JOSIP

MILICEVIC

NARODNI

OBICAJI U SINJSKOJ
UVOD

I VJEROVANJA

KRAHNI

obuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski ne razigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnije hili visegovora): b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje Iisklju· Civo SinJsku krajmu. Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost i kojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkama teustanove veoma je opsezna, a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni ·i pokladnri obiCaji. S obzarom na opseg grade. svasa 00 tdh tema .mogla bi bitu predmeo posebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi. till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr., us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $Ddmlden je i 16 nun f<ilrn '0 pok.ladnim Obiea]ima SiQjske krajine, a Mate .Liva-ja, sIuZ.ben:iJk muzeja u Sinju,s.nim!io je magnetofonski neke teksbove poklad, nih Sala ri igara, Opis pojed:i.nih ma8ka.'ra i igara kOje one Iavode, uz raZlicite dramske tekstove, toHko je opsezan da ga ne moZemo ovdje dondjeti u cjel!in:i. Iz istog x.az.log.a ne objavljujemo ni svugradu 0 ostalim obicajima i vjerovanjima, Objavljenugradu dijeUmo na tri poglavlja (2rl.votni, godiSnjri i ootali obieaji), a na kraju svaJoog poglavlja donosimo zakljuCno razmatranje s kratkom .anallaom till obicaja. Koliko to bude moguee nastoiat demo utvrditi da 11se neki o'bicaj i do danas odrzao ili Je nesnao u proSiosti (za ana sela u kojlima smo to mogU ispttata). Gospodarski su uvjehi na oijelom ovom podrueju prili6no uj ednaCeni , pa ne nataetmo neke bitnii:je razlike U obicajima i Zivotu stanovniStva sela na samom rubu Sinj,skog polja ri sela. neste udaljendjih od njega. JednaiIDo tako nema ve6ih ,razlilta ill 'll obiCa~
:m NlLl'Odna
1JJnjetnost.

Obi.caj'i i vjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oilogu u prvom redu na osnovu grade i:z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.o sam sa !lror.istio 'i .literaturom: a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucja

433

sela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogU priredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicaje

}irna katollckog i pravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e u tome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstoga

vezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, koja je u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-

cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovi oko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturni napredak, tndustrdjalisaeija i 51.) pojedine obitelji vee odavna naodriavaiju stare obleaje dok ih druge odrsavaju i dallas. Isto su tako u nekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdje S'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas .. Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieu do kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski rat uvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi su obicaji nestali oko poeetka prvog i napose drugoga rata,ali, iako ih obicaje i pravlla, No i pored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali je teSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, doduse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. Slavljenje niosti, a vjerojatno

selo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine

5U

porodice

zadrzale

stare

Nove godine, karnevala

ce buduce

i

svadbe vieroiaeno

generacije izgraditi

ce se od.rZatii i u buduc·
i svoje nove obieaje.

A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI matinske

OBICAJI I VJEROVANJA

0 Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dalzagore, pa i smjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Ijubavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno i nitlk.o ne smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U U ovoj, kao ~ u mnogim drugim stvartma, fataUsti« pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju za Ijubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne gal'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stD zaV'isi ka:tk:ada »od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice, pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisu ntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje«. rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti drugun iz pripovijet;ke D. simunovica M u I j i k a gdje se kaZe da »ZeIl'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ·ni zapletene: roditelji se
, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJ SirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a. a 2.ln pra.voSlavca.' (t<odiSrijak Banorin"ke vl""ti Bano\'inil Hrvat$ke, 1939 - 211.!tolovo~a - 194t1.I, Za.greb· 194(), ser. 318). Prilikom popisa stanovntstve 1953. utvrdeno J!l da od ukupno 69.1&2 stanOVnika t~jega kotata SlnJ (u koli je uklJutena. i Vrlika) im.2, 60.28~ Hn''atn i Q.!l45 .Seba. (P-op19 stanevniUva 195~, 1mJlga. vnr. tifl:rodnoSt Itnaterlnjl Jezik. Padsel ~ sre:zove prem..a.upra:vnoj podell u l~. godJ.nl, Beocra41.!I5lJ.

Govoreci.

srr.

JugoSlBVenske !lkad{lffiije, .Zagreb I94B,

226). • Ivan

Lov-ric,

. . I1ilje§ke.

0

Putu

pe

Dalmacijl opata str. 112. - 1l4.

. Albei"W

Fort·if;a,

<dIIll e :

LoVTIc),

Izd8.VlItld

zaVOd

434

jedne i druge strane dogovore, i mladi se vjencaju i1:i se i bez vlencania roddtelji dogovore - i to je glavnc.«! I ostah podaoi iz lli.teratallre, kao i ani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore da je na poeelilw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selima Sinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijee roditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi adluce 0 moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovore i stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomite nalcen par godina ill se ne porrare nrikada. No takWhslucajevasklapanja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako, premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa) i premda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka, iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61n Sklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCki anal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljednjili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevt li nelcim selima Cascd. -i seljaci ill ne smatraju 210m, dok su u drugim selima rjedi i tu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle nastojt d.zlolirBlti d. kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanja braka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:a na kraju ovoga poglavlja. Djevojka i mladic upoznaju se na pasi i prli drugim gospodarsktrn poslovima ilt u trenucima odmora i razonode: ria sijelu, u kolu nakon mise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolorepJe i sklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6ima dade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpatiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neee dollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak je da ne .zel1 s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu je sklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu (nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iLi u drugoj pros toriji , a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi u ko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom i ora pred vratuma raagovaraju. Boslije toga mladsc poomje CesCe dolaziti na s-ijelo, cesto 1. sam, bez svojrih prijatelJa_ Kalko se vee vldi njegova simpatija prema tOj dJe· Vojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s djevojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0 limoV'inskiOIn stanju .A1oo smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece moo osigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoriti ad njega i kaZu; »sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c«. (Btna2/e)4 U vremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima i izmedu ratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtliclti rim~e odluke p

sastanu. Kakose

mJadiea..

~at1

• DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38. ''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt cerna 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcnosnno pop1$ zbirki I kOja Mia obuhV!lCa poJedina zblrk.a: L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!. gradll. Sinj ske krll.j ine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:uje sela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . . 2. Nikola Bcinifatl<! ROI\in. POlklom!'! grads Sfnj!l i okolice, g6d. 1966. r!<p. INPbr. 157, obullv;L(!a rela: Biteli.':-, Elrnaaa .. Citlnk, Glavlee. Grab. Otok, RsdoMc iZelovo. 3. JoSip MUl~vj<l; F-olklor Sinjske I Vrlii:lire kmjine, god. 1967. rkp, INU br. 758. Qbnhvata. sela: Brnaz.e, GaUna, Dlcmo, Gala" Garjak" Glllvl<», Grab, Han, HrY&ee,Jabuka, Jellll!a, Kooule, Mam'Jce, .Modr~. Obrovac, Otok, Polal!a. PotravlJe,. TrtlJ, Turj e.cl, U{lovIMQI, Veil!!, VInBl16, Vojni6, Vrlika i Zelovo. Aka se navode podact lz osl:alibruJWplsa INU, to Je posebno ~.

435

G .00 djevojke strogo drze: mlada sestra. BeLIV. vijeci Al k a r isti autor govori: »Znali SU.W¢4 190'7.l. autor tvrdi da S!U resti sl·ueajevlizenddbe i udaje s potpuno nepoznatim parmerom.rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale.smije ula21iti u kolo i ne smije se udavati. Kolo. Rijee sajam tu ne oznacava trgovar. Tom pri.za sijelo koje se odrzava neposredno pred Bozid. Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi ima aeraan (Mitrovic donosi naziv aendar). a u tom suga sIueaju sami traZili ill su nash posredneka . ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to je prvo javno ulazenje u drustvo. 2enldba.lj1(dalje: MltrovlcL Arhi" za pravne I dru§tvene nfll. II nesto izmjjenjenoJ Iot:ml u knJhl P. pocmje :igtati u kolu. makar kako bilo lijepa i odrasla. 37_ . da joj vee nadose mum i zeljno cerkaSe. S. su 'i il. kn]. sto nije obica]. a katloUoisu isli njima na sijelo nastojah naoibracnog druga. da Joj ga pokaZu . onda su joj roditelji vecim mirazom njima odaberu buduCu zen1u. hllj.djeVojke pokaZu u drustvu. »A slutila. No Ii ·tu je kao i priLilkom udaje pravilo kojega . Koliko su saimovt zaasta bm prilika da se pokaZu djevojke dozrele vee za udaju. str.. «. • AlekSaridar Mitrovl. a u pripo. U VrUci je zabiljezen i naziv »godisnj! cul'skii kuent sajam. str.rn4<..a zato. 194 I 13L . Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja braka pokamlje nam D. da ill mladiei uposnaju US da medu na Sv. ne . Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka. vidimo iz podatka da se za sajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada (Gospa od rOZanja ili Ro2a· rica) govorilo: »Rooarica je zamiiras.l!yteliO. im.cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar Mi. je po ujasovu cescero dolazenju i. A znald. . pa da rrmoge zeme ne Ijube svoje muzeve. GUrski sajam«.ila«.. a ponekad i iz drugih sela. I.IJe vee upoznavanje rnladica i dj evo1aka.tikom ram medusobnog upoznavanja i odabiranja braenog druga sastajald su se u jednoj ku:6imladici i djevdjke ill dstog.setka mise. materlnu vecem mil ovanjt. Savu. da se cure i ne opiru za nedraga pool . Ii sto ne smije pokazati.n jepodnaslovQm:. 3)..531.alo je nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca tako i za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik. Pravoslavni mladiei dolazrli su na to sjelo katoUka. tadasu mladici eamirat: (~odabirali) djevojke.aU"JI. dok se ne uda startja sestra. Krausa 4ailll'opop. 524 . Godisnji sajmovi i crkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlika da 00 . Oval <::Ianak obJ!lvlje.ke. eta eura govori 0 ljubavi.. Prije -svega. tj.Norddaln. da se od parntivijeka u Cettlni. udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja.. simunovic u propDV'ijeol De r dan: .provodadziju.1:l.J . Beograd 1906. »Zcltehen \. da joj je koji momak drag« . Taj se sajam zove 'i »glavn. Autor razlikuje derdan • $lmunov16 rv. 436 .. Neke osobitosti U svadbenim obicajima i obi~jima vezanim uz sajam u Dalmatinskoj zagort Iz po.trovic u prilogu:Z en i d b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m ac i j iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke. i ud!ldba 1.1 $jeverno! Da. A'~o se starija sestra nije rnogla udati zbog neke Hzioke mane. pa rna imala i mladica.6. s!.. koje se piesalo u b:l!m:i:ni crkve nakcn zavt. Dok djevojke s mladdoima igI'aju u 100lu djevojCice stoje oko kola:l pomalo sudjeluju u pjevanju.

c navodJ. . Novae.Sinjs)<e kra. Z!1l. dramski mo. U 'I'\1:rjacima jeu~ nose u torbi voea.Janovtc <lonruii. (str. cptse 437 .llsuj wi ~dbfme obi daje d.a do dva mJe. preba.JIIUTUtJacimll . tj. a vjerojatno je postajao Ii III Sinjskoj kmj-ini.. Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanak i p:riSltanaik.vlIC8.) i pica. 215 - 231)). Autor u drugom prilogu8 donost dopunu opisu Zienidbe u sjevemoj Dalmaciji i izncsi podatke iz· sudskih spisa 0 siucajevima gdje mladie oduzme djevojci derdan i nakon stanovitoga vremena probnog braka otlera je 1. Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuai i otada . Oi.1. Tako sam god. a zs. a dIi. Naprotiv. od prcije.Srpsli:e ac .cuje preko mJadoiieruinll Iru. viaea 1m po'ode (str.22:91. S d. a derdan je miraz u gotovu noveu. - Jo~ o !lenidbi i ucladbi u sjeverno] Dalmac~ji.seca' nakoll vJeooanja. iz Vrbnika kod Knina i obmanuo je prieama 0 svom bogatstvu. uz pucnjevu pusaka i uz veliko pjevanje idu na vjencanje a za njima tree njihova djscac. ali joj je Tanastje vee bio oduzeo derdan..reilih SVadbenlh obreda d\de vreDlBll.1 • JovRn ErdelJ. 226).atka 0 2enldbl ·U SllIjskoj krnj1ni kOja doncst ErdeljMovie .telJi dol_ nevj'eStl u po'ode.oJ ku6i u TUt"jaeini. 4 kale \II!.a. iz Polace ~oji je na sajmu u Kninu upoznao djevojku Mandu s. seta Turja.nl np"" se poole HI ven1!BjI.ci i :IDval:e i iz vlru. 493. U prvom redu mladic zeli vldjetd moze Ii mu djevojka .e oki~ena . u slueaju da je nerotkinja ili u . pose.tu (!<jmo' 6p()menutlnel<a~ tvronje.. Kada m. 228).· .l. podatak D. ".nJu Ide u crkvu &a diverima. Navjesta.U Turjpcima mladD.p-omenu hr.sla.da da je to l't'doV1UlOpo)ava 1 kO<l pra. Mladid se U ono vrijeme nije smio vjencati prije odsluzenja vojnog roka pa su mnogi mJadi6i doveli djevoJku ·a vjencaIi je rtek po povrntku . 8 podru6Ja. 'a ovdje IznoSlmosve potl.229J. koji doblje ·ne.njesvatoviroa.Z svoje kuce. jestiva (pl'!lifuo po'gl!Cu i ~no 'brav~ . prvenectJelje po vJent8. Bunjevacaldalje: 4S5.vnog stanOvnl!tvll vrlo I"8Scproatranj en obi~aJ da mladenei ~on tzvr. gdje. na str. 528. Ne mozemo ovdje nabrajatt sve stucajeve. Jil.almatinskih. U dalJnJem teks.vO<JemI zovu je naldCi:na OM 229). Qna je tsti dan posla s njim njegovoj kuci.a I dr. Beograd 1907. smmajucl maskare iz Graba. ETdel. Sudionici svMbeOOVU'·5(> u Tw"j'a..r'RdaUdjecu. Bunj evaca (str.zelli. je jedan takav motiv usao i u umjetmclco narodno st:!varalastvo.slucaju nesloge mladdc otiera djevojku.o.rjellta ». 229).ovna s rozirna j jabukwn uzublma.toll:JQ1. Postojt vise razloga za postojanje talrvog probnog braka.buka kOju uevieSta.. Beograd 1930." zove IS'! u 'I'\ujacJfD& dar na urniva.ntge PIIk straae Erdeljanov:l.Za ptr kod mla.doZenje rodblna i prlJateijl &""Ilj\l pnnos ill ~ UI zaeblreu. u Turjacin\a fOd. 229). lJubl PIS. tebacajupUtem djeci (5tr.Rnovie u knjizl n... [e u pravoml!. str. kola~..bna iulanja.stanovitoga vremena. dolazi do crkvenog ill gradanskog' vjencanja. po dolasku m1. dok ne prikupe dovoljno novaea za [pr. Erdeljanovie). pollva.. a zadr2linljezin der<ian . 228. koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini. ali iznosimo sluca] Tanasija M. LXXIX.a.).Iad!ic na Itnlljevske ak(IdemJJe. a ·tek nako!f.~). Aleksandar Mitrovic" nat!ke.? Drugi je razlog vojska.a tome se ne protive ni njezini roditelji. Arhlv sa pravne I dru!\tvene 0 patekl .11doZenjin.11 (str.. str. .. 1966. svojih rodi·telja. Derdan ovdje nije ogrliea.ljlirlWoiu«. 225 uz!!. J\4lt:r<)vic.ma u potpunOJ vJen~anoj opremi (str .saljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi. Takav sluca] sigurno nije bio izuzetan. VjenCanje. Deset c:Iru:l.Jine Iz postOj€ee literatu:re. okQ1tci B'ankovca. snimio i. Mitrovic kaZ€ da su mu poznati sIU¢ajevi »da mladenci.zive kao muz izena. Tek nakon stanovita vremena ona je uvidjela prevaru.. (:st r.). duZe razgovaraju i dogovaraju ISB.. te ju je na kraju otjerao kuOi.ipremanje svecanoga svadbenog' slavlja..a tive nevJenCli. .cima pirdZija. Dovodenjem djevojke til vlastitu kuou tnl.titihzap!sa. u Knillsmoj9 i vrli6koj kIajIni. knj. 1 jenpj. nego na debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvij6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa.. koJ.vo.. t gornji pracg (srr. I ka.a. Sinobo. pr!lut I sJ. je to rljetko )rod Bunjev (katOli.l!.KatJkada mve nevjenCani...adic je ozenjenti djevojka udata. Ovdje autor: is"bice raz·l!iku izmertu termina ooontti i vjencati se. II ona I muiemlli dje:verom nakon toga. ako more dOhvaUtl. A. sa obavlJ~ pcmedjeljkom ill srlJedom (str. ·a:kotlo mladic.

Pete 1Itu4IJ." scene dena viti morr.rija od 20 godina jer »kuca stojd jednu 60scu na zemlji a tri na remll a. Venezia. Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju.: A.!l - 22. a 20-30 za muskarce. U najvise slucajeva prosnja je formalna jer SiU se mladde i djevojka vee pl'ije 0 10 J. 29.jma nije odredena i vartra u rasponu od 13-30 godina za Zene.koji joj redovno nade muza«. a ne mora se uostalom brinutt ni da promijeni boraviste.13. (Prema. 23). timo Je osrarnoeua.idbiika.suje f.za nj. str.ako je Delta djevO'jka. ona pobozno okaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj. Bw(W. a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se i rnlade udomite«.n betelto rcsso OSS. 438 . Milfc!. B. vise Prosnja Kada se mladic odluoi zenitd. i pored strogih zabrana. onda sa nekoc dogadalo . Zorn.aljev..vitar nagrdio'. ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno i zato sto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape).. roditeljtsu to nastojah pr.Inultinske zagore 1 sl. zefisko dijate mulica a musko mulac.» Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da se nekoe vrslo. .i6: r kp. str.zn!lk djevtl!anstvlI. I porttetl. kako kazivaci govore. Kutlani. najviSe petnaest goddna. Se10 dnace ostro osut1uje djevojku koja prije udaje rodi dijete.. moZe ostati u drugom stanju: »Kad u njenom selu bogate dievojke zanesu. da ill je .cca.» Neb kaZli da djevojka mora biti sta:.a danas se ni to viSe ne dagad:a . opj. oak se drums udaju ranije. U ve6ini sela. ako mokti »kontra vitru«. •. kako Lovric naVlOdJi: »pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak i aka hi se obaznalo. 1843. sIozilo djevoJalka i da bi jo] stlom skinule kapu s glave. Taj je govordo 0 svojQj oon. 103.8. kad ne bi 'Sarna skin. onda svako mime duse vjeruje.JO bio je puk:i sdromah.la znakove djevi6a.mc. Zagreb 1937.ul!ejo de Je Jedn.. str.Ka!oti u rcmanu . BoZiic k0Jk>o su nekada Ijudi vjer-oval!i da dje· vojka. stekta predbracna dskustva i. skida. Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanu K urI a n oj navodi M.vkako dodaje Fortis. i. koja ucini kakvu Ijubavnu pogresku. S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke cia su se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci M u I j Ii 'k a ka-Ze da su se djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaestl.» No i tu se opisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju.y. djevoike su se nekad udavale sa 20-25 goddna. da u njega »dvi mlinice rnelju i st-anje sest krilometara u k:vaidTat«.a. Dab za sklapa:nje braka u ovim kr.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13-godiffiju djevojku govorect joj da je bogat. . Petravi~. str _ 13..nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro. djeYojka drugojpred crkvom skinula s gtave crvenu kapu. a U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadenei SU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva. (dalje: l'!ofi6).nstva. Sada je i ovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka.da bi se U SIuooju. str. a mladi6i se rene izmedu25-30 godina. Vanbraeno dijete zove se mule. Knjimvnik M.:i!kTlitil udajorn. stovise. Ali. salje prosea koji ad djevojke i nje2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode. pa to i fratar presuti s oltara«.je stanovruka I>il. INU 'pr.yet i obita..• M1rko " Simunolii6 (v.3 .. 75:8. 3). Zagreb 19&4. II Lov1i(j. bill. treba da je pametna.~. kapu sama.

i 0 buducoj snahi. Nakon veeere nazdravljaju jedni drugima . Mladi6ev otac Hi netko drugt kOjice u ime rnladica prositl djevojku u Vinalidu kaze: »Nit me ko pita "Lovri~. "Ibid. odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a aka im je ne daju odlaze sa.a i dooooor.2erudbu. da Ii je imala dosta mlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl. to jest. Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazill na zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu. pa da. pozdrave ih i uvode ukucu U prosh!ju dolaz] mladic S ocem i. najceS6e subotom uvecs. svojim zalihama hrene. da 1i je rena kucsvna. vina. u prvom redu iz olize mladiceve rodbine. dolaze prosei djevojcinoj kuci.igurati dobar zivot njihovoj k6el'i. Negdje ponesu nepecena ovna pa ga peku kod djevojke. svoje rodluslje da se dogovore i s mjima. nego su se u sali prepi. iliroditelji . Aka je djevojka promijenHa odluku. Vjerojatno je cin zaruka bio jednak u Sinjskoj i Vrlickojkrajini. jednim prijateljem ill rodakorn no Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca. da cujete sto smo odlucHit< te da su prosci ponovo dclazili u dogovorenl dan u prosnju. lsto taka nije na terenu potvrden Lovricev podatJa. . i dodite kojoi drug'! dan.!G Najv'ise zapisa s terena govori da su svi najprije vecerali. Hi secak djevojka i umakla s drugirn mladicem.. a da se uda druga. au usuima mu zataknuta jabuka. dok raspitamo. dok se goste i razgovaraju.su im lruena vrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojke izlaze ususret proscima pred kucu. da Ii pije i da li ce on moct os. proscima se to kaze i oni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora. pa cemo ovdje spornenuti podatke iz vrlickih sela (gdje sam prikupljao gradu 1957. kojoj rnaterina svojstva pokrivaju pogreske«. '. U dogovoreni dan. A kako misle. jer odanle imamo potpunije zapise 0 prosnj! i zarukama.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili: ))Podite· kuoi. da se djevojka mora vroi na majku. slatkisa i na razDju pecena OVIla koji je uk rasen .» Ali isto taka raspituju se za mlaoiea. 115. pogaee.. 439 .ne zele taj brak.svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovorllri tU. 115.. str. Kolik:o su ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da se roditeiji vjerenika »obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvima njezine matere. a naroeito da Ii je marljiv.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1. odnosno zetu. Prosei postave pedenje i ostalu hranu na stol (nekad na siniju) a tome domaci dodaju i nesto svoga jela.. i kojase nalazt u rukopisnoj zbtrci INU br. Prosci donose sobom rakije. U nekim slucajevima mladic po djevojci javi kada ee doct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pa kad mu dadu pozdtivan odgovcr.'B stvai'i . da se katkada raw majcinih pogresaka ne uda valjana djevojka.str 116. Obieno dalazi desetak prosaoa i to uv:ijek muskarci. dogovore se kad ce on dovestrl. kako kaze Lome.» Takva prosnja gotovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh. str .. a onda je dolazila prosnj.' Ibld. Rijedak [esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku. to se dogada. 758).vol'ili. Obicno su se roditelji 'i rodbina vee unaprijed iscpno raspital.

prtstala na udaju.!i:bi reIdi:: nVidi. Mlad~c uz prsten daje djevojot skare i ltrunlicu. SOO p['ije. Ujutro djevojka ide po komsiluku i .) 440 . a njoonm rOditeIjdma pice i nesto slatkiSa. smatra se cia je bime do" vrsena prosnja.a.vjencrunje i napo'wje<ianje u crkvi te ka:klo ee rmsporedli>titrookove pint.. djevojk:a Ii 'D. .poji komsije . novae !i. Kada prosoi polaze svojoj kluei. ponekad i kasnije. U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je . U Gat}aJku (OVO je selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s djevojkom pred xU. rtarra. Dogovore se Dd de biro. UI. maw jo] prsten na i"U'kui ka2e: nEvo. on kaie da je Idosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihova imena.6 ulazi u kucu. U novtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat. a mi.Znju. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada. ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sa »kamenoicem({ a vjencan. U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba. ja te zarucujem i dajem prsten .dlic odgovort da je vedro. sve« (Diom.. a pones'll i prednj·i dio ovna su ga bili pekl!i na r.1 time objav1}uje eta je ispToSena. onleta 'je taj dogovor samo formalan i nakon djev:ojema odgovora mladri. Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu. odgovor po:titd:van.casU susjede ra:klijom. U seLu Moovice daje joj cetiri stJo ve6e jabuke i ~aze: >lEvo ti jh" ali mi nemo] sutra V'ratiti« .. Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode«. VjenC:ail. Alto je paik. aniti Ja govoran zaSto sam doso. da je oblacno.ze. ak!o dmruno.en i. polaze kJu6i.vIjaju se ist. Kada mlad. Kad su prosol pJ1imilri. jednu iIi nekoliko komada. tj.su donijeli.: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je« .dlic mora joo u voj. se- stJ1i sapun.n(Se Ii ruugo voce. Ako su se njih dvoje vee prrje dogovoru. ondase Caste i vee nazdravljaju sa: »Zdrav zete« l »Zdrav kume{!! »Zdrava nevista« Itd.daroce. novae.sto ulrucani daruju rnJ. bild gladni.je se nastojd abaviti.zataknut cekdnt7 ili drugt kovanli.sku lili na kakav rad pa sa na vjenOainje eeka.i da bude sretno«: (Velie).prsten. piju d Caste.tj.sto samdoso. mi cemo dati«. Nalron toga se vesele. ako ka. a ako kaie cia . U selima Vr· lioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju. je od zlata i beakamenetca. no ima '5luCaijeva da mla. pita je hoes Ii poci za njega. a uza Be ponesu i nesto hrane. SHene darove daju i ostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli. duZe vremena.i dan. Kad i110 ne bi nosiH ljud.je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije potpuno odlu6ila.sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena. kada djevojoi daju JabU!kru.). to znaCi da jedjevojilm. cijelunoe.a. novae. MladoZenjin otac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci »idu ato " IbId. . a Iznos zaVoisi 0 bogatstvu mlsdtca.je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju.adliCeVlim roditeljdma. lili samogtavu ovns ~ojega. a ostale] djeoi bombona i voea.. Ukucani odgovaraju: »Vese je pi·taibi. odgovor je negativan. papojill. I prosci dlaju ukucarrima darove. kaZu. Poslije toga mladic daje djevojei [abuku. sto Sill dobdlri. da ne promijeni odJuku. nit me cime nudi.!i:e zarueuJe djevojku. a zato ne postoji odredeno praVlilo. a ~ogod ce ga od prosaca upttati: »Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ.81it'. Onda.o) . Roditeljd.

asvekar jOlJdaje nesto novaca. Od nakita svaka je djevojka uz nosnju morala nekad iiruati derdan. utvrditi cia 1i je wj ol. a st· ro·masniji u s. u zezenj vincanja. Dan uoci svadbe.>i6aj .~ijed'U. U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sriIedu Ct'lijede. liM. Djevojka nikada ne prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje.nji earapama. sto im je kod. Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrepstine i posteljmu uesvoju odjeou.ku6i djevoj. susretnu se na polovloi puta negdje u stuni. Nelti taj posjet zovu ici na ra'kiju. Svadba Vjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen. "Simunov16 (v. osobito akO' ~U g. da!kle. djevojka obilazi sve susjede. Nd u jednom selu nismo dobild podataik da se roba prevoztla na ·dan vjeneanja. str.k1ada. Zer:OO se u ponedjelJaIk. Nekd dolaze na taj 3).~ivot go"LOn:K.tJeljima. udaje najglavniji mirazll. pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan. pa D. prenostla se mladenkma roba u ku6u mliadoZenje. adro. 23. Najcesce je uprija. Dodu nav ece . SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti na dar' kisobran i eipele. TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojke dogovore koliko ce biti svatova. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanje i on je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara i pi tati .roCiSte«) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima. a buducem ltiladoz.ih zaruceno na ·Materice (pretposljednju nedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>. da svi piju rakije koju joj je donie mladic. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&ima zabraniene.koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi.vrijeme. donesu sa sobomrakije. Virna i raz]dcitih lilkera. 'I'o sunapDvidi i tek te poshje njih slijedilo vjencanje. OIl!aj tko je bio bogatiji. Tamo donesu hranu i pica. Mladic i djevojka su poslije tioga. te ponekad u vrijeme po. kako torutmdd Lovric. 441 . I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i . u-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja.I8 Aka je dvoje mlad. u nedjelju). ser. zna Ii mazda bko kakve prepreke za sklapanje toga braka.ka ill dattivak'OOi na pros.ih 100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lru krajmu. na Iivadd. probijale obicne cvanoike za taj ures. a ne u druge dane. darova i kada ce bibi vjencanje. biblj. slmunovic u pr:ipoV'ijeoi Derdan gOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a »radovala svome buducem derdanu ponajvise zato. komu i >koH!k()tl'eba datil. sastaju se u gostioniai m u k.wrnijenjen u posljednj. Na polasla. Kad gosti OdU. a sve druge cure.Z udaljenili sela. sto ce ga ona jedina imam oct samih talijera. ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji. kosulju.u6i 'llekog prijaitelj:a ili. sto ona zna.en}i daje 1.snja vrernena jnr 'trajao tri do pet dana i zavrsavao u petak kad se ne jede meso.19 Ne moZe 58. Navijestiti se moglo nedjeljom i blagdanom i to na veli. duk drugli. je lijepo na . . te se Caste oijetu noc. rucntetma.

On jaj nudi nesto sdtnog novca. Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim i platnenim predmetima postavi na kola.uo $8lll.edimanJa svota novca kaj. str. u nekim slucajevimakum. a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe. kabanicu. kudjelju s vretenom. K. dok je rinace posrij. Roba se naked prenosila na k:onjima. U setu Vinali6. a oboje ukraseno jabukama. !cajin (Iavor). a danas vee iautom. Za. a. druga djevoj'ka . au Potravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koeijasa koji ide s djeverom i jengijom. robu i pooi kuci..zahlmkolima."4bIlJ. opanke i kisobran. Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti..osulju.ada je jedan komad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola. Djever moll tu djevojku da side sa skrinje. a ana njemu kosulju koju je sama izvesla. Ovu je sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci... svekar ill start svat i jengije. na drugoga zivu kokos. a i ukucani njih caste jelom i pieem. nazivsclf... knJ. . 158·. !"rano 442 .san8.obiva mladenkina sestra il:i.ju za svaik.j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni: Iznos za svu robu.2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) nekoliko inutapa (pokrivaca od kostrljeti). .3). sjekiru. da se ons] kojl pregoni roou Wge ~llo. praklja6u. Ivsnj!levfc. mastele t velika drvena vedra). naskrinju sa stave sukanci.ri od svakog mora djever ohkupljivati.i d. jacermu. veliki i mali konopac. dasku peraeicu. a ona govort da je to premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna. poeesce djeveru i k06ijasu daje po ~edne Cail'ape. ~CI .a on posldje mlado~d. diuerom. Govorilo se da nevjesta treba nositi say taj pribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju te stvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove.. ito: 6-----3 lancuna (plahta). Marodni i'ivot i obt6aji. na l'obi sjedi nekodijete Hi djevojka i ne dopusta im da uzmu. SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira .nMiJII (seksand~iJa). ZN~O. a kudjelja i vreteno ukraseno je na vrh nataknutom jabukom. a ana govori: I)OVO vridi puna novaca i ja yam ne dam«.posteljina. IN U br.. 11. Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje.r:inje predaje nevjesta djeveru. Oni sobom donesu vina i rakije te caste ukucane. str. (dalje' IvaniSevi6). 4--08 oglavaca jastuka s navlakom. Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: velik\\ i malu rnetlu.tovo jednaki sinjsklma) isla se »po roou« nedj elj om. 7:58. Stamm svatu i djeveru djevojka daje k. srp. uz prvi stup kola ucvrsta se kudje1ja s vunom i vretenom.~(1 Najeesci [e naziv rotia. . Ponekad [e vee una:prijed dcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki za priprernu pirra. Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas. tim se pogada. a rijede se euje izraz mobilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija . Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSe djevoja:ka Hi djece . KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2. Nazlv sessan . U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ili torbu.. II nagtasto [e da lie p<JZllaje. ruianci i mutap« te ostali predmeti. rll:p.Po)jica. ON. I. a vjencavalo u ponedjeljak. Kljuc sk. ObiiljaJi. 10 str. a na konje objesi sudari6e rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom.kJoJaje cuvala robu.

