu gdje je btla zavrsna U Velieu je pop uz bIagoslov stoke blagoslovlo i granu tdsovtne. a poslije svi piju Iz caSe u koju se umakao kruh. Marka nosili taj barjak i u procesiji je morae sudjelovatipo jedan clan iz svake kuoe. na slaw Boga i Durdevdana!« Krull kojiru se gasila svijeca stavi se u sjeme kukuruza i vjeruje se da nece biti snijeti.). Marka (25. Prooesija je obilazfla sve brez.stoku. P.rije izlask:a sunca. Na Durdevdan prij8Jteljli. sarno je tu kobilu vuk. 482 .. pia se prema tome danu racuna starost zivobinje.sk:oditd volu. e ooljirucak 100jl sa odrZ:ava ako 10 sati. a on odgovara. Zatirrt izgone stoku iz staie. Neki pak pojedu taj kruh jer se kaz. Kada zavrs! rucak svijeca se gasi kruhom umocenlm u vmo. kok. a tome se dada i »trava ad zuci«. To je trava IjekovitJa za zuc i slezenu .rucka daje se cobanima pecenje i. Katoli6ke procesije su bile za blagoslov stoke .: »Da Bog dOOJ1o s tobom zajednol« Ako nalde i kakav putnik ill prosjak. daju joj da Lire brasna i soli u koju se.Nek. s a neki pale tr~ svijece. p-a u Glavdcama 'pri6aju 0 eovjeku koji nlje ntio dotjera.e da ce biti jak onajbko ga pojede.

A!nte 03. Aka mladtc voli djevojku. Ako se i. Ako je koja dobila ruzne poklone. stavi joj bilo kakvo drvo.r. Znads postaviti i kisobtan i s1. nastoji ill sto prije skloniti. Ante kod . Na sam dan Sv. stare oipele i opanke.e Sv . gdje se obavljao blagoslov polja .. placaju misu i daju lemuzinu. uz blagdane kasnog proljeea nema posebmh obicaja i vjerovanja.ali se u svim slueajevima zove jab. U Si.. Tko ima ovee nosi jedno runo vune popu. nama dugru tradiciju slavljenja u nasim krajevima.Prvi svibanj Praznik Prvoga svibnja kao dana rada ovdje iskljucujemo izrazmatranja. 4:06i 1. I sva ostala sela koja pripadaju crkvi u Sinju palila su vatru uocl Sv._r:[!:ZZi'~ str ~ 57' . dok je veoma rasirena u Zapadno] Evropi. KriZi - Spasovo Na Krize (to je pomican blagdan. jabukama.njskoj krajmi ta je procesija obilaeila sva polja i zaustavljala Be na 4 mjesta. Te noei rnladiei idu po selu i sale radi kradu sve do cega mogu d061. da im oeuva doma6ezivotinJe.smo istrazivali.kapeUce sv. pO narodnom vjerovanju. Ante U Glavicama i na brezuljcima oko toga sela palile su se vatre . Aka je djevojka dobUa Jjje:pe poklone. V rano ujutra postavi jqjpred kuona vrata (kao da tu raste) Hi naslont na vrata ili prozor [edno drvo koje akioi slatkiSima..l(Jn i kaze »postaviti curl jablan«.Tak:o odnesu razldeibo orude. a u isto vrijeme biljezi se i proeesiJja:za blagoslov polja u svim katolicikim kralevima. da drugi lie vided nastoj! saznatd tko joj je to stavio. 483 . Ali.U7 Sveti Ante U Sinjskoj krajin. 40 dana poslije Uskrsa) u Dalmaciji SU. . i odnose od jedne kuce te postavljajt..i u drugim krajevirna Hrvatske. VI) kao zasuit:n1k domacth zivotinja.. Ibid" &. pa 'i les psa ili ma6k:e. Tako se majsko drvou novije vrijeme prosirslo i U unutraSnJosti Balkana pa i do Male Azije. a u ooadva podrucja ovaj blagdam lima.u U Slnjskoj krajini to je drvo jabfan. ~L. Takve podatkezabiIjezUi smo . Naziv Krlzi za blagdan BpasovazajedhiCki je za Dalmaciju i dijelove Slavonije. prvi svibanj i svetkovina Sv.fi~j su djevojci postavill na balaturu uginula konja.l. krpe i posude.. Jedino se istic. U aei Bv. a jed. kao . bar ilicempres. Filipa i Jakova. bitnu ulogu za plodnoot polja. i 1:10 je ujedno i pastirska svetkov1na. kola i sl. narancarna i evijecem. pred drugu. a na njega razlici'ieotpatke. . onda ih ostavi Cia stoje do podne Ciai drugi Vlidesto je dobila.z nekog razloga Zeli djevojoi osvetitd dli narugatd. Ante Ijudi idu u crkvu. ne Ga. Zene SiU postile trinaest utoraka pred Sv.. Antu.pa su se nekada djevojke obracals i sudu. za zdravlje stoke. Ante. is11 u proslosf» mladici s kVizom U ophod selom.u svim selima koja . Ujutro na Prvog svibnja djevojke ustaju rano da vide stosu dobile.

sveti Ivane«. Ivana pride izlaska sunca Ijudi zure tleo ce prije ugaziti u pepeo od Isvi.. BS. i doma6im 2JlvobinJama. Nasvitnjaku uoci Bv. Neki kazu da preska6u vatru da ne bi imali ZUljeve na nogama.l0se po svim breZuljcima oko sela i na raskrsci'i'na puteva i gledalo se oija ce vatra bi"ti veoa.. pa se tamo 5V. Vjemvanje JU zd:l'avstvenu moe svitnjaka raSireno je u svim seltma te stanji Ijudi »griju kosti« da ih he hi boljele iduce goddne. Negdje te Iklasove spletu III pletemou i onda prie na vatJri. a Zane uzmu u narucje i dijete pa s nJjim. U tom setu govoT€~taikoder da se na tol vatrimora grWjati ona] koga eeS6e boli glava i reci: })Saettvaj me BoZe.. kako se spominje u svim selima. Ivan Krstitelj (24. kI'is)koletia u vrijeme Ijetnog solsticija rasireno je na terttoriju cttave Hrvatske. m1adez poCinje preskakivati preko nje i to s jedne strane na drugn d.nje Paljenje vatre pod imenom s'lJitnjak.semo nekii obtici. i kupovao djevojci tresnje od prodavaea koci Ol"kve iili na derneknl. Ivana svaka djevojka obgori tIi cicka i porpds11 na trd :t:nlad1c.Poslije mise se pjevalo. U Dicmu kaZu da je'to prZeino iklasje znatk prve hrane Ii da ee brzo bitd novog kruha. Ivana Svi:tm.uoei Ivm. . VI) zove Sv. Osnovno je vjerovanie u lustratiW1JU (oeisnu) moe te vatre pomocu koje IjudiZele osigurati zdravlje seb.· .tnjaka i bos ga:Zli1li o njemu vjeruju6i da nece imati p naboj na nogama i da ill nece boljeti noge. nego je same prekorace kad je vee prilieno izgorjeta. Pri tome 11 Hrvaeama kaZu: )}Sacuvaj me. Ivan Sviflnjark. ad ove bolesta«. krties (kres. a mladic je ca.. ce mladie kojemu je namijenjen bitt djevojoi sudend mladie.stio zarucnicu i njezinu rodbinu u gostdonic. Gavazzi. Djeca. .zuje de. piesalo. naoeru mladih klasova zita.od ove bolesti«. Vjer-ovanja Ii obitaji U!Z ova] blagdan su br-ojna i raznolika u drugirn krajevima dok su u Sinjskoj krajind. ttl.G9 U Sinjskoj kr-ajlni vaare se loZe »u osvite . za srecu i obilje. prze ih na tJoj vatri i JOOu. 484 . preskaeu. pomaJol . Na Bv. U Veld6u vjeruju da ona] tlto se pospe tim pepelom nece iroati po sebi rana . Boie.. U nekim sehma danas se vabre loZe u crkvenom dvortstu.. Kada se vatra razgorli. natrag' te pl1i tome govore: )1 dogodine docekao Sv .jaka t kiitu senice zdrav i zivI( (Glavice) ili »Pomozi Boze i.jenaCiOka ostJavi do jutra u posudi s vodom na prozoru i itojj C1eak ponovo procvjeta ka. Sasta· ViU hi se clanoV'i nekoliko porodica pa hiskupa loml1 vatru.a dame podatke 0 svetsovanju tog prazmka nalazimo gotovo U oiiavoj Evropi.tnjak. Iva. zajednieka je tradioija svih SLavena. svetac dobio u Sihjskoj krajini ime po toj vatu zvanoj sVi. rjede odrasli. pa eese oslobodim glavobolje. Sva trt opaJ. 88. LoZri.'e preskacu vatru . a U Bmazama kaZu: ))Evo. Stariji Ijudi n.13B Znacenje paljenja va<tfe vidimo ez podatka da je krscansk. str. zatpalili smo svitnjak novoga kruha«.a i svailrome namijeni po jedan ci6a:k. It Ibid.jjdana.

U Potravljru se . ako neka rena irna bolesno dij ete . a i u S1nju pal4.Sdnj&ka alka odrzavala . rastegnuga i povlaee preko polja vjerujuci da ce time osi<gurr8lti dobar urod usjeva .ije6i.i gleda kamo ce odletjeti jer ce odanle bit nien su<1eni mladtd. VIn) uz lroju su vezani mnogi obicajri i vjerovan... VI) bude magle. VII!) nama posebnih obic. taiko neka odnese bolest sa moga ditetau.ko je ovo odndla voda. a VOM se baoa na mjesto po kame se dnaCe ne hoda. Na Vidovdan uiutro. U Hrvaeama kaZu da je Iumi. aka na Vidovdan (15. pa se o¥a:j svetaczove sveti Ivan Ku:pavac. u pravoslavaca 2. Dvojica uzmu jedan konop.li. M.lro su blld.ia i kada mnogi iz blize i dalje okolice dolaze u Sinj na zavjet Gospi smjsko]. Obi6aj kupanja je rasiren u citavDj Dalmaciji. Uom Velike Go. Ka:Z. u drugdh. NajV'i.VII) vrije6i svojezi. Na Sv.z Getinu i ikare: »Ka.to.I voda na Bv. prije izlaska sunca. TIa Ivanjdan ujutro prije sunea svuce dijebe i njegovu odiecu bact nd.ozuata . Anu (26.1isu se svitr njaci .logdje no6ival i cak i na uldci prislonrvst se na kakvu ku6u da bi ujutro sto pl'ije paCem zavjehnu molitvu.leZeine i to za svoje zdravlje.a imace ljeti.bubamaru i govori: »Prnbaka vistJiea. Ivana. VI. Govort1i su da je to protivgrQ2nice. N a Svetog HUu su se iz planine dogonil!i kanji i v:olovi da u selu rade u vrijeme zetve . a u Dicmu su gonili Ii ·stok!u dase okupa u lokvi Ii vjerovalo se da ce nason lrupanja ozdraviti svaka zivotinja koja ima cesa1u .senl. ukuCaiIla. bit ce slaba psenica i ostal.Vjeruje se.iCica?{( . Toga dana.Snje vrtjeme i p.ima OOra. a u Sinju je priredivan vatromet.. iz sela dalje od Cettine. (15.vstvenu moe. Na Ivanjdan djevojke nastavljaju Ijubavna gatanja.ese da se kupaju zato da budu zdravi preko Citave godine i da nemaju Usajeva. a u pravoslavaca 28. IHju i na Sv. Uzmu cvijet ivancice . V id 0 v dan i S vet i II i Ja vezanih za njih . IUju (20. a liZ to je u Sinju bio dernek koji se i danas cdrzava. Ljudi iz daljih kra[eva dolazih su uoei tog blagdana u S. a maze vr. zdravlje djece. 485 . BoZiic u dJelu K u r l 'an d dao je pt"ilkaz toga zav jetnog kretanja oko erkve na Jro. djevojka uzme prnbaku .vanje toga dana dobro za zdravlie ociju. po lieu. Velika Gospa Gospa sinjska U vremenu od Sv.mj i bi. negdje u gnnlje.§aj.kaZe da je protiv svraba potrebno prije iz:laskasun.zvan curiea.vatre. nema mnogo blagdana i obieaja Najz.naeaj. I pravoslavci u Sinjsk!oj krajmi pale vatre uoOi Ivana Svimj'aka ali "i 13 dana kasnije uoci Jovandana.niji cr:kveni blagdan Sinjs·ke krajine 'je Velika Gospa. trgaju lattce i gataju da Ii ih momei vole.aja. Jedino se u Glavicama vjeruje da onaj tko ima stoku ne smtje na Sv. su se nekad lrupali doizlaska sunca iii u Cetini m u kaJk. pa i za zdravlje stoke. U negda.V1U tzvoru i lokvd a.ca umHli se na tzvoru iId pred kucom. di je moja sr.spe U okolnirn selima. Ivana db 'je.se toga dana. VII. usjevi.se su se zavjetova. LJudd. isla se u Glavicama»trunit rosu«. U Hrvacama.

