JOSIP

MILICEVIC

NARODNI

OBICAJI U SINJSKOJ
UVOD

I VJEROVANJA

KRAHNI

obuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski ne razigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnije hili visegovora): b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje Iisklju· Civo SinJsku krajmu. Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost i kojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkama teustanove veoma je opsezna, a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni ·i pokladnri obiCaji. S obzarom na opseg grade. svasa 00 tdh tema .mogla bi bitu predmeo posebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi. till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr., us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $Ddmlden je i 16 nun f<ilrn '0 pok.ladnim Obiea]ima SiQjske krajine, a Mate .Liva-ja, sIuZ.ben:iJk muzeja u Sinju,s.nim!io je magnetofonski neke teksbove poklad, nih Sala ri igara, Opis pojed:i.nih ma8ka.'ra i igara kOje one Iavode, uz raZlicite dramske tekstove, toHko je opsezan da ga ne moZemo ovdje dondjeti u cjel!in:i. Iz istog x.az.log.a ne objavljujemo ni svugradu 0 ostalim obicajima i vjerovanjima, Objavljenugradu dijeUmo na tri poglavlja (2rl.votni, godiSnjri i ootali obieaji), a na kraju svaJoog poglavlja donosimo zakljuCno razmatranje s kratkom .anallaom till obicaja. Koliko to bude moguee nastoiat demo utvrditi da 11se neki o'bicaj i do danas odrzao ili Je nesnao u proSiosti (za ana sela u kojlima smo to mogU ispttata). Gospodarski su uvjehi na oijelom ovom podrueju prili6no uj ednaCeni , pa ne nataetmo neke bitnii:je razlike U obicajima i Zivotu stanovniStva sela na samom rubu Sinj,skog polja ri sela. neste udaljendjih od njega. JednaiIDo tako nema ve6ih ,razlilta ill 'll obiCa~
:m NlLl'Odna
1JJnjetnost.

Obi.caj'i i vjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oilogu u prvom redu na osnovu grade i:z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.o sam sa !lror.istio 'i .literaturom: a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucja

433

sela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogU priredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicaje

}irna katollckog i pravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e u tome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstoga

vezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, koja je u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-

cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovi oko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturni napredak, tndustrdjalisaeija i 51.) pojedine obitelji vee odavna naodriavaiju stare obleaje dok ih druge odrsavaju i dallas. Isto su tako u nekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdje S'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas .. Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieu do kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski rat uvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi su obicaji nestali oko poeetka prvog i napose drugoga rata,ali, iako ih obicaje i pravlla, No i pored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali je teSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, doduse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. Slavljenje niosti, a vjerojatno

selo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine

5U

porodice

zadrzale

stare

Nove godine, karnevala

ce buduce

i

svadbe vieroiaeno

generacije izgraditi

ce se od.rZatii i u buduc·
i svoje nove obieaje.

A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI matinske

OBICAJI I VJEROVANJA

0 Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dalzagore, pa i smjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Ijubavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno i nitlk.o ne smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U U ovoj, kao ~ u mnogim drugim stvartma, fataUsti« pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju za Ijubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne gal'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stD zaV'isi ka:tk:ada »od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice, pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisu ntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje«. rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti drugun iz pripovijet;ke D. simunovica M u I j i k a gdje se kaZe da »ZeIl'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ·ni zapletene: roditelji se
, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJ SirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a. a 2.ln pra.voSlavca.' (t<odiSrijak Banorin"ke vl""ti Bano\'inil Hrvat$ke, 1939 - 211.!tolovo~a - 194t1.I, Za.greb· 194(), ser. 318). Prilikom popisa stanovntstve 1953. utvrdeno J!l da od ukupno 69.1&2 stanOVnika t~jega kotata SlnJ (u koli je uklJutena. i Vrlika) im.2, 60.28~ Hn''atn i Q.!l45 .Seba. (P-op19 stanevniUva 195~, 1mJlga. vnr. tifl:rodnoSt Itnaterlnjl Jezik. Padsel ~ sre:zove prem..a.upra:vnoj podell u l~. godJ.nl, Beocra41.!I5lJ.

Govoreci.

srr.

JugoSlBVenske !lkad{lffiije, .Zagreb I94B,

226). • Ivan

Lov-ric,

. . I1ilje§ke.

0

Putu

pe

Dalmacijl opata str. 112. - 1l4.

. Albei"W

Fort·if;a,

<dIIll e :

LoVTIc),

Izd8.VlItld

zaVOd

434

jedne i druge strane dogovore, i mladi se vjencaju i1:i se i bez vlencania roddtelji dogovore - i to je glavnc.«! I ostah podaoi iz lli.teratallre, kao i ani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore da je na poeelilw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selima Sinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijee roditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi adluce 0 moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovore i stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomite nalcen par godina ill se ne porrare nrikada. No takWhslucajevasklapanja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako, premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa) i premda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka, iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61n Sklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCki anal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljednjili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevt li nelcim selima Cascd. -i seljaci ill ne smatraju 210m, dok su u drugim selima rjedi i tu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle nastojt d.zlolirBlti d. kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanja braka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:a na kraju ovoga poglavlja. Djevojka i mladic upoznaju se na pasi i prli drugim gospodarsktrn poslovima ilt u trenucima odmora i razonode: ria sijelu, u kolu nakon mise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolorepJe i sklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6ima dade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpatiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neee dollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak je da ne .zel1 s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu je sklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu (nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iLi u drugoj pros toriji , a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi u ko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom i ora pred vratuma raagovaraju. Boslije toga mladsc poomje CesCe dolaziti na s-ijelo, cesto 1. sam, bez svojrih prijatelJa_ Kalko se vee vldi njegova simpatija prema tOj dJe· Vojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s djevojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0 limoV'inskiOIn stanju .A1oo smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece moo osigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoriti ad njega i kaZu; »sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c«. (Btna2/e)4 U vremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima i izmedu ratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtliclti rim~e odluke p

sastanu. Kakose

mJadiea..

~at1

• DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38. ''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt cerna 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcnosnno pop1$ zbirki I kOja Mia obuhV!lCa poJedina zblrk.a: L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!. gradll. Sinj ske krll.j ine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:uje sela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . . 2. Nikola Bcinifatl<! ROI\in. POlklom!'! grads Sfnj!l i okolice, g6d. 1966. r!<p. INPbr. 157, obullv;L(!a rela: Biteli.':-, Elrnaaa .. Citlnk, Glavlee. Grab. Otok, RsdoMc iZelovo. 3. JoSip MUl~vj<l; F-olklor Sinjske I Vrlii:lire kmjine, god. 1967. rkp, INU br. 758. Qbnhvata. sela: Brnaz.e, GaUna, Dlcmo, Gala" Garjak" Glllvl<», Grab, Han, HrY&ee,Jabuka, Jellll!a, Kooule, Mam'Jce, .Modr~. Obrovac, Otok, Polal!a. PotravlJe,. TrtlJ, Turj e.cl, U{lovIMQI, Veil!!, VInBl16, Vojni6, Vrlika i Zelovo. Aka se navode podact lz osl:alibruJWplsa INU, to Je posebno ~.

435

alo je nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca tako i za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik.531. 436 .1 $jeverno! Da. da se cure i ne opiru za nedraga pool . Prije -svega. eta eura govori 0 ljubavi. a ponekad i iz drugih sela.W¢4 190'7. ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to je prvo javno ulazenje u drustvo. U VrUci je zabiljezen i naziv »godisnj! cul'skii kuent sajam. da Joj ga pokaZu . Rijee sajam tu ne oznacava trgovar.G . je po ujasovu cescero dolazenju i.00 djevojke strogo drze: mlada sestra.rn4<.provodadziju. da joj vee nadose mum i zeljno cerkaSe. A'~o se starija sestra nije rnogla udati zbog neke Hzioke mane. Dok djevojke s mladdoima igI'aju u 100lu djevojCice stoje oko kola:l pomalo sudjeluju u pjevanju. 37_ . Krausa 4ailll'opop. Oval <::Ianak obJ!lvlje. II nesto izmjjenjenoJ Iot:ml u knJhl P. makar kako bilo lijepa i odrasla.1:l. materlnu vecem mil ovanjt. Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja braka pokamlje nam D.smije ula21iti u kolo i ne smije se udavati. pa rna imala i mladica. tj. pa da rrmoge zeme ne Ijube svoje muzeve. vijeci Al k a r isti autor govori: »Znali SU.lj1(dalje: MltrovlcL Arhi" za pravne I dru§tvene nfll. a katloUoisu isli njima na sijelo nastojah naoibracnog druga. 3). • AlekSaridar Mitrovl. a u tom suga sIueaju sami traZili ill su nash posredneka . «. 524 . 2enldba. im..a zato.setka mise. . str.ke.aU"JI. S. BeLIV. simunovic u propDV'ijeol De r dan: . »Zcltehen \.cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar Mi.6. Savu. autor tvrdi da S!U resti sl·ueajevlizenddbe i udaje s potpuno nepoznatim parmerom. Tom pri. I.. 194 I 13L . onda su joj roditelji vecim mirazom njima odaberu buduCu zen1u.J .l!yteliO.za sijelo koje se odrzava neposredno pred Bozid.n jepodnaslovQm:.IJe vee upoznavanje rnladica i dj evo1aka..l.. Taj se sajam zove 'i »glavn. Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi ima aeraan (Mitrovic donosi naziv aendar). udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja.rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale.. i ud!ldba 1.. »A slutila. pocmje :igtati u kolu. koje se piesalo u b:l!m:i:ni crkve nakcn zavt. Neke osobitosti U svadbenim obicajima i obi~jima vezanim uz sajam u Dalmatinskoj zagort Iz po. Godisnji sajmovi i crkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlika da 00 . Pravoslavni mladiei dolazrli su na to sjelo katoUka. GUrski sajam«.. da se od parntivijeka u Cettlni. Koliko su saimovt zaasta bm prilika da se pokaZu djevojke dozrele vee za udaju. Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka. kn]..trovic u prilogu:Z en i d b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m ac i j iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke. ne . da ill mladiei uposnaju US da medu na Sv. su 'i il. Beograd 1906. A znald. da joj je koji momak drag« .tikom ram medusobnog upoznavanja i odabiranja braenog druga sastajald su se u jednoj ku:6imladici i djevdjke ill dstog.Norddaln. Ii sto ne smije pokazati. Autor razlikuje derdan • $lmunov16 rv. tadasu mladici eamirat: (~odabirali) djevojke.djeVojke pokaZu u drustvu. hllj. dok se ne uda startja sestra. sto nije obica].ila«. a u pripo. vidimo iz podatka da se za sajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada (Gospa od rOZanja ili Ro2a· rica) govorilo: »Rooarica je zamiiras. No Ii ·tu je kao i priLilkom udaje pravilo kojega . s!. str. Kolo.

Beograd 1907. 8 podru6Ja.Jine Iz postOj€ee literatu:re.vo. lJubl PIS. kola~.da da je to l't'doV1UlOpo)ava 1 kO<l pra.1 • JovRn ErdelJ. 528. iz Polace ~oji je na sajmu u Kninu upoznao djevojku Mandu s.njesvatoviroa.. pr!lut I sJ. dolazi do crkvenog ill gradanskog' vjencanja. . tj. 4 kale \II!. pose. viaea 1m po'ode (str. "..reilih SVadbenlh obreda d\de vreDlBll. Z!1l. U prvom redu mladic zeli vldjetd moze Ii mu djevojka .. Novae. Tek nakon stanovita vremena ona je uvidjela prevaru.ntge PIIk straae Erdeljanov:l. Autor u drugom prilogu8 donost dopunu opisu Zienidbe u sjevemoj Dalmaciji i izncsi podatke iz· sudskih spisa 0 siucajevima gdje mladie oduzme djevojci derdan i nakon stanovitoga vremena probnog braka otlera je 1.Rnovie u knjizl n. 225 uz!!. 1 jenpj.) i pica.a I dr. .c navodJ. 228. u Turjacin\a fOd.). Jil. te ju je na kraju otjerao kuOi. a vjerojatno je postajao Ii III Sinjskoj kmj-ini.ma u potpunOJ vJen~anoj opremi (str .ipremanje svecanoga svadbenog' slavlja. a derdan je miraz u gotovu noveu.rjellta ».KatJkada mve nevjenCani. str. .nJu Ide u crkvu &a diverima. gdje.seca' nakoll vJeooanja. Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuai i otada . koJ. 493.. je to rljetko )rod Bunjev (katOli. Sudionici svMbeOOVU'·5(> u Tw"j'a.JIIUTUtJacimll .Janovtc <lonruii.a tive nevJenCli. LXXIX. uz pucnjevu pusaka i uz veliko pjevanje idu na vjencanje a za njima tree njihova djscac. po dolasku m1. S d.llsuj wi ~dbfme obi daje d.. str.adic je ozenjenti djevojka udata..vnog stanOvnl!tvll vrlo I"8Scproatranj en obi~aJ da mladenei ~on tzvr.atka 0 2enldbl ·U SllIjskoj krnj1ni kOja doncst ErdeljMovie . ETdel. U dalJnJem teks. Qna je tsti dan posla s njim njegovoj kuci. iz Vrbnika kod Knina i obmanuo je prieama 0 svom bogatstvu.zive kao muz izena. Mladid se U ono vrijeme nije smio vjencati prije odsluzenja vojnog roka pa su mnogi mJadi6i doveli djevoJku ·a vjencaIi je rtek po povrntku .a.slucaju nesloge mladdc otiera djevojku.ljlirlWoiu«..1. Bunj evaca (str. u slueaju da je nerotkinja ili u . a dIi. Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanak i p:riSltanaik.U Turjpcima mladD.oJ ku6i u TUt"jaeini..saljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi.doZenje rodblna i prlJateijl &""Ilj\l pnnos ill ~ UI zaeblreu. je jedan takav motiv usao i u umjetmclco narodno st:!varalastvo. A. Mitrovic kaZ€ da su mu poznati sIU¢ajevi »da mladenci.almatinskih. Naprotiv." zove IS'! u 'I'\ujacJfD& dar na urniva. jestiva (pl'!lifuo po'gl!Cu i ~no 'brav~ ..e oki~ena .o.bna iulanja.nl np"" se poole HI ven1!BjI. - Jo~ o !lenidbi i ucladbi u sjeverno] Dalmac~ji. a zadr2linljezin der<ian . 229). ali joj je Tanastje vee bio oduzeo derdan. a ·tek nako!f.. Derdan ovdje nije ogrliea. ako more dOhvaUtl.a. (:st r. pollva. ·a:kotlo mladic. koji doblje ·ne. Aleksandar Mitrovic" nat!ke.. svojih rodi·telja.229J. Sinobo.titihzap!sa..22:91.Sinjs)<e kra.. 228). snimio i. Bunjevacaldalje: 4S5. koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini. Postojt vise razloga za postojanje talrvog probnog braka.). 'a ovdje IznoSlmosve potl. J\4lt:r<)vic. 229).a.vlIC8. a zs. 215 - 231)). Beograd 1930.a do dva mJe.Iad!ic na Itnlljevske ak(IdemJJe. [e u pravoml!.l!.l.r'RdaUdjecu.vO<JemI zovu je naldCi:na OM 229).a tome se ne protive ni njezini roditelji. Oi.· .. prvenectJelje po vJent8. U 'I'\1:rjacima jeu~ nose u torbi voea.. Ovdje autor: is"bice raz·l!iku izmertu termina ooontti i vjencati se.ci i :IDval:e i iz vlru. okQ1tci B'ankovca.tu (!<jmo' 6p()menutlnel<a~ tvronje. Deset c:Iru:l. t gornji pracg (srr. dok ne prikupe dovoljno novaea za [pr.Srpsli:e ac . Arhlv sa pravne I dru!\tvene 0 patekl .~). knj.telJi dol_ nevj'eStl u po'ode. ali iznosimo sluca] Tanasija M. Navjesta. Erdeljanovie). u Knillsmoj9 i vrli6koj kIajIni. dramski mo. podatak D.cima pirdZija.? Drugi je razlog vojska. Ne mozemo ovdje nabrajatt sve stucajeve..p-omenu hr.Za ptr kod mla. cptse 437 . Dovodenjem djevojke til vlastitu kuou tnl. tebacajupUtem djeci (5tr.zelli. II ona I muiemlli dje:verom nakon toga. smmajucl maskare iz Graba. 226). preba. Tako sam god. Kada m. VjenCanje. sa obavlJ~ pcmedjeljkom ill srlJedom (str. nego na debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvij6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa. duZe razgovaraju i dogovaraju ISB..stanovitoga vremena. (str. seta Turja.sla.. I ka. od prcije.cuje preko mJadoiieruinll Iru. Takav sluca] sigurno nije bio izuzetan.Z svoje kuce.11 (str.11doZenjin. 1966.buka kOju uevieSta.toll:JQ1.ovna s rozirna j jabukwn uzublma. na str.

3). zefisko dijate mulica a musko mulac. koja ucini kakvu Ijubavnu pogresku. Venezia. Vanbraeno dijete zove se mule.za nj. 75:8. bill..rija od 20 godina jer »kuca stojd jednu 60scu na zemlji a tri na remll a.i6: r kp. kako kazivaci govore.koji joj redovno nade muza«. U najvise slucajeva prosnja je formalna jer SiU se mladde i djevojka vee pl'ije 0 10 J. salje prosea koji ad djevojke i nje2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode.cca. kad ne bi 'Sarna skin.. Milfc!. Sada je i ovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka. sIozilo djevoJalka i da bi jo] stlom skinule kapu s glave.» No i tu se opisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju.la znakove djevi6a. 438 . djeYojka drugojpred crkvom skinula s gtave crvenu kapu. stovise.!l - 22.Ka!oti u rcmanu . pa to i fratar presuti s oltara«.jma nije odredena i vartra u rasponu od 13-30 godina za Zene.je stanovruka I>il.ul!ejo de Je Jedn. Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanu K urI a n oj navodi M. . moZe ostati u drugom stanju: »Kad u njenom selu bogate dievojke zanesu.suje f. roditeljtsu to nastojah pr. ako mokti »kontra vitru«. str. oak se drums udaju ranije. skida.n betelto rcsso OSS." scene dena viti morr. Zagreb 1937. Kutlani. str. Petravi~. stekta predbracna dskustva i.. da ill je . i. •. a mladi6i se rene izmedu25-30 godina. II Lov1i(j. onda svako mime duse vjeruje.aljev.8. INU 'pr.nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro. B. 29. Se10 dnace ostro osut1uje djevojku koja prije udaje rodi dijete. str _ 13.3 .. Ali. Bw(W.Inultinske zagore 1 sl. kako Lovric naVlOdJi: »pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak i aka hi se obaznalo. a ne mora se uostalom brinutt ni da promijeni boraviste. onda sa nekoc dogadalo . Knjimvnik M.» Neb kaZli da djevojka mora biti sta:. I porttetl.13. (dalje: l'!ofi6).zn!lk djevtl!anstvlI.idbiika. 23). S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke cia su se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci M u I j Ii 'k a ka-Ze da su se djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaestl.• M1rko " Simunolii6 (v. kapu sama.» Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da se nekoe vrslo. timo Je osrarnoeua. BoZiic k0Jk>o su nekada Ijudi vjer-oval!i da dje· vojka.a.a danas se ni to viSe ne dagad:a . treba da je pametna.yet i obita.. Zagreb 19&4. (Prema.vkako dodaje Fortis. ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno i zato sto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape). i pored strogih zabrana. 103. opj. .da bi se U SIuooju. Taj je govordo 0 svojQj oon.ako je Delta djevO'jka. Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju.. Dab za sklapa:nje braka u ovim kr.y. U ve6ini sela. djevoike su se nekad udavale sa 20-25 goddna. a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se i rnlade udomite«. vise Prosnja Kada se mladic odluoi zenitd.JO bio je puk:i sdromah.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13-godiffiju djevojku govorect joj da je bogat. a 20-30 za muskarce. da u njega »dvi mlinice rnelju i st-anje sest krilometara u k:vaidTat«. 1843.vitar nagrdio'. najviSe petnaest goddna..mc.: A. Pete 1Itu4IJ.:i!kTlitil udajorn.~.nstva. str. ona pobozno okaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj. str. a U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadenei SU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva. Zorn.

iliroditelji . dolaze prosei djevojcinoj kuci. i dodite kojoi drug'! dan. Obieno dalazi desetak prosaoa i to uv:ijek muskarci.vol'ili. nego su se u sali prepi. str. a da se uda druga. to jest. A kako misle.ne zele taj brak. 758).svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovorllri tU.'B stvai'i ..i 0 buducoj snahi. u prvom redu iz olize mladiceve rodbine. Kolik:o su ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da se roditeiji vjerenika »obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvima njezine matere. da Ii je imala dosta mlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl. odnosno zetu. '. pa da. da cujete sto smo odlucHit< te da su prosci ponovo dclazili u dogovorenl dan u prosnju. svojim zalihama hrene. proscima se to kaze i oni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora. kojoj rnaterina svojstva pokrivaju pogreske«. vina. dogovore se kad ce on dovestrl. 115. da se djevojka mora vroi na majku. pogaee. Prosci donose sobom rakije. da 1i je rena kucsvna. Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazill na zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu. . U nekim slucajevima mladic po djevojci javi kada ee doct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pa kad mu dadu pozdtivan odgovcr. svoje rodluslje da se dogovore i s mjima. slatkisa i na razDju pecena OVIla koji je uk rasen . da se katkada raw majcinih pogresaka ne uda valjana djevojka.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili: ))Podite· kuoi. Prosei postave pedenje i ostalu hranu na stol (nekad na siniju) a tome domaci dodaju i nesto svoga jela. a onda je dolazila prosnj. da Ii pije i da li ce on moct os.. pozdrave ih i uvode ukucu U prosh!ju dolaz] mladic S ocem i. Hi secak djevojka i umakla s drugirn mladicem..» Ali isto taka raspituju se za mlaoiea.!G Najv'ise zapisa s terena govori da su svi najprije vecerali. pa cemo ovdje spornenuti podatke iz vrlickih sela (gdje sam prikupljao gradu 1957. dok se goste i razgovaraju.igurati dobar zivot njihovoj k6el'i. Nakon veeere nazdravljaju jedni drugima . a naroeito da Ii je marljiv. lsto taka nije na terenu potvrden Lovricev podatJa. Vjerojatno je cin zaruka bio jednak u Sinjskoj i Vrlickojkrajini..a i dooooor. Negdje ponesu nepecena ovna pa ga peku kod djevojke. "Ibid. najceS6e subotom uvecs. Obicno su se roditelji 'i rodbina vee unaprijed iscpno raspital. Mladi6ev otac Hi netko drugt kOjice u ime rnladica prositl djevojku u Vinalidu kaze: »Nit me ko pita "Lovri~.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1.' Ibld. Aka je djevojka promijenHa odluku.su im lruena vrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojke izlaze ususret proscima pred kucu. dok raspitamo. U dogovoreni dan.. au usuima mu zataknuta jabuka. 439 .str 116. jednim prijateljem ill rodakorn no Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca. odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a aka im je ne daju odlaze sa. i kojase nalazt u rukopisnoj zbtrci INU br. kako kaze Lome. jer odanle imamo potpunije zapise 0 prosnj! i zarukama. Rijedak [esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku.2erudbu.» Takva prosnja gotovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh. str . to se dogada. 115.

Ujutro djevojka ide po komsiluku i .en i.adliCeVlim roditeljdma. ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sa »kamenoicem({ a vjencan. a uza Be ponesu i nesto hrane. Alto je paik. mi cemo dati«. ondase Caste i vee nazdravljaju sa: »Zdrav zete« l »Zdrav kume{!! »Zdrava nevista« Itd. VjenC:ail. bild gladni.. ponekad i kasnije.dlic mora joo u voj.je se nastojd abaviti.!i:bi reIdi:: nVidi. ako ka.).i da bude sretno«: (Velie).je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju.6 ulazi u kucu.sku lili na kakav rad pa sa na vjenOainje eeka. Ukucani odgovaraju: »Vese je pi·taibi. Kada mlad.Znju. U Gat}aJku (OVO je selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s djevojkom pred xU. da ne promijeni odJuku. SOO p['ije. djevojk:a Ii 'D.sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena. Kad i110 ne bi nosiH ljud.) 440 . novae !i.a.: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je« . maw jo] prsten na i"U'kui ka2e: nEvo. Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode«. aniti Ja govoran zaSto sam doso. U novtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat.sto samdoso. jednu iIi nekoliko komada. pita je hoes Ii poci za njega.sto ulrucani daruju rnJ. odgovor po:titd:van. tj. piju d Caste.daroce. a ~ogod ce ga od prosaca upttati: »Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ.. Dogovore se Dd de biro.n(Se Ii ruugo voce. sto Sill dobdlri. se- stJ1i sapun.a. da je oblacno. polaze kJu6i. Roditeljd.poji komsije .je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije potpuno odlu6ila.vIjaju se ist. a ako kaie cia .!i:e zarueuJe djevojku. ja te zarucujem i dajem prsten . novae. ak!o dmruno. papojill. SHene darove daju i ostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli. Ako su se njih dvoje vee prrje dogovoru.zataknut cekdnt7 ili drugt kovanli.81it'.su donijeli. a zato ne postoji odredeno praVlilo. sve« (Diom. to znaCi da jedjevojilm. odgovor je negativan.. no ima '5luCaijeva da mla. rtarra. je od zlata i beakamenetca. Kad su prosol pJ1imilri. duZe vremena. Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu.vjencrunje i napo'wje<ianje u crkvi te ka:klo ee rmsporedli>titrookove pint. UI.dlic odgovort da je vedro. cijelunoe.o) . a Iznos zaVoisi 0 bogatstvu mlsdtca. Mlad~c uz prsten daje djevojot skare i ltrunlicu. a mi. Onda. U selima Vr· lioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju.1 time objav1}uje eta je ispToSena. kada djevojoi daju JabU!kru. a njoonm rOditeIjdma pice i nesto slatkiSa..casU susjede ra:klijom.i dan. a pones'll i prednj·i dio ovna su ga bili pekl!i na r. Poslije toga mladic daje djevojei [abuku.prsten. novae. Nalron toga se vesele.tj. I prosci dlaju ukucarrima darove. MladoZenjin otac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci »idu ato " IbId. U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je . nit me cime nudi. . U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba. onleta 'je taj dogovor samo formalan i nakon djev:ojema odgovora mladri. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada. kaZu. . smatra se cia je bime do" vrsena prosnja. prtstala na udaju. lili samogtavu ovns ~ojega. U seLu Moovice daje joj cetiri stJo ve6e jabuke i ~aze: >lEvo ti jh" ali mi nemo] sutra V'ratiti« . a ostale] djeoi bombona i voea. Kada prosoi polaze svojoj kluei.ze. on kaie da je Idosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihova imena.

prenostla se mladenkma roba u ku6u mliadoZenje. TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojke dogovore koliko ce biti svatova. u zezenj vincanja. SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti na dar' kisobran i eipele. Dan uoci svadbe. na Iivadd.vrijeme. pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan. 23. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanje i on je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara i pi tati . a st· ro·masniji u s.ku6i djevoj. duk drugli. susretnu se na polovloi puta negdje u stuni. Navijestiti se moglo nedjeljom i blagdanom i to na veli. te ponekad u vrijeme po. rucntetma. I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i .tJeljima. Djevojka nikada ne prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje. sto ona zna. a sve druge cure. Mladic i djevojka su poslije tioga. Najcesce je uprija. .k1ada.19 Ne moZe 58. osobito akO' ~U g. Nd u jednom selu nismo dobild podataik da se roba prevoztla na ·dan vjeneanja. donesu sa sobomrakije. sastaju se u gostioniai m u k. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&ima zabraniene. ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji.>i6aj . Kad gosti OdU. je lijepo na . Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrepstine i posteljmu uesvoju odjeou. "Simunov16 (v.ih zaruceno na ·Materice (pretposljednju nedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>. 'I'o sunapDvidi i tek te poshje njih slijedilo vjencanje. da!kle. da svi piju rakije koju joj je donie mladic. str. liM.roCiSte«) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima. sto im je kod. OIl!aj tko je bio bogatiji. kako torutmdd Lovric. darova i kada ce bibi vjencanje. asvekar jOlJdaje nesto novaca. Nekd dolaze na taj 3).I8 Aka je dvoje mlad. utvrditi cia 1i je wj ol. slmunovic u pr:ipoV'ijeoi Derdan gOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a »radovala svome buducem derdanu ponajvise zato. kosulju.ka ill dattivak'OOi na pros. Tamo donesu hranu i pica. te se Caste oijetu noc.ih 100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lru krajmu. Svadba Vjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen.nji earapama.u6i 'llekog prijaitelj:a ili.~ivot go"LOn:K. a ne u druge dane. Nelti taj posjet zovu ici na ra'kiju.~ijed'U. zna Ii mazda bko kakve prepreke za sklapanje toga braka. u nedjelju). Zer:OO se u ponedjelJaIk.koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi. ser. a buducem ltiladoz. Virna i raz]dcitih lilkera. pa D.en}i daje 1.Z udaljenili sela. biblj. U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sriIedu Ct'lijede. adro. probijale obicne cvanoike za taj ures. Od nakita svaka je djevojka uz nosnju morala nekad iiruati derdan.wrnijenjen u posljednj. 441 .snja vrernena jnr 'trajao tri do pet dana i zavrsavao u petak kad se ne jede meso. komu i >koH!k()tl'eba datil. Na polasla. u-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja. djevojka obilazi sve susjede. sto ce ga ona jedina imam oct samih talijera. Dodu nav ece . udaje najglavniji mirazll.

ju za svaik. naskrinju sa stave sukanci.i d. veliki i mali konopac. Djever moll tu djevojku da side sa skrinje. kudjelju s vretenom. a rijede se euje izraz mobilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija . SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira . kabanicu. druga djevoj'ka . Kljuc sk. poeesce djeveru i k06ijasu daje po ~edne Cail'ape. knJ. Ivsnj!levfc. a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe. a danas vee iautom. a vjencavalo u ponedjeljak.kJoJaje cuvala robu. 158·. Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti. srp.~(1 Najeesci [e naziv rotia.Po)jica. Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje. str. Ovu je sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci. Marodni i'ivot i obt6aji.j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni: Iznos za svu robu.. praklja6u. a oboje ukraseno jabukama. a kudjelja i vreteno ukraseno je na vrh nataknutom jabukom. Za.uo $8lll. !cajin (Iavor).tovo jednaki sinjsklma) isla se »po roou« nedj elj om.3). Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim i platnenim predmetima postavi na kola. . Stamm svatu i djeveru djevojka daje k.. I.ada je jedan komad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola. On jaj nudi nesto sdtnog novca. IN U br. Oni sobom donesu vina i rakije te caste ukucane. au Potravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koeijasa koji ide s djeverom i jengijom.. 10 str. . jacermu. a na konje objesi sudari6e rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom. Ponekad [e vee una:prijed dcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki za priprernu pirra. .. svekar ill start svat i jengije. Govorilo se da nevjesta treba nositi say taj pribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju te stvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove. Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: velik\\ i malu rnetlu. str. ~CI . robu i pooi kuci. ON. !"rano 442 . dok je rinace posrij. a.osulju. mastele t velika drvena vedra). ruianci i mutap« te ostali predmeti..2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) nekoliko inutapa (pokrivaca od kostrljeti). Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas. (dalje' IvaniSevi6). a ona govort da je to premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna. Nazlv sessan . U setu Vinali6.zahlmkolima.ri od svakog mora djever ohkupljivati.nMiJII (seksand~iJa). Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSe djevoja:ka Hi djece . K. a ana njemu kosulju koju je sama izvesla. ito: 6-----3 lancuna (plahta). a i ukucani njih caste jelom i pieem.a on posldje mlado~d. 11.."4bIlJ. II nagtasto [e da lie p<JZllaje. diuerom.obiva mladenkina sestra il:i. U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ili torbu. uz prvi stup kola ucvrsta se kudje1ja s vunom i vretenom. na drugoga zivu kokos. opanke i kisobran. ZN~O. 4--08 oglavaca jastuka s navlakom. da se ons] kojl pregoni roou Wge ~llo..posteljina. 7:58.r:inje predaje nevjesta djeveru. sjekiru..san8.. Roba se naked prenosila na k:onjima.edimanJa svota novca kaj. KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2. a ana govori: I)OVO vridi puna novaca i ja yam ne dam«. u nekim slucajevimakum. tim se pogada. na l'obi sjedi nekodijete Hi djevojka i ne dopusta im da uzmu. ObiiljaJi. nazivsclf. rll:p. dasku peraeicu.