Kulisic tu nedokazanu pretpostavku uzdma !. 230) nigdje to ne dokazuje. Dalm3tien in semen Yerschleden. slatkiSe i pice. .i opis obieaja F.tT. ili da je prvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba. biti viSe prvtnaca. U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae.26 Isti aurorna.svakoga :koga sreunu. 1 ka. On je zapovjednik svatova. • l'Stter.n Be'.. Kad se roba doveze mladozenjino] ku61.. Nekd donose to na sam dan vjeneanja ujutro. a u nekirn selima izjednacuje se funkcija prvinca i barj'aktartl.ra. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka. Prvinca III Hanu kaz.barjakta. dok Lovrtc. Lovrl~. vee spomenutog djela iznosi kako Lovrt6 g<word 0 ~edriom a FoMris 0 vise barjaktara i 11 napomeni br. MogIo je. stari svat im octreduje fWlkcije. Predvodnrk svatova je proinac.arna br. UoN vjencanja mladenrkdna mdbina donosd . I mo. a do ktaja opisa svadbenih obicaja dalmatinskih Bunjevaca (zakljucno sa str.ivac izjednacuje s causom. Djeca nastojs skIDuti s kudjelje }abukru. 1857. kao i svi zapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar.Si1l3JN svat ujatk . Skupe se u mladoz. a samo jedan barjaktar. pa djever mora nataknuti drugu.vaSe baxjak..22 MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat neki stanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako je mladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr.jinoj kuct 1. Lovrl~. .ep. nepecenu bravad i Ikokosi. a i poshje. okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje. 443 . str.iehungen (dalje: 220. " Rije~ Je 0 rukopisntrn zblrk.jkladna Oovjeka za starog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilo StaTi SVM je mladozenjin ujak. istom mjestu dobro pr. lz sakupljene grade iz seta Sinjske kraj'in'e vidi se da je . dakle. 2i2O I dIIlje.ko je pogresno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce. a nekad su i pueali iz pusaka.ilti netko stavIji od mladozenj'ine rodbine. CauSe Ii druge. drugoga kwna. 119.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 begatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum i mladi djever. satkupljaju se susjedi i rodbina da Viide 'ko~i!ko 1i I~akve je robe poslala djevojka.a i barJktara.11\1. trojiica ill cetvorica vee prema odlicnosti pirova« Jj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih podataka.. I koncizn.tr. Dan uoci svadbe je nadivanje imena odredivanje svacovskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima. .: »Vddeeemo dalje da je Fortis u pravu«. .Erdeljanovic na 220 str. dok bogaoi:ji imaju starog svata.z EU'hiV8 lNU. pjeva se i vesea. :Potter). U vrljeme prevozenja robe.Ze. a Lovdc spominje da »mogu biti dvcjica. Nije Ii mozda zbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima nekOlikobarja.ktarll (a to su bili prvinci) .njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute. Gotha. da prvinac nasi barjak. 757 I 758 J.1 Takl'ljom . " Franz P<ltt"r. tko iz sela. Fortis spominje jednog prvinca. koje hi izgubile pravi smisao kad bi bila . str . Pettera iz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara. Postoian]e samo jednog' barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka i barjaktara u svadbenim obieaJima Ii Salama. . 328...Putem djever cast! vmom.

a .1'ske lm'aJme. JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine.30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obiteUt. Ka4 se uputu po divojku.i u zapisi:ma s terena spominju se dva kuma. za njin barjaktar. . LovriC. zetov sin ili dnugi rod. crvene boje a danas je trobojmca. On je iz mladosenjina roda. Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda.d je pravi pir. 220. a uz str.28 MedutJim. valja da jesedam svaee. 444 .barjaktara i na susjednom podrucju Poljie§. Hi buklijas. sv.' je vise. 3 I a .IS·. jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIi cetiri. . RuI.rajevo 1955.iSevic sporninje dva kuma.jprvi je prvinac.lz putopir. a u Hrvaeama se biljez. Ako li jd. a ako su zene. kojd pjeva i ..njava: )BaS ka.isie eitil'a Ivanisevloa: » ••• tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au. njegov zen.etlko njegove bliZe rcdbine.ani ih posude.razveseljujesvarove. kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku- eerie su u bijelu djevojacku opremu. sa.owic.. U Gal1. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ). negdje Iga .ko v'idimo. Na str. Sa.·'erija.i~eviC. Lovric.. zabiljeoono je eta Ijudii kaZu kaJko sva:iJoVii 'izgledaju kao Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje. U starn doba bio je barjaktarod svilenih sudara kao cinjeru.janja vise maskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama. str. 119. nije nikakva potvrda 1 pretpostavc. a u Otolru se spomdnju dva Cau.• Jr. Ako mladozenia nema brace. st" 72 . Glavni se djeliz ver zove ideo eli diver. diver.i oak pet djeverova . prdjatelj. na. ne . i danas se nastoji da je ima barjaktar. ruigdje dva barjaktara. str.staceli' iii . 0 postojanju veC~ broja barjruktara. "Ibid. mova htjela uzem. duvegija. Kurnstvo se eijeni i odrzava do te mjere cia bi se.skoj krajdni. I danas se nastoM d:a svatovi budu obucend u nsrocna nosnje. U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starog l' Spiro . enga. Alto dh nemaju . isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i:z crkve. pa i vise.susrece se u svatovima svih sela Sin. II . a najzadnji.. Ivanisevic ops. obu- Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu. K9Ikosmo spomenu1i. a navr' koplj. zovu se .nog i drugog kuma.imije objas. str. pa u komentaru F1o~tioova»Puta po Dalmaciji« ~e: »Erdeljanovic na osnovi svojih ispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravu«P Za PO':1VrdU posta.Kulj$iC.32 Jengija.a jabuka ·i svileaa marama. Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda. kum. ta..'!isvat. Etnolo. Petter spominje vjen6a.gija. .izjednacuju s prvincem." lvan. '.ra Alberta Fortisa.1 ~uec. Nov. U9. no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever.Sa. C a u S. pa silaJ. 75 Ivan.M. a sto je opet priko toga. cauS. 80 donosi futogratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom. K'um je takoder nebko od rodbine ill. st. onda se ·za djevera bira :iJ. no kazivaoi nisu nigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbme kako to tvrdi l. tad Be stavu po dva od l!Stog imena.cu i redovnu pojavu u Sinj.i u nakim drugim selima.stacenbasi' (to su svatovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ. obucene su u tamnu ilicrnu.

8. Ali akose ii. u autornobilima ili u autobUSou. I. . Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne idu na vjencanje.sava dasiromamijl svatJovi i::1i oni koj'i s1laillujtU u brdQVlitl1l terenu gdje su uske staze. npr. stojl nakrivljen kao za vrijeme nossnja tako i kada je postavljen na krov kuce. nego ce je Cekartll ilrod erkve. a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku i u crkvu na vjencanje. ba. ako barjak. No Jasno je da se 0. rekao mi je kazivac. bez obeira ja. Barjak stoji na krovu SVa tri dana pira.. Trilj) mladic :. Danas se V'idi kako barj3ik:ta. .j.ide. 27. I:pak k82liva6i tvrde da su u SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima. nego ostaju ked lw6e i priptemaju sveza dooek svatova.Jima $tt.dbenlmobi6.ice. zdrav divere!« itd. Jabuka...6u mLadQrenje i uvece karla mladenei polaze na spavarnje. no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba. K-asnije su bile U 1llpotrebigotove patroneza ulaga. Vjeruje se da nije dobro. $V. Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje barjak k20 znak da je u kuci vjeneanje.Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo. Uri. str. Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje. Za vrijeme nadivanja imena piju i nazdravljaju jedni drugima sa »Zdrav kume.On ostaje kod kuee i tek kasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkve gdje doceka svatove s rnladom. palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu. danas de.su 1i. s'VarCinakoIl!jlirna. Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci. Danas se mladoZenje ne drii.sa svatoWma po mladenku. 445 .enli.sti i pitt. Najvdse se pucalo u vrijeme dolaska mladenke u kll.jaktar Je na eelrupOIVooke. pucali iz puSaka zvanih d z epa ric e koje SIU se punile nabijarnjem balruta i pap-ira u eijev. U selima tsuocno od Graba (Velie. Lovril!.sta<\i1a u sva. TscQmiJ'e je obradio M StoJkovi6 u ZN2Q. koie Loyrie.nje u oijev.51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou. (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J. U selu Udovicicirna. a neki kazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena.e tih pravile.'!tl buklija i dolibasa. on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nije obiCaj. Bezicu Nlkbla Siktrica. da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin i zeli besplatno je. k:q. svata. Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenaca i 0 brojnosti rodbine. Vedrine. Pri svadbtsn uproslosti muskarc. caevina.-. da nece biti sretno. Svatovi su nekad [§U pJes. voze li Be u 'lroldma. a mladoj SiU davall najbrZeg"a kOnja i onda su se svalli utrlciv-aJj. pjeSice na vjenCanje.r. U svakom slucaju. 120 I [21.ak'o su blrl!ru.rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~ mu s:J.l "mogu. s djevojkom iz Otoka. Snimljeno na kolutu 202). a danas automobiltima:i autobusdma. na konjima iIi !koHma. spominje Dolaza1c p-o nevjestu Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuci skupljati svatovski uzvanicf..

svatovi pjevaju: Placaj. sada na prowrU autobusa u kOjemu su se BvatOm . Negdje ga zovuvratar.. kosulja. brate.iz Hrvacd dove2/i na vjencanje u Sinj Foto: J.uViJek S omm predrneulma ruCnik. ne zali novea. tu je nasa zatvorena ovca. tJ:i. a jedan muskarac. ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar- Bariak. (Institut za narodnu umjetnost) PLed vratima s kljucem III rukam. umorni SU.nl su u kuci. (Bite-lie.zah:t:lijevajuda Im otvort vrata jer putuju iz daJeka. Dok djever pregovara s vraterom 0 iznosu koji treba platttd za »otkup«. earape). vrata 'SU zaikljUca. carn:pe i rucrdk.) 446 . On pita svatove zasto su d(}sli ri sta traZe.na. svatovi . koie je nekoc noSio barjak. Mllicevic 1966.tar. najcescenevjestm brat stoji Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS.a.oko§. ziva k. Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu. on im nece otvoflibi dok mu ne plMe. a traZe izgubljenu ovcu. Svi UkiUCa.

sreca rnladenoima a 'treU1l. NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu. vee cdvesti onesto re nase. 44. . [a. Ajde neko. svekrve il!i ostalih sva. Ovdje ne mosemo doIllijel.at. OJ divere. ctaj para mladieu nek.ie zarid:a:la. nase neke. svati. sada jenge lJubi.) prate kakQ ovaj tako i ostale djelove svadbenog ceremon.inan vesela kadti bjezis iz ovogasela.a kupi pstroletku sv1¢u DOSli su nam nsse sek.li tekstove sv:ih. dosta tnj 'Je tvojega . lQ"ava. . bud.7 vet uzeti onosto je nase.ivli dvostihovi na raeun izgleda ill bogatstva mladenaca.!1j vrataru para..u opremm? Vazda Isus. mjesto cure .e. niekakupi kutiju cigara.zenu smovam dala.ijala.r~Ia) tl'i je sala ne bi namazalaOJ ti jengo. il' o5U se oplle. dugatkoga nosa. smo doslt pratit seku nasu Jesu l' ovo neke kolegice sto reva. nas narode milt. Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (= neku ) i nevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugujuci. (=os. U jednoin casu \. Faljen I sus . u nevjest:i:nrim .6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacica je u mladoZenj:i!nim a drUrga. ii' su lude. cl. pjesama koje se pjeval}u na piiru.prkosa.SV3ItQvima. Ove jenge sto 811 se uznile. Sto ste dosli ovdeprtipivav. OJ svatovi.ltaJk loasnIije to su razliciiti salj. jes:u liWs zabolili .D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja i ZeljeLa kup. jeste Il nan nelt.rtovskil1 uzvandka. Ni1jevratar ostao bez para. U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatova u mladozenjmu kueu i dr. Neko naSa-. Ona tamo sto nam popivava sUds nema koino jedna. fij smo j enge iZ voresta rrdsta. otari tm pure oko zub'. OVa.ju lrojno magariee.gnjati? Zeleni se trava odotova (=otave) je ~i nasa neviSta gotova? OJ divere. Pjevanjem razld.te se pa:ajdete spa-vat. Sto mi ova prupivaje slda. da ne moZe kupiti elgara. vee.1 mali. cura :!ito . vel.. . Nemojta nam propivo·ti niSta. Ove cure nisu 'vake bile dakle niSu rakiju popJe.iki.ta.goBtl oko kuce pokupiti kostL Nismo dosli kuplt kosti vase. Bolje b' ·bilo da 1:II11D' iSli spa-vat nl"gb 'vake svate prieekavat· N-ismo dosl:i ispiljatt CaSe. Je ne bi'ni za svoga dida.

i u tebu_ maiko rasplw~ana.niko je ne place. NaSa seko. Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJe Ii ovo vasa ovca?« Svatd. INlJ . od. Ja Nane moja. a kosulja od osam stotina. ti viSe valja . rkp. Zbogom.tiCa mlBda. kuea tvega milog zlata. Djever ( rjede netko drugt od svatova) UraZi mladenlru od »vratara« rijecima: »Izgubtld smo. iz ladJa. no ko-iutu203) .O i d~.·kaZu: nValjaJa je ita ni'1ro doba. aeko. $t oemo im na pijatu pure. kule. oprosti joj grlje. (Jabuka. jadna. ODs :rtiCa mane Lstrn Yanks. eva ti nevista prvo jutro tiZeg]a tisvicu.al.jiw moja. evo tehl n.a Polje) SInJ SlW ~ il!i.je-. FoWm Ine - 1M'1.. svekruv:ice. Ui: Dobra jutro. nego drugi' trists- zelJimsrlcu.• al!i.. kriZaJa si.. neko nasa. ti poljUQi evo ide jzminica tvoja. .vlje) kana moja Wnica B3ll'jaktam. ali ne zma. 11Dobra je \ekstO\l~. Ajd€. viSe eura ni&i. vrata 'l11:i otvori.eV'jes.)35 to je. Isus. t ova . Jerko l:IezI6. dobatmi ko d:uSa. izlazi. kuCo poclglana. ri. Imam svekra. $vekruvice. IJJIijenasa«. kupin.mlmak 448 . Sada ne valja.ovcu.ti se v"l. (PQtra. gospodara.Svektuva mt bolja nego majka.ttaste dlake« (VeLie). ja je moram nac« (Gala). ruke ked oltaraProcvjetao jo:rgovanPa vdsi. n. DaSh su nam gosti i5PO(1. Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenu j kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade. Zbogonostaj. ti Jo cina. 162 (Muz.. »Vratar« k-aZeda tmaju neku OVOU.il'ikl. Cujo san da je ovdi i.nga debeJa u pasu U klasu. nji'QV'a je. nane moja stara.aSa \i115e ruse.ju da li je njihova. dSI"'itno ti hilo. IIi: (Velie. Nane moja. VeselJ se. moja :m.iko stars.ZOOgon ostaj. draganov'i dvori. Veset se. imas.. mala. Barjaktaru. vrata. neko.a.) Prva barjak . evo OOb! vodingospodara. stara :m.<!" neka..kokooi nije. u s.Moja ovea je malo Nlje nasa« (Dltg. a na njemu nl. Stlrino nasa. vocUmo ti ku6nog gospodara. je. Faljen.vekruvu dava mt je usa . poSalji nam koj-ega na silo. . Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II. god.

UCll. Ba'rjaJk. Kad j-e sa svima se ljub!i i pozdravlja te uIaze u kueu.ti ~ lupati. mladenka prilazi svatovirna.ttli ema.u da je to njihova i hoce je uzeti. dok . Svati kuru: »Kioliko 1:>i dmas korlst. Barjak'talr.ti mladenki eipelu s [loge da mose od djevera ta-aiiiti otlkup.. GcvOTi:»Ne moze se uci. djever il1 prvinac una cek!ie kojirn Iupe po vretdma elm doau kuci nevjeste ali poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl.i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niije njiliova . u kOju je zatalcnut kovani novae.n:.d. Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane. Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje »glavu za glavu« sto mu odvode kcerku.Zatlim n. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmu cipelu s noge.ja:k(.5 rogovima. bijelu koSulju jlJi peiSkir i sveze mu na vrh jednu zlvu kokos. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: .ne dada jo. Triba prosirit« (Otok ). Udara eeki6em u prag i dovratnike.d. zenamasudare. Kazu da je ta ovca kada je do njdh zalutala. Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&. IIi negdje ka2iu: »Dajte mi i()dste~jJ. 449 . do 20 n..buku. Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti i njegovata te traz.idu u crkvu na vjencanje. »Vratar« smaura )~O'tkupljena({. Negdje daju za otkup malo riovca. \tidite da je sire ad vas. Nasa mje« (Dugo Polje) . Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija. CauS mdjever uzme cekicpa i on lupa i ne prestaje dok mu ne dadu clair. Svt nastoje wodlm sto vise Sala pa se desi da i neka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatove da 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove i nece ici od njih. Ukueanri govore: »Ma nemojte. a kocijaSu daje zobnice za kooja.d.e da dm se to plati. ova 1lriba proSirttl(. koldko je ovoa potrosila lrod mene«. te neka mu nes1Joplate za trod.!iJl:n ne daju dar. ali ako BU roditelj. Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: »Valjat ce i ta komu. bicve. OalenO nevjesta daruje svirn muskaroima -iz svatovske druzbe earape.tkuCa. onda se u rrjih ne zad'rZava. poljube je i kaiu: »Daj i tu!« (Otok). »vrataru« 'jabuku. Posllije toga sjedaju i jedu.'On irna i drugoga posla. djevojke sil'()~. ili pokusavajuI tom prHikom produaitt Salu pa im daju kakav start novae. U Velicu ptilikom te goz:be netlro nastoji sOOu. otkup daje da:rcije dosta i neee da prima dok djever. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn. ali prt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova). ne daju.. kojemu dz usea viri venka crvena jabuka.tM Lapa i dalje i govord: »Ne maze ucl moja dru2lina. a -katkada stari svat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena prednjeg di~jela ovna .5 novaca.ju..tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI.i. Ka. !ito zavisi o bogatstvu svatova. Sada dovode mladenku i svati kaz. . nego odmah . pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n. Tada se pogadaju. U selu Jabuci djever za. ali je ukucan. U nekim slueajevima pocne djever nuditi otkup 0.ovce?« i nece platiti (ZeJovo). traZe drugu.05 n. daju rim rucaa:t.ali sada prvinao. koja ne smije b. Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze da se njemu Vlise ne isplati tra2i:i:ti. Moirete uOi i VIi i bail. Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovede njihovu oveu. Umladenlcinoj ku6i se caste i nazdravljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu. ad. Nevjesta Hi druga koja zena iz kuce donosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja.

19B1. T8Jk!oder protiv uroka u Dugom P01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodtie6e. Kazlvatl su ml naglasillda je nevjesnn kovr)jak na dan vlen:~rmja \>iO' boga.o\'1 su tvrdili cia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjeru pJ:1ovjed.36 U ostalim selima taka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu.. ka1. ne pusta] jezik priko 450 . a u posljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavo ike. r. Zaf(r~b 11'.Prij~telJu.kuplj>ivati.. To se oglavlje zvalo ko» iIi kovrljak . Aka mu ne dati'll. Ptlisrutni odgovaraju mladenki: »Bog ti prostija grdhe«. a desi se da jojSkiinu cipelu i 2-3 puta ~ on mora o!J. onda sVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice. Odl·azak u crkvu U Hrvacama debelom diveru mladenla.jio. Ka?)vaCima Marku Co"'~u. Na dan svadbe mledenka je do prvog rata.. Ci.a kasnijesve manjs. 12Bl I u !mjlzlMarljane G~!c. na redu za vjencanje. p.i cipelu. menutim kaziva~'ma ~ahvaljUjem naovoj pomoct. BogJ~ic: Guda.a. JAZU. To Je protiv uroka. ukuCani moraju dabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre. a u ZelO'vu lrum raz:bija casu. Medu·os1.pelu obiono uzme 1Jkogod. pa onda u oca i.1 Preko kovrljaka 3 mlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei.a nazlvi1J1 i kruoQm. U listom se selu kaze cia nevjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kada nevjesta ide iz kuce.amprostenje najrpnije u Baga. Dna je. matere i u svih vas koj~ me slusate«. nosila. ad nj€$.. Ponasa] se dobra.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebu N' SmOtri lulkulurll. u_ Udovii'lics i FiliP" ocit. i TvanuK1. Ostald kazu:))I Bog td prostdja!« U Hrvacama za sreeu svatovtma etave u dZep blagoslovljenu sol. u G!lgovorlma It @a1lCitihkra~ slo'-~"skog juga (dalje: Bogi~ic).. Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum. u Grabu. Ud. Pravoslavci za naoposum . 1903_ lz Graba.~ da udate ·Zene. Spo. 1894. ne nose kapn "n~go mjasto nje kovrljil. Ii satdm pr:ekrsti sebe Ii nevjestu. okiceno srebrom izla. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune . nairne.ine rodome. Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdh blagosl'Ovi oprost: »Ja p~b.t1.0.k pokriven okrugom« tV. . ne-ld su g.e.wita.. pa cesbiti ugodna svakome«. U nekim slu6ajevima jengija klekne Ii: uime mlade traZi oprost. a u..74 srr. On je baci preko sebe i razbije.ahlm salama. Zagreb 1955. r.6u. r 194. .case i viljuske. U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenom vodom k6erku i po:reli srecu. da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu·. Mi'rku Badalu.i govor: nSvezlo ostavt pod mo3Ubi..i Sinjsloo kra. Tumal! Idoierie . 1928. jim krovom i trasipamet drugu.lednO·sam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__atal<.2 sela Grab. Prama BO'gl§i6evu navodu s podruejn Cetine . r . posebno oglavlje. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom. glade (Etnugmfskl muze]. za suneem i u Hrvacama se kaze da je to rad:isreCe.sL.tnlim -resama koje su joj padale preko ociju. divere. 14'1 j 161) SpOrulnje se kovrlJak·kao oglavlje udate ~. i~CaCvine..ila svakcdnevno.5\1 ga udaje ~eno. Jabuci i UdowOi6ima svat. mlada ti je bosa! (Velie) Sada djever mora otk!upit.uvl\ici I ~ (kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi. oi. a otac odri.zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno. U Dugom Polju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur. sir.rcl).ie ~n ad 0fIQIP ~to .pala nam je rosa.

Ostala mladenkina rodbina pratt nevjestu do crkve.' . sve hi stare u dva tavajola (ubrusa). zatim nevjesta. Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee. '. tud. a onda mladoZenjrina svatovska druzba.jkownje. Dok ida u crkvu Ebo _ gon 1..ca. ell ti robu. uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa.u seku sekon zovt. tudog brata braton zovt. 451 . Osamcle:llet$odl~ja (·Snimio na kolut 203 J. majks. Odj zbogon.. _ . Paua 6ugic (1938)~ y CI _ glcL ne. p. oQ~O zabUJiom. Svekrwce.ute jI"lbD li~~li&. pjeva(!.IU. II ~ )J\ )1 ~J---J ---. Mladenkini rod!itelj'i ne idu U orkvu d isprate svatove samo jedan komad puta.. Odi zoogon. __ Kad je pOsla. ma}ka rasp/a _ Ka_ '(78/. (i a te_hi maj. a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi. djevojke pooinju pjesmu: RADOSIC 1965.. tudog cacu caeon zovi. dabogda je derala u grobu. 'svekrvu <i svekrvar« Robu moju neoe vozit kola. .ateje: Drag/ca Radouic' (l9JS) i . donit (Pjesmu u selu RadoSic snimto sao J.sto eeree).lsi ~~Q'I~~ @g WJ"'~ ~I~-:-I _bJ . . cerce* moja.. nakon vjencanja i oni se vracaju kuci. ceree" mO!:a! sicu (. . tudu majku majkon zovt. .)_. jon Je rekla: »Slusaj.192 Podinje AndeJkd Gugic (1942).-. " H sky. odi zbogon..". njezin rod.r. Be~c) zapi- eeroe" moja...!! u Rado· 1965).WW~q4J!:#-'!~~ ~'iI~:If.176 Ii ~3' J. ().pjevaju(\'J izgovorfla nia. 0_ . kderli. ~&ilJ l~: .'. Bez.kcu~spla _ ka _ na.naprijed idu nevjestinrl pramoDi1 tj. ku _10 po_ .

Itad svatovi k. a navece idu ku6i. pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije -drvene plosnate boce. i pistolja. U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenja treba da kleei na nevjestinoj traversi . U selima Otok. crkve.stolja.goga. ako je nedjelja. pogacom i vinorn sto je denio mtadozenja. Oct posltiednjeg rata sve se eesde desava da i mladozenja. Grab. i rnladenci oe bjezati . Kada svecenik blagoslovi prsten. crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a.Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma. .r~ gostdontce. aka je iz is·terupe. a rnjestani drn cestitaju. ako naidu k.uce izlaze pred svatove. dde po mladu i da zajedno dolaze Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka. a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kako bi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi. Vj~ncanje u erkvi u orkvu na vjenCanje. a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu. a otae mladozerije im daje prsut. aim su obavijestlili h • po mladu ti. Po zavrsetku vjencanja mladenka daje sveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom. a krajnjih kumovi.• te daje dm besplatno koliko god ill ima ikoliko mogu popibi. camparna. a ne da ceka svatove kod. uznose pice i Caste ih. i grofJuljama sto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace). 'I'rilj i Kosute. terluke ili prsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurili nakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem iz pi.pregaoi da bi bUa cVTsea veza u braku. poga6u i cetvrtpecena janjeta. Po Izlasku lz. U Olavicama je zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladenoima.e cia je rnladenka davala svecereku maramu. a mladoeenja bocu vina. mladosenia ga stavija mladenki na desnu ruku. treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac. zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje. sestra«.i mladozenje. vjencenje je poslije podne iLl pos1ije velike mise.). a mladozenja mu da~e novae (za A:usill'ije 5 »vtorma«. bu6no pjevali i jujuskali. U Udovicicima. Otoku i Diemu mladez granjem i kamenjem zagradi put. Tu ostanu i piruju 5 ostaumsvatovtma. Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne strane.:lS Kade.a3.i 452 .d. iziduIz crkve nevjestma obitelj i prrjatelji darivaju mladozenju sugamanama. Jenglije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci.Kod orkve se poeaste prsutom. liz daleka. kada svatovi idu u erkvu Ili iz crkve. najavljuje dolaza:k svatova i traZi mustutuk.renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ili tklogod od svatova juri kuc. a mladozenjtna majka daje mubicve. ali ceSCe idu prije njih mladosenjinoj kuci »da vide gdje ce rim zivjetJi.jedan ad dru. nece irnati mira ni sloge dok se taj katanac ne otkljuea. a aka je'iz drugezupe. Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos. danas 10-15 n. Dodu u kucu i traZe »nogu za nogu«. Lome k. onda i on odlaz. na njib postavi likere i vino . gostionicar dznese stolove. U Kosutarna 1Zsvake k.

a. da se ne vracaju putem kojim su dosli. poslije vjeneanja ddu kuoi ml. obieaju« pretekla sve svatove i ugrabila barjak. a negdje se kaze same toliko da se ne vracaju putem kojim $U dosll. Mili6ev:6.« i opisuje jednu nevjestu . Matica lu"vatska.. siinunovi.uku6ane prvinoi se vra6aju natn. a~i uvrjek mora pobijediti kum.za:k svatova.koja je »prot. Zagreb 1965.1. - Zorn. a otac mladoZenje daje im vma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In.lni mtadozenjlne knee skocl s kola kwn i djever i tree do kuce. U VrliCkoj krajini zabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n.j-avtti Jola..nu umjetno.c opisuje svatove U selu POItiani ked Vrl!ike i 'kaze da je »na vratirna avlije leprsao svilen barjak s jabukom na vrhu.39 I prilikom kretanja svatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatovi idu naoposwn. a onda on uzme bocu s vinom i izlaai pred avatove. str. tj. • LOvrl<!i.. Ko§ute pred crkvom uTT"Il1u (Instltut za narod. okltiga i daje mu kosulju. pozdravl ih i pita kako 8U punovali. U autobiografskom dJelu MIa did a nt D. Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinoj lruci.st) Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica. " Dinkn Slmunovi6. g svatovtma. nego da nacine krug u smjeru sunceva kretanja. PoroCica Vinci':. Poto: J. 121-12:1~ 453 .ado2enjinoj. Tako 11 Vinalieu u bli2J. a po davnom obtcaju svatovi 8U se ·imali natjeeati tko ce ga 'Prvi ugrabst. Mladi (!ani. Svatovtizsela 1968. carape Hi maramu.4<l Na temelju vise str. 314-315. PdpOvijest.

ja sam yam dosla?« . na kucnom pragu ill doceka mladozenjina majka. a nakraju prekriZi gornji dovratnik. Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubi se sa svekrvom. zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane.be.• . " Spiro Kuli~i6. 22'7. str.. .Nov. VeseIi Sf'.se malozadrza a onda .6i. djevojke pjevaju dvostihove.\iskom polJu. draganov. set. m lad of? e n ji nu ku6u Karla svatovi .4:J D 0 lq Z (l k s v a to va 'It. Mlada prilazi pragu koji je pokriven mutaporn.wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino] k'L!. G!:l. dde dzminica tvoja. MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga.kaz.Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje.Erdeljanoviceve tvrdnje o boj pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind. Poslije toga mladenlea uzdma prostrrae s praga. poslije su hekriti61ci preuzeli i poeivali se na njih S.ovine i tIS 'mactj e. svekrviee.vunenom vreoom Hi bijelirn platnom.ol ot>i~aJi. a pone:kad i otac. Herc~. I>rtilaZii svesrvl. stoga drzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baS na vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu.\. ·ji. Saraj eve 1958.alllovic poziva na str.tnologij a.Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne. 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbornika gdje.idu mladozenjmoj kuoi\{. .. Erdeljanowc je. 0 tome nema ni 1'ijeca\. dovodin tli novog gospodara. II ErdelJ anovt 6. poljubl gaill prekri~i rukom.ulaze u mladosenjino dvoriste. Sara. tu . 200. ~niil. rrioja nano stars. 60. uosta1om. Valjen lsus·.e joj svekrva i pozeli jooj sre6u u buducem z-ivotu (Venie). 1:.«41 (Prl born se Erdelj. vrata rim otvorr.Sarno u !jedn. za:tim sa svekrom i ostahm uxucamma.otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: »Ako je Sinjskoj krajini svatovi »obtcno najprije otidu zajedno s devojkorn izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj. N ova seJij a sv. eto.jeva 1961.rine a sluZio se jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace i Turjaci.ime posdpa mladenku i ostale svatove.od svatovirna usput. Veseli se.'1. Zemalj $kog muzeja u Sarajevu. pozdravlja je i pitla. KuluSi642 i R Kajmakov1C. Etnolagija. i 1966. . orasima.Jau Liv!U. klekne na prag. GIasn iJ!. SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom. Matrilok . 454 ."""16. dvord. ulaZii u kueu.lni brak i rnatertnska filijaci. srtavi ga preko ruke. i U cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz goo 1965. poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladendenkinoj ku6i. str. medutim. Erno)o~ks I lolklori$t1¢ic-a Ispitivan. »Jeste li mi zadovoljni. bademitria i drugim vocem." serija SV. svekrva mali i skropi nevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smokvarna. sla:bklisima i z. odlaze sv. stara rnajko moja.ttnm c. ia. Ponekad. "Radmi:la KaJmakovie.»Jest iz sveg srca sam zadovoljna« .