na sve cebiIi snrane svijeta ljudi su gledali Gospinu sliku i ocekivali da se Gospa nasmijesi. kada se vjeruje da se Bog potpuno rasrdio na ljude i kamjava ill susom. koja kasnije - koja Sajarn koji se odrzava tom prilikom traje 2-3 dana a veoma zivu sliku toga sajma dao je takoder M. xr i u Rudi. XI) III GaB. "Ibid. kao balvani mutnim kanalima. prestisu. na Bv.putem veliJke kolovozne ljenima p80 donosirno clio tog opisa: »Veo ranim jutrom velike zavjetmoe pocanaju puziti na koljernma od crkve p80 oko varosi poznatim brZe~. Mihovila moglr hi se po svom sadrzaju svrstati u posebno poglavlje drustvenih abitaJa. 238 J 260. IX) islo se na dernea u Solin. na Sv. sporije. svi su se skupili kod crkve i u dugaekoj koloni prat1liGospinu sliku rnoleci za zdravlje. smalaksavaju i prase svojim haljinamakaio pretovarene gaete jedrima .. i cesto je bila procesija. "BoM!!.je. IX) u Gljevu. zemaljsko tijelo«. i nesreca. srecu i obilje. Koja prj. 227~22'f!. Na Malu Gospu (8.. Kada je pocinjala procesija.ja uz gospodarske radove.i veseld.. Sinj OS. A kad .. Dernek je nekad bio najbaljaprilika za sasbajanje prdjatelja I znanaca iz razli. U Tri1ju j€ demek na Sv.se u crk:vu. a mladici eamiran: -zagledaju i paje .aticu 'i kapljrima suzama one u prasim.ali cemo ih zbog veze uz jedan odredeni blagdan svrstaei u kalendarske .. Nakapat ce te sagove prasine krvi dz svojih golih razranjavljenih koljena..citih sela.t: Na derneku je uVlijek bilo liivo. IX). JeTohima (30. nisu brojni i jedino Una nesto obica. Svetog Mattina en. No naivise BU se ljudi nadali da c:e pl'ocesija Gospi sinJskOj donijeti kisu. Sve Svete O. procesiie. Mihovila (29. Sveti Mihovil .vije. Nikolu (6.. xn u Lucanima. X) u Otoku.il Ali Godisnji o'bicaji na zavrsetku ljeta i u jesen 1. one rnisle da je to necista krv koju su zrtvovale u mukama ne sarno da spasu dusu. 486 . VIII}. a podabke 0 toone dat cemo u posebnom poglavlju ovog priloga.dbu.1 Sinjskoj krajini. 237. mfmoilaze se. U Sinjskoj krajim stanovnici svih seta dsli su na Veliku Gospu na dernek U.pije. SIr. plesalo se . a onda se ide u gostionicu. Baillie u spomenutom romanu.godisnje ohicaje. smatrajudi ga blagoslovljenim. Sv. kao i uostaum ·kra:jevirha Jugosla. Sv. igra se koio. prijatel1ji i rodbma dolaze svojima u posjet ina rucak. momci su warnjerali djevojke i ugovarali zeni. str. str. koja je rijetko padala u kolcvozu. zaostaju.cast"€!djevojke. Luku OS. Toga dana dslo . otm se Gospina slika uklonl sa pastolja zene navale na cvijece koje je tu stajalo na postolju. " Ibid . cudotvorrnm i zazdravlje kortsnirn. stariji sukupovali Hi prodavali robu i stoku. pjeva . '* :+: .. XII) II Bajagicu Itd.tu (25.kolo. a aka pl'o:pIae€ zna6i da narod nije debar pa ne maze oeeleivati pomoced Gospe i bit de nevolj§..koj8o.se vrsro blagoslov IUrbi at orbi. nego i da ozdrave svoje bolesno. 224..Dernek u Tr'ilju Obicajii vezani 'UZ Sv. l{jg.ts .

ali dolaze . Kupoprodaja atoke (a u Trilju je poznati stoen! sajam) vrsi se najvise na28. Time pocinje period svadbi koji traje preko citave jeseni 1. Pjesme t muzike je nekada na demecima btlo u izobilju. Jabuke. sajam.tou svijetu. Cakod Jajca. IX) bude svecana misa na koJoj se zna vjencati i po desetak parova iz okolnih sela Vedrina. nanizanih na spagu. Like. Posebna oznaka Sinjskog podruejs. Gorduna. Bosne. oaporica I Kosuta. Na sam dan Svetloga M:ihovila (29. a mogu biti i toliko velike da prebacene preko vrata donjim djelom dosesu do tla. a takve boga- Foto: J. Neki stiZu u 'I'rilj vee . »eerneku« 11 Otoku (Ins!!:tut ~ 1I/. Nastoji se nizati orahe s mekanijom korom Grotulje mogu b~ti velriCine ogrlrce.keiz dosta udaljenih krajevs: iz BukoV"ice. Pjesme pjevane u kolu suv:remenijeg su sadraata i cesto parodije na suvremene dogadaje ne samo u SinjS'koJ krajini nego op6eni. Strmodolea. IX. Prodavac 1965. iz kojih jezgra nije izvadena.sve sbrane. Mnoge su od till pjesama lascivna sadrzaja paih necemo ovdje ni navoditi.i prodavaei i kupci sW. a pooinje dernek 5 plesom. Grotulja je niz probusenih oraha. zime. MiliCevic.27. IlgrotuljQ(( na. pjesmom i kada se upoenaje mladez i biraju buduci bracni drugovi. IX kada pos]jje podne dovrst steen. Uz to se igralo kolo i pjevalo na .Dernek u TtJIJu je JOOan od poznatijih u Sinjskoj Krajini pa onamo dolaze ljudi iz svih bUzih sela. U Trilju seznalo skupiti 8-10 guslara koJi su pjevali jU:fiacke narodne pjesme iz prostostr. su grotulje i darivanje grotuljama.lrodnu umjetnost) 487 .

jahuke :i drugo voce. Svetoga Luke 08.pro<iavalo razliciti nakit ad rnetala. ustakljene i uokvirene kie-slike Bogorodiee s djetetom i razlioitih. ser. a ostataik nosi ku6i da i susjedstvo vidi sto Je dobila. Neao . najv<iSe Zena . rodbini ~ prij<ateljlma.pase.silo d. da ne moze hodati od tereta. a zatim SU ljudi odlwi. Najveoe grotulje prodaje ne1ci.a obuCenih U stare narodne nosnje. onda se is10 na groblje. a sada dartvandem grotlulja prvi put jaWlo po:ka:zluje tu .a:d nelm djeV10jka dobije 1:loliko grotulje. ne vadi ih va. .k prvt put upozna i zamiri kao i zarucnik iIi onaj koji sa dUZe vremenapo2[laje s djevojkom. ili prolazniclma.nka db svetoga Marka«.seoskl proizvodt leze na arartma prostrtim po zemlji. Poslije mise ne bas brojni posjetiooi dzisli &11 iz crkve i otiS1i.Ze se cia mladie pojii djevojku.d i do 80 grotulja.i nekoga odnjene rodbine tko senace u pratnj.tiji kupuju i daruju svojoj djevojoi. Tamo je nekoliko prodavaCa kic·robepostavilo svoje »standove« j_ uz zaglusno vtkanje r. Zen. Manji dio je u gostionioi i jedino prema brojnim posjetiooima U obadVlije gostionice moglo se pl'!imjetiti da je u sew dernek. Demek u Otoku na SvebQga LUlku trajao je jedan dan. D. GrQtJu!je daruje djevojci rnladic koji ju te. mladi. u nidta ruk:e. K'a.VII 1715. Stariji kasnije komenttraju kolmo joj je kupio grotulja.dnjje vrijeme pa se kaZe: )~Sveti Luka. bilj.. lrojI suse zamirali fau u gostconrou 1 tu mladie Casti djevojku . u Cast 140boraca koji su 17. ~o su rnornci na demeku hili zagrijani vinom. SimUll(>v:16 (v. jedrtarke smede iIi Ijubieaste brokatne pregace.o je potrosiona pojenje .Dabije poneka. opet se lIZ crkvu sakupilo viSe mladezi.tJ. metnd.k:otieprodaju grotulje. Dana 18.Dernek u Otoku Od. na rucak rodbini ·i prijatelj'Una. 1915. Ovi . X) vee poCinje hla. ali mnoge djevojke nose jednake marame na glavi.u robu jizlozenu na.:ojei3etaju. Pos1ije 16 sat.ko grotulja 'll rukama . Simu· nOTIe k:aZe da eu demect redovno zavrsavalt tucom. 3&).711 SveH Luka -. prodaju. 313.ca i djevojaJk:a l!. prtsustvovao sem derneku u Otoku. Nema djevojaik. Z:arucnici iii oni.s:ke n:ikada same ne kupurjll grotulje.pak eini jednu now varija1Iltiu narodne dJevO!jacke niOsnje 'i sigurno hi iscpll'ije istJra2li.i .je te tiajalo do zalaSk:as'Unca. Oko 17 satt vee je tu stotinjaik.vanje row. ko1ilk. Prije podne je bila misa s procesijom. muskarac: preoaceo ill preko ramena.i nud:i. Nesta od toga ona odmah pojede s prtjate1jicaffia. pogjnuli U borbi protiv SaTasker Mahmed . No nekadasnja uloga derneka vee je gotovo nestala. tmzgoIi6enih Ijepotica. a svaka rena drm po neko1i. tu su bili i prodava6i nektih teksbilnih predmeta i slatkisa kao i tridesetak seoskih prodsvaca. nego 1m ih kupuju mlamoL KaUk. koUko drugog voca. a dODjise d:io gotovo vuce po zem1ji.dz l:ega se vim koliko je rnladie bogat.j lSpOmeruka podignUita.. 488 . X 1965. jednake sUlknje i bluze.svoju vezu. a kada se zavrsilo bez tuee smatrali BU da je bio slab dernek. Kolo se igralo kod ctkve 1 kra. rasgovaraju i povremeno razgledaju pojedin.. na PosLije ruoka pocihjalo je kolo i· vese}.

do mene« 1. pa mla:dicl pocinjupjevatl. i s kravatama. Da bi brz. a dosta je odjevnih predmeta njemaOkog porijekla jer flU mnogi bora.dna jesenja noc spuSta.ze kucama. se na rnjesto gdje Je i 469 . Vlas1tik. MIadi6i su u suvremeno] odj OOi u bijehm najlon-kosuljama . pjevajusamo-stinove Ikoji ce svojom vulgamoscu bitt sto a-t'l'aktivnijL Jedan mlaQ. bluze i mararne za glavu. No i uz nova odijela stranoga porijeklaostala je u nj.ce iIi kucama u susjed. pojed:ine skupine djevojaka odla. Dosta'ill kupuje i grotulje.zgodioifigure od glpsa.djevojke i dalje Setaju i nitkone prihvaea njegov poaiv.ima sklonost za-staru domacu pjesmu reru. dobiti tisucu.vJj.PrOdatmCtce ))9'iotulja~ Foto: J. ieli zapoeeti kolo.e svratnl pozornost i privll'kU druge.i u NjemaOkoj ill. curace. Nesta viSe mladesi okuplJa se oko prod:avaeatombolekoje su ih dali voljenoj djevojci da dh nosi oko vrata.ja breZluljoima oko Otosa. mladi6i 11 gostioni. aI:i.na sela i njihova pjevanje rera odzvan. su lh dobiliod svojih tamo saposlenih. rana prohla.0: ))dernelcu« (Jnstitut u OtQku za narodnu umjetnost) pokazalos:klonosti djevojakaboga ikraja za odredenu iboju i vrstu materJjala za odjeou i za odredene 'kombinacije bojesukI)je.ic pocinje pjerva>ti: »Vaeajte se. aJi ne cia bi nanizane orahe s grotulja. Mili6evJC 1965. nego da razbi~aju i jedu glavn] .· i voca 1'. pokresne mtete poeiva prisutne da okusaju sreeu a jedino se dje6uxlija skuplja oico njega i pokuSava za20 st. d. Dok prodava6i i dalje iUZv-iklljU i reklamtraju neorodanu robu.