2i2O I dIIlje. . biti viSe prvtnaca. a nekad su i pueali iz pusaka. UoN vjencanja mladenrkdna mdbina donosd .i opis obieaja F. " Rije~ Je 0 rukopisntrn zblrk. U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae.Si1l3JN svat ujatk .svakoga :koga sreunu. " Franz P<ltt"r. Lovrl~. 1 ka.njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute. a u nekirn selima izjednacuje se funkcija prvinca i barj'aktartl.ra. Kad se roba doveze mladozenjino] ku61. str . vee spomenutog djela iznosi kako Lovrt6 g<word 0 ~edriom a FoMris 0 vise barjaktara i 11 napomeni br.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 begatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum i mladi djever. Lovrl~.ko je pogresno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce.Ze. 119.ivac izjednacuje s causom.ilti netko stavIji od mladozenj'ine rodbine. 443 . U vrljeme prevozenja robe..Putem djever cast! vmom.jkladna Oovjeka za starog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilo StaTi SVM je mladozenjin ujak. Dalm3tien in semen Yerschleden.26 Isti aurorna. dakle.22 MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat neki stanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako je mladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr.iehungen (dalje: 220. I koncizn. kao i svi zapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar. Gotha. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka. 757 I 758 J. 1857. dok bogaoi:ji imaju starog svata. On je zapovjednik svatova.. . pa djever mora nataknuti drugu. Nije Ii mozda zbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima nekOlikobarja. a do ktaja opisa svadbenih obicaja dalmatinskih Bunjevaca (zakljucno sa str. nepecenu bravad i Ikokosi. lz sakupljene grade iz seta Sinjske kraj'in'e vidi se da je . Postoian]e samo jednog' barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka i barjaktara u svadbenim obieaJima Ii Salama. Dan uoci svadbe je nadivanje imena odredivanje svacovskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima. Nekd donose to na sam dan vjeneanja ujutro. :Potter). drugoga kwna.arna br.a i barJktara. a i poshje...vaSe baxjak. CauSe Ii druge. istom mjestu dobro pr. Skupe se u mladoz.z EU'hiV8 lNU.1 Takl'ljom . 328. satkupljaju se susjedi i rodbina da Viide 'ko~i!ko 1i I~akve je robe poslala djevojka. slatkiSe i pice. Pettera iz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara.n Be'. 230) nigdje to ne dokazuje.Erdeljanovic na 220 str. a Lovdc spominje da »mogu biti dvcjica.. trojiica ill cetvorica vee prema odlicnosti pirova« Jj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih podataka. MogIo je. stari svat im octreduje fWlkcije. koje hi izgubile pravi smisao kad bi bila . str. Fortis spominje jednog prvinca. tko iz sela. .. pjeva se i vesea. a samo jedan barjaktar. Predvodnrk svatova je proinac. dok Lovrtc. Djeca nastojs skIDuti s kudjelje }abukru. Kulisic tu nedokazanu pretpostavku uzdma !.ep. .barjakta.11\1. da prvinac nasi barjak.: »Vddeeemo dalje da je Fortis u pravu«.ktarll (a to su bili prvinci) . okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje.jinoj kuct 1. • l'Stter. .tr.tT. ili da je prvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba. I mo. Prvinca III Hanu kaz.

Kulj$iC. njegov zen.njava: )BaS ka. LovriC.barjaktara i na susjednom podrucju Poljie§.rajevo 1955.a jabuka ·i svileaa marama.i u nakim drugim selima. .i u zapisi:ma s terena spominju se dva kuma..janja vise maskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama. Sa.susrece se u svatovima svih sela Sin. Alto dh nemaju . U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starog l' Spiro . '. cauS. no kazivaoi nisu nigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbme kako to tvrdi l.jprvi je prvinac. pa silaJ. Nov.owic. tad Be stavu po dva od l!Stog imena. za njin barjaktar.. Na str.M. str.ra Alberta Fortisa.30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obiteUt. na. a navr' koplj. str.i~eviC. duvegija.staceli' iii . ta. Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda. nije nikakva potvrda 1 pretpostavc. zetov sin ili dnugi rod. 119." lvan. sa. Kurnstvo se eijeni i odrzava do te mjere cia bi se.imije objas. st. kum.. JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine.isie eitil'a Ivanisevloa: » ••• tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au.• Jr. enga. RuI.Sa. i danas se nastoji da je ima barjaktar.izjednacuju s prvincem. zovu se . pa i vise. U9. Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda.28 MedutJim. K9Ikosmo spomenu1i.IS·. negdje Iga . 0 postojanju veC~ broja barjruktara.. Hi buklijas.nog i drugog kuma. obucene su u tamnu ilicrnu. Petter spominje vjen6a.skoj krajdni. Etnolo. 3 I a .. Lovric.i oak pet djeverova . U starn doba bio je barjaktarod svilenih sudara kao cinjeru. mova htjela uzem. obu- Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu. On je iz mladosenjina roda. isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i:z crkve. a u Otolru se spomdnju dva Cau. ne . crvene boje a danas je trobojmca. a u Hrvaeama se biljez.1 ~uec. valja da jesedam svaee.ko v'idimo. II .razveseljujesvarove.·'erija. U Gal1.gija. Ka4 se uputu po divojku. a uz str. Glavni se djeliz ver zove ideo eli diver. Ako mladozenia nema brace. diver. a . C a u S. ruigdje dva barjaktara. K'um je takoder nebko od rodbine ill. Ako li jd. prdjatelj.lz putopir.d je pravi pir.1'ske lm'aJme. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ).iSevic sporninje dva kuma. "Ibid.32 Jengija.stacenbasi' (to su svatovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ. onda se ·za djevera bira :iJ. a sto je opet priko toga. a najzadnji. zabiljeoono je eta Ijudii kaZu kaJko sva:iJoVii 'izgledaju kao Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje. . str.etlko njegove bliZe rcdbine. 75 Ivan.' je vise. no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever. pa u komentaru F1o~tioova»Puta po Dalmaciji« ~e: »Erdeljanovic na osnovi svojih ispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravu«P Za PO':1VrdU posta.'!isvat. 444 .ani ih posude. kojd pjeva i . a ako su zene. I danas se nastoM d:a svatovi budu obucend u nsrocna nosnje. 220. jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIi cetiri. 80 donosi futogratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom. Ivanisevic ops. kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku- eerie su u bijelu djevojacku opremu.cu i redovnu pojavu u Sinj. st" 72 . sv. .

Bezicu Nlkbla Siktrica. ba. palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu.nje u oijev.. nego ce je Cekartll ilrod erkve. Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenaca i 0 brojnosti rodbine.. 27. koie Loyrie. pjeSice na vjenCanje. da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin i zeli besplatno je. 445 .51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou. zdrav divere!« itd.sa svatoWma po mladenku.sava dasiromamijl svatJovi i::1i oni koj'i s1laillujtU u brdQVlitl1l terenu gdje su uske staze. $V. na konjima iIi !koHma. da nece biti sretno. Jabuka. s'VarCinakoIl!jlirna. a mladoj SiU davall najbrZeg"a kOnja i onda su se svalli utrlciv-aJj. Vedrine..'!tl buklija i dolibasa. s djevojkom iz Otoka.-. bez obeira ja. TscQmiJ'e je obradio M StoJkovi6 u ZN2Q.ak'o su blrl!ru.ide. U svakom slucaju. pucali iz puSaka zvanih d z epa ric e koje SIU se punile nabijarnjem balruta i pap-ira u eijev.j. Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci. Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje barjak k20 znak da je u kuci vjeneanje. Danas se V'idi kako barj3ik:ta.Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo. nego ostaju ked lw6e i priptemaju sveza dooek svatova. a neki kazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena. npr. on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nije obiCaj. a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku i u crkvu na vjencanje.jaktar Je na eelrupOIVooke. a danas automobiltima:i autobusdma. Najvdse se pucalo u vrijeme dolaska mladenke u kll. U selu Udovicicirna. Trilj) mladic :.Jima $tt.dbenlmobi6. Pri svadbtsn uproslosti muskarc. Snimljeno na kolutu 202). rekao mi je kazivac. I:pak k82liva6i tvrde da su u SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima.r.ice. danas de.sta<\i1a u sva. caevina. voze li Be u 'lroldma. Danas se mladoZenje ne drii. . Svatovi su nekad [§U pJes. str.l "mogu.rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~ mu s:J.6u mLadQrenje i uvece karla mladenei polaze na spavarnje. No Jasno je da se 0. ako barjak. Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne idu na vjencanje.enli. stojl nakrivljen kao za vrijeme nossnja tako i kada je postavljen na krov kuce. (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J. k:q.8. U selima tsuocno od Graba (Velie.. svata.e tih pravile. . u autornobilima ili u autobUSou. Vjeruje se da nije dobro. Barjak stoji na krovu SVa tri dana pira. no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba.sti i pitt. K-asnije su bile U 1llpotrebigotove patroneza ulaga. Ali akose ii. I. 120 I [21. Uri. Za vrijeme nadivanja imena piju i nazdravljaju jedni drugima sa »Zdrav kume.On ostaje kod kuee i tek kasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkve gdje doceka svatove s rnladom. spominje Dolaza1c p-o nevjestu Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuci skupljati svatovski uzvanicf. Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje.su 1i. Lovril!.

uViJek S omm predrneulma ruCnik. a jedan muskarac. tu je nasa zatvorena ovca. carn:pe i rucrdk. ziva k. sada na prowrU autobusa u kOjemu su se BvatOm .iz Hrvacd dove2/i na vjencanje u Sinj Foto: J. svatovi pjevaju: Placaj. earape).na. On pita svatove zasto su d(}sli ri sta traZe. vrata 'SU zaikljUca. on im nece otvoflibi dok mu ne plMe.nl su u kuci.) 446 . a traZe izgubljenu ovcu. (Institut za narodnu umjetnost) PLed vratima s kljucem III rukam. ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar- Bariak.a.zah:t:lijevajuda Im otvort vrata jer putuju iz daJeka. Mllicevic 1966. koie je nekoc noSio barjak. Svi UkiUCa. brate. svatovi .. Dok djever pregovara s vraterom 0 iznosu koji treba platttd za »otkup«. kosulja.tar. ne zali novea. umorni SU. Negdje ga zovuvratar. Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu. najcescenevjestm brat stoji Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS.oko§. (Bite-lie. tJ:i.

e.) prate kakQ ovaj tako i ostale djelove svadbenog ceremon. jes:u liWs zabolili . Ona tamo sto nam popivava sUds nema koino jedna. cl. vee. smo doslt pratit seku nasu Jesu l' ovo neke kolegice sto reva. fij smo j enge iZ voresta rrdsta. U jednoin casu \.inan vesela kadti bjezis iz ovogasela. jeste Il nan nelt. bud. svekrve il!i ostalih sva.a kupi pstroletku sv1¢u DOSli su nam nsse sek.goBtl oko kuce pokupiti kostL Nismo dosli kuplt kosti vase. niekakupi kutiju cigara. .. Neko naSa-. Ovdje ne mosemo doIllijel. nase neke.gnjati? Zeleni se trava odotova (=otave) je ~i nasa neviSta gotova? OJ divere. Faljen I sus . ii' su lude. [a.D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja i ZeljeLa kup. da ne moZe kupiti elgara. (=os. u nevjest:i:nrim . cura :!ito . dosta tnj 'Je tvojega . pjesama koje se pjeval}u na piiru.at. OVa. Ajde neko. Je ne bi'ni za svoga dida.rtovskil1 uzvandka. 44. vel. ctaj para mladieu nek. Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (= neku ) i nevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugujuci.zenu smovam dala. svati.SV3ItQvima. Ove jenge sto 811 se uznile.te se pa:ajdete spa-vat.ie zarid:a:la. Ni1jevratar ostao bez para. OJ svatovi.prkosa.6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacica je u mladoZenj:i!nim a drUrga. Nemojta nam propivo·ti niSta. U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatova u mladozenjmu kueu i dr.ju lrojno magariee.li tekstove sv:ih. Ove cure nisu 'vake bile dakle niSu rakiju popJe. Sto mi ova prupivaje slda. nas narode milt.sreca rnladenoima a 'treU1l. NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu.r~Ia) tl'i je sala ne bi namazalaOJ ti jengo.ivli dvostihovi na raeun izgleda ill bogatstva mladenaca. OJ divere. dugatkoga nosa.. Bolje b' ·bilo da 1:II11D' iSli spa-vat nl"gb 'vake svate prieekavat· N-ismo dosl:i ispiljatt CaSe. sada jenge lJubi.ltaJk loasnIije to su razliciiti salj.!1j vrataru para. mjesto cure . lQ"ava.u opremm? Vazda Isus. vee cdvesti onesto re nase.ta. . .iki.1 mali. Sto ste dosli ovdeprtipivav. otari tm pure oko zub'. il' o5U se oplle.7 vet uzeti onosto je nase.ijala. Pjevanjem razld.

poSalji nam koj-ega na silo. ruke ked oltaraProcvjetao jo:rgovanPa vdsi. kuCo poclglana. DaSh su nam gosti i5PO(1.iko stars. aeko. jadna.a. neko. i u tebu_ maiko rasplw~ana. u s. evo tehl n. ti Jo cina.) Prva barjak . oprosti joj grlje. n.ovcu. od. god.ju da li je njihova. viSe eura ni&i. Isus. ODs :rtiCa mane Lstrn Yanks. . Zbogonostaj. Veset se.tiCa mlBda.. Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenu j kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade. a kosulja od osam stotina. (Jabuka. t ova . INlJ . svekruv:ice. eva ti nevista prvo jutro tiZeg]a tisvicu. Jerko l:IezI6. Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJe Ii ovo vasa ovca?« Svatd.je-.. nane moja stara. iz ladJa.mlmak 448 . Ja Nane moja. ja je moram nac« (Gala).ttaste dlake« (VeLie).<!" neka. Zbogom. NaSa seko. Barjaktaru.al. mala. no ko-iutu203) . Ui: Dobra jutro. Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II. $t oemo im na pijatu pure. Stlrino nasa. Djever ( rjede netko drugt od svatova) UraZi mladenlru od »vratara« rijecima: »Izgubtld smo.jiw moja. Imam svekra.. a na njemu nl.·kaZu: nValjaJa je ita ni'1ro doba. Ajd€. je.. »Vratar« k-aZeda tmaju neku OVOU.)35 to je.a Polje) SInJ SlW ~ il!i.aSa \i115e ruse. ri. ali ne zma. VeselJ se. IJJIijenasa«. (PQtra. kule. imas.niko je ne place.il'ikl. dobatmi ko d:uSa.vlje) kana moja Wnica B3ll'jaktam. draganov'i dvori. Nane moja. kriZaJa si. $vekruvice. 11Dobra je \ekstO\l~. vrata 'l11:i otvori. Sada ne valja.ZOOgon ostaj. vocUmo ti ku6nog gospodara. nji'QV'a je. Faljen. nego drugi' trists- zelJimsrlcu. vrata.Svektuva mt bolja nego majka. ti viSe valja .vekruvu dava mt je usa . .nga debeJa u pasu U klasu. kuea tvega milog zlata. ti poljUQi evo ide jzminica tvoja.kokooi nije..Moja ovea je malo Nlje nasa« (Dltg. neko nasa. rkp. IIi: (Velie. Cujo san da je ovdi i.ti se v"l.• al!i. moja :m. FoWm Ine - 1M'1.O i d~.eV'jes.. evo OOb! vodingospodara. dSI"'itno ti hilo. 162 (Muz. kupin. gospodara. stara :m. izlazi.

Nevjesta Hi druga koja zena iz kuce donosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja.5 novaca. \tidite da je sire ad vas.ja:k(. »Vratar« smaura )~O'tkupljena({. traZe drugu. IIi negdje ka2iu: »Dajte mi i()dste~jJ. »vrataru« 'jabuku.5 rogovima. Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija. zenamasudare.i. mladenka prilazi svatovirna. ili pokusavajuI tom prHikom produaitt Salu pa im daju kakav start novae. koja ne smije b. . bicve. Sada dovode mladenku i svati kaz.Zatlim n. Udara eeki6em u prag i dovratnike. dok . djevojke sil'()~.i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niije njiliova . Negdje daju za otkup malo riovca. daju rim rucaa:t.'On irna i drugoga posla.!iJl:n ne daju dar. U nekim slueajevima pocne djever nuditi otkup 0. !ito zavisi o bogatstvu svatova. a -katkada stari svat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena prednjeg di~jela ovna .ali sada prvinao. djever il1 prvinac una cek!ie kojirn Iupe po vretdma elm doau kuci nevjeste ali poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl. U selu Jabuci djever za. Moirete uOi i VIi i bail..tM Lapa i dalje i govord: »Ne maze ucl moja dru2lina.tkuCa.05 n.ttli ema. Tada se pogadaju. Kazu da je ta ovca kada je do njdh zalutala. Ukueanri govore: »Ma nemojte. Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze da se njemu Vlise ne isplati tra2i:i:ti. ali ako BU roditelj. koldko je ovoa potrosila lrod mene«.u da je to njihova i hoce je uzeti. Posllije toga sjedaju i jedu. bijelu koSulju jlJi peiSkir i sveze mu na vrh jednu zlvu kokos.e da dm se to plati.d. Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&. onda se u rrjih ne zad'rZava.UCll. Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje »glavu za glavu« sto mu odvode kcerku.. pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n. Ba'rjaJk. Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovede njihovu oveu.ju. do 20 n. GcvOTi:»Ne moze se uci. Ka. Umladenlcinoj ku6i se caste i nazdravljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu. Nasa mje« (Dugo Polje) .. ova 1lriba proSirttl(. ad. Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: »Valjat ce i ta komu. ali prt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova). poljube je i kaiu: »Daj i tu!« (Otok). OalenO nevjesta daruje svirn muskaroima -iz svatovske druzbe earape.. Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti i njegovata te traz.d. a kocijaSu daje zobnice za kooja. nego odmah . Barjak'talr.ne dada jo. Svt nastoje wodlm sto vise Sala pa se desi da i neka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatove da 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove i nece ici od njih. Triba prosirit« (Otok ).tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI.ti ~ lupati. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: . ne daju.idu u crkvu na vjencanje. U Velicu ptilikom te goz:be netlro nastoji sOOu. kojemu dz usea viri venka crvena jabuka. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmu cipelu s noge. otkup daje da:rcije dosta i neee da prima dok djever.n:. u kOju je zatalcnut kovani novae.d.buku. CauS mdjever uzme cekicpa i on lupa i ne prestaje dok mu ne dadu clair. te neka mu nes1Joplate za trod. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn. 449 . Kad j-e sa svima se ljub!i i pozdravlja te uIaze u kueu.ti mladenki eipelu s [loge da mose od djevera ta-aiiiti otlkup. Svati kuru: »Kioliko 1:>i dmas korlst. ali je ukucan.ovce?« i nece platiti (ZeJovo). Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane.

BogJ~ic: Guda. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom. pa onda u oca i. Ii satdm pr:ekrsti sebe Ii nevjestu. Na dan svadbe mledenka je do prvog rata. ne nose kapn "n~go mjasto nje kovrljil. okiceno srebrom izla.a nazlvi1J1 i kruoQm. Odl·azak u crkvu U Hrvacama debelom diveru mladenla. matere i u svih vas koj~ me slusate«. Mi'rku Badalu. glade (Etnugmfskl muze]. . divere. ne-ld su g. On je baci preko sebe i razbije. Zaf(r~b 11'.amprostenje najrpnije u Baga.pala nam je rosa.t1. da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu·.74 srr. ne pusta] jezik priko 450 . To Je protiv uroka. r. za suneem i u Hrvacama se kaze da je to rad:isreCe. r. ka1.. u Grabu.i Sinjsloo kra. a u ZelO'vu lrum raz:bija casu. U Dugom Polju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur.5\1 ga udaje ~eno.2 sela Grab.~ da udate ·Zene. pa cesbiti ugodna svakome«. 1903_ lz Graba.wita. Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum. r .ie ~n ad 0fIQIP ~to . Dna je.rcl). Spo.i govor: nSvezlo ostavt pod mo3Ubi.lednO·sam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__atal<.36 U ostalim selima taka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu. i~CaCvine. Ka?)vaCima Marku Co"'~u. r 194.zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno. p. Ud.k pokriven okrugom« tV.. U listom se selu kaze cia nevjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kada nevjesta ide iz kuce. u_ Udovii'lics i FiliP" ocit.kuplj>ivati.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebu N' SmOtri lulkulurll.. To se oglavlje zvalo ko» iIi kovrljak .1 Preko kovrljaka 3 mlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei. Zagreb 1955. menutim kaziva~'ma ~ahvaljUjem naovoj pomoct.a. mlada ti je bosa! (Velie) Sada djever mora otk!upit. posebno oglavlje. 1894. Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdh blagosl'Ovi oprost: »Ja p~b. a desi se da jojSkiinu cipelu i 2-3 puta ~ on mora o!J. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune .pelu obiono uzme 1Jkogod. sir.. T8Jk!oder protiv uroka u Dugom P01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodtie6e.. Tumal! Idoierie . a u posljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavo ike. Prama BO'gl§i6evu navodu s podruejn Cetine .a kasnijesve manjs. 1928.sL. .jio.ahlm salama. Ostald kazu:))I Bog td prostdja!« U Hrvacama za sreeu svatovtma etave u dZep blagoslovljenu sol. Kazlvatl su ml naglasillda je nevjesnn kovr)jak na dan vlen:~rmja \>iO' boga. 12Bl I u !mjlzlMarljane G~!c.case i viljuske.tnlim -resama koje su joj padale preko ociju. Ptlisrutni odgovaraju mladenki: »Bog ti prostija grdhe«. Medu·os1.. Ci.ila svakcdnevno. oi.uvl\ici I ~ (kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi.. 19B1. a u.. na redu za vjencanje.0.e. nosila. 14'1 j 161) SpOrulnje se kovrlJak·kao oglavlje udate ~. a otac odri. onda sVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice.ine rodome. U nekim slu6ajevima jengija klekne Ii: uime mlade traZi oprost.Prij~telJu.. Aka mu ne dati'll. ad nj€$. jim krovom i trasipamet drugu. U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenom vodom k6erku i po:reli srecu.o\'1 su tvrdili cia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjeru pJ:1ovjed. i TvanuK1.6u. Ponasa] se dobra. nairne. ukuCani moraju dabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre. u G!lgovorlma It @a1lCitihkra~ slo'-~"skog juga (dalje: Bogi~ic). Pravoslavci za naoposum .i cipelu. Jabuci i UdowOi6ima svat. JAZU.

Bez. .r. . Dok ida u crkvu Ebo _ gon 1. a onda mladoZenjrina svatovska druzba.176 Ii ~3' J.192 Podinje AndeJkd Gugic (1942). ceree" mO!:a! sicu (. Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee. Odj zbogon.)_. .pjevaju(\'J izgovorfla nia. uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa. dabogda je derala u grobu. kderli. cerce* moja.'. tudog cacu caeon zovi. jon Je rekla: »Slusaj. donit (Pjesmu u selu RadoSic snimto sao J. Odi zoogon. sve hi stare u dva tavajola (ubrusa). Paua 6ugic (1938)~ y CI _ glcL ne.. ell ti robu.". majks. tudu majku majkon zovt..kcu~spla _ ka _ na. a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi. 0_ . djevojke pooinju pjesmu: RADOSIC 1965.' . oQ~O zabUJiom. p. Be~c) zapi- eeroe" moja. 'svekrvu <i svekrvar« Robu moju neoe vozit kola.IU. ma}ka rasp/a _ Ka_ '(78/.. '.sto eeree). njezin rod. nakon vjencanja i oni se vracaju kuci.ateje: Drag/ca Radouic' (l9JS) i .u seku sekon zovt. odi zbogon.. Ostala mladenkina rodbina pratt nevjestu do crkve.. Osamcle:llet$odl~ja (·Snimio na kolut 203 J.!! u Rado· 1965).lsi ~~Q'I~~ @g WJ"'~ ~I~-:-I _bJ . (). ku _10 po_ .WW~q4J!:#-'!~~ ~'iI~:If. __ Kad je pOsla.. Svekrwce.-. " H sky.jkownje. _ .. II ~ )J\ )1 ~J---J ---. Mladenkini rod!itelj'i ne idu U orkvu d isprate svatove samo jedan komad puta.ute jI"lbD li~~li&.ca. (i a te_hi maj. 451 . zatim nevjesta. pjeva(!. .naprijed idu nevjestinrl pramoDi1 tj. tud. ~&ilJ l~: .. tudog brata braton zovt.

'I'rilj i Kosute. uznose pice i Caste ih. Oct posltiednjeg rata sve se eesde desava da i mladozenja. Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne strane. aka je iz is·terupe.i mladozenje.stolja. U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenja treba da kleei na nevjestinoj traversi . Vj~ncanje u erkvi u orkvu na vjenCanje. Grab.Kod orkve se poeaste prsutom.:lS Kade. ako naidu k.goga.• te daje dm besplatno koliko god ill ima ikoliko mogu popibi. U Kosutarna 1Zsvake k. pogacom i vinorn sto je denio mtadozenja. Tu ostanu i piruju 5 ostaumsvatovtma. i rnladenci oe bjezati . crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a. U Olavicama je zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladenoima. poga6u i cetvrtpecena janjeta. a mladozenja mu da~e novae (za A:usill'ije 5 »vtorma«. a navece idu ku6i. iziduIz crkve nevjestma obitelj i prrjatelji darivaju mladozenju sugamanama. dde po mladu i da zajedno dolaze Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka. pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije -drvene plosnate boce. Dodu u kucu i traZe »nogu za nogu«. kada svatovi idu u erkvu Ili iz crkve. Po Izlasku lz.Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma. gostionicar dznese stolove.e cia je rnladenka davala svecereku maramu. onda i on odlaz. .renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ili tklogod od svatova juri kuc. a aka je'iz drugezupe. terluke ili prsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurili nakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem iz pi. nece irnati mira ni sloge dok se taj katanac ne otkljuea. a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu.d. vjencenje je poslije podne iLl pos1ije velike mise. crkve. U selima Otok.r~ gostdontce.a3. liz daleka.i 452 .pregaoi da bi bUa cVTsea veza u braku. ako je nedjelja. najavljuje dolaza:k svatova i traZi mustutuk. i pistolja. treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac. a rnjestani drn cestitaju. Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos. Itad svatovi k.jedan ad dru. a ne da ceka svatove kod. danas 10-15 n. a mladoeenja bocu vina. aim su obavijestlili h • po mladu ti. ali ceSCe idu prije njih mladosenjinoj kuci »da vide gdje ce rim zivjetJi. bu6no pjevali i jujuskali. na njib postavi likere i vino . sestra«. a otae mladozerije im daje prsut. U Udovicicima.). a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kako bi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi. Otoku i Diemu mladez granjem i kamenjem zagradi put. Po zavrsetku vjencanja mladenka daje sveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom.uce izlaze pred svatove. Kada svecenik blagoslovi prsten. a mladozenjtna majka daje mubicve. zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje. mladosenia ga stavija mladenki na desnu ruku. Lome k. i grofJuljama sto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace). Jenglije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci. a krajnjih kumovi. camparna.

siinunovi. pozdravl ih i pita kako 8U punovali.« i opisuje jednu nevjestu . obieaju« pretekla sve svatove i ugrabila barjak.. carape Hi maramu. a po davnom obtcaju svatovi 8U se ·imali natjeeati tko ce ga 'Prvi ugrabst. Ko§ute pred crkvom uTT"Il1u (Instltut za narod. nego da nacine krug u smjeru sunceva kretanja. da se ne vracaju putem kojim su dosli.ado2enjinoj. a negdje se kaze same toliko da se ne vracaju putem kojim $U dosll.nu umjetno. Poto: J.1. Mladi (!ani. • LOvrl<!i.za:k svatova.4<l Na temelju vise str. U VrliCkoj krajini zabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n. a onda on uzme bocu s vinom i izlaai pred avatove.. okltiga i daje mu kosulju. - Zorn. Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinoj lruci.. Mili6ev:6. " Dinkn Slmunovi6. a. a~i uvrjek mora pobijediti kum. 314-315.lni mtadozenjlne knee skocl s kola kwn i djever i tree do kuce. Zagreb 1965. 121-12:1~ 453 .koja je »prot.st) Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica. Matica lu"vatska. U autobiografskom dJelu MIa did a nt D. g svatovtma.uku6ane prvinoi se vra6aju natn.j-avtti Jola.c opisuje svatove U selu POItiani ked Vrl!ike i 'kaze da je »na vratirna avlije leprsao svilen barjak s jabukom na vrhu.39 I prilikom kretanja svatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatovi idu naoposwn. str. Svatovtizsela 1968. a otac mladoZenje daje im vma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In. poslije vjeneanja ddu kuoi ml. Tako 11 Vinalieu u bli2J. tj. PdpOvijest. PoroCica Vinci':.

rrioja nano stars. djevojke pjevaju dvostihove.\. Erdeljanowc je. zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane.vunenom vreoom Hi bijelirn platnom.idu mladozenjmoj kuoi\{. Saraj eve 1958. Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubi se sa svekrvom. Ponekad. I>rtilaZii svesrvl. VeseIi Sf'. poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladendenkinoj ku6i. Valjen lsus·. draganov. 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbornika gdje. Mlada prilazi pragu koji je pokriven mutaporn.ime posdpa mladenku i ostale svatove. vrata rim otvorr. m lad of? e n ji nu ku6u Karla svatovi . set. Etnolagija.Sarno u !jedn.od svatovirna usput.Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne.e joj svekrva i pozeli jooj sre6u u buducem z-ivotu (Venie). srtavi ga preko ruke. . stara rnajko moja. odlaze sv. 60. pozdravlja je i pitla.Jau Liv!U." serija SV.ol ot>i~aJi. na kucnom pragu ill doceka mladozenjina majka.lni brak i rnatertnska filijaci. II ErdelJ anovt 6. 454 . svekrva mali i skropi nevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smokvarna. ·ji.Nov.»Jest iz sveg srca sam zadovoljna« . 0 tome nema ni 1'ijeca\. Matrilok . Veseli se. "Radmi:la KaJmakovie. dvord. klekne na prag. ja sam yam dosla?« . uosta1om.be. str. Herc~. " Spiro Kuli~i6. poljubl gaill prekri~i rukom. tu . i U cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz goo 1965. orasima. stoga drzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baS na vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu. i 1966. medutim.\iskom polJu.wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino] k'L!."""16.6i. eto.ulaze u mladosenjino dvoriste. 22'7. 1:. MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga.Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje. 200.tnologij a. str. a nakraju prekriZi gornji dovratnik. bademitria i drugim vocem. svekrviee. poslije su hekriti61ci preuzeli i poeivali se na njih S. . ulaZii u kueu. dde dzminica tvoja. . sla:bklisima i z. ia. »Jeste li mi zadovoljni.kaz.ttnm c.4:J D 0 lq Z (l k s v a to va 'It. za:tim sa svekrom i ostahm uxucamma.'1.«41 (Prl born se Erdelj. KuluSi642 i R Kajmakov1C.otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: »Ako je Sinjskoj krajini svatovi »obtcno najprije otidu zajedno s devojkorn izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj. G!:l. N ova seJij a sv. SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom. ~niil.ovine i tIS 'mactj e. a pone:kad i otac. GIasn iJ!..Erdeljanoviceve tvrdnje o boj pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind.. Poslije toga mladenlea uzdma prostrrae s praga. Zemalj $kog muzeja u Sarajevu. dovodin tli novog gospodara.se malozadrza a onda . Sara.jeva 1961. Erno)o~ks I lolklori$t1¢ic-a Ispitivan.rine a sluZio se jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace i Turjaci.alllovic poziva na str.• .