Kaze se da uzima muskodijete. 455 . re_re (Pjesmu - . da je bila slaba eobaniea kad ne moZe daleko baoiti (Velie).-. 'v e . najmlade dijete u kuci.J (ve_. U Hrvacamase kaze da jabuke baca preko kuce za srecu.(-ft-. ne ulazi u kuru dok ne d&b:ije dar. Poslije toga svatovi 'PoCinju dovikivati da je nevjesta cotava . negdje baca jedino ona. Obieno jepose. Negdje na mlada baca samo jednu jabuku.sepava ill govore da je dovedena cotava ovca.f re. U Dugom Polju nevjesta shaw na ognjil%'e jabuku i bakru. a 1llklucam joj pruz.) . Zaflfun mladenka liz torbe Hi sita baca <ijeal or abe.t dJ..bna jabuka koju baca mlada.jej . a alko ne prebaei kueu da ce brzo umflijetd. U Dicmu barjaktM" sboji pred kucom i Surbi.u jabuku je zaboden kovani novae. re. prvinac. Bezic) U kuc! mladenka sjedne. I: . sie.zat:tim s djeverom Ii. I tie IZ. Zatim mlada izl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee..i ill i ona imala muSka. a nema odredena pravila.rkom postupa se T3IZJrtcito pojeddndm svadbama. ne 1.i~e karnada i da se djeca mogu jagmiti. smokve i jabuke.>. <iro:gdje kaZiu da I'nladen!ka nije vrijedna d.. a u Zelovu kum.Re __ re. .se.It LJ .d:a vdde da Il!ije cotavakasu: »Vodi je u kucu. nekim druglm liz svatovske -drusbe i ka. a Illegdje Ibacaju svt svatovi. i mlada sjedne izmedu djevera !i jengjje.to. nlje cotavale Bada svaroovii!iJduu kueu.. U 56. a katkad i razrese jabuke da bude v.] snimio i zapisao J . To je kieena jabuka Hi kicenka . Mlada zaplese malo sa svekl"vOIlU.re maiko e mo : ja. sjedajuza stol.N. reo re. okrene dh naoposum dva puta.aju malo wjete (obieno musko). _ mi _1 ni_ca- -+ d iuo. mlada ga poljubi i da:ruje bievama koje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom... Te_re} O.se_li 5e) (oe. negdje vise.-.F. . Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi preko kuce. Dok SYi ulaze u kuou barjaktar. I tom prm.

yam kapi. Konaeno.jelo svatovl nazdravljaju jedan drugom i wade noge. MladoZenjma majka mu daje bicve ili rubac.2e: »Ja limam oipelu za prodas«.i daje bieve.ulju.. dimi Ii ti? RazOl"i' eu ttl dimnjatk neka te dim izJduSi!« Kueni domaetn odgovara: nRusi. Za salu mu najp·l1ijedonesu nesto robe I 'P. Kum: »Kolilko ·tra~m~ re cipelll?« .a rodbina.i tu ga ostavrzaeve vrijeme svadbe. UZetovu kuru. barjaktar uevrsn bCIJrjakna krovu. Ree de narn kako ne voddmo raeuna -o Zenama(L Onaj tko je ukraoc:i:pelu obi6no se preobuee u staru robu. rust.citle 'sale. Toliko td 456 svatovr nastoje ukrasti mladenki cipelu s .. je tom priloikorn razno- se razm.)Dvi iljade«.on sve odbija i :{rista fie govori. a presume ·kad mu dadu pijevca Hi kos. U Turjacima barjaktar se popne na krov mladozenjme kuce i zatakne ba:rjak uz dimr(jalk. On viee: »sto ono diimi?Ti'iba ovo otvorrot..iJpremi mladozenj!ina obi· telja dosta donesu ~i svatovsk. Vice: }}Lonmna. udara po krovu raebija erepove iceka dar .mje ·:razbdjati sve oko sebe.. bolji«.»To je puno. Za rnladu se brine kum pa ako Jeij je ukradena oipela onda mu 1.j kuee i troi u mladoZenjinu kuru . a ukucani mu daju vina pagazalije da mu bolje raste . aM.To on stavt preko rarnena i 'ide. Uz .Uku6a. pa to je sramota za nase cilo selo. ja 6u napraviti drugt.rape« i 'lead rnu dadu nove.katkada 58 Ii nagarsvd po lieu. Pir Na pi'! se sakuplja sva rodbina i s'Usjedi s djecom. to oSU stiari Ijudi sazadab. Kada ude . da ne <iimi. a . pa se znalo naci na okupu i do 100 osoba. NajviSe se konzumira razli· oi:to meso i vine. celcicem razbtja crepove na dijelu krova Iznad ognjista. a u Kosutama pirovcaca (otao mladozenje) daje loncini (kuharu) prsut i loncina dobaci prsut barjaktaru. Barjo barj. nakon dtlzeg nagovaranja.a. terluke i kosulju govoreci: »Nemoj v~se razbijat.ktar raze prsut u komade dobacuje svatovima koji se tu skupe i gledaju. KuCa. on ulazi u kueu. Malo se razld:kuje podatak iz Dugog Polja gdje prvinac nosi barjak i ne ulazi posljednjt u kuCu nego cak skoci s kola u Mi'Zlin. trdba ovo popraViiti. uzme stap i torbu u koj1oj drzi eipelu. On ka. aonda poone rusiti dio dimnjaka iIi krova.1 selu Bitelic prigovaraju: »Kako te nije sram da ti je nevista bosa. gdje je krov najni2li.« Dok on lupa mladcsenjina majka donese mu . Oni su hili dobri majstori«.ni ga zorn u ku6u. U mnogim selima barjaktar se penje na krov kuce. nose mu Jela i pica. to j'e dobra. .taju: »Da l' to traz4S?« On to §tapom u:zme i baoi dalje: »Ja to ne trebam«. Hrana.i.zakljuca vrata i ne otvara dok ga ne daruju. Kada svatovi udu u kucu doma6in iznosi vmo stare anima okoji nisu pozvani na ptr a skupili su se da vide svatove. Sv3!tow nastoje da ga ptevare Va da netko 'prdje njega uskoci kroz prozor u kucu i onda prvinac ne dobiva dar. U GaU caus u Im6i mladozenje poc. Tada mu iznesu raiki. Ipak muna kraju daje dar da prestane. a danas su cesti pirovi sa 10-15 osoba na koje ne dode ni sva bIiz. Napokon mu iznesu bijelu kosulju. u 'k!ueu. on kaze da je bos jer su mu )~isk!idaIJ1eca.ju ali ne prima ni to. Kad prirm dar. Najvlse vrsna ri irna je u izobilju jer nmogo toga pr. usvanict. More ti se priladit.

radeiz stale magarca ili konja.spastti i 'iskupitL Najveei dio igara izVodi sed:rUgli.lik. marame iIi voce. to najbolje od:govara . i pri rtom. doti. svatovi sakrtvaju -' »kradu« i s. te kurn pIati za cipelu i. obuce rnladu.:tovi onaik:o Imko rim. -Ima svega! A nevesta donosi move . vmo.u .« Qnda ih uk:u6ani row .ti otkup da ga dobije nazad.. I okouce.« Nek:i pak ne traze otkupa. Otkup mora piaCaJlli.i bosi' i gladni'.u vola iz stale i prijete cia 00 ga ubiti. za 'ranu i obueu svojoj druzi11'i. barllaktar mora ·plati. Osim toga.ne vrida. Svekrn silom dovedu do ognjista...Evo. osim cipele. A:lro tko od evatova ukrade . Ali ako onome uspije »)ukrasoi« magare. dan pita. Lovric donost podatak da svatow stave kuma..gazdu: ~ Ej... Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu. Vo je otkupljen«. .IlVIlO prsute. pa se zato zaotudenu osobu i kaZe: »Sidi za stolom ko mlada nevesta«.1aamuaO~ Ro!1n. sIuzbenika Muzeja u Sinju. U Grabu. On donosi na g.mlada ·i u slucajevirna kada svatovi doved. na taC:ke -i mpale pod njim malo slame. Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgoniti vodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup. . 47. baoe saku soli u vatru da pucketa govoreei da je svekar uSljiv. daga ubtjemo nema se Eloa jist na piru.i·terluke. pa treba i to kum otkupiti i vratitd nevjesti. 45'7 . patio Oine pojedinri. U Hrvacama netko od mladenik:ine rodbinedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i 1. Lrm. N9Jkon sto [e darovan on vraca vola u stalu.god 1966. za kaznu ga nagarave i poSa1ju rkuci. Dat 6u ti illjadu{(. Ovu jsalu svatovi ponekad izvodeI vjernijepa i opasni'je za Zlivot svekra. pa je ne pusha samu ni na str anu . Na svatovirna se eestol~pali10« svekra ili svekrvu..sakrije barja:k. Zvao bi . te i~U ukucani. Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje. U!jutro magare okite . dapokaze koliko i:ma hrane. ponegdje i mladoZenju koje je :mIadenika morala . FolltlOl'Tlll' . Aka ga ukucani uhvate.ku6ui pooaste. str.ma: »Slabo .dok ih ne umi!ri smokvama i rakijom. On bi dosao s volom prid kucu. dok nevjesta ne plati otkup.. svatovski stfarjesina. radi otkupa.da 00 s njega padaju usi u vatru i tzgaraju. str. Nik. 128 gra& SlI:ija.usu i svakom koji nepristaje na tJroSkove seo ih dru.zelenilom i papirom. Sad pirov caoa dokazuje da ima svega. Negdje »ukradu« kravu ilL vola i otjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan 'Cir'aZe otkup.p.Stvo propii3e. Za vrtjeme ~ih sala a i cijelo vrijeme pita nevtesta mirno sjedi zajstolom. »vola 'je izvoddo start svat. nego odredi da je 0engija pratt teuva .45 Ponekad svatovi zatvore svekra ili mladozenju u nzatVQT«. kako je zabiljezio N.i ku6i. pirov caca.o:!. kao da ce ga gurnuti u vatru. ukradu i braversu iN pojas. sva.mukurzown'U koju OOIpale i tako ga voze U ikoliima. U Brnazama pastavega na kola. ·ali JlIije strogo odredeno vrijeme Izvodenja. Ima i' goli' . Nemojte taso 6uvat<i i mladu. azaabIrup daje Caraipe. slatkise i pice. na strandce kola nataknu . obuku mu carape i vrate ga mladoZenjino.rali smo mi vola.o. a to cine ca. rlr. KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke.81:1e gaeuvaLi.da se obuju. Taka se nagadaju. Triban se [a starat. 7&7. eilj 'vola' je da start sv8ltl izvuce nesto od neviste. ktuh.barog svata 41i njegova vola. 'Do stavlja na vola.u neku sobu i ne puStlaju ga dok on sam . INU br.

acno. da svadba tlraje. iIi barem diD svatova ostaje do polaska mladenaea na spavanje.ll.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tz mlado2enjline kuoe magare. a ozbilJnij. naocale.jceSce mladD.a onda mladenka. a za nju kuma Hi jenga. Danas u b6ga.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i. U dan-a. onda se masklitaju. aU nevjesta. dva do tfii dana. pa se s njom dugo ne Sali. Kasno u noci svatovi se razilaze kucama. uzme seSiJr. Tada se pjevaju pjesme ilJi govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira). Na.6i koj:i msu pozvani na svadbu. Poslije toga opet prju i nazdravljaju. U Zelovu. Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu postupajuCi kao prijatelj.lC-u. Isto je i mlada sposobna i do godine imat ceeina Hi kcerc(. pristupi mladozenji i rnlado] i povede ih u sobu. opts xobuvanje magaracas i drtigili svadbenih igara donosi N. sto prisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare. Muskare su najeesCe obueene u stare krpetJine i nagaravljene po lieu.tll_jim kucama najave: l)Md dijel1mo dar. Bonifacic RoZin u prnogu: N arod n a d r am a i i g r e u Sin j s k 0 j k r a ji nod .ok!it11e ga crvenim i zelenirn vrpcama te dovedu u kueu. Garavljenje 1iea u svadbi se cesto lzvodiradi opeeg smijeha. aka prtpadTri.enaca na spavanje.z.~.pa tJa. Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost.u staroga svata prze »jer im smeta«. Nekad se donosio jedan tanjur i kako [e mlada dala kome dar. Ako mladenka poone dijeHti darove svauovima.jprijepita mladozenju da 1i gasto boh. To je zavisilo 458 .ko i svaeovt garave jedni druge Hi nagarave mladosenju. Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0. a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo i pice i da ce ih rado primitl zbogsala koje izvods.ill nevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i1Ji picu :i sl. Kad se vrati stoIu »doktor« obavijesti svatove: »Pregledao sam mladozsnju. ukoliko domaci nisu predvidjeld. sretan«. Dobar ces bit. ali ne tTaZimO uzdarje«. vee su aemani dosli da idEl's spavat: c. a mora ga 1skupiti rena prsutorn startm dV'iJe goctine.Snje vnjeme to se :viSe ne Cini.stid!i.e pred kl. Ka. sutli i . Kazu tkako su putovaH pa je magarac »obosio: (1zato nevjesta stavi terluke na rnagarca. U vecini pak sela svatovi. Prvo je na spavarjjei:Sao mladozenja. en· Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare koje izvode razlici!te sale~ To su na.avljaju i 00laze kucama.. Pregledava i nevjestu i pita jesta je boll. znak je za polazak kuci. zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 za Zenidbu. u tluk. uglavnom. konja Hi vola.ldm:a" SvatoV'1ivieu: »Nevista.iu na uz:ttke prve braerte noel. Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr. ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjske krajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost i to pojeddn.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po1&Za:k mlad. I tom prilikom se Izvode razlieite sale. Irnat ces dice. nadu neoije magare. onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za rOO. lscrpari.u da su do§li 5 putovanje i mole da prime njih i njihova druga ns konak. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom. a onda netko od svatovaizi. J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom. U nekim je 'slucajevima za njega braaio oprost kum.knjigu i olovku. on je stavJo novae na tanjur. se.

Taqa uz isti 1J~kst. str . djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1§e svadba koji svuda dt2e zdravice.a hi.krunu I.:rajine (d. Karla madenei legnu. 161.je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: »Ajde. kako smoprije opisah.. 459 . . 5f15--S96. U Hrvacama nakon lijeganja mlade.va jenga da skida. rastave svu postelju. (Otok). III dJo. nastavlja. 27). knj. lNUbr. a uzicu provuku . Podatak I. 751. Ujevdea o Zeni. mlada iill tkogod za nju tram oprost i onda ona u pratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. nema je!« A aka jetu nevjestu prije prosto neki mladic (kojeg ana nije htjela i.ju: »Di je. nema je. H kaikro to blljeZi. a mladenka mora od n1ili otkupiti kljuc.. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca se u prostoriju gdje susvatov:i.najvrse 0 tome da li su mladoaenja ill nsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi. bill. " KllI1M6 cv. onda ga svatovi dozivaju i pit13. nevjesta daje kumu kosulju Hi sugaman. U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladenci pecenukok. ajde. posto su mladenci Iegli.1i je postave kako drukcije d. 1. mladdci riz sela lupaju ili zvone oko kuce. Svatovi pilia.a. a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobe mladenaoa.dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu.os. ZN:2:0. pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja. utekla je. pa u . staroga svata .FolklorSinjske !:. oglavlje . U Hrvacama kada joj odrijesi traversu. I. Ivan Ujevjc. ako mladiei uspiju ·ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavati mladenci.ju kuma za mladenku. Jedino se u vise sela potvrduje i u novile vrijeme d'a kurn odrijesi nevjesbi traversu. Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli. pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza. a svatevi ostali i dalje pirova.:2:enldbenitibi¢aji.svojih starijih. di je. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: »Ubode bik Iunieu«. U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodile i da su nestale poslije prosloga rata. moglizvoni:ti kad mladenei Iegnu. Ako za njega kuru pita oprosti.II' U Otoku. lupaju im po vrabima i st. slatkisa 'i pice sto .. a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi«. No i Fortis vee onda naeorrMje da se tID cinilo II pr 0 slosbi.kada mladenci idu na spavanje. U Citluku mladu vode na spavanje kum i jengija. U GitJlulru.. rnladrci zvone u zvona iii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce. Iz tmoesko i V'rhgorske krajme II Dalmaeijt.govaraju: »Bog 1Jt oprostto« .. stavlja je sebi. str. r\q>. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut.89 . U tome katkad sudjeluju isvatovi. spomin.je: Boliltevlc-StuHi). go¥ori:»Prvo pitam u Boga prostenje paonda u tebe za moga kuma« i 81.ie Be da svatovi »pale. Forbis za ostalu Zagurru . da bi bude valjala. Uz male varijaate oprost se trait najV'i$e ovim l'iijecima: »Molim oprost najprvo u Boga. Pri tome mladozenja klekne pred roditelje.ti. govore . U vecint sela. biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznost kuma. kao i mladoeenja. Prisutni 00.aJ. f'tr. a on pokazu]e jengiju i kaze: I>Evoje« Ona sjedaza stol i prrovanjase c.511.ko je neudata.kroz pod ri.. BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja i s1.j traZe oprost. svatovi bt izisl! pred kucu i vikali: »Di [e. MLadozenja odlazi na spavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje. ne hi vas ni zapala« _..

pokupe darove .kav dar na vodi . iI' g<l plata. Kad tkogod dade malo novca.!ik:o puta i svakii. Katkada ubaci jednu jahuku u bunar. Izvode se razliCite Sale. Na odlasku nevjesta opet daruje svatove.na bunaru Ili na rubu izvora. Djeca rano ujutro dolaze pogledati Sto je rm:l. a nekad je Dna poliJijevaIa. Kako vee ustanu mora uzme "Doell S rakijom . nt2lilaze. Svatovi »pregledavaju: mladozenju da Ii je zdrav poslije bracne noai.tim svatovi jedrU. a prate je i djevojke koje pjevaju. ill za mladozenju !i sl. te rakije i to stavl na "bI.1 opscenog sadrzaja.i dde u susjedstvo.j. a onda se nas1lavlja piti i veselrtt. upo-zma. Desava se da se pojedinae mora umiva:ti ponekol. . sapun i rucnik da se svasovr umlju. tako p:rlja:v biti medu svatovima. casU one koj. Prvi dan po vjeneanju mlada ustaie ujutro prije izlaska sunca.1i 'koga posjetttt. odlaze. sugaman i ervenu vunenu totbu jer je on njoj pred polazak na vjeneajne darovao eipele. dar domla.krajine ostavI. sbo ana mora otkupljivati.ri. najviSe »krada« stoke il~ m1adenkme odjece ili obuce. nego se samo jede..o puta.i ppije nesu dosli rut red. a oiIj [e svth nih igara da se lIZ salu od mladenk. a ako svadba traje joii koj. pjevaju: Mlada nasa.a izvode se i druge ra. UBma· zama susjedi daju nevjestaneseo novaoa kad ih poeasa rakijom. put platiti mladenkiza to.i dan.· Za. dobro za6epljenu bocu s rEhk~i-omubaci u izvar iii bunar da je tkogod . jabuke. neviesta ih ispratJi di. Bonifaei6 Rozirl U vee spomenutom prtlogu.vanje. a ako tlko spava ona-ga probudi..jala ks.dna(( (Brnaze).ne kuce i kazuje joj kama treba iC. tPonekad djeVojka. i drugog voca. Nakon toga rnladenka pr:irpremi vodu.6ite[gre. a napose kuma kojemu daruje kosulju. druge nagarave eadem pa onca prigovaraju k~o more.ada ostavua na vodi i oni. baed ma jedan tooJur nesto novaca time placa trod mladenkin s110 je isla po vodu. pocisti pee (nekad je ocist. tizvode se i se ne odriJavajunikakvi NaveeeS€ svatovi 460 . Osrm toga. neke :pIDije spomenute Igre iko'je se u neldm selima wode prvi dan pira pdje vecere.se . U pratn}i jeng. Tk:o god se umije.odmah kon. a kamo Ii za sapun (Zelovo). te pjevaju razlicrte pj esme .. Neki svatovt odlaze sV'Oj<im. ora bacaju razlic. dok su se umiyali. Kad svatov. Poslije urnivanja sva>tovi JOOu. IiI' ga VTaPi.govaraju da to rcije dosta ni za vodu. mlada njezin:oj pratnjti dde koj'. -a tkadl!kad .dobije otkup . pije d. U dru:Ze mesti ne'lm svatovt. svatovi mu pri. Kad je uredila kucu..r. a zatim mete kucu.je nove sus] ede . nosi na bunar slatldsa. Tom prilikom mladenka je u svtm selima Sinjsike .kasnije nade.ma. Tekstove tih . kucama na spa. cesto . casbl susjede picem i smokvama.a zensita iz mladozenj.i1a pepeo s ogIljista) ·i nalozi vatru.z1i. a uiutro rano opet se sakupe u mladozenjmo] kuci. Najeesce BU to bile oetiri jabuke koje je postavila na Cetiri straU'a bunara.1to smeee po podu da nevjesta i da V1ide 'kalko radi.ije Hi zaoveodlaz] s posudama po vodu. Djevojke kOje je tom pri1i:kom prate.. vise obieaji. Karl se mladenka vraet s vodom leuoi. Tada piju i vesele se. Mora ici rano »da bi uvlk hila v.e. za nju Hi starog svata.nimira.igara donasi N.

SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu. u prvom redu svoju. kum. narucak u njezin novi dom. obaviti pr. njegov otac. Ondje se to odrZalo i do danas i zato cernospornenutt sve te po~etle .zR rodbina. Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dviju obttelji. ugtavnom. Dolaze obieno u subotu i sobom donesu pogaeu. jaja. Obieno mu to daje kodcflkve ito. Nevjestin otac je mladozenji did.snij. . a majka suekrca.e rodbine. U Sinjskoj krajini cesua su i medusobna darivanja. Neki i to zovu na mil' iIi na prelo. rjede i kasnijih godina. a njih dvojica se medusobno ZOV1) badziCi. Kailk!ada ih bude i dvadesetak. U VinaM. 'I'reba ga. Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucu mladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k. Paikije. Mladoz.oZenji sura. poslijemise idu.00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima.neva ili snasa. Nose za dar pice . svekrva 1. na mjesto 'koje joj po muzu pripa.1 slatkiSe za djecu. dolaze mladenkinan roditeljima na mir mladozenje. Kad se rodi prvo dijete. vina.lada . Kada dodu u c:rtkvu. i prlje. Svekar i svekrva zovu mladu nevista. a u gubici mu crvena jabnka.grotutje od oraha s jednom velikom jabukom.6u ti. mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku . do kasno u no c. donesu irazli6ita jela i pica. Did· i baba zovu rnladosenju zeiom.ete njihova u. ali u vecim kolieinama. Nevjestin brat je mlad.e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO. Zena mladozenjma brata je nevjesti jetrva.k'Pl'ije dogovore. jos tkogod oct.Prvo dotaze vee nakon pet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima. Ponese jelo i pice pa kod crkve casU svu rodbinu. voca i razl!icitih slatkriSa. MuZ i .t ide dj ever . onda ona s mladozenjom ide u pohode svome rodu nakon 5-15d. Dna se oouce kao za svadbu. nairne..ne smije se pjevati i veseLiti. Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemh Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku . a majka baba. Muz nevjestine sestre je mladosenji badzo. dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu.da. kko je mladenka !z daljeg sela. a sestra soaetika.enjin otac je nevjestin sv~kar. obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdh sela) Imaju odredeni redoslijed i posebne nazive. roda. te ostaju na pretu. ali samo muskarcivDonesu '~ao i mladenci jela i pica. Uz mladence u pm pooje.. ovna neta}mum na raznju. Ako nj~i zele. nevjesta poljubi svekrvu.aoa. na prvi Bozac poshje vjencanja.kolijevku. Dones:u peoena ill nepecene. a prema dogovom. Za ovaj se obil~a. Dva dana ka. Mladozenjin brat je nevjestin dive:r a sestra zataroa.ijepo:k. 461 .jer u vrijemelrorizme nama prela ~. djever i elanovt b14i.U iduOu nedjelju ))Dzvode« mladu u orkvu. Ugrugll subotu.

tinskiln krajevima oct 5rOOine XVIII do poeetka XIX st. Nekada sou znal~ toliko trubiti da udovae ne maze vise iz-o.Vjencanje u d o v ca ili udovice U svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obicaj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca djevojkom ill udaje udowoe za mladica. Olndc3 k"o kOd. Jos neke autore i podatke 0 o:tmici ~iznovijeg vremena spornenut cemo uz 1znoSenje grade o ttom nactnu sklapanja braka.jse obiCaj Od'l"ZaiO dj~lomiCnQ d. Razlozi za otrniou mogu bitli raz1ic. knj.ja n. kada trube u vmo ·i jeIo. Sirnunovi6 (v. Pettera koji -spominje otmicu. . 462 .!'8·du: VesPIt CUlinovic. str.wJeste li196. . SKZ. IT Citluku se ti rnladiei rnaskiraju u vrijeme svad. ali oni premda prime cast. Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovorio vjeneanje pocinj. Lovrica (bilj. a uz to vooma dobar opis odnosa citava sela prema tasvu praku donosi 0.tu u veome naroda.ti. II: tt2-1l4. Neki udovct nastoje udobrovoljiti mIadiCe i nose za 'zaStitu. svatove i jnrove: ill kad moje Sinjske kra. 39). bilj. ali su mu odgoV'(H-m:»sta. 2:Wje. On navodf: nMnlogi: su po Dalmaciji i otimali djevojke. st:r.34).lma. no svi niegovt podact Vis·€! se odnose na ostale bl se zeniku smilila djevojka.Ilik stroma bio i ne hi mogao po obicajuda.la. no nebt je dao rod zanjega«51l Za pod- vee di:jelove Dalmatinske zagore nego na Smj:sku krajinu.KPnrtamlnov'C. Tragican zavrSetak braka izmedu bogana udovice lisil"omaSnog mladica.ju u klepe iIi stare posude. lupaju i ZVODe te Okiue razlicittrn blizini njegove kuee. kad hi 'koji re.. u blizoj iIi daljoj proslosti pozna. Naroei<to mtenztvno lupaju dck udovac ide i vraeaS€ B vjeneanja. Prom a . Ta. a taj je brak obieno slt. Za obieaje Si!rJ.rzati pa se rastavi. 32(). a od dana vjencanja. Stvarna ill priV'idna otmica bila je. uzjasu na magarce pa jure oko SV8JDOVai trube.. III.jskekrajine . Simunovicu »Mladim danima« . 27) .pan bez vetikog slavlja. cemo.i I. 1.iru_ Najcesce se tocini ako toditelji iz nekog rasloga ne dopusuaju kcerci da se uda za voljeul\ lradi<j<malni Beograd-Zagreb obUk ·pr'bavlj!l:n.u tIUb~.be. donosi Gerasim Zelie u djelu .z it i j e.lmattnskoms isprositi djevojku i tro§iti na. pa: je ooradufemo posebno bee obzira na ueestalost te pojave u Sinjskojkrajini. 2).jme macajna su dva izvQra '0 otmic-i. Ako se Zenio udovac udovieom nisu trubUi. nM'Oda lu~osl"'v:lje.Rasporede se po razl·i6itim mjestima u selu i trube u volovski rog iIi ustaklenu broou te l'Upa. takav je obieaj!« a nisu mu mogli pomoei.. i dalje trube. Jedan udovac iz toga sela obracao se rniliciji Otmica Vee smo spomenuli da je otrmca izuzetan slucaj sklapanja braka. Iscrpan opiSotmice u da..49 otpacima kucna vrata . U Zelovu trube.sa (bHj. Disretacija (Gerasim Zelicl.i podatkeo otmict dzvor narn [e i knjiga F. trube neprestano dan i 11106. Fortti. 44. a to su ..spomenutia djela A. do danas pa oak i u samom Sinju.

53 Da otmlca us spora"I1ogll!~.. S druge strane neki kazivaei smatraju da jre u selima istoeno ad Sinjsk!Og polja otmica sve oesea pojava. Tako Isto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu ulogu imovinsso stanje mladen.niti su dva oblJ. Time se izbjegavaju sl. Taj podat<ik trebalo hi provd je. 113. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajini od prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanja obica.ima ekonomsleu podlogu i u sluCatievlma kada roditelji zele osigurati svojoj kceri. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t1ra. "LovrIIi.materija1ne iZdatke«. Nasilna otmica danas gonovo ne postoJ~ a rijeuki pokuSaji strogo se kaZlIljavaju d pravovremeno sprecavaju.inia kada postojizapreka za sklapanje braka i da se otmice ne poduzimaiu bez sporazuma ooadviju stira.5'~ Lovric tumac.§tva. eta nije bogatij!ih seliaka. <ianije troska: DanaSnje stanje tradicije otmice poka::ru. pa se pribjegava umicanju djevojke da se iza toga.Ja I da bi obi6aji. indirektno i sebi. Mladie se dogovori 5 djevoj!rom da ce [e otetd od njezinih roditelja protdv nj'ihoV'e volje a ponekad i protiv volje svojih roditelja.ka otmice: nasilna i dogovorena. mladica. Otmtca ... dnik ne zna natko ad djevoj6ina roda: Od starijJh pI'Iim'jera mozemo spomenuti Portisov prema kojemu seu Morlaka ljubavi 6esto zavrsavaju otmicama. kad bi vjencao u vecem broju sela .j:e da ana polagano nestalje.i defektna. prosvjeclvanje stanovntstva te jacanje vesa s graclskiim . Drugi razlog ima ekonomsku 'podlogu. pa makar . koje bi mladosenja prtsvojio.i realnije da se ljubavt zavrsavaju otmicama sarno u slufujev. pfsmenest. U vecmi slucajeva mladicevi roditelji zna.iMmu se svidjela pa ju jeoteo bez prethodnog razgovora).aca. str. danas.otme. Oalje Forbis navodi da djevojka odredi vrijeme i mjesto otrnice te »da to radi da bi se oslobodJila mnogili prosaca kojima je mazda dala izvjesna obeeanja«.» Dogovorena od:Jmicapostoji i. ali :se ne moZe reci da jedino ostre zalronske rnjere 'utjeCu ina nje~o nestajanje. sarno da se 'ne hi estvario plan roditelja. 463 .mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga . brzo nestali. U Smjskoj 'krajini zabiljezena takvu dotaricu«.Zivowm. Mozemo konstamratli da se dogovorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga.i vece .bilj. U proslosti se nasiJna otmica desavala u slucajeVlima kada bi djevojka odbila zaljubIjena mladica (. " K:ul!~i/i (v.z. !itr. dok BogiSi6 spominje da je uzrok nasilne otmice »bio prC'ija ili drugi interest. 191. nego to uvjetujeop6j rwpredaik dru.jru da ce on iZVTsitiotmicu. i da su brojlIliji 1S11lcajev'i anas nego prije rata. vece blagostrunje udajom k6el"ke za bogata.:na. ser. ali ua zajednicki sporazam. a djevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiada i s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne . :m. Bo4.mpe svecanosti koje se prema tradioiji i obicaJima provode prUJilkom svadbe pa se za:tJo i k:aZe u selu Cetint kod Vrlike: »Otisla iz Caska. ida ne pos-toji nasilna otmica»jerzene ov·ih krajeva po svojo1 snazi obicno malo zaostaju za musaarctma«.