zima). U Hrvacama uoci Svih svetih paUli su se svitnjaci i pucalo iz maokuia. KuSa. Toga dana djevojka ttaZi ot- 490 .isima i vocem.c (npr aka je Bozic u utorak 25. M aterice su u drugu ned[elju pred Bo. krupiti se moze jednim orahorn Hi jednom cigar etom. xn kdju smatraju po6etkom zime. No zato je u Sinjskoj krajini bilo uobicajeno daridarivanje djece na Svetu Luciju. XII) rjede se spommje u seldma oko S:inja. Na Deice (nedjelja pred Bozic) djeca prijete da ee objesiti oca ion se otkupljuje slatk. Donosi jOj rakije. (Sveti AndTija je 4.nekad bio dernek 1 ples. Ako ie djevojka zarueena mladic dolazi njenoj majei na Materice i 'trazi otkup. u nekim se selima Svi svetdzovu Prvi bozic. a ne kao danas .fu. ajci da ce Je objesrti m aka se ne iskup].1:!i. II i raouna se da tada prestaje Sveta Katazatvara vrata. Pot~raj studenoga dolazi Sveta Ka. 01.ta (25. XD. pai Evrope. Darivanje -djece na Sv. pa cemo zbog' rnnogih slicnosti obicaja i vjerovanja ~i njihove medusobne povezanosti. ali koj'i je trajao dugo u noc. Bozic-ni obicaji Kaiko srno vee prije spomenali. Materice i Oliici ObiCaj poznat u cijelo] Dalmacij! odrsava se i u Sinjskoj krajini u drugu i prvu nsdjelju pred Bozic. Martana (11. a ona nJega obilnije dariva O{Dsulja. sve ohicaje kojj se odrzavaju poslije toga »Prvog« do »Posljednjeg« BoziCa (kako u Sinjskoj krajini u nekim selima ZiOVU blagdan Svetih triju kraljeva) (6. XI) imaju uglavnom reI:igijski karakter .saroo do prvoga sumraka. I)bbuhvatiti podzajednickim nazrvom boziCnih obicaja.nje rnladog villa U ostaltm krajevima Dalmacije i Hrvatske obavlja se opcenito na dan Sv . Toga dana mladie dolazi sa svojtm prijateljima zarucmci na silo. XI) i DuSni dan (2. XII) Na Materioe ujutro djeca pripreme konop. XII.. Majka im daje statkise i voce. kako u Sinjskoj krajini.) lito smo spomenuli uz opis svadberui. ali mogu 1. U citavo] se S:njSkoj krajin1 za Sve svete kusalo mlado vino Lorida zatvarale oaove te se taj dan uz obiInije go$oonje smatrao »prvirn Bozicern«. bez njega prijeti. Sveta Kata zatvara. Nikolu (6. Svi sveti i Dusni dan Svi sveti (1.. talco i U ostaUm dijelovima Jugoslavije.h obicaja. carape i sl.i posveceni su stovanju pokojnika. . XII Ocici 3U U nedjelju 23. pa se govort: Sveti Andre otvara. kaiko to vidirno iz podataka u Zelovu gdje su r>oditieljiostavljali ututro djeei daroveLgovorili da im je donijela sveta Lucija.. a Materice U nedjelju 16.

c rvruto da seu. NaveCe mladio dolazi na prelo kuci zaruenrce dariva odjevnim predmetima i slatkisima. He:s.Irvacama se Pof. Sarajevo 1961.in. a treci nesto tanji. BadnjaCi BU stajali prtslonjeni blizu kuenih ulaznih vrata do mraka kad su se unostli u kucu. .!. 161). II . r-ovora dn se n:.pjsl S".) sertja :.erena potvnruju kno redovnu poiavu." U Ldvanjskom polju doma6in unosi obicno tri badnjaka.78 U Sirijskoj krajini badnjaci su najvise ad hrastova drveta. (Prj tom t. pa i na Novu godinu.mr" 1«I1<>S' u vi+. 222.. U l.t kako de u iznosenju podataka 0 bo~iCnim obioajima biti tesko u svim alucajevirna odvojiti te obicaje-od novogoc1iSnljih. ·34.ldna '.la.an.'tJe& ·paJe se sarno prvog ·d&!Ia I30~j6l.'nki 1938. SinJske k:rajine.).1 obl.3\lZlltak navodt da seu Hrvac. stjeta i do Nove godine vise Sa ne Odrzavaju.:-. G!.iena dane.. a neki dovlaoe tek na dan Badnjaka. str.BoiiCnp. 15-16. omsn bo~\cnih obicaja donost jo~ neke podatke .rAko u tom svijetlu razmotrimo podabak da se u mnogim selrma Sin]ske krajine Nova godina zove Mali bozic (0 cemu ce jos biti govora).:drlt druglma . Ivan Ujevlc.) ujedno idatum pocetka nove godine sve do 10.sattm slama (str. PI' mnogi ka'. rstr.\(. str. dok to l1aJii "li. »a ako na ognjistu nema priklatia..77 U Poljicima kao i u Imotskoj krajini unose se tri badnjaka.75 No ovaj podatak 0 dva drveta badnjaka u Slnjskoj krajini lzuzetan je [er se u svim selima potvrduje prrpremanje triju badnj aka.'':I1'ls.).rall a imatl aa umu I subjektivnf -stav kazlva.1IJUa najcrtie unose badnjaci.kn. Ta tri panja zovu se badnjaei. 1901. Dinko s. dana B0).5 m. ~\ . (dalJe: LillngmOO1). unese cetiri badnjaka« . str.vlja u gnijezda u kOjin:ra 00 le~u pilicil I str." Cllvn \ ~ta. -. Neki su domaclm vee prije usjekli usumi Dri panja duga oko 1. vrhgorsko-tmotska 'krajtna. promjera25-30 em i volovtma ill dovukli kuci. Dva su deblja. Bo!icni blngdani.imunovie.' IvanlSevlc. Tail SOUnU(laiTte. kome je otao bto napredniJ i domadin l pril1cno je putovao po sv:ijetu.sbrti.i·"Wl iznose koo radovan slue:>] 01)0 sto je samo u njegovoj ku6i \!obi~ajano.'1.CQJe. ZNZO. Nov. Badnja. " Radrnila KaJmakovi". I. koji je u svojtm djelima optsao zivotJ stanovnika Sinjske '1 Vrlicke krajine. Erdeljanovic donost Jo~ neke pojedlnosU oobi~aJirna S-injske krnjine. str. 186" 11 dnl. No svakaIko se nastojalo dOVluci deblje badnjake jer setime pokaetvalo i bogatstvo kuce.r :113. 187. n. EtnolOlliJ>t.k Datum pocetka Baziea bib je 11 krscanskoj eri Dionysiusa Exigusa (6 st. :.tn (Ii'] . Studien \III" Geschlcw: der "Ol)l.Jdl! U posjete veti prvo . a -same u slucajevirna da domaem nije imao hrasta.~nik Zemaljskog" muaeja u Sarajevu. a samo u Brnazarna i Kosutama spominju se eetiri badnjaka. (u katolika u Velicu ani se oak zovu troistuo). Nisu bili nicim ukraSeni ni ok Icell'i . str. <1ok I'"S.6'1.. ..1l~ sve 'b07. uzmiao je drugo drvo. kako [e to slueaj i u drugirn hrvatskim krajevima. " Simimovic (v. S-useljflI): .(.t{<\" .i:a_ Iz razliilitih railoga pojedincl iii pojedineobitelji unose !leks izmjene 1.i.a \\ Livanjskom poIju.il~a rstr.!.. bili" 39).oi objc>iii. 1. Tako mi Je Jed"" k~\>::ivv. sj. 'Elnol<>Sku i folklorlstlcka 'isplt1v. opisuje slavIjenje pravoslavnog Bozica u manastiru Dragovicu gdj"e je zabadnjake osam najboljih volova dovezlo dvije najvece bukve. 4I3.lem. 'l'radilioru. Erdeljanovic u selu Hrvace spominje tri badnjaka.s. BoW'.uche. II provjeravanjem u susJediloj ku<!:i u~"rc:Uo sam da su svi unosni ·jzuzev!H ukucana tog Imtiiva<1a.I. stotjeca. A!H . Na Badnji dan vrse se sve pripreme za proslavu Bosica koji Je uz Novu godinu najveci blagdan ~{I'S6anskogstanovnistva. '. a jedlno su u Kosutama bili okiceni brsljanom i jezom (zelenilom).n Tiedeakatemi'l-. !. 32L "Enleljanovic. njegovu setu niknda nije unOS1Jn u !elleu slama ! barli)jak.wandentngen Ellphmt Rh". sto suse tamo naSle. "Wo:ldem~r Liul'~"n.i ova] put on njuobHnije kup od zaruenikova Time se zavrsavaju oca.: JOO). onda vldimo koliko 8U ta dva blagdana povezana .

koji se . melee. ove goddne pa 1.klinjruCi Boga »da saeuve. uz isti pozdrav i odgovor.skarci su pucali iz kubura ipusaika. a u UdoviOi· 6ima se u. PootJo su postavljeni badnjact izla.ze po k'OSaru (sepet) iIi naramak vee pri:premljene slame. najeesce se najtrunji badnjak postavlja ozgor Ii popr:ijeko preko prva dva. drugo voce i bombone . domaein pozdravh »Faljen Isus! Na dobra Vam dosla Badnja veee. a onda nazdravi svim ukuCaniima redom i . U Hanu domacin uzme Saku slame 1. kao sto se krsti dijete:. deblje postavljena paralelno.i kao prijekIad da bolje goo.1a kojih se pri:drZa. nego u svaik10j ku6i moZe biti drugi nacin postavljanie. a zatim . kada je unosen badnj.uCatniodgovore: »1 stobomza'jedno. U Botravlju se kaZe da doma6in tada krsti badnjake. Ovaj badnjak postave negdje . a aso je udovica s malom djeoom. No. mole »vjerovanje«.badnjalk: unos. Kad stupr izvana na kuCni prag. a u najv:iSe slucajeva ga skrope blagoslovljenom vodorn I.ak. Badnjaot seunose u kuou navecer kad Be svi uku6ani skupe na veeeru. doma6in ill doma6ica ~92 . dusmantna 1 neprijatelja«. bademe. onda tzlazi po drugi 1li ga unlOS:i rugi muskarac. a d0ma6in vinom. U slueajru cia su unesena 4 badnjaka jedan je sluzio . a negdje ozdo da se rna njega prva dva naslone te da im sluiZ. V'ljerovan. ad vdStica. njorne prekrizi badnjake . polijeva ih bukarom villa »na krlZ« . a uku6an1 odgovaraiu: »I s tobom zajedno«.! obitelji kioj. Desni badnjaik je Uvij$. domaoin ga stavi na ognjlste 5 desne strane 1. Domacica pri tome skropi badnjake blagoslovljenorn vodom. domaoin izlazi CIa unesebadnjake.k ureZe kriz. Svi clanov. U Hanu. ToO111Su pravd. Ako nema d u kuCi odrasla muSka~ca. On se prvi unosi u kuou i stavlja na desnu snranu ognjiSta. Kad u Dugom Polju na Ogtijiste. P~iHkom nosenja drugog' badnjaka. unosi se posljednji. unose je u ku6u i poslplju po podu.tek tada jednidrugima pozele sretan Badnj.Kad domaein ulazi s badnjakomvdomactcaga na pragu posjpa Zitom. u dugome vfkul« Ukucan1 opet odgovore: »1 IS tobom zajednol« Prije prvoga svjewkog rata. U slamu rediteljt bacaju smokve. opet onaj tIro ga unosi pozdravlja na isti naein iukucaru mu jedna:ko odgoveraju. taj urea stavi malo pSenice kad:a je badnjak na ognjiStu . dogodine!« tJik. Kada unesedesni bdanjaa.va odredeno selo.1 su na.1pri tomegocori: )}tT ime Oea i Sina i Duba svetoga«.ognjista. mu. negdje postave ozgor i poprijeko. a tree-I Izrnedu njih.si desni badnjak. nesto debljt i negdje se zove desnjak.. pozdravi ukueane: »Fa)jen Isus! Na dobro vam dosla Badnja veee (ill »Na dobro vam doss BoZi-61 sveto porodenle«). dva U Potravlju i Bmazama se na desni badnja. putu ild na radu daleko od kuce. I kada Je veeera pnipremljena i svi ulru6ani u kuci. Prvo uno.: »U malome grthu.izmedu dva.. Pri tome svi skinu kapu i stoje na nogama .aik:. unosi goa ona esma. PosUje toga (u nekih piri~e unosenja slame) prflaze badnjaotmai domaetca ill polijeva blagoslovljenom vodom.je i za.To se c1ni da bi bolje roddla ~ca. pa 00: zato zove desm badnjak. prostor oko lru. dje6Mk.skropi citavu kucu. dolazili su kuci da prisustvujuzajedn:iOkoj vecerrna Badnjak i rue-moo BoZic. kad unosi badnjake. valjajuci sa po stamt.!«a domacin doda.i djeca se zato ottmaju. more.ee i stokn.stavIja na l1jevu stranru. TteCi badnjak Je najtanji..kao prijeklad.