a alko ne prebaei kueu da ce brzo umflijetd. U 56.] snimio i zapisao J .. a katkad i razrese jabuke da bude v. _ mi _1 ni_ca- -+ d iuo. re. Dok SYi ulaze u kuou barjaktar. <iro:gdje kaZiu da I'nladen!ka nije vrijedna d. da je bila slaba eobaniea kad ne moZe daleko baoiti (Velie). mlada ga poljubi i da:ruje bievama koje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom. nekim druglm liz svatovske -drusbe i ka. 455 . Bezic) U kuc! mladenka sjedne. Te_re} O.(-ft-. a Illegdje Ibacaju svt svatovi.bna jabuka koju baca mlada.F. smokve i jabuke.jej .It LJ . . Kaze se da uzima muskodijete. reo re. Negdje na mlada baca samo jednu jabuku.se..u jabuku je zaboden kovani novae. a nema odredena pravila.J (ve_.aju malo wjete (obieno musko). U Dugom Polju nevjesta shaw na ognjil%'e jabuku i bakru.sepava ill govore da je dovedena cotava ovca. ne ulazi u kuru dok ne d&b:ije dar.Re __ re..d:a vdde da Il!ije cotavakasu: »Vodi je u kucu.N. najmlade dijete u kuci. Obieno jepose. Mlada zaplese malo sa svekl"vOIlU. U Dicmu barjaktM" sboji pred kucom i Surbi.i ill i ona imala muSka. ne 1. Zatim mlada izl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee. okrene dh naoposum dva puta. Poslije toga svatovi 'PoCinju dovikivati da je nevjesta cotava .zat:tim s djeverom Ii.i~e karnada i da se djeca mogu jagmiti. negdje vise.f re. I tie IZ. sjedajuza stol. i mlada sjedne izmedu djevera !i jengjje. ..rkom postupa se T3IZJrtcito pojeddndm svadbama.se_li 5e) (oe. nlje cotavale Bada svaroovii!iJduu kueu.-. U Hrvacamase kaze da jabuke baca preko kuce za srecu.. a u Zelovu kum. 'v e . Zaflfun mladenka liz torbe Hi sita baca <ijeal or abe.) . negdje baca jedino ona. I: . re_re (Pjesmu - . To je kieena jabuka Hi kicenka . a 1llklucam joj pruz.>.re maiko e mo : ja. I tom prm. prvinac. Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi preko kuce.to. sie..t dJ.-.

a u Kosutama pirovcaca (otao mladozenje) daje loncini (kuharu) prsut i loncina dobaci prsut barjaktaru.ktar raze prsut u komade dobacuje svatovima koji se tu skupe i gledaju.j kuee i troi u mladoZenjinu kuru .i daje bieve. Za rnladu se brine kum pa ako Jeij je ukradena oipela onda mu 1. pa se znalo naci na okupu i do 100 osoba. ja 6u napraviti drugt. dimi Ii ti? RazOl"i' eu ttl dimnjatk neka te dim izJduSi!« Kueni domaetn odgovara: nRusi. usvanict. Za salu mu najp·l1ijedonesu nesto robe I 'P. celcicem razbtja crepove na dijelu krova Iznad ognjista.1 selu Bitelic prigovaraju: »Kako te nije sram da ti je nevista bosa. Najvlse vrsna ri irna je u izobilju jer nmogo toga pr. trdba ovo popraViiti. nose mu Jela i pica.ni ga zorn u ku6u. Tada mu iznesu raiki. on ulazi u kueu. nakon dtlzeg nagovaranja. Napokon mu iznesu bijelu kosulju. KuCa.ulju.rape« i 'lead rnu dadu nove. Ipak muna kraju daje dar da prestane.katkada 58 Ii nagarsvd po lieu.zakljuca vrata i ne otvara dok ga ne daruju. MladoZenjma majka mu daje bicve ili rubac. UZetovu kuru. Oni su hili dobri majstori«. Kad prirm dar.To on stavt preko rarnena i 'ide. Hrana. yam kapi.a rodbina. to j'e dobra.i tu ga ostavrzaeve vrijeme svadbe. NajviSe se konzumira razli· oi:to meso i vine.citle 'sale. a ukucani mu daju vina pagazalije da mu bolje raste . da ne <iimi. Vice: }}Lonmna. pa to je sramota za nase cilo selo.. Kada svatovi udu u kucu doma6in iznosi vmo stare anima okoji nisu pozvani na ptr a skupili su se da vide svatove. Sv3!tow nastoje da ga ptevare Va da netko 'prdje njega uskoci kroz prozor u kucu i onda prvinac ne dobiva dar. U GaU caus u Im6i mladozenje poc.... Malo se razld:kuje podatak iz Dugog Polja gdje prvinac nosi barjak i ne ulazi posljednjt u kuCu nego cak skoci s kola u Mi'Zlin. Kum: »Kolilko ·tra~m~ re cipelll?« . bolji«. udara po krovu raebija erepove iceka dar . U Turjacima barjaktar se popne na krov mladozenjme kuce i zatakne ba:rjak uz dimr(jalk. gdje je krov najni2li. a presume ·kad mu dadu pijevca Hi kos.)Dvi iljade«. terluke i kosulju govoreci: »Nemoj v~se razbijat.a. . U mnogim selima barjaktar se penje na krov kuce. a . Barjo barj.mje ·:razbdjati sve oko sebe. On viee: »sto ono diimi?Ti'iba ovo otvorrot. aonda poone rusiti dio dimnjaka iIi krova.taju: »Da l' to traz4S?« On to §tapom u:zme i baoi dalje: »Ja to ne trebam«.»To je puno. aM. More ti se priladit.iJpremi mladozenj!ina obi· telja dosta donesu ~i svatovsk. Toliko td 456 svatovr nastoje ukrasti mladenki cipelu s .i.jelo svatovl nazdravljaju jedan drugom i wade noge.« Dok on lupa mladcsenjina majka donese mu . to oSU stiari Ijudi sazadab. je tom priloikorn razno- se razm. On ka.ju ali ne prima ni to. Uz . Ree de narn kako ne voddmo raeuna -o Zenama(L Onaj tko je ukraoc:i:pelu obi6no se preobuee u staru robu. on kaze da je bos jer su mu )~isk!idaIJ1eca.on sve odbija i :{rista fie govori.2e: »Ja limam oipelu za prodas«. u 'k!ueu.Uku6a. Kada ude . Konaeno. a danas su cesti pirovi sa 10-15 osoba na koje ne dode ni sva bIiz. rust. uzme stap i torbu u koj1oj drzi eipelu. Pir Na pi'! se sakuplja sva rodbina i s'Usjedi s djecom. barjaktar uevrsn bCIJrjakna krovu.

·ali JlIije strogo odredeno vrijeme Izvodenja.ne vrida.. »vola 'je izvoddo start svat.sakrije barja:k. FolltlOl'Tlll' . 45'7 . 7&7. kako je zabiljezio N.mlada ·i u slucajevirna kada svatovi doved. dapokaze koliko i:ma hrane. 128 gra& SlI:ija. . KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke. vmo.i·terluke. On donosi na g.dok ih ne umi!ri smokvama i rakijom. rlr. barllaktar mora ·plati. slatkise i pice.o.radeiz stale magarca ili konja.. I okouce. ukradu i braversu iN pojas.u vola iz stale i prijete cia 00 ga ubiti.u neku sobu i ne puStlaju ga dok on sam .lik. Vo je otkupljen«. obuce rnladu. i pri rtom.45 Ponekad svatovi zatvore svekra ili mladozenju u nzatVQT«. Za vrtjeme ~ih sala a i cijelo vrijeme pita nevtesta mirno sjedi zajstolom.da se obuju. te kurn pIati za cipelu i. Ali ako onome uspije »)ukrasoi« magare. U Grabu. za kaznu ga nagarave i poSa1ju rkuci. Lrm. str. 'Do stavlja na vola.god 1966.ti otkup da ga dobije nazad.gazdu: ~ Ej. Zvao bi . A:lro tko od evatova ukrade . sIuzbenika Muzeja u Sinju.usu i svakom koji nepristaje na tJroSkove seo ih dru.« Qnda ih uk:u6ani row . Sad pirov caoa dokazuje da ima svega. Ovu jsalu svatovi ponekad izvodeI vjernijepa i opasni'je za Zlivot svekra.. patio Oine pojedinri. pa se zato zaotudenu osobu i kaZe: »Sidi za stolom ko mlada nevesta«.i ku6i. na taC:ke -i mpale pod njim malo slame. -Ima svega! A nevesta donosi move .ma: »Slabo . Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgoniti vodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup.Evo.1aamuaO~ Ro!1n. svatovi sakrtvaju -' »kradu« i s.Stvo propii3e.. azaabIrup daje Caraipe. te i~U ukucani. Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu.p.da 00 s njega padaju usi u vatru i tzgaraju. U Brnazama pastavega na kola.. Ima i' goli' . dan pita. Svekrn silom dovedu do ognjista. pa treba i to kum otkupiti i vratitd nevjesti. radi otkupa. Aka ga ukucani uhvate. N9Jkon sto [e darovan on vraca vola u stalu.. Na svatovirna se eestol~pali10« svekra ili svekrvu. ponegdje i mladoZenju koje je :mIadenika morala . eilj 'vola' je da start sv8ltl izvuce nesto od neviste. dok nevjesta ne plati otkup..:tovi onaik:o Imko rim. a to cine ca.mukurzown'U koju OOIpale i tako ga voze U ikoliima. pirov caca. Nik.ku6ui pooaste. sva.u . pa je ne pusha samu ni na str anu .rali smo mi vola. daga ubtjemo nema se Eloa jist na piru. str.zelenilom i papirom. marame iIi voce. baoe saku soli u vatru da pucketa govoreei da je svekar uSljiv. Negdje »ukradu« kravu ilL vola i otjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan 'Cir'aZe otkup.« Nek:i pak ne traze otkupa. Osim toga. Dat 6u ti illjadu{(. osim cipele. Otkup mora piaCaJlli. doti. kao da ce ga gurnuti u vatru. Lovric donost podatak da svatow stave kuma. na strandce kola nataknu . U Hrvacama netko od mladenik:ine rodbinedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i 1. Taka se nagadaju. U!jutro magare okite . On bi dosao s volom prid kucu. nego odredi da je 0engija pratt teuva . INU br. ktuh.o:!. to najbolje od:govara ..81:1e gaeuvaLi.i bosi' i gladni'.barog svata 41i njegova vola.spastti i 'iskupitL Najveei dio igara izVodi sed:rUgli. obuku mu carape i vrate ga mladoZenjino. za 'ranu i obueu svojoj druzi11'i.IlVIlO prsute. Nemojte taso 6uvat<i i mladu. 47. Triban se [a starat. svatovski stfarjesina. . Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje.

nadu neoije magare.ill nevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i1Ji picu :i sl. U nekim je 'slucajevima za njega braaio oprost kum. Prvo je na spavarjjei:Sao mladozenja. Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0. sretan«. sutli i . aU nevjesta. I tom prilikom se Izvode razlieite sale.tll_jim kucama najave: l)Md dijel1mo dar.knjigu i olovku.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po1&Za:k mlad. aka prtpadTri. iIi barem diD svatova ostaje do polaska mladenaea na spavanje. Isto je i mlada sposobna i do godine imat ceeina Hi kcerc(. Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu postupajuCi kao prijatelj. pa se s njom dugo ne Sali. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom. Kazu tkako su putovaH pa je magarac »obosio: (1zato nevjesta stavi terluke na rnagarca. Muskare su najeesCe obueene u stare krpetJine i nagaravljene po lieu. Bonifacic RoZin u prnogu: N arod n a d r am a i i g r e u Sin j s k 0 j k r a ji nod .jprijepita mladozenju da 1i gasto boh. Pregledava i nevjestu i pita jesta je boll.ldm:a" SvatoV'1ivieu: »Nevista. zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 za Zenidbu. Poslije toga opet prju i nazdravljaju. dva do tfii dana.iu na uz:ttke prve braerte noel.pa tJa.u staroga svata prze »jer im smeta«. a mora ga 1skupiti rena prsutorn startm dV'iJe goctine. U Zelovu..ko i svaeovt garave jedni druge Hi nagarave mladosenju.lC-u. pristupi mladozenji i rnlado] i povede ih u sobu. ali ne tTaZimO uzdarje«. lscrpari.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tz mlado2enjline kuoe magare. ukoliko domaci nisu predvidjeld.ok!it11e ga crvenim i zelenirn vrpcama te dovedu u kueu. Garavljenje 1iea u svadbi se cesto lzvodiradi opeeg smijeha. a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo i pice i da ce ih rado primitl zbogsala koje izvods. U vecini pak sela svatovi. onda se masklitaju. ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjske krajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost i to pojeddn. Ka.Snje vnjeme to se :viSe ne Cini.u da su do§li 5 putovanje i mole da prime njih i njihova druga ns konak.ll. da svadba tlraje. znak je za polazak kuci. Ako mladenka poone dijeHti darove svauovima. Danas u b6ga.~.6i koj:i msu pozvani na svadbu. naocale. Dobar ces bit. Na. Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost. Kad se vrati stoIu »doktor« obavijesti svatove: »Pregledao sam mladozsnju. a onda netko od svatovaizi. a za nju kuma Hi jenga.a onda mladenka. uglavnom. on je stavJo novae na tanjur. uzme seSiJr.enaca na spavanje. konja Hi vola. onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za rOO. Kasno u noci svatovi se razilaze kucama. Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr. Nekad se donosio jedan tanjur i kako [e mlada dala kome dar. sto prisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare. a ozbilJnij. opts xobuvanje magaracas i drtigili svadbenih igara donosi N.jceSce mladD. se. J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom.avljaju i 00laze kucama.acno.stid!i. vee su aemani dosli da idEl's spavat: c. Irnat ces dice. u tluk.z.e pred kl. To je zavisilo 458 . en· Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare koje izvode razlici!te sale~ To su na. U dan-a. Tada se pjevaju pjesme ilJi govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira).

Svatovi pilia. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: »Ubode bik Iunieu«. utekla je. III dJo. str . U Hrvacama nakon lijeganja mlade. H kaikro to blljeZi. rastave svu postelju.89 . 459 . (Otok). U vecint sela. pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza. a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi«. bill. ZN:2:0. U Hrvacama kada joj odrijesi traversu. " KllI1M6 cv. ako mladiei uspiju ·ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavati mladenci. Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli. f'tr.1i je postave kako drukcije d. Pri tome mladozenja klekne pred roditelje.najvrse 0 tome da li su mladoaenja ill nsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi.kroz pod ri.II' U Otoku. MLadozenja odlazi na spavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje.511. U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodile i da su nestale poslije prosloga rata. a mladenka mora od n1ili otkupiti kljuc. ne hi vas ni zapala« _. govore .dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu. No i Fortis vee onda naeorrMje da se tID cinilo II pr 0 slosbi.svojih starijih. U GitJlulru.aJ. 751. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca se u prostoriju gdje susvatov:i. slatkisa 'i pice sto . oglavlje . rnladrci zvone u zvona iii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce. U tome katkad sudjeluju isvatovi. kako smoprije opisah. BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja i s1.kada mladenci idu na spavanje. Forbis za ostalu Zagurru . knj.ju kuma za mladenku. Ujevdea o Zeni. nema je!« A aka jetu nevjestu prije prosto neki mladic (kojeg ana nije htjela i. lupaju im po vrabima i st. kao i mladoeenja. di je. mladdci riz sela lupaju ili zvone oko kuce. Ivan Ujevjc.ju: »Di je.je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: »Ajde.govaraju: »Bog 1Jt oprostto« .ko je neudata... 161. pa u . lNUbr.j traZe oprost.ti. r\q>.a hi.. biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznost kuma. ajde..:2:enldbenitibi¢aji. str. a svatevi ostali i dalje pirova. Karla madenei legnu. da bi bude valjala. U Citluku mladu vode na spavanje kum i jengija. 1. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut. svatovi bt izisl! pred kucu i vikali: »Di [e.a. Ako za njega kuru pita oprosti.je: Boliltevlc-StuHi). onda ga svatovi dozivaju i pit13. nastavlja. Uz male varijaate oprost se trait najV'i$e ovim l'iijecima: »Molim oprost najprvo u Boga.krunu I. mlada iill tkogod za nju tram oprost i onda ona u pratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. .. 5f15--S96. staroga svata . a uzicu provuku . go¥ori:»Prvo pitam u Boga prostenje paonda u tebe za moga kuma« i 81. Iz tmoesko i V'rhgorske krajme II Dalmaeijt. djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1§e svadba koji svuda dt2e zdravice. nema je.va jenga da skida.ie Be da svatovi »pale. U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladenci pecenukok. posto su mladenci Iegli. spomin.. Podatak I. stavlja je sebi. 27).FolklorSinjske !:. moglizvoni:ti kad mladenei Iegnu. I. a on pokazu]e jengiju i kaze: I>Evoje« Ona sjedaza stol i prrovanjase c. pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja.os. nevjesta daje kumu kosulju Hi sugaman.:rajine (d. Taqa uz isti 1J~kst.. a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobe mladenaoa. Jedino se u vise sela potvrduje i u novile vrijeme d'a kurn odrijesi nevjesbi traversu. Prisutni 00.

Prvi dan po vjeneanju mlada ustaie ujutro prije izlaska sunca. a onda se nas1lavlja piti i veselrtt. baed ma jedan tooJur nesto novaca time placa trod mladenkin s110 je isla po vodu. najviSe »krada« stoke il~ m1adenkme odjece ili obuce. casbl susjede picem i smokvama. pokupe darove .ma. tako p:rlja:v biti medu svatovima. Tk:o god se umije. neviesta ih ispratJi di.jala ks. nt2lilaze.o puta. Djevojke kOje je tom pri1i:kom prate.dobije otkup .kasnije nade.1 opscenog sadrzaja. cesto .a izvode se i druge ra. a ako tlko spava ona-ga probudi.. . a ako svadba traje joii koj.i dde u susjedstvo. Bonifaei6 Rozirl U vee spomenutom prtlogu. Tada piju i vesele se. ora bacaju razlic. za nju Hi starog svata.kav dar na vodi . dar domla. Tekstove tih . nego se samo jede. tizvode se i se ne odriJavajunikakvi NaveeeS€ svatovi 460 . Izvode se razliCite Sale.na bunaru Ili na rubu izvora.se . pije d. mlada njezin:oj pratnjti dde koj'.z1i. tPonekad djeVojka. pjevaju: Mlada nasa.. casU one koj. upo-zma. U pratn}i jeng.e. Poslije urnivanja sva>tovi JOOu. Osrm toga. odlaze.vanje. Na odlasku nevjesta opet daruje svatove. jabuke. nosi na bunar slatldsa.odmah kon..· Za. U dru:Ze mesti ne'lm svatovt. Mora ici rano »da bi uvlk hila v.!ik:o puta i svakii. te pjevaju razlicrte pj esme . Djeca rano ujutro dolaze pogledati Sto je rm:l. Svatovi »pregledavaju: mladozenju da Ii je zdrav poslije bracne noai. te rakije i to stavl na "bI.dna(( (Brnaze).r.govaraju da to rcije dosta ni za vodu. Kad je uredila kucu. ill za mladozenju !i sl. sbo ana mora otkupljivati.krajine ostavI. i drugog voca. sapun i rucnik da se svasovr umlju.nimira.i dan.igara donasi N.je nove sus] ede .j.a zensita iz mladozenj. sugaman i ervenu vunenu totbu jer je on njoj pred polazak na vjeneajne darovao eipele. druge nagarave eadem pa onca prigovaraju k~o more. Nakon toga rnladenka pr:irpremi vodu. a uiutro rano opet se sakupe u mladozenjmo] kuci.i1a pepeo s ogIljista) ·i nalozi vatru. pocisti pee (nekad je ocist. Kad tkogod dade malo novca. Kad svatov.ri.6ite[gre.i ppije nesu dosli rut red..1i 'koga posjetttt. svatovi mu pri. a oiIj [e svth nih igara da se lIZ salu od mladenk. a zatim mete kucu. Neki svatovt odlaze sV'Oj<im. put platiti mladenkiza to. dok su se umiyali. dobro za6epljenu bocu s rEhk~i-omubaci u izvar iii bunar da je tkogod . Desava se da se pojedinae mora umiva:ti ponekol.. Karl se mladenka vraet s vodom leuoi. UBma· zama susjedi daju nevjestaneseo novaoa kad ih poeasa rakijom. vise obieaji. a kamo Ii za sapun (Zelovo). kucama na spa. -a tkadl!kad . IiI' ga VTaPi.ada ostavua na vodi i oni.tim svatovi jedrU. a nekad je Dna poliJijevaIa.ije Hi zaoveodlaz] s posudama po vodu. a prate je i djevojke koje pjevaju. a napose kuma kojemu daruje kosulju. Najeesce BU to bile oetiri jabuke koje je postavila na Cetiri straU'a bunara. Tom prilikom mladenka je u svtm selima Sinjsike . Kako vee ustanu mora uzme "Doell S rakijom .ne kuce i kazuje joj kama treba iC.1to smeee po podu da nevjesta i da V1ide 'kalko radi. Katkada ubaci jednu jahuku u bunar. iI' g<l plata. neke :pIDije spomenute Igre iko'je se u neldm selima wode prvi dan pira pdje vecere.

Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucu mladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k. kum. Dva dana ka. ali u vecim kolieinama. U VinaM. Did· i baba zovu rnladosenju zeiom. onda ona s mladozenjom ide u pohode svome rodu nakon 5-15d. obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdh sela) Imaju odredeni redoslijed i posebne nazive.Prvo dotaze vee nakon pet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima. jaja.ne smije se pjevati i veseLiti.t ide dj ever .neva ili snasa. Svekar i svekrva zovu mladu nevista. dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu. nevjesta poljubi svekrvu.zR rodbina. kko je mladenka !z daljeg sela. narucak u njezin novi dom. Dna se oouce kao za svadbu. Ponese jelo i pice pa kod crkve casU svu rodbinu.. Ugrugll subotu. 'I'reba ga. U Sinjskoj krajini cesua su i medusobna darivanja. jos tkogod oct.U iduOu nedjelju ))Dzvode« mladu u orkvu. njegov otac. Nose za dar pice . ovna neta}mum na raznju. a majka suekrca. te ostaju na pretu. rjede i kasnijih godina.ijepo:k. a sestra soaetika. Neki i to zovu na mil' iIi na prelo.kolijevku. donesu irazli6ita jela i pica.ete njihova u. Mladozenjin brat je nevjestin dive:r a sestra zataroa.snij. na mjesto 'koje joj po muzu pripa.e rodbine. SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu.6u ti. Nevjestin brat je mlad. Nevjestin otac je mladozenji did. a prema dogovom.da.k'Pl'ije dogovore. svekrva 1. Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemh Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku . djever i elanovt b14i. Kada dodu u c:rtkvu. Ako nj~i zele.e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO. voca i razl!icitih slatkriSa. Dolaze obieno u subotu i sobom donesu pogaeu. a u gubici mu crvena jabnka.grotutje od oraha s jednom velikom jabukom. Dones:u peoena ill nepecene. na prvi Bozac poshje vjencanja.aoa. ali samo muskarcivDonesu '~ao i mladenci jela i pica. Obieno mu to daje kodcflkve ito. i prlje. a majka baba. Muz nevjestine sestre je mladosenji badzo. Paikije. obaviti pr. . Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dviju obttelji. ugtavnom. MuZ i . Za ovaj se obil~a. roda. dolaze mladenkinan roditeljima na mir mladozenje. nairne. mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku .lada . Kailk!ada ih bude i dvadesetak. Zena mladozenjma brata je nevjesti jetrva.00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima. u prvom redu svoju. poslijemise idu. a njih dvojica se medusobno ZOV1) badziCi. do kasno u no c.jer u vrijemelrorizme nama prela ~.1 slatkiSe za djecu. vina. Ondje se to odrZalo i do danas i zato cernospornenutt sve te po~etle .oZenji sura.enjin otac je nevjestin sv~kar.. 461 . Kad se rodi prvo dijete. Mladoz. Uz mladence u pm pooje.

.tu u veome naroda. i dalje trube. Razlozi za otrniou mogu bitli raz1ic.Ilik stroma bio i ne hi mogao po obicajuda. Ako se Zenio udovac udovieom nisu trubUi.jskekrajine . 32(). Olndc3 k"o kOd. .lma..jse obiCaj Od'l"ZaiO dj~lomiCnQ d. Neki udovct nastoje udobrovoljiti mIadiCe i nose za 'zaStitu. Tragican zavrSetak braka izmedu bogana udovice lisil"omaSnog mladica.49 otpacima kucna vrata .u tIUb~. 44. Jos neke autore i podatke 0 o:tmici ~iznovijeg vremena spornenut cemo uz 1znoSenje grade o ttom nactnu sklapanja braka. Iscrpan opiSotmice u da. lupaju i ZVODe te Okiue razlicittrn blizini njegove kuee. ali su mu odgoV'(H-m:»sta.be.. str. Pettera koji -spominje otmicu.rzati pa se rastavi. Stvarna ill priV'idna otmica bila je. bilj.pan bez vetikog slavlja.. 39).. Lovrica (bilj.ja n.spomenutia djela A. kada trube u vmo ·i jeIo. uzjasu na magarce pa jure oko SV8JDOVai trube.ti.la. 1. 2:Wje. a od dana vjencanja. a taj je brak obieno slt.tinskiln krajevima oct 5rOOine XVIII do poeetka XIX st. Jedan udovac iz toga sela obracao se rniliciji Otmica Vee smo spomenuli da je otrmca izuzetan slucaj sklapanja braka.Vjencanje u d o v ca ili udovice U svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obicaj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca djevojkom ill udaje udowoe za mladica. pa: je ooradufemo posebno bee obzira na ueestalost te pojave u Sinjskojkrajini. Ta. Disretacija (Gerasim Zelicl. Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovorio vjeneanje pocinj. do danas pa oak i u samom Sinju.iru_ Najcesce se tocini ako toditelji iz nekog rasloga ne dopusuaju kcerci da se uda za voljeul\ lradi<j<malni Beograd-Zagreb obUk ·pr'bavlj!l:n. 27) . donosi Gerasim Zelie u djelu . 2).i podatkeo otmict dzvor narn [e i knjiga F. Za obieaje Si!rJ. knj. IT Citluku se ti rnladiei rnaskiraju u vrijeme svad. Nekada sou znal~ toliko trubiti da udovae ne maze vise iz-o. Sirnunovi6 (v. nM'Oda lu~osl"'v:lje.!'8·du: VesPIt CUlinovic. Simunovicu »Mladim danima« . On navodf: nMnlogi: su po Dalmaciji i otimali djevojke. II: tt2-1l4.. takav je obieaj!« a nisu mu mogli pomoei. st:r. no svi niegovt podact Vis·€! se odnose na ostale bl se zeniku smilila djevojka.Rasporede se po razl·i6itim mjestima u selu i trube u volovski rog iIi ustaklenu broou te l'Upa. kad hi 'koji re. 462 . ali oni premda prime cast. SKZ. Naroei<to mtenztvno lupaju dck udovac ide i vraeaS€ B vjeneanja.ju u klepe iIi stare posude.34). a to su . u blizoj iIi daljoj proslosti pozna. trube neprestano dan i 11106.KPnrtamlnov'C.wJeste li196.sa (bHj.i I. cemo. Prom a .z it i j e.lmattnskoms isprositi djevojku i tro§iti na. svatove i jnrove: ill kad moje Sinjske kra. no nebt je dao rod zanjega«51l Za pod- vee di:jelove Dalmatinske zagore nego na Smj:sku krajinu. U Zelovu trube. a uz to vooma dobar opis odnosa citava sela prema tasvu praku donosi 0. III. Fortti.jme macajna su dva izvQra '0 otmic-i.

indirektno i sebi.» Dogovorena od:Jmicapostoji i.Ja I da bi obi6aji. ali :se ne moZe reci da jedino ostre zalronske rnjere 'utjeCu ina nje~o nestajanje. Time se izbjegavaju sl.§tva. Nasilna otmica danas gonovo ne postoJ~ a rijeuki pokuSaji strogo se kaZlIljavaju d pravovremeno sprecavaju.mpe svecanosti koje se prema tradioiji i obicaJima provode prUJilkom svadbe pa se za:tJo i k:aZe u selu Cetint kod Vrlike: »Otisla iz Caska. koje bi mladosenja prtsvojio. Taj podat<ik trebalo hi provd je. i da su brojlIliji 1S11lcajev'i anas nego prije rata. Bo4. str. "LovrIIi.. <ianije troska: DanaSnje stanje tradicije otmice poka::ru..Zivowm. 113. Oalje Forbis navodi da djevojka odredi vrijeme i mjesto otrnice te »da to radi da bi se oslobodJila mnogili prosaca kojima je mazda dala izvjesna obeeanja«.53 Da otmlca us spora"I1ogll!~.i realnije da se ljubavt zavrsavaju otmicama sarno u slufujev. mladica. nego to uvjetujeop6j rwpredaik dru. eta nije bogatij!ih seliaka.ima ekonomsleu podlogu i u sluCatievlma kada roditelji zele osigurati svojoj kceri. S druge strane neki kazivaei smatraju da jre u selima istoeno ad Sinjsk!Og polja otmica sve oesea pojava. prosvjeclvanje stanovntstva te jacanje vesa s graclskiim . 463 .i defektna.5'~ Lovric tumac. U Smjskoj 'krajini zabiljezena takvu dotaricu«. dok BogiSi6 spominje da je uzrok nasilne otmice »bio prC'ija ili drugi interest. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t1ra.ka otmice: nasilna i dogovorena.j:e da ana polagano nestalje. ser. dnik ne zna natko ad djevoj6ina roda: Od starijJh pI'Iim'jera mozemo spomenuti Portisov prema kojemu seu Morlaka ljubavi 6esto zavrsavaju otmicama.iMmu se svidjela pa ju jeoteo bez prethodnog razgovora). vece blagostrunje udajom k6el"ke za bogata. ida ne pos-toji nasilna otmica»jerzene ov·ih krajeva po svojo1 snazi obicno malo zaostaju za musaarctma«. :m.i vece . pa makar .niti su dva oblJ. U proslosti se nasiJna otmica desavala u slucajeVlima kada bi djevojka odbila zaljubIjena mladica (.z. Drugi razlog ima ekonomsku 'podlogu.otme. danas. 191. kad bi vjencao u vecem broju sela . sarno da se 'ne hi estvario plan roditelja. Tako Isto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu ulogu imovinsso stanje mladen.mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga . Mozemo konstamratli da se dogovorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga. ali ua zajednicki sporazam. Mladie se dogovori 5 djevoj!rom da ce [e otetd od njezinih roditelja protdv nj'ihoV'e volje a ponekad i protiv volje svojih roditelja.aca. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajini od prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanja obica.:na. " K:ul!~i/i (v. !itr. a djevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiada i s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne . Otmtca . pa se pribjegava umicanju djevojke da se iza toga. brzo nestali.jru da ce on iZVTsitiotmicu.materija1ne iZdatke«. U vecmi slucajeva mladicevi roditelji zna. pfsmenest..bilj.inia kada postojizapreka za sklapanje braka i da se otmice ne poduzimaiu bez sporazuma ooadviju stira.

