JOSIP

MILICEVIC

NARODNI

OBICAJI U SINJSKOJ
UVOD

I VJEROVANJA

KRAHNI

obuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski ne razigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnije hili visegovora): b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje Iisklju· Civo SinJsku krajmu. Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost i kojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkama teustanove veoma je opsezna, a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni ·i pokladnri obiCaji. S obzarom na opseg grade. svasa 00 tdh tema .mogla bi bitu predmeo posebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi. till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr., us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $Ddmlden je i 16 nun f<ilrn '0 pok.ladnim Obiea]ima SiQjske krajine, a Mate .Liva-ja, sIuZ.ben:iJk muzeja u Sinju,s.nim!io je magnetofonski neke teksbove poklad, nih Sala ri igara, Opis pojed:i.nih ma8ka.'ra i igara kOje one Iavode, uz raZlicite dramske tekstove, toHko je opsezan da ga ne moZemo ovdje dondjeti u cjel!in:i. Iz istog x.az.log.a ne objavljujemo ni svugradu 0 ostalim obicajima i vjerovanjima, Objavljenugradu dijeUmo na tri poglavlja (2rl.votni, godiSnjri i ootali obieaji), a na kraju svaJoog poglavlja donosimo zakljuCno razmatranje s kratkom .anallaom till obicaja. Koliko to bude moguee nastoiat demo utvrditi da 11se neki o'bicaj i do danas odrzao ili Je nesnao u proSiosti (za ana sela u kojlima smo to mogU ispttata). Gospodarski su uvjehi na oijelom ovom podrueju prili6no uj ednaCeni , pa ne nataetmo neke bitnii:je razlike U obicajima i Zivotu stanovniStva sela na samom rubu Sinj,skog polja ri sela. neste udaljendjih od njega. JednaiIDo tako nema ve6ih ,razlilta ill 'll obiCa~
:m NlLl'Odna
1JJnjetnost.

Obi.caj'i i vjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oilogu u prvom redu na osnovu grade i:z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.o sam sa !lror.istio 'i .literaturom: a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucja

433

sela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogU priredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicaje

}irna katollckog i pravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e u tome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstoga

vezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, koja je u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-

cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovi oko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturni napredak, tndustrdjalisaeija i 51.) pojedine obitelji vee odavna naodriavaiju stare obleaje dok ih druge odrsavaju i dallas. Isto su tako u nekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdje S'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas .. Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieu do kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski rat uvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi su obicaji nestali oko poeetka prvog i napose drugoga rata,ali, iako ih obicaje i pravlla, No i pored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali je teSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, doduse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. Slavljenje niosti, a vjerojatno

selo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine

5U

porodice

zadrzale

stare

Nove godine, karnevala

ce buduce

i

svadbe vieroiaeno

generacije izgraditi

ce se od.rZatii i u buduc·
i svoje nove obieaje.

A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI matinske

OBICAJI I VJEROVANJA

0 Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dalzagore, pa i smjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Ijubavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno i nitlk.o ne smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U U ovoj, kao ~ u mnogim drugim stvartma, fataUsti« pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju za Ijubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne gal'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stD zaV'isi ka:tk:ada »od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice, pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisu ntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje«. rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti drugun iz pripovijet;ke D. simunovica M u I j i k a gdje se kaZe da »ZeIl'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ·ni zapletene: roditelji se
, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJ SirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a. a 2.ln pra.voSlavca.' (t<odiSrijak Banorin"ke vl""ti Bano\'inil Hrvat$ke, 1939 - 211.!tolovo~a - 194t1.I, Za.greb· 194(), ser. 318). Prilikom popisa stanovntstve 1953. utvrdeno J!l da od ukupno 69.1&2 stanOVnika t~jega kotata SlnJ (u koli je uklJutena. i Vrlika) im.2, 60.28~ Hn''atn i Q.!l45 .Seba. (P-op19 stanevniUva 195~, 1mJlga. vnr. tifl:rodnoSt Itnaterlnjl Jezik. Padsel ~ sre:zove prem..a.upra:vnoj podell u l~. godJ.nl, Beocra41.!I5lJ.