u.ill do Nove goddne. Sa svije60m. polija ga i dogociineu.ravo· slavei skropiLi badn~~e krvlju janieta Ui ovce. Swda je uobteajeno da se prije veeere dade obilatija Ii bolj'a hrana doma6:ito. dase vtno bacalo na badnjak zato sto je veselje. oesnica se ne Iede do Malog baroca.Ibld .susreou i u drugan seldma. U nekih je ta cesnica polivena uljem i vinom una kriZit. i svt piju pa da i on bude >m. Poslaje toga sva se stoka nahrand najboljom vrstorn sijena stoga goopodar ima. Ovcama Be da:je ti malo vina iz bu:kare.Neki BU na Badnjak. Za veeeru se spremdo bakalar i krumpir ... zatije se malo v4:na ·iza desnog uha.suje :ni. PM tome se moli. kUhali i pekli jel0 za Bozic. jednoj i:za sebe.izaj. U Dugom Polju daje se bolja hrana na uju1. jednQlj ispred sebe. a ovoe odgr.• str .Po danu se zakIao ovan iIi ovca siljegiea (koja se nije janjila pa je debela). a ako nema ondase mklala kuJa kokos. Ta se pogaea daje OVC8JIIla na 'kriz.skanjem otrora CaSe.lZio eobanu i onda bi je lomili.IDe u ruke pogaeu koja se nosila medu ovce te kaie 6obanu: »Oees l!i srteu ill komad?« Oobarrl kaZe: )}Sa 6u ~ sricu i kornad« te odlomi komad pogaee.h pritl. Zivotinjama. Na BadnjaJk: se posbi pa se Citavdan jela posna hraaa. Pogacu ne1lk:o dri. Poo1.pijeIl«.i. h " . stl'. tj. KaZu da Ie na. U Veli6u se cesmou na rubu Ukra. Za veceru na Badnjak.2Jom.. Ovaj opis lz· Veliea rima elemente kidji Be . Zatim uz iste rijeei dcmacin nUdi pogaeu svim i ooi otkinu po [edan komad stQ se jedeposlije uz veceru.r{) i kai. OVOOT8WO. odlaze sa svije6orn. jednoj desno i jednoj lijevo. svijeca se ug:asi na uho najboljeg ovna.oji najviSe odgrtze te pogaCe.SO U Velieu je zabiljezeno da poslije postavljanja badnjaka DR ognjiste domacjin iIi domaetca u pratnji svm ukucana. 493 .e da goveda pitaju jedno drugoga kak-o su ruoaU. ~vlo!-Stu:lU. a ovei 'koja se planirala za 'klanje iduce goddne... pa i cobana i torova.peCenicU.s0ltn iz sredine izvadi jedan kolut tijesm. ukuCani veeeraju.zaJtiane za ooZienu Pr.00 u§t~pci na ulju. te stoka nahrsnjena. Zelol/U lie do drugoga svjetskog rata d0m. ali se to vise ciullo poslije veeere . pekla se posebna pogaca bez kvasa i jedna pogaca oct boljega bi. pogaeom i bukarom V1na ru tor ovcama i daju im pogaou. kri~vima i ubodima viljuskom iIi BU oct tijesta na njo] bile dzradene figure janjaca. Stal"iji BU pootili teko da nisu gotovo rusta jeli do veeere . vdnom i pogaoom ide Be samo medu ovce i magarad.1o su uneseni badnjaci i slama. U Zelovu su p.Dclao je u J:lUltama pogacu i pl'l1.. :krugova dobivenrl.jelog brasna zvana eesnica.. a kad se zawSi moUtva.fje poeetka vecere obavlja se joS jedan dio obieaja vezaJ:i! UZ.1uvolove.a.a6in obicavao U cekati na kucnim vratime da coban dode ku6i S ovcama. koja je s gornje strane bila ukrasena prugama. au Hrvacarna kazu. 594. Zatim idu svi U kucu i domaein UZ. a onda Be rom ea.jizdrzlj~vUi 'i najbolj'i ovan Hi ovca k. a ne mec. ottmajuci setko 6e dobibi rveci komad [er ce u 'idu60j gocbniimatli bolju sreeu. Taj se k'Olut posebno pekao i nj1me je doma6in gasto svdjeee umasanjem u vdno i kalpa:njem na svijeoe prako svih boZi6n1h blagdana do ukucaruma Home Nove godine. SM.19 polijevaju badnj'ake vmom lkaZiu: ilKo ga pollva ove godfne.

ne kupovne od . nego samo djeca vicu: »Eno moje svice. nego same za vrijeme rucka na Bozic ujutro. Za vrijeme vecere ukucaninazdravljaju [edan drugorne nazdravlja svak onome koji rnu je s desne strane. \I jeruje se da na to sjeme i plod neee dolaaiti nikakve nevolje t tuoa i sl. U Zelovu je domaem patio svijecu taka da je imao jednu xglavnju« badnjaka i njome palio svije6u Hi puhanjem u komad vatre koji dr. Amenl« U Pat:ravlju se kaze: )) U debar cas se QZegla i utrnula.stearana. ostavlja seza ostale dane Bozi6a da se njime apet gase iste svtjece. U vrijeme vecere u Dicmu domactea polije badnjake vinom i kaze: )IU zdravlje . domacin Hi tko stariji uzme vatralj (00 poticanje vatre). bolje de u idueo] godini rodH1i Zito i onratno. ko1'ko ovdi iskara skocilo da bi toliko frn'o krava i teltca. masicarna. 494 . a u Hrvaoama se za[edno S ostacima svijeca daje dorna6im zivotinjama. a gdjegdje ga pojede domaein ili daje cobanu da ga ponese utor ovcama. zivio!« Kada veeera zavrsi. a onda svi sjednu oko ognjista.. a. vesele se i cekaju ponooku da rdu u crkvu. koja bolje gori i kaZe se da ce polje natoj strani bolje rodlti. a ovoliko koza i jarica«. Nekad se paUla jedna svijeca. koje rnoraju biU rauene ou voska. U tme Oca. U to se zito. Da mili spasitel] prebiva medu namt i u dalje vrime.se i dogodine vidili svt skupa kraj ognjiSta!« a ukuearn odgovore: »15 tobom zajedno!« Poslije vecere roditelji daju djeci voce i slatkise. Pri tom govori: »Rodi :<:lto.Dok nije bilo stolova i stoliea u kucama. koliko ovdi iskara skocilotoliko rma kokoslju i pilica. Krub kojrm su se gasile svtjece.ko sa trneova svica da se u ovoj ku6i utrne svakozlo i napast davolska. JOB san ziv!« U Diemu pri gasenju svijece domadin kaze: »Ka.svaki USlV sto se sije«: Negdje se pri tome mali »ocenas« a negdje se nista ne gOV01'i. Odreza krisku eesnice. jos gort..). umo6i je u bukaru ilicasu s vinorn i pusti da s kruha vino kaplje rut svijece. cesto domaci sami -rraprave te svijeee. pa se ona u Dicmu zove svicaza mrtoe. U Veli6u se sjekirom otklne kornad badnjaka i namaze voskom pa se njime up ale svtjece. na njega postavili cesntcu i ostalu hranu te okolo posljectali i veC-erah. naime. domacin gasi svijeoe. pjevaju. 'I'o se zito stavi u sjeme za sijanje. njime udara po badnjaku govorect: »Koliko ovdt Jskara vatre da bi toliko irn'o konja i Zidrebadi. Sma i Duha svetoga. Negdje pak samo kaze: »Rodi16 nan vmo. a cia bude mir b021ji i niegovo porodenje!« ili»Kako se utrne ova svica tako da se utrne svako zlo u mojoj obitelji. zataknu tri svijece. Prije t pcslije vecere moHlo se za mrtve. Svije6e se ne pale sibicom. Amen!« U Hrvacamase gleda kama ide dim Icada se ugase svijece. ukucant sa na slamu prostrli arar. i ta je bila namijenjena za mrtve. KaZu: »Dobro ti dosa Bozic t sveto porodenje!« a drugi odgovori: }II s tobom zajedno. U Velicu se gleda kad svijece gore. Kad su se badnjaci dobro razgorjeli. negdje zvane trojica. pa se kaze da ce polje na onoj strani bolje roditi. AkO' se ugasi ria rije'c zIto.zi. rod:ila senica. Na cesniou sestlavi jedna casa ili veca posuda u kojoj je pomalo sjemena onih VI'8ta zita sto se namjerava sijati iduce godine. rcdi vino« te gleda na koju de se tijec ugasitt svijeca. U nekim obiteljima i nekim selima svijecese ne pale na Badnjak. paUlase u kucama gdje je netko umro u toku protekle godine. nego na vatri osdnjaka iIi posebnom svijecom napaljenom na badnjaku . piju.

i bozi6ni rucak. Kako u pripovijeci M u 1 j i k a kaze Dinko SitnUlloviC cije. Kada ustanu djeca i ostali ukuearu. Kroz bozic:ne dane izgore dva badnj aka . koji .kupus i svinje1Jna u veliku POSiUdu da se skruha dovoljno hrane za sva trt dana) Ili . neg:o sarno na BoZ:i6." dnja.Cesnica se skloni i skupa sa svijecama cuva za Mali bozi6 . 495 . Kada jedni dodu kuei.adije 0 piru i. Namassircane ne treba ni spominjati: cim je kame od njih bila osrne godina. daje. Iz udaljenijth sela na ponoeku su dolazili na konjima 'iliako . vatra se dobro nalozila da se ne ugasi cijelu noc.se pece braoce (evan) na raznju. Nekad je . Kada je jelo zavrseno.jedi dolaze cestitarti Badnjaik. 317. Na Bozic pri. vatru cijelu noo i da je 00- So zi c Prvi dan Bozica ujutro oko 3 ili 4 sata. a glava od peeenice pripada dornacinu ~ »glava glavd«. Bosicni je rucak obilatiji i masniji nego mace.z. a dio trecega. eko seugase badnjaci. i na Bozic prosjaei i sirotinja obilazih su kuce pa su im ukucani davali obdlatiju rrulosttnju... U Zelovu domaein poslije bozienog rueka. 3). su ked kuee..c (kat:kada se stavi kiseli .je podne svatko slavi u svojoj kuct i ne ide drugome ru pohode. Nije se ohieavala peel svtnja na ramju. pucalo iZ pusaka. pale se svljece uz say vee optsantobred.i. Prije rucka jedni drugimaceseitaju Bozic "i ljube se. Sus. i dliZe ostaju u posjetu.mnUahu.t:ila barem jedna jabuka od puske. Nekad se cijelo vecs na Badnjak i putem do crkve.da ce biti puna kuca vojske. na mtsu odlaze ani koji prdje nisu bill. Iza rueka stariji ljudi uzmu bukare "Slmnn(lvic tv 'bill 39). Ako su uk. ponajvise branu i pice.. U nekim se kucama svijece ne pale na Badnjak. SVl1unovi<l kaze da susa toga dana nastojalt O$\'etlti i J)unilita· mtI !mum dullmaninu.Lu se bozicnu noc pucalo iz pusaka..S2 Ljud!i su uza se nosi1i rakiju i smokve pa se cast. au Dlcrnu segovortlo Zatim se kuha hran. da bi osigurao adravlje ovcama ii jan} cima.se iSla pjesice ish su samo onrasli i zdravijL Struroi i djeoa ostajal. Ui.vom. godinu i Tri kralja.k kao neka svettnja te se ne smije ugasi:ti. ·idu6i na ponocku.lgali mu pojatu iii kueu Dad glr.m selima k-a:Zu da treoa Quvati. odrzavala . na Badnju Ve&!T: Nekll mu prisjedne! . ostajali su na dvije Hi tri mise i kuci se vracali tek u 6 sati ujutro. .u6a. Ponek'i. negdje domacica te su lozili vatru i kuhali nranu ctOk seorugt nisu vratili iz erkve. ne idu ni poslije podne. Simunovi6 (v.t:I'l Na Badnjaik. Za rucak .a za Bo. im malo vina ucasi iz k:O}e.se na Bozic jede klsell k. najdebljega ostavi se Ii euva za N. dan Bozi6a.M Badnje vece bHo najvise krada jer su lopovi tskO'ristlavali priliku dok su se uku6aW veselili i pjevaJi" pa Be moo poselJno Cuvala stoika i domaoln je cesto stramrio.BU gasene.upus s mesom i peeenica. str. Kao i uz veeeru na Badnjak. jef !. Negdje je ostajao domacin.'iJe -pr"v" os"eta"ko pojate ne planu u taj dan« • . a na.se ponoCka. U fiekim pak kucama svijece pale i drug! i tree. imao je barem ciZeparicU«. Na ponocku su polazili nekt u 1 sat. 28.ni posH spavati.ie oko 9 satt ujutro. U nekti.N ovu godinu. a kada su dolazill orkVii »svakorne iza pripaSnjace vi. pocinje Zajednick.sugasene svijece! komadic kruha kojim .Jr. bilj. str.ili kad cnkve.