Dobiva se dojam cia su stan<:lvn.. toditelji djevojaka danas su ernanciplran! i sprelmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk. umaknuti -umaka je divojku.z Lipica :ka. . str.K:. na str.jevojka ne .i velike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena. da roditelji spreeavaju udaju za voljenoga mladica jer se me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima.ma rnladica. 121 nek.24 . Mnogi kazva6i. 0 nasilnOj otmiei govori D. i da su ondje otmice cesea pojava. '1.i do danaste da otmiea Illiije.o dali privoluza udaju da ill je pirtala. dopustah.e. dovrsila se ona buka s nekoli.. pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv<lea pitamo za pojave otmice U susjednom selu.. bllJ.. PO' nelcim :kazivanjima.tj darove koje je primila.~5 U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z. a bijaSe i.inju. ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1. ru. jedan sluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU. 464 . l'Odf. a pl'1ije par godina desila se i misilna otmtca.telliri. osooito sta:rti.a i 51.zurn nije l'ijetka. .. dota joj je pripremljena. a.o i ()na«. joj brak . Hi smatraju d:a je siromasan i slab gospcrd.aJr. I>tr 142".]spii:la. u samom S. Modr~eh.zeli poei 'U neko zabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udaju u bog81tije selo. 1.. Petter.eli bogwu3.. dok se u susjednoj Vrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku. Q26_ 3). lb'j d. no to hi b~o zadatak posebnoga statiStil!.8 njime. «56 Podaci pl'i!J. »Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji ni rijetki ni cudni.pak dosta odr1. U'aiko ce.siog stoljeca). svadba vee dogovorena i pdpravljeno [eio i p~6e.zi ni tJo. a to je bilo cesto U srinJsk::im selima. a naposon P'I'ijateljstvOm . kog istraZivanJa.a'izgled. nerado govore 0 otmici i smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C. Oprruvdane lsu pak otmice u slucajevima.ji.ici jednog sela vise skloni otrmo.'Ovic u pripoviJeci R u die a: »Oteo je silom nekaki momak napovraeku s derneka u pjano doba. Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svim selima.ROffia 1892.Xiiteljei rodbinu. kao sto bi bilo potrebno da se u selima .tu i.. odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznaje i za kojega hi joj roditelji isto tiaik. i usts- keem . uoci svadbe iliCak i na sam dan svadoe. a u nekim slucajevima odrZail1a je . potvrduje -i Petter (polovica pro.Pupljeniu novije vrijeme pokaruju da je nsstlna otnnca postojala i pruje. ako je lijepa 1.91mu..1 djelu: »La Dalmaz. dok su u drugom otmice rjede. str. rnladica nego lJjeZi s voljan:im. U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq. S:imlUl. bog8lta urnakne i po nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta. a.iau Torino .. iIi kada d.m. ali je intervenci:jom milicije djevojka oslobodena. Ne pruza lOgliooo opravdanje otmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka.ko psova:ka i prrjetnja. . Wise i.'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioa pO'tpuno bezirazloma. Ii tesko ga je objasniti. djevojka odjednom. Jedan slucaj zabiljezen je 1966. a rest{) napu. Djevojka . 355.umicanje die»oike.oi donoet i G. treoa jedino vrati.aIa na ovom podrueju. U vecmi slucajeva uzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl.Skd.51 Podabke 0 dogovorenoj otmi.steni mladic ne tra.sta.nov:l<! (v. Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakve posljedice za svoj 00.

Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka. voca Hi piea. pa se u Velieu kaZe kako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg30 Narodna umletnost 465 . vrata crkve do oltara. U uelQjm selima. a irnat ce 6blik i boju pozeljena jela. Gledanje nek. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispovjecUti.Hdje crvena) .elji. skupa spojena) vjerovalose u Velicu da ce roditi dvojke.ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete . ne maze se vratiti u rodi1Jeljsku lcucu jer bi je okolina ost. brakova u jednom Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslosti hila brojmja.. akose i pokaje sto je to uCiniIa. otmsca na uk:upan broj sklopljenih duzem vremenskom perfodu. No i samatrudn:iJca moze biti nosilac zla.tije istrazivanje u Sdnjskoj krajini jer se ondje. Zbog toga. kao etnosocioloskt problem. Aka trudnica osjeti 111ti:tiS nekog jela. grbavca) jer ce joj i dijete biE nakazno. premda su zakonske odredbe bile stroze. Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudi koji imaju po sebi oznake ta. a ne ostvari tu Zelju i prttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela. Ako [ede zeca dijet.e stvart i ne smije proci preko procipa . zeeija usnica . .e ce jOj biti drecaoo .5 velikim ocima . postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pridr.'a da bi ill kazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu u Split i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od. a uz to je i crkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja. je netko umro.na budutern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelu tijeLa kojega sa majka primila. PTsut. S obzirorn na sve te cinjenice otmica. Postoje i jela koja se ne preporucujutrudnioi.zelje: grozd. Zato je razumljlvo da je poneka djevojka s apatijom primila i nasilnu otmicu Ii javno potvrdila da je hila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u rodi·teljSku kucu.zavati. ukucanl ee jaj svakako nastojact udovoljiti 2:.kve majcme. Otmicar >i. kaze se u Glavicama. iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svih pmsutnih. Uz to djevojka. odrsala bolje nego 'igdje na podrucju Hrvatske. zavreduje posebnu psz-nju i jos temelj:i. tres. Taka ana ne smije Iest: puZa jer ee joj dijete bit!i. koja je jednom oteta. pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Zero a:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo. voce ill kakvo god jelo.jer ce se u njoj smotati dijete i tesko oe roditi. ill :sesjetli pa poreli Imkvo jelo. OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJE U Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojima je eilj oSigura:tli zdravlje i normalan izgled budueem dijete-tu . vjerojatno.I'o osudila. Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oe jecmak (je6mica:k) na aku..nja (aooja u proljeee postaje izraz.ad pozeljena 'zeOijeg pecenja :ltd. Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo.la onemogucitd otmicu. aako pojede orahili badem blizanac (dva plods.novi postotas. balavo. Ona ne smije nosite teSk. kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQ brecalo kao da.

!\ mje u nasem terenskom istrasivanju u Sinjskoj kra)jini nigdje potvrden. rodit de musko. daje rodilji nesto novaca. Ako ima pjege na Iicu. Ako se . prvo joj prilas.ensko dijeva. rize i sapuna. Ti se posjeti zovu babine ill babinje.i oprostila.. Neki kosuljteu odmah zakopaju..o je bio teZak porod na rodilju se stave mooi svetaca. kokos. ostale raalicite hrane.. ali ne iz. Kada kum sa krstenja donese dijete. . a nastoja1:i su je pozvati na vtijeme. Lovricev podatak da su Zene radale uspravno stoleoi i vezlici se 0 gredur.i. a ona njemu carape.rodi rnusko dijete. euvali i nosili za vrijeme rata. U pohode dolaze samo zenske. a napose slatkisa i tortu (u novije vrijeme). Nekad u selu nije bilo babica. poslije poroda . majka. Lovric tvrdi da su zene prvih deset do pennaest dana svaki dan djeeu prale u hladnoj vodi. Kurnovi mogu biti od vjencanja ili se uzmu za krstenje.{(· rodalja koja rodi I musko dijete na neki na6in je prtvilegirana. kaZe se da ee roditi . . Radan kate da 311 prije ljudi bili siromasniji pa nisu Lome " Lov:r16.str . malo pica.59 Kad zena rodi.sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijete rodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. Dijete se krsti 3-14 dana poslije poroda. oct ukucana. Donesu jcij manestre s jajima. dok drugi podatak jz istog . Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta.. bill ce zensko d:ijete.se po (pola) . a za kasniju djecu rnanje. pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu. nekolfko dana. 466 . a ako ima wok trbuh. a ako j:oj je cisto lice biti oe musko.i da Jaea misiena tJtiva. !~5 .. ZatfJ ima trudnica koje ESe duze vremena stan i priceka:ti da se volovi okrenu U oranju pa da prode iza njih. ~tr_ 67. Ibfd. bez iCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zena spremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrtjeti: ispovijedila se i prteestdla . str. Ihid . Obicno su babine U nedJelju.nuti u jaram. a zatim dolazi u posjete rodbina s darovima. Neko se dijete rodi u kosuljici i kaze se u Hrvacama za to dijete da ce bUli jako. jer stili <Xi metaka. Na krstenje rnost babica iIi zena koja je pomogla pri porodu i kum ili kuma. Kum uada dariva babicu noveern. praznovjerja nego liz uvjerenja da :de takva knpeljzdl'ava . junak i da ce brti »znanstven« (ucen). okrugla kupovna peciva nanlzana naspagu (neki donesu i do 100 komada). a govort se da su je nek:i. peskir (ruenik) i kosul]u. U starije se vrijeme to manje slavilo nego danas Kazivacica iz Hrvaca A. se daju frigana jaja i kruh .• .Ak. Kao prvo jelo rodilj. Mo trudnica ima vise izboeen trbuh.te malo. a to slavlje zovu pir. Slavi se obicno za prvo dij'2te. 1~5. time se hran.z.ctite. govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunaju datum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile i na putu..ili idu kumovt i koja zena iz rodbine. U svim selima poslije k:rstenja je slavlje i rucak za kuma. U Sinjskoj se krajini kaze: »Rodilo 'se dite« a za zensko»Rodilo .

moraju se opet oprati. bieve i kosulju.a leti kraj vatre. umire. ali se ipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeoota casti sve poznate pa i nepoznate. crkVlU i svecen:i!k. a svijeca mu gori na glavom.je ta pamja bila i pretjerana do . zato sto je isao gledati renu i dijete. a nevjeneanu mladicu Hi djevojci ruke su polozene niz bokove.su stavljali na neko postolje ili na postelju i pokrivaIi pokrovom. Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj se pokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede.dva dana i pozovu svu rodbmu i prijatelje. U posljednje vrijeme i U selima SiDjske krajine stavljaju mrtvaca u sanduk i. Preko noci se na narice. je uz molitvu uvodi u crkvu. »Lako je bogatom slavitJ i pirovat« . Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo. ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca.je 24 sata. na prsa mu stave kriz a preko ruku Mrtvaca treba ohrijati. u kuci ostl3. Rodilju se pazilo nakon poroda. sest tjedana poslije poroda prvog djeteta.. a ujutro se opet pocinje. traze prosjaka da ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu. Neki slave musk. te kumove oct vjencanja. U Dugom Polju. Danasmnogi ne nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr. Ako covjek umre po danu. Muz nije srnioprilaziti rodilji. Umirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast. u njemu ga pokopaju.slavili sve te prihke. Ako su o stale . Mrtvaca . mna ide prvi put u krunicu. 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta ni okrenuti. pa ka2Jhrac iz Gale navodi da . Djecji povoj i pelene nisu smjele ostati vani poslije mraka »jer ee se djetetlu desiti neko zlo«. onda mu se prekrize ruke na prsima. pir i po . jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~a sve do sunca zaqora . okupati i obuCi u novo.a uz zenskozenski pit ili mali Pir. Kada mrtvaca apr-erne. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZe musk: pir ilivelik'i pij. a za muSiko vise.zalaza sunca. Otada ona smije opet iei u crkvu. ako ddjete dugo ne progovori. a on njoj novae. To se drzalo dok dijete malo ne poraste. OBICAJI UZ POGREB Kada Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana. pa tomprUikom rodilja daruje vjencanom kurnu terluke. pa su se u stare vrijeme rugali da je neki muskarae kao baba. mati to uzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku ( kolijevku) pod glavu da bolje spava. osusitt i onda upotrebljavati. nenoseno svecano odijelo »da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa«. Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze. upali se svijeca. 46'1 . Ako je mrtvac vjencan.kaZ€ ova kazivacica. . a te se prede stavi i na kriz. a nekad nije bilo sanduka.00 rnjere da su rodilju postavljali d.

Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J.rilJifemi jela i picaza prisu1:!ne. No katkad. VUkiocUak je pun krv. pazi se cia se nitko ne napije. ~t( 22g. U Glavicama mi je k. Eva samo [edan primjer naricanja iz Dugog POIJa: za .6L Rodbina i susjedi donesu prired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvac u kuci. nabrajati. se desava... Vjerujese da tteba euvati rrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio. oak i saljive. U ovim selima cUje se izraz narikati. marljiva." IbId. macka. ukucani i rodbina stalno narieu. 468 . Ti vukodlaci »siluju tude Zane. ali ga ne moze svatko vidjeti. Morla6ki zupnici ima. kad tmaju kod sebe sredstvo protiv vukOdlaka. Ejecte se cuje izraz naeikace.. Beziea 0 muztckom folkloru (hr. a pos~e pola noei :pije se kava i rakija. . pa 'i dok se od groblja vracaju kuei. sedmine za koje se kolju vol Hi' krava. .wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca. Dok je mrtv:ac u kuel. Vukodlak noeu dolazi da obide ukueane.ju razlieita sredstva ·protivvukodlaka .a zena koja bo narocito dobra zna. Ovo narioanje spommju Fortis. . Narikace (njih 5-6) naricu ci~elo VTijetne dok je mrtvae u kud. Razilaze se ujutro. a kako je on nije mogao konzumi-rarti.trbuh.6 njegovim osobinama. Mali se jedan sat. potvrduju to Ii podaci s terena..ko su ih vukodlaci prisilili da pr.i koja iseurt kad se probode i tek tada je umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje. Iako se oijelo vrijeme pomalo pilje. 1&2-163.. 16-19). budu ponovno silovane.Zu: zena koja narice. debar radnik itd. Cine to oni koji ga euvaju . da morla.mis Itd«. koja place .az.a Petter kaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama brigu oko kuce pa i kljuceve svega. samo ako im nema blizu muzeva . zaliti i oplakrvati. Prijateljice poenu odmah pripremati tzv. tek sto se smrkne. da je bio dobar 6ovjek. Osobito mnogo ljudi. a drugi prihvacaju. otcorttf -grob i kolcem ubosti rpokojnika u misinu.ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku.istlarru na njihove zelje . Lome kaze da vukodlak postaje od pokojnika »ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba prede kaleva mala zivotinja kao pas. "~ter.cke zene (narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi l){':hljaoi« nek. a placernh narikaca nema. skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvaca cijelu noc da ga cuvaju. a zenu da je bila dobra. Za veceru se jede PTSU1J i pije vino do pola noel uz mezu islatkiSe. Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa. ali se pi'icaju i druge price.. malo priCaju.posebno rodbine. pa opet mole. Petter i Lovric. (60 Radice i prtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domacice i tako zamjenjuju ukuCaihe u p. nego ka.. Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika... k:oje se ne stide prrpovijedati Ka. Sir.. a naroelto kada sprovod polazi iz kuce i dok idu s rnrtvacem dogroblja. a onda cine predah. Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1iki petak uzeti kolac. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! da cuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ili popudbina.

178'. a onda tzvadi i sahranl bez sanduka. 461» . Takva su poeivala brojnija u VrliekQj k:rajini i u nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare.i mrtvace u Sinju. i sanduk. Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1. u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabiraju najsvetije: . Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee i posbavlja ria rrosila sto ih nose 'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima. ajme mem k:tika:vieL Kome Sidicu ostav~ja. u Gali i dr. Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja. Narocito veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva »Kcert Marrjine« . Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinj gdje se prtdruze i svecsnici. a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi.0-:): Mrtvaca polazu na postelju ili na postolje. nj snao sanduk. a pred polazak na pogreb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinju glasnije kukati i nabrajati.nim slucajevirna sahranjuje u sanduku. aka je umro mladic Hi djevojka. ObiCno je grab saaidan od kamenih ploca. Mrtvac se sarno u bogatijih i u izuzet. pa u njih moze stat. ko li 6e llskolovati? Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu. usput se edmore na jednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. kt:i ce ih ooduCiti. a do prvoga 5vjetskog rata bio je obicaj. Nakon pokopa pokojntkova je " LovrJ<l. Umrlu djevojku oNacili S'U kao za vjencanje. votjno prostran da bi U. Sprovnd se zaustavlja na putu kod kapeUce sv. Taj podatak donosi i Lovrid lIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a »da ce se u dolini Jazafat svi morati pojavild u haljinama. a ne kopa se uzemlji pa nije do. ko ce jl1 odgojJ bi. Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. str. Unose mrtvaca u crkvu i tu se opet rnolr. Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk. Poslije drugoga svjetskog rata :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice. te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom.a pratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo. onda S8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca. dak ih u selima uz plodno Sinjsko polje nema. pred sprovodorn se nosto hijah barjak. Ante gdJe nosUa spuste na zemlju i prisutni se mole za dusu pokojnika. izmedu kojih se preplete uze.) uperiodu do drugoga svjetskog rata. kumu Sf till pnip6ru-cija. snco moja. u franjevaokoj odjeei. Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom. a pod glavu jastuk. U nekim selima (kao npr. Kazivac iz Glaviea spommje kako su zene znale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli. Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja.Ajme mem. da 5U S8 ukopal. narocito u pripadnika pojedinih bratovstma. se u sanduku nosi na groblje. Pred sprovodom jedan eovjek nosi kriZ s razapesim lsusom.

i na godisnjicu smrti.i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine. Ako sesin treba zeniti. Kad jse grob zs. a onda prestaje zaljenje. a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane i pica. a na nju zemlja. zalost za pokojnikom traje godinu dana. Mrbvaca nose i u hodu se rnijenjaju.na Mrtvd. a glavom prema zapadu. spomenut cemo na kraju i opis pogrennih obicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie. a uz pjesmu i u vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi.IDoloi se vrate kuci. U nas se nosi sa zapada do groblja. sesta slavr. Kako postoje razlike.krecemo u drugom smjeru kUci nego smo dosli. To se zove sedmina . Kad se dode kuci. se: . Tu se goste bez galame i pjesme.z na kamenu kraj kojeg je bio mrtvac. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca po jedan grumen zemlje i kaze: . makar koli:ko ih bilo.i narfcu. pa se za to vrijeme u kuci ne smije pjevati 11i svirati. samo se nevjesta dovede u kucu. Tu. a onda se krene od .rveta. ako je kome tesko. Preko rake dode jedna ploCa.obitelj duma poeastit. pokojnim N. Svri su grobovi katolika i pravoslavnih nogama prema istoku. stavi se mali kamen kod glave i na njemu samo naklese U Sin1jskoj krajini ' 470 . nlt.:tvori. a Dna dva drveta ostanu ria groou. a sa strane bedrenica i sve to kamenje koje je iznad zemlje zove se sdnjal.groblja kuci na rhstok. u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosili pokojnika. No u novije vrijeme neki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. Tu spuste nostla na zemlju i stave mrtvaca kao i na groblju: nogama prema Istoku. Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednji ukopan u taj grob. ne ukljucuje se ni muzrka sa radio-aparata. jedan napravi k:rti. B Tijarici godinu dana poslije smrti svake nedjelje idu na grob . se mole" a kad idu dalje. . Isto taka danas su u mnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicaj pogreba nesto izmijenjen. Kod glave je uzglavnioa. svak opere rake cia se mrtvacevi grijesi ne nose sa sooom. Ipak. Mrtvaca se nosi na dva koca preko kojih su dva poprecna d. Kod nas se molt ostojec. kako ih je opisao Vlado Kozliea iz Veldca:' »Ukop je oko pednepa do dva sata po podne. kaiko se iskupi rodbina iz daljeg. dan . poskropi vodtcom i mali se. U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku.Ja se zaJujem za vasim ukucani idu na grab pokojnika i narieu tn nedjelje poslije pogreba.'<L grob zauvori. Kad se godina smrtl. Na groblju se lskopa raka. Nazdravlja. ked nogu podnosnioa. svi idu kuci poikojnika i to jedu i pijtt. a to je zato da se ne ide mrtvaou za njegovim tragom. DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. u blizini pokojnikove knee ne pjevaju..Od zemlje si i u zemlju ides'. Nakon pogreba sudionici se vracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem. a ne klecec kaa katoIioi. pa se malo vise proves-ale i »otpivaju« (::ak i pokojniku razlicite pjesme. Prijatelji daju saucesce: . Onda se donese pice i domacin je vee prije zaklao najboljeg brava pa svt om koji su bili u povorci. ozenr se ali bez slavlja i veselja.Za pokoj duse onega koji je otisa ad ove ku'ce'. okad'i se grob tamjanom.

ko]'i jestran naprednom i razvtjenom drustvu. Iz proslosti nemamo mnogo literature n]ama . U ovom srno se prilogu u prvom redu Jcoristili zapisdma iz novije rukopisne grade. opisi 01):16aja U eitavoj Dalmaciji. ne mozemo znati da li se koji podatak odnosi na Sinjsku krajinu Hi koje drugo podrucje. »provjeravanje: nije Ii mladenka sepava. kao i u tekstovima pojed:inih igara. ato BU: kosulja. djeverovi ·1 kurn. lako se voze autobusima ili au tomobilim a.da se U Sinjskoj krajini odrzao oblik sklapanja braka koji je danas uglavnom nestao u drugim dijelovima Hrvatske. a zastava se istakne van krozprvi desni proeor. u selima uza same Sd. pojava maskara na piru. a to je brak uz otmicu umicenie. rucnik. u nekim selima Sinjske krajine sve cegea pojava (kao sto se odrsava .koja obraduje 'Lskljucivo obieaje u Sinjsko] krajini. krada mladenkine cipele. lma razlika 11 tekstovima pjesama iIi dijaloga k:oji se goyore u pcjedinim momentima svadbenog obreda i ooicaja. pogottivozato sto su td podaei sistematskri zapisani i provjereni U obadva dijela Sinjske krajine: l. [engije. obavezno se nosi zastava okicena tradicionalnim darovima za barjaktara. Nekadasnje tekstove i pjesme uz pojedini dio svadbenog obreda znaju samo stariji. 471 .i u zaostalim selima Makedonjjei Bosne i Hercegovine). i u Sinjskoj krajini svadbeni S8 obicaji sve vise reduciraju i gube nekadasnje. a mz1:ike da su gotovo nezna. Kako tli opisi ne daju pouzdana regionalna razgranicenja.. a katkada i rnladenci budu u narodniim nos- U poglavlju 0 Zivotnirn obic8{jirna iznijeli smo obicaje i vjerovanja uz zenidbu porod i pogreb.tne..njsko polje i 2.. nego SU to vecinom opeenit.Barjaktar se vozi u prvom autobusu. ali ponekad ti:eba upitat!i i nekoliko Ijudi da hi se dobio [edan kompletan tekst. razlicite igre s trazenjemotkupa. 3. Ijubljenje kUCnog praga. prvenstvo religiozne oznake. ne izvode se mnoge nekadasnje igre. ali mosemo konstatirati da slicnosti postoje.Jmutli. ne obavlja se prosnja na nekadasnjt nacm. Kao i drugdje u Jugoslavijri. sto je sve pricvrsceno na vrhu zastave. Ne euju se danas usvatovima stare svadbene pjesme. ali ipak i danas nalazimo ostatke stare tradioije: L Gotovo u svim svatovima i danas se nastoji da barjaktar. kao pjesrne i tekstovi dijaloga prilikom »trazenja ovce« kada svatovi dodu po mladenku. u selima smjesterum u brdovitu podrucju oko Sinjskog polja. jer su ga gotovo sVii zaboravih . 2. Dapace. Nove pjesme(osobito stranoga porijekla) uz pratnju harmonike jOs uvijek nisu potpuno nadjacale tradicionalno pjevanje rete. grancica zelenila i ziva bijela kakos.carape. Mnogi elementu svadbenih obicaja. Jedino mozemo ista. Opseg ovog pniloga ne dopusta analiziran]e sli enos tii i raalika svili dijelova pojedinog obioaja na samom podrueju Sinjske krajine. kazivaci tvrde da je taj oblik sklapanja braka. umivanje svatova i razlroita darivanja te nazrvi pojedinih clanova svatovske druzine imaju sU6rl'Osti ne sarno na podrucju Hrvatske nego i Jugoslavlje i drugih slavenskih drzava.

da bi seza sudionike potkraj tjedna mogla prirediti gozba. npr. nisu poznati i u ostalim krajevdma Dalmacije.z.n. Sigurno je da ce obicaji uz svadbu. do pocetka korizme. -. porod i pogreb i dalje do~ivljavati stanovite promjene i reduciranja. ocemn ce kasnije biM jos govora.i uveseljivanja ljudi. U vrijeme zimskih skolskih praznika.i). a neki dijelovi se potpuno gube pa se.]e: Gava. Zagreb razlioito vrijeme. a ne pokladne maskare.. Pepelnica je porrncan blagdan pa je tako poklactni period svake godine razlicite duzine (6-8 tjedana). ali je gotovo [ednako sigurno da ce se oni i dalje odrzavati i mozda {iak sf'Jvarati nave oblike. ali ima podataka da su bile i na pocetku ozujka. rasireno je ne samo u Sinjsko] krajini nego i U ostalirn krajevima Jugoslavije pa i dalje u svijetu. gdje te maskare najvise idu selom »na pokladnu nedjelju i na ona tri dana« . " Milo"!I!l 1939 .a dana hn-atsklh narOdnih obil!ajll. I u tun obica.zajedno s pr1Todompostajufu:vlji i stanovnici onaga kraja. danas na pogrebusve rjedecuje narieanje u nekadasnjem obliku.. I .. Gava.dni ohiC.str . obilazak sela.znike kojima ispracaju zimu ocekujuci skoro proljece. 12. prema vremenu odrzavanja (a to je pokladni pertod oct 6.:i:noradifzvodenia sala . stvaranie buke (napose zvoncima) sakupljanje darova.pa se U svadb] uz njih obavezno cuje i ovaj tradicion.. 1 (lio. III) mozemo ih nazvati i pokladnima suo potvrduje i podatak iz Dtema i drugih sela.JI OBIcAJI Pokla. pa naijvise na pocetku tjedna. kada sunce pocne jMe grijati plodno Sinjsko polje.alni nacin pJevrujja. Medu.!. fJj . tj.titn. GOdI. Danas ucesnioi pokladnih rnaskara smatraju da se maskare prireduju jed.jiroa doslo je do pojednostavljenja. izvodenje razlicitih sala. nego se iskorrscavalo suncano i lijepo vrijeme. stoke i stanova i time oSiguranje plodnosti i obilja Pokladno vrijeme traje od Bogojav· Ijenja (Sveta tn kralja) do Pepelniee. U obi6ajima uz porod i pogreb nema nikakvih izuzetnih mome. garavljenje.ji Vee oko polovice mjeseca sijecnja..a.. Maskare u Sinjskoj krajini prrreduju se u pojeddnim selima u pocetku veljaee. Bogojavljenje je uvijek 6.zU. Pokladno rnaskrranje. a. (dal. GODISN. pase maskare odrzavaju subotom iIi nedjeljorn i nalvise u drugoj polovici sijecnja. I. ali naicesce zavrsava oko polovice mjeseca ozujka. a ne znaju nekadasnje znacenje pokladhih obieaja i vjerovanja kojih je uloga hila u prvom redu apotropejska63 odbijanje zlih sila ad ljudi. Danas je vecina stanovnistva zaposlena u gradu Ili naskolovanju. B. Nije se drzalo odredenog datuma. nata kojli. izvodenje rnimiokih [ill scenskih igara itd.1. U obilazak sela islo se radnim danom. U Sinjskoj krajiniza ovo maskiranje narod zna samo rme mackare. Naijvise su se maskareodrzavale potkraj sijeenja i na 472 . koji se pripremaju da sto bucnije i veselije proslave pokladne pra.

0 sudenju Krnji vise podataka donijet ce u vee spornenutom prilogu N. Zapovjednik maskara ide na celu povorke. 'I'uropolje itd. Bani" facie Rozin.a dalje.. str. a imale su i u proslosti odredenom Na celu rnaskara Isao je zapovjednik. ako drugi domacin daruje ve6ikomad slanine Hi prsuta.a lice mu je pokriveno obrazinom. pokrett Posto nam je put dalek i ne more se ovde zadrzavat. Turcin je obucen u dugu odje6u koja manje-vise uspjesno irnitrra tursku. a to se nezn.. U ime maskara razgovara sa seljaeima. zivjeli svi koji ostajete« l U vecini sela did ide na celu povorke i domacin mu dade slaninn koju on do iduce kuce nosi nataknutu na sablji.nitool~" :Rolin. npr.l U gotovo svim selima Sinjske krajine te niaskare pocinju oko sredine pokladnog perioda tkohae sijecnja). kao i drugi elementd pokladnih igara. a u Velicu sijeee kupusove glaviee sabljom dok mu ne daju dar. Did je obueen u smedu narodnu nosnju ali staru i poderanu. .o je on dao najve6i poklon maskararna .. Krnjese iIi Krnjevala. Arambasa je redoslijedu. Turcin nareduje polazak iz jednog sela u drugo. nekada je bio naoruzan puskom i saoljorn ili macem. vise obaveznih figura.). zastupa maskare pred organrma vlasti. Pokuui (Lastovo ) i Fa. Domacinu je cast ako se selom govort kaik.vo.sruk: (HTvatsko zagorje. 1'I1ko1'1 }lO. Turcin zapovijeda. U gotovo svim selima Sinjske krajme maskare imaju. tj. TurGin U rnaskarama sela Graba daje »potvrdu« da je osloboden od poreza domacin koji rnaskarama ponudi vino. pazi da se tko od maskara ne napije i ne stvara nered. did.kdda prijasnji I stavlja ga i idemo u torbu. a danas negdje nasi samo zracnu pusku. pa onaj iz sela Graba. Kao i u drugim krajevima Hrvatske. . govori: »Vojsko. rkp. rnozda. (Sultan) ili ammo basa. vee i pedeset krlometara i jos toliko imamo.a posltje Pepelnice »)VL'Se nema kamedijal(. a u neklm selima Turcin. Tu su i utjecaji crkve koja odreduje vrijeme trajanja pa maskiranje mora prestati na kraju poklada. Oko pojasa ima objesena zvona. Folklotna gra~1I !linjsk e krajine. Figura Krnje poznata je i u drugrrn krajevima Hrvatske kao Pust (Istra). Ponsgdje did vodi maskare. Otok. s prvim danorn ltorizme. Branze. i ove maskare u Sinjskoj krajini nisu Iskljucivo stara narodna tlra4icija maskirania. te u sel'ima. a to je najcesCe tzv. koji ce takoder donijeti i bekstove dramskih igara sto ih izvode maskare Sinjske krajtne. jest figura Krnje. Za pojasom ima pistol]. lice mu je pokriveno obrazinorn Ili barern nagaravljeno iIi obojeno. Zdra. 1958. akatkad i oko nogu. odreduje pravac kretarija maskara. mi moramo 16 jet smo presli . Ovdje oemo za:to donijeti samo opis tih rnaskara.6. Turcin svuda trati harae. a arambasa prenosi zapovijedi ostalim maskarama. zatirn su tu raalieite figure vezane uz religiju (biskup. a veei komad na sablju. did s.). 473 . Mesopust (Novi VinodoIskD. ali najbucruje i najveselije BU na pokladni ponedjeljak i utorak. Vojnic i Dicmo.vsto je svakako direktJni utjeca] Sinja i Splita . U Sinjskoj krajini Krnjo postoji u pokladnim maskararna u Sinju. god. od njih primapoklone i pica. 18. INU b. te su se kretale po strogo obucen u narodnu nosnju Sinjske krajine. u ruci nosi mac ih sablju. a utjecaj gradske sredine (prvenstveno mediteranske i srednjoevropske). 328. pop i 81.r.

a predstavlja svatove. To je borovo drvo u selima Hrvace. te kakvih slatkisa.. Sa. jedino nema mladozenje (izuzetno je It~66.U posljednje vrijeme maskare ne sakupljaju meso i slanmu [er ne zele omast1iti odjecu nj muciti se nosenjem velik. Ako je domaein darovao dida. doore :'>'ene i Covika. Citluk i Vojnic.ju za posuje.i od djevojaka da stave. Neka bi~ 1. stable akacije u ZeIovu. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja. Neka mu djevojka stavi TIa koplje krumpir ili crveni Ink. Kao i prilikom svadbe barjaktar ide. diver i kum. Nasi barjak. Nevjestinu pratnju cine jengije. a ujedno rna celu citave pokladne povorke te na barjak skupIjadarove od djevojaka koje muna vrhkoplja nabodu veliku i rumenu januku. neprestano na celu te skupins. ako SH sakupljale slaninu. da budete dogodine vi i mi ziV'i. Aka ima prrlike. kako je zabtljezeno u iselima Han.1 u pokladnoj povorei. taus. diver. nadsmo!« Povorka maskara obavezno ima jednu skupihukuja ide na celu povorke. kako kazu u Zelovu »namazao lUU onda maSkarezahvaljuju i pjesmom: Hvala teb:.kupljene jabuke barjaktar daje djeel koja S1. Ko. U nekim pak selima umjesto barjaka nosi drvo s rasljama kojemu se oguli kora.jengije iIi cure.u namazata). Ramljani i Bitelic. najcesce trobojnicu. didu bradu namazau (vuku brad. 474 . aka urnjesto barjaka nasi drvo) nabaee kosulju. D selu CitIuku zavrsavaju piesmu: sablju«. a ne sakuplja.a moze biti jablan ili drugo koje drvo. D selu Diemu zahvaljuju na daru rijecima: »Fala. sto Si 'didu danvao sabIju mil namazao. nemsta.· a katkada je to kakva velilca marama ili nekoliko rubaca.og tereta. Barjaktar skine jabuku s barjaka pa trai. jer om ne piju vmo.mad mesa pseenoga. daj mi okiti« (Otok). kornad mesa il' slanane. Barjaktar ili br1frjoobuten je u narodnu nosnju ad smedeg sukna. nast dobri prijatelji. Nemsia ili miada je mladic koji se obuce 1 namaze lice kao djevojka. OJ} joj to baci u glavu. domaeine. putem mi je spala [abuka. vidite. Kad maskare dodu pred kucu. kao za vjencanje. kum. u maskarama iz Graba bio i mladosenja).IZ plantne. stari soat. pa sakupljajusamo malo voca i primaju svekoli6ine ponudenog vina koje vecmorn odmah konzumiraju. Ovde 6enas darovatt. a svi su za nijm prihvacali: Eva knee Ii odiaka. a uz to na barjak (iii na raslje. Obueen je u narodnu svecanu nosnju ill bijelu nevjestinsku nosnju. i u ovim su pokladnirn svatovima: bariaktar. bic"Ve i terluke..uvijek liJepo obucen i nije maskiran po lieu. ruenike. lisee Hi iglica. da S8 opet. Casu vlna erljenoga. drugu: nEVQ. did je uselu Otoku pocinjao pjevati.

a obuceni su u svecanu narodnu nosnju. tj. za narodnu . Tom l-oziebm je glava potpuno pokrivena.stavljaju djevojke i skupa s mladicima idu iza nevjeste i djevera. 1966. Pratnju svatovskoj skupini u selu Vojnic cine cure i banduri. predvo(1eni barjaktarom Z. Iza skupine koja predstavlja svatove u pokladnoj povorei idu babe i did'i} te druge odrpane i ruzne figure. na glavi imaju oveje kozice S runom okrenutim napolje. Kako je ona jaka i krupna tome se odupire pa se poslije prica kao sramota zadida aka je nije uspio nijednom povaliti. I sami su seljaoi nastojali povaliti babu pa je maskare brane. t lnsiiiu. ako ill ima vise. Trek. desetak parova u narodnim nosnjama gdje jedni pred. U nekim pak maskarama baba je sarna. Svi mladici obuceni u djevojke i jengije iskoriscuju jsvaku priIiku da poljube i zagrle djevojke koje dodu gledati maskare pa se zato djevojke cesto zakljucaju i samo s prozora gledaju igre maskara. Nevjesta je skromna i sutljiva.rno lice koje je nagaravljeno.tmjelno~t) kojima lica nisu maskirana. a did juri za njam i nastoji [e na silu povaliti i imitirati nad njom spolni ctn.. U nekim maskarama baba se hoboze brani. ali se ipak 475 . Didi su obuceni u poderana odijela. jedna se istice snagorn i krupnoCom pa u nekim maskararna ana predstavlja s jednim didom braeni par i liZ ljubavne izjave s njim izvodi opscene prtzore.Foto: ))Ma§kare« iz seta Otok: dotaze u Udovici6e. Katkad je u pokladama samo jedna baba i jedan did. Kosice su iznunra ojaeane pruticima ili razenorn slamom da stole uspravno na glavi u visinu 50--80 em. a katkad ih ima na desetke. a vidi se sa. MOOu babama. jedino 5 djeverorn zaplese kolo i zapjeva pjesmu.