Govoreci.

srr.

JugoSlBVenske !lkad{lffiije, .Zagreb I94B,

226). • Ivan

Lov-ric,

. . I1ilje§ke.

0

Putu

pe

Dalmacijl opata str. 112. - 1l4.

. Albei"W

Fort·if;a,

<dIIll e :

LoVTIc),

Izd8.VlItld

zaVOd

434

jedne i druge strane dogovore, i mladi se vjencaju i1:i se i bez vlencania roddtelji dogovore - i to je glavnc.«! I ostah podaoi iz lli.teratallre, kao i ani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore da je na poeelilw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selima Sinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijee roditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi adluce 0 moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovore i stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomite nalcen par godina ill se ne porrare nrikada. No takWhslucajevasklapanja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako, premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa) i premda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka, iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61n Sklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCki anal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljednjili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevt li nelcim selima Cascd. -i seljaci ill ne smatraju 210m, dok su u drugim selima rjedi i tu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle nastojt d.zlolirBlti d. kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanja braka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:a na kraju ovoga poglavlja. Djevojka i mladic upoznaju se na pasi i prli drugim gospodarsktrn poslovima ilt u trenucima odmora i razonode: ria sijelu, u kolu nakon mise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolorepJe i sklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6ima dade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpatiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neee dollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak je da ne .zel1 s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu je sklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu (nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iLi u drugoj pros toriji , a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi u ko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom i ora pred vratuma raagovaraju. Boslije toga mladsc poomje CesCe dolaziti na s-ijelo, cesto 1. sam, bez svojrih prijatelJa_ Kalko se vee vldi njegova simpatija prema tOj dJe· Vojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s djevojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0 limoV'inskiOIn stanju .A1oo smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece moo osigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoriti ad njega i kaZu; »sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c«. (Btna2/e)4 U vremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima i izmedu ratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtliclti rim~e odluke p

sastanu. Kakose

mJadiea..

~at1

• DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38. ''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt cerna 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcnosnno pop1$ zbirki I kOja Mia obuhV!lCa poJedina zblrk.a: L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!. gradll. Sinj ske krll.j ine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:uje sela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . . 2. Nikola Bcinifatl<! ROI\in. POlklom!'! grads Sfnj!l i okolice, g6d. 1966. r!<p. INPbr. 157, obullv;L(!a rela: Biteli.':-, Elrnaaa .. Citlnk, Glavlee. Grab. Otok, RsdoMc iZelovo. 3. JoSip MUl~vj<l; F-olklor Sinjske I Vrlii:lire kmjine, god. 1967. rkp, INU br. 758. Qbnhvata. sela: Brnaz.e, GaUna, Dlcmo, Gala" Garjak" Glllvl<», Grab, Han, HrY&ee,Jabuka, Jellll!a, Kooule, Mam'Jce, .Modr~. Obrovac, Otok, Polal!a. PotravlJe,. TrtlJ, Turj e.cl, U{lovIMQI, Veil!!, VInBl16, Vojni6, Vrlika i Zelovo. Aka se navode podact lz osl:alibruJWplsa INU, to Je posebno ~.