an se isto taka na jednorn mjestu u se1Ju skupe muSkaroi :i svaki danese vina pa sa caste. a mladez se skupi aka gurnna. jer se vjeruje da je Ijekovit. au Hrvaoama sa sdpa po sjemenu kulkuruza. Nikolu (19. XII bia je dernek i velika slavlje u Grabu. izmeIi smo Bozic iz kuce«. Post pocinJe vee na Sv. osobitokod crkve poslije mise. 1).svinom i slrupe se na jednom mjestu.zu da je taj pepeo svet 1. igra kola i pjeva. tog se dana porrnre i rasgovaraju pa makar surra opet ne govorili. dug 25 . U Hrvaeama slama se baci u vrt gdje se sije blitva. U Dicmu se pepeo nosi na gwnno i sipa uza stozinu. da ovce manje ugibaju. Toga se dana vise ide je u posjete rodbini i prtjateljana. Ako su n€lki IU svarti.. U Haoo se taj pepeo Cuva za pos1pamje rana.. badernirna i slaitkiSi!ina. Dio desnog badnijaka. a onda ill da. igra se kolo. Neki slamu bace ustaju pod stoku iIi je prvo odnesu nagurnno. Drugi dan BOZlica Sveti Stjepan (26.. 'Negdje ka. insekti rli se njime pasipa prirana-k . ouvaju ga u posebnoj posudi pa njtme u proljece posipajuvocke i loeu da ijett ne dodu steto cine . napose alto se tko posijeee. U Velicu se slama nosl na pod vornicu. pjevaju i razgovaraju. Cetvrtidan Bozi6a Sill Mladenoi Hi Nev:ina dje6ica. u Dugom Polju se ostavi 1. U Dicmu tiek poslije Tri Ikralja jedan sedio badnjark:a staV!l na prozor staje da »od blaga odbiije 'Sv. tree'i dan Boziea.o« vo6ku da rou danese ploda pri OOmu govori: »Povrati se. U Hrvacama zene vjeruju da treba Ita vatriad badnjaka peoi dunje i davati djeci jer je to lije'k protiv grlice . U Potravlju i Dicmu slama stoji 'lIZ stozinu i kaze se da odgoni vjestice od kuce. U Zelovu lovei su na Bozic izvodi1i razlicite igre.joou da ne hi dQbila 6iJ'eve. post pred njim je dug i strozi od katolitkoga.30 em. oeste se stavlja i u druge vrste sjemenja. Bo1licn. U Hrvacama jedomaein 'toga dana Mbom »tJuka. Dana 27. U Kos. U Hanu se kaZe: »EviQ. miUeSa.l'Ucark: pale svijece. takoder protiv stetoeina. Taj dan domacica pIVi put mete kuou i iznosi slamu iz kuce. Oni koji SU u Hrvacama imaLi oveenosili su jed:an kcrnad badnjaka u proaor staje. Neki ostavljaju komad badi na Badnjak iducegodine. peceniee i ostalih darova. rodn kao sveti Ivo BogUt(.njtvu ua kueu i tame postaviti U obliku krugs promjera 1 m.aSkooeooran~a i vjestice. a. To je treei dan Boz. pa se na njemu njaka da njime laze .rivaju orasima. stoku.Sveti Ivan.aiku d:avolsklUSilu«. Toga dana IjuGi su nosi!>iZUipruku. ugasi se pred kucom i6uva.ica . a tek pasHje baee pod. da Im ne n. Ljudi su opet svecano obuceni. Roditeiji ujutro lagano udaraju djeou sibottn.rasadi. XII) itraje 496 . Pepeo s badnjaka veeinom seskuplja s ognjista na.i obicaji p r av os l a v a e a kuha novogodisnj! U bozi6n1m obieajima katlold!ka pravoslavaca (donosimo ovdje poi datke 0 pravoslaonim obicajl!ma iz 'Bela Velie) nerna bitnih razlika.sa sumporom za sumporenje laze. XI!). 'Placali su ulog pa je jedan postavio Zlva pijetla i svi SU ga gadaIi sa stanovete udaljenosti. jedmo pravoslavnt BozicpocinJe kasnije (7.UItamase paik ka2e da 'rodtteIji toga dana ne smiju tuci d.grlobolje. drvo. a pripao hi onome koji bi ga pogodio. dastitl od zla.

do Boziea. I pred druge bla.gdane pravoslavci su imali duzi post pa su od 52 sedmice U godil1i imali ukupno 29 sedmica posta, dakle vise po-

tarica koje se ubace u vodu i kuhaju bezIkekvih dodataka, Kuha se bes mijesanja jer se govorllo da se u varlca ne smije zabosbl kasaka, Na Varu se tie jede vara, nego se priprema za sutradan, K;aze S8 cia ad Vare dan postaije duzi i cia se produziboliko »koliko pijevac sk06i. s pragau .. Drugi dan poslije Vate dolazi Svebi Says. i tada se jede variea ..Malo val'S daje se i domacim zivotinjama, a [edan dio se ostavl do Bozica i onda im se daje 1J.Z bo2ih5cnozitO. Dan kasnije je Sveti Nikola, kada pocinje spomenutr bozicni post. Uz ova tri dana postoji izreka: »Vara vat'i, Sava Iadi, a Nikola kusa«. Badil.i

sta nego mrs? Bozicni obicaji poeinju ad Bv. Nikole. Dva dana prije toga je Vara (17. XII). Tog S8 dana uveee txuri -- kuha uarica. To su sve vrste zi-

prunus Mahaleb ) i vjeruje se da se postavlja na ognjtste da ne bi vjeSt.i·C8 dosle popiti vino koje je domacin prrpremio za BoZii.c.. Uz to 58 odsijeku ozegi, i to 5-6 komada, kojima se ravraca i 10zi vatra, [er se icna ad badnjaka ne smije diratt zeljeznim vatraljem, nego tim

velika i [edan manji oadnjak,

n U pravoslavaea u VeliQu se no.lBadnjak na ognjiste stavljaJju dva
i da

Manji je od raseljkova

drveta (raseljka,

raseljkovim stapovima. Vatra cd badnjaka ne smije se gasibi svallri bozicna dana i domacin obtcno lezi uz vatru i cuva da. se ne ugasi. Uza nj je bukara vma -i bko god dade u kucu, sjedi s njime uz ognjiste, a domacin ga eastt vlnom. Komad badnjaka se otkine, namaze voskom I njime se pali bozicna svijeca, Badnjake unosi ill kucu domacin, njegov najstartji sin iIi drugi koji muskarac iz kuce. Dornacica ga na pragu posipa psenicom. Zatirn se po kuci posipa slama, Poslije postavljanja badnjaka na vatru domaci odlaze sa svijecom, pogaeom ivinom medu ovee, daju im pogaeu »u kriZiI, poliju vinom i ugase svijecu na uhu ovna, kako je vee prije spornenuto uz opis katoliokog badnjaka. Ostlatak pogace koja se nosila ovcama dljeli se ukueamma. Kada se badnjaci razgore, domaoin udara po njirna ozegom us zelju da napreduju domace .zivotinje. Poslije vecera dolazesnsjedt u pohode icestitaju: »Na dobra yam dosla Badnja veee!« a domaein odgovara: »Da Bog dobro i s tab am zajedno!« Nekad su ssljaoi imali vise konja, pasu konjima isli U orkvu u Dicmo na jutrenje - ranu misu. Domacin ili najstari]i sill ostajao je kodkuce,
B
0

zi c

Na Bozic u vrrjeme rucka gore trisvije6e zvane z;rojica, zapaljene vatrom od badnjaka, One 51.1 omotane crvenim koncem 'i zabodene u posudu u kojo] je psenica iIi kukuruz namijenlen za S:ijanje, lzmedu svijeca st.avi se na bD zito, oraha, smokava i badema. Svijece ostaju
12 Narodi1a umi.et.n05t

497

casuu koju je umooio kruh za.gasenje svijeea domacir, nadolije malo vina i nazdravi ukucanima, malo popije, a onda to cine i ostali. CaSa ide oko stola ~ stalno se dolijeva, Na prvi dan Boziea. prijatelji ·iz jednog susjedstva skupe se u Je· dno] kuci, tu se malo pocaste, a onda svi skupa prelaze u drugu kuCu .i tako obldu sve kuee,eastese i prj'll. Dnugog dana Bozica ujutro daje se kokoSima, a j drugim domacim 2llvotinjama, po saku zita Iz posude S bczicnim svijecama, Tome se
dodavalo
i malo variee od .Sv. Save.

godina, a aka ravno gori bit ce plodna. Kada dovrse lUcak svi ustanu, krste ise i mole, starjesina ugas! .svijeee kapajuCi vmo s kruha, Kruh koj,im su se gasile svijece stavi se u zito odredenoza sjeme da ne bi na zito dosla snitIjika - snijet, U

netko doct u kucu. Ako se svijeca slucajno ugasi, gata se eta bi netko iz porodtoernogao !uinrijeti. Prema svijecama. pogada se i kakvo ee biti vrijeme j plodncst godine; ako svijeca treperi, bit 6e vjetrova i siaba

u taj posudi do Nove godme, kada se opet pale,a naken toga 58 zito vrati u ostalo sjeme. Bozicni se kruh ZQvecesnicq. Ozgor je ukrasen figurama ovaca i torova od tijesta. Nacesn:i.ci se rezalo sve meso koje se Jede na Bozic. Za vrtjeme rucka gore svijece, pa se gleda koja bolje gori i kaka se dize plamen. Ako svijeca dobra gari, kaze se da je vesela, a tc znac! da ce

Na Malu Badnju veeer (uoei Nove godme) opet je obilabija vecera, ali sada od masnih i boljih jela. Tada se na vauru stavlja badnjak saeuvan ad Boziea .. KaO'1 u katolika pepeo se euva za posipanJe usj eva , a kornadici badnjaka stavljaju S8 u hambar da stite sjeme ad stetoetna. Nova
god.ina

BoZiea saCuvani komad badnja:ka i uz veceru palila bozicna svijeca na vatri od badnjaka, a pabila se i uz rueak na samu Now godinu, Na Novu godinu se reze cesniea sacuvana ad Boziea i jedan kortlad jedu ukuoani, a drugi se izmrvi i daje svirna dornacim 21ivotinjama, osim psa i maoke. U veclnt sela ill proslosti se vjerovalo da na Novu godinu treba malo zapoceti svakigospodarskiposao pa ce dobro uspijevani u iducoj godini. Narocito aka tko nije znao obavljati neki posao t:rebao ga Je zapoeeti na Novu godinu, Posebno su djevojke zapo.einjale z.enske poslove da bi ih bolje znale, a 'i roditelji su nagonili djecu da zapoonu

Nova se godina nije nekad rnnogo slavila u Sihjskoj kraJini kao pncetaik kalendarske godine,ali su je ljudi vise slavili kao Mali boiic. Uoci Nove godine sprema se obilna hrana, Uz vatru se stavljao od

svakrposao.
krajini,

gdje jedan mladic nosi jabuku

spominje u Sinj u samo M. Bozic u rornanu K u r l ani rna .str. 123), u koju je zabijen novae" cestita gradanima, a ani lUU daju novae. 498

Obieaj kolendanja uoc; Nove godine nije bio rasiren u Sinjskoj askupljanje darova na Novu godillu pod nazivom »dobra ruka«

V o do k r s e e -

Sv.Tri

k r a Lj a

ne bi naskodile vjestice. Prilikom prvog uprezanja volova u plug domactn ih Skl'opi svetom vodom root zaStite oct vjestica. KaZe se da ova voda rnoze staj8Jti iU boer cijelu godinu :i. nikad se ne pokvari, ddk se
oblCnavoda nije sveta, Kada domaeica danese blagoslovljenu vodu, skropi svu kueu i ukucane, zatim dornace zivotini]e i u jelu im daje blagoslovljene soli, a onda Sktopi sva polja i vinograde. Akonakon skropiJenja ostane U posudt malo blagoslovljene vode, ne srnije se baoiti bilo gdje:, nego se baci u vatru. skropi se tako da se III posudu s vodom umace granOlea i s nje kapi stresaju na predmet blagosltvljanja. Pri tome se moll »vjerovanje«. U nekim se kucama polja i vinogradi ne skrope na VodokrSCe, nego sa voda spremi pa se skrope na CvjetruC'U. U Hrvacaana, kada su ja:ki vjetrovi, dornacieaskropi kuru da joj vjetrovi ne nanesu stetu, Ako koga sto zaboli poskrope mu pastelju i daju malo blagoslovljene vade da popije, U Zelovu slama je ostajala na podu ad Badnjaka do 'I'niju kralja kada se iznosila jz .kuce i bacala na njive zasijaneZitaricama, I pepeo se s ognjista. toga dana bacao po njivama da bolje rodrgodma .. Ovirn obicajima i vjerovanjima uz Vodokrsce zavrsavamo krug go d!.iSnjihObicaja, jer poslije toga poci,nju pokladni i proljetni obicaji
koje

svake druge nevolje. 1 u svadbi se vodom blagosljivlja nevjesta

slaver su tamjanorr; kadili kuc.e uocl nedjelje i svakoga veceg blagdana, Blagoslovljena sol i. voda upotrebljava se protiv nev l'emena , bolesti i
da joj

Blagdan Sv. Tri kralja (6.1) smatra se zavrsetkom boZi.cnih blagdana. Uoci Sv. Tri kralja Je post. Naveee se na vatlri nalos! posljednji kornad neizgorenog bbzi6nog b adnj aka. Na Sv .. Tri kralja ide seu crkvu ~ nosi na blagoslov sol, au pravoslavaca i tri svijeceza iduci Bozic. U pravoslavaca se taj blagdan zove Vadokrst, a u katoblca VodokrMe jer svecenik blagoslovi vodu koju Ijudi nalijevaju u boce t nose kucama, Pravoslavci uz vodu dahiju u crkvi i tarnjana za kadenje kuce i okucnice u toku eijele godine. Pravo-

Prostogodisnja blagostovljena veda prolije se jer se smatra da vise

pok.vari.

smo vee opisali,

U poglavlju a godisnjim oblcajima irnamo ih eftav niz koji su nalik na obicaje U ostalim dijelovima Jugoslavije pa i izvan nje, OsobitJo je to slucaj s pokladnim omcajim.a koj.i su se odrzavali kontinuirano 04 najstaeijih vremena do danas, pa je; izrnedu vremenski i geografski blizih i daljih podata:ka tesko nabrojiti sve slicnosti, Stoga cemo spomenutt samo illeke vaZinije: 1. Svadbenu povorku U pokladnim ophodima nalazimo na vise mjesta u Jugoslavij'i, pocevsi od Slovenije;8:1 preko razlieitih dijelova Hrvatske i Dalmadje,81 pa sve do Bugarske i dalje, S!;sJriji korijen nalazimo i u
., Nilto 34 ! dalje. Kuxet. ~iCko leto Slovencev

"0 tome govore mnogl n~vOdi u lilera~uri .,o·/orlta u Silljslr.oj· Itis.jirii. i naPe)jc!(cusniInlJena

(dal] ..; KureO. 1 dio, Mohorjeva d.ncllm, Celje . kao i Z;lplsi u rukopi<lma INU. Pokladna Je i fllmsltl. .