I>tr 142". str.jevojka ne . S:imlUl.Pupljeniu novije vrijeme pokaruju da je nsstlna otnnca postojala i pruje. toditelji djevojaka danas su ernanciplran! i sprelmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk. umaknuti -umaka je divojku. a.pak dosta odr1.. 121 nek.o i ()na«. PO' nelcim :kazivanjima. '1. Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svim selima. str. 1. 355.telliri.. Jedan slucaj zabiljezen je 1966.. «56 Podaci pl'i!J.iau Torino .ma rnladica.siog stoljeca). kog istraZivanJa. ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1.Skd.91mu. bog8lta urnakne i po nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta. da roditelji spreeavaju udaju za voljenoga mladica jer se me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima.aIa na ovom podrueju.z Lipica :ka.Xiiteljei rodbinu. a u nekim slucajevima odrZail1a je . ali je intervenci:jom milicije djevojka oslobodena.m.a'izgled. Dobiva se dojam cia su stan<:lvn. ru.24 . 0 nasilnOj otmiei govori D. bllJ.o dali privoluza udaju da ill je pirtala. Q26_ 3). iIi kada d. odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznaje i za kojega hi joj roditelji isto tiaik.eli bogwu3.ici jednog sela vise skloni otrmo. .aJr.K:. a. . dok se u susjednoj Vrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku.nov:l<! (v. osooito sta:rti. kao sto bi bilo potrebno da se u selima .zeli poei 'U neko zabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udaju u bog81tije selo.oi donoet i G.ji. Hi smatraju d:a je siromasan i slab gospcrd..e. U'aiko ce.i velike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena. potvrduje -i Petter (polovica pro.8 njime.tj darove koje je primila. a bijaSe i. dovrsila se ona buka s nekoli. 464 . a to je bilo cesto U srinJsk::im selima. pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv<lea pitamo za pojave otmice U susjednom selu.inju. no to hi b~o zadatak posebnoga statiStil!.zi ni tJo. Ne pruza lOgliooo opravdanje otmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka.ko psova:ka i prrjetnja. Djevojka .ROffia 1892.umicanje die»oike.~5 U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z. nerado govore 0 otmici i smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C. u samom S. na str. dok su u drugom otmice rjede.]spii:la. l'Odf.51 Podabke 0 dogovorenoj otmi.. treoa jedino vrati.1 djelu: »La Dalmaz. Mnogi kazva6i. djevojka odjednom.i do danaste da otmiea Illiije. uoci svadbe iliCak i na sam dan svadoe. Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakve posljedice za svoj 00. a rest{) napu. U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq. »Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji ni rijetki ni cudni. Petter.tu i. i da su ondje otmice cesea pojava. Oprruvdane lsu pak otmice u slucajevima.. dota joj je pripremljena. jedan sluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU. i usts- keem . dopustah. svadba vee dogovorena i pdpravljeno [eio i p~6e...sta. ako je lijepa 1.a i 51. ... a pl'1ije par godina desila se i misilna otmtca. U vecmi slucajeva uzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl. Modr~eh. rnladica nego lJjeZi s voljan:im. a naposon P'I'ijateljstvOm . joj brak .steni mladic ne tra. lb'j d.'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioa pO'tpuno bezirazloma.zurn nije l'ijetka. Wise i.'Ovic u pripoviJeci R u die a: »Oteo je silom nekaki momak napovraeku s derneka u pjano doba. Ii tesko ga je objasniti.

Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oe jecmak (je6mica:k) na aku.5 velikim ocima . a irnat ce 6blik i boju pozeljena jela. kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQ brecalo kao da. zavreduje posebnu psz-nju i jos temelj:i.tije istrazivanje u Sdnjskoj krajini jer se ondje. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispovjecUti. Gledanje nek. ill :sesjetli pa poreli Imkvo jelo.elji.ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete . Uz to djevojka. je netko umro. Otmicar >i. vjerojatno. Zato je razumljlvo da je poneka djevojka s apatijom primila i nasilnu otmicu Ii javno potvrdila da je hila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u rodi·teljSku kucu..na budutern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelu tijeLa kojega sa majka primila.jer ce se u njoj smotati dijete i tesko oe roditi. S obzirorn na sve te cinjenice otmica. aako pojede orahili badem blizanac (dva plods.. voce ill kakvo god jelo. Ona ne smije nosite teSk. a uz to je i crkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja. Ako [ede zeca dijet. U uelQjm selima.e stvart i ne smije proci preko procipa . tres. PTsut. iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svih pmsutnih. a ne ostvari tu Zelju i prttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela.novi postotas. premda su zakonske odredbe bile stroze. odrsala bolje nego 'igdje na podrucju Hrvatske. pa se u Velieu kaZe kako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg30 Narodna umletnost 465 .I'o osudila. vrata crkve do oltara.Hdje crvena) . OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJE U Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojima je eilj oSigura:tli zdravlje i normalan izgled budueem dijete-tu . Postoje i jela koja se ne preporucujutrudnioi. koja je jednom oteta. zeeija usnica . voca Hi piea.'a da bi ill kazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu u Split i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od.ad pozeljena 'zeOijeg pecenja :ltd. otmsca na uk:upan broj sklopljenih duzem vremenskom perfodu.kve majcme. Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka.zavati. ne maze se vratiti u rodi1Jeljsku lcucu jer bi je okolina ost. skupa spojena) vjerovalose u Velicu da ce roditi dvojke. akose i pokaje sto je to uCiniIa. No i samatrudn:iJca moze biti nosilac zla. postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pridr. kaze se u Glavicama.nja (aooja u proljeee postaje izraz.la onemogucitd otmicu. . ukucanl ee jaj svakako nastojact udovoljiti 2:. Taka ana ne smije Iest: puZa jer ee joj dijete bit!i. grbavca) jer ce joj i dijete biE nakazno. balavo. pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Zero a:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo. kao etnosocioloskt problem.e ce jOj biti drecaoo . Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo. Zbog toga. brakova u jednom Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslosti hila brojmja.zelje: grozd. Aka trudnica osjeti 111ti:tiS nekog jela. Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudi koji imaju po sebi oznake ta.

Ako se . ZatfJ ima trudnica koje ESe duze vremena stan i priceka:ti da se volovi okrenu U oranju pa da prode iza njih. . nekolfko dana.o je bio teZak porod na rodilju se stave mooi svetaca.. okrugla kupovna peciva nanlzana naspagu (neki donesu i do 100 komada).. Obicno su babine U nedJelju. ~tr_ 67. a govort se da su je nek:i.i da Jaea misiena tJtiva. time se hran. Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta. Neki kosuljteu odmah zakopaju. Kurnovi mogu biti od vjencanja ili se uzmu za krstenje. U starije se vrijeme to manje slavilo nego danas Kazivacica iz Hrvaca A.ensko dijeva. a to slavlje zovu pir. praznovjerja nego liz uvjerenja da :de takva knpeljzdl'ava . Nekad u selu nije bilo babica. a ona njemu carape. a nastoja1:i su je pozvati na vtijeme. oct ukucana.. rize i sapuna. peskir (ruenik) i kosul]u. junak i da ce brti »znanstven« (ucen).str . Kao prvo jelo rodilj. a za kasniju djecu rnanje. daje rodilji nesto novaca.Ak..nuti u jaram. Kada kum sa krstenja donese dijete. govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunaju datum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile i na putu. kaZe se da ee roditi . Donesu jcij manestre s jajima.rodi rnusko dijete.se po (pola) . a napose slatkisa i tortu (u novije vrijeme).z. dok drugi podatak jz istog . Neko se dijete rodi u kosuljici i kaze se u Hrvacama za to dijete da ce bUli jako. Kum uada dariva babicu noveern. ali ne iz. poslije poroda . Radan kate da 311 prije ljudi bili siromasniji pa nisu Lome " Lov:r16. Ibfd. .{(· rodalja koja rodi I musko dijete na neki na6in je prtvilegirana. U pohode dolaze samo zenske. Na krstenje rnost babica iIi zena koja je pomogla pri porodu i kum ili kuma.te malo.ctite. Ako ima pjege na Iicu. Mo trudnica ima vise izboeen trbuh. a zatim dolazi u posjete rodbina s darovima. bill ce zensko d:ijete.i. !~5 . a ako ima wok trbuh. jer stili <Xi metaka. kokos. 1~5. 466 . pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu. ostale raalicite hrane. Slavi se obicno za prvo dij'2te. euvali i nosili za vrijeme rata. Ihid . Lovric tvrdi da su zene prvih deset do pennaest dana svaki dan djeeu prale u hladnoj vodi. U Sinjskoj se krajini kaze: »Rodilo 'se dite« a za zensko»Rodilo . Ti se posjeti zovu babine ill babinje.59 Kad zena rodi. majka. rodit de musko.sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijete rodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. Lovricev podatak da su Zene radale uspravno stoleoi i vezlici se 0 gredur. a ako j:oj je cisto lice biti oe musko. Dijete se krsti 3-14 dana poslije poroda. str. se daju frigana jaja i kruh .• ..ili idu kumovt i koja zena iz rodbine. prvo joj prilas. bez iCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zena spremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrtjeti: ispovijedila se i prteestdla .!\ mje u nasem terenskom istrasivanju u Sinjskoj kra)jini nigdje potvrden.i oprostila.. U svim selima poslije k:rstenja je slavlje i rucak za kuma. malo pica.

te kumove oct vjencanja. 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta ni okrenuti. Rodilju se pazilo nakon poroda. pir i po . Otada ona smije opet iei u crkvu.. a on njoj novae. je uz molitvu uvodi u crkvu. traze prosjaka da ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu.dva dana i pozovu svu rodbmu i prijatelje. Muz nije srnioprilaziti rodilji. 46'1 .je ta pamja bila i pretjerana do . a nekad nije bilo sanduka. pa tomprUikom rodilja daruje vjencanom kurnu terluke. To se drzalo dok dijete malo ne poraste.su stavljali na neko postolje ili na postelju i pokrivaIi pokrovom. zato sto je isao gledati renu i dijete. osusitt i onda upotrebljavati. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZe musk: pir ilivelik'i pij. a svijeca mu gori na glavom. nenoseno svecano odijelo »da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa«. Danasmnogi ne nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr. jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~a sve do sunca zaqora . a ujutro se opet pocinje.je 24 sata. ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca. OBICAJI UZ POGREB Kada Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana. Preko noci se na narice.zalaza sunca. onda mu se prekrize ruke na prsima. a te se prede stavi i na kriz. u kuci ostl3. a za muSiko vise. ali se ipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeoota casti sve poznate pa i nepoznate. na prsa mu stave kriz a preko ruku Mrtvaca treba ohrijati. upali se svijeca. U Dugom Polju. U posljednje vrijeme i U selima SiDjske krajine stavljaju mrtvaca u sanduk i. Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj se pokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede. . »Lako je bogatom slavitJ i pirovat« . mati to uzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku ( kolijevku) pod glavu da bolje spava. moraju se opet oprati.a leti kraj vatre. umire. pa ka2Jhrac iz Gale navodi da . okupati i obuCi u novo. Neki slave musk.a uz zenskozenski pit ili mali Pir. Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo. Kada mrtvaca apr-erne. crkVlU i svecen:i!k. Umirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast. pa su se u stare vrijeme rugali da je neki muskarae kao baba. ako ddjete dugo ne progovori. sest tjedana poslije poroda prvog djeteta. Djecji povoj i pelene nisu smjele ostati vani poslije mraka »jer ee se djetetlu desiti neko zlo«. a nevjeneanu mladicu Hi djevojci ruke su polozene niz bokove. Ako je mrtvac vjencan. u njemu ga pokopaju. Ako covjek umre po danu.00 rnjere da su rodilju postavljali d. mna ide prvi put u krunicu. bieve i kosulju. Mrtvaca . Ako su o stale .slavili sve te prihke. Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze.kaZ€ ova kazivacica.

Prijateljice poenu odmah pripremati tzv. Mali se jedan sat. sedmine za koje se kolju vol Hi' krava. 16-19).az. a drugi prihvacaju. No katkad. a zenu da je bila dobra. pazi se cia se nitko ne napije. potvrduju to Ii podaci s terena. pa 'i dok se od groblja vracaju kuei. Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J. Ti vukodlaci »siluju tude Zane.. Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika. VUkiocUak je pun krv. a pos~e pola noei :pije se kava i rakija. pa opet mole. da je bio dobar 6ovjek.. tek sto se smrkne. Za veceru se jede PTSU1J i pije vino do pola noel uz mezu islatkiSe..Zu: zena koja narice. Dok je mrtv:ac u kuel. macka.a Petter kaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama brigu oko kuce pa i kljuceve svega.posebno rodbine.. Sir. budu ponovno silovane. a naroelto kada sprovod polazi iz kuce i dok idu s rnrtvacem dogroblja..ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku. Osobito mnogo ljudi. debar radnik itd. ~t( 22g.rilJifemi jela i picaza prisu1:!ne. Morla6ki zupnici ima.trbuh. Narikace (njih 5-6) naricu ci~elo VTijetne dok je mrtvae u kud. U Glavicama mi je k.mis Itd«. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi l){':hljaoi« nek. Eva samo [edan primjer naricanja iz Dugog POIJa: za . ali ga ne moze svatko vidjeti. Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1iki petak uzeti kolac. . Ovo narioanje spommju Fortis.i koja iseurt kad se probode i tek tada je umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje. a onda cine predah. Lome kaze da vukodlak postaje od pokojnika »ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba prede kaleva mala zivotinja kao pas. samo ako im nema blizu muzeva . marljiva. skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvaca cijelu noc da ga cuvaju. Cine to oni koji ga euvaju .istlarru na njihove zelje ." IbId. koja place . Vjerujese da tteba euvati rrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio. Razilaze se ujutro. se desava.. oak i saljive. malo priCaju. nabrajati. U ovim selima cUje se izraz narikati. "~ter. Ejecte se cuje izraz naeikace. 468 . .. ukucani i rodbina stalno narieu.ju razlieita sredstva ·protivvukodlaka ..ko su ih vukodlaci prisilili da pr.. da morla. zaliti i oplakrvati. ali se pi'icaju i druge price.wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! da cuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ili popudbina. Petter i Lovric. k:oje se ne stide prrpovijedati Ka. nego ka. 1&2-163. Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa. . a kako je on nije mogao konzumi-rarti.a zena koja bo narocito dobra zna.6L Rodbina i susjedi donesu prired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvac u kuci. otcorttf -grob i kolcem ubosti rpokojnika u misinu.6 njegovim osobinama.. a placernh narikaca nema. (60 Radice i prtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domacice i tako zamjenjuju ukuCaihe u p. kad tmaju kod sebe sredstvo protiv vukOdlaka. Vukodlak noeu dolazi da obide ukueane. Beziea 0 muztckom folkloru (hr. Iako se oijelo vrijeme pomalo pilje.cke zene (narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan.

u franjevaokoj odjeei. se u sanduku nosi na groblje. Sprovnd se zaustavlja na putu kod kapeUce sv. nj snao sanduk. Unose mrtvaca u crkvu i tu se opet rnolr. a ne kopa se uzemlji pa nije do. ObiCno je grab saaidan od kamenih ploca. Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja. a pod glavu jastuk. u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabiraju najsvetije: . dak ih u selima uz plodno Sinjsko polje nema. Poslije drugoga svjetskog rata :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice. ajme mem k:tika:vieL Kome Sidicu ostav~ja. str. Pred sprovodom jedan eovjek nosi kriZ s razapesim lsusom. Kazivac iz Glaviea spommje kako su zene znale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli. kt:i ce ih ooduCiti. Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee i posbavlja ria rrosila sto ih nose 'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima.i mrtvace u Sinju. usput se edmore na jednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. Taj podatak donosi i Lovrid lIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a »da ce se u dolini Jazafat svi morati pojavild u haljinama. te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom. Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinj gdje se prtdruze i svecsnici. Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja.a pratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo. pred sprovodorn se nosto hijah barjak. 178'. ko li 6e llskolovati? Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu. izmedu kojih se preplete uze. Takva su poeivala brojnija u VrliekQj k:rajini i u nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare.) uperiodu do drugoga svjetskog rata. Umrlu djevojku oNacili S'U kao za vjencanje. 461» . Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk. da 5U S8 ukopal. Mrtvac se sarno u bogatijih i u izuzet. pa u njih moze stat. Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom. U nekim selima (kao npr. a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi. Ante gdJe nosUa spuste na zemlju i prisutni se mole za dusu pokojnika.Ajme mem. onda S8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca. a do prvoga 5vjetskog rata bio je obicaj. a pred polazak na pogreb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinju glasnije kukati i nabrajati. aka je umro mladic Hi djevojka. i sanduk. votjno prostran da bi U. Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1.nim slucajevirna sahranjuje u sanduku. kumu Sf till pnip6ru-cija. Nakon pokopa pokojntkova je " LovrJ<l. Narocito veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva »Kcert Marrjine« . Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. a onda tzvadi i sahranl bez sanduka. ko ce jl1 odgojJ bi. u Gali i dr.0-:): Mrtvaca polazu na postelju ili na postolje. snco moja. narocito u pripadnika pojedinih bratovstma.

ne ukljucuje se ni muzrka sa radio-aparata. Nakon pogreba sudionici se vracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem. Tu. a ne klecec kaa katoIioi. sesta slavr. B Tijarici godinu dana poslije smrti svake nedjelje idu na grob . jedan napravi k:rti. Mrbvaca nose i u hodu se rnijenjaju..Ja se zaJujem za vasim ukucani idu na grab pokojnika i narieu tn nedjelje poslije pogreba. Svri su grobovi katolika i pravoslavnih nogama prema istoku. Kad se dode kuci. To se zove sedmina . ako je kome tesko. a to je zato da se ne ide mrtvaou za njegovim tragom. a glavom prema zapadu. se mole" a kad idu dalje. svak opere rake cia se mrtvacevi grijesi ne nose sa sooom.i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine. Preko rake dode jedna ploCa.'<L grob zauvori. zalost za pokojnikom traje godinu dana.na Mrtvd. poskropi vodtcom i mali se. u blizini pokojnikove knee ne pjevaju. samo se nevjesta dovede u kucu. kako ih je opisao Vlado Kozliea iz Veldca:' »Ukop je oko pednepa do dva sata po podne. a sa strane bedrenica i sve to kamenje koje je iznad zemlje zove se sdnjal.krecemo u drugom smjeru kUci nego smo dosli. kaiko se iskupi rodbina iz daljeg. nlt.obitelj duma poeastit. a na nju zemlja. a onda prestaje zaljenje.z na kamenu kraj kojeg je bio mrtvac. u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosili pokojnika. Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednji ukopan u taj grob.i na godisnjicu smrti. Tu se goste bez galame i pjesme. Tu spuste nostla na zemlju i stave mrtvaca kao i na groblju: nogama prema Istoku. Onda se donese pice i domacin je vee prije zaklao najboljeg brava pa svt om koji su bili u povorci. No u novije vrijeme neki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. makar koli:ko ih bilo. svi idu kuci poikojnika i to jedu i pijtt.:tvori.Za pokoj duse onega koji je otisa ad ove ku'ce'. Kako postoje razlike. pa se za to vrijeme u kuci ne smije pjevati 11i svirati. Kad jse grob zs. a onda se krene od . Prijatelji daju saucesce: . Ako sesin treba zeniti. Isto taka danas su u mnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicaj pogreba nesto izmijenjen. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca po jedan grumen zemlje i kaze: . se: . Ipak.groblja kuci na rhstok. U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku. a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane i pica. pokojnim N. ozenr se ali bez slavlja i veselja. . stavi se mali kamen kod glave i na njemu samo naklese U Sin1jskoj krajini ' 470 . Kod nas se molt ostojec. Mrtvaca se nosi na dva koca preko kojih su dva poprecna d. Kad se godina smrtl. okad'i se grob tamjanom. DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. ked nogu podnosnioa. U nas se nosi sa zapada do groblja.rveta.i narfcu. Nazdravlja. dan . Na groblju se lskopa raka. spomenut cemo na kraju i opis pogrennih obicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie. a uz pjesmu i u vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi.Od zemlje si i u zemlju ides'. a Dna dva drveta ostanu ria groou. Kod glave je uzglavnioa. pa se malo vise proves-ale i »otpivaju« (::ak i pokojniku razlicite pjesme.IDoloi se vrate kuci.

Jmutli. [engije. sto je sve pricvrsceno na vrhu zastave. rucnik. krada mladenkine cipele. opisi 01):16aja U eitavoj Dalmaciji. grancica zelenila i ziva bijela kakos. u nekim selima Sinjske krajine sve cegea pojava (kao sto se odrsava . Mnogi elementu svadbenih obicaja.carape. Jedino mozemo ista. Dapace.. ali ponekad ti:eba upitat!i i nekoliko Ijudi da hi se dobio [edan kompletan tekst. ko]'i jestran naprednom i razvtjenom drustvu. jer su ga gotovo sVii zaboravih . djeverovi ·1 kurn. a zastava se istakne van krozprvi desni proeor. Kako tli opisi ne daju pouzdana regionalna razgranicenja. lma razlika 11 tekstovima pjesama iIi dijaloga k:oji se goyore u pcjedinim momentima svadbenog obreda i ooicaja.koja obraduje 'Lskljucivo obieaje u Sinjsko] krajini. U ovom srno se prilogu u prvom redu Jcoristili zapisdma iz novije rukopisne grade. nego SU to vecinom opeenit. 2. pojava maskara na piru. prvenstvo religiozne oznake. ne obavlja se prosnja na nekadasnjt nacm. Nekadasnje tekstove i pjesme uz pojedini dio svadbenog obreda znaju samo stariji..i u zaostalim selima Makedonjjei Bosne i Hercegovine). a katkada i rnladenci budu u narodniim nos- U poglavlju 0 Zivotnirn obic8{jirna iznijeli smo obicaje i vjerovanja uz zenidbu porod i pogreb. obavezno se nosi zastava okicena tradicionalnim darovima za barjaktara.tne. Ijubljenje kUCnog praga. Iz proslosti nemamo mnogo literature n]ama . lako se voze autobusima ili au tomobilim a. razlicite igre s trazenjemotkupa. kao pjesrne i tekstovi dijaloga prilikom »trazenja ovce« kada svatovi dodu po mladenku. Opseg ovog pniloga ne dopusta analiziran]e sli enos tii i raalika svili dijelova pojedinog obioaja na samom podrueju Sinjske krajine. 3. ali ipak i danas nalazimo ostatke stare tradioije: L Gotovo u svim svatovima i danas se nastoji da barjaktar. u selima smjesterum u brdovitu podrucju oko Sinjskog polja.Barjaktar se vozi u prvom autobusu.. i u Sinjskoj krajini svadbeni S8 obicaji sve vise reduciraju i gube nekadasnje.da se U Sinjskoj krajini odrzao oblik sklapanja braka koji je danas uglavnom nestao u drugim dijelovima Hrvatske. a mz1:ike da su gotovo nezna. ato BU: kosulja. pogottivozato sto su td podaei sistematskri zapisani i provjereni U obadva dijela Sinjske krajine: l. Nove pjesme(osobito stranoga porijekla) uz pratnju harmonike jOs uvijek nisu potpuno nadjacale tradicionalno pjevanje rete. ne mozemo znati da li se koji podatak odnosi na Sinjsku krajinu Hi koje drugo podrucje. ali mosemo konstatirati da slicnosti postoje. kao i u tekstovima pojed:inih igara. u selima uza same Sd. a to je brak uz otmicu umicenie. umivanje svatova i razlroita darivanja te nazrvi pojedinih clanova svatovske druzine imaju sU6rl'Osti ne sarno na podrucju Hrvatske nego i Jugoslavlje i drugih slavenskih drzava. ne izvode se mnoge nekadasnje igre. kazivaci tvrde da je taj oblik sklapanja braka. »provjeravanje: nije Ii mladenka sepava. Ne euju se danas usvatovima stare svadbene pjesme.njsko polje i 2. Kao i drugdje u Jugoslavijri. 471 .

tj. Sigurno je da ce obicaji uz svadbu.z. Pepelnica je porrncan blagdan pa je tako poklactni period svake godine razlicite duzine (6-8 tjedana). nisu poznati i u ostalim krajevdma Dalmacije. izvodenje razlicitih sala.zajedno s pr1Todompostajufu:vlji i stanovnici onaga kraja. Gava. Bogojavljenje je uvijek 6. pase maskare odrzavaju subotom iIi nedjeljorn i nalvise u drugoj polovici sijecnja.n.pa se U svadb] uz njih obavezno cuje i ovaj tradicion.]e: Gava..i uveseljivanja ljudi. porod i pogreb i dalje do~ivljavati stanovite promjene i reduciranja.zU.jiroa doslo je do pojednostavljenja. Danas je vecina stanovnistva zaposlena u gradu Ili naskolovanju. Pokladno rnaskrranje. GOdI. U obi6ajima uz porod i pogreb nema nikakvih izuzetnih mome. a ne znaju nekadasnje znacenje pokladhih obieaja i vjerovanja kojih je uloga hila u prvom redu apotropejska63 odbijanje zlih sila ad ljudi.. ali naicesce zavrsava oko polovice mjeseca ozujka. " Milo"!I!l 1939 . stoke i stanova i time oSiguranje plodnosti i obilja Pokladno vrijeme traje od Bogojav· Ijenja (Sveta tn kralja) do Pepelniee..1. Maskare u Sinjskoj krajini prrreduju se u pojeddnim selima u pocetku veljaee. 12.znike kojima ispracaju zimu ocekujuci skoro proljece.. izvodenje rnimiokih [ill scenskih igara itd.JI OBIcAJI Pokla.a. kada sunce pocne jMe grijati plodno Sinjsko polje. Naijvise su se maskareodrzavale potkraj sijeenja i na 472 .. gdje te maskare najvise idu selom »na pokladnu nedjelju i na ona tri dana« . rasireno je ne samo u Sinjsko] krajini nego i U ostalirn krajevima Jugoslavije pa i dalje u svijetu. U obilazak sela islo se radnim danom. Nije se drzalo odredenog datuma. ali je gotovo [ednako sigurno da ce se oni i dalje odrzavati i mozda {iak sf'Jvarati nave oblike.alni nacin pJevrujja. stvaranie buke (napose zvoncima) sakupljanje darova. a.i). nata kojli.str . do pocetka korizme.!. (dal. I. Danas ucesnioi pokladnih rnaskara smatraju da se maskare prireduju jed. ali ima podataka da su bile i na pocetku ozujka. B. ocemn ce kasnije biM jos govora. obilazak sela.dni ohiC.a dana hn-atsklh narOdnih obil!ajll. I . koji se pripremaju da sto bucnije i veselije proslave pokladne pra. U Sinjskoj krajiniza ovo maskiranje narod zna samo rme mackare. fJj .titn. III) mozemo ih nazvati i pokladnima suo potvrduje i podatak iz Dtema i drugih sela. nego se iskorrscavalo suncano i lijepo vrijeme.ji Vee oko polovice mjeseca sijecnja. pa naijvise na pocetku tjedna. a ne pokladne maskare. danas na pogrebusve rjedecuje narieanje u nekadasnjem obliku. GODISN. -.:i:noradifzvodenia sala . a neki dijelovi se potpuno gube pa se.. U vrijeme zimskih skolskih praznika. 1 (lio. Medu. I u tun obica. npr. prema vremenu odrzavanja (a to je pokladni pertod oct 6. da bi seza sudionike potkraj tjedna mogla prirediti gozba. Zagreb razlioito vrijeme. garavljenje.

akatkad i oko nogu. Turcin svuda trati harae. Ponsgdje did vodi maskare. govori: »Vojsko. Krnjese iIi Krnjevala. . rkp.6.. U Sinjskoj krajini Krnjo postoji u pokladnim maskararna u Sinju. rnozda.vo. odreduje pravac kretarija maskara. Bani" facie Rozin.r. s prvim danorn ltorizme.. vise obaveznih figura. 18. Ovdje oemo za:to donijeti samo opis tih rnaskara. Vojnic i Dicmo. Oko pojasa ima objesena zvona. Arambasa je redoslijedu. jest figura Krnje. a to se nezn. TurGin U rnaskarama sela Graba daje »potvrdu« da je osloboden od poreza domacin koji rnaskarama ponudi vino. Domacinu je cast ako se selom govort kaik. Otok. Zdra.0 sudenju Krnji vise podataka donijet ce u vee spornenutom prilogu N.a posltje Pepelnice »)VL'Se nema kamedijal(. Zapovjednik maskara ide na celu povorke. Figura Krnje poznata je i u drugrrn krajevima Hrvatske kao Pust (Istra). Branze. Pokuui (Lastovo ) i Fa. lice mu je pokriveno obrazinorn Ili barern nagaravljeno iIi obojeno. zivjeli svi koji ostajete« l U vecini sela did ide na celu povorke i domacin mu dade slaninn koju on do iduce kuce nosi nataknutu na sablji. Tu su i utjecaji crkve koja odreduje vrijeme trajanja pa maskiranje mora prestati na kraju poklada. a u Velicu sijeee kupusove glaviee sabljom dok mu ne daju dar. ako drugi domacin daruje ve6ikomad slanine Hi prsuta. pop i 81. . zastupa maskare pred organrma vlasti. INU b. a utjecaj gradske sredine (prvenstveno mediteranske i srednjoevropske). Did je obueen u smedu narodnu nosnju ali staru i poderanu. pa onaj iz sela Graba. koji ce takoder donijeti i bekstove dramskih igara sto ih izvode maskare Sinjske krajtne. 473 . i ove maskare u Sinjskoj krajini nisu Iskljucivo stara narodna tlra4icija maskirania. Folklotna gra~1I !linjsk e krajine. te u sel'ima. 328.l U gotovo svim selima Sinjske krajine te niaskare pocinju oko sredine pokladnog perioda tkohae sijecnja). 1'I1ko1'1 }lO. Turcin nareduje polazak iz jednog sela u drugo. mi moramo 16 jet smo presli . str. 1958. npr.a lice mu je pokriveno obrazinom. zatirn su tu raalieite figure vezane uz religiju (biskup. 'I'uropolje itd.sruk: (HTvatsko zagorje. vee i pedeset krlometara i jos toliko imamo.).nitool~" :Rolin. Mesopust (Novi VinodoIskD. U gotovo svim selima Sinjske krajme maskare imaju. od njih primapoklone i pica. Kao i u drugim krajevima Hrvatske. Za pojasom ima pistol]. a u neklm selima Turcin.kdda prijasnji I stavlja ga i idemo u torbu. U ime maskara razgovara sa seljaeima. (Sultan) ili ammo basa. ali najbucruje i najveselije BU na pokladni ponedjeljak i utorak. pazi da se tko od maskara ne napije i ne stvara nered. kao i drugi elementd pokladnih igara. did s. a danas negdje nasi samo zracnu pusku. a veei komad na sablju. Turcin je obucen u dugu odje6u koja manje-vise uspjesno irnitrra tursku. tj. did.). a arambasa prenosi zapovijedi ostalim maskarama. nekada je bio naoruzan puskom i saoljorn ili macem. pokrett Posto nam je put dalek i ne more se ovde zadrzavat.. u ruci nosi mac ih sablju. Turcin zapovijeda. a to je najcesCe tzv. te su se kretale po strogo obucen u narodnu nosnju Sinjske krajine.a dalje. god. a imale su i u proslosti odredenom Na celu rnaskara Isao je zapovjednik.o je on dao najve6i poklon maskararna .vsto je svakako direktJni utjeca] Sinja i Splita .