435

Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi ima aeraan (Mitrovic donosi naziv aendar).n jepodnaslovQm:.a zato. 194 I 13L . udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja. 2enldba.1:l. simunovic u propDV'ijeol De r dan: . da se cure i ne opiru za nedraga pool . vijeci Al k a r isti autor govori: »Znali SU. Beograd 1906.. str.za sijelo koje se odrzava neposredno pred Bozid. dok se ne uda startja sestra.setka mise. sto nije obica]. Krausa 4ailll'opop. pocmje :igtati u kolu. . ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to je prvo javno ulazenje u drustvo.rn4<. da se od parntivijeka u Cettlni. Koliko su saimovt zaasta bm prilika da se pokaZu djevojke dozrele vee za udaju..aU"JI.1 $jeverno! Da. I. a ponekad i iz drugih sela. kn]. im. A'~o se starija sestra nije rnogla udati zbog neke Hzioke mane. • AlekSaridar Mitrovl.. su 'i il. onda su joj roditelji vecim mirazom njima odaberu buduCu zen1u.. a u tom suga sIueaju sami traZili ill su nash posredneka . Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka. da Joj ga pokaZu . Autor razlikuje derdan • $lmunov16 rv.00 djevojke strogo drze: mlada sestra. U VrUci je zabiljezen i naziv »godisnj! cul'skii kuent sajam.6. Taj se sajam zove 'i »glavn.l.J . Ii sto ne smije pokazati.ila«. Godisnji sajmovi i crkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlika da 00 . pa da rrmoge zeme ne Ijube svoje muzeve. tj. koje se piesalo u b:l!m:i:ni crkve nakcn zavt. Savu. »Zcltehen \.G . Rijee sajam tu ne oznacava trgovar..531. da joj vee nadose mum i zeljno cerkaSe. da joj je koji momak drag« . 3).alo je nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca tako i za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik. 436 . A znald.cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar Mi. da ill mladiei uposnaju US da medu na Sv. a katloUoisu isli njima na sijelo nastojah naoibracnog druga. Tom pri. No Ii ·tu je kao i priLilkom udaje pravilo kojega . i ud!ldba 1. Prije -svega.djeVojke pokaZu u drustvu.. II nesto izmjjenjenoJ Iot:ml u knJhl P. autor tvrdi da S!U resti sl·ueajevlizenddbe i udaje s potpuno nepoznatim parmerom. Pravoslavni mladiei dolazrli su na to sjelo katoUka.l!yteliO. je po ujasovu cescero dolazenju i. pa rna imala i mladica. a u pripo. Neke osobitosti U svadbenim obicajima i obi~jima vezanim uz sajam u Dalmatinskoj zagort Iz po. BeLIV. «. s!. S.tikom ram medusobnog upoznavanja i odabiranja braenog druga sastajald su se u jednoj ku:6imladici i djevdjke ill dstog. Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja braka pokamlje nam D.rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale. hllj.smije ula21iti u kolo i ne smije se udavati. »A slutila. Dok djevojke s mladdoima igI'aju u 100lu djevojCice stoje oko kola:l pomalo sudjeluju u pjevanju. makar kako bilo lijepa i odrasla. GUrski sajam«.IJe vee upoznavanje rnladica i dj evo1aka. eta eura govori 0 ljubavi. tadasu mladici eamirat: (~odabirali) djevojke. ne ..provodadziju. materlnu vecem mil ovanjt. str.ke.lj1(dalje: MltrovlcL Arhi" za pravne I dru§tvene nfll. Oval <::Ianak obJ!lvlje. 524 .Norddaln. vidimo iz podatka da se za sajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada (Gospa od rOZanja ili Ro2a· rica) govorilo: »Rooarica je zamiiras.trovic u prilogu:Z en i d b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m ac i j iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke. Kolo.W¢4 190'7.. 37_ .