U maSkarama je redovno I tioktor (ili dvojica doktora) obucenih u bijelu odjecu koji »Iijeee« pojedine ucesnike povorke. Ti su rondari nosili puske pa dodu u kuonog domacina i optuzuju ga za prekrsaj i nacinjenu stetu u surni. stiti maskare fli ad do.. a nosi ka:k:vu veliku knjigu iii sund-publikactju s golisavom Ijepoticorn na naslovnoj sttani i odatle »cita« molitve i drai ptopovijedi Hi rspovtjeda. obuceni u poderanu odjecu. I uslueaju da se Turcin svada s diverorn pa ga »ubije«. bika ili krave i konja. Jedna Oiganka gata iz karata. Nakon pregovaranja domaein im daje da jedu i piju 1 tima uizmiruje« stetu. premda je hila ztrna. tJ nekim maskararna je i brijac koji prtlikom brijanja »usmrti« neku maskaru pa je doktor ozlvljuje ili ozivljuje druge msskare koje putern padaju toboze od umbra. nagaravljena ilea ill seaxapom preko liea pa do najraznovrsnjjtn. lutku koju joj did nastoji oteti Ili je to bal!in<6e djeCak koji ide uza nju i brani je ad dida i seljaka. nasi lance oi juri za djecom te.e posao. potpuno goli i ogrnuti jedino jednom plahtom koju su povremeno obkrivali radi pokazivanJa faIrusa Ili su imali glavu p1'ekritu. U pokladnirn maskarama ima joscitav niz razlicitihfigura. U maskarama se redovito vidi i pop ili biskup obucen u dugacku odjecu koja imitira svecenieku. Od zivotinjskih figura jos se u nekim selima javlja figura medvjeda. zatnm starer i starice i niz maskara kojekako obucenih. a preko tijela samo rnrezu. doktor iIi pop ga ozivljuje na molbu nevjeste. pred njim je pop 1. ali ntsta ne govore i ne izvodesale. »Pokojni Bl'az« je lutka od slame u muskom odijelu koju nose maskare iz Graba u posebnoj skupau maskara koja predstavlja sprovod. Nareduje mu da plese i kada je ot476 . nose uza se rnjesinu i cekic i izvode scene kovanja Hi krade. a druga predstavlja trudnicu i molt pomoc od prrsutnih. U nekim maskarama javljaju se i triruiuri eandari. svi sk:upa »mole: zanjegovu dusu. slanine u maskarama iz Graba. te zahtijevaju da plati globu.jez. . Medo je zaogrnut volovskom kozom i jedan. Slicno je i 5 figurom kauboja s falusorn oct. dok su maskare vise skupljale darove.odi seenu s babom. a nekada i rondari (poljski ouvari· i redari u selu i. cak :i suvremenih maski. Elaza koja kukaza njim. crveno oboien i njime izv.rmluje s didom dok je on ne povali i to na gnojiste ilismetiste da se prisutni vise smiju. Od nadzemalJ. bio medu njima i trboiwsa ili trborws s bisagama.a iza sprovoda ide udovica pok. skih bica jedino dolazi figura aaoota s rogovima koji je obueen u telece krzno. (Han). (Otok) . U selu Hanu zabiJ. maema tra~fnesa i prsuta za maSkare . U nekim maskarama baba nasi balmce tj. Blaza nose na no sllim a. Jedna skupina odraslijih djeeaka su Cigani. Slrcnc isticanje falusa vidimo 'i u podatku 0 maskarama u Otoku i Udovicicima gdje su u maskare 'isli neki muskarct nagaravljena 1ica. U najveeem broju to su mali djecaei koji se razlicit.eno je da did rma falus izraden od krpa.o masktraju. U povorci je i »slijepi: guslar koji pjeva uzgusle. a bih SU. ga vow vezana na Iancu. je U prijasnje v r-ij erne . Izvode to u bliz:ini kuca gdje ima vise Ijudi. neprestano lupaju i traz.

juri na zooe. I konja . medo. a u noge su utaknuti Kania predstavlja mladio Jogrnut konjskorn kozom koja je sva komadi drveta da budu krute.U nekim rnaskarama bak nije vezan i juri za drugom riguromkoja predstavlja kravu i povremeno skace na nju. 1966. Gonic uzvikuje kako je to debar bak za rasplodi nudi ga na prodaju. I)Didil( Foto Z. Kako smo vee spomenuli. Bak stalno muce.nom. (CitlUk) U bq. Sve su se ave maskare u starmi garavile ~.ka se oblaer kakav snazniji mladic koji prebaci preko sebe volovsku kozu. maskare iz Graba :itl1e tcroz seio Owk (lnstitut za norodna umjetnost) vodi gonic. U ophod BU polaziJi 477 ukocena. a ponekad su se udruZila i dva sela. maskare je prtredivalo gotovo svako selo Sinjske krajine... a gonic ga zadrzava i udara snapom. a vezan je konopom kojt drzi gonic. Povorku maskara katkada je sacinjavalo i 100----'200 ljudi. za banicu. otima se. .Glava se nekad pokrivala kakvim krz. a brkove i bradu izradivali su od kukuruzove »svile«.. a rusu nosils obrazine vza pokrivanje liea. Vedic (obucen kao Ciganin) pjeva medvjedu: Balaj. nos i usta . maramom Hi starom kapom.plesao ljudinjegovu vodieu daju novea. Trek. kupit cu ti kabanicu. Jedino su neki imali od tikve (bundeve) izradene obrazme s prcrezima za oci.adom Hi kakvom bojom.

. Udovicice. sedam tjedana.:.. nece je iZlijeciti dok bude ... vecere ostane ad pokladnog utorka stavilo bi prut na koji se sve to nanize (meso. Neke 3U .. ako su vee potrosila zalihu. Na Cistu srijedu . Vjerovale su da de vjestice popljuvati predivo ako je na pokladni utorak naveeer na preslici.one se pozcrave. ustipc! itd. dakle prekinuti posb. Do sada smo iznosih gradu 0 maskarama te cemo ukratko sparnenutd i ostale pokladne obicaje i vjerovanja. Cest [e slucaj da narod 478 . katkada se i darivaju. Galu.ujunro. tj . se na jedan Sve sto odimasne pra.. Maskare S11 obilazUe sve zaseoke i sve kuce u selu. nego da . a kruh je bio. U selu Velie zabiljezeno je vjerovanje: ak{)se susretnu dvije skupine maskara 'i tom pril:iJkOrll potuku.a katkad maskare jedu u gostionici sakupljenu hranu i tu se odmore i okrijepe . Stoga 5U izbjegavaU sus ret s drugim rnaskarama.ljak S v i j e en i c a ( »Kalandnras ) prerna vremenu na odredeni dan ill blagdan nas:!Joji Proljetni i sjetveni radovi poeinju u Sinjskoj . Han.krajini vee u sijecnju i veljaci.maskare obilazak seta zavrsavale navece u gostionrci u svom selu. jedino u cetvrtak i nedelju. Maskare ulaze i u gostlonicu te eesto ih gostiionicar besplatno casti V'inom. U kucu ulaze jedmo babe koje u torbu nakupe pepela s ognjista. »crn i tvrd da bis njime ubija vuka« . kako kase Ana Radan r.za suncem. tj.. Glavice.) i zatim zatakne uz gredu pod strehom i to ne smije nitko jestl do Uskrsa.kretaujem nacme krug. Kada se susretnu dvoje maskare iz razUeitih sela. a vracali se kuci uvecer. na pokladni utorak morale skinuti 5 pres lice spredak predivo.lOO maskare izbjegavale susret s 5U d:rugom skupinom. Za. Brnaze. rodilja Hi teskibolesnik. tj. osim kuca u Kojima je tkogod wnroprije kratkog vremena .ziv. Na oisbu srijeduEene su mogle opet presti jersu dan prije.. pa netko zadobije ozljedu. 'Grab. Posebno se pazilo da idu »naoposum«. Otok. Pepeln1cu Zelle su »kuhale posude«. Nekada se opcenito jelo malo mesa. Tada se gnoje vinogradi i vrse ostale priprerne za rad. u vruco] vodi oprale sve kuhinJsko posude pa cak i komostre s ognjista da bi odstranile 3VU masnoeu jer uada pocmje post. ali 511 se ponekad znale i potuei jer se jedni drugtma nece sklonit! s puua. Baric iz Hrvaca.. Pokladno veselje zavrsava na pokladb:i uuorak i od srijede (Pepelnica) pocinje korizma i post kaji je nekada trajao do Uskrsa. sva sela oko Sinjskog polja: Turjake.. .. tj. Uvijek se pazilo da se ne vracaruIstim putem (kao i svatovi). Neke 5U maskare obicavale obic. no nekada su obilazili i VIse sela pa su u jednom rrocivali i sut:radan nastavih put.. MaSkare ne ulaze u kueu nego ih ukucani Caste: pred kucorn i iznose im jelo 1 pice. Jedmo je to rnogla jesti.. tu su priredili zajednicku veceru i onda se razilaztli kucarna. Jabuku i Trrlj.

ljetina de biti slaba. o povratku kuci domaoin te graneiee zabija u svako polje i viP 5:i Gavazzt srr. ali vee od sv.lo se ria ce onaj.65 Danasnje Sinjsko polje nakon izvrsene kornasacije i regultranja toka Cetine veoma je plodno. oim se donesu iz crkve blagoslovljene svijeee domaciea ih zapald i nekoUko kapi sa zapaljene svijeee kapne u svaki kut kuhinje i sobe.Vjerova. Ako na Svijecnicu (2. tiea u ~. 0 utjeoaju tog blagdana na vrijeme govori izreka Cu kojoj je naziv Kalandora nastao prema kantieiore): Kialando1:a timi ora rnut. (Glaviee) Sveti Josip Prema narodnom vjerovanju. pa kaZe: o GrguI11. (Velie) Ta su [aja rado sakupljala djeca radi Igranja 5 njima. NaCvjetnicu se u se-lima Sinjske krajine nosi u crkvu na blagoslov grancica jele. tjedan U periodu od poeetka korizme (na oistu sri:jedu) do Uskrsa nema buenih i veselih narodmh obicaja dijelom zbog crkvenih zabrana..iZd:UI11. Cvjetna nedjelja (Cvitnica) je tjedan dana prije Uskrsa. III). Uoci Coimice. II).gatati kakvo de biti vnijeme za izvodenje till poslova i hoee Ii biti rodna go dina. vodu do dnu mora. s njima pocinje proljeee. 47. u prvom redu kupusa. To se stavi u umivaonik Hi II kakvu posudu i ostavi pred kucorn. naci najvise jaja od ptica. u subotu poslije podne u Sinjskbjkrajini djeca bern razlicito cvije6e i malo mladog zita. Josipa (19. Za njom ·jde Blaz. a ne srnije se unositi u kucu jer bi u kucu dolazile zmije. sunce sija narod Sinjske lcrajine kaze da jasavac pocinje graditi kucu jer de biti ruzno proljece. Narod povezuje ova dva blagdana i smatra da.No prije toga narod je eesto gladovao u proljece do dozrijevanja mladih plodova i do prvog povrca i YOGa. Uz Ijubice kdje 5U se najvise stavljale u tu vodu neki su stavljali i tresnjev cvijet. on rus. o JOSjpu Jaja pOSiplju. tko prvi ustane na Cvjetnicu i umije se u tome cvijecu.:a jos viSe zbog iscrpenosti seljacke ekonomije u to doba godine. bit ce dobra. Grgura (12. masline ill lOVOTa. Drugi kazu: Ako je na Svije6nicu vedra. a aka je oblacno. a ako je kisovtto i oblaeno.9 . tj. svoju kucu jerce uskoro biti Iijepo vrijeme. proljece pocinje na dan Sv. Uskrs i Veliki. Na Svijeenicu sa u crkvi blagoslivlju svijece koje se pale u kUCI samo aka netko umre i na Mrtvr dan za duse pokojnika. Inace su se i svi ukucani morali umiti u cvijecu prije ialaska sunca da budu marljivi i da rano ustaju preko citave godine. Imze da je JaZ". sto sve tstice znaoenje Cvjetnice kao proljetnog blagdana. 23. Ul) sije se sjemenje za rasadivanje svih vrsta povrca.

a narocit-o ona] tko je imao svoju teglecu stoku. nego se u crkvi na Ovijetnicu blagoslove prut1ici (najceSce drijenak.) i nose se kuci. bez obaira gdje sezateknu. u jesen tIi. varicaka zita (oko 30 kg). Zdravosnu ulogu vidimo i u pruticu sto ga u Sinjsko] krajini zovu baroban.njs~oj ktajini. Na Bilu (VeUku) subotu u crkvu se nosi blagoslovtti jelo za Uskrs . NaJviSe se nose [aja i pogaca negdje zvana posvecenica.davalo jsupniku po t1'l naviljka sijena (oko 150 kg). Napose peru tom vodom oei jer vjeruju cia to donosi zdravlje. Jedan se dio polomi. stavi iznad vrata kroz koja prolazi stoka i cuva preko cijele godine. a ostatak se barabana nosi kuCi. tj. U drugim nasim krajevima ne udara se baraoanom po klupama. V:mo BU davalinajvJ. Tko ima koga ad roda pokO!p!lIl1a ugroolju. Sa stoke su se skddala toga dana sva zvona ild su Be. a uz to i skr_o.drvo vrbe i sl. suse i drugih nevolja. -Na Veliki eetvrtak u crkvi prestaju zvonitizV'ona. Vjerovalo se da Be dobije oaoltlee krvi. On je mogao o'rati u drugoga.pi blagoslovljenom vodom vjerujuei da de time sacuvati polje ad krupe. a neki su mjesto pileta sto 480 . a ona] nko ima volove moze orati srromasnijima koji ih nemaju. Na Veliki petak pnje podne. a eobani i Ijudi koji rade u polju tiakoder imaju b06ice S vodom da se umiju.zboli ovca. Tog su se dana bojila jaja. a tom: prilikom iii u toku ljeta daju mu jOs pola litre masla i jedno pile.avanja procesije ndje se smjelo raditi rukakav posao. aime narod cesto lijeei ovce. pa su i oni koji nisuimali svoga vma za taj dan kupovali vecu Imlicinu c:moga vms.nograd. 'koldko se pOpi'je crnog vina. zaoopljavala. Na Velilti petak..se slabokrvnirn . osus. a katkada je ukrasno izrezuckan. a poznato je i na sit-em teritoriju Jugoslavije s vjerovanjern da se time osigurava zdravlje i da ce lice biti cisto i Iijepo. Nekad se od svakog' -dima ~ od svake kuce . Bio je prrje obica] da se ljudi od Velikog cetvrbka do subote nisu umivali za seljaci ne dajuobjasnjenie. odmah po izlasku 1Z crkve zatakne jednu graneicu u grob. ali nije smio kod seoe. N a Uskrs (iIi Veliku subotu) domacice nose sveoeniku po jednu Hi dvije duzine jaja (12 ili 24 kom. mace . Kada zaevoni »Glorija« (Slava) onda se svi umivaju. se nisu cesljali ni umiveli do subote kada zazvone zvona. stuca i onda :iskuhava da Be dobije trajna boja koja je sluzila za bojenje jaja i vunene prede. Korijen te biljke se is kopa . CHrvace). raarezu joj uho i udarajupo njemu barabanom 1 tako 'Pu.vno urmvanje u subotu kada prvi pun zazvone zvona biljezi se u Si.. sijenom. U Velidu se vjeruje da ne valja orati rra Veliku subotu. Poslije [pudne su se mogli radit! svi poslovi. Ako se ra. (Glavice). Nose ga na Veliki petak u crkvu na blagoslov i na poziv svecentka »Udri barabana«! njime udaraju po klupama. Paztlo se da se tko ne ozlijedi jer se na Ve1iki petak ne smije krvartti. nije se jelo nista do mraka. a u pravoslavaca se susilocitav dan. Na taj se dan aa rucaa pripremao bakalar.). -i to najvise u crvenoj bajt kOja Be dobivala od biljke broc. Neki nose uza se bocicu s vodom pa se umtvaju u crkvi.staju krv. U vrijeme oci"rz.

Jurja kitibi kuee. Jurja dok spava preok:renUlti u postelji tako da joj noge dodu t. SIU imu6niji (Jurjevdan ill Sveti Jure) Slavljenje Sv. ljuljd sa4i.i glavu tamo gdjesu obiCno noge. a zirna da odlaai. a ako n1je zazelenjela. teSko ce ust.St' ne ostaje«. uaima ga sebi. zelenim graneicama. Ako je gora zazelenjela. a danas to :n!eprtmaju kao vel:iJkuvrtjednost. se zenske va.o Be nekome U Hanu Aka rom SU. a i odrasli.nego se tek sutradan izbacivala iz J~uce. su se jaji:ma 124 odnos . tueal. Djeei je bila radost dobini oboijeno jaje. djeca se IjUjaju na drenovu drvetu prijeizlaska sunea. U Dugom Polju ware se kitegranjem raseljke Jet se ona narjprije zazeleni. .. Wu da je Jure dosao na zelenu kOn'ju. zaStite oct nevremena. moj cirdm. Djeca. u pOsteljuobmruto nego inaCe. U Dicmu se kaZe da je zeleno granje znak da dclazi proljeee. Ju r jev 0 . Ak. da ne hi dnijetnala preko godine. Juraj se uvijek predstavlja kao konjanfk).koji takodet slavia. IV) u Sinjslooj ~aj1ni roje raslreno U tolikoj mjeri kao U sjevernimkrajevima Hrvatske gdje 58 taj dan uzima kao pocetak pro]jeea uz obilje magijsko·apotropejskih obleaja i tlol:hku rupolirebu zelerdla za razlicita ukms. Ta.d:aV'ali janje. U Dugom Polju. U Glavieama je kucni gospodar na Uskrs nosio u ol'lkvu j eli e u . Nedjelju dana poslije tJskrsa dolazi Mali Uskrs . stavit. ustaj. U Bmazarna vleruju da 'Uocl Sv.Ijale na rosi da ·ih ne bi boljele KastL zeli provjeriti da mu je Zena vjerna u Dicmu vjeruju da je treba nocu uoet Sv. n!i. Culjr. Pri tome govore: o Iii: mo] drr. Stoga je i bila uobiCa{jena izreka: »Iza papa.nJu. . 481 . eva teb:i.ko se u svim selima obicavalo na Sv. Pa ipak i u Sinjskioj krajini nalazimo dosta podatakao znaeenju ovoga blagdana za seosko gospodarstvo.avanja da je j sam svetac dobto ime Zeleni Juraj. Jurja treba leci. Jurja (23. U selima Sinjske krajine vjeruje se Ida ee onaj tkorano ustane na Jurjevo. drtnJ. . Pasuirima se na Uskrsdavala bolja hrana da ponesu na pasu. drijema kaZe se:»Ajd na diinj I« (drijen). a onda su se ai:tav dan ponajviSe jela jaja. 1 moot ce se uV'ijeik reno ustaJarti. onda kaZiu da jedooao na emu Ikonju (sv. i ona ce disprieati sve iito je uCinila nevaljalo od mladosti dotada. a tko ne ustane rano.ajatli kroz cijelu godinu. Grancice se zatasnu okovrata. a kora od jaja koja se rastepu po podu I1Iije se smjela na Uskrs mesa. s mens driLn'l. drmo <1r!inJ. a prije svega staje.tko usptje drugome 'tazbiti jaje.amo gdje je glava. Na Uskrs ujutro jede se prvo jelD blagoslovljeno ru crkvi.grancicu od jele nablagoslov a 'kasnije ju je ostavljao u polju i'add. Pravoslavei ne blagosUvlJaju jaja.Sitti rano 6itave godme.

npr. Sveti Ma. cesto dok je jos rnrak. a tome se dada i »trava ad zuci«.je . Svako selo dmalo je prije barjak sa slikom sveca zal5titnik& (u Glavdcama je bila Gospa sinjska) pa su u procesiji na Sv.i proklinjanje vukava da ne dave . PriredJi.ivotinje. . Katoli6ke procesije su bile za blagoslov stoke . villa te oni na paSi caste ostale cobane. daju joj da Lire brasna i soli u koju se. na slaw Boga i Durdevdana!« Krull kojiru se gasila svijeca stavi se u sjeme kukuruza i vjeruje se da nece biti snijeti. do:macinga mora poeasUti. Iako je bila u sredint krda konja. Stoka se rano izgoni.osi t drugo peCen.). Neki pak pojedu taj kruh jer se kaz. Za blagoslov stoke katoU6kom sve6eniku se davalo [anjs. Na Durdevdan prij8Jteljli. na svakom se zaustavila i tu su rnolili. a pravoslavnom popu variCak.. e ooljirucak 100jl sa odrZ:ava ako 10 sati. Poslije .Neki su i do najskorijega molitva. dosa Durdevdant«. Zatirrt izgone stoku iz staie. preklao.11i. Marka nosili taj barjak i u procesiji je morae sudjelovatipo jedan clan iz svake kuoe. pia se prema tome danu racuna starost zivobinje. To je trava IjekovitJa za zuc i slezenu .. U pravoslavaca u Velicu na Durdevdan je uranak. Kada zavrs! rucak svijeca se gasi kruhom umocenlm u vmo. stavi malo blagoslovljene soli. »trojicu«. JUTjeVQ se srnatra Ncvom rgodinom za z.. na pasu ] vee u 8 satt dogoni kucL Pojedine obiteljtimaju na Durdevdan krsnu slavu.Nek. a on odgovara. a poslije svi piju Iz caSe u koju se umakao kruh. Svi lco:n!ji su bill sutradan ztV!. ana kraju svr isli u crkvu gdje je btla zavrsna U Velieu je pop uz bIagoslov stoke blagoslovlo i granu tdsovtne. Od te hlsovrine stavljao se Ikoma:dJ6 volu uz bronzu (zvono) »pa se nece vol zblanut i neoe ga vistlcaevmut« .. a u pravoslavnih nijebto odreden dan jer je pop lz Diema morao obaviti blagoslov na velikom podrueju. Prooesija je obilazfla sve brez. s a neki pale tr~ svijece.ul}ke oleo sela. i rodbina dolaze cestrtati krsnu slaw.rije izlask:a sunca. IV).hlta i 10 d (u starojxlugcslavdji ).ada su na Jurjevdan odrsavaae i procesije kroa polja sa molitvom za plodnosc. vodili. P. da je vol irnao na Juru dvije godsne (Caevina i dr. Domaein ill doeekuje i oni rnu cestitaju: »Na dobra ti.sk:oditd volu.i vmom se poliju janjc! po glavi da bolje napreduju. Dio vina iz case iz koje se gasila svijeca odnese se u tor . Upali se jedna svijeca.rko Blagoslov stoke i polja u kaboliekim selima vrsio se procesijom naSv.: »Da Bog dOOJ1o s tobom zajednol« Ako nalde i kakav putnik ill prosjak. Ljudi su vjerovali da vuk nece napastd stoku koja je blagoslovljena.e da ce biti jak onajbko ga pojede. Za rueak se na slavu pece janie. Marka (25.rucka daje se cobanima pecenje i.stoku. oasa ide txi puta naokolo i nazdravljaju: ))Zdtav. 482 . ukucani zelenilom okite kucu. kok. sarno je tu kobilu vuk. pa ako nesto ruje s volom u redu. s pase na blagoslov jednu kobilu.... p-a u Glavdcama 'pri6aju 0 eovjeku koji nlje ntio dotjera. K&Ze se. su ga gatarl da otkloni nevolju. vremena vjerovali d:a vjeStica moZe na.

Ante Ijudi idu u crkvu.smo istrazivali. V rano ujutra postavi jqjpred kuona vrata (kao da tu raste) Hi naslont na vrata ili prozor [edno drvo koje akioi slatkiSima. pred drugu. Ibid" &. za zdravlje stoke. placaju misu i daju lemuzinu. I sva ostala sela koja pripadaju crkvi u Sinju palila su vatru uocl Sv. Znads postaviti i kisobtan i s1. . a na njega razlici'ieotpatke.Tak:o odnesu razldeibo orude. bitnu ulogu za plodnoot polja.Prvi svibanj Praznik Prvoga svibnja kao dana rada ovdje iskljucujemo izrazmatranja. Ante kod . Tko ima ovee nosi jedno runo vune popu.. U aei Bv. a u isto vrijeme biljezi se i proeesiJja:za blagoslov polja u svim katolicikim kralevima. Naziv Krlzi za blagdan BpasovazajedhiCki je za Dalmaciju i dijelove Slavonije. pa 'i les psa ili ma6k:e._r:[!:ZZi'~ str ~ 57' .. a u ooadva podrucja ovaj blagdam lima. prvi svibanj i svetkovina Sv. U Si. Filipa i Jakova.. dok je veoma rasirena u Zapadno] Evropi.u U Slnjskoj krajini to je drvo jabfan.e Sv . Zene SiU postile trinaest utoraka pred Sv. Ante U Glavicama i na brezuljcima oko toga sela palile su se vatre . Tako se majsko drvou novije vrijeme prosirslo i U unutraSnJosti Balkana pa i do Male Azije. Takve podatkezabiIjezUi smo .ali se u svim slueajevima zove jab. Ako se i.U7 Sveti Ante U Sinjskoj krajin.. kola i sl.z nekog razloga Zeli djevojoi osvetitd dli narugatd. gdje se obavljao blagoslov polja . nama dugru tradiciju slavljenja u nasim krajevima.r. onda ih ostavi Cia stoje do podne Ciai drugi Vlidesto je dobila. 40 dana poslije Uskrsa) u Dalmaciji SU. Antu. ~L.kapeUce sv. KriZi - Spasovo Na Krize (to je pomican blagdan. .l(Jn i kaze »postaviti curl jablan«. da drugi lie vided nastoj! saznatd tko joj je to stavio.i u drugim krajevirna Hrvatske.pa su se nekada djevojke obracals i sudu. is11 u proslosf» mladici s kVizom U ophod selom. Aka je djevojka dobUa Jjje:pe poklone. Ali. Na sam dan Sv. i odnose od jedne kuce te postavljajt. a jed. Aka mladtc voli djevojku. ne Ga.njskoj krajmi ta je procesija obilaeila sva polja i zaustavljala Be na 4 mjesta. Ujutro na Prvog svibnja djevojke ustaju rano da vide stosu dobile. narancarna i evijecem. krpe i posude. Jedino se istic. VI) kao zasuit:n1k domacth zivotinja.. kao . uz blagdane kasnog proljeea nema posebmh obicaja i vjerovanja. stare oipele i opanke. Ako je koja dobila ruzne poklone. nastoji ill sto prije skloniti.u svim selima koja . i 1:10 je ujedno i pastirska svetkov1na.. da im oeuva doma6ezivotinJe. Ante.l. stavi joj bilo kakvo drvo. 483 . Te noei rnladiei idu po selu i sale radi kradu sve do cega mogu d061. 4:06i 1.A!nte 03. pO narodnom vjerovanju.fi~j su djevojci postavill na balaturu uginula konja. jabukama.. bar ilicempres.