Nemsia ili miada je mladic koji se obuce 1 namaze lice kao djevojka. Neka mu djevojka stavi TIa koplje krumpir ili crveni Ink. Ovde 6enas darovatt. kao za vjencanje. jedino nema mladozenje (izuzetno je It~66. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja. Obueen je u narodnu svecanu nosnju ill bijelu nevjestinsku nosnju.U posljednje vrijeme maskare ne sakupljaju meso i slanmu [er ne zele omast1iti odjecu nj muciti se nosenjem velik. Barjaktar ili br1frjoobuten je u narodnu nosnju ad smedeg sukna. vidite. da S8 opet. stable akacije u ZeIovu. stari soat.· a katkada je to kakva velilca marama ili nekoliko rubaca. jer om ne piju vmo. u maskarama iz Graba bio i mladosenja). a ne sakuplja.ju za posuje. da budete dogodine vi i mi ziV'i. lisee Hi iglica.a predstavlja svatove. bic"Ve i terluke. neprestano na celu te skupins. pa sakupljajusamo malo voca i primaju svekoli6ine ponudenog vina koje vecmorn odmah konzumiraju.i od djevojaka da stave. Ako je domaein darovao dida. a ujedno rna celu citave pokladne povorke te na barjak skupIjadarove od djevojaka koje muna vrhkoplja nabodu veliku i rumenu januku.jengije iIi cure. 474 . kum. Kad maskare dodu pred kucu. te kakvih slatkisa. Kao i prilikom svadbe barjaktar ide.. Aka ima prrlike. To je borovo drvo u selima Hrvace. did je uselu Otoku pocinjao pjevati. Nevjestinu pratnju cine jengije. kako kazu u Zelovu »namazao lUU onda maSkarezahvaljuju i pjesmom: Hvala teb:.uvijek liJepo obucen i nije maskiran po lieu. OJ} joj to baci u glavu. a svi su za nijm prihvacali: Eva knee Ii odiaka. diver i kum. Barjaktar skine jabuku s barjaka pa trai. a uz to na barjak (iii na raslje. didu bradu namazau (vuku brad. putem mi je spala [abuka.og tereta. Nasi barjak. ruenike. diver. aka urnjesto barjaka nasi drvo) nabaee kosulju. Sa.u namazata). Neka bi~ 1.IZ plantne. domaeine. kako je zabtljezeno u iselima Han. i u ovim su pokladnirn svatovima: bariaktar. D selu CitIuku zavrsavaju piesmu: sablju«. kornad mesa il' slanane.1 u pokladnoj povorei. nadsmo!« Povorka maskara obavezno ima jednu skupihukuja ide na celu povorke. U nekim pak selima umjesto barjaka nosi drvo s rasljama kojemu se oguli kora.a moze biti jablan ili drugo koje drvo. najcesce trobojnicu. D selu Diemu zahvaljuju na daru rijecima: »Fala.. sto Si 'didu danvao sabIju mil namazao. drugu: nEVQ. doore :'>'ene i Covika. Ramljani i Bitelic.mad mesa pseenoga. Ko. daj mi okiti« (Otok). nast dobri prijatelji. Citluk i Vojnic. taus. Casu vlna erljenoga. ako SH sakupljale slaninu.kupljene jabuke barjaktar daje djeel koja S1. nemsta.

za narodnu .Foto: ))Ma§kare« iz seta Otok: dotaze u Udovici6e. Kako je ona jaka i krupna tome se odupire pa se poslije prica kao sramota zadida aka je nije uspio nijednom povaliti. ali se ipak 475 . tj. Tom l-oziebm je glava potpuno pokrivena.stavljaju djevojke i skupa s mladicima idu iza nevjeste i djevera. 1966. Iza skupine koja predstavlja svatove u pokladnoj povorei idu babe i did'i} te druge odrpane i ruzne figure. desetak parova u narodnim nosnjama gdje jedni pred. Svi mladici obuceni u djevojke i jengije iskoriscuju jsvaku priIiku da poljube i zagrle djevojke koje dodu gledati maskare pa se zato djevojke cesto zakljucaju i samo s prozora gledaju igre maskara. a obuceni su u svecanu narodnu nosnju. a did juri za njam i nastoji [e na silu povaliti i imitirati nad njom spolni ctn. a katkad ih ima na desetke. Trek. Pratnju svatovskoj skupini u selu Vojnic cine cure i banduri. U nekim maskarama baba se hoboze brani. MOOu babama. I sami su seljaoi nastojali povaliti babu pa je maskare brane. predvo(1eni barjaktarom Z. jedna se istice snagorn i krupnoCom pa u nekim maskararna ana predstavlja s jednim didom braeni par i liZ ljubavne izjave s njim izvodi opscene prtzore. jedino 5 djeverorn zaplese kolo i zapjeva pjesmu.tmjelno~t) kojima lica nisu maskirana. Nevjesta je skromna i sutljiva. U nekim pak maskarama baba je sarna. na glavi imaju oveje kozice S runom okrenutim napolje. t lnsiiiu. a vidi se sa. Katkad je u pokladama samo jedna baba i jedan did. Kosice su iznunra ojaeane pruticima ili razenorn slamom da stole uspravno na glavi u visinu 50--80 em.. Didi su obuceni u poderana odijela. ako ill ima vise.rno lice koje je nagaravljeno.

slanine u maskarama iz Graba. premda je hila ztrna. maema tra~fnesa i prsuta za maSkare . ali ntsta ne govore i ne izvodesale. Izvode to u bliz:ini kuca gdje ima vise Ijudi. nasi lance oi juri za djecom te. Medo je zaogrnut volovskom kozom i jedan. crveno oboien i njime izv. U nekim maskarama baba nasi balmce tj. Slicno je i 5 figurom kauboja s falusorn oct. »Pokojni Bl'az« je lutka od slame u muskom odijelu koju nose maskare iz Graba u posebnoj skupau maskara koja predstavlja sprovod. a nosi ka:k:vu veliku knjigu iii sund-publikactju s golisavom Ijepoticorn na naslovnoj sttani i odatle »cita« molitve i drai ptopovijedi Hi rspovtjeda. nagaravljena ilea ill seaxapom preko liea pa do najraznovrsnjjtn. bio medu njima i trboiwsa ili trborws s bisagama.rmluje s didom dok je on ne povali i to na gnojiste ilismetiste da se prisutni vise smiju. U povorci je i »slijepi: guslar koji pjeva uzgusle. Jedna skupina odraslijih djeeaka su Cigani. (Otok) . skih bica jedino dolazi figura aaoota s rogovima koji je obueen u telece krzno.a iza sprovoda ide udovica pok.. Elaza koja kukaza njim. Nakon pregovaranja domaein im daje da jedu i piju 1 tima uizmiruje« stetu. dok su maskare vise skupljale darove. Od zivotinjskih figura jos se u nekim selima javlja figura medvjeda. te zahtijevaju da plati globu. je U prijasnje v r-ij erne .odi seenu s babom. bika ili krave i konja. Ti su rondari nosili puske pa dodu u kuonog domacina i optuzuju ga za prekrsaj i nacinjenu stetu u surni. lutku koju joj did nastoji oteti Ili je to bal!in<6e djeCak koji ide uza nju i brani je ad dida i seljaka. potpuno goli i ogrnuti jedino jednom plahtom koju su povremeno obkrivali radi pokazivanJa faIrusa Ili su imali glavu p1'ekritu. a bih SU. U maskarama se redovito vidi i pop ili biskup obucen u dugacku odjecu koja imitira svecenieku. . Slrcnc isticanje falusa vidimo 'i u podatku 0 maskarama u Otoku i Udovicicima gdje su u maskare 'isli neki muskarct nagaravljena 1ica. a preko tijela samo rnrezu.jez. I uslueaju da se Turcin svada s diverorn pa ga »ubije«. U najveeem broju to su mali djecaei koji se razlicit. stiti maskare fli ad do. U selu Hanu zabiJ. svi sk:upa »mole: zanjegovu dusu. pred njim je pop 1. a druga predstavlja trudnicu i molt pomoc od prrsutnih. doktor iIi pop ga ozivljuje na molbu nevjeste. (Han). U maSkarama je redovno I tioktor (ili dvojica doktora) obucenih u bijelu odjecu koji »Iijeee« pojedine ucesnike povorke.e posao. Jedna Oiganka gata iz karata. a nekada i rondari (poljski ouvari· i redari u selu i. U nekim maskarama javljaju se i triruiuri eandari. U pokladnirn maskarama ima joscitav niz razlicitihfigura. zatnm starer i starice i niz maskara kojekako obucenih. cak :i suvremenih maski. tJ nekim maskararna je i brijac koji prtlikom brijanja »usmrti« neku maskaru pa je doktor ozlvljuje ili ozivljuje druge msskare koje putern padaju toboze od umbra. Od nadzemalJ. Nareduje mu da plese i kada je ot476 . obuceni u poderanu odjecu.eno je da did rma falus izraden od krpa. ga vow vezana na Iancu. neprestano lupaju i traz. Blaza nose na no sllim a.o masktraju. nose uza se rnjesinu i cekic i izvode scene kovanja Hi krade.

(CitlUk) U bq. Kako smo vee spomenuli. Gonic uzvikuje kako je to debar bak za rasplodi nudi ga na prodaju..adom Hi kakvom bojom. Trek. nos i usta ..U nekim rnaskarama bak nije vezan i juri za drugom riguromkoja predstavlja kravu i povremeno skace na nju. maramom Hi starom kapom.ka se oblaer kakav snazniji mladic koji prebaci preko sebe volovsku kozu. I konja . maskare iz Graba :itl1e tcroz seio Owk (lnstitut za norodna umjetnost) vodi gonic. a rusu nosils obrazine vza pokrivanje liea. . medo.nom. Sve su se ave maskare u starmi garavile ~. Povorku maskara katkada je sacinjavalo i 100----'200 ljudi. Vedic (obucen kao Ciganin) pjeva medvjedu: Balaj.Glava se nekad pokrivala kakvim krz. a vezan je konopom kojt drzi gonic.. 1966. otima se. kupit cu ti kabanicu. Jedino su neki imali od tikve (bundeve) izradene obrazme s prcrezima za oci. juri na zooe. za banicu. Bak stalno muce. a gonic ga zadrzava i udara snapom.plesao ljudinjegovu vodieu daju novea. maskare je prtredivalo gotovo svako selo Sinjske krajine. I)Didil( Foto Z. U ophod BU polaziJi 477 ukocena. a brkove i bradu izradivali su od kukuruzove »svile«. a ponekad su se udruZila i dva sela. a u noge su utaknuti Kania predstavlja mladio Jogrnut konjskorn kozom koja je sva komadi drveta da budu krute.

U selu Velie zabiljezeno je vjerovanje: ak{)se susretnu dvije skupine maskara 'i tom pril:iJkOrll potuku. Maskare ulaze i u gostlonicu te eesto ih gostiionicar besplatno casti V'inom.ziv. Vjerovale su da de vjestice popljuvati predivo ako je na pokladni utorak naveeer na preslici. Stoga 5U izbjegavaU sus ret s drugim rnaskarama. nece je iZlijeciti dok bude .maskare obilazak seta zavrsavale navece u gostionrci u svom selu. se na jedan Sve sto odimasne pra. Nekada se opcenito jelo malo mesa.lOO maskare izbjegavale susret s 5U d:rugom skupinom. Baric iz Hrvaca. tj. ustipc! itd. Tada se gnoje vinogradi i vrse ostale priprerne za rad. Neke 5U maskare obicavale obic. tj . vecere ostane ad pokladnog utorka stavilo bi prut na koji se sve to nanize (meso. 'Grab.krajini vee u sijecnju i veljaci. U kucu ulaze jedmo babe koje u torbu nakupe pepela s ognjista. no nekada su obilazili i VIse sela pa su u jednom rrocivali i sut:radan nastavih put. tj.a katkad maskare jedu u gostionici sakupljenu hranu i tu se odmore i okrijepe . jedino u cetvrtak i nedelju. Otok. kako kase Ana Radan r.ljak S v i j e en i c a ( »Kalandnras ) prerna vremenu na odredeni dan ill blagdan nas:!Joji Proljetni i sjetveni radovi poeinju u Sinjskoj . »crn i tvrd da bis njime ubija vuka« .. osim kuca u Kojima je tkogod wnroprije kratkog vremena .ujunro. a kruh je bio. sva sela oko Sinjskog polja: Turjake.. ali 511 se ponekad znale i potuei jer se jedni drugtma nece sklonit! s puua. Na oisbu srijeduEene su mogle opet presti jersu dan prije. Jabuku i Trrlj. dakle prekinuti posb. Na Cistu srijedu ..... . u vruco] vodi oprale sve kuhinJsko posude pa cak i komostre s ognjista da bi odstranile 3VU masnoeu jer uada pocmje post. Za. na pokladni utorak morale skinuti 5 pres lice spredak predivo. MaSkare ne ulaze u kueu nego ih ukucani Caste: pred kucorn i iznose im jelo 1 pice. Galu. katkada se i darivaju. rodilja Hi teskibolesnik. Udovicice. Cest [e slucaj da narod 478 . Uvijek se pazilo da se ne vracaruIstim putem (kao i svatovi). a vracali se kuci uvecer.. sedam tjedana. Jedmo je to rnogla jesti.. tj.. Brnaze..kretaujem nacme krug..:. pa netko zadobije ozljedu.one se pozcrave. Kada se susretnu dvoje maskare iz razUeitih sela. Neke 3U . Posebno se pazilo da idu »naoposum«. Han.. tu su priredili zajednicku veceru i onda se razilaztli kucarna. ako su vee potrosila zalihu. Pepeln1cu Zelle su »kuhale posude«. Pokladno veselje zavrsava na pokladb:i uuorak i od srijede (Pepelnica) pocinje korizma i post kaji je nekada trajao do Uskrsa. Maskare S11 obilazUe sve zaseoke i sve kuce u selu..) i zatim zatakne uz gredu pod strehom i to ne smije nitko jestl do Uskrsa. Glavice.za suncem. nego da . Do sada smo iznosih gradu 0 maskarama te cemo ukratko sparnenutd i ostale pokladne obicaje i vjerovanja.

Uz Ijubice kdje 5U se najvise stavljale u tu vodu neki su stavljali i tresnjev cvijet. a aka je oblacno. pa kaZe: o GrguI11. Narod povezuje ova dva blagdana i smatra da. 0 utjeoaju tog blagdana na vrijeme govori izreka Cu kojoj je naziv Kalandora nastao prema kantieiore): Kialando1:a timi ora rnut. tjedan U periodu od poeetka korizme (na oistu sri:jedu) do Uskrsa nema buenih i veselih narodmh obicaja dijelom zbog crkvenih zabrana. sunce sija narod Sinjske lcrajine kaze da jasavac pocinje graditi kucu jer de biti ruzno proljece. Na Svijeenicu sa u crkvi blagoslivlju svijece koje se pale u kUCI samo aka netko umre i na Mrtvr dan za duse pokojnika. ljetina de biti slaba. Cvjetna nedjelja (Cvitnica) je tjedan dana prije Uskrsa. (Velie) Ta su [aja rado sakupljala djeca radi Igranja 5 njima. Drugi kazu: Ako je na Svije6nicu vedra.lo se ria ce onaj.9 . Inace su se i svi ukucani morali umiti u cvijecu prije ialaska sunca da budu marljivi i da rano ustaju preko citave godine. o povratku kuci domaoin te graneiee zabija u svako polje i viP 5:i Gavazzt srr. ali vee od sv. u prvom redu kupusa. 47. Za njom ·jde Blaz. tiea u ~. Grgura (12.65 Danasnje Sinjsko polje nakon izvrsene kornasacije i regultranja toka Cetine veoma je plodno. Imze da je JaZ". II).gatati kakvo de biti vnijeme za izvodenje till poslova i hoee Ii biti rodna go dina. s njima pocinje proljeee. III).. proljece pocinje na dan Sv. Josipa (19. 23. sto sve tstice znaoenje Cvjetnice kao proljetnog blagdana. Uoci Coimice. masline ill lOVOTa. on rus. tj. naci najvise jaja od ptica. To se stavi u umivaonik Hi II kakvu posudu i ostavi pred kucorn.Vjerova.:a jos viSe zbog iscrpenosti seljacke ekonomije u to doba godine. bit ce dobra. vodu do dnu mora. a ne srnije se unositi u kucu jer bi u kucu dolazile zmije.iZd:UI11. (Glaviee) Sveti Josip Prema narodnom vjerovanju. NaCvjetnicu se u se-lima Sinjske krajine nosi u crkvu na blagoslov grancica jele. oim se donesu iz crkve blagoslovljene svijeee domaciea ih zapald i nekoUko kapi sa zapaljene svijeee kapne u svaki kut kuhinje i sobe. Uskrs i Veliki. Ul) sije se sjemenje za rasadivanje svih vrsta povrca. a ako je kisovtto i oblaeno. u subotu poslije podne u Sinjskbjkrajini djeca bern razlicito cvije6e i malo mladog zita. tko prvi ustane na Cvjetnicu i umije se u tome cvijecu. svoju kucu jerce uskoro biti Iijepo vrijeme. Ako na Svijecnicu (2.No prije toga narod je eesto gladovao u proljece do dozrijevanja mladih plodova i do prvog povrca i YOGa. o JOSjpu Jaja pOSiplju.

a tom: prilikom iii u toku ljeta daju mu jOs pola litre masla i jedno pile. sijenom.vno urmvanje u subotu kada prvi pun zazvone zvona biljezi se u Si.nograd. nego se u crkvi na Ovijetnicu blagoslove prut1ici (najceSce drijenak. a u pravoslavaca se susilocitav dan.se slabokrvnirn .staju krv.). Nose ga na Veliki petak u crkvu na blagoslov i na poziv svecentka »Udri barabana«! njime udaraju po klupama. aime narod cesto lijeei ovce.davalo jsupniku po t1'l naviljka sijena (oko 150 kg). On je mogao o'rati u drugoga. Tog su se dana bojila jaja.njs~oj ktajini. Tko ima koga ad roda pokO!p!lIl1a ugroolju. stavi iznad vrata kroz koja prolazi stoka i cuva preko cijele godine. NaJviSe se nose [aja i pogaca negdje zvana posvecenica. Sa stoke su se skddala toga dana sva zvona ild su Be.. Napose peru tom vodom oei jer vjeruju cia to donosi zdravlje. a neki su mjesto pileta sto 480 . varicaka zita (oko 30 kg). Paztlo se da se tko ne ozlijedi jer se na Ve1iki petak ne smije krvartti. Bio je prrje obica] da se ljudi od Velikog cetvrbka do subote nisu umivali za seljaci ne dajuobjasnjenie. a ona] nko ima volove moze orati srromasnijima koji ih nemaju. Zdravosnu ulogu vidimo i u pruticu sto ga u Sinjsko] krajini zovu baroban. Poslije [pudne su se mogli radit! svi poslovi. V:mo BU davalinajvJ. bez obaira gdje sezateknu. a narocit-o ona] tko je imao svoju teglecu stoku. -i to najvise u crvenoj bajt kOja Be dobivala od biljke broc. a ostatak se barabana nosi kuCi. pa su i oni koji nisuimali svoga vma za taj dan kupovali vecu Imlicinu c:moga vms. U Velidu se vjeruje da ne valja orati rra Veliku subotu. nije se jelo nista do mraka. suse i drugih nevolja. U vrijeme oci"rz. stuca i onda :iskuhava da Be dobije trajna boja koja je sluzila za bojenje jaja i vunene prede. Korijen te biljke se is kopa .. Jedan se dio polomi. Nekad se od svakog' -dima ~ od svake kuce .zboli ovca. tj. osus. Vjerovalo se da Be dobije oaoltlee krvi. u jesen tIi. -Na Veliki eetvrtak u crkvi prestaju zvonitizV'ona. zaoopljavala. raarezu joj uho i udarajupo njemu barabanom 1 tako 'Pu. odmah po izlasku 1Z crkve zatakne jednu graneicu u grob. Ako se ra. se nisu cesljali ni umiveli do subote kada zazvone zvona. Na Bilu (VeUku) subotu u crkvu se nosi blagoslovtti jelo za Uskrs . N a Uskrs (iIi Veliku subotu) domacice nose sveoeniku po jednu Hi dvije duzine jaja (12 ili 24 kom. U drugim nasim krajevima ne udara se baraoanom po klupama. a katkada je ukrasno izrezuckan.) i nose se kuci.drvo vrbe i sl. (Glavice). a poznato je i na sit-em teritoriju Jugoslavije s vjerovanjern da se time osigurava zdravlje i da ce lice biti cisto i Iijepo. Na Veliki petak pnje podne. Na taj se dan aa rucaa pripremao bakalar. Kada zaevoni »Glorija« (Slava) onda se svi umivaju. Na Velilti petak. mace . Neki nose uza se bocicu s vodom pa se umtvaju u crkvi. a uz to i skr_o. 'koldko se pOpi'je crnog vina. CHrvace).pi blagoslovljenom vodom vjerujuei da de time sacuvati polje ad krupe. ali nije smio kod seoe.avanja procesije ndje se smjelo raditi rukakav posao. a eobani i Ijudi koji rade u polju tiakoder imaju b06ice S vodom da se umiju.

Culjr. U Dugom Polju ware se kitegranjem raseljke Jet se ona narjprije zazeleni. Na Uskrs ujutro jede se prvo jelD blagoslovljeno ru crkvi. Pasuirima se na Uskrsdavala bolja hrana da ponesu na pasu. uaima ga sebi. Pravoslavei ne blagosUvlJaju jaja.ko se u svim selima obicavalo na Sv.grancicu od jele nablagoslov a 'kasnije ju je ostavljao u polju i'add.d:aV'ali janje. Djeca. Ako je gora zazelenjela. a onda su se ai:tav dan ponajviSe jela jaja. Pri tome govore: o Iii: mo] drr. 481 . U Glavieama je kucni gospodar na Uskrs nosio u ol'lkvu j eli e u .i glavu tamo gdjesu obiCno noge. a zirna da odlaai. Jurja treba leci. Jurja (23. . Djeei je bila radost dobini oboijeno jaje.Ijale na rosi da ·ih ne bi boljele KastL zeli provjeriti da mu je Zena vjerna u Dicmu vjeruju da je treba nocu uoet Sv. drtnJ. Nedjelju dana poslije tJskrsa dolazi Mali Uskrs . U Dugom Polju.tko usptje drugome 'tazbiti jaje. ljuljd sa4i.ajatli kroz cijelu godinu. Jurja dok spava preok:renUlti u postelji tako da joj noge dodu t. SIU imu6niji (Jurjevdan ill Sveti Jure) Slavljenje Sv. Ju r jev 0 . zelenim graneicama.o Be nekome U Hanu Aka rom SU. Jurja kitibi kuee.nJu. a i odrasli. drijema kaZe se:»Ajd na diinj I« (drijen). Pa ipak i u Sinjskioj krajini nalazimo dosta podatakao znaeenju ovoga blagdana za seosko gospodarstvo. eva teb:i. . zaStite oct nevremena.avanja da je j sam svetac dobto ime Zeleni Juraj. U Bmazarna vleruju da 'Uocl Sv. . u pOsteljuobmruto nego inaCe. teSko ce ust. Juraj se uvijek predstavlja kao konjanfk). a ako n1je zazelenjela. a kora od jaja koja se rastepu po podu I1Iije se smjela na Uskrs mesa. U selima Sinjske krajine vjeruje se Ida ee onaj tkorano ustane na Jurjevo. U Dicmu se kaZe da je zeleno granje znak da dclazi proljeee. s mens driLn'l. IV) u Sinjslooj ~aj1ni roje raslreno U tolikoj mjeri kao U sjevernimkrajevima Hrvatske gdje 58 taj dan uzima kao pocetak pro]jeea uz obilje magijsko·apotropejskih obleaja i tlol:hku rupolirebu zelerdla za razlicita ukms.nego se tek sutradan izbacivala iz J~uce. 1 moot ce se uV'ijeik reno ustaJarti. Ak. a prije svega staje. Wu da je Jure dosao na zelenu kOn'ju. Stoga je i bila uobiCa{jena izreka: »Iza papa.St' ne ostaje«. a danas to :n!eprtmaju kao vel:iJkuvrtjednost.. tueal. ustaj. drmo <1r!inJ. djeca se IjUjaju na drenovu drvetu prijeizlaska sunea.amo gdje je glava. n!i. moj cirdm. onda kaZiu da jedooao na emu Ikonju (sv. da ne hi dnijetnala preko godine. stavit.koji takodet slavia. se zenske va. i ona ce disprieati sve iito je uCinila nevaljalo od mladosti dotada. su se jaji:ma 124 odnos . a tko ne ustane rano. Ta.Sitti rano 6itave godme. Grancice se zatasnu okovrata.

To je trava IjekovitJa za zuc i slezenu .rko Blagoslov stoke i polja u kaboliekim selima vrsio se procesijom naSv. na svakom se zaustavila i tu su rnolili. a pravoslavnom popu variCak. Poslije . daju joj da Lire brasna i soli u koju se. p-a u Glavdcama 'pri6aju 0 eovjeku koji nlje ntio dotjera.ada su na Jurjevdan odrsavaae i procesije kroa polja sa molitvom za plodnosc. stavi malo blagoslovljene soli. cesto dok je jos rnrak. a tome se dada i »trava ad zuci«. Marka nosili taj barjak i u procesiji je morae sudjelovatipo jedan clan iz svake kuoe.: »Da Bog dOOJ1o s tobom zajednol« Ako nalde i kakav putnik ill prosjak. Upali se jedna svijeca. sarno je tu kobilu vuk. PriredJi. K&Ze se..ul}ke oleo sela. P. kok.sk:oditd volu. s a neki pale tr~ svijece.i proklinjanje vukava da ne dave . vremena vjerovali d:a vjeStica moZe na. da je vol irnao na Juru dvije godsne (Caevina i dr. na pasu ] vee u 8 satt dogoni kucL Pojedine obiteljtimaju na Durdevdan krsnu slavu. U pravoslavaca u Velicu na Durdevdan je uranak.stoku. Zatirrt izgone stoku iz staie. vodili. a poslije svi piju Iz caSe u koju se umakao kruh. »trojicu«.rucka daje se cobanima pecenje i. pia se prema tome danu racuna starost zivobinje. Neki pak pojedu taj kruh jer se kaz. ana kraju svr isli u crkvu gdje je btla zavrsna U Velieu je pop uz bIagoslov stoke blagoslovlo i granu tdsovtne. JUTjeVQ se srnatra Ncvom rgodinom za z.11i. e ooljirucak 100jl sa odrZ:ava ako 10 sati.. Dio vina iz case iz koje se gasila svijeca odnese se u tor . 482 .. a on odgovara. Od te hlsovrine stavljao se Ikoma:dJ6 volu uz bronzu (zvono) »pa se nece vol zblanut i neoe ga vistlcaevmut« .hlta i 10 d (u starojxlugcslavdji ). . Iako je bila u sredint krda konja. Kada zavrs! rucak svijeca se gasi kruhom umocenlm u vmo.Neki su i do najskorijega molitva. preklao. Ljudi su vjerovali da vuk nece napastd stoku koja je blagoslovljena. a u pravoslavnih nijebto odreden dan jer je pop lz Diema morao obaviti blagoslov na velikom podrueju. Za rueak se na slavu pece janie. Katoli6ke procesije su bile za blagoslov stoke ..). Na Durdevdan prij8Jteljli.i vmom se poliju janjc! po glavi da bolje napreduju. npr.. IV). Svi lco:n!ji su bill sutradan ztV!. Marka (25.e da ce biti jak onajbko ga pojede. Domaein ill doeekuje i oni rnu cestitaju: »Na dobra ti. Za blagoslov stoke katoU6kom sve6eniku se davalo [anjs. do:macinga mora poeasUti. na slaw Boga i Durdevdana!« Krull kojiru se gasila svijeca stavi se u sjeme kukuruza i vjeruje se da nece biti snijeti. i rodbina dolaze cestrtati krsnu slaw.. pa ako nesto ruje s volom u redu.. Stoka se rano izgoni.ivotinje. villa te oni na paSi caste ostale cobane. s pase na blagoslov jednu kobilu. ukucani zelenilom okite kucu. Prooesija je obilazfla sve brez.osi t drugo peCen. oasa ide txi puta naokolo i nazdravljaju: ))Zdtav. Sveti Ma. su ga gatarl da otkloni nevolju. Svako selo dmalo je prije barjak sa slikom sveca zal5titnik& (u Glavdcama je bila Gospa sinjska) pa su u procesiji na Sv.Nek. dosa Durdevdant«.rije izlask:a sunca.je .

U Si. bitnu ulogu za plodnoot polja. stare oipele i opanke. . da drugi lie vided nastoj! saznatd tko joj je to stavio. za zdravlje stoke.. kao .. . narancarna i evijecem. Aka je djevojka dobUa Jjje:pe poklone. gdje se obavljao blagoslov polja .A!nte 03.r. Zene SiU postile trinaest utoraka pred Sv. pO narodnom vjerovanju. VI) kao zasuit:n1k domacth zivotinja. a u isto vrijeme biljezi se i proeesiJja:za blagoslov polja u svim katolicikim kralevima... a na njega razlici'ieotpatke. Naziv Krlzi za blagdan BpasovazajedhiCki je za Dalmaciju i dijelove Slavonije.pa su se nekada djevojke obracals i sudu. Takve podatkezabiIjezUi smo . da im oeuva doma6ezivotinJe. Ujutro na Prvog svibnja djevojke ustaju rano da vide stosu dobile. Aka mladtc voli djevojku.ali se u svim slueajevima zove jab. Ante U Glavicama i na brezuljcima oko toga sela palile su se vatre . nastoji ill sto prije skloniti.l(Jn i kaze »postaviti curl jablan«. 40 dana poslije Uskrsa) u Dalmaciji SU. ne Ga.Tak:o odnesu razldeibo orude.njskoj krajmi ta je procesija obilaeila sva polja i zaustavljala Be na 4 mjesta.e Sv . pa 'i les psa ili ma6k:e. i 1:10 je ujedno i pastirska svetkov1na. Ante. Filipa i Jakova. Ali. i odnose od jedne kuce te postavljajt. V rano ujutra postavi jqjpred kuona vrata (kao da tu raste) Hi naslont na vrata ili prozor [edno drvo koje akioi slatkiSima. stavi joj bilo kakvo drvo. Ako se i. Ako je koja dobila ruzne poklone.Prvi svibanj Praznik Prvoga svibnja kao dana rada ovdje iskljucujemo izrazmatranja. a jed. 4:06i 1.smo istrazivali. 483 .u svim selima koja . Te noei rnladiei idu po selu i sale radi kradu sve do cega mogu d061. dok je veoma rasirena u Zapadno] Evropi. placaju misu i daju lemuzinu. krpe i posude.u U Slnjskoj krajini to je drvo jabfan._r:[!:ZZi'~ str ~ 57' . pred drugu. Jedino se istic. nama dugru tradiciju slavljenja u nasim krajevima. I sva ostala sela koja pripadaju crkvi u Sinju palila su vatru uocl Sv.. jabukama. a u ooadva podrucja ovaj blagdam lima. bar ilicempres.U7 Sveti Ante U Sinjskoj krajin. Ante Ijudi idu u crkvu. KriZi - Spasovo Na Krize (to je pomican blagdan. onda ih ostavi Cia stoje do podne Ciai drugi Vlidesto je dobila..fi~j su djevojci postavill na balaturu uginula konja. prvi svibanj i svetkovina Sv. uz blagdane kasnog proljeea nema posebmh obicaja i vjerovanja. Ante kod . Znads postaviti i kisobtan i s1.. Antu.kapeUce sv.i u drugim krajevirna Hrvatske.l. Ibid" &. is11 u proslosf» mladici s kVizom U ophod selom. U aei Bv. Na sam dan Sv. Tako se majsko drvou novije vrijeme prosirslo i U unutraSnJosti Balkana pa i do Male Azije.z nekog razloga Zeli djevojoi osvetitd dli narugatd. kola i sl. ~L. Tko ima ovee nosi jedno runo vune popu.