- Jo~ o !lenidbi i ucladbi u sjeverno] Dalmac~ji. [e u pravoml!. kola~. Bunj evaca (str. S d. seta Turja. (str. ".vnog stanOvnl!tvll vrlo I"8Scproatranj en obi~aJ da mladenei ~on tzvr.)..stanovitoga vremena.r'RdaUdjecu. je to rljetko )rod Bunjev (katOli.adic je ozenjenti djevojka udata. II ona I muiemlli dje:verom nakon toga.. 4 kale \II!.. Beograd 1907...11 (str.? Drugi je razlog vojska. pollva. dolazi do crkvenog ill gradanskog' vjencanja.cuje preko mJadoiieruinll Iru.ovna s rozirna j jabukwn uzublma.. Naprotiv. Dovodenjem djevojke til vlastitu kuou tnl.KatJkada mve nevjenCani. U 'I'\1:rjacima jeu~ nose u torbi voea.. J\4lt:r<)vic.a tive nevJenCli. knj. tebacajupUtem djeci (5tr. Mitrovic kaZ€ da su mu poznati sIU¢ajevi »da mladenci. 1 jenpj.oJ ku6i u TUt"jaeini.l. U dalJnJem teks. okQ1tci B'ankovca. 228. ako more dOhvaUtl. 215 - 231)).titihzap!sa. pose. Autor u drugom prilogu8 donost dopunu opisu Zienidbe u sjevemoj Dalmaciji i izncsi podatke iz· sudskih spisa 0 siucajevima gdje mladie oduzme djevojci derdan i nakon stanovitoga vremena probnog braka otlera je 1.).da da je to l't'doV1UlOpo)ava 1 kO<l pra. Erdeljanovie).. Derdan ovdje nije ogrliea.slucaju nesloge mladdc otiera djevojku.Iad!ic na Itnlljevske ak(IdemJJe.seca' nakoll vJeooanja. Ovdje autor: is"bice raz·l!iku izmertu termina ooontti i vjencati se.. u slueaju da je nerotkinja ili u .njesvatoviroa.. Ne mozemo ovdje nabrajatt sve stucajeve..1.a. Sinobo. Arhlv sa pravne I dru!\tvene 0 patekl . Kada m.Za ptr kod mla. 225 uz!!. lJubl PIS. uz pucnjevu pusaka i uz veliko pjevanje idu na vjencanje a za njima tree njihova djscac. VjenCanje. svojih rodi·telja.e oki~ena . u Knillsmoj9 i vrli6koj kIajIni.1 • JovRn ErdelJ. Deset c:Iru:l.atka 0 2enldbl ·U SllIjskoj krnj1ni kOja doncst ErdeljMovie . te ju je na kraju otjerao kuOi. po dolasku m1.~). t gornji pracg (srr.. a zadr2linljezin der<ian . Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuai i otada .vlIC8. a dIi.a. gdje. tj. sa obavlJ~ pcmedjeljkom ill srlJedom (str. je jedan takav motiv usao i u umjetmclco narodno st:!varalastvo.sla. koJ. od prcije. 8 podru6Ja.ci i :IDval:e i iz vlru. jestiva (pl'!lifuo po'gl!Cu i ~no 'brav~ . a zs.a do dva mJe. 493. str. podatak D.Rnovie u knjizl n.ma u potpunOJ vJen~anoj opremi (str . 226).nJu Ide u crkvu &a diverima.Janovtc <lonruii.cima pirdZija.saljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi. ali joj je Tanastje vee bio oduzeo derdan. Beograd 1930. 1966. Novae.Jine Iz postOj€ee literatu:re. Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanak i p:riSltanaik. u Turjacin\a fOd. Bunjevacaldalje: 4S5. viaea 1m po'ode (str.229J.Sinjs)<e kra. I ka. dramski mo. Tako sam god. Mladid se U ono vrijeme nije smio vjencati prije odsluzenja vojnog roka pa su mnogi mJadi6i doveli djevoJku ·a vjencaIi je rtek po povrntku . A.a tome se ne protive ni njezini roditelji.buka kOju uevieSta.· ..llsuj wi ~dbfme obi daje d.ipremanje svecanoga svadbenog' slavlja. Z!1l. 229). koji doblje ·ne." zove IS'! u 'I'\ujacJfD& dar na urniva.telJi dol_ nevj'eStl u po'ode.ntge PIIk straae Erdeljanov:l.. Postojt vise razloga za postojanje talrvog probnog braka.ljlirlWoiu«. 'a ovdje IznoSlmosve potl. LXXIX.a.zive kao muz izena. Tek nakon stanovita vremena ona je uvidjela prevaru.Z svoje kuce. duZe razgovaraju i dogovaraju ISB.l!. snimio i.almatinskih.tu (!<jmo' 6p()menutlnel<a~ tvronje. prvenectJelje po vJent8. str. . Takav sluca] sigurno nije bio izuzetan. pr!lut I sJ. smmajucl maskare iz Graba..zelli.p-omenu hr. a derdan je miraz u gotovu noveu.reilih SVadbenlh obreda d\de vreDlBll. Oi.rjellta ». preba. nego na debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvij6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa.bna iulanja. U prvom redu mladic zeli vldjetd moze Ii mu djevojka .doZenje rodblna i prlJateijl &""Ilj\l pnnos ill ~ UI zaeblreu. a ·tek nako!f. 528. .) i pica.vO<JemI zovu je naldCi:na OM 229).toll:JQ1.22:91. ali iznosimo sluca] Tanasija M. (:st r.JIIUTUtJacimll . 228). a vjerojatno je postajao Ii III Sinjskoj kmj-ini.o. Qna je tsti dan posla s njim njegovoj kuci. .Srpsli:e ac . iz Vrbnika kod Knina i obmanuo je prieama 0 svom bogatstvu.. na str.. Sudionici svMbeOOVU'·5(> u Tw"j'a.U Turjpcima mladD. Aleksandar Mitrovic" nat!ke.. Jil.vo. ·a:kotlo mladic. 229). cptse 437 . dok ne prikupe dovoljno novaea za [pr. koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini. ETdel.c navodJ. iz Polace ~oji je na sajmu u Kninu upoznao djevojku Mandu s. Navjesta.nl np"" se poole HI ven1!BjI.a I dr.11doZenjin.