1965.str. s'Vadb€n&

499

skoveu. "Ibid.· BJ)O.-4tl. !Jungman. str . te u Bugarsko] i drugdje.g'a u Sloveniji je to peliihar ili pepeluharv» Opcenito [e poznato u vjerovanjima juznih Slavena znacenja pepela za osiguranje plodnosti.z bosicne obicaje i posipanje bozicnog pepela po njivama.koraniima u Sloveniji. 500 . 777.zvodenja pokladnoga (pretproljetnog ) maskiranja svuda je jedn. koja se cesto uztmaju kao osnova znacajka trskrsa. J~dflnja Narodnog " lvoJarda:s.. 26.vanlskom polju. nalazimo u istom sastavu u Bugarskojw a rasirene su i u gotovo cijeloj Jugosleviji.upljanje darova. Kurot.lrnnim" fig\\r. aka pojasa 10--15 zvona.i zborruk knj.~!l te kukerima u Bugarskoj koji imaju. 19G5..a to je perfod od Nove godine do pocetka ozujka. str. ZNZO.. Lfungman. . duhovi-. Etnolo!'kn i !oJkloristl~k(l. sto smo vee spomenuli u. 57" .v5. brijaea. str.". I samo bojenje uskrsnih jaja.t(l. Znacajno isticanje figure s falusom zabUjezeno u Sinjskoj krajini nalazimo i u Dionizijevim igrama.s? Oni su alieni kurentima -.li<lJ. str.k~. kakove se u mnogim dijelovima svijeta odrzavaju i dan as. str. Uz avo je gotovo svuda pozna-t obicaj presvlaeenja muskaraca u zenske haljine.1Iti: I't. PrimJe:ri 'It literature o djedu.. a om u Grokoj u Skyrosu cak 60-70 svona.eriin sv.>-Szvoncarima u Tstri. bogatstva. G. kao i u maskarama Sinja. str. stvaranje buke te sak.jkac. babi i osruttm mus. 15-16. 3.Zeulaljsl<:og ·muzeja U Sarajevu. Ol Ivani~vl~ . K.igrarna Dionizljeva kulta u staroj GrokOj. Iz toga [e vidljivo da su rnaskare u Sinjskoj krajini slicne i vezane sa starorn tradieijom rnaskiranja i izvodenja saljivih . zastits od zlihsila.k.. posebno jabuka. lijeCnika. Leskovr¢. Kwet. S:akupIjac darova u Sinju zvan irbonos zove se II Sloveniji pobe:rinU6 a u Bugarskoj trahober»: 6.. I VTijemei. i zvonima imaju bliske paralels u susjednom Livanjskom polju u Bosni=' kao i u Poljicima.mJ" u ra7. 2... donoss u cl.. Et("iOlogijli..» a istt prizori rasireni su u pokladnim igrama u cijeloj Jugoslaviji. gdje je takoder izvodena scena svadbe koja je cesta i u mimickim i karadoz-igrama u mnogim dijelovima A2lije. .. " Ibid. . nema religijskj kara. maskiranje zivo-Uinjskim krznima i maskama. 4.igara._(~~nki - leflikonicki SiHH:-. narocito oko Ptuja. 16-23_ Ze·~\'ida I.. t. Sarajevo 19111. str. str. str. . 780... 39" Z(logreb 1957.vStina. Liun..str. 39: " Lnmgmau.w. Sinjski didis krznima. 773 " _Ibid. Figure Ciganeadi. str. ' I muzeja u L. Ljuba Simle.w Posipanje pepelom nalazimo i u Bugarskoj gdje se figura koja posipa ljude zove plju. 3H.. '169 j 8ll. . u karadoz-igrama u Aziji. 769. medvjeda. lspitivanija u_ L. Afrike i Evrope5s .lasn!k .ank'-l SJqbOcisna " Kuxet· srr 61 0.. plesanje i pjevanje. a slicne scene izvodi u Bugarskoj kuker s kukericorn ili babom.ako i gotovo neprornijenjeno od rirnskog doba do danas.. - 4'3. 71B. 761 i dlilje . str . Narodne pe!m1e. Mnogi element! uskrsnih obicaja slieni su tim obicajima U ostalim krajevima Hrvatske i Jugoslavije.. 841. No"a s.. Figura babe u Sinju koja nost bal'ince i opscenih prizora koje s njom izvodi did nalice na scene u Dlonizijevim igrama.tim ~(ajcyima V.

J1j. Mozemo jos naglasiti nazrv tiernek: za sajmove u Sinjskoj krajini koji su nekad imali veorna znacajnu ulogu u Ziivotu ovog podrucja. a. Uvjebi zivota i gospodarenja utjecu i na stvaranjs pojedtnih obicaJa vezanth uz svakodnevni zivot ± radove. pa i..l. K1tfet. Svi su obicaj! u . irnala ~eljezni .ova.w Sveti Marko je 25. pa SU govOl'Hi: »Kakva ti je ono vatra u ambaru?« I D. kazivaci kazu da je same [edna kuca.sin. 501 . Ivanjdan i druge blagdane u toku godine II Sinjskoj krajini imaju slicnostr i veza s istim obieajima u Jugoslaviji. dok je u ostalim dijelovima Jugo.kter..6 (v.l. posebne procesije . SimlUlovic navodi da je ssoska kuca u njegovo vrtjeme bila »bes ikakvih pregrada i neo.~ 171f> -1!)r.• ~L". tri. U turskom jeztku Uskrs zove ky.. bllj. srr 1--1lkolnvot.lOI I u periodu do drugpg svjetskog rata posjednici polja i oranica u Si:njskom polju bili su bogatiji ad.r0fl kuce su bile malene i slaba gradene a rijetko je koja kuca imala stednjak. posestrimstvo i sl. posebno stocnt sarmovr na koje su dolazih brgovei iz citave. pa i Italije. IV priredival. Do oslobodenja ni jedno selo Sinjske krajine nije hila elektrlficirano..slavije :l'1j:bsce samo jedan. Stari SU Rirnljani na dan 25.tobigalije do hrama boga Robiga i tamo zrtvovajr psa Hi oveu da bog otkloni sve nevolje i osigura napredak gospodarstvu.klacena. OSTAL[ OBICAJI 1 VJEROVAN.9H Ni odrzavanje procesije na Svetoga Marka niie krscanska specifieriest.~). U dosadasnjem srno izlaganju i neke dru stvene obiOaje. dernek).pa ne treba posebno istica.Dalmacije.] I '" Simunov. Pojed. prrpremanje cesnice i pucanje iz pusaka ipistalja: karakteristi6na je razUka u broju badnjaka koji se laze na ognjisb.JA Svakodnevni zivot i g o s p od a r s t vo Frema svom sadrzaju i vremenu u kojem se cdrzavaiu.).. .ui 5) r. U selu Otoku.cbicaje koji se ne uklapaju ni u godisnje ni u zivotne.S . toga dana se odrzavaju procesije za blagoslov polja i proklinjanje vuk. npr.Jubi larno iul. nemoguce iznijeti sve te detalje. nego je poznato u rnnogih starihnaroda pa i u starih Slavena.sirem smislu drustveni. kao i neke drustvene instituclje (pobratimatvo. ali ipak to polje zbog cestih poplava i nere'guliranog toka Cetine nije davalo stanovnistvu onoliko koliko bi mo10'1 Gava. onih u brdima. dijela Bosne.§tednjak. Alkar. vezah uz godisnje (npr. 3). a u ovom poglavlju cemo prikazati one drustvene.n 19~:'. uvijek puna dima i vonja stoke«. . paljenje svijece. ~tr 7 (1':lMqk SinJ u hrQjkalll. IV. '~iJ\).. npr.ui povezanost ovih ootcaja. Obicaji uz Jurjevo.:.inci SU tada s nepovjerenjem gledali u stednjak a vjerovali 511 samo u vrijednost vatre s ognjista. Ti uvjeti u Slnjsko] krajini bili su nekada veoma teS'ki. lozenje badnjaka. putavi su bili malobrojni i veoma slabo odrzavaru.z"iv0~ne ili drustvene. rasireno je i danas u nmogim drzavama EVl'ope i Azije pa se. nairne. 201. pojedin! 58 obicaji mogu svrstati u godisnje. KonaCnQ i elementi bozienih obicaja nalik suo na obieaje ostalih dtjelo.Yl [umuria = crvena jaja.va JugoslaVije: uloga boziche siame. C.. -1 Q • . ' . u drugim zemljama te je. ovdje SU.

goslavije 25 dinara. $Ime Jurl6. su u poduzectma za eksploatiaeiju sadre.elektrana glodati.. Sela na padinarna planine Dinare. > »Peruca«). topHi ga i koristili za svoje potrebe 'kao i za napajanje stoke. 52. Svilaje f Dinare Nisu bili rijetki gospcdari koji su irnali i po 500 ovaca iIi koza kojih je meso i mlijeko podmirivalo sve potrebe seoskoga gospodarstva. uglavnom su to bile bare i mocvare.zivota. te pogon. 'I'ako su u Potravlju bili poznatd kovaci i loncari (proizvode su direktno mijenjali za ltito).vadili su odanle snijeg i led. !)J2 . jaca uloga poljodjelstva. Za svaki kuoni metal' stucana kamena dobivalisu za stare JLl.l. Sinjsko polje sa preko 4500 ha zemljista bilo je u osjetnoj mjeri neobradneo.ovnc kaze da se raw poplava ne obraduje ni trecina Sinjskog polja. a stanovnioi Turjaka. r. Krupna stoka predstavljala je najveou vrijednost u gospodarstvu pa je bile slucajeva da su se neki zaklinjali ne na svoju djeeu nego na vola jer se ta zakletva smatrala vrednljom: »Da Bog da mi Zekonja umro akotro nije tako«. za eksploataciju sadre. prflikom terenskih Istrazivanja nisrno dohih opseznije podatke () obicajima i vjerovanjima uz uzgoj stoke.ukrasnog kamena.L02 Komasacija izvrsena 1948. za preradu plasticnth rnasa. kako bi ae to ocekivalo s obzirom na ulogu je gospodarske grane.. govore da je u Sin'jskoj krajini bilo 11. te usitnjen razvozili u hrpe oUZ rub ceste . Posebno je u omm selima bilo tesko pribavljati vodu. 1960. rezultati prvih zetava uklonili su dotadasnje nesadovo:~jstvo. Danas stanovnistvo sela uz rub Sinjskog polja ostvaruje sve bolje uvjete .. gdje su bili na daleko ouveni sinjsk] konji i goveda.oSllta i drugih sela uz drsavnu cestu Imali su sporednu zaradu od tucanja kamena za posipanje ceste. Pored stocarstva i poljodjelstva. U manjoj mjeri radili.a tu je i hidn. str. razliditih vrsta .. U novije vrijeme znacenje stoearstva se smanjuje. Si. Stoka krupnoga grla uzgajala se najvise na pasnjacima Sinjskog polja. AH. ali i podaci iz god. . a ovee i koze su se gajiIe pretezno u brdskim selima i na pasistima Kamesnice. Nakon oslobodenja posli-je 1945. kamena i mramora. '" Lovrl~. Oni BU dovozili kamen usvoja dvortsta i kada su irnali slooodnog vremena usitnjavali gaceklcem.pa se u predratnom periodu u ljetno vrtjeme stanovrastvo opskrbljavalo vodom tz planinskih vrtaca i jama .stanovnici Zelova bili su nadaleko cuveni rezbari. izgradene su mnoge cisterna u kojima se sakuplja kisnica pa sada stanovnici tih sela tmaju vode i ljeti. donijela Je u prvo vrijeme stanovtto nezadovohstvo posjednicima polja jer BU bili nezadovoljDi tada dobivenim ujedinjenim parcelama. Svilaje i Kamesnice znatno SU siromasnija i zaostalija od onih uz polje.000 komada sitne stoke!ll3sto potvrduje jOs uvijek znacajnu ulogu stocarstva. Zna· eajna dopuna nekadasnjo] slaboj prehrani bio je lov i ribelov. »Dal matmka«. str 15. rnramora.... Medutim. najvise ovcarstvo ..jip.njska . danas mnogi n de u industrijsknn poduzecima Sinja i okolice (tvomica konca. ugljena. stanovnici pojedinih sela nalazili su sporedna zanimanja i izvore prihoda.. In('onrlJlt! vm ""dlc po \':01 insknj kr(l. Zahvaljujuci razvoju industrije poslije oslobodenja.1]].500 kornada krupne i 53. Osnovna grana gospodarstva bila je stocarstvo. K.).