U Veld6u vjeruju da ona] tlto se pospe tim pepelom nece iroati po sebi rana . str. ttl. kI'is)koletia u vrijeme Ijetnog solsticija rasireno je na terttoriju cttave Hrvatske. natrag' te pl1i tome govore: )1 dogodine docekao Sv . sveti Ivane«. pomaJol . Pri tome 11 Hrvaeama kaZu: )}Sacuvaj me. a U Bmazama kaZu: ))Evo. rjede odrasli. a Zane uzmu u narucje i dijete pa s nJjim. Ivan Sviflnjark. m1adez poCinje preskakivati preko nje i to s jedne strane na drugn d. . Ivana pride izlaska sunca Ijudi zure tleo ce prije ugaziti u pepeo od Isvi. a mladic je ca.semo nekii obtici.jaka t kiitu senice zdrav i zivI( (Glavice) ili »Pomozi Boze i.od ove bolesti«. Kada se vatra razgorli. Ivan Krstitelj (24. Sasta· ViU hi se clanoV'i nekoliko porodica pa hiskupa loml1 vatru. 88. ad ove bolesta«. kako se spominje u svim selima. LoZri. preskaeu.tnjak.. i kupovao djevojci tresnje od prodavaea koci Ol"kve iili na derneknl.. . Iva. It Ibid.'e preskacu vatru .. zajednieka je tradioija svih SLavena. 484 . U nekim sehma danas se vabre loZe u crkvenom dvortstu. ce mladie kojemu je namijenjen bitt djevojoi sudend mladie. Nasvitnjaku uoci Bv.jjdana.G9 U Sinjskoj kr-ajlni vaare se loZe »u osvite . Gavazzi. Neki kazu da preska6u vatru da ne bi imali ZUljeve na nogama. i doma6im 2JlvobinJama. BS. Osnovno je vjerovanie u lustratiW1JU (oeisnu) moe te vatre pomocu koje IjudiZele osigurati zdravlje seb. svetac dobio u Sihjskoj krajini ime po toj vatu zvanoj sVi.zuje de. Ivana Svi:tm..l0se po svim breZuljcima oko sela i na raskrsci'i'na puteva i gledalo se oija ce vatra bi"ti veoa. Sva trt opaJ.. U Dicmu kaZu da je'to prZeino iklasje znatk prve hrane Ii da ee brzo bitd novog kruha.a dame podatke 0 svetsovanju tog prazmka nalazimo gotovo U oiiavoj Evropi. naoeru mladih klasova zita. Na Bv. prze ih na tJoj vatri i JOOu.jenaCiOka ostJavi do jutra u posudi s vodom na prozoru i itojj C1eak ponovo procvjeta ka. zatpalili smo svitnjak novoga kruha«. za srecu i obilje. Djeca. Boie. VI) zove Sv.13B Znacenje paljenja va<tfe vidimo ez podatka da je krscansk. pa se tamo 5V.a i svailrome namijeni po jedan ci6a:k. pa eese oslobodim glavobolje. U tom setu govoT€~taikoder da se na tol vatrimora grWjati ona] koga eeS6e boli glava i reci: })Saettvaj me BoZe.nje Paljenje vatre pod imenom s'lJitnjak.stio zarucnicu i njezinu rodbinu u gostdonic.Poslije mise se pjevalo.uoei Ivm.tnjaka i bos ga:Zli1li o njemu vjeruju6i da nece imati p naboj na nogama i da ill nece boljeti noge. Vjemvanje JU zd:l'avstvenu moe svitnjaka raSireno je u svim seltma te stanji Ijudi »griju kosti« da ih he hi boljele iduce goddne. piesalo. Negdje te Iklasove spletu III pletemou i onda prie na vatJri. nego je same prekorace kad je vee prilieno izgorjeta. Stariji Ijudi n. Ivana svaka djevojka obgori tIi cicka i porpds11 na trd :t:nlad1c.. krties (kres. Vjer-ovanja Ii obitaji U!Z ova] blagdan su br-ojna i raznolika u drugirn krajevima dok su u Sinjskoj krajind.· .

taiko neka odnese bolest sa moga ditetau. Ka:Z..ko je ovo odndla voda.ima OOra.i gleda kamo ce odletjeti jer ce odanle bit nien su<1eni mladtd.naeaj. Obi6aj kupanja je rasiren u citavDj Dalmaciji.logdje no6ival i cak i na uldci prislonrvst se na kakvu ku6u da bi ujutro sto pl'ije paCem zavjehnu molitvu. Na Ivanjdan djevojke nastavljaju Ijubavna gatanja. a u Sinju je priredivan vatromet. TIa Ivanjdan ujutro prije sunea svuce dijebe i njegovu odiecu bact nd. po lieu. a maze vr. VII. a i u S1nju pal4. Dvojica uzmu jedan konop. Anu (26.li. U Hrvaeama kaZu da je Iumi. Na Sv. negdje u gnnlje.a imace ljeti.bubamaru i govori: »Prnbaka vistJiea.vatre. zdravlje djece. ako neka rena irna bolesno dij ete . ukuCaiIla. Ivana db 'je.niji cr:kveni blagdan Sinjs·ke krajine 'je Velika Gospa.leZeine i to za svoje zdravlje.senl. Velika Gospa Gospa sinjska U vremenu od Sv. Na Vidovdan uiutro. iz sela dalje od Cettine.aja.VII) vrije6i svojezi. su se nekad lrupali doizlaska sunca iii u Cetini m u kaJk. U negda. V id 0 v dan i S vet i II i Ja vezanih za njih . prije izlaska sunca. a liZ to je u Sinju bio dernek koji se i danas cdrzava. VI) bude magle. di je moja sr. NajV'i. VI.ese da se kupaju zato da budu zdravi preko Citave godine i da nemaju Usajeva.ia i kada mnogi iz blize i dalje okolice dolaze u Sinj na zavjet Gospi smjsko].. VII!) nama posebnih obic.I voda na Bv. U Potravljru se .Vjeruje se. (15. U Hrvacama.vanje toga dana dobro za zdravlie ociju.mj i bi.ca umHli se na tzvoru iId pred kucom.V1U tzvoru i lokvd a. u drugdh. usjevi. Uom Velike Go. IUju (20. isla se u Glavicama»trunit rosu«. trgaju lattce i gataju da Ii ih momei vole. VIn) uz lroju su vezani mnogi obicajri i vjerovan.1isu se svitr njaci . N a Svetog HUu su se iz planine dogonil!i kanji i v:olovi da u selu rade u vrijeme zetve .ije6i. djevojka uzme prnbaku .to. Ivana.zvan curiea. M. pa i za zdravlje stoke. rastegnuga i povlaee preko polja vjerujuci da ce time osi<gurr8lti dobar urod usjeva . nema mnogo blagdana i obieaja Najz.§aj.se toga dana. pa se o¥a:j svetaczove sveti Ivan Ku:pavac. a u pravoslavaca 28. LJudd.Sdnj&ka alka odrzavala . Ljudi iz daljih kra[eva dolazih su uoei tog blagdana u S. a VOM se baoa na mjesto po kame se dnaCe ne hoda.Snje vrtjeme i p. bit ce slaba psenica i ostal.lro su blld.iCica?{( .. BoZiic u dJelu K u r l 'an d dao je pt"ilkaz toga zav jetnog kretanja oko erkve na Jro. IHju i na Sv. 485 . Uzmu cvijet ivancice .vstvenu moe.kaZe da je protiv svraba potrebno prije iz:laskasun. a u Dicmu su gonili Ii ·stok!u dase okupa u lokvi Ii vjerovalo se da ce nason lrupanja ozdraviti svaka zivotinja koja ima cesa1u . aka na Vidovdan (15.se su se zavjetova.ozuata . Govort1i su da je to protivgrQ2nice. I pravoslavci u Sinjsk!oj krajmi pale vatre uoOi Ivana Svimj'aka ali "i 13 dana kasnije uoci Jovandana. u pravoslavaca 2. Toga dana.z Getinu i ikare: »Ka. Jedino se u Glavicama vjeruje da onaj tko ima stoku ne smtje na Sv.spe U okolnirn selima.

sporije. Baillie u spomenutom romanu. str. Koja prj. a onda se ide u gostionicu. i nesreca. Mihovila (29. koja kasnije - koja Sajarn koji se odrzava tom prilikom traje 2-3 dana a veoma zivu sliku toga sajma dao je takoder M. procesiie.je. kao balvani mutnim kanalima.il Ali Godisnji o'bicaji na zavrsetku ljeta i u jesen 1. "Ibid. 237. Toga dana dslo .koj8o.t: Na derneku je uVlijek bilo liivo. "BoM!!.. U Sinjskoj krajim stanovnici svih seta dsli su na Veliku Gospu na dernek U. i cesto je bila procesija. str. na sve cebiIi snrane svijeta ljudi su gledali Gospinu sliku i ocekivali da se Gospa nasmijesi. 238 J 260. IX). plesalo se . cudotvorrnm i zazdravlje kortsnirn.pije.. Nikolu (6.. kada se vjeruje da se Bog potpuno rasrdio na ljude i kamjava ill susom.se u crk:vu. one rnisle da je to necista krv koju su zrtvovale u mukama ne sarno da spasu dusu. '* :+: . a aka pl'o:pIae€ zna6i da narod nije debar pa ne maze oeeleivati pomoced Gospe i bit de nevolj§. 224.dbu. JeTohima (30. a mladici eamiran: -zagledaju i paje .putem veliJke kolovozne ljenima p80 donosirno clio tog opisa: »Veo ranim jutrom velike zavjetmoe pocanaju puziti na koljernma od crkve p80 oko varosi poznatim brZe~.aticu 'i kapljrima suzama one u prasim. prestisu... momci su warnjerali djevojke i ugovarali zeni. Sve Svete O. Na Malu Gospu (8. pjeva .1 Sinjskoj krajini. nisu brojni i jedino Una nesto obica.vije. XII) II Bajagicu Itd. kao i uostaum ·kra:jevirha Jugosla. XI) III GaB. Svetog Mattina en. SIr. Luku OS. U Tri1ju j€ demek na Sv. igra se koio..kolo.i veseld. stariji sukupovali Hi prodavali robu i stoku. xr i u Rudi. koja je rijetko padala u kolcvozu. Sv. 227~22'f!.ali cemo ih zbog veze uz jedan odredeni blagdan svrstaei u kalendarske . nego i da ozdrave svoje bolesno. " Ibid . srecu i obilje.se vrsro blagoslov IUrbi at orbi. IX) u Gljevu. X) u Otoku. No naivise BU se ljudi nadali da c:e pl'ocesija Gospi sinJskOj donijeti kisu. mfmoilaze se.cast"€!djevojke. Sinj OS. Kada je pocinjala procesija. smatrajudi ga blagoslovljenim. Dernek je nekad bio najbaljaprilika za sasbajanje prdjatelja I znanaca iz razli. smalaksavaju i prase svojim haljinamakaio pretovarene gaete jedrima . A kad . na Sv. Sveti Mihovil .Dernek u Tr'ilju Obicajii vezani 'UZ Sv. zemaljsko tijelo«. prijatel1ji i rodbma dolaze svojima u posjet ina rucak..ts . 486 . VIII}.. l{jg. zaostaju. na Bv. Nakapat ce te sagove prasine krvi dz svojih golih razranjavljenih koljena.. svi su se skupili kod crkve i u dugaekoj koloni prat1liGospinu sliku rnoleci za zdravlje. xn u Lucanima.ja uz gospodarske radove.. Sv. a podabke 0 toone dat cemo u posebnom poglavlju ovog priloga.tu (25. otm se Gospina slika uklonl sa pastolja zene navale na cvijece koje je tu stajalo na postolju.citih sela. Mihovila moglr hi se po svom sadrzaju svrstati u posebno poglavlje drustvenih abitaJa. IX) islo se na dernea u Solin.godisnje ohicaje.

keiz dosta udaljenih krajevs: iz BukoV"ice. IX. »eerneku« 11 Otoku (Ins!!:tut ~ 1I/.sve sbrane. a pooinje dernek 5 plesom. Strmodolea. pjesmom i kada se upoenaje mladez i biraju buduci bracni drugovi. Mnoge su od till pjesama lascivna sadrzaja paih necemo ovdje ni navoditi.tou svijetu. IlgrotuljQ(( na. Cakod Jajca. Na sam dan Svetloga M:ihovila (29. Pjesme t muzike je nekada na demecima btlo u izobilju. oaporica I Kosuta. Time pocinje period svadbi koji traje preko citave jeseni 1. Posebna oznaka Sinjskog podruejs. Jabuke.lrodnu umjetnost) 487 . iz kojih jezgra nije izvadena. Gorduna.Dernek u TtJIJu je JOOan od poznatijih u Sinjskoj Krajini pa onamo dolaze ljudi iz svih bUzih sela. Grotulja je niz probusenih oraha. a takve boga- Foto: J.27. Kupoprodaja atoke (a u Trilju je poznati stoen! sajam) vrsi se najvise na28. Uz to se igralo kolo i pjevalo na .i prodavaei i kupci sW. Like. Nastoji se nizati orahe s mekanijom korom Grotulje mogu b~ti velriCine ogrlrce. IX) bude svecana misa na koJoj se zna vjencati i po desetak parova iz okolnih sela Vedrina. zime. ali dolaze . Bosne. U Trilju seznalo skupiti 8-10 guslara koJi su pjevali jU:fiacke narodne pjesme iz prostostr. IX kada pos]jje podne dovrst steen. Prodavac 1965. a mogu biti i toliko velike da prebacene preko vrata donjim djelom dosesu do tla. sajam. MiliCevic. Neki stiZu u 'I'rilj vee . Pjesme pjevane u kolu suv:remenijeg su sadraata i cesto parodije na suvremene dogadaje ne samo u SinjS'koJ krajini nego op6eni. nanizanih na spagu. su grotulje i darivanje grotuljama.

Manji dio je u gostionioi i jedino prema brojnim posjetiooima U obadVlije gostionice moglo se pl'!imjetiti da je u sew dernek. Z:arucnici iii oni.tiji kupuju i daruju svojoj djevojoi. a kada se zavrsilo bez tuee smatrali BU da je bio slab dernek.711 SveH Luka -.u robu jizlozenu na. najv<iSe Zena . Nema djevojaik.nka db svetoga Marka«. prodaju. Tamo je nekoliko prodavaCa kic·robepostavilo svoje »standove« j_ uz zaglusno vtkanje r.. 313. ko1ilk. u Cast 140boraca koji su 17. jahuke :i drugo voce.Dabije poneka.dz l:ega se vim koliko je rnladie bogat. Zen.tJ. a ostataik nosi ku6i da i susjedstvo vidi sto Je dobila.dnjje vrijeme pa se kaZe: )~Sveti Luka. 488 . GrQtJu!je daruje djevojci rnladic koji ju te. Demek u Otoku na SvebQga LUlku trajao je jedan dan. bilj. ne vadi ih va.ca i djevojaJk:a l!. ustakljene i uokvirene kie-slike Bogorodiee s djetetom i razlioitih. u nidta ruk:e. No nekadasnja uloga derneka vee je gotovo nestala.pak eini jednu now varija1Iltiu narodne dJevO!jacke niOsnje 'i sigurno hi iscpll'ije istJra2li. Nesta od toga ona odmah pojede s prtjate1jicaffia. 3&). a zatim SU ljudi odlwi. jedrtarke smede iIi Ijubieaste brokatne pregace. Ovi . Dana 18.k prvt put upozna i zamiri kao i zarucnik iIi onaj koji sa dUZe vremenapo2[laje s djevojkom. Poslije mise ne bas brojni posjetiooi dzisli &11 iz crkve i otiS1i.a obuCenih U stare narodne nosnje. opet se lIZ crkvu sakupilo viSe mladezi.vanje row.je te tiajalo do zalaSk:as'Unca.i .Ze se cia mladie pojii djevojku. Simu· nOTIe k:aZe da eu demect redovno zavrsavalt tucom.i nekoga odnjene rodbine tko senace u pratnj.seoskl proizvodt leze na arartma prostrtim po zemlji. a svaka rena drm po neko1i.svoju vezu. ~o su rnornci na demeku hili zagrijani vinom. a dODjise d:io gotovo vuce po zem1ji.:ojei3etaju.a:d nelm djeV10jka dobije 1:loliko grotulje. tu su bili i prodava6i nektih teksbilnih predmeta i slatkisa kao i tridesetak seoskih prodsvaca. rodbini ~ prij<ateljlma. a sada dartvandem grotlulja prvi put jaWlo po:ka:zluje tu . lrojI suse zamirali fau u gostconrou 1 tu mladie Casti djevojku . Najveoe grotulje prodaje ne1ci. ser.i nud:i. muskarac: preoaceo ill preko ramena. Neao . prtsustvovao sem derneku u Otoku.d i do 80 grotulja. jednake sUlknje i bluze. Kolo se igralo kod ctkve 1 kra.VII 1715. SimUll(>v:16 (v. na PosLije ruoka pocihjalo je kolo i· vese}. tmzgoIi6enih Ijepotica. Oko 17 satt vee je tu stotinjaik. . X 1965. pogjnuli U borbi protiv SaTasker Mahmed ..ko grotulja 'll rukama . ili prolazniclma. na rucak rodbini ·i prijatelj'Una. Svetoga Luke 08. D.silo d. X) vee poCinje hla. K'a. ali mnoge djevojke nose jednake marame na glavi. 1915. metnd.pro<iavalo razliciti nakit ad rnetala. Stariji kasnije komenttraju kolmo joj je kupio grotulja.o je potrosiona pojenje .pase.Dernek u Otoku Od. da ne moze hodati od tereta. Pos1ije 16 sat. nego 1m ih kupuju mlamoL KaUk..j lSpOmeruka podignUita. mladi. rasgovaraju i povremeno razgledaju pojedin.s:ke n:ikada same ne kupurjll grotulje. koUko drugog voca. onda se is10 na groblje.k:otieprodaju grotulje. Prije podne je bila misa s procesijom.

bluze i mararne za glavu. mladi6i 11 gostioni. nego da razbi~aju i jedu glavn] .ja breZluljoima oko Otosa. pa mla:dicl pocinjupjevatl. pjevajusamo-stinove Ikoji ce svojom vulgamoscu bitt sto a-t'l'aktivnijL Jedan mlaQ.ze kucama. ieli zapoeeti kolo. Vlas1tik. a dosta je odjevnih predmeta njemaOkog porijekla jer flU mnogi bora. pokresne mtete poeiva prisutne da okusaju sreeu a jedino se dje6uxlija skuplja oico njega i pokuSava za20 st. Dok prodava6i i dalje iUZv-iklljU i reklamtraju neorodanu robu. dobiti tisucu. MIadi6i su u suvremeno] odj OOi u bijehm najlon-kosuljama .PrOdatmCtce ))9'iotulja~ Foto: J. rana prohla.djevojke i dalje Setaju i nitkone prihvaea njegov poaiv. do mene« 1. pojed:ine skupine djevojaka odla. Nesta viSe mladesi okuplJa se oko prod:avaeatombolekoje su ih dali voljenoj djevojci da dh nosi oko vrata.na sela i njihova pjevanje rera odzvan. su lh dobiliod svojih tamo saposlenih.dna jesenja noc spuSta. Dosta'ill kupuje i grotulje. aI:i.ic pocinje pjerva>ti: »Vaeajte se.· i voca 1'.0: ))dernelcu« (Jnstitut u OtQku za narodnu umjetnost) pokazalos:klonosti djevojakaboga ikraja za odredenu iboju i vrstu materJjala za odjeou i za odredene 'kombinacije bojesukI)je.zgodioifigure od glpsa.ce iIi kucama u susjed. d. aJi ne cia bi nanizane orahe s grotulja. Da bi brz. Mili6evJC 1965. i s kravatama. No i uz nova odijela stranoga porijeklaostala je u nj.vJj.i u NjemaOkoj ill. curace. se na rnjesto gdje Je i 469 .e svratnl pozornost i privll'kU druge.ima sklonost za-staru domacu pjesmu reru.

U Hrvacama uoci Svih svetih paUli su se svitnjaci i pucalo iz maokuia. pai Evrope. XI) i DuSni dan (2. carape i sl. talco i U ostaUm dijelovima Jugoslavije. ajci da ce Je objesrti m aka se ne iskup]. zima). XD. ali mogu 1. XII) Na Materioe ujutro djeca pripreme konop.nje rnladog villa U ostaltm krajevima Dalmacije i Hrvatske obavlja se opcenito na dan Sv . u nekim se selima Svi svetdzovu Prvi bozic.c (npr aka je Bozic u utorak 25. a ona nJega obilnije dariva O{Dsulja. pa se govort: Sveti Andre otvara.ta (25. Ako ie djevojka zarueena mladic dolazi njenoj majei na Materice i 'trazi otkup. bez njega prijeti. Na Deice (nedjelja pred Bozic) djeca prijete da ee objesiti oca ion se otkupljuje slatk. KuSa. (Sveti AndTija je 4. Majka im daje statkise i voce. Martana (11. Toga dana mladie dolazi sa svojtm prijateljima zarucmci na silo.1:!i.fu. .. XII Ocici 3U U nedjelju 23. a Materice U nedjelju 16. Donosi jOj rakije. a ne kao danas . M aterice su u drugu ned[elju pred Bo.isima i vocem. ali koj'i je trajao dugo u noc. krupiti se moze jednim orahorn Hi jednom cigar etom. XI) imaju uglavnom reI:igijski karakter .nekad bio dernek 1 ples. sve ohicaje kojj se odrzavaju poslije toga »Prvog« do »Posljednjeg« BoziCa (kako u Sinjskoj krajini u nekim selima ZiOVU blagdan Svetih triju kraljeva) (6. kaiko to vidirno iz podataka u Zelovu gdje su r>oditieljiostavljali ututro djeei daroveLgovorili da im je donijela sveta Lucija. Pot~raj studenoga dolazi Sveta Ka. No zato je u Sinjskoj krajini bilo uobicajeno daridarivanje djece na Svetu Luciju.. Svi sveti i Dusni dan Svi sveti (1. Materice i Oliici ObiCaj poznat u cijelo] Dalmacij! odrsava se i u Sinjskoj krajini u drugu i prvu nsdjelju pred Bozic. XII. I)bbuhvatiti podzajednickim nazrvom boziCnih obicaja. Nikolu (6.h obicaja. 01. pa cemo zbog' rnnogih slicnosti obicaja i vjerovanja ~i njihove medusobne povezanosti.. kako u Sinjskoj krajini. Toga dana djevojka ttaZi ot- 490 . Darivanje -djece na Sv. Sveta Kata zatvara.saroo do prvoga sumraka. U citavo] se S:njSkoj krajin1 za Sve svete kusalo mlado vino Lorida zatvarale oaove te se taj dan uz obiInije go$oonje smatrao »prvirn Bozicern«. II i raouna se da tada prestaje Sveta Katazatvara vrata.) lito smo spomenuli uz opis svadberui.i posveceni su stovanju pokojnika. XII) rjede se spommje u seldma oko S:inja. xn kdju smatraju po6etkom zime. Bozic-ni obicaji Kaiko srno vee prije spomenali.

(Prj tom t.mr" 1«I1<>S' u vi+. 222.) sertja :. njegovu setu niknda nije unOS1Jn u !elleu slama ! barli)jak. stotjeca.i:a_ Iz razliilitih railoga pojedincl iii pojedineobitelji unose !leks izmjene 1.). NaveCe mladio dolazi na prelo kuci zaruenrce dariva odjevnim predmetima i slatkisima. PI' mnogi ka'.Jdl! U posjete veti prvo . a jedlno su u Kosutama bili okiceni brsljanom i jezom (zelenilom).CQJe. sj. Tail SOUnU(laiTte. Na Badnji dan vrse se sve pripreme za proslavu Bosica koji Je uz Novu godinu najveci blagdan ~{I'S6anskogstanovnistva.\(. Tako mi Je Jed"" k~\>::ivv. ZNZO. str. "Wo:ldem~r Liul'~"n. G!.:drlt druglma . pa i na Novu godinu. koji je u svojtm djelima optsao zivotJ stanovnika Sinjske '1 Vrlicke krajine. BadnjaCi BU stajali prtslonjeni blizu kuenih ulaznih vrata do mraka kad su se unostli u kucu. II provjeravanjem u susJediloj ku<!:i u~"rc:Uo sam da su svi unosni ·jzuzev!H ukucana tog Imtiiva<1a. !.1 obl.k Datum pocetka Baziea bib je 11 krscanskoj eri Dionysiusa Exigusa (6 st. n. 1901. str.. He:s. U l.5 m. promjera25-30 em i volovtma ill dovukli kuci.la. . 15-16.: JOO). Badnja. Dva su deblja.. »a ako na ognjistu nema priklatia. Ivan Ujevlc. Dinko s. Sarajevo 1961. '. a -same u slucajevirna da domaem nije imao hrasta.'nki 1938.~nik Zemaljskog" muaeja u Sarajevu. Nov.in. ·34.Irvacama se Pof. -. str.78 U Sirijskoj krajini badnjaci su najvise ad hrastova drveta. kome je otao bto napredniJ i domadin l pril1cno je putovao po sv:ijetu.i ova] put on njuobHnije kup od zaruenikova Time se zavrsavaju oca. dana B0).sattm slama (str.. omsn bo~\cnih obicaja donost jo~ neke podatke .) ujedno idatum pocetka nove godine sve do 10.c rvruto da seu.wandentngen Ellphmt Rh". BoW'. sto suse tamo naSle.3\lZlltak navodt da seu Hrvac. r-ovora dn se n:. Bo!icni blngdani. 161). ~\ . opisuje slavIjenje pravoslavnog Bozica u manastiru Dragovicu gdj"e je zabadnjake osam najboljih volova dovezlo dvije najvece bukve. str.!.tn (Ii'] . 32L "Enleljanovic. kako [e to slueaj i u drugirn hrvatskim krajevima. Erdeljanovic u selu Hrvace spominje tri badnjaka. str. Studien \III" Geschlcw: der "Ol)l.sbrti.n Tiedeakatemi'l-.' IvanlSevlc..oi objc>iii.'tJe& ·paJe se sarno prvog ·d&!Ia I30~j6l.t kako de u iznosenju podataka 0 bo~iCnim obioajima biti tesko u svim alucajevirna odvojiti te obicaje-od novogoc1iSnljih.rall a imatl aa umu I subjektivnf -stav kazlva. I.r :113. 'l'radilioru.erena potvnruju kno redovnu poiavu. 187. No svakaIko se nastojalo dOVluci deblje badnjake jer setime pokaetvalo i bogatstvo kuce. (dalJe: LillngmOO1).'':I1'ls. stjeta i do Nove godine vise Sa ne Odrzavaju.i·"Wl iznose koo radovan slue:>] 01)0 sto je samo u njegovoj ku6i \!obi~ajano. Erdeljanovic donost Jo~ neke pojedlnosU oobi~aJirna S-injske krnjine." U Ldvanjskom polju doma6in unosi obicno tri badnjaka.an.iena dane.6'1. rstr. A!H .1l~ sve 'b07.77 U Poljicima kao i u Imotskoj krajini unose se tri badnjaka.(.75 No ovaj podatak 0 dva drveta badnjaka u Slnjskoj krajini lzuzetan je [er se u svim selima potvrduje prrpremanje triju badnj aka. a treci nesto tanji. 186" 11 dnl.rAko u tom svijetlu razmotrimo podabak da se u mnogim selrma Sin]ske krajine Nova godina zove Mali bozic (0 cemu ce jos biti govora). (u katolika u Velicu ani se oak zovu troistuo).1IJUa najcrtie unose badnjaci.:-. dok to l1aJii "li.vlja u gnijezda u kOjin:ra 00 le~u pilicil I str.. Ta tri panja zovu se badnjaei.. bili" 39).).I.t{<\" . S-useljflI): .kn. onda vldimo koliko 8U ta dva blagdana povezana . 1.il~a rstr." Cllvn \ ~ta.a \\ Livanjskom poIju.imunovie. EtnolOlliJ>t.!.BoiiCnp.i. SinJske k:rajine. .ldna '. a neki dovlaoe tek na dan Badnjaka. uzmiao je drugo drvo. a samo u Brnazarna i Kosutama spominju se eetiri badnjaka. 4I3. <1ok I'"S.lem.pjsl S". :. " Radrnila KaJmakovi".uche. Neki su domaclm vee prije usjekli usumi Dri panja duga oko 1.s. Nisu bili nicim ukraSeni ni ok Icell'i .'1. unese cetiri badnjaka« . " Simimovic (v. 'Elnol<>Sku i folklorlstlcka 'isplt1v. II . vrhgorsko-tmotska 'krajtna.

klinjruCi Boga »da saeuve. dva U Potravlju i Bmazama se na desni badnja.skropi citavu kucu.: »U malome grthu.1 su na.kao prijeklad. U slamu rediteljt bacaju smokve. drugo voce i bombone . dusmantna 1 neprijatelja«. domaoin izlazi CIa unesebadnjake. opet onaj tIro ga unosi pozdravlja na isti naein iukucaru mu jedna:ko odgoveraju.je i za.. Prvo uno. mu. polijeva ih bukarom villa »na krlZ« .ee i stokn. ad vdStica.. a uku6an1 odgovaraiu: »I s tobom zajedno«. kao sto se krsti dijete:.uCatniodgovore: »1 stobomza'jedno. more.izmedu dva. pa 00: zato zove desm badnjak. a negdje ozdo da se rna njega prva dva naslone te da im sluiZ. P~iHkom nosenja drugog' badnjaka. PosUje toga (u nekih piri~e unosenja slame) prflaze badnjaotmai domaetca ill polijeva blagoslovljenom vodom. u dugome vfkul« Ukucan1 opet odgovore: »1 IS tobom zajednol« Prije prvoga svjewkog rata. Kad stupr izvana na kuCni prag. taj urea stavi malo pSenice kad:a je badnjak na ognjiStu . pozdravi ukueane: »Fa)jen Isus! Na dobro vam dosla Badnja veee (ill »Na dobro vam doss BoZi-61 sveto porodenle«). negdje postave ozgor i poprijeko.skarci su pucali iz kubura ipusaika. Pri tome svi skinu kapu i stoje na nogama . dje6Mk.Kad domaein ulazi s badnjakomvdomactcaga na pragu posjpa Zitom. dolazili su kuci da prisustvujuzajedn:iOkoj vecerrna Badnjak i rue-moo BoZic. koji se . najeesce se najtrunji badnjak postavlja ozgor Ii popr:ijeko preko prva dva. dogodine!« tJik.i kao prijekIad da bolje goo.. domaoin ga stavi na ognjlste 5 desne strane 1. U Hanu.i djeca se zato ottmaju. unose je u ku6u i poslplju po podu. njorne prekrizi badnjake . a u UdoviOi· 6ima se u.aik:. Ako nema d u kuCi odrasla muSka~ca. PootJo su postavljeni badnjact izla. deblje postavljena paralelno. unosi goa ona esma. onda tzlazi po drugi 1li ga unlOS:i rugi muskarac. a aso je udovica s malom djeoom. kad unosi badnjake. Svi clanov.badnjalk: unos. nesto debljt i negdje se zove desnjak.! obitelji kioj. U slueajru cia su unesena 4 badnjaka jedan je sluzio . ToO111Su pravd. On se prvi unosi u kuou i stavlja na desnu snranu ognjiSta. unosi se posljednji. Ovaj badnjak postave negdje .va odredeno selo.stavIja na l1jevu stranru.tek tada jednidrugima pozele sretan Badnj. Kad u Dugom Polju na Ogtijiste. Badnjaot seunose u kuou navecer kad Be svi uku6ani skupe na veeeru. putu ild na radu daleko od kuce.ak. a tree-I Izrnedu njih.To se c1ni da bi bolje roddla ~ca. a onda nazdravi svim ukuCaniima redom i .1a kojih se pri:drZa. TteCi badnjak Je najtanji.!«a domacin doda. ove goddne pa 1. V'ljerovan. No. bademe. a zatim . doma6in ill doma6ica ~92 .ognjista. kada je unosen badnj.si desni badnjak. U Hanu domacin uzme Saku slame 1. a d0ma6in vinom. uz isti pozdrav i odgovor. domaein pozdravh »Faljen Isus! Na dobra Vam dosla Badnja veee. mole »vjerovanje«. melee. I kada Je veeera pnipremljena i svi ulru6ani u kuci. Domacica pri tome skropi badnjake blagoslovljenorn vodom. nego u svaik10j ku6i moZe biti drugi nacin postavljanie.k ureZe kriz. Desni badnjaik je Uvij$.ze po k'OSaru (sepet) iIi naramak vee pri:premljene slame. Kada unesedesni bdanjaa. U Botravlju se kaZe da doma6in tada krsti badnjake. a u najv:iSe slucajeva ga skrope blagoslovljenom vodorn I.1pri tomegocori: )}tT ime Oea i Sina i Duba svetoga«. prostor oko lru. valjajuci sa po stamt.