natrag' te pl1i tome govore: )1 dogodine docekao Sv .od ove bolesti«. nego je same prekorace kad je vee prilieno izgorjeta.a i svailrome namijeni po jedan ci6a:k. U nekim sehma danas se vabre loZe u crkvenom dvortstu. Djeca. Boie.a dame podatke 0 svetsovanju tog prazmka nalazimo gotovo U oiiavoj Evropi. U tom setu govoT€~taikoder da se na tol vatrimora grWjati ona] koga eeS6e boli glava i reci: })Saettvaj me BoZe. prze ih na tJoj vatri i JOOu. piesalo. zajednieka je tradioija svih SLavena.. Na Bv. Sasta· ViU hi se clanoV'i nekoliko porodica pa hiskupa loml1 vatru. Ivana Svi:tm. ttl.jjdana. . ce mladie kojemu je namijenjen bitt djevojoi sudend mladie. kI'is)koletia u vrijeme Ijetnog solsticija rasireno je na terttoriju cttave Hrvatske. ad ove bolesta«. Sva trt opaJ. Ivan Sviflnjark. U Dicmu kaZu da je'to prZeino iklasje znatk prve hrane Ii da ee brzo bitd novog kruha. 484 .zuje de.uoei Ivm.'e preskacu vatru . pa se tamo 5V. Kada se vatra razgorli.tnjaka i bos ga:Zli1li o njemu vjeruju6i da nece imati p naboj na nogama i da ill nece boljeti noge. a Zane uzmu u narucje i dijete pa s nJjim. i doma6im 2JlvobinJama. naoeru mladih klasova zita. kako se spominje u svim selima. sveti Ivane«. U Veld6u vjeruju da ona] tlto se pospe tim pepelom nece iroati po sebi rana . Iva.· . preskaeu. Stariji Ijudi n.Poslije mise se pjevalo.G9 U Sinjskoj kr-ajlni vaare se loZe »u osvite . Neki kazu da preska6u vatru da ne bi imali ZUljeve na nogama. Gavazzi. VI) zove Sv. za srecu i obilje.tnjak. i kupovao djevojci tresnje od prodavaea koci Ol"kve iili na derneknl. Ivana pride izlaska sunca Ijudi zure tleo ce prije ugaziti u pepeo od Isvi.. a mladic je ca. It Ibid.stio zarucnicu i njezinu rodbinu u gostdonic. 88. Pri tome 11 Hrvaeama kaZu: )}Sacuvaj me. pomaJol .l0se po svim breZuljcima oko sela i na raskrsci'i'na puteva i gledalo se oija ce vatra bi"ti veoa. svetac dobio u Sihjskoj krajini ime po toj vatu zvanoj sVi. m1adez poCinje preskakivati preko nje i to s jedne strane na drugn d. rjede odrasli. zatpalili smo svitnjak novoga kruha«... Vjer-ovanja Ii obitaji U!Z ova] blagdan su br-ojna i raznolika u drugirn krajevima dok su u Sinjskoj krajind. a U Bmazama kaZu: ))Evo. . str.13B Znacenje paljenja va<tfe vidimo ez podatka da je krscansk.semo nekii obtici. BS. Vjemvanje JU zd:l'avstvenu moe svitnjaka raSireno je u svim seltma te stanji Ijudi »griju kosti« da ih he hi boljele iduce goddne. pa eese oslobodim glavobolje.jaka t kiitu senice zdrav i zivI( (Glavice) ili »Pomozi Boze i.. Osnovno je vjerovanie u lustratiW1JU (oeisnu) moe te vatre pomocu koje IjudiZele osigurati zdravlje seb.. Negdje te Iklasove spletu III pletemou i onda prie na vatJri. LoZri.nje Paljenje vatre pod imenom s'lJitnjak. krties (kres. Ivana svaka djevojka obgori tIi cicka i porpds11 na trd :t:nlad1c. Nasvitnjaku uoci Bv. Ivan Krstitelj (24.jenaCiOka ostJavi do jutra u posudi s vodom na prozoru i itojj C1eak ponovo procvjeta ka.

rastegnuga i povlaee preko polja vjerujuci da ce time osi<gurr8lti dobar urod usjeva . Ivana.leZeine i to za svoje zdravlje.senl. a maze vr. N a Svetog HUu su se iz planine dogonil!i kanji i v:olovi da u selu rade u vrijeme zetve . Dvojica uzmu jedan konop. V id 0 v dan i S vet i II i Ja vezanih za njih . usjevi. VI) bude magle. su se nekad lrupali doizlaska sunca iii u Cetini m u kaJk. Ka:Z.a imace ljeti. Jedino se u Glavicama vjeruje da onaj tko ima stoku ne smtje na Sv. a i u S1nju pal4. negdje u gnnlje. nema mnogo blagdana i obieaja Najz.iCica?{( .li. a u pravoslavaca 28. bit ce slaba psenica i ostal. Uom Velike Go.ca umHli se na tzvoru iId pred kucom. aka na Vidovdan (15.spe U okolnirn selima.ima OOra.1isu se svitr njaci . IHju i na Sv. VII!) nama posebnih obic.se toga dana. U Hrvacama. I pravoslavci u Sinjsk!oj krajmi pale vatre uoOi Ivana Svimj'aka ali "i 13 dana kasnije uoci Jovandana.bubamaru i govori: »Prnbaka vistJiea. VIn) uz lroju su vezani mnogi obicajri i vjerovan.Sdnj&ka alka odrzavala . po lieu..Vjeruje se.niji cr:kveni blagdan Sinjs·ke krajine 'je Velika Gospa.vanje toga dana dobro za zdravlie ociju.z Getinu i ikare: »Ka.ia i kada mnogi iz blize i dalje okolice dolaze u Sinj na zavjet Gospi smjsko]. M. Ljudi iz daljih kra[eva dolazih su uoei tog blagdana u S. Anu (26.. a u Sinju je priredivan vatromet. Ivana db 'je. a u Dicmu su gonili Ii ·stok!u dase okupa u lokvi Ii vjerovalo se da ce nason lrupanja ozdraviti svaka zivotinja koja ima cesa1u . 485 . prije izlaska sunca. BoZiic u dJelu K u r l 'an d dao je pt"ilkaz toga zav jetnog kretanja oko erkve na Jro. ukuCaiIla. Uzmu cvijet ivancice .kaZe da je protiv svraba potrebno prije iz:laskasun.vstvenu moe. trgaju lattce i gataju da Ii ih momei vole. ako neka rena irna bolesno dij ete .vatre. iz sela dalje od Cettine.ozuata .ije6i. LJudd. Na Sv. VI. djevojka uzme prnbaku . U negda.mj i bi. Obi6aj kupanja je rasiren u citavDj Dalmaciji. isla se u Glavicama»trunit rosu«. u drugdh. U Potravljru se .lro su blld.aja. pa i za zdravlje stoke. di je moja sr.to.naeaj.zvan curiea.ese da se kupaju zato da budu zdravi preko Citave godine i da nemaju Usajeva.Snje vrtjeme i p.§aj. a VOM se baoa na mjesto po kame se dnaCe ne hoda. VII. (15. TIa Ivanjdan ujutro prije sunea svuce dijebe i njegovu odiecu bact nd. zdravlje djece. pa se o¥a:j svetaczove sveti Ivan Ku:pavac.VII) vrije6i svojezi. IUju (20. Velika Gospa Gospa sinjska U vremenu od Sv. Na Ivanjdan djevojke nastavljaju Ijubavna gatanja.I voda na Bv.logdje no6ival i cak i na uldci prislonrvst se na kakvu ku6u da bi ujutro sto pl'ije paCem zavjehnu molitvu.se su se zavjetova. Na Vidovdan uiutro. U Hrvaeama kaZu da je Iumi. Govort1i su da je to protivgrQ2nice.i gleda kamo ce odletjeti jer ce odanle bit nien su<1eni mladtd.ko je ovo odndla voda. u pravoslavaca 2. taiko neka odnese bolest sa moga ditetau.. NajV'i. a liZ to je u Sinju bio dernek koji se i danas cdrzava.V1U tzvoru i lokvd a. Toga dana.

i veseld. Sv. 486 . Mihovila (29. 237.. one rnisle da je to necista krv koju su zrtvovale u mukama ne sarno da spasu dusu. smatrajudi ga blagoslovljenim. kao balvani mutnim kanalima. Baillie u spomenutom romanu. XI) III GaB.. srecu i obilje.kolo.pije. A kad .1 Sinjskoj krajini. X) u Otoku. na Sv. XII) II Bajagicu Itd. IX) islo se na dernea u Solin. SIr. prijatel1ji i rodbma dolaze svojima u posjet ina rucak. Mihovila moglr hi se po svom sadrzaju svrstati u posebno poglavlje drustvenih abitaJa. l{jg. IX). igra se koio. cudotvorrnm i zazdravlje kortsnirn. koja je rijetko padala u kolcvozu. a onda se ide u gostionicu. 227~22'f!. VIII}.tu (25.citih sela. sporije. Sv.. U Sinjskoj krajim stanovnici svih seta dsli su na Veliku Gospu na dernek U. Koja prj.aticu 'i kapljrima suzama one u prasim. stariji sukupovali Hi prodavali robu i stoku. momci su warnjerali djevojke i ugovarali zeni. Kada je pocinjala procesija. prestisu. IX) u Gljevu..je. plesalo se .ali cemo ih zbog veze uz jedan odredeni blagdan svrstaei u kalendarske .ja uz gospodarske radove. smalaksavaju i prase svojim haljinamakaio pretovarene gaete jedrima . Sinj OS. otm se Gospina slika uklonl sa pastolja zene navale na cvijece koje je tu stajalo na postolju. na sve cebiIi snrane svijeta ljudi su gledali Gospinu sliku i ocekivali da se Gospa nasmijesi.il Ali Godisnji o'bicaji na zavrsetku ljeta i u jesen 1. '* :+: . svi su se skupili kod crkve i u dugaekoj koloni prat1liGospinu sliku rnoleci za zdravlje.t: Na derneku je uVlijek bilo liivo. i nesreca.. a aka pl'o:pIae€ zna6i da narod nije debar pa ne maze oeeleivati pomoced Gospe i bit de nevolj§. "Ibid. Sveti Mihovil ..cast"€!djevojke. Svetog Mattina en.Dernek u Tr'ilju Obicajii vezani 'UZ Sv. a mladici eamiran: -zagledaju i paje . zemaljsko tijelo«. Toga dana dslo . nego i da ozdrave svoje bolesno.ts .godisnje ohicaje.. Luku OS..se vrsro blagoslov IUrbi at orbi. pjeva .koj8o. No naivise BU se ljudi nadali da c:e pl'ocesija Gospi sinJskOj donijeti kisu. JeTohima (30. Sve Svete O. xr i u Rudi. Na Malu Gospu (8. Nikolu (6.putem veliJke kolovozne ljenima p80 donosirno clio tog opisa: »Veo ranim jutrom velike zavjetmoe pocanaju puziti na koljernma od crkve p80 oko varosi poznatim brZe~.se u crk:vu. a podabke 0 toone dat cemo u posebnom poglavlju ovog priloga.. xn u Lucanima. Dernek je nekad bio najbaljaprilika za sasbajanje prdjatelja I znanaca iz razli. kao i uostaum ·kra:jevirha Jugosla. na Bv.vije.dbu. zaostaju. str. koja kasnije - koja Sajarn koji se odrzava tom prilikom traje 2-3 dana a veoma zivu sliku toga sajma dao je takoder M. i cesto je bila procesija. Nakapat ce te sagove prasine krvi dz svojih golih razranjavljenih koljena.. " Ibid . nisu brojni i jedino Una nesto obica. str. "BoM!!. mfmoilaze se. kada se vjeruje da se Bog potpuno rasrdio na ljude i kamjava ill susom. procesiie. 238 J 260. 224. U Tri1ju j€ demek na Sv.

IX.keiz dosta udaljenih krajevs: iz BukoV"ice. oaporica I Kosuta. Nastoji se nizati orahe s mekanijom korom Grotulje mogu b~ti velriCine ogrlrce. Pjesme t muzike je nekada na demecima btlo u izobilju.i prodavaei i kupci sW.sve sbrane. Strmodolea. Cakod Jajca. ali dolaze . »eerneku« 11 Otoku (Ins!!:tut ~ 1I/. Grotulja je niz probusenih oraha. Time pocinje period svadbi koji traje preko citave jeseni 1. sajam. Like. iz kojih jezgra nije izvadena. a pooinje dernek 5 plesom. su grotulje i darivanje grotuljama. Mnoge su od till pjesama lascivna sadrzaja paih necemo ovdje ni navoditi. a takve boga- Foto: J. IX) bude svecana misa na koJoj se zna vjencati i po desetak parova iz okolnih sela Vedrina. U Trilju seznalo skupiti 8-10 guslara koJi su pjevali jU:fiacke narodne pjesme iz prostostr. Na sam dan Svetloga M:ihovila (29. Uz to se igralo kolo i pjevalo na . nanizanih na spagu. Kupoprodaja atoke (a u Trilju je poznati stoen! sajam) vrsi se najvise na28. IlgrotuljQ(( na. Pjesme pjevane u kolu suv:remenijeg su sadraata i cesto parodije na suvremene dogadaje ne samo u SinjS'koJ krajini nego op6eni. IX kada pos]jje podne dovrst steen. Posebna oznaka Sinjskog podruejs.tou svijetu. pjesmom i kada se upoenaje mladez i biraju buduci bracni drugovi.27. Neki stiZu u 'I'rilj vee .lrodnu umjetnost) 487 .Dernek u TtJIJu je JOOan od poznatijih u Sinjskoj Krajini pa onamo dolaze ljudi iz svih bUzih sela. Prodavac 1965. a mogu biti i toliko velike da prebacene preko vrata donjim djelom dosesu do tla. Bosne. Gorduna. MiliCevic. Jabuke. zime.

Poslije mise ne bas brojni posjetiooi dzisli &11 iz crkve i otiS1i. jedrtarke smede iIi Ijubieaste brokatne pregace.. ser. u Cast 140boraca koji su 17. Stariji kasnije komenttraju kolmo joj je kupio grotulja. Neao . Kolo se igralo kod ctkve 1 kra. Svetoga Luke 08. Manji dio je u gostionioi i jedino prema brojnim posjetiooima U obadVlije gostionice moglo se pl'!imjetiti da je u sew dernek. a kada se zavrsilo bez tuee smatrali BU da je bio slab dernek. najv<iSe Zena . metnd. a ostataik nosi ku6i da i susjedstvo vidi sto Je dobila. GrQtJu!je daruje djevojci rnladic koji ju te.i nud:i. a dODjise d:io gotovo vuce po zem1ji. mladi.k prvt put upozna i zamiri kao i zarucnik iIi onaj koji sa dUZe vremenapo2[laje s djevojkom. Z:arucnici iii oni. ali mnoge djevojke nose jednake marame na glavi. lrojI suse zamirali fau u gostconrou 1 tu mladie Casti djevojku . Pos1ije 16 sat.Dernek u Otoku Od.d i do 80 grotulja.silo d.pak eini jednu now varija1Iltiu narodne dJevO!jacke niOsnje 'i sigurno hi iscpll'ije istJra2li. jahuke :i drugo voce. a zatim SU ljudi odlwi. Oko 17 satt vee je tu stotinjaik.u robu jizlozenu na.. X 1965.VII 1715. 488 . pogjnuli U borbi protiv SaTasker Mahmed .711 SveH Luka -.i nekoga odnjene rodbine tko senace u pratnj. na PosLije ruoka pocihjalo je kolo i· vese}.:ojei3etaju.ko grotulja 'll rukama . X) vee poCinje hla.j lSpOmeruka podignUita. jednake sUlknje i bluze.vanje row. Simu· nOTIe k:aZe da eu demect redovno zavrsavalt tucom. da ne moze hodati od tereta.Ze se cia mladie pojii djevojku.. a svaka rena drm po neko1i.svoju vezu. No nekadasnja uloga derneka vee je gotovo nestala. bilj.s:ke n:ikada same ne kupurjll grotulje. 3&). prodaju. Demek u Otoku na SvebQga LUlku trajao je jedan dan. rodbini ~ prij<ateljlma. opet se lIZ crkvu sakupilo viSe mladezi. Tamo je nekoliko prodavaCa kic·robepostavilo svoje »standove« j_ uz zaglusno vtkanje r. . Zen. ili prolazniclma.dnjje vrijeme pa se kaZe: )~Sveti Luka. a sada dartvandem grotlulja prvi put jaWlo po:ka:zluje tu . ko1ilk. ustakljene i uokvirene kie-slike Bogorodiee s djetetom i razlioitih. SimUll(>v:16 (v.ca i djevojaJk:a l!. Ovi .pro<iavalo razliciti nakit ad rnetala.tiji kupuju i daruju svojoj djevojoi. Najveoe grotulje prodaje ne1ci.tJ. Nema djevojaik.seoskl proizvodt leze na arartma prostrtim po zemlji. prtsustvovao sem derneku u Otoku.Dabije poneka. u nidta ruk:e. onda se is10 na groblje. 313. Prije podne je bila misa s procesijom.a:d nelm djeV10jka dobije 1:loliko grotulje. Nesta od toga ona odmah pojede s prtjate1jicaffia. 1915.nka db svetoga Marka«.je te tiajalo do zalaSk:as'Unca. rasgovaraju i povremeno razgledaju pojedin.o je potrosiona pojenje . K'a. tmzgoIi6enih Ijepotica. ne vadi ih va. nego 1m ih kupuju mlamoL KaUk.dz l:ega se vim koliko je rnladie bogat. muskarac: preoaceo ill preko ramena.pase. tu su bili i prodava6i nektih teksbilnih predmeta i slatkisa kao i tridesetak seoskih prodsvaca.a obuCenih U stare narodne nosnje. koUko drugog voca.i . na rucak rodbini ·i prijatelj'Una. D. ~o su rnornci na demeku hili zagrijani vinom. Dana 18.k:otieprodaju grotulje.

pokresne mtete poeiva prisutne da okusaju sreeu a jedino se dje6uxlija skuplja oico njega i pokuSava za20 st. aJi ne cia bi nanizane orahe s grotulja. do mene« 1. Dosta'ill kupuje i grotulje. bluze i mararne za glavu.na sela i njihova pjevanje rera odzvan.zgodioifigure od glpsa.e svratnl pozornost i privll'kU druge. pojed:ine skupine djevojaka odla.i u NjemaOkoj ill.ic pocinje pjerva>ti: »Vaeajte se. aI:i.· i voca 1'. se na rnjesto gdje Je i 469 . No i uz nova odijela stranoga porijeklaostala je u nj.ja breZluljoima oko Otosa. Dok prodava6i i dalje iUZv-iklljU i reklamtraju neorodanu robu.ce iIi kucama u susjed.0: ))dernelcu« (Jnstitut u OtQku za narodnu umjetnost) pokazalos:klonosti djevojakaboga ikraja za odredenu iboju i vrstu materJjala za odjeou i za odredene 'kombinacije bojesukI)je. dobiti tisucu. i s kravatama. su lh dobiliod svojih tamo saposlenih.dna jesenja noc spuSta.PrOdatmCtce ))9'iotulja~ Foto: J. a dosta je odjevnih predmeta njemaOkog porijekla jer flU mnogi bora. curace. rana prohla. Nesta viSe mladesi okuplJa se oko prod:avaeatombolekoje su ih dali voljenoj djevojci da dh nosi oko vrata. d. Da bi brz. ieli zapoeeti kolo.vJj.ze kucama. pa mla:dicl pocinjupjevatl. mladi6i 11 gostioni. MIadi6i su u suvremeno] odj OOi u bijehm najlon-kosuljama . Mili6evJC 1965.djevojke i dalje Setaju i nitkone prihvaea njegov poaiv. pjevajusamo-stinove Ikoji ce svojom vulgamoscu bitt sto a-t'l'aktivnijL Jedan mlaQ.ima sklonost za-staru domacu pjesmu reru. nego da razbi~aju i jedu glavn] . Vlas1tik.

M aterice su u drugu ned[elju pred Bo. U Hrvacama uoci Svih svetih paUli su se svitnjaci i pucalo iz maokuia. U citavo] se S:njSkoj krajin1 za Sve svete kusalo mlado vino Lorida zatvarale oaove te se taj dan uz obiInije go$oonje smatrao »prvirn Bozicern«.isima i vocem. ali koj'i je trajao dugo u noc.fu.nje rnladog villa U ostaltm krajevima Dalmacije i Hrvatske obavlja se opcenito na dan Sv . ajci da ce Je objesrti m aka se ne iskup]. carape i sl.saroo do prvoga sumraka. 01. ali mogu 1. Pot~raj studenoga dolazi Sveta Ka. Materice i Oliici ObiCaj poznat u cijelo] Dalmacij! odrsava se i u Sinjskoj krajini u drugu i prvu nsdjelju pred Bozic. a ne kao danas . kaiko to vidirno iz podataka u Zelovu gdje su r>oditieljiostavljali ututro djeei daroveLgovorili da im je donijela sveta Lucija.nekad bio dernek 1 ples. (Sveti AndTija je 4. pa cemo zbog' rnnogih slicnosti obicaja i vjerovanja ~i njihove medusobne povezanosti. XII Ocici 3U U nedjelju 23. a Materice U nedjelju 16. XI) i DuSni dan (2.. Toga dana djevojka ttaZi ot- 490 . Svi sveti i Dusni dan Svi sveti (1. Ako ie djevojka zarueena mladic dolazi njenoj majei na Materice i 'trazi otkup. Sveta Kata zatvara. Martana (11.. XI) imaju uglavnom reI:igijski karakter . II i raouna se da tada prestaje Sveta Katazatvara vrata. talco i U ostaUm dijelovima Jugoslavije. kako u Sinjskoj krajini. xn kdju smatraju po6etkom zime.. a ona nJega obilnije dariva O{Dsulja. I)bbuhvatiti podzajednickim nazrvom boziCnih obicaja. Na Deice (nedjelja pred Bozic) djeca prijete da ee objesiti oca ion se otkupljuje slatk. KuSa. Darivanje -djece na Sv.) lito smo spomenuli uz opis svadberui. Nikolu (6. Toga dana mladie dolazi sa svojtm prijateljima zarucmci na silo. pa se govort: Sveti Andre otvara. bez njega prijeti. sve ohicaje kojj se odrzavaju poslije toga »Prvog« do »Posljednjeg« BoziCa (kako u Sinjskoj krajini u nekim selima ZiOVU blagdan Svetih triju kraljeva) (6. XII) Na Materioe ujutro djeca pripreme konop. Donosi jOj rakije. Bozic-ni obicaji Kaiko srno vee prije spomenali. Majka im daje statkise i voce. XD. XII) rjede se spommje u seldma oko S:inja.1:!i. . No zato je u Sinjskoj krajini bilo uobicajeno daridarivanje djece na Svetu Luciju. XII.c (npr aka je Bozic u utorak 25.ta (25. zima). pai Evrope.i posveceni su stovanju pokojnika. krupiti se moze jednim orahorn Hi jednom cigar etom.h obicaja. u nekim se selima Svi svetdzovu Prvi bozic.

!.) ujedno idatum pocetka nove godine sve do 10.sattm slama (str.75 No ovaj podatak 0 dva drveta badnjaka u Slnjskoj krajini lzuzetan je [er se u svim selima potvrduje prrpremanje triju badnj aka.CQJe. . kako [e to slueaj i u drugirn hrvatskim krajevima. omsn bo~\cnih obicaja donost jo~ neke podatke .uche. unese cetiri badnjaka« . a -same u slucajevirna da domaem nije imao hrasta. str. U l.1l~ sve 'b07.pjsl S". str. ZNZO.). "Wo:ldem~r Liul'~"n.!.:drlt druglma . (Prj tom t. 'Elnol<>Sku i folklorlstlcka 'isplt1v.il~a rstr." U Ldvanjskom polju doma6in unosi obicno tri badnjaka. njegovu setu niknda nije unOS1Jn u !elleu slama ! barli)jak. S-useljflI): .. n. sto suse tamo naSle. !.) sertja :. " Radrnila KaJmakovi". Tako mi Je Jed"" k~\>::ivv. 'l'radilioru. 186" 11 dnl.rall a imatl aa umu I subjektivnf -stav kazlva.~nik Zemaljskog" muaeja u Sarajevu. a treci nesto tanji.. G!. rstr.kn. Bo!icni blngdani.an.in.'':I1'ls. 187. Neki su domaclm vee prije usjekli usumi Dri panja duga oko 1. stotjeca. dana B0). 222.rAko u tom svijetlu razmotrimo podabak da se u mnogim selrma Sin]ske krajine Nova godina zove Mali bozic (0 cemu ce jos biti govora).3\lZlltak navodt da seu Hrvac.Jdl! U posjete veti prvo . Dinko s. 15-16. PI' mnogi ka'. a neki dovlaoe tek na dan Badnjaka. :. He:s. Erdeljanovic u selu Hrvace spominje tri badnjaka. BadnjaCi BU stajali prtslonjeni blizu kuenih ulaznih vrata do mraka kad su se unostli u kucu.78 U Sirijskoj krajini badnjaci su najvise ad hrastova drveta. »a ako na ognjistu nema priklatia.5 m. NaveCe mladio dolazi na prelo kuci zaruenrce dariva odjevnim predmetima i slatkisima.lem.1IJUa najcrtie unose badnjaci. sj.k Datum pocetka Baziea bib je 11 krscanskoj eri Dionysiusa Exigusa (6 st.t{<\" .Irvacama se Pof.' IvanlSevlc.1 obl.r :113. promjera25-30 em i volovtma ill dovukli kuci.sbrti. r-ovora dn se n:.iena dane. 161).t kako de u iznosenju podataka 0 bo~iCnim obioajima biti tesko u svim alucajevirna odvojiti te obicaje-od novogoc1iSnljih. dok to l1aJii "li. Sarajevo 1961.'nki 1938.. '. Nov.c rvruto da seu.imunovie. pa i na Novu godinu. Badnja.6'1.\(. Ivan Ujevlc. vrhgorsko-tmotska 'krajtna.BoiiCnp. 4I3.vlja u gnijezda u kOjin:ra 00 le~u pilicil I str. kome je otao bto napredniJ i domadin l pril1cno je putovao po sv:ijetu.wandentngen Ellphmt Rh".. (dalJe: LillngmOO1). onda vldimo koliko 8U ta dva blagdana povezana .'1.i ova] put on njuobHnije kup od zaruenikova Time se zavrsavaju oca.tn (Ii'] .'tJe& ·paJe se sarno prvog ·d&!Ia I30~j6l. Dva su deblja. Nisu bili nicim ukraSeni ni ok Icell'i . Tail SOUnU(laiTte. uzmiao je drugo drvo.s.la. 1.I.ldna '. " Simimovic (v. bili" 39). str. stjeta i do Nove godine vise Sa ne Odrzavaju.(. II provjeravanjem u susJediloj ku<!:i u~"rc:Uo sam da su svi unosni ·jzuzev!H ukucana tog Imtiiva<1a. .n Tiedeakatemi'l-. koji je u svojtm djelima optsao zivotJ stanovnika Sinjske '1 Vrlicke krajine. ~\ .mr" 1«I1<>S' u vi+. SinJske k:rajine. opisuje slavIjenje pravoslavnog Bozica u manastiru Dragovicu gdj"e je zabadnjake osam najboljih volova dovezlo dvije najvece bukve. Ta tri panja zovu se badnjaei.oi objc>iii.i:a_ Iz razliilitih railoga pojedincl iii pojedineobitelji unose !leks izmjene 1. <1ok I'"S. (u katolika u Velicu ani se oak zovu troistuo). str. II .i. a jedlno su u Kosutama bili okiceni brsljanom i jezom (zelenilom). A!H .a \\ Livanjskom poIju.). I. ·34. str. Erdeljanovic donost Jo~ neke pojedlnosU oobi~aJirna S-injske krnjine. -.erena potvnruju kno redovnu poiavu. 32L "Enleljanovic. EtnolOlliJ>t. 1901.: JOO). BoW'. No svakaIko se nastojalo dOVluci deblje badnjake jer setime pokaetvalo i bogatstvo kuce.77 U Poljicima kao i u Imotskoj krajini unose se tri badnjaka. Studien \III" Geschlcw: der "Ol)l. Na Badnji dan vrse se sve pripreme za proslavu Bosica koji Je uz Novu godinu najveci blagdan ~{I'S6anskogstanovnistva...i·"Wl iznose koo radovan slue:>] 01)0 sto je samo u njegovoj ku6i \!obi~ajano.:-." Cllvn \ ~ta. a samo u Brnazarna i Kosutama spominju se eetiri badnjaka.

uz isti pozdrav i odgovor.tek tada jednidrugima pozele sretan Badnj.aik:.badnjalk: unos.i kao prijekIad da bolje goo. Kada unesedesni bdanjaa. doma6in ill doma6ica ~92 . mu. valjajuci sa po stamt.skropi citavu kucu.To se c1ni da bi bolje roddla ~ca. putu ild na radu daleko od kuce.!«a domacin doda. Desni badnjaik je Uvij$. pa 00: zato zove desm badnjak. Badnjaot seunose u kuou navecer kad Be svi uku6ani skupe na veeeru.stavIja na l1jevu stranru. unose je u ku6u i poslplju po podu. unosi goa ona esma.uCatniodgovore: »1 stobomza'jedno. Kad u Dugom Polju na Ogtijiste.kao prijeklad. U Botravlju se kaZe da doma6in tada krsti badnjake. melee. drugo voce i bombone . PosUje toga (u nekih piri~e unosenja slame) prflaze badnjaotmai domaetca ill polijeva blagoslovljenom vodom. a tree-I Izrnedu njih. onda tzlazi po drugi 1li ga unlOS:i rugi muskarac. Prvo uno.1 su na. dolazili su kuci da prisustvujuzajedn:iOkoj vecerrna Badnjak i rue-moo BoZic.. U slamu rediteljt bacaju smokve. Kad stupr izvana na kuCni prag. kad unosi badnjake. a u UdoviOi· 6ima se u.ognjista. taj urea stavi malo pSenice kad:a je badnjak na ognjiStu . mole »vjerovanje«. I kada Je veeera pnipremljena i svi ulru6ani u kuci. pozdravi ukueane: »Fa)jen Isus! Na dobro vam dosla Badnja veee (ill »Na dobro vam doss BoZi-61 sveto porodenle«). U Hanu. u dugome vfkul« Ukucan1 opet odgovore: »1 IS tobom zajednol« Prije prvoga svjewkog rata. a uku6an1 odgovaraiu: »I s tobom zajedno«. njorne prekrizi badnjake . PootJo su postavljeni badnjact izla. unosi se posljednji. U Hanu domacin uzme Saku slame 1. On se prvi unosi u kuou i stavlja na desnu snranu ognjiSta.si desni badnjak.izmedu dva. TteCi badnjak Je najtanji.: »U malome grthu.! obitelji kioj.je i za.1pri tomegocori: )}tT ime Oea i Sina i Duba svetoga«. negdje postave ozgor i poprijeko. Ako nema d u kuCi odrasla muSka~ca. a onda nazdravi svim ukuCaniima redom i . a d0ma6in vinom. domaoin izlazi CIa unesebadnjake. polijeva ih bukarom villa »na krlZ« . Pri tome svi skinu kapu i stoje na nogama .ze po k'OSaru (sepet) iIi naramak vee pri:premljene slame. dogodine!« tJik. kada je unosen badnj. dusmantna 1 neprijatelja«. V'ljerovan. No. domaein pozdravh »Faljen Isus! Na dobra Vam dosla Badnja veee. a zatim .. bademe.skarci su pucali iz kubura ipusaika. ToO111Su pravd.ee i stokn.Kad domaein ulazi s badnjakomvdomactcaga na pragu posjpa Zitom.klinjruCi Boga »da saeuve. Svi clanov. dva U Potravlju i Bmazama se na desni badnja. Domacica pri tome skropi badnjake blagoslovljenorn vodom. P~iHkom nosenja drugog' badnjaka. ove goddne pa 1. U slueajru cia su unesena 4 badnjaka jedan je sluzio . opet onaj tIro ga unosi pozdravlja na isti naein iukucaru mu jedna:ko odgoveraju..1a kojih se pri:drZa.k ureZe kriz. domaoin ga stavi na ognjlste 5 desne strane 1. koji se . deblje postavljena paralelno. a negdje ozdo da se rna njega prva dva naslone te da im sluiZ. a aso je udovica s malom djeoom. a u najv:iSe slucajeva ga skrope blagoslovljenom vodorn I. prostor oko lru. nesto debljt i negdje se zove desnjak. Ovaj badnjak postave negdje . najeesce se najtrunji badnjak postavlja ozgor Ii popr:ijeko preko prva dva. ad vdStica. kao sto se krsti dijete:. more.i djeca se zato ottmaju. nego u svaik10j ku6i moZe biti drugi nacin postavljanie.ak.va odredeno selo. dje6Mk.