3"00. SimWlovic tv.c tv.. str.1 bit]: J). bil. zena radi cesto jednako teske poslove kao i muskarac.kom. pripreme mnogo vise hrane i pica.(>J:".«: Uza sve to ima dosta nepovjerenja prema strancima. 31. bogzna kakvi hi sveljudi u nas dolaaili.. a zeni i djecr ono sto preostane. str. kad skrive. na 0 juna- Knmic tv. povjerenje i postenje ovog dobrog naroda u svakodnevnomzivotu iu poslovima prelazi ponekad u pretjeranu Iakovjernost i natvnost«. pobrinuti se za sve ukucane. pa je D. ali nema primjera.stojeei zagrabi po kojuzliou i zagrize koji zalogaj kruha te vee odlaat za drugim poslom. . simunovic I Lovrrd konstatlra veliku sklonost ovih stanovnika nosenju oruzja pa kaze da ni u crkvu ne idu bez oruzja i da je moguce vidjet'i»bijednih koliba bee igdje icega. kratko vrijeme seljaci raskopali i zatrpali kamenjem jer.u pun autobus..zju nego 0 momcima . te da je njegov stay prerna zeni norrnalan.0> simunov.. lO~. simunovica jedan starac brahi pravo muza da tuce zenu: »A kako bi drugojaeije bilo? zenu i djecu moras tuct.e da se u djevojackim pjesmama vise »govorilo i 0 Ijilhavit(.\ovtc wi..nije izmijenjen. »da na:pravimoputeve. Isticanje superiomosti muskarca. a ona . a napose junacke borbene tradicije vidi se i u nosnji i obilatu naoruzanju stanovnika Sinjskekrajine. OS. na terenu u Sinjsko] krajini. Opisuju6i stanovnike Dalmatinske zagore. Zena ni sa vrijeme l'u6ka nema odmora.Ho Pucalo se na piru. bilj. 503 . .. [er kako bi se znalo. gR.j. Oak su neki dobacivali uvredljive komentare kondukteru koji se usudio takvo sta traziti od njlh. « 10'1 simunovic re Stvu t oru..1. Takvu stanju prr{4~onosi i Iatalisticki stay zena od kojih neke i danas smatraju muza gospcdarom. I Petter je u svom djelu konstatirao da Mortaci zenu smatraju sluza\. Uoeio sam i druge brojne primjere nebriztjiva.uvjetio sam se da taj odnos ni do danas . a nikakav Iaemanin ne dode za dobro!«10~ Ali ako ipak netko dade ovirn stanovnteima u pohode. 21). da bi bile bez oruzja . U pripovijeci Sirota D. str.. a ponekad je 1 tukU.Zu: 0 sramotat Odose namgooti trijezni«. ali su ga za.. ko je kome gospodar?((lll~ Iz razgovora s kazivacima zakljucio sam da neki i danas tako misle . ".u svojoj prlpovijeci Sirota opisao kako su do sela Ponikve Prancuzi izradili put. 8. str.' Sirnu!. str.' . splete mu kosu . ali ipak kada se sjeda za stat onda najbolji komad mesa i najbolje jelo ide muskarcu.: (if. a naroerto zene izbjegavaju razgovor i su:sret sa stramm covjekom.. Forbis kaze: »Iskrenost. kaz. uvjerit ce S8 u veliku gosto' ljubivost i brigu za gosta pa Lovric govori da gostu »najstartja kci Hi snaha poIije ruke. ona tteba postaviti jelo. KI. usao sam s nekoliko putnika . bilj. 39). Boraveci 1966. HlG Nasuprot posebnoj paznJi prema gostu. « No u gostoliubivostu cesto i pretjeraju.)ndukter [e pokusao nagovoriti neke muskarce da ustupe svoje mjesto zeni 5 dJetetom (a sjedilo jei 7-8 mladiea kojiina jos 'nije bilo nr 20 godina). m L"'n:iE. odnos prema zenama nije karakteriziran velikom paZnjom. 00. . superiarna odnosa prema zent.. ali nijedan nije ustao.11l7 Na zalo::~t. '"' Lovric str '" Pet:t. oceslja ga. nego gost moze pojesti i popiti pa Lovrdc navodi da se uovih stanovnika javlja »griznja savjesti sto ih ntsu opili i ouje segdje ka.

itelj zakona. susjed susjedu (pa- i ljeti se konzumira najvise mlijeko a zimi kiseli kupus. izvoru.jet:ost) za f)04 . i stete koje nanosl cak. stt. tjednima nemaju u lcncu m komadica i jelo od pevrca. N e treba posebno isticatf zasluge ovogaetanovrnstva u stoljetnoj borbi za slobodu. ali se mora spcmenuui da je eesto dclazila do izrazaja itamna strana te borbenosti pa i Petter konstai ira da je 1842. Hrana Brann je pr'ilicno jednostavna Ze"1te iz Hama.pa i simu· novic u svojirn djelima riavodi da seeesto govoriro: »T'ko se ne osveti. Meso se upotrebljava vise zirni.~:l. dok je iste godine na susjednoj obali to bio tek svaki 1146-ti. prtlikom svadbe i razlieitih svctko:vina. prvenstveno pecenja na raznju. Sjmunov. u Dalmaciji svaki 154-ti eovjek bioitrs. \. 31). MU"cevic. JJ~ .c (v. str. rlarodnu um. Na srecu vee nakon prvog svjetskog rata u tom pogledu situacija se uvelike poboljsala i tijetki su slucajev] ubojstva.1I1 Isti autor dodaje da su uz to cesti sluca- proslavi Boziea i drugih svetkovina i tako se stalno cdrzavao ratnic lri jevi raznih sitnih prestupa ljenje sljena itd." Petter.. Vecina stazijih pisaca prigovara stanovnistvu ovih krajeva zbog rasipnistva i konzumiranja mesa. 1966. Stoga je razumljiva j cesta pojava osvete.maju (Institut vodu ncr. Kazivac iz Ve1i6a rekao rni je da u njih c'esto tuea unist! usjeve te da 1965. t magarcima. uz. . taj se ne posveti«. 1 Petter kaze da n3:rc:~ zivi veoma slabo i stromasno. \1'2 Tu poslovicu a i opsirnije podatke 0 osvett i izmirenju ubojica sa radom ubijenoga donosi Lovric\l3 pa ih necemo ovdje ponavljati. srr. hi:I.s ))'1nL(.i.dub stanovnika.).ij(!7nU({ Foto: J.64.to . a 11 KoruS~coj i Krarijsko] 1452-g'i covjek. ali ip8!k pourosnja mesa je bila relatrvno mala. nisu imali m zma kukuruza." Lovri<!. 3).

palenta.J16 No najvise sii nekada vjerovali da bolestt prouzl'ok1..J. Kasnije je bacila te carape. ~91. [edna zena nasla na raskrsntci puta neke (:B[ap~ i obolila je.SV. Lovr~":.. pa ako to drugi nade prede na njega bolest . dole joj se ne odrnoli iIi dok zena sama ne uzme nekl predmet. a obilnlje ttrosenje jela i pica pzilikom drugth svetkovina kompenzaclja je za dugi period jako slabe ishrane.godtne nego mnogo rjecf'e. Uspjesno su lijeeili jedino razlici:te povrede.iu~\trioviC' rv . Tako i M. po prlcanju Ijudi u ovorn nasem selu.moviC u pripovijeci Krcma donosi podatak a otklanjanju stranog tijela iz oka »kakva mlada zena zamuzla bi u aka iz svojih prsiju nesl):') rnlijeka i zamalo trn bi tsplivao napolje ..nekada bila veoma velika.. a njihovom pomocu mugu nerotk:inje zaJtrudnjeti . us D'C'Y. ali nista nije pomoglo.I~ jednazena iz drveta uzimala crvotoetnu koju je prstirna usitnila i 3.Stvarno. Lovric spommje da su nekada vjerovali da zapisl »mogu izhjeciti svaku bolest i nadjacat! svaku vractzbinu .. ~{.'bilj. na raskrsrricu puts. Sigurno je prosjecna potrosnja mesa tr ovim krajevima mnogo manja nego u nekim sjeverntm krajevima Hrvatske gdje se svakog blagdana i nedjelje konzumira velika kolicina mesa.. Peter. a inaCe se jeo kruh od sirka iIi prosa. a postojatt su Ijudi za kaje su vjerovali cia mogu otkloniti make i ad njih su tra~ili pomoc.: str U2 lUi e.117 Vjerovalo se i 1. baci ga na raskrsce. Lijekovi su bilt naivtse trave i ono sto daje priroda..1 magijsko prencsenje bclesti pa o tome donosimo z3pls iz sela Velie. D. Nasi stari su vjerovali da ne maze takva bolest proc. lli9. Sim1.. «. II. Zatose svadba ne maze uzeti kao razlog siromastva. neeist..zama sam cuo da su se djeca nekad radovala cetvrtlku Jet je tada bio »purov dan« . Dobila temperaturu i crvemlo jaj se izbacile po rukama. str . kakve cara\Ile Hi nakit i bact na put. I 505 .jela se ptira .lc.11 (.juvjestice Hi uroei pa su narocito djevojke cesto upotrebljavale raalicita sredstva PIOtiV uroka. uzmc kakvu stvar.. i nedjelji mesa. Bozic u Kurianima opisuje kako je posipala rane djetetu koje je izjela mokraca i. pa ga netko uzme i tek onda ce se ona rijesi'bi bclesti« . ISla . Takoder je mnogo Ijudi umiralo od unutrasnjih bolesti za koje sami Ijudi nisu znali lijeka.IH Narodna medicina U ovirn jekrajevima smrtnost djece imladih ljudi . 1st! autor donosi i padata'k 0 vjerovanju u ugIjen . Kako da se u toj sltuaciji prihvati tumacenje nekih autora da su stanovnici ovoga kraja stromasni jer mnogo penrose prilikom svetkovina i svadbi! Sigurno je da se u jednoj ku6i ne prtreduje svadba svake.UBt1m. Lavre koji unistava trodnevnu groznicu i pomaze kod drugih bolesti a nade se pod svakim kamenom koji »citsvu godinu nlje IRaknut s mjesta . I. «. ali nisu je m doktori mogli izliJecitu. Ib4. i doktoru.. opekotina iii u namjestanju polomljenih kostdu. pa BU neki bili pravi strucnjaci za 1ijecenje rana.f. str. str. sve do ramena neke rane dobila. »Kod nas posnoj! vjerovanje: kad neko frna halest.je i popu da joj odrnoli. da bi je skinuo sa sebe i prebacio na drugoga..

u seln KoS1lte (Lnstitut za narodnu umjetnast] Prilikom sklapanja pogodbe kupac i prodavac pruzaju jedan drugornu ruke i prikidaju cime je zakljucena kupoprodaja. nece imati srece u prodajr. domacica je prije ulaska u staju poskropi blagoslovljenorn vodom. Isto se Cini i s kokoSima. kravu koja irna dosta mlijeka. rnirno i zdravo govedo. Da bi leupto dobro. Kada kupljenu stoku dotjera kuci. domacin posudi novaca od razlicitih Ijudi i kupuje jedino posudenim nove em ill barem razmijeni novae u »sretnih ljudi« jer vjeruie da ce onda irnati vise srece. dok drugi vjeruju da ne smiju dati konop s prodanom stokom jer vise neoe imati srece u uzgoju stoke. a ako sretne mladica iIi djevojku. ako prvo sretnu udoviou Hi papa. 506 . 1965.Obicaji i vjerovanja Uzgoj stoke uz gospodarske radove Kako smo vee napomenuIi. zabiljezili smo neka vjerovanja. Iako nismo dobili opseznije podatke 0 obicajima. bit ce sve dobra. Golubinjak. Foto: J. Odmah uz pogodbu dogovore se tko ce platiti pice. Miliccv:c. Kada polazi ad kuce. Iz istih razloga davali su lemuzinu u crkvi. Neki uz pogodbu tlraa:e cia im prcdavac dade konop kojim je blago dovedeno na pazar da bi irnali srece u daljnjern uzgoju. stocarstvo je nekada predstavljalo osnovu seoskoga gospodarstva. prekriZi sebe i stoku i poskropi blagoslovljenom vodom. Kada domaein goni stoku na prodaju.

a kad ni to ne pomaze.smjsko]. Dok to aim posuda se postepeno puni mlijekom.t) 507 . nesto govori i mali i pri tome gleda u ovee iu krave koJima zeIt oduzeti mlijeko. Nekad se vjerovalo da fma Ijudi kaji mogu »uzeti« mlijeko ad tudih ovaca. Jedan dio toga mlijeka on iskor-istJi. pokrije je krporn. Boskovid·St1illi.tnos. 1965. Da opet netko ne bi oduzeo mlijeko. SkT01e re blagoslovljenom vodorn. seta na tjednom sajmu 11 Smju (lnstitut . vjeruju da treba dati lemueinu Gospi 2ene . za jelo a drugi odmah prolije. rjede i ad krava. Takav eovjek stavi preda se neku posudu.:Z okolnih Foto: M. pa ce se to otkloniti.. domaeiea mora pomustt stoku prije izlaska sunea. Aka krava nema mlijeka ili je bolesna. To se ponavlja sve dotle dok domacica molitvom iH zaiklj1njanjem ne ukloni caroliju.:a narodnnumje. Navecs domacrca nece imati uspjeha II muznji jer ce jOj ovca iIi krava prt tom biti nemirna i redovno ce nogom proliti pomuzeno rn1ijeko.