. OVOOT8WO. a ovei 'koja se planirala za 'klanje iduce goddne.e da goveda pitaju jedno drugoga kak-o su ruoaU. odlaze sa svije6orn.1uvolove. Ovaj opis lz· Veliea rima elemente kidji Be . a ne mec. Poo1...• str . pa i cobana i torova. Taj se k'Olut posebno pekao i nj1me je doma6in gasto svdjeee umasanjem u vdno i kalpa:njem na svijeoe prako svih boZi6n1h blagdana do ukucaruma Home Nove godine. U Veli6u se cesmou na rubu Ukra. au Hrvacarna kazu. tj.skanjem otrora CaSe.s0ltn iz sredine izvadi jedan kolut tijesm.. Ta se pogaea daje OVC8JIIla na 'kriz.Neki BU na Badnjak. ottmajuci setko 6e dobibi rveci komad [er ce u 'idu60j gocbniimatli bolju sreeu. vdnom i pogaoom ide Be samo medu ovce i magarad.fje poeetka vecere obavlja se joS jedan dio obieaja vezaJ:i! UZ. oesnica se ne Iede do Malog baroca.IDe u ruke pogaeu koja se nosila medu ovce te kaie 6obanu: »Oees l!i srteu ill komad?« Oobarrl kaZe: )}Sa 6u ~ sricu i kornad« te odlomi komad pogaee.peCenicU.00 u§t~pci na ulju. Stal"iji BU pootili teko da nisu gotovo rusta jeli do veeere . h " . Swda je uobteajeno da se prije veeere dade obilatija Ii bolj'a hrana doma6:ito. polija ga i dogociineu. pogaeom i bukarom V1na ru tor ovcama i daju im pogaou. Za veeeru se spremdo bakalar i krumpir .lZio eobanu i onda bi je lomili. Poslaje toga sva se stoka nahrand najboljom vrstorn sijena stoga goopodar ima. Sa svije60m.jelog brasna zvana eesnica. ali se to vise ciullo poslije veeere . jednoj desno i jednoj lijevo. 594.SO U Velieu je zabiljezeno da poslije postavljanja badnjaka DR ognjiste domacjin iIi domaetca u pratnji svm ukucana.i.a.ravo· slavei skropiLi badn~~e krvlju janieta Ui ovce.. Zatim uz iste rijeei dcmacin nUdi pogaeu svim i ooi otkinu po [edan komad stQ se jedeposlije uz veceru. te stoka nahrsnjena. Zelol/U lie do drugoga svjetskog rata d0m.Po danu se zakIao ovan iIi ovca siljegiea (koja se nije janjila pa je debela). a onda Be rom ea.Dclao je u J:lUltama pogacu i pl'l1. U nekih je ta cesnica polivena uljem i vinom una kriZit. svijeca se ug:asi na uho najboljeg ovna..oji najviSe odgrtze te pogaCe. ukuCani veeeraju.. Zivotinjama. :krugova dobivenrl.2Jom. dase vtno bacalo na badnjak zato sto je veselje.Ibld .izaj. kri~vima i ubodima viljuskom iIi BU oct tijesta na njo] bile dzradene figure janjaca. a ovoe odgr.susreou i u drugan seldma. kUhali i pekli jel0 za Bozic. jednoj i:za sebe.zaJtiane za ooZienu Pr. i svt piju pa da i on bude >m.ill do Nove goddne. Za veceru na Badnjak. koja je s gornje strane bila ukrasena prugama.a6in obicavao U cekati na kucnim vratime da coban dode ku6i S ovcama. stl'.jizdrzlj~vUi 'i najbolj'i ovan Hi ovca k. a kad se zawSi moUtva. a ako nema ondase mklala kuJa kokos. U Zelovu su p. Pogacu ne1lk:o dri. U Dugom Polju daje se bolja hrana na uju1. PM tome se moli. Na BadnjaJk: se posbi pa se Citavdan jela posna hraaa. pekla se posebna pogaca bez kvasa i jedna pogaca oct boljega bi.r{) i kai.1o su uneseni badnjaci i slama.u. Zatim idu svi U kucu i domaein UZ.suje :ni.19 polijevaju badnj'ake vmom lkaZiu: ilKo ga pollva ove godfne. 493 . ~vlo!-Stu:lU. SM. zatije se malo v4:na ·iza desnog uha. Ovcama Be da:je ti malo vina iz bu:kare. KaZu da Ie na. jednQlj ispred sebe.pijeIl«.h pritl.

U tme Oca. nego na vatri osdnjaka iIi posebnom svijecom napaljenom na badnjaku .zi. Nekad se paUla jedna svijeca. 'I'o se zito stavi u sjeme za sijanje. jos gort. a gdjegdje ga pojede domaein ili daje cobanu da ga ponese utor ovcama.. Pri tom govori: »Rodi :<:lto. Sma i Duha svetoga.ko sa trneova svica da se u ovoj ku6i utrne svakozlo i napast davolska. a onda svi sjednu oko ognjista. zataknu tri svijece. U to se zito. ne kupovne od .). bolje de u idueo] godini rodH1i Zito i onratno. Na cesniou sestlavi jedna casa ili veca posuda u kojoj je pomalo sjemena onih VI'8ta zita sto se namjerava sijati iduce godine. rod:ila senica.stearana. pa se ona u Dicmu zove svicaza mrtoe.. a. KaZu: »Dobro ti dosa Bozic t sveto porodenje!« a drugi odgovori: }II s tobom zajedno. domacin Hi tko stariji uzme vatralj (00 poticanje vatre). Svije6e se ne pale sibicom. vesele se i cekaju ponooku da rdu u crkvu. domacin gasi svijeoe. piju. pjevaju. koje rnoraju biU rauene ou voska.se i dogodine vidili svt skupa kraj ognjiSta!« a ukuearn odgovore: »15 tobom zajedno!« Poslije vecere roditelji daju djeci voce i slatkise. Kad su se badnjaci dobro razgorjeli.Dok nije bilo stolova i stoliea u kucama. i ta je bila namijenjena za mrtve. zivio!« Kada veeera zavrsi. koliko ovdi iskara skocilotoliko rma kokoslju i pilica. ko1'ko ovdi iskara skocilo da bi toliko frn'o krava i teltca. AkO' se ugasi ria rije'c zIto. \I jeruje se da na to sjeme i plod neee dolaaiti nikakve nevolje t tuoa i sl. U vrijeme vecere u Dicmu domactea polije badnjake vinom i kaze: )IU zdravlje . Prije t pcslije vecere moHlo se za mrtve.svaki USlV sto se sije«: Negdje se pri tome mali »ocenas« a negdje se nista ne gOV01'i. koja bolje gori i kaZe se da ce polje natoj strani bolje rodlti. umo6i je u bukaru ilicasu s vinorn i pusti da s kruha vino kaplje rut svijece. na njega postavili cesntcu i ostalu hranu te okolo posljectali i veC-erah. U Veli6u se sjekirom otklne kornad badnjaka i namaze voskom pa se njime up ale svtjece. cesto domaci sami -rraprave te svijeee. ukucant sa na slamu prostrli arar. ostavlja seza ostale dane Bozi6a da se njime apet gase iste svtjece. negdje zvane trojica. a ovoliko koza i jarica«. JOB san ziv!« U Diemu pri gasenju svijece domadin kaze: »Ka. U Velicu se gleda kad svijece gore. Odreza krisku eesnice. Amen!« U Hrvacamase gleda kama ide dim Icada se ugase svijece. paUlase u kucama gdje je netko umro u toku protekle godine. Da mili spasitel] prebiva medu namt i u dalje vrime. naime. Krub kojrm su se gasile svtjece. rcdi vino« te gleda na koju de se tijec ugasitt svijeca. U nekim obiteljima i nekim selima svijecese ne pale na Badnjak. nego samo djeca vicu: »Eno moje svice. masicarna. a u Hrvaoama se za[edno S ostacima svijeca daje dorna6im zivotinjama. 494 . Negdje pak samo kaze: »Rodi16 nan vmo. a cia bude mir b021ji i niegovo porodenje!« ili»Kako se utrne ova svica tako da se utrne svako zlo u mojoj obitelji. Amenl« U Pat:ravlju se kaze: )) U debar cas se QZegla i utrnula. pa se kaze da ce polje na onoj strani bolje roditi. Za vrijeme vecere ukucaninazdravljaju [edan drugorne nazdravlja svak onome koji rnu je s desne strane. U Zelovu je domaem patio svijecu taka da je imao jednu xglavnju« badnjaka i njome palio svije6u Hi puhanjem u komad vatre koji dr. nego same za vrijeme rucka na Bozic ujutro. njime udara po badnjaku govorect: »Koliko ovdt Jskara vatre da bi toliko irn'o konja i Zidrebadi.

se iSla pjesice ish su samo onrasli i zdravijL Struroi i djeoa ostajal.t:ila barem jedna jabuka od puske. eko seugase badnjaci. na Badnju Ve&!T: Nekll mu prisjedne! . jef !.BU gasene. str. pucalo iZ pusaka. U fiekim pak kucama svijece pale i drug! i tree.c (kat:kada se stavi kiseli . Bosicni je rucak obilatiji i masniji nego mace. Iz udaljenijth sela na ponoeku su dolazili na konjima 'iliako .S2 Ljud!i su uza se nosi1i rakiju i smokve pa se cast. vatra se dobro nalozila da se ne ugasi cijelu noc. i dliZe ostaju u posjetu. ponajvise branu i pice.se na Bozic jede klsell k.sugasene svijece! komadic kruha kojim . a dio trecega.Jr. .a za Bo. Namassircane ne treba ni spominjati: cim je kame od njih bila osrne godina.kupus i svinje1Jna u veliku POSiUdu da se skruha dovoljno hrane za sva trt dana) Ili .i. ostajali su na dvije Hi tri mise i kuci se vracali tek u 6 sati ujutro. Kako u pripovijeci M u 1 j i k a kaze Dinko SitnUlloviC cije. Na ponocku su polazili nekt u 1 sat. 495 . Za rucak .N ovu godinu.. 317. Sus. SVl1unovi<l kaze da susa toga dana nastojalt O$\'etlti i J)unilita· mtI !mum dullmaninu.jedi dolaze cestitarti Badnjaik.'iJe -pr"v" os"eta"ko pojate ne planu u taj dan« • .M Badnje vece bHo najvise krada jer su lopovi tskO'ristlavali priliku dok su se uku6aW veselili i pjevaJi" pa Be moo poselJno Cuvala stoika i domaoln je cesto stramrio.. koji . da bi osigurao adravlje ovcama ii jan} cima. Ako su uk. ne idu ni poslije podne. najdebljega ostavi se Ii euva za N.se ponoCka. daje. Iza rueka stariji ljudi uzmu bukare "Slmnn(lvic tv 'bill 39). negdje domacica te su lozili vatru i kuhali nranu ctOk seorugt nisu vratili iz erkve. a kada su dolazill orkVii »svakorne iza pripaSnjace vi. pocinje Zajednick. Nekad je . Na Bozic pri.Lu se bozicnu noc pucalo iz pusaka. Kao i uz veeeru na Badnjak. bilj. 28. im malo vina ucasi iz k:O}e.i bozi6ni rucak.da ce biti puna kuca vojske. ·idu6i na ponocku.. Kroz bozic:ne dane izgore dva badnj aka . su ked kuee.ili kad cnkve.k kao neka svettnja te se ne smije ugasi:ti.. Negdje je ostajao domacin. a na.ni posH spavati. au Dlcrnu segovortlo Zatim se kuha hran. odrzavala . Nekad se cijelo vecs na Badnjak i putem do crkve. pale se svljece uz say vee optsantobred.mnUahu. Prije rucka jedni drugimaceseitaju Bozic "i ljube se. neg:o sarno na BoZ:i6. 3). U nekti. a glava od peeenice pripada dornacinu ~ »glava glavd«. vatru cijelu noo i da je 00- So zi c Prvi dan Bozica ujutro oko 3 ili 4 sata.vom. U nekim se kucama svijece ne pale na Badnjak. Nije se ohieavala peel svtnja na ramju." dnja.se pece braoce (evan) na raznju.t:I'l Na Badnjaik.u6a.ie oko 9 satt ujutro. U Zelovu domaein poslije bozienog rueka. Ui. na mtsu odlaze ani koji prdje nisu bill. i na Bozic prosjaei i sirotinja obilazih su kuce pa su im ukucani davali obdlatiju rrulosttnju.adije 0 piru i.je podne svatko slavi u svojoj kuct i ne ide drugome ru pohode. imao je barem ciZeparicU«. Kada je jelo zavrseno. Kada jedni dodu kuei.lgali mu pojatu iii kueu Dad glr. Ponek'i.m selima k-a:Zu da treoa Quvati. godinu i Tri kralja.z. Kada ustanu djeca i ostali ukuearu.upus s mesom i peeenica.Cesnica se skloni i skupa sa svijecama cuva za Mali bozi6 . str. dan Bozi6a.. Simunovi6 (v.

Neki slamu bace ustaju pod stoku iIi je prvo odnesu nagurnno. osobitokod crkve poslije mise. takoder protiv stetoeina. Bo1licn.rasadi. Toga dana IjuGi su nosi!>iZUipruku. Post pocinJe vee na Sv. U Hrvacama jedomaein 'toga dana Mbom »tJuka.Sveti Ivan.rivaju orasima. 1). 'Negdje ka. napose alto se tko posijeee. jedmo pravoslavnt BozicpocinJe kasnije (7. a. Cetvrtidan Bozi6a Sill Mladenoi Hi Nev:ina dje6ica.. izmeIi smo Bozic iz kuce«. post pred njim je dug i strozi od katolitkoga. 'Placali su ulog pa je jedan postavio Zlva pijetla i svi SU ga gadaIi sa stanovete udaljenosti.UItamase paik ka2e da 'rodtteIji toga dana ne smiju tuci d.ica . U Hrvaeama slama se baci u vrt gdje se sije blitva. Drugi dan BOZlica Sveti Stjepan (26. U Haoo se taj pepeo Cuva za pos1pamje rana.i obicaji p r av os l a v a e a kuha novogodisnj! U bozi6n1m obieajima katlold!ka pravoslavaca (donosimo ovdje poi datke 0 pravoslaonim obicajl!ma iz 'Bela Velie) nerna bitnih razlika. Ako su n€lki IU svarti.njtvu ua kueu i tame postaviti U obliku krugs promjera 1 m. U Velicu se slama nosl na pod vornicu. U Dicmu tiek poslije Tri Ikralja jedan sedio badnjark:a staV!l na prozor staje da »od blaga odbiije 'Sv. U Hanu se kaZe: »EviQ. badernirna i slaitkiSi!ina.sa sumporom za sumporenje laze. Roditeiji ujutro lagano udaraju djeou sibottn. XII) itraje 496 .o« vo6ku da rou danese ploda pri OOmu govori: »Povrati se. Dio desnog badnijaka. jer se vjeruje da je Ijekovit. drvo. U Zelovu lovei su na Bozic izvodi1i razlicite igre. Ljudi su opet svecano obuceni. au Hrvaoama sa sdpa po sjemenu kulkuruza. tree'i dan Boziea. pa se na njemu njaka da njime laze . Dana 27. U Potravlju i Dicmu slama stoji 'lIZ stozinu i kaze se da odgoni vjestice od kuce. a onda ill da. dug 25 . ouvaju ga u posebnoj posudi pa njtme u proljece posipajuvocke i loeu da ijett ne dodu steto cine . XII bia je dernek i velika slavlje u Grabu. miUeSa.aSkooeooran~a i vjestice.l'Ucark: pale svijece.aiku d:avolsklUSilu«. da Im ne n. U Hrvacama zene vjeruju da treba Ita vatriad badnjaka peoi dunje i davati djeci jer je to lije'k protiv grlice . u Dugom Polju se ostavi 1. igra kola i pjeva.. ugasi se pred kucom i6uva. rodn kao sveti Ivo BogUt(. XI!).. oeste se stavlja i u druge vrste sjemenja.grlobolje. U Dicmu se pepeo nosi na gwnno i sipa uza stozinu.zu da je taj pepeo svet 1. a mladez se skupi aka gurnna.svinom i slrupe se na jednom mjestu. a pripao hi onome koji bi ga pogodio. Toga se dana vise ide je u posjete rodbini i prtjateljana. dastitl od zla. a tek pasHje baee pod. Oni koji SU u Hrvacama imaLi oveenosili su jed:an kcrnad badnjaka u proaor staje. Neki ostavljaju komad badi na Badnjak iducegodine.30 em. da ovce manje ugibaju. stoku. peceniee i ostalih darova. an se isto taka na jednorn mjestu u se1Ju skupe muSkaroi :i svaki danese vina pa sa caste. Taj dan domacica pIVi put mete kuou i iznosi slamu iz kuce. Pepeo s badnjaka veeinom seskuplja s ognjista na. insekti rli se njime pasipa prirana-k .joou da ne hi dQbila 6iJ'eve. tog se dana porrnre i rasgovaraju pa makar surra opet ne govorili. Nikolu (19. pjevaju i razgovaraju. igra se kolo. U Kos. To je treei dan Boz.

do Boziea. I pred druge bla.gdane pravoslavci su imali duzi post pa su od 52 sedmice U godil1i imali ukupno 29 sedmica posta, dakle vise po-

tarica koje se ubace u vodu i kuhaju bezIkekvih dodataka, Kuha se bes mijesanja jer se govorllo da se u varlca ne smije zabosbl kasaka, Na Varu se tie jede vara, nego se priprema za sutradan, K;aze S8 cia ad Vare dan postaije duzi i cia se produziboliko »koliko pijevac sk06i. s pragau .. Drugi dan poslije Vate dolazi Svebi Says. i tada se jede variea ..Malo val'S daje se i domacim zivotinjama, a [edan dio se ostavl do Bozica i onda im se daje 1J.Z bo2ih5cnozitO. Dan kasnije je Sveti Nikola, kada pocinje spomenutr bozicni post. Uz ova tri dana postoji izreka: »Vara vat'i, Sava Iadi, a Nikola kusa«. Badil.i

sta nego mrs? Bozicni obicaji poeinju ad Bv. Nikole. Dva dana prije toga je Vara (17. XII). Tog S8 dana uveee txuri -- kuha uarica. To su sve vrste zi-

prunus Mahaleb ) i vjeruje se da se postavlja na ognjtste da ne bi vjeSt.i·C8 dosle popiti vino koje je domacin prrpremio za BoZii.c.. Uz to 58 odsijeku ozegi, i to 5-6 komada, kojima se ravraca i 10zi vatra, [er se icna ad badnjaka ne smije diratt zeljeznim vatraljem, nego tim

velika i [edan manji oadnjak,

n U pravoslavaea u VeliQu se no.lBadnjak na ognjiste stavljaJju dva
i da

Manji je od raseljkova

drveta (raseljka,

raseljkovim stapovima. Vatra cd badnjaka ne smije se gasibi svallri bozicna dana i domacin obtcno lezi uz vatru i cuva da. se ne ugasi. Uza nj je bukara vma -i bko god dade u kucu, sjedi s njime uz ognjiste, a domacin ga eastt vlnom. Komad badnjaka se otkine, namaze voskom I njime se pali bozicna svijeca, Badnjake unosi ill kucu domacin, njegov najstartji sin iIi drugi koji muskarac iz kuce. Dornacica ga na pragu posipa psenicom. Zatirn se po kuci posipa slama, Poslije postavljanja badnjaka na vatru domaci odlaze sa svijecom, pogaeom ivinom medu ovee, daju im pogaeu »u kriZiI, poliju vinom i ugase svijecu na uhu ovna, kako je vee prije spornenuto uz opis katoliokog badnjaka. Ostlatak pogace koja se nosila ovcama dljeli se ukueamma. Kada se badnjaci razgore, domaoin udara po njirna ozegom us zelju da napreduju domace .zivotinje. Poslije vecera dolazesnsjedt u pohode icestitaju: »Na dobra yam dosla Badnja veee!« a domaein odgovara: »Da Bog dobro i s tab am zajedno!« Nekad su ssljaoi imali vise konja, pasu konjima isli U orkvu u Dicmo na jutrenje - ranu misu. Domacin ili najstari]i sill ostajao je kodkuce,
B
0

zi c

Na Bozic u vrrjeme rucka gore trisvije6e zvane z;rojica, zapaljene vatrom od badnjaka, One 51.1 omotane crvenim koncem 'i zabodene u posudu u kojo] je psenica iIi kukuruz namijenlen za S:ijanje, lzmedu svijeca st.avi se na bD zito, oraha, smokava i badema. Svijece ostaju
12 Narodi1a umi.et.n05t

497

casuu koju je umooio kruh za.gasenje svijeea domacir, nadolije malo vina i nazdravi ukucanima, malo popije, a onda to cine i ostali. CaSa ide oko stola ~ stalno se dolijeva, Na prvi dan Boziea. prijatelji ·iz jednog susjedstva skupe se u Je· dno] kuci, tu se malo pocaste, a onda svi skupa prelaze u drugu kuCu .i tako obldu sve kuee,eastese i prj'll. Dnugog dana Bozica ujutro daje se kokoSima, a j drugim domacim 2llvotinjama, po saku zita Iz posude S bczicnim svijecama, Tome se
dodavalo
i malo variee od .Sv. Save.

godina, a aka ravno gori bit ce plodna. Kada dovrse lUcak svi ustanu, krste ise i mole, starjesina ugas! .svijeee kapajuCi vmo s kruha, Kruh koj,im su se gasile svijece stavi se u zito odredenoza sjeme da ne bi na zito dosla snitIjika - snijet, U

netko doct u kucu. Ako se svijeca slucajno ugasi, gata se eta bi netko iz porodtoernogao !uinrijeti. Prema svijecama. pogada se i kakvo ee biti vrijeme j plodncst godine; ako svijeca treperi, bit 6e vjetrova i siaba

u taj posudi do Nove godme, kada se opet pale,a naken toga 58 zito vrati u ostalo sjeme. Bozicni se kruh ZQvecesnicq. Ozgor je ukrasen figurama ovaca i torova od tijesta. Nacesn:i.ci se rezalo sve meso koje se Jede na Bozic. Za vrtjeme rucka gore svijece, pa se gleda koja bolje gori i kaka se dize plamen. Ako svijeca dobra gari, kaze se da je vesela, a tc znac! da ce

Na Malu Badnju veeer (uoei Nove godme) opet je obilabija vecera, ali sada od masnih i boljih jela. Tada se na vauru stavlja badnjak saeuvan ad Boziea .. KaO'1 u katolika pepeo se euva za posipanJe usj eva , a kornadici badnjaka stavljaju S8 u hambar da stite sjeme ad stetoetna. Nova
god.ina

BoZiea saCuvani komad badnja:ka i uz veceru palila bozicna svijeca na vatri od badnjaka, a pabila se i uz rueak na samu Now godinu, Na Novu godinu se reze cesniea sacuvana ad Boziea i jedan kortlad jedu ukuoani, a drugi se izmrvi i daje svirna dornacim 21ivotinjama, osim psa i maoke. U veclnt sela ill proslosti se vjerovalo da na Novu godinu treba malo zapoceti svakigospodarskiposao pa ce dobro uspijevani u iducoj godini. Narocito aka tko nije znao obavljati neki posao t:rebao ga Je zapoeeti na Novu godinu, Posebno su djevojke zapo.einjale z.enske poslove da bi ih bolje znale, a 'i roditelji su nagonili djecu da zapoonu

Nova se godina nije nekad rnnogo slavila u Sihjskoj kraJini kao pncetaik kalendarske godine,ali su je ljudi vise slavili kao Mali boiic. Uoci Nove godine sprema se obilna hrana, Uz vatru se stavljao od

svakrposao.
krajini,

gdje jedan mladic nosi jabuku

spominje u Sinj u samo M. Bozic u rornanu K u r l ani rna .str. 123), u koju je zabijen novae" cestita gradanima, a ani lUU daju novae. 498

Obieaj kolendanja uoc; Nove godine nije bio rasiren u Sinjskoj askupljanje darova na Novu godillu pod nazivom »dobra ruka«

V o do k r s e e -

Sv.Tri

k r a Lj a

ne bi naskodile vjestice. Prilikom prvog uprezanja volova u plug domactn ih Skl'opi svetom vodom root zaStite oct vjestica. KaZe se da ova voda rnoze staj8Jti iU boer cijelu godinu :i. nikad se ne pokvari, ddk se
oblCnavoda nije sveta, Kada domaeica danese blagoslovljenu vodu, skropi svu kueu i ukucane, zatim dornace zivotini]e i u jelu im daje blagoslovljene soli, a onda Sktopi sva polja i vinograde. Akonakon skropiJenja ostane U posudt malo blagoslovljene vode, ne srnije se baoiti bilo gdje:, nego se baci u vatru. skropi se tako da se III posudu s vodom umace granOlea i s nje kapi stresaju na predmet blagosltvljanja. Pri tome se moll »vjerovanje«. U nekim se kucama polja i vinogradi ne skrope na VodokrSCe, nego sa voda spremi pa se skrope na CvjetruC'U. U Hrvacaana, kada su ja:ki vjetrovi, dornacieaskropi kuru da joj vjetrovi ne nanesu stetu, Ako koga sto zaboli poskrope mu pastelju i daju malo blagoslovljene vade da popije, U Zelovu slama je ostajala na podu ad Badnjaka do 'I'niju kralja kada se iznosila jz .kuce i bacala na njive zasijaneZitaricama, I pepeo se s ognjista. toga dana bacao po njivama da bolje rodrgodma .. Ovirn obicajima i vjerovanjima uz Vodokrsce zavrsavamo krug go d!.iSnjihObicaja, jer poslije toga poci,nju pokladni i proljetni obicaji
koje

svake druge nevolje. 1 u svadbi se vodom blagosljivlja nevjesta

slaver su tamjanorr; kadili kuc.e uocl nedjelje i svakoga veceg blagdana, Blagoslovljena sol i. voda upotrebljava se protiv nev l'emena , bolesti i
da joj

Blagdan Sv. Tri kralja (6.1) smatra se zavrsetkom boZi.cnih blagdana. Uoci Sv. Tri kralja Je post. Naveee se na vatlri nalos! posljednji kornad neizgorenog bbzi6nog b adnj aka. Na Sv .. Tri kralja ide seu crkvu ~ nosi na blagoslov sol, au pravoslavaca i tri svijeceza iduci Bozic. U pravoslavaca se taj blagdan zove Vadokrst, a u katoblca VodokrMe jer svecenik blagoslovi vodu koju Ijudi nalijevaju u boce t nose kucama, Pravoslavci uz vodu dahiju u crkvi i tarnjana za kadenje kuce i okucnice u toku eijele godine. Pravo-

Prostogodisnja blagostovljena veda prolije se jer se smatra da vise

pok.vari.

smo vee opisali,

U poglavlju a godisnjim oblcajima irnamo ih eftav niz koji su nalik na obicaje U ostalim dijelovima Jugoslavije pa i izvan nje, OsobitJo je to slucaj s pokladnim omcajim.a koj.i su se odrzavali kontinuirano 04 najstaeijih vremena do danas, pa je; izrnedu vremenski i geografski blizih i daljih podata:ka tesko nabrojiti sve slicnosti, Stoga cemo spomenutt samo illeke vaZinije: 1. Svadbenu povorku U pokladnim ophodima nalazimo na vise mjesta u Jugoslavij'i, pocevsi od Slovenije;8:1 preko razlieitih dijelova Hrvatske i Dalmadje,81 pa sve do Bugarske i dalje, S!;sJriji korijen nalazimo i u
., Nilto 34 ! dalje. Kuxet. ~iCko leto Slovencev

"0 tome govore mnogl n~vOdi u lilera~uri .,o·/orlta u Silljslr.oj· Itis.jirii. i naPe)jc!(cusniInlJena

(dal] ..; KureO. 1 dio, Mohorjeva d.ncllm, Celje . kao i Z;lplsi u rukopi<lma INU. Pokladna Je i fllmsltl. .

1965.str. s'Vadb€n&

499

Liun. . 769. 777. !Jungman. str. Uz avo je gotovo svuda pozna-t obicaj presvlaeenja muskaraca u zenske haljine.. donoss u cl. 780. plesanje i pjevanje. koja se cesto uztmaju kao osnova znacajka trskrsa.jkac. 841. 2. zastits od zlihsila. 16-23_ Ze·~\'ida I. 3H.igrarna Dionizljeva kulta u staroj GrokOj..lrnnim" fig\\r. Mnogi element! uskrsnih obicaja slieni su tim obicajima U ostalim krajevima Hrvatske i Jugoslavije. Iz toga [e vidljivo da su rnaskare u Sinjskoj krajini slicne i vezane sa starorn tradieijom rnaskiranja i izvodenja saljivih .. Leskovr¢.>-Szvoncarima u Tstri. Figura babe u Sinju koja nost bal'ince i opscenih prizora koje s njom izvodi did nalice na scene u Dlonizijevim igrama. a om u Grokoj u Skyrosu cak 60-70 svona..upljanje darova.1Iti: I't. 39" Z(logreb 1957.skoveu..... Afrike i Evrope5s .tim ~(ajcyima V. Narodne pe!m1e.· BJ)O. No"a s. a slicne scene izvodi u Bugarskoj kuker s kukericorn ili babom. 15-16. 39: " Lnmgmau. Ljuba Simle.w Posipanje pepelom nalazimo i u Bugarskoj gdje se figura koja posipa ljude zove plju.".. nema religijskj kara. 4. Kwet. I samo bojenje uskrsnih jaja. 761 i dlilje .w. str.g'a u Sloveniji je to peliihar ili pepeluharv» Opcenito [e poznato u vjerovanjima juznih Slavena znacenja pepela za osiguranje plodnosti.k. Ol Ivani~vl~ . t. 19G5. bogatstva. Lfungman.. K.z bosicne obicaje i posipanje bozicnog pepela po njivama. stvaranje buke te sak.Zeulaljsl<:og ·muzeja U Sarajevu. sto smo vee spomenuli u. str. Sinjski didis krznima. 57" .eriin sv.li<lJ. S:akupIjac darova u Sinju zvan irbonos zove se II Sloveniji pobe:rinU6 a u Bugarskoj trahober»: 6. brijaea.s? Oni su alieni kurentima -. Etnolo!'kn i !oJkloristl~k(l. aka pojasa 10--15 zvona. narocito oko Ptuja. lijeCnika. " Ibid.» a istt prizori rasireni su u pokladnim igrama u cijeloj Jugoslaviji.v5. . str.. 500 .igara. "Ibid. PrimJe:ri 'It literature o djedu.. u karadoz-igrama u Aziji.. nalazimo u istom sastavu u Bugarskojw a rasirene su i u gotovo cijeloj Jugosleviji..~!l te kukerima u Bugarskoj koji imaju. str. Et("iOlogijli. J~dflnja Narodnog " lvoJarda:s. ZNZO.str. kakove se u mnogim dijelovima svijeta odrzavaju i dan as. te u Bugarsko] i drugdje.t(l._(~~nki - leflikonicki SiHH:-. Kurot. . str. str . 26. str. . 71B.. 773 " _Ibid. 3.i zborruk knj. kao i u maskarama Sinja. ' I muzeja u L.lasn!k .vanlskom polju. str. G. duhovi-. medvjeda.ako i gotovo neprornijenjeno od rirnskog doba do danas. '169 j 8ll.mJ" u ra7. . Figure Ciganeadi. gdje je takoder izvodena scena svadbe koja je cesta i u mimickim i karadoz-igrama u mnogim dijelovima A2lije.zvodenja pokladnoga (pretproljetnog ) maskiranja svuda je jedn. maskiranje zivo-Uinjskim krznima i maskama.vStina. str . i zvonima imaju bliske paralels u susjednom Livanjskom polju u Bosni=' kao i u Poljicima... - 4'3. Znacajno isticanje figure s falusom zabUjezeno u Sinjskoj krajini nalazimo i u Dionizijevim igrama. Sarajevo 19111.ank'-l SJqbOcisna " Kuxet· srr 61 0. lspitivanija u_ L. babi i osruttm mus..k~.koraniima u Sloveniji.a to je perfod od Nove godine do pocetka ozujka. I VTijemei... posebno jabuka.-4tl. str.

). Alkar. u drugim zemljama te je.ova. kao i neke drustvene instituclje (pobratimatvo. pa SU govOl'Hi: »Kakva ti je ono vatra u ambaru?« I D. Mozemo jos naglasiti nazrv tiernek: za sajmove u Sinjskoj krajini koji su nekad imali veorna znacajnu ulogu u Ziivotu ovog podrucja. Obicaji uz Jurjevo.~ 171f> -1!)r.sin.Jubi larno iul.ui 5) r.l. kazivaci kazu da je same [edna kuca. -1 Q • . Ti uvjeti u Slnjsko] krajini bili su nekada veoma teS'ki.cbicaje koji se ne uklapaju ni u godisnje ni u zivotne. IV. OSTAL[ OBICAJI 1 VJEROVAN. npr. Svi su obicaj! u . C. prrpremanje cesnice i pucanje iz pusaka ipistalja: karakteristi6na je razUka u broju badnjaka koji se laze na ognjisb. onih u brdima. nego je poznato u rnnogih starihnaroda pa i u starih Slavena.] I '" Simunov.Dalmacije. Stari SU Rirnljani na dan 25.6 (v. U turskom jeztku Uskrs zove ky. paljenje svijece. bllj. .JA Svakodnevni zivot i g o s p od a r s t vo Frema svom sadrzaju i vremenu u kojem se cdrzavaiu. KonaCnQ i elementi bozienih obicaja nalik suo na obieaje ostalih dtjelo. Ivanjdan i druge blagdane u toku godine II Sinjskoj krajini imaju slicnostr i veza s istim obieajima u Jugoslaviji. nemoguce iznijeti sve te detalje.:.~).. . vezah uz godisnje (npr.z"iv0~ne ili drustvene.w Sveti Marko je 25.. putavi su bili malobrojni i veoma slabo odrzavaru.inci SU tada s nepovjerenjem gledali u stednjak a vjerovali 511 samo u vrijednost vatre s ognjista. irnala ~eljezni .. pojedin! 58 obicaji mogu svrstati u godisnje. ali ipak to polje zbog cestih poplava i nere'guliranog toka Cetine nije davalo stanovnistvu onoliko koliko bi mo10'1 Gava.pa ne treba posebno istica. posestrimstvo i sl. dok je u ostalim dijelovima Jugo. Do oslobodenja ni jedno selo Sinjske krajine nije hila elektrlficirano. uvijek puna dima i vonja stoke«.kter.n 19~:'. dernek).§tednjak. Uvjebi zivota i gospodarenja utjecu i na stvaranjs pojedtnih obicaJa vezanth uz svakodnevni zivot ± radove.. ' .. dijela Bosne.J1j. pa i Italije. SimlUlovic navodi da je ssoska kuca u njegovo vrtjeme bila »bes ikakvih pregrada i neo. 501 . npr. nairne.• ~L". posebno stocnt sarmovr na koje su dolazih brgovei iz citave. 3). a. posebne procesije . U dosadasnjem srno izlaganju i neke dru stvene obiOaje. 201.va JugoslaVije: uloga boziche siame. U selu Otoku. Pojed.r0fl kuce su bile malene i slaba gradene a rijetko je koja kuca imala stednjak.klacena.tobigalije do hrama boga Robiga i tamo zrtvovajr psa Hi oveu da bog otkloni sve nevolje i osigura napredak gospodarstvu.l. tri.slavije :l'1j:bsce samo jedan. lozenje badnjaka.lOI I u periodu do drugpg svjetskog rata posjednici polja i oranica u Si:njskom polju bili su bogatiji ad.sirem smislu drustveni. '~iJ\). K1tfet. rasireno je i danas u nmogim drzavama EVl'ope i Azije pa se.. ~tr 7 (1':lMqk SinJ u hrQjkalll. toga dana se odrzavaju procesije za blagoslov polja i proklinjanje vuk. srr 1--1lkolnvot.S . pa i. ovdje SU.ui povezanost ovih ootcaja. IV priredival.9H Ni odrzavanje procesije na Svetoga Marka niie krscanska specifieriest.. a u ovom poglavlju cemo prikazati one drustvene.Yl [umuria = crvena jaja.

Svilaje f Dinare Nisu bili rijetki gospcdari koji su irnali i po 500 ovaca iIi koza kojih je meso i mlijeko podmirivalo sve potrebe seoskoga gospodarstva.a tu je i hidn. Zna· eajna dopuna nekadasnjo] slaboj prehrani bio je lov i ribelov.oSllta i drugih sela uz drsavnu cestu Imali su sporednu zaradu od tucanja kamena za posipanje ceste. U manjoj mjeri radili. $Ime Jurl6. 'I'ako su u Potravlju bili poznatd kovaci i loncari (proizvode su direktno mijenjali za ltito). za preradu plasticnth rnasa.500 kornada krupne i 53. r. Krupna stoka predstavljala je najveou vrijednost u gospodarstvu pa je bile slucajeva da su se neki zaklinjali ne na svoju djeeu nego na vola jer se ta zakletva smatrala vrednljom: »Da Bog da mi Zekonja umro akotro nije tako«. najvise ovcarstvo ... .vadili su odanle snijeg i led.elektrana glodati. Zahvaljujuci razvoju industrije poslije oslobodenja.njska . K. uglavnom su to bile bare i mocvare. Nakon oslobodenja posli-je 1945. In('onrlJlt! vm ""dlc po \':01 insknj kr(l. izgradene su mnoge cisterna u kojima se sakuplja kisnica pa sada stanovnici tih sela tmaju vode i ljeti.jip. > »Peruca«). su u poduzectma za eksploatiaeiju sadre. te pogon. stanovnici pojedinih sela nalazili su sporedna zanimanja i izvore prihoda.pa se u predratnom periodu u ljetno vrtjeme stanovrastvo opskrbljavalo vodom tz planinskih vrtaca i jama . Pored stocarstva i poljodjelstva. prflikom terenskih Istrazivanja nisrno dohih opseznije podatke () obicajima i vjerovanjima uz uzgoj stoke.goslavije 25 dinara.. donijela Je u prvo vrijeme stanovtto nezadovohstvo posjednicima polja jer BU bili nezadovoljDi tada dobivenim ujedinjenim parcelama. '" Lovrl~...l. razliditih vrsta . »Dal matmka«. kamena i mramora. ali i podaci iz god. Sela na padinarna planine Dinare. str.ovnc kaze da se raw poplava ne obraduje ni trecina Sinjskog polja. Medutim. Posebno je u omm selima bilo tesko pribavljati vodu.L02 Komasacija izvrsena 1948.. !)J2 . gdje su bili na daleko ouveni sinjsk] konji i goveda. Osnovna grana gospodarstva bila je stocarstvo. Svilaje i Kamesnice znatno SU siromasnija i zaostalija od onih uz polje. te usitnjen razvozili u hrpe oUZ rub ceste . 1960. 52. jaca uloga poljodjelstva. danas mnogi n de u industrijsknn poduzecima Sinja i okolice (tvomica konca. ugljena. Sinjsko polje sa preko 4500 ha zemljista bilo je u osjetnoj mjeri neobradneo. U novije vrijeme znacenje stoearstva se smanjuje.000 komada sitne stoke!ll3sto potvrduje jOs uvijek znacajnu ulogu stocarstva. topHi ga i koristili za svoje potrebe 'kao i za napajanje stoke. Oni BU dovozili kamen usvoja dvortsta i kada su irnali slooodnog vremena usitnjavali gaceklcem. AH. kako bi ae to ocekivalo s obzirom na ulogu je gospodarske grane. govore da je u Sin'jskoj krajini bilo 11. za eksploataciju sadre.ukrasnog kamena.).1]]. Si. Danas stanovnistvo sela uz rub Sinjskog polja ostvaruje sve bolje uvjete .. Za svaki kuoni metal' stucana kamena dobivalisu za stare JLl. Stoka krupnoga grla uzgajala se najvise na pasnjacima Sinjskog polja..stanovnici Zelova bili su nadaleko cuveni rezbari.zivota. str 15. a ovee i koze su se gajiIe pretezno u brdskim selima i na pasistima Kamesnice. rnramora.. a stanovnioi Turjaka. rezultati prvih zetava uklonili su dotadasnje nesadovo:~jstvo.

zju nego 0 momcima . na terenu u Sinjsko] krajini. .u svojoj prlpovijeci Sirota opisao kako su do sela Ponikve Prancuzi izradili put.j. splete mu kosu . zena radi cesto jednako teske poslove kao i muskarac. str. 31. kaz. ali nijedan nije ustao.e da se u djevojackim pjesmama vise »govorilo i 0 Ijilhavit(. SimWlovic tv..c tv. oceslja ga. U pripovijeci Sirota D.1 bit]: J). Uoeio sam i druge brojne primjere nebriztjiva. a ponekad je 1 tukU.. OS.0> simunov. odnos prema zenama nije karakteriziran velikom paZnjom..u pun autobus.Zu: 0 sramotat Odose namgooti trijezni«. str. 21). na 0 juna- Knmic tv.: (if..stojeei zagrabi po kojuzliou i zagrize koji zalogaj kruha te vee odlaat za drugim poslom. KI. ona tteba postaviti jelo. 8.. 3"00. gR.11l7 Na zalo::~t. bilj. nego gost moze pojesti i popiti pa Lovrdc navodi da se uovih stanovnika javlja »griznja savjesti sto ih ntsu opili i ouje segdje ka. a naroerto zene izbjegavaju razgovor i su:sret sa stramm covjekom. ali ipak kada se sjeda za stat onda najbolji komad mesa i najbolje jelo ide muskarcu.«: Uza sve to ima dosta nepovjerenja prema strancima.. a napose junacke borbene tradicije vidi se i u nosnji i obilatu naoruzanju stanovnika Sinjskekrajine.' Sirnu!. Takvu stanju prr{4~onosi i Iatalisticki stay zena od kojih neke i danas smatraju muza gospcdarom. Boraveci 1966. kratko vrijeme seljaci raskopali i zatrpali kamenjem jer. I Petter je u svom djelu konstatirao da Mortaci zenu smatraju sluza\. « No u gostoliubivostu cesto i pretjeraju. . bogzna kakvi hi sveljudi u nas dolaaili. pa je D. 39). a ona . superiarna odnosa prema zent. 00. »da na:pravimoputeve. kad skrive. ali nema primjera. te da je njegov stay prerna zeni norrnalan. a nikakav Iaemanin ne dode za dobro!«10~ Ali ako ipak netko dade ovirn stanovnteima u pohode.\ovtc wi.(>J:". Forbis kaze: »Iskrenost. ko je kome gospodar?((lll~ Iz razgovora s kazivacima zakljucio sam da neki i danas tako misle . str.Ho Pucalo se na piru. m L"'n:iE. usao sam s nekoliko putnika .1. Zena ni sa vrijeme l'u6ka nema odmora. a zeni i djecr ono sto preostane. simunovica jedan starac brahi pravo muza da tuce zenu: »A kako bi drugojaeije bilo? zenu i djecu moras tuct. [er kako bi se znalo. da bi bile bez oruzja . .nije izmijenjen. « 10'1 simunovic re Stvu t oru.uvjetio sam se da taj odnos ni do danas . 503 . simunovic I Lovrrd konstatlra veliku sklonost ovih stanovnika nosenju oruzja pa kaze da ni u crkvu ne idu bez oruzja i da je moguce vidjet'i»bijednih koliba bee igdje icega. pobrinuti se za sve ukucane. uvjerit ce S8 u veliku gosto' ljubivost i brigu za gosta pa Lovric govori da gostu »najstartja kci Hi snaha poIije ruke. str. HlG Nasuprot posebnoj paznJi prema gostu...' . bilj. str.. '"' Lovric str '" Pet:t. Opisuju6i stanovnike Dalmatinske zagore. lO~. ali su ga za..kom.)ndukter [e pokusao nagovoriti neke muskarce da ustupe svoje mjesto zeni 5 dJetetom (a sjedilo jei 7-8 mladiea kojiina jos 'nije bilo nr 20 godina). ". Isticanje superiomosti muskarca. pripreme mnogo vise hrane i pica. bil. povjerenje i postenje ovog dobrog naroda u svakodnevnomzivotu iu poslovima prelazi ponekad u pretjeranu Iakovjernost i natvnost«.. Oak su neki dobacivali uvredljive komentare kondukteru koji se usudio takvo sta traziti od njlh.

" Lovri<!.i. str. Meso se upotrebljava vise zirni. stt.c (v. srr.to .maju (Institut vodu ncr. rlarodnu um. taj se ne posveti«. uz. ali se mora spcmenuui da je eesto dclazila do izrazaja itamna strana te borbenosti pa i Petter konstai ira da je 1842. dok je iste godine na susjednoj obali to bio tek svaki 1146-ti. izvoru. MU"cevic. Kazivac iz Ve1i6a rekao rni je da u njih c'esto tuea unist! usjeve te da 1965. 31).dub stanovnika.s ))'1nL(. i stete koje nanosl cak. 3). . \1'2 Tu poslovicu a i opsirnije podatke 0 osvett i izmirenju ubojica sa radom ubijenoga donosi Lovric\l3 pa ih necemo ovdje ponavljati. tjednima nemaju u lcncu m komadica i jelo od pevrca. 1966. JJ~ .pa i simu· novic u svojirn djelima riavodi da seeesto govoriro: »T'ko se ne osveti.).. ali ip8!k pourosnja mesa je bila relatrvno mala. Hrana Brann je pr'ilicno jednostavna Ze"1te iz Hama. N e treba posebno isticatf zasluge ovogaetanovrnstva u stoljetnoj borbi za slobodu. Vecina stazijih pisaca prigovara stanovnistvu ovih krajeva zbog rasipnistva i konzumiranja mesa. nisu imali m zma kukuruza. susjed susjedu (pa- i ljeti se konzumira najvise mlijeko a zimi kiseli kupus.64. 1 Petter kaze da n3:rc:~ zivi veoma slabo i stromasno. \. u Dalmaciji svaki 154-ti eovjek bioitrs.~:l. t magarcima.itelj zakona. hi:I. prvenstveno pecenja na raznju.jet:ost) za f)04 . Stoga je razumljiva j cesta pojava osvete. a 11 KoruS~coj i Krarijsko] 1452-g'i covjek." Petter. Sjmunov. prtlikom svadbe i razlieitih svctko:vina.ij(!7nU({ Foto: J. Na srecu vee nakon prvog svjetskog rata u tom pogledu situacija se uvelike poboljsala i tijetki su slucajev] ubojstva.1I1 Isti autor dodaje da su uz to cesti sluca- proslavi Boziea i drugih svetkovina i tako se stalno cdrzavao ratnic lri jevi raznih sitnih prestupa ljenje sljena itd.

dole joj se ne odrnoli iIi dok zena sama ne uzme nekl predmet. a inaCe se jeo kruh od sirka iIi prosa.iu~\trioviC' rv ... Dobila temperaturu i crvemlo jaj se izbacile po rukama. str . I. i doktoru. Ib4. ~{. Kasnije je bacila te carape. lli9. 1st! autor donosi i padata'k 0 vjerovanju u ugIjen . Peter. Kako da se u toj sltuaciji prihvati tumacenje nekih autora da su stanovnici ovoga kraja stromasni jer mnogo penrose prilikom svetkovina i svadbi! Sigurno je da se u jednoj ku6i ne prtreduje svadba svake.juvjestice Hi uroei pa su narocito djevojke cesto upotrebljavale raalicita sredstva PIOtiV uroka. pa BU neki bili pravi strucnjaci za 1ijecenje rana. i nedjelji mesa. Lovr~":. Nasi stari su vjerovali da ne maze takva bolest proc.. uzmc kakvu stvar. pa ako to drugi nade prede na njega bolest . kakve cara\Ile Hi nakit i bact na put. a njihovom pomocu mugu nerotk:inje zaJtrudnjeti .moviC u pripovijeci Krcma donosi podatak a otklanjanju stranog tijela iz oka »kakva mlada zena zamuzla bi u aka iz svojih prsiju nesl):') rnlijeka i zamalo trn bi tsplivao napolje .117 Vjerovalo se i 1. «. ali nista nije pomoglo. ali nisu je m doktori mogli izliJecitu..I~ jednazena iz drveta uzimala crvotoetnu koju je prstirna usitnila i 3. Sigurno je prosjecna potrosnja mesa tr ovim krajevima mnogo manja nego u nekim sjeverntm krajevima Hrvatske gdje se svakog blagdana i nedjelje konzumira velika kolicina mesa. pa ga netko uzme i tek onda ce se ona rijesi'bi bclesti« .palenta.IH Narodna medicina U ovirn jekrajevima smrtnost djece imladih ljudi . »Kod nas posnoj! vjerovanje: kad neko frna halest. ISla . [edna zena nasla na raskrsntci puta neke (:B[ap~ i obolila je. Takoder je mnogo Ijudi umiralo od unutrasnjih bolesti za koje sami Ijudi nisu znali lijeka. D... «.. baci ga na raskrsce.lc. Sim1. Bozic u Kurianima opisuje kako je posipala rane djetetu koje je izjela mokraca i. Tako i M.. str.nekada bila veoma velika. I 505 .1 magijsko prencsenje bclesti pa o tome donosimo z3pls iz sela Velie. ~91. a obilnlje ttrosenje jela i pica pzilikom drugth svetkovina kompenzaclja je za dugi period jako slabe ishrane..11 (. us D'C'Y. a postojatt su Ijudi za kaje su vjerovali cia mogu otkloniti make i ad njih su tra~ili pomoc. Lovric spommje da su nekada vjerovali da zapisl »mogu izhjeciti svaku bolest i nadjacat! svaku vractzbinu . Lavre koji unistava trodnevnu groznicu i pomaze kod drugih bolesti a nade se pod svakim kamenom koji »citsvu godinu nlje IRaknut s mjesta .SV.: str U2 lUi e.J16 No najvise sii nekada vjerovali da bolestt prouzl'ok1.jela se ptira . neeist. da bi je skinuo sa sebe i prebacio na drugoga.UBt1m.je i popu da joj odrnoli. na raskrsrricu puts.godtne nego mnogo rjecf'e. II. Uspjesno su lijeeili jedino razlici:te povrede.f. Lijekovi su bilt naivtse trave i ono sto daje priroda.'bilj. po prlcanju Ijudi u ovorn nasem selu.J..zama sam cuo da su se djeca nekad radovala cetvrtlku Jet je tada bio »purov dan« . str...Stvarno. Zatose svadba ne maze uzeti kao razlog siromastva. opekotina iii u namjestanju polomljenih kostdu. sve do ramena neke rane dobila.

nece imati srece u prodajr. Neki uz pogodbu tlraa:e cia im prcdavac dade konop kojim je blago dovedeno na pazar da bi irnali srece u daljnjern uzgoju. Isto se Cini i s kokoSima. domacin posudi novaca od razlicitih Ijudi i kupuje jedino posudenim nove em ill barem razmijeni novae u »sretnih ljudi« jer vjeruie da ce onda irnati vise srece. Kada domaein goni stoku na prodaju. zabiljezili smo neka vjerovanja. Miliccv:c.Obicaji i vjerovanja Uzgoj stoke uz gospodarske radove Kako smo vee napomenuIi. bit ce sve dobra. Golubinjak. 506 . Foto: J. domacica je prije ulaska u staju poskropi blagoslovljenorn vodom. Odmah uz pogodbu dogovore se tko ce platiti pice. dok drugi vjeruju da ne smiju dati konop s prodanom stokom jer vise neoe imati srece u uzgoju stoke. prekriZi sebe i stoku i poskropi blagoslovljenom vodom. Da bi leupto dobro. kravu koja irna dosta mlijeka. 1965. Iako nismo dobili opseznije podatke 0 obicajima. Iz istih razloga davali su lemuzinu u crkvi. Kada polazi ad kuce. stocarstvo je nekada predstavljalo osnovu seoskoga gospodarstva. rnirno i zdravo govedo. u seln KoS1lte (Lnstitut za narodnu umjetnast] Prilikom sklapanja pogodbe kupac i prodavac pruzaju jedan drugornu ruke i prikidaju cime je zakljucena kupoprodaja. Kada kupljenu stoku dotjera kuci. a ako sretne mladica iIi djevojku. ako prvo sretnu udoviou Hi papa.

t) 507 .smjsko]. za jelo a drugi odmah prolije. Nekad se vjerovalo da fma Ijudi kaji mogu »uzeti« mlijeko ad tudih ovaca. domaeiea mora pomustt stoku prije izlaska sunea.tnos. Boskovid·St1illi. pokrije je krporn. 1965. pa ce se to otkloniti. Navecs domacrca nece imati uspjeha II muznji jer ce jOj ovca iIi krava prt tom biti nemirna i redovno ce nogom proliti pomuzeno rn1ijeko.:a narodnnumje.. SkT01e re blagoslovljenom vodorn. To se ponavlja sve dotle dok domacica molitvom iH zaiklj1njanjem ne ukloni caroliju. Aka krava nema mlijeka ili je bolesna.:Z okolnih Foto: M. Da opet netko ne bi oduzeo mlijeko. Dok to aim posuda se postepeno puni mlijekom. a kad ni to ne pomaze. nesto govori i mali i pri tome gleda u ovee iu krave koJima zeIt oduzeti mlijeko. Takav eovjek stavi preda se neku posudu. vjeruju da treba dati lemueinu Gospi 2ene . rjede i ad krava. seta na tjednom sajmu 11 Smju (lnstitut . Jedan dio toga mlijeka on iskor-istJi.

I.'si~ih pro zvoda na tjeanom sajllnt 71 Sinju Foto: . U veljaci se pocinje sijaui Iecam i sacliti luk. to se plati posebno. 196(. VII) kada se dogoni sijeno iz polja i kad se pocinje vrijeci zit1o. Poljodjelstvo Vjerovalo se da nikakav posao nije dobro zapoceti u petak jer je »petak slab pocetak«. Prije polaska na svaki posao nekad je gospodar blagoslovio i prekriaio sebe i stoku kojorn radi. Poslije toga S8 vozi gno] za kukuruz i krumpir i pocinje proljetno oranje. Konji i volovi odgone se u planinu na pocetku svibnja. a sarno su neki gospodari g'onili stoku u proljece u planinu a u jesen vracali. lliju (20. Caporicaroa i drugim brdskim selima zene su na sebi u ararima nosile grroj u vinograde. a ako ostaje duze od Sv. (Institu: za narodnu umjetnost ) )J" ekad su gno j tovarili u nrc ro (vunene vrece) i na magareima gonili u vmograd. Neki su uzirnali i blagoslovljenu vodu ili ispred volova na zemlji nacinlli bicem znak kriza. Jedino se vjeruje da dornacica treba kvocku naleci na jaja u kakvoj zeljezuoj posudi ako zeli da joj se izlegu svi pilici. Uz uzgoj ostatih dornacih zivotjnja nisrno zabiljezili posebmh obt. Ilije. caja i vjerovanja. Milicevic./. a u Korrtima. Prije polaska na sijanje sjeme seskropilo blagoslovljenom vodom da bi dalo debar urad.(rVfH:'i gl"inenih lu(a i a1"vorezba'. Psenica se sije u jesen .Stoka je isla na pasu u blizini sela ili u Sinjsko polje. a vracaju se na Sv. Za svaku glavu krupne stoke cobanu se plati za cuvanje 30 kg ku:kuruza. PrO(/.

a ErdeljanoviC (v. Isto tako aka bi koja zena iz susje- odsijeei glavu da se sprijeei zlo ulcucanima i doma6instvu. U nekim selima dovr5U dstva svratila u kucu s praznorn posudom za vodu. IX)' Ako se t.ko toga dana ozlijedi rte maze mu rana nikako zacijeliti. npr. Takod:er se pred ku6u izbaci tronozni stelae kojemu se noge okrenu gore.ili caranja za zausbavljanje tuce. jedu se frttule. narodnu umjetnostj slueaju takva susreta vra6ali kucr. Uz to 5U zvonila crkvena zvona. onda u cijeloj god:ini ni jednesubote De smije se zapocet! novi posao. ali se maze raditi vee zapoeeti posao (oranje i 81. a u Velicu se pred kucu iznosilc nejako dijete da bi prestala tuea. Ore lie u jutro a sije poslije podne.ijanja a danas se mladez tome izruguje i mjesto molitve kaze: »Ako Bog da. 267) donost nasiv dozenjancija.berbe. Kada se Zetva zavrs! jednu rukovet ostavljali IiepoZinjeve:hu u polju. Zata ona mora ostavitd posudu pred kucorn aka ulazi u kucu.nakon [ematoe . U selima oko Sinja vjerovalo se da Pl'i polasku na posao nije dobra sresti papa ili udovicu jer tajposao nece uspjeti.i zapaljena izbacivala pred kucu. Najvise su protiv grada palila grancica jele iIi masline blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju . Zato 5U Ijudi vjerovali u mac molitve . Jovana Usikavca (11.. Ako kokos propjeva kao pijetao. a to se cesto desava. Nakon okapanja i ogrtanja kukuruza priteuuje se radnieima bolja hrana. koliko usijo. trebato joj je na pragu sancija je proslava nakon zavrsettka zetve. Ako taj svetac pada. Vdenje lwnjima 1965. Nekada SU se pleli i 'Zetveni 509 .lu Malikovo (lnstitct Z::T. U subotm. u se. I vancun. to bi prouzrokovalo praznocu ambara. bilj. Nekad se gospodar moho na polju pred pocetak s. str. pasu se neki u Poto: I.9.). Dok je zitp 11 rastu najvise ga moze unistiti tuca. toliko i naso!« U pravoslavaca u Velieu vjerovanje je da ne valja zapoceti nikakav posao na dan Sv. Taj se obica] zove dovTsancija.

Za idueu je~:. Jedino je obica] da se 1.ateljske veze poznan je . kusaju malo vma a onda se bacve zatvore. da bi ukucani bili sretni i bogau.r t m s t v o Obicaj sklapanja pobratirnstva i posestrimstva kao ucvrS6enje dotadasnje prij.i u drugim krajevima Jugoslavije pa i u susjednim drz. XI »proba vinO<L Domacin zakolje bravcevnareze prsuta.Chera.vijenci od klasja i nosili u crkvu na blagoslov. da prije nosto obriju djeeaku glavu. str. i traje do iduce godine u prolje6e u vrijeme crania i sijanja kukuruza. da mu odreze neseo malo kose . prvenstveno stari novae. Stanovnicj ovih sela rnedusobno se pomazu u mnogim radovirna.Ddtschnft . 161-162. . a rnajstorima gospodar daje na dar odjevne predmete: kosuIje" pe. koji sporrunje Lovric. dolazio je pop blagosloviti temelje a zatim su U onej ugao ternelja koji S8 prvl pocinje igraditi stavi nesto zlata iIi kakav kovani novae. i iz svake bacve prijatelji i susjed. "PohrattmSlvo« bel qen Gl"l1Z(lr lind Mt!nchener batkanotogisene S~udlen•.turt LOOPo. podlgne se na njih j zastava.))cini se majstorirna marenda«.a. obicaju sisanoga kumstva. Serbe_n Und Im Ubrlg<m 1967. Ako nekome 'izgori kuca . Jematva -. Rodbina i prijatelji pornazu jedni drugima u tom radu. U dosta opsezno] Geg€nwartsformen SUd05teu.eni proljece suvez se opet posebno dogovara. nije nadeno Braga u novljim tsptttvanjlma. Kada se na kucu postave krovne grede i sljeme. s is a n o k um s t v o Ni. Zatim se prireduje majstorima bogata gozba . 115. Ne postoje obicaji uz vtnogradarstvo. MUnchen liter .Kt-et2$lbll. Broj stoke s kojom se ulazi u suvez mose billi razltcit. Oni to objese na zastavu. a zavisi '0 bogatstvu pojedinaca.)da. 510 .pozovu prijatelja. Ilije (20.suuee: Suvez se ugovara obieno oko SV.ropa.nje Kada se pocinje zidati kuca.!..Tom cerernonijom postaje mu kum i dosljedno duhovni rodak«. Tose zove i »Prvi boaic«.. Ukucani svim radnicima pripremaju bolju hranu.. Suvez Kako pojedinci nemaju riovoljno teglece stoke za oranje i drugs rodove. a narocito ako nekoga zadesi nesreca..'Bfim3\VU i5ti~0JI11[) najnovlju siudtju doer Wahlvenwl.IHl:Ova] obicaj u Sinjskoj" krajinl potvrduju II. dogovaraju se na zajednfcko ispomaganje i obavljanje radova .berba groWn i kukuruza dolazi u listopadu.. Lovric govorr: »Nekoc je bio obicaj.m ugine stoka svi mu pomazu radom i novcem da nadoknadi nastalu stetu. Nema posebnog slavlje pri zavrsetku suveza.a i sada je jos vise ili manje u svakom selu.avam. ali se nastoji da medu prijatelhma u suvezu ne dade do svade i nesuglaslea.. kuce Zida.sk..n~ Pobratirrtstvo i po se s t. prije nego sto se pocne vczttrsijeno. 0 POb. i da bi im sve napredovalo. .kiire i earape. Ibid. VII).

igrale razliriite igre. a odrzavaju se ili radi dovrsenja nekih poslova (kotnu§anje kukuruza.md 0 Jugoslavensk1m zeml] ama . Od Materica do Bozica nije bilo siiela kao i u vrijeme Korizme.[edan drugom Iizne malo krvl. 511 . eesel su slueajevt da se na taj nacin povesu djevojke nego mladiei. predenje. najvise mlades].) a odrsavan je i do novijeg vremena pa su posljednji slucajev. pjevale pjesme. Sijela su sastanci susjeda i prijatelja u jednoj kuci. Nakon molitve zamijene svijece.svistariji pisci (Fortis..sela. pletenje i 51. Poseban oblik pobratimstva izmedu tatnih nepriJatelja Turcina i krManina nason bibke u Prolog-planmi 1660. pa se. pricale se price Q nadnaravnirn bicima. Sve¢enik im mali dok one u jednoj ruci drze upaljenu svijecu a u drugo] kruntcu. do kraja ozUjka. u Villalieu muzevi dviju posestrima medusobno zovu pasa ili pasanac. pa hi kasnije dolaziloi do sklapanja braka. Posestrimstvo sklapaju u crkvi. kada su imali vise vune. U prijasnje vrijeme. Petter i dr. govorilo se 0 zloj godini i nevremenu i 0 ostalim nevoljama seoskoga gospndarstva. prvo blagoslovile u pravoslavnog a zatim u katoliokog svecenika. rukuju se 1 poljube kriZ. U danasnje vrijeme. 1$&-lM. Na sijelu se skupl katkad i preko 30 osoba.. i tu su se katkada sklapala poznanstva. Sru-a. U novije vrijeme suseljani to 'ilsmijavaju pa se samo neke prija:teljice odluce na sklapanje posestmmstva. Dvije dobre prijateljice ili prijatelja aka se dogovore na sklapanje ave veze odlaze na dogovor sveceniku i na posebnoj rnisi ill na blagoslovu mise svecenik zakljuci tu vezu. slusale pjesme guslara.) ili raw zabave u dugim zirnskim veeerima.j naziv i danas se sve vise euje naziv silo ilisijelo. Sijel0 i p r elo U kasnu jesen pocinju se odrzavati sijela a traju citavu zimu. redenih sestara. dok se nakon prvoga svjetskog rata manje prelo pa se gubiota. kak:o se nazivaju i muzevrpravih.lO. Na sijelu su se nekada najvise prepricavali dozivljaji pojedinaca iz . subotu ili nedjelju. ljudi imaju radio ill televizor te svaka obitelj provodi vecer prema svomriahodenju i rtjetko se odrzavaju sijela. Na . I. u nekim selima zabiljezeni prlje 5-10 godina. (iznad Sinjskog polja) opisuje u svom putopisu Evlija Celebijal~O i potvrduje da je tiaj obicaj dosta ·cest. kako naglasuju i pojedini kazivaci. Dolaze i mu:§ki i zens]s:e. U Vrlickoj krajini zabiIjezio sam i sluca] sklapanja posestrimstva izmedu djevojaka razlicite vjere koje su taj tin. Lovric. Posestrime se medusobno pomazu U svim poslovima i U svakoj tezoj simactjf. str. zene su prilikom sijela prele i plele pa je bio oubicajen naziv preto. EvliJa. Ptitopis.. CelelllJa. SvJetloot. Sklapanje posestrirnstva postovala je i ckolina. Sijelo se najvise odrsava u srijedu. Ovo pobratimstvo sklapali su nakon izmjene krvi . npr. cOd. sijelo su dolazili i nepoznati mladiei ako je u to] kuru ifii susjedstvu bilo dj evoj aka.jevo 1957.