JO bio je puk:i sdromah.13. ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno i zato sto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape).3 . (dalje: l'!ofi6). stovise. skida.Inultinske zagore 1 sl. i pored strogih zabrana. B. onda svako mime duse vjeruje.Ka!oti u rcmanu . salje prosea koji ad djevojke i nje2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode. a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se i rnlade udomite«. ona pobozno okaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj." scene dena viti morr. opj.» Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da se nekoe vrslo. zefisko dijate mulica a musko mulac. oak se drums udaju ranije. Zagreb 19&4. 103.• M1rko " Simunolii6 (v. a U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadenei SU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva. Sada je i ovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka. str. kad ne bi 'Sarna skin. Petravi~. bill. kapu sama. koja ucini kakvu Ijubavnu pogresku.. a mladi6i se rene izmedu25-30 godina. Knjimvnik M. i.vkako dodaje Fortis. roditeljtsu to nastojah pr. Bw(W. Vanbraeno dijete zove se mule.nstva. •. 438 .la znakove djevi6a.. (Prema. da ill je . timo Je osrarnoeua. Taj je govordo 0 svojQj oon.ako je Delta djevO'jka.a.a danas se ni to viSe ne dagad:a . ..» Neb kaZli da djevojka mora biti sta:.ul!ejo de Je Jedn.:i!kTlitil udajorn.. djevoike su se nekad udavale sa 20-25 goddna. Se10 dnace ostro osut1uje djevojku koja prije udaje rodi dijete. moZe ostati u drugom stanju: »Kad u njenom selu bogate dievojke zanesu. U ve6ini sela.!l - 22.aljev. treba da je pametna. I porttetl. onda sa nekoc dogadalo . str _ 13.mc. kako kazivaci govore.da bi se U SIuooju. Zagreb 1937. sIozilo djevoJalka i da bi jo] stlom skinule kapu s glave. INU 'pr. pa to i fratar presuti s oltara«. 29.i6: r kp..jma nije odredena i vartra u rasponu od 13-30 godina za Zene.vitar nagrdio'.y. Venezia.zn!lk djevtl!anstvlI. ako mokti »kontra vitru«. U najvise slucajeva prosnja je formalna jer SiU se mladde i djevojka vee pl'ije 0 10 J.~.koji joj redovno nade muza«. a 20-30 za muskarce. djeYojka drugojpred crkvom skinula s gtave crvenu kapu..rija od 20 godina jer »kuca stojd jednu 60scu na zemlji a tri na remll a. najviSe petnaest goddna. str. S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke cia su se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci M u I j Ii 'k a ka-Ze da su se djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaestl. Milfc!..idbiika.je stanovruka I>il.yet i obita.suje f. vise Prosnja Kada se mladic odluoi zenitd. Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju.: A.n betelto rcsso OSS. a ne mora se uostalom brinutt ni da promijeni boraviste. 3). 23). da u njega »dvi mlinice