pogaeom i bukarom V1na ru tor ovcama i daju im pogaou.i. Sa svije60m..Neki BU na Badnjak. OVOOT8WO. a ako nema ondase mklala kuJa kokos. :krugova dobivenrl. stl'. zatije se malo v4:na ·iza desnog uha. pekla se posebna pogaca bez kvasa i jedna pogaca oct boljega bi. Ovaj opis lz· Veliea rima elemente kidji Be . ali se to vise ciullo poslije veeere .a.SO U Velieu je zabiljezeno da poslije postavljanja badnjaka DR ognjiste domacjin iIi domaetca u pratnji svm ukucana.a6in obicavao U cekati na kucnim vratime da coban dode ku6i S ovcama. Za veceru na Badnjak. Poo1.IDe u ruke pogaeu koja se nosila medu ovce te kaie 6obanu: »Oees l!i srteu ill komad?« Oobarrl kaZe: )}Sa 6u ~ sricu i kornad« te odlomi komad pogaee.• str .Dclao je u J:lUltama pogacu i pl'l1. 493 .jelog brasna zvana eesnica.e da goveda pitaju jedno drugoga kak-o su ruoaU. Ta se pogaea daje OVC8JIIla na 'kriz. jednoj i:za sebe. jednQlj ispred sebe. Na BadnjaJk: se posbi pa se Citavdan jela posna hraaa.19 polijevaju badnj'ake vmom lkaZiu: ilKo ga pollva ove godfne.s0ltn iz sredine izvadi jedan kolut tijesm.zaJtiane za ooZienu Pr. te stoka nahrsnjena. U Zelovu su p.. dase vtno bacalo na badnjak zato sto je veselje. Pogacu ne1lk:o dri.. ~vlo!-Stu:lU. PM tome se moli..suje :ni. polija ga i dogociineu.jizdrzlj~vUi 'i najbolj'i ovan Hi ovca k. U Dugom Polju daje se bolja hrana na uju1. U nekih je ta cesnica polivena uljem i vinom una kriZit.skanjem otrora CaSe. ottmajuci setko 6e dobibi rveci komad [er ce u 'idu60j gocbniimatli bolju sreeu. KaZu da Ie na.pijeIl«.ill do Nove goddne. svijeca se ug:asi na uho najboljeg ovna. kUhali i pekli jel0 za Bozic. odlaze sa svije6orn.susreou i u drugan seldma.r{) i kai.Po danu se zakIao ovan iIi ovca siljegiea (koja se nije janjila pa je debela). koja je s gornje strane bila ukrasena prugama. Za veeeru se spremdo bakalar i krumpir . a ovoe odgr. a ne mec. SM. Poslaje toga sva se stoka nahrand najboljom vrstorn sijena stoga goopodar ima. Zivotinjama..peCenicU. kri~vima i ubodima viljuskom iIi BU oct tijesta na njo] bile dzradene figure janjaca.h pritl. i svt piju pa da i on bude >m. U Veli6u se cesmou na rubu Ukra..oji najviSe odgrtze te pogaCe. a kad se zawSi moUtva.Ibld . Swda je uobteajeno da se prije veeere dade obilatija Ii bolj'a hrana doma6:ito.ravo· slavei skropiLi badn~~e krvlju janieta Ui ovce. ukuCani veeeraju.1uvolove. Stal"iji BU pootili teko da nisu gotovo rusta jeli do veeere .izaj. h " ..2Jom. jednoj desno i jednoj lijevo.u. 594. vdnom i pogaoom ide Be samo medu ovce i magarad.1o su uneseni badnjaci i slama.lZio eobanu i onda bi je lomili. tj.fje poeetka vecere obavlja se joS jedan dio obieaja vezaJ:i! UZ. Taj se k'Olut posebno pekao i nj1me je doma6in gasto svdjeee umasanjem u vdno i kalpa:njem na svijeoe prako svih boZi6n1h blagdana do ukucaruma Home Nove godine. a ovei 'koja se planirala za 'klanje iduce goddne. Zatim uz iste rijeei dcmacin nUdi pogaeu svim i ooi otkinu po [edan komad stQ se jedeposlije uz veceru. Zatim idu svi U kucu i domaein UZ. Zelol/U lie do drugoga svjetskog rata d0m. pa i cobana i torova. a onda Be rom ea. au Hrvacarna kazu. Ovcama Be da:je ti malo vina iz bu:kare.00 u§t~pci na ulju. oesnica se ne Iede do Malog baroca.

zataknu tri svijece. U to se zito. ukucant sa na slamu prostrli arar. U Zelovu je domaem patio svijecu taka da je imao jednu xglavnju« badnjaka i njome palio svije6u Hi puhanjem u komad vatre koji dr. \I jeruje se da na to sjeme i plod neee dolaaiti nikakve nevolje t tuoa i sl. nego same za vrijeme rucka na Bozic ujutro. ko1'ko ovdi iskara skocilo da bi toliko frn'o krava i teltca. Amenl« U Pat:ravlju se kaze: )) U debar cas se QZegla i utrnula. a cia bude mir b021ji i niegovo porodenje!« ili»Kako se utrne ova svica tako da se utrne svako zlo u mojoj obitelji. Krub kojrm su se gasile svtjece. a onda svi sjednu oko ognjista. ne kupovne od . U Veli6u se sjekirom otklne kornad badnjaka i namaze voskom pa se njime up ale svtjece. Svije6e se ne pale sibicom. koje rnoraju biU rauene ou voska. domacin gasi svijeoe. bolje de u idueo] godini rodH1i Zito i onratno. Na cesniou sestlavi jedna casa ili veca posuda u kojoj je pomalo sjemena onih VI'8ta zita sto se namjerava sijati iduce godine. rcdi vino« te gleda na koju de se tijec ugasitt svijeca.stearana. AkO' se ugasi ria rije'c zIto.). zivio!« Kada veeera zavrsi. a u Hrvaoama se za[edno S ostacima svijeca daje dorna6im zivotinjama.se i dogodine vidili svt skupa kraj ognjiSta!« a ukuearn odgovore: »15 tobom zajedno!« Poslije vecere roditelji daju djeci voce i slatkise. cesto domaci sami -rraprave te svijeee. naime. Amen!« U Hrvacamase gleda kama ide dim Icada se ugase svijece. koliko ovdi iskara skocilotoliko rma kokoslju i pilica. pjevaju. Prije t pcslije vecere moHlo se za mrtve. ostavlja seza ostale dane Bozi6a da se njime apet gase iste svtjece. Negdje pak samo kaze: »Rodi16 nan vmo.Dok nije bilo stolova i stoliea u kucama. piju. koja bolje gori i kaZe se da ce polje natoj strani bolje rodlti.. U Velicu se gleda kad svijece gore. vesele se i cekaju ponooku da rdu u crkvu. njime udara po badnjaku govorect: »Koliko ovdt Jskara vatre da bi toliko irn'o konja i Zidrebadi.ko sa trneova svica da se u ovoj ku6i utrne svakozlo i napast davolska. a ovoliko koza i jarica«. Odreza krisku eesnice. pa se ona u Dicmu zove svicaza mrtoe. i ta je bila namijenjena za mrtve. Kad su se badnjaci dobro razgorjeli. na njega postavili cesntcu i ostalu hranu te okolo posljectali i veC-erah. paUlase u kucama gdje je netko umro u toku protekle godine.. Sma i Duha svetoga. U tme Oca. pa se kaze da ce polje na onoj strani bolje roditi. Nekad se paUla jedna svijeca. domacin Hi tko stariji uzme vatralj (00 poticanje vatre). negdje zvane trojica. nego na vatri osdnjaka iIi posebnom svijecom napaljenom na badnjaku . nego samo djeca vicu: »Eno moje svice. 494 .svaki USlV sto se sije«: Negdje se pri tome mali »ocenas« a negdje se nista ne gOV01'i. a gdjegdje ga pojede domaein ili daje cobanu da ga ponese utor ovcama. a. JOB san ziv!« U Diemu pri gasenju svijece domadin kaze: »Ka. Pri tom govori: »Rodi :<:lto. Da mili spasitel] prebiva medu namt i u dalje vrime. U nekim obiteljima i nekim selima svijecese ne pale na Badnjak. masicarna. rod:ila senica. U vrijeme vecere u Dicmu domactea polije badnjake vinom i kaze: )IU zdravlje . 'I'o se zito stavi u sjeme za sijanje. KaZu: »Dobro ti dosa Bozic t sveto porodenje!« a drugi odgovori: }II s tobom zajedno. jos gort.zi. umo6i je u bukaru ilicasu s vinorn i pusti da s kruha vino kaplje rut svijece. Za vrijeme vecere ukucaninazdravljaju [edan drugorne nazdravlja svak onome koji rnu je s desne strane.

Kao i uz veeeru na Badnjak. su ked kuee. i dliZe ostaju u posjetu. Simunovi6 (v.. dan Bozi6a. Na Bozic pri.m selima k-a:Zu da treoa Quvati. SVl1unovi<l kaze da susa toga dana nastojalt O$\'etlti i J)unilita· mtI !mum dullmaninu. bilj.sugasene svijece! komadic kruha kojim . ·idu6i na ponocku. U nekti.i. eko seugase badnjaci.N ovu godinu. a na. Sus. pocinje Zajednick. 317.ili kad cnkve. vatru cijelu noo i da je 00- So zi c Prvi dan Bozica ujutro oko 3 ili 4 sata. Kada ustanu djeca i ostali ukuearu. Kroz bozic:ne dane izgore dva badnj aka .se iSla pjesice ish su samo onrasli i zdravijL Struroi i djeoa ostajal.ie oko 9 satt ujutro.upus s mesom i peeenica. au Dlcrnu segovortlo Zatim se kuha hran. U nekim se kucama svijece ne pale na Badnjak.t:I'l Na Badnjaik.da ce biti puna kuca vojske. na Badnju Ve&!T: Nekll mu prisjedne! .se na Bozic jede klsell k. a dio trecega. Na ponocku su polazili nekt u 1 sat.BU gasene. negdje domacica te su lozili vatru i kuhali nranu ctOk seorugt nisu vratili iz erkve.c (kat:kada se stavi kiseli . odrzavala . na mtsu odlaze ani koji prdje nisu bill.se pece braoce (evan) na raznju. Nekad je . a kada su dolazill orkVii »svakorne iza pripaSnjace vi. Iza rueka stariji ljudi uzmu bukare "Slmnn(lvic tv 'bill 39). Ponek'i.t:ila barem jedna jabuka od puske. im malo vina ucasi iz k:O}e.z. ponajvise branu i pice. pucalo iZ pusaka.ni posH spavati.je podne svatko slavi u svojoj kuct i ne ide drugome ru pohode. Nekad se cijelo vecs na Badnjak i putem do crkve.i bozi6ni rucak. Bosicni je rucak obilatiji i masniji nego mace. jef !. neg:o sarno na BoZ:i6. Namassircane ne treba ni spominjati: cim je kame od njih bila osrne godina.a za Bo. najdebljega ostavi se Ii euva za N. Prije rucka jedni drugimaceseitaju Bozic "i ljube se. i na Bozic prosjaei i sirotinja obilazih su kuce pa su im ukucani davali obdlatiju rrulosttnju. .kupus i svinje1Jna u veliku POSiUdu da se skruha dovoljno hrane za sva trt dana) Ili . pale se svljece uz say vee optsantobred. Ako su uk. Kada jedni dodu kuei. 495 . koji .M Badnje vece bHo najvise krada jer su lopovi tskO'ristlavali priliku dok su se uku6aW veselili i pjevaJi" pa Be moo poselJno Cuvala stoika i domaoln je cesto stramrio.jedi dolaze cestitarti Badnjaik. Ui.Lu se bozicnu noc pucalo iz pusaka. U Zelovu domaein poslije bozienog rueka.adije 0 piru i..lgali mu pojatu iii kueu Dad glr." dnja.Jr. ostajali su na dvije Hi tri mise i kuci se vracali tek u 6 sati ujutro.u6a. vatra se dobro nalozila da se ne ugasi cijelu noc. Kako u pripovijeci M u 1 j i k a kaze Dinko SitnUlloviC cije. U fiekim pak kucama svijece pale i drug! i tree. imao je barem ciZeparicU«. Nije se ohieavala peel svtnja na ramju. Iz udaljenijth sela na ponoeku su dolazili na konjima 'iliako . 28. ne idu ni poslije podne. str..'iJe -pr"v" os"eta"ko pojate ne planu u taj dan« • . a glava od peeenice pripada dornacinu ~ »glava glavd«.vom.S2 Ljud!i su uza se nosi1i rakiju i smokve pa se cast. Za rucak . daje..mnUahu.Cesnica se skloni i skupa sa svijecama cuva za Mali bozi6 . Negdje je ostajao domacin. godinu i Tri kralja.se ponoCka. str. da bi osigurao adravlje ovcama ii jan} cima.k kao neka svettnja te se ne smije ugasi:ti. Kada je jelo zavrseno.. 3).

U Hanu se kaZe: »EviQ. stoku. Ljudi su opet svecano obuceni. To je treei dan Boz. Toga dana IjuGi su nosi!>iZUipruku. napose alto se tko posijeee. dastitl od zla.njtvu ua kueu i tame postaviti U obliku krugs promjera 1 m.. post pred njim je dug i strozi od katolitkoga.30 em. U Potravlju i Dicmu slama stoji 'lIZ stozinu i kaze se da odgoni vjestice od kuce. jedmo pravoslavnt BozicpocinJe kasnije (7. 1).sa sumporom za sumporenje laze. miUeSa. pjevaju i razgovaraju. Pepeo s badnjaka veeinom seskuplja s ognjista na. XII) itraje 496 .aSkooeooran~a i vjestice. U Haoo se taj pepeo Cuva za pos1pamje rana. peceniee i ostalih darova. U Kos. U Hrvacama zene vjeruju da treba Ita vatriad badnjaka peoi dunje i davati djeci jer je to lije'k protiv grlice . U Dicmu tiek poslije Tri Ikralja jedan sedio badnjark:a staV!l na prozor staje da »od blaga odbiije 'Sv. au Hrvaoama sa sdpa po sjemenu kulkuruza. an se isto taka na jednorn mjestu u se1Ju skupe muSkaroi :i svaki danese vina pa sa caste. Cetvrtidan Bozi6a Sill Mladenoi Hi Nev:ina dje6ica.. U Hrvacama jedomaein 'toga dana Mbom »tJuka. a. ugasi se pred kucom i6uva. pa se na njemu njaka da njime laze .joou da ne hi dQbila 6iJ'eve. Taj dan domacica pIVi put mete kuou i iznosi slamu iz kuce. a onda ill da.o« vo6ku da rou danese ploda pri OOmu govori: »Povrati se. a mladez se skupi aka gurnna. a pripao hi onome koji bi ga pogodio. 'Placali su ulog pa je jedan postavio Zlva pijetla i svi SU ga gadaIi sa stanovete udaljenosti. insekti rli se njime pasipa prirana-k . da Im ne n. U Hrvaeama slama se baci u vrt gdje se sije blitva. XI!). Roditeiji ujutro lagano udaraju djeou sibottn. U Dicmu se pepeo nosi na gwnno i sipa uza stozinu. Neki ostavljaju komad badi na Badnjak iducegodine. Ako su n€lki IU svarti. Toga se dana vise ide je u posjete rodbini i prtjateljana.rasadi. Post pocinJe vee na Sv. takoder protiv stetoeina. 'Negdje ka. dug 25 . Dana 27. tog se dana porrnre i rasgovaraju pa makar surra opet ne govorili.rivaju orasima.l'Ucark: pale svijece. oeste se stavlja i u druge vrste sjemenja. rodn kao sveti Ivo BogUt(. Bo1licn.grlobolje. da ovce manje ugibaju. ouvaju ga u posebnoj posudi pa njtme u proljece posipajuvocke i loeu da ijett ne dodu steto cine .. osobitokod crkve poslije mise.zu da je taj pepeo svet 1. Oni koji SU u Hrvacama imaLi oveenosili su jed:an kcrnad badnjaka u proaor staje. Dio desnog badnijaka. izmeIi smo Bozic iz kuce«.aiku d:avolsklUSilu«. drvo.Sveti Ivan. igra se kolo. badernirna i slaitkiSi!ina. igra kola i pjeva. jer se vjeruje da je Ijekovit.svinom i slrupe se na jednom mjestu. Drugi dan BOZlica Sveti Stjepan (26. U Zelovu lovei su na Bozic izvodi1i razlicite igre. XII bia je dernek i velika slavlje u Grabu.i obicaji p r av os l a v a e a kuha novogodisnj! U bozi6n1m obieajima katlold!ka pravoslavaca (donosimo ovdje poi datke 0 pravoslaonim obicajl!ma iz 'Bela Velie) nerna bitnih razlika. a tek pasHje baee pod. tree'i dan Boziea.UItamase paik ka2e da 'rodtteIji toga dana ne smiju tuci d. Nikolu (19.ica . u Dugom Polju se ostavi 1. Neki slamu bace ustaju pod stoku iIi je prvo odnesu nagurnno. U Velicu se slama nosl na pod vornicu.

do Boziea. I pred druge bla.gdane pravoslavci su imali duzi post pa su od 52 sedmice U godil1i imali ukupno 29 sedmica posta, dakle vise po-

tarica koje se ubace u vodu i kuhaju bezIkekvih dodataka, Kuha se bes mijesanja jer se govorllo da se u varlca ne smije zabosbl kasaka, Na Varu se tie jede vara, nego se priprema za sutradan, K;aze S8 cia ad Vare dan postaije duzi i cia se produziboliko »koliko pijevac sk06i. s pragau .. Drugi dan poslije Vate dolazi Svebi Says. i tada se jede variea ..Malo val'S daje se i domacim zivotinjama, a [edan dio se ostavl do Bozica i onda im se daje 1J.Z bo2ih5cnozitO. Dan kasnije je Sveti Nikola, kada pocinje spomenutr bozicni post. Uz ova tri dana postoji izreka: »Vara vat'i, Sava Iadi, a Nikola kusa«. Badil.i

sta nego mrs? Bozicni obicaji poeinju ad Bv. Nikole. Dva dana prije toga je Vara (17. XII). Tog S8 dana uveee txuri -- kuha uarica. To su sve vrste zi-

prunus Mahaleb ) i vjeruje se da se postavlja na ognjtste da ne bi vjeSt.i·C8 dosle popiti vino koje je domacin prrpremio za BoZii.c.. Uz to 58 odsijeku ozegi, i to 5-6 komada, kojima se ravraca i 10zi vatra, [er se icna ad badnjaka ne smije diratt zeljeznim vatraljem, nego tim

velika i [edan manji oadnjak,

n U pravoslavaea u VeliQu se no.lBadnjak na ognjiste stavljaJju dva
i da

Manji je od raseljkova

drveta (raseljka,

raseljkovim stapovima. Vatra cd badnjaka ne smije se gasibi svallri bozicna dana i domacin obtcno lezi uz vatru i cuva da. se ne ugasi. Uza nj je bukara vma -i bko god dade u kucu, sjedi s njime uz ognjiste, a domacin ga eastt vlnom. Komad badnjaka se otkine, namaze voskom I njime se pali bozicna svijeca, Badnjake unosi ill kucu domacin, njegov najstartji sin iIi drugi koji muskarac iz kuce. Dornacica ga na pragu posipa psenicom. Zatirn se po kuci posipa slama, Poslije postavljanja badnjaka na vatru domaci odlaze sa svijecom, pogaeom ivinom medu ovee, daju im pogaeu »u kriZiI, poliju vinom i ugase svijecu na uhu ovna, kako je vee prije spornenuto uz opis katoliokog badnjaka. Ostlatak pogace koja se nosila ovcama dljeli se ukueamma. Kada se badnjaci razgore, domaoin udara po njirna ozegom us zelju da napreduju domace .zivotinje. Poslije vecera dolazesnsjedt u pohode icestitaju: »Na dobra yam dosla Badnja veee!« a domaein odgovara: »Da Bog dobro i s tab am zajedno!« Nekad su ssljaoi imali vise konja, pasu konjima isli U orkvu u Dicmo na jutrenje - ranu misu. Domacin ili najstari]i sill ostajao je kodkuce,
B
0

zi c

Na Bozic u vrrjeme rucka gore trisvije6e zvane z;rojica, zapaljene vatrom od badnjaka, One 51.1 omotane crvenim koncem 'i zabodene u posudu u kojo] je psenica iIi kukuruz namijenlen za S:ijanje, lzmedu svijeca st.avi se na bD zito, oraha, smokava i badema. Svijece ostaju
12 Narodi1a umi.et.n05t

497

casuu koju je umooio kruh za.gasenje svijeea domacir, nadolije malo vina i nazdravi ukucanima, malo popije, a onda to cine i ostali. CaSa ide oko stola ~ stalno se dolijeva, Na prvi dan Boziea. prijatelji ·iz jednog susjedstva skupe se u Je· dno] kuci, tu se malo pocaste, a onda svi skupa prelaze u drugu kuCu .i tako obldu sve kuee,eastese i prj'll. Dnugog dana Bozica ujutro daje se kokoSima, a j drugim domacim 2llvotinjama, po saku zita Iz posude S bczicnim svijecama, Tome se
dodavalo
i malo variee od .Sv. Save.

godina, a aka ravno gori bit ce plodna. Kada dovrse lUcak svi ustanu, krste ise i mole, starjesina ugas! .svijeee kapajuCi vmo s kruha, Kruh koj,im su se gasile svijece stavi se u zito odredenoza sjeme da ne bi na zito dosla snitIjika - snijet, U

netko doct u kucu. Ako se svijeca slucajno ugasi, gata se eta bi netko iz porodtoernogao !uinrijeti. Prema svijecama. pogada se i kakvo ee biti vrijeme j plodncst godine; ako svijeca treperi, bit 6e vjetrova i siaba

u taj posudi do Nove godme, kada se opet pale,a naken toga 58 zito vrati u ostalo sjeme. Bozicni se kruh ZQvecesnicq. Ozgor je ukrasen figurama ovaca i torova od tijesta. Nacesn:i.ci se rezalo sve meso koje se Jede na Bozic. Za vrtjeme rucka gore svijece, pa se gleda koja bolje gori i kaka se dize plamen. Ako svijeca dobra gari, kaze se da je vesela, a tc znac! da ce

Na Malu Badnju veeer (uoei Nove godme) opet je obilabija vecera, ali sada od masnih i boljih jela. Tada se na vauru stavlja badnjak saeuvan ad Boziea .. KaO'1 u katolika pepeo se euva za posipanJe usj eva , a kornadici badnjaka stavljaju S8 u hambar da stite sjeme ad stetoetna. Nova
god.ina

BoZiea saCuvani komad badnja:ka i uz veceru palila bozicna svijeca na vatri od badnjaka, a pabila se i uz rueak na samu Now godinu, Na Novu godinu se reze cesniea sacuvana ad Boziea i jedan kortlad jedu ukuoani, a drugi se izmrvi i daje svirna dornacim 21ivotinjama, osim psa i maoke. U veclnt sela ill proslosti se vjerovalo da na Novu godinu treba malo zapoceti svakigospodarskiposao pa ce dobro uspijevani u iducoj godini. Narocito aka tko nije znao obavljati neki posao t:rebao ga Je zapoeeti na Novu godinu, Posebno su djevojke zapo.einjale z.enske poslove da bi ih bolje znale, a 'i roditelji su nagonili djecu da zapoonu

Nova se godina nije nekad rnnogo slavila u Sihjskoj kraJini kao pncetaik kalendarske godine,ali su je ljudi vise slavili kao Mali boiic. Uoci Nove godine sprema se obilna hrana, Uz vatru se stavljao od

svakrposao.
krajini,

gdje jedan mladic nosi jabuku

spominje u Sinj u samo M. Bozic u rornanu K u r l ani rna .str. 123), u koju je zabijen novae" cestita gradanima, a ani lUU daju novae. 498

Obieaj kolendanja uoc; Nove godine nije bio rasiren u Sinjskoj askupljanje darova na Novu godillu pod nazivom »dobra ruka«

V o do k r s e e -

Sv.Tri

k r a Lj a

ne bi naskodile vjestice. Prilikom prvog uprezanja volova u plug domactn ih Skl'opi svetom vodom root zaStite oct vjestica. KaZe se da ova voda rnoze staj8Jti iU boer cijelu godinu :i. nikad se ne pokvari, ddk se
oblCnavoda nije sveta, Kada domaeica danese blagoslovljenu vodu, skropi svu kueu i ukucane, zatim dornace zivotini]e i u jelu im daje blagoslovljene soli, a onda Sktopi sva polja i vinograde. Akonakon skropiJenja ostane U posudt malo blagoslovljene vode, ne srnije se baoiti bilo gdje:, nego se baci u vatru. skropi se tako da se III posudu s vodom umace granOlea i s nje kapi stresaju na predmet blagosltvljanja. Pri tome se moll »vjerovanje«. U nekim se kucama polja i vinogradi ne skrope na VodokrSCe, nego sa voda spremi pa se skrope na CvjetruC'U. U Hrvacaana, kada su ja:ki vjetrovi, dornacieaskropi kuru da joj vjetrovi ne nanesu stetu, Ako koga sto zaboli poskrope mu pastelju i daju malo blagoslovljene vade da popije, U Zelovu slama je ostajala na podu ad Badnjaka do 'I'niju kralja kada se iznosila jz .kuce i bacala na njive zasijaneZitaricama, I pepeo se s ognjista. toga dana bacao po njivama da bolje rodrgodma .. Ovirn obicajima i vjerovanjima uz Vodokrsce zavrsavamo krug go d!.iSnjihObicaja, jer poslije toga poci,nju pokladni i proljetni obicaji
koje

svake druge nevolje. 1 u svadbi se vodom blagosljivlja nevjesta

slaver su tamjanorr; kadili kuc.e uocl nedjelje i svakoga veceg blagdana, Blagoslovljena sol i. voda upotrebljava se protiv nev l'emena , bolesti i
da joj

Blagdan Sv. Tri kralja (6.1) smatra se zavrsetkom boZi.cnih blagdana. Uoci Sv. Tri kralja Je post. Naveee se na vatlri nalos! posljednji kornad neizgorenog bbzi6nog b adnj aka. Na Sv .. Tri kralja ide seu crkvu ~ nosi na blagoslov sol, au pravoslavaca i tri svijeceza iduci Bozic. U pravoslavaca se taj blagdan zove Vadokrst, a u katoblca VodokrMe jer svecenik blagoslovi vodu koju Ijudi nalijevaju u boce t nose kucama, Pravoslavci uz vodu dahiju u crkvi i tarnjana za kadenje kuce i okucnice u toku eijele godine. Pravo-

Prostogodisnja blagostovljena veda prolije se jer se smatra da vise

pok.vari.

smo vee opisali,

U poglavlju a godisnjim oblcajima irnamo ih eftav niz koji su nalik na obicaje U ostalim dijelovima Jugoslavije pa i izvan nje, OsobitJo je to slucaj s pokladnim omcajim.a koj.i su se odrzavali kontinuirano 04 najstaeijih vremena do danas, pa je; izrnedu vremenski i geografski blizih i daljih podata:ka tesko nabrojiti sve slicnosti, Stoga cemo spomenutt samo illeke vaZinije: 1. Svadbenu povorku U pokladnim ophodima nalazimo na vise mjesta u Jugoslavij'i, pocevsi od Slovenije;8:1 preko razlieitih dijelova Hrvatske i Dalmadje,81 pa sve do Bugarske i dalje, S!;sJriji korijen nalazimo i u
., Nilto 34 ! dalje. Kuxet. ~iCko leto Slovencev

"0 tome govore mnogl n~vOdi u lilera~uri .,o·/orlta u Silljslr.oj· Itis.jirii. i naPe)jc!(cusniInlJena

(dal] ..; KureO. 1 dio, Mohorjeva d.ncllm, Celje . kao i Z;lplsi u rukopi<lma INU. Pokladna Je i fllmsltl. .