U veljaci se pocinje sijaui Iecam i sacliti luk. to se plati posebno. Za svaku glavu krupne stoke cobanu se plati za cuvanje 30 kg ku:kuruza. Jedino se vjeruje da dornacica treba kvocku naleci na jaja u kakvoj zeljezuoj posudi ako zeli da joj se izlegu svi pilici. 196(. a ako ostaje duze od Sv. Poslije toga S8 vozi gno] za kukuruz i krumpir i pocinje proljetno oranje. VII) kada se dogoni sijeno iz polja i kad se pocinje vrijeci zit1o. Poljodjelstvo Vjerovalo se da nikakav posao nije dobro zapoceti u petak jer je »petak slab pocetak«. Uz uzgoj ostatih dornacih zivotjnja nisrno zabiljezili posebmh obt. Ilije. Caporicaroa i drugim brdskim selima zene su na sebi u ararima nosile grroj u vinograde./. lliju (20. Konji i volovi odgone se u planinu na pocetku svibnja. Milicevic.'si~ih pro zvoda na tjeanom sajllnt 71 Sinju Foto: . PrO(/.Stoka je isla na pasu u blizini sela ili u Sinjsko polje. a u Korrtima.I. caja i vjerovanja. Prije polaska na sijanje sjeme seskropilo blagoslovljenom vodom da bi dalo debar urad. Prije polaska na svaki posao nekad je gospodar blagoslovio i prekriaio sebe i stoku kojorn radi. Neki su uzirnali i blagoslovljenu vodu ili ispred volova na zemlji nacinlli bicem znak kriza. a vracaju se na Sv.(rVfH:'i gl"inenih lu(a i a1"vorezba'. Psenica se sije u jesen . a sarno su neki gospodari g'onili stoku u proljece u planinu a u jesen vracali. (Institu: za narodnu umjetnost ) )J" ekad su gno j tovarili u nrc ro (vunene vrece) i na magareima gonili u vmograd.

U subotm.i zapaljena izbacivala pred kucu. Ako kokos propjeva kao pijetao. Nakon okapanja i ogrtanja kukuruza priteuuje se radnieima bolja hrana. U nekim selima dovr5U dstva svratila u kucu s praznorn posudom za vodu. 267) donost nasiv dozenjancija. str. Taj se obica] zove dovTsancija. narodnu umjetnostj slueaju takva susreta vra6ali kucr. Ako taj svetac pada. bilj. koliko usijo. onda u cijeloj god:ini ni jednesubote De smije se zapocet! novi posao.9.. a u Velicu se pred kucu iznosilc nejako dijete da bi prestala tuea. Nekad se gospodar moho na polju pred pocetak s.ijanja a danas se mladez tome izruguje i mjesto molitve kaze: »Ako Bog da. a ErdeljanoviC (v.ko toga dana ozlijedi rte maze mu rana nikako zacijeliti. Najvise su protiv grada palila grancica jele iIi masline blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju . Zato 5U Ijudi vjerovali u mac molitve . U selima oko Sinja vjerovalo se da Pl'i polasku na posao nije dobra sresti papa ili udovicu jer tajposao nece uspjeti. ali se maze raditi vee zapoeeti posao (oranje i 81. Kada se Zetva zavrs! jednu rukovet ostavljali IiepoZinjeve:hu u polju.). trebato joj je na pragu sancija je proslava nakon zavrsettka zetve. IX)' Ako se t.nakon [ematoe . Uz to 5U zvonila crkvena zvona. Isto tako aka bi koja zena iz susje- odsijeei glavu da se sprijeei zlo ulcucanima i doma6instvu. Zata ona mora ostavitd posudu pred kucorn aka ulazi u kucu. a to se cesto desava. npr. pasu se neki u Poto: I. Dok je zitp 11 rastu najvise ga moze unistiti tuca. Takod:er se pred ku6u izbaci tronozni stelae kojemu se noge okrenu gore. Jovana Usikavca (11. jedu se frttule.berbe. toliko i naso!« U pravoslavaca u Velieu vjerovanje je da ne valja zapoceti nikakav posao na dan Sv.ili caranja za zausbavljanje tuce. Ore lie u jutro a sije poslije podne. Nekada SU se pleli i 'Zetveni 509 . u se. I vancun.lu Malikovo (lnstitct Z::T. to bi prouzrokovalo praznocu ambara. Vdenje lwnjima 1965.

.Ddtschnft .a. da mu odreze neseo malo kose . da prije nosto obriju djeeaku glavu. Jedino je obica] da se 1. prije nego sto se pocne vczttrsijeno. s is a n o k um s t v o Ni.))cini se majstorirna marenda«. U dosta opsezno] Geg€nwartsformen SUd05teu. 161-162. Ilije (20. i traje do iduce godine u prolje6e u vrijeme crania i sijanja kukuruza.turt LOOPo. Lovric govorr: »Nekoc je bio obicaj.sk. 0 POb.n~ Pobratirrtstvo i po se s t.!. Nema posebnog slavlje pri zavrsetku suveza.IHl:Ova] obicaj u Sinjskoj" krajinl potvrduju II. dogovaraju se na zajednfcko ispomaganje i obavljanje radova .a i sada je jos vise ili manje u svakom selu. Serbe_n Und Im Ubrlg<m 1967. Stanovnicj ovih sela rnedusobno se pomazu u mnogim radovirna.Kt-et2$lbll.Tom cerernonijom postaje mu kum i dosljedno duhovni rodak«. Tose zove i »Prvi boaic«. obicaju sisanoga kumstva. Jematva -. a narocito ako nekoga zadesi nesreca. Oni to objese na zastavu.berba groWn i kukuruza dolazi u listopadu...)da. nije nadeno Braga u novljim tsptttvanjlma. podlgne se na njih j zastava.eni proljece suvez se opet posebno dogovara. 510 . Ako nekome 'izgori kuca . i da bi im sve napredovalo. kusaju malo vma a onda se bacve zatvore. ali se nastoji da medu prijatelhma u suvezu ne dade do svade i nesuglaslea. XI »proba vinO<L Domacin zakolje bravcevnareze prsuta.pozovu prijatelja.suuee: Suvez se ugovara obieno oko SV.avam. Broj stoke s kojom se ulazi u suvez mose billi razltcit.. 115.ateljske veze poznan je . Ibid. MUnchen liter . Rodbina i prijatelji pornazu jedni drugima u tom radu. a rnajstorima gospodar daje na dar odjevne predmete: kosuIje" pe. a zavisi '0 bogatstvu pojedinaca. dolazio je pop blagosloviti temelje a zatim su U onej ugao ternelja koji S8 prvl pocinje igraditi stavi nesto zlata iIi kakav kovani novae.i u drugim krajevima Jugoslavije pa i u susjednim drz.nje Kada se pocinje zidati kuca. Za idueu je~:.r t m s t v o Obicaj sklapanja pobratirnstva i posestrimstva kao ucvrS6enje dotadasnje prij. "PohrattmSlvo« bel qen Gl"l1Z(lr lind Mt!nchener batkanotogisene S~udlen•.kiire i earape. . str. Ukucani svim radnicima pripremaju bolju hranu. da bi ukucani bili sretni i bogau.Chera. Kada se na kucu postave krovne grede i sljeme. . i iz svake bacve prijatelji i susjed. Zatim se prireduje majstorima bogata gozba .m ugine stoka svi mu pomazu radom i novcem da nadoknadi nastalu stetu. prvenstveno stari novae. VII). koji sporrunje Lovric.vijenci od klasja i nosili u crkvu na blagoslov.. Ne postoje obicaji uz vtnogradarstvo. Suvez Kako pojedinci nemaju riovoljno teglece stoke za oranje i drugs rodove..ropa.'Bfim3\VU i5ti~0JI11[) najnovlju siudtju doer Wahlvenwl.. kuce Zida.

md 0 Jugoslavensk1m zeml] ama ... ljudi imaju radio ill televizor te svaka obitelj provodi vecer prema svomriahodenju i rtjetko se odrzavaju sijela. Sijela su sastanci susjeda i prijatelja u jednoj kuci. sijelo su dolazili i nepoznati mladiei ako je u to] kuru ifii susjedstvu bilo dj evoj aka. a odrzavaju se ili radi dovrsenja nekih poslova (kotnu§anje kukuruza.) ili raw zabave u dugim zirnskim veeerima. Dvije dobre prijateljice ili prijatelja aka se dogovore na sklapanje ave veze odlaze na dogovor sveceniku i na posebnoj rnisi ill na blagoslovu mise svecenik zakljuci tu vezu. subotu ili nedjelju. najvise mlades]. Posestrime se medusobno pomazu U svim poslovima i U svakoj tezoj simactjf. pletenje i 51. SvJetloot. Sve¢enik im mali dok one u jednoj ruci drze upaljenu svijecu a u drugo] kruntcu. Na sijelu se skupl katkad i preko 30 osoba.svistariji pisci (Fortis. Dolaze i mu:§ki i zens]s:e. Ovo pobratimstvo sklapali su nakon izmjene krvi . Petter i dr.) a odrsavan je i do novijeg vremena pa su posljednji slucajev. u nekim selima zabiljezeni prlje 5-10 godina. Na . U danasnje vrijeme. kada su imali vise vune. eesel su slueajevt da se na taj nacin povesu djevojke nego mladiei.jevo 1957.lO. predenje.. pa se. u Villalieu muzevi dviju posestrima medusobno zovu pasa ili pasanac.igrale razliriite igre. govorilo se 0 zloj godini i nevremenu i 0 ostalim nevoljama seoskoga gospndarstva. U prijasnje vrijeme. kako naglasuju i pojedini kazivaci. Sijel0 i p r elo U kasnu jesen pocinju se odrzavati sijela a traju citavu zimu. dok se nakon prvoga svjetskog rata manje prelo pa se gubiota. zene su prilikom sijela prele i plele pa je bio oubicajen naziv preto. i tu su se katkada sklapala poznanstva. slusale pjesme guslara. Poseban oblik pobratimstva izmedu tatnih nepriJatelja Turcina i krManina nason bibke u Prolog-planmi 1660. str. Na sijelu su se nekada najvise prepricavali dozivljaji pojedinaca iz . pa hi kasnije dolaziloi do sklapanja braka. Od Materica do Bozica nije bilo siiela kao i u vrijeme Korizme. CelelllJa. npr. cOd. redenih sestara.j naziv i danas se sve vise euje naziv silo ilisijelo. pjevale pjesme. U Vrlickoj krajini zabiIjezio sam i sluca] sklapanja posestrimstva izmedu djevojaka razlicite vjere koje su taj tin. EvliJa. Ptitopis. pricale se price Q nadnaravnirn bicima. rukuju se 1 poljube kriZ. Sijelo se najvise odrsava u srijedu. kak:o se nazivaju i muzevrpravih. (iznad Sinjskog polja) opisuje u svom putopisu Evlija Celebijal~O i potvrduje da je tiaj obicaj dosta ·cest. Sru-a. Sklapanje posestrirnstva postovala je i ckolina. do kraja ozUjka. Nakon molitve zamijene svijece. prvo blagoslovile u pravoslavnog a zatim u katoliokog svecenika. Lovric.sela. 1$&-lM. I. U novije vrijeme suseljani to 'ilsmijavaju pa se samo neke prija:teljice odluce na sklapanje posestmmstva.[edan drugom Iizne malo krvl. Posestrimstvo sklapaju u crkvi. 511 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->