1965.str. s'Vadb€n&

499

15-16. bogatstva. . !Jungman. 26. "Ibid.vStina. Leskovr¢. .w Posipanje pepelom nalazimo i u Bugarskoj gdje se figura koja posipa ljude zove plju. Sinjski didis krznima. kakove se u mnogim dijelovima svijeta odrzavaju i dan as. nalazimo u istom sastavu u Bugarskojw a rasirene su i u gotovo cijeloj Jugosleviji..g'a u Sloveniji je to peliihar ili pepeluharv» Opcenito [e poznato u vjerovanjima juznih Slavena znacenja pepela za osiguranje plodnosti. u karadoz-igrama u Aziji. Sarajevo 19111..vanlskom polju.k~. Figure Ciganeadi._(~~nki - leflikonicki SiHH:-. plesanje i pjevanje. lijeCnika.ank'-l SJqbOcisna " Kuxet· srr 61 0. Afrike i Evrope5s .. 773 " _Ibid. te u Bugarsko] i drugdje. duhovi-.eriin sv. aka pojasa 10--15 zvona. t. Iz toga [e vidljivo da su rnaskare u Sinjskoj krajini slicne i vezane sa starorn tradieijom rnaskiranja i izvodenja saljivih ..igrarna Dionizljeva kulta u staroj GrokOj..igara.. Narodne pe!m1e. str. nema religijskj kara.ako i gotovo neprornijenjeno od rirnskog doba do danas. K.zvodenja pokladnoga (pretproljetnog ) maskiranja svuda je jedn. str.jkac..» a istt prizori rasireni su u pokladnim igrama u cijeloj Jugoslaviji.-4tl. maskiranje zivo-Uinjskim krznima i maskama. .t(l. str. stvaranje buke te sak. 3H. Ljuba Simle.Zeulaljsl<:og ·muzeja U Sarajevu. Uz avo je gotovo svuda pozna-t obicaj presvlaeenja muskaraca u zenske haljine.. 777.skoveu.. str.lrnnim" fig\\r. 769. I VTijemei. babi i osruttm mus.. 761 i dlilje . - 4'3..str. No"a s. ' I muzeja u L. ZNZO.. 2.. Kurot. S:akupIjac darova u Sinju zvan irbonos zove se II Sloveniji pobe:rinU6 a u Bugarskoj trahober»: 6.w. PrimJe:ri 'It literature o djedu.li<lJ. str. Etnolo!'kn i !oJkloristl~k(l.a to je perfod od Nove godine do pocetka ozujka. '169 j 8ll. Figura babe u Sinju koja nost bal'ince i opscenih prizora koje s njom izvodi did nalice na scene u Dlonizijevim igrama. Lfungman.i zborruk knj. narocito oko Ptuja. Znacajno isticanje figure s falusom zabUjezeno u Sinjskoj krajini nalazimo i u Dionizijevim igrama. G. 780. donoss u cl. 3. .1Iti: I't. str . 39: " Lnmgmau. J~dflnja Narodnog " lvoJarda:s. 841. 19G5. i zvonima imaju bliske paralels u susjednom Livanjskom polju u Bosni=' kao i u Poljicima..>-Szvoncarima u Tstri. posebno jabuka.". sto smo vee spomenuli u. zastits od zlihsila.mJ" u ra7.upljanje darova. 16-23_ Ze·~\'ida I. str.. I samo bojenje uskrsnih jaja.k. 39" Z(logreb 1957. koja se cesto uztmaju kao osnova znacajka trskrsa. Ol Ivani~vl~ . 500 . a slicne scene izvodi u Bugarskoj kuker s kukericorn ili babom.v5. brijaea.tim ~(ajcyima V. medvjeda.· BJ)O.. " Ibid. lspitivanija u_ L. .lasn!k .. 71B.~!l te kukerima u Bugarskoj koji imaju..z bosicne obicaje i posipanje bozicnog pepela po njivama.s? Oni su alieni kurentima -. kao i u maskarama Sinja.koraniima u Sloveniji.. str.. gdje je takoder izvodena scena svadbe koja je cesta i u mimickim i karadoz-igrama u mnogim dijelovima A2lije. str. str. a om u Grokoj u Skyrosu cak 60-70 svona. Mnogi element! uskrsnih obicaja slieni su tim obicajima U ostalim krajevima Hrvatske i Jugoslavije. Et("iOlogijli. Liun. Kwet. str . 57" . 4.

kazivaci kazu da je same [edna kuca. Uvjebi zivota i gospodarenja utjecu i na stvaranjs pojedtnih obicaJa vezanth uz svakodnevni zivot ± radove. '~iJ\). Ti uvjeti u Slnjsko] krajini bili su nekada veoma teS'ki.tobigalije do hrama boga Robiga i tamo zrtvovajr psa Hi oveu da bog otkloni sve nevolje i osigura napredak gospodarstvu. prrpremanje cesnice i pucanje iz pusaka ipistalja: karakteristi6na je razUka u broju badnjaka koji se laze na ognjisb.z"iv0~ne ili drustvene.kter. vezah uz godisnje (npr..l.. paljenje svijece.sin. Mozemo jos naglasiti nazrv tiernek: za sajmove u Sinjskoj krajini koji su nekad imali veorna znacajnu ulogu u Ziivotu ovog podrucja. Stari SU Rirnljani na dan 25. nego je poznato u rnnogih starihnaroda pa i u starih Slavena.6 (v. irnala ~eljezni . rasireno je i danas u nmogim drzavama EVl'ope i Azije pa se. u drugim zemljama te je. OSTAL[ OBICAJI 1 VJEROVAN. Alkar.] I '" Simunov..pa ne treba posebno istica.ova. uvijek puna dima i vonja stoke«.Dalmacije.va JugoslaVije: uloga boziche siame. pojedin! 58 obicaji mogu svrstati u godisnje. K1tfet.slavije :l'1j:bsce samo jedan. 3).klacena.:. dijela Bosne. KonaCnQ i elementi bozienih obicaja nalik suo na obieaje ostalih dtjelo.§tednjak. 201. U dosadasnjem srno izlaganju i neke dru stvene obiOaje. a u ovom poglavlju cemo prikazati one drustvene.inci SU tada s nepovjerenjem gledali u stednjak a vjerovali 511 samo u vrijednost vatre s ognjista. ~tr 7 (1':lMqk SinJ u hrQjkalll. Ivanjdan i druge blagdane u toku godine II Sinjskoj krajini imaju slicnostr i veza s istim obieajima u Jugoslaviji. Pojed.w Sveti Marko je 25. npr.S .n 19~:'. pa SU govOl'Hi: »Kakva ti je ono vatra u ambaru?« I D. lozenje badnjaka. toga dana se odrzavaju procesije za blagoslov polja i proklinjanje vuk. ovdje SU. pa i.ui 5) r.r0fl kuce su bile malene i slaba gradene a rijetko je koja kuca imala stednjak. putavi su bili malobrojni i veoma slabo odrzavaru. IV priredival. nairne.~ 171f> -1!)r. U selu Otoku. posestrimstvo i sl. srr 1--1lkolnvot. IV.. 501 . . posebno stocnt sarmovr na koje su dolazih brgovei iz citave..• ~L".9H Ni odrzavanje procesije na Svetoga Marka niie krscanska specifieriest. ' .. tri. Svi su obicaj! u .l. dernek). posebne procesije . kao i neke drustvene instituclje (pobratimatvo. a.JA Svakodnevni zivot i g o s p od a r s t vo Frema svom sadrzaju i vremenu u kojem se cdrzavaiu. -1 Q • . ali ipak to polje zbog cestih poplava i nere'guliranog toka Cetine nije davalo stanovnistvu onoliko koliko bi mo10'1 Gava.lOI I u periodu do drugpg svjetskog rata posjednici polja i oranica u Si:njskom polju bili su bogatiji ad.. SimlUlovic navodi da je ssoska kuca u njegovo vrtjeme bila »bes ikakvih pregrada i neo. bllj. C. Obicaji uz Jurjevo.Jubi larno iul.sirem smislu drustveni. npr.J1j. Do oslobodenja ni jedno selo Sinjske krajine nije hila elektrlficirano. U turskom jeztku Uskrs zove ky. onih u brdima. . pa i Italije. dok je u ostalim dijelovima Jugo. nemoguce iznijeti sve te detalje.ui povezanost ovih ootcaja.cbicaje koji se ne uklapaju ni u godisnje ni u zivotne.~).).Yl [umuria = crvena jaja.

kamena i mramora. topHi ga i koristili za svoje potrebe 'kao i za napajanje stoke. Svilaje f Dinare Nisu bili rijetki gospcdari koji su irnali i po 500 ovaca iIi koza kojih je meso i mlijeko podmirivalo sve potrebe seoskoga gospodarstva.jip.. Zna· eajna dopuna nekadasnjo] slaboj prehrani bio je lov i ribelov.. rezultati prvih zetava uklonili su dotadasnje nesadovo:~jstvo.500 kornada krupne i 53.stanovnici Zelova bili su nadaleko cuveni rezbari. jaca uloga poljodjelstva. za eksploataciju sadre. r.ukrasnog kamena. gdje su bili na daleko ouveni sinjsk] konji i goveda. Oni BU dovozili kamen usvoja dvortsta i kada su irnali slooodnog vremena usitnjavali gaceklcem.oSllta i drugih sela uz drsavnu cestu Imali su sporednu zaradu od tucanja kamena za posipanje ceste. 52. te pogon. su u poduzectma za eksploatiaeiju sadre. Krupna stoka predstavljala je najveou vrijednost u gospodarstvu pa je bile slucajeva da su se neki zaklinjali ne na svoju djeeu nego na vola jer se ta zakletva smatrala vrednljom: »Da Bog da mi Zekonja umro akotro nije tako«. $Ime Jurl6. kako bi ae to ocekivalo s obzirom na ulogu je gospodarske grane. rnramora. Stoka krupnoga grla uzgajala se najvise na pasnjacima Sinjskog polja.). donijela Je u prvo vrijeme stanovtto nezadovohstvo posjednicima polja jer BU bili nezadovoljDi tada dobivenim ujedinjenim parcelama. ugljena. za preradu plasticnth rnasa.. 1960. najvise ovcarstvo . Sinjsko polje sa preko 4500 ha zemljista bilo je u osjetnoj mjeri neobradneo. razliditih vrsta . prflikom terenskih Istrazivanja nisrno dohih opseznije podatke () obicajima i vjerovanjima uz uzgoj stoke. In('onrlJlt! vm ""dlc po \':01 insknj kr(l. 'I'ako su u Potravlju bili poznatd kovaci i loncari (proizvode su direktno mijenjali za ltito).. > »Peruca«).000 komada sitne stoke!ll3sto potvrduje jOs uvijek znacajnu ulogu stocarstva.L02 Komasacija izvrsena 1948. U novije vrijeme znacenje stoearstva se smanjuje. Danas stanovnistvo sela uz rub Sinjskog polja ostvaruje sve bolje uvjete . Svilaje i Kamesnice znatno SU siromasnija i zaostalija od onih uz polje. Si..pa se u predratnom periodu u ljetno vrtjeme stanovrastvo opskrbljavalo vodom tz planinskih vrtaca i jama .ovnc kaze da se raw poplava ne obraduje ni trecina Sinjskog polja.1]].goslavije 25 dinara. »Dal matmka«.vadili su odanle snijeg i led. Zahvaljujuci razvoju industrije poslije oslobodenja. ali i podaci iz god... . U manjoj mjeri radili. '" Lovrl~. Nakon oslobodenja posli-je 1945. stanovnici pojedinih sela nalazili su sporedna zanimanja i izvore prihoda. uglavnom su to bile bare i mocvare. a ovee i koze su se gajiIe pretezno u brdskim selima i na pasistima Kamesnice. a stanovnioi Turjaka.elektrana glodati.l. danas mnogi n de u industrijsknn poduzecima Sinja i okolice (tvomica konca. Za svaki kuoni metal' stucana kamena dobivalisu za stare JLl. govore da je u Sin'jskoj krajini bilo 11. te usitnjen razvozili u hrpe oUZ rub ceste .. Pored stocarstva i poljodjelstva. izgradene su mnoge cisterna u kojima se sakuplja kisnica pa sada stanovnici tih sela tmaju vode i ljeti. str 15.zivota. Sela na padinarna planine Dinare. Medutim. Posebno je u omm selima bilo tesko pribavljati vodu. AH. !)J2 . Osnovna grana gospodarstva bila je stocarstvo. K.. str.njska .a tu je i hidn.

ko je kome gospodar?((lll~ Iz razgovora s kazivacima zakljucio sam da neki i danas tako misle . usao sam s nekoliko putnika .. pobrinuti se za sve ukucane. U pripovijeci Sirota D.. kaz.e da se u djevojackim pjesmama vise »govorilo i 0 Ijilhavit(.: (if.)ndukter [e pokusao nagovoriti neke muskarce da ustupe svoje mjesto zeni 5 dJetetom (a sjedilo jei 7-8 mladiea kojiina jos 'nije bilo nr 20 godina). »da na:pravimoputeve. ali ipak kada se sjeda za stat onda najbolji komad mesa i najbolje jelo ide muskarcu.. oceslja ga. simunovic I Lovrrd konstatlra veliku sklonost ovih stanovnika nosenju oruzja pa kaze da ni u crkvu ne idu bez oruzja i da je moguce vidjet'i»bijednih koliba bee igdje icega.. Uoeio sam i druge brojne primjere nebriztjiva. odnos prema zenama nije karakteriziran velikom paZnjom. gR. OS. a nikakav Iaemanin ne dode za dobro!«10~ Ali ako ipak netko dade ovirn stanovnteima u pohode. pa je D.. pripreme mnogo vise hrane i pica.. SimWlovic tv.1 bit]: J). Boraveci 1966. I Petter je u svom djelu konstatirao da Mortaci zenu smatraju sluza\.1. uvjerit ce S8 u veliku gosto' ljubivost i brigu za gosta pa Lovric govori da gostu »najstartja kci Hi snaha poIije ruke. splete mu kosu . zena radi cesto jednako teske poslove kao i muskarac. 31..0> simunov. povjerenje i postenje ovog dobrog naroda u svakodnevnomzivotu iu poslovima prelazi ponekad u pretjeranu Iakovjernost i natvnost«. te da je njegov stay prerna zeni norrnalan. kad skrive. str.(>J:". kratko vrijeme seljaci raskopali i zatrpali kamenjem jer. na 0 juna- Knmic tv. a ponekad je 1 tukU. KI. str.c tv.kom. m L"'n:iE..Ho Pucalo se na piru.uvjetio sam se da taj odnos ni do danas .u svojoj prlpovijeci Sirota opisao kako su do sela Ponikve Prancuzi izradili put. na terenu u Sinjsko] krajini.. lO~. a napose junacke borbene tradicije vidi se i u nosnji i obilatu naoruzanju stanovnika Sinjskekrajine. da bi bile bez oruzja . bogzna kakvi hi sveljudi u nas dolaaili.«: Uza sve to ima dosta nepovjerenja prema strancima.zju nego 0 momcima .' .u pun autobus. ona tteba postaviti jelo. nego gost moze pojesti i popiti pa Lovrdc navodi da se uovih stanovnika javlja »griznja savjesti sto ih ntsu opili i ouje segdje ka. Forbis kaze: »Iskrenost. str. . 21). ali su ga za.\ovtc wi. Takvu stanju prr{4~onosi i Iatalisticki stay zena od kojih neke i danas smatraju muza gospcdarom. « 10'1 simunovic re Stvu t oru. superiarna odnosa prema zent.' Sirnu!. bil. 39). str. Opisuju6i stanovnike Dalmatinske zagore. 503 . '"' Lovric str '" Pet:t. a naroerto zene izbjegavaju razgovor i su:sret sa stramm covjekom. ali nema primjera. . HlG Nasuprot posebnoj paznJi prema gostu. simunovica jedan starac brahi pravo muza da tuce zenu: »A kako bi drugojaeije bilo? zenu i djecu moras tuct..stojeei zagrabi po kojuzliou i zagrize koji zalogaj kruha te vee odlaat za drugim poslom. « No u gostoliubivostu cesto i pretjeraju.Zu: 0 sramotat Odose namgooti trijezni«.11l7 Na zalo::~t. . a zeni i djecr ono sto preostane. ali nijedan nije ustao.j. Oak su neki dobacivali uvredljive komentare kondukteru koji se usudio takvo sta traziti od njlh. str. [er kako bi se znalo. 00. 8. Isticanje superiomosti muskarca. Zena ni sa vrijeme l'u6ka nema odmora..nije izmijenjen. bilj. a ona . 3"00. ". bilj.

prtlikom svadbe i razlieitih svctko:vina. \. susjed susjedu (pa- i ljeti se konzumira najvise mlijeko a zimi kiseli kupus. tjednima nemaju u lcncu m komadica i jelo od pevrca. 1966.c (v." Lovri<!.maju (Institut vodu ncr. ali ip8!k pourosnja mesa je bila relatrvno mala. prvenstveno pecenja na raznju.to .. stt. izvoru.pa i simu· novic u svojirn djelima riavodi da seeesto govoriro: »T'ko se ne osveti." Petter.itelj zakona. a 11 KoruS~coj i Krarijsko] 1452-g'i covjek. JJ~ . Na srecu vee nakon prvog svjetskog rata u tom pogledu situacija se uvelike poboljsala i tijetki su slucajev] ubojstva. Meso se upotrebljava vise zirni. dok je iste godine na susjednoj obali to bio tek svaki 1146-ti. ali se mora spcmenuui da je eesto dclazila do izrazaja itamna strana te borbenosti pa i Petter konstai ira da je 1842. i stete koje nanosl cak. u Dalmaciji svaki 154-ti eovjek bioitrs. . srr. rlarodnu um. t magarcima. MU"cevic.dub stanovnika.1I1 Isti autor dodaje da su uz to cesti sluca- proslavi Boziea i drugih svetkovina i tako se stalno cdrzavao ratnic lri jevi raznih sitnih prestupa ljenje sljena itd.64.).ij(!7nU({ Foto: J. \1'2 Tu poslovicu a i opsirnije podatke 0 osvett i izmirenju ubojica sa radom ubijenoga donosi Lovric\l3 pa ih necemo ovdje ponavljati.jet:ost) za f)04 . N e treba posebno isticatf zasluge ovogaetanovrnstva u stoljetnoj borbi za slobodu. Kazivac iz Ve1i6a rekao rni je da u njih c'esto tuea unist! usjeve te da 1965.~:l. uz. Vecina stazijih pisaca prigovara stanovnistvu ovih krajeva zbog rasipnistva i konzumiranja mesa. 3). Sjmunov.i. hi:I. 31). nisu imali m zma kukuruza.s ))'1nL(. Hrana Brann je pr'ilicno jednostavna Ze"1te iz Hama. str. taj se ne posveti«. Stoga je razumljiva j cesta pojava osvete. 1 Petter kaze da n3:rc:~ zivi veoma slabo i stromasno.

~{. Sim1. Lavre koji unistava trodnevnu groznicu i pomaze kod drugih bolesti a nade se pod svakim kamenom koji »citsvu godinu nlje IRaknut s mjesta . us D'C'Y. neeist. baci ga na raskrsce. Lovric spommje da su nekada vjerovali da zapisl »mogu izhjeciti svaku bolest i nadjacat! svaku vractzbinu . Lovr~":.IH Narodna medicina U ovirn jekrajevima smrtnost djece imladih ljudi . 1st! autor donosi i padata'k 0 vjerovanju u ugIjen ..J. ali nisu je m doktori mogli izliJecitu. dole joj se ne odrnoli iIi dok zena sama ne uzme nekl predmet. D. pa ga netko uzme i tek onda ce se ona rijesi'bi bclesti« . str . Zatose svadba ne maze uzeti kao razlog siromastva. i nedjelji mesa. i doktoru.palenta. [edna zena nasla na raskrsntci puta neke (:B[ap~ i obolila je.. Kasnije je bacila te carape. I.SV. Sigurno je prosjecna potrosnja mesa tr ovim krajevima mnogo manja nego u nekim sjeverntm krajevima Hrvatske gdje se svakog blagdana i nedjelje konzumira velika kolicina mesa.: str U2 lUi e. str. Kako da se u toj sltuaciji prihvati tumacenje nekih autora da su stanovnici ovoga kraja stromasni jer mnogo penrose prilikom svetkovina i svadbi! Sigurno je da se u jednoj ku6i ne prtreduje svadba svake. sve do ramena neke rane dobila. da bi je skinuo sa sebe i prebacio na drugoga.Stvarno.lc.UBt1m. po prlcanju Ijudi u ovorn nasem selu.'bilj. kakve cara\Ile Hi nakit i bact na put. ali nista nije pomoglo.je i popu da joj odrnoli...J16 No najvise sii nekada vjerovali da bolestt prouzl'ok1.f. uzmc kakvu stvar. II.iu~\trioviC' rv . Lijekovi su bilt naivtse trave i ono sto daje priroda. «. pa BU neki bili pravi strucnjaci za 1ijecenje rana. ISla .. Ib4..I~ jednazena iz drveta uzimala crvotoetnu koju je prstirna usitnila i 3. Nasi stari su vjerovali da ne maze takva bolest proc. na raskrsrricu puts... Bozic u Kurianima opisuje kako je posipala rane djetetu koje je izjela mokraca i. ~91. a njihovom pomocu mugu nerotk:inje zaJtrudnjeti .moviC u pripovijeci Krcma donosi podatak a otklanjanju stranog tijela iz oka »kakva mlada zena zamuzla bi u aka iz svojih prsiju nesl):') rnlijeka i zamalo trn bi tsplivao napolje . I 505 . opekotina iii u namjestanju polomljenih kostdu.117 Vjerovalo se i 1. a obilnlje ttrosenje jela i pica pzilikom drugth svetkovina kompenzaclja je za dugi period jako slabe ishrane.nekada bila veoma velika. Dobila temperaturu i crvemlo jaj se izbacile po rukama...11 (.juvjestice Hi uroei pa su narocito djevojke cesto upotrebljavale raalicita sredstva PIOtiV uroka. a postojatt su Ijudi za kaje su vjerovali cia mogu otkloniti make i ad njih su tra~ili pomoc. lli9. «.1 magijsko prencsenje bclesti pa o tome donosimo z3pls iz sela Velie. »Kod nas posnoj! vjerovanje: kad neko frna halest.godtne nego mnogo rjecf'e. pa ako to drugi nade prede na njega bolest . Takoder je mnogo Ijudi umiralo od unutrasnjih bolesti za koje sami Ijudi nisu znali lijeka..zama sam cuo da su se djeca nekad radovala cetvrtlku Jet je tada bio »purov dan« .jela se ptira . Uspjesno su lijeeili jedino razlici:te povrede. str. a inaCe se jeo kruh od sirka iIi prosa. Peter. Tako i M..

bit ce sve dobra. ako prvo sretnu udoviou Hi papa. 506 . Kada domaein goni stoku na prodaju. Neki uz pogodbu tlraa:e cia im prcdavac dade konop kojim je blago dovedeno na pazar da bi irnali srece u daljnjern uzgoju. stocarstvo je nekada predstavljalo osnovu seoskoga gospodarstva. u seln KoS1lte (Lnstitut za narodnu umjetnast] Prilikom sklapanja pogodbe kupac i prodavac pruzaju jedan drugornu ruke i prikidaju cime je zakljucena kupoprodaja. domacica je prije ulaska u staju poskropi blagoslovljenorn vodom. Da bi leupto dobro. nece imati srece u prodajr. domacin posudi novaca od razlicitih Ijudi i kupuje jedino posudenim nove em ill barem razmijeni novae u »sretnih ljudi« jer vjeruie da ce onda irnati vise srece. dok drugi vjeruju da ne smiju dati konop s prodanom stokom jer vise neoe imati srece u uzgoju stoke. rnirno i zdravo govedo.Obicaji i vjerovanja Uzgoj stoke uz gospodarske radove Kako smo vee napomenuIi. 1965. Golubinjak. Iako nismo dobili opseznije podatke 0 obicajima. Kada polazi ad kuce. Miliccv:c. kravu koja irna dosta mlijeka. Kada kupljenu stoku dotjera kuci. Isto se Cini i s kokoSima. a ako sretne mladica iIi djevojku. Odmah uz pogodbu dogovore se tko ce platiti pice. prekriZi sebe i stoku i poskropi blagoslovljenom vodom. Iz istih razloga davali su lemuzinu u crkvi. zabiljezili smo neka vjerovanja. Foto: J.

vjeruju da treba dati lemueinu Gospi 2ene . Jedan dio toga mlijeka on iskor-istJi.smjsko]. pa ce se to otkloniti. To se ponavlja sve dotle dok domacica molitvom iH zaiklj1njanjem ne ukloni caroliju. Nekad se vjerovalo da fma Ijudi kaji mogu »uzeti« mlijeko ad tudih ovaca. nesto govori i mali i pri tome gleda u ovee iu krave koJima zeIt oduzeti mlijeko.:a narodnnumje. za jelo a drugi odmah prolije.:Z okolnih Foto: M.tnos.t) 507 .. pokrije je krporn. Aka krava nema mlijeka ili je bolesna. Boskovid·St1illi. Takav eovjek stavi preda se neku posudu. Navecs domacrca nece imati uspjeha II muznji jer ce jOj ovca iIi krava prt tom biti nemirna i redovno ce nogom proliti pomuzeno rn1ijeko. SkT01e re blagoslovljenom vodorn. Dok to aim posuda se postepeno puni mlijekom. a kad ni to ne pomaze. seta na tjednom sajmu 11 Smju (lnstitut . Da opet netko ne bi oduzeo mlijeko. domaeiea mora pomustt stoku prije izlaska sunea. 1965. rjede i ad krava.

Poljodjelstvo Vjerovalo se da nikakav posao nije dobro zapoceti u petak jer je »petak slab pocetak«. 196(. a ako ostaje duze od Sv. to se plati posebno. Prije polaska na svaki posao nekad je gospodar blagoslovio i prekriaio sebe i stoku kojorn radi. PrO(/. Jedino se vjeruje da dornacica treba kvocku naleci na jaja u kakvoj zeljezuoj posudi ako zeli da joj se izlegu svi pilici. U veljaci se pocinje sijaui Iecam i sacliti luk. a sarno su neki gospodari g'onili stoku u proljece u planinu a u jesen vracali./. Za svaku glavu krupne stoke cobanu se plati za cuvanje 30 kg ku:kuruza. lliju (20. a u Korrtima. Neki su uzirnali i blagoslovljenu vodu ili ispred volova na zemlji nacinlli bicem znak kriza. Milicevic. Prije polaska na sijanje sjeme seskropilo blagoslovljenom vodom da bi dalo debar urad. Poslije toga S8 vozi gno] za kukuruz i krumpir i pocinje proljetno oranje. Caporicaroa i drugim brdskim selima zene su na sebi u ararima nosile grroj u vinograde. a vracaju se na Sv.I.'si~ih pro zvoda na tjeanom sajllnt 71 Sinju Foto: .Stoka je isla na pasu u blizini sela ili u Sinjsko polje. caja i vjerovanja. Uz uzgoj ostatih dornacih zivotjnja nisrno zabiljezili posebmh obt. Konji i volovi odgone se u planinu na pocetku svibnja. Psenica se sije u jesen . Ilije. VII) kada se dogoni sijeno iz polja i kad se pocinje vrijeci zit1o. (Institu: za narodnu umjetnost ) )J" ekad su gno j tovarili u nrc ro (vunene vrece) i na magareima gonili u vmograd.(rVfH:'i gl"inenih lu(a i a1"vorezba'.

ijanja a danas se mladez tome izruguje i mjesto molitve kaze: »Ako Bog da. Zata ona mora ostavitd posudu pred kucorn aka ulazi u kucu. pasu se neki u Poto: I. Ako taj svetac pada.i zapaljena izbacivala pred kucu. Ako kokos propjeva kao pijetao. Nekad se gospodar moho na polju pred pocetak s. 267) donost nasiv dozenjancija. Taj se obica] zove dovTsancija. U subotm. Nakon okapanja i ogrtanja kukuruza priteuuje se radnieima bolja hrana. npr. I vancun. Najvise su protiv grada palila grancica jele iIi masline blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju . onda u cijeloj god:ini ni jednesubote De smije se zapocet! novi posao. u se.ko toga dana ozlijedi rte maze mu rana nikako zacijeliti. Dok je zitp 11 rastu najvise ga moze unistiti tuca. a u Velicu se pred kucu iznosilc nejako dijete da bi prestala tuea.).. jedu se frttule. bilj.berbe. Uz to 5U zvonila crkvena zvona. U selima oko Sinja vjerovalo se da Pl'i polasku na posao nije dobra sresti papa ili udovicu jer tajposao nece uspjeti. Isto tako aka bi koja zena iz susje- odsijeei glavu da se sprijeei zlo ulcucanima i doma6instvu. toliko i naso!« U pravoslavaca u Velieu vjerovanje je da ne valja zapoceti nikakav posao na dan Sv. Vdenje lwnjima 1965. koliko usijo. trebato joj je na pragu sancija je proslava nakon zavrsettka zetve. Jovana Usikavca (11. a to se cesto desava. a ErdeljanoviC (v. narodnu umjetnostj slueaju takva susreta vra6ali kucr. IX)' Ako se t.ili caranja za zausbavljanje tuce. Kada se Zetva zavrs! jednu rukovet ostavljali IiepoZinjeve:hu u polju. Ore lie u jutro a sije poslije podne. U nekim selima dovr5U dstva svratila u kucu s praznorn posudom za vodu. ali se maze raditi vee zapoeeti posao (oranje i 81. Nekada SU se pleli i 'Zetveni 509 . to bi prouzrokovalo praznocu ambara. Zato 5U Ijudi vjerovali u mac molitve . str.9. Takod:er se pred ku6u izbaci tronozni stelae kojemu se noge okrenu gore.nakon [ematoe .lu Malikovo (lnstitct Z::T.

i da bi im sve napredovalo. Oni to objese na zastavu. Serbe_n Und Im Ubrlg<m 1967.m ugine stoka svi mu pomazu radom i novcem da nadoknadi nastalu stetu. kusaju malo vma a onda se bacve zatvore.. s is a n o k um s t v o Ni.Chera. i traje do iduce godine u prolje6e u vrijeme crania i sijanja kukuruza. XI »proba vinO<L Domacin zakolje bravcevnareze prsuta.a i sada je jos vise ili manje u svakom selu.avam. podlgne se na njih j zastava. obicaju sisanoga kumstva.ateljske veze poznan je .))cini se majstorirna marenda«..suuee: Suvez se ugovara obieno oko SV.Kt-et2$lbll.. prije nego sto se pocne vczttrsijeno. ali se nastoji da medu prijatelhma u suvezu ne dade do svade i nesuglaslea. Stanovnicj ovih sela rnedusobno se pomazu u mnogim radovirna.nje Kada se pocinje zidati kuca. Rodbina i prijatelji pornazu jedni drugima u tom radu..i u drugim krajevima Jugoslavije pa i u susjednim drz.turt LOOPo. Tose zove i »Prvi boaic«. Lovric govorr: »Nekoc je bio obicaj.a. prvenstveno stari novae. Suvez Kako pojedinci nemaju riovoljno teglece stoke za oranje i drugs rodove. "PohrattmSlvo« bel qen Gl"l1Z(lr lind Mt!nchener batkanotogisene S~udlen•. U dosta opsezno] Geg€nwartsformen SUd05teu.kiire i earape.sk. 0 POb..)da.berba groWn i kukuruza dolazi u listopadu.Tom cerernonijom postaje mu kum i dosljedno duhovni rodak«. MUnchen liter . nije nadeno Braga u novljim tsptttvanjlma.eni proljece suvez se opet posebno dogovara. VII). kuce Zida. koji sporrunje Lovric. Nema posebnog slavlje pri zavrsetku suveza.n~ Pobratirrtstvo i po se s t. Ilije (20. Jematva -. Broj stoke s kojom se ulazi u suvez mose billi razltcit.r t m s t v o Obicaj sklapanja pobratirnstva i posestrimstva kao ucvrS6enje dotadasnje prij. i iz svake bacve prijatelji i susjed.!. Zatim se prireduje majstorima bogata gozba . str. . dogovaraju se na zajednfcko ispomaganje i obavljanje radova .Ddtschnft . a zavisi '0 bogatstvu pojedinaca. 510 . da bi ukucani bili sretni i bogau.. a narocito ako nekoga zadesi nesreca. Ukucani svim radnicima pripremaju bolju hranu.ropa. Jedino je obica] da se 1. Ne postoje obicaji uz vtnogradarstvo. 115. Kada se na kucu postave krovne grede i sljeme.IHl:Ova] obicaj u Sinjskoj" krajinl potvrduju II. Ako nekome 'izgori kuca . . dolazio je pop blagosloviti temelje a zatim su U onej ugao ternelja koji S8 prvl pocinje igraditi stavi nesto zlata iIi kakav kovani novae. da prije nosto obriju djeeaku glavu. Za idueu je~:.vijenci od klasja i nosili u crkvu na blagoslov. Ibid. 161-162. da mu odreze neseo malo kose . a rnajstorima gospodar daje na dar odjevne predmete: kosuIje" pe.pozovu prijatelja..'Bfim3\VU i5ti~0JI11[) najnovlju siudtju doer Wahlvenwl.

str. Posestrimstvo sklapaju u crkvi. pletenje i 51. dok se nakon prvoga svjetskog rata manje prelo pa se gubiota. i tu su se katkada sklapala poznanstva.igrale razliriite igre. Sve¢enik im mali dok one u jednoj ruci drze upaljenu svijecu a u drugo] kruntcu. U novije vrijeme suseljani to 'ilsmijavaju pa se samo neke prija:teljice odluce na sklapanje posestmmstva.) a odrsavan je i do novijeg vremena pa su posljednji slucajev. a odrzavaju se ili radi dovrsenja nekih poslova (kotnu§anje kukuruza. Na sijelu se skupl katkad i preko 30 osoba. pa se. zene su prilikom sijela prele i plele pa je bio oubicajen naziv preto. do kraja ozUjka. slusale pjesme guslara. U Vrlickoj krajini zabiIjezio sam i sluca] sklapanja posestrimstva izmedu djevojaka razlicite vjere koje su taj tin.[edan drugom Iizne malo krvl. Petter i dr. Sijelo se najvise odrsava u srijedu. predenje. 511 . SvJetloot.svistariji pisci (Fortis. Sklapanje posestrirnstva postovala je i ckolina... u nekim selima zabiljezeni prlje 5-10 godina.j naziv i danas se sve vise euje naziv silo ilisijelo. U danasnje vrijeme. Na . U prijasnje vrijeme. u Villalieu muzevi dviju posestrima medusobno zovu pasa ili pasanac. EvliJa. rukuju se 1 poljube kriZ. sijelo su dolazili i nepoznati mladiei ako je u to] kuru ifii susjedstvu bilo dj evoj aka. pricale se price Q nadnaravnirn bicima. I. Posestrime se medusobno pomazu U svim poslovima i U svakoj tezoj simactjf. subotu ili nedjelju. (iznad Sinjskog polja) opisuje u svom putopisu Evlija Celebijal~O i potvrduje da je tiaj obicaj dosta ·cest. Na sijelu su se nekada najvise prepricavali dozivljaji pojedinaca iz . Ovo pobratimstvo sklapali su nakon izmjene krvi . kada su imali vise vune. Ptitopis. Dvije dobre prijateljice ili prijatelja aka se dogovore na sklapanje ave veze odlaze na dogovor sveceniku i na posebnoj rnisi ill na blagoslovu mise svecenik zakljuci tu vezu. najvise mlades].jevo 1957. cOd. kako naglasuju i pojedini kazivaci. Nakon molitve zamijene svijece.) ili raw zabave u dugim zirnskim veeerima. pa hi kasnije dolaziloi do sklapanja braka. CelelllJa. pjevale pjesme. 1$&-lM. prvo blagoslovile u pravoslavnog a zatim u katoliokog svecenika. Lovric. ljudi imaju radio ill televizor te svaka obitelj provodi vecer prema svomriahodenju i rtjetko se odrzavaju sijela. Sru-a. Poseban oblik pobratimstva izmedu tatnih nepriJatelja Turcina i krManina nason bibke u Prolog-planmi 1660. redenih sestara. Sijela su sastanci susjeda i prijatelja u jednoj kuci. eesel su slueajevt da se na taj nacin povesu djevojke nego mladiei.sela. Od Materica do Bozica nije bilo siiela kao i u vrijeme Korizme.lO. kak:o se nazivaju i muzevrpravih. npr. Dolaze i mu:§ki i zens]s:e.. govorilo se 0 zloj godini i nevremenu i 0 ostalim nevoljama seoskoga gospndarstva. Sijel0 i p r elo U kasnu jesen pocinju se odrzavati sijela a traju citavu zimu.md 0 Jugoslavensk1m zeml] ama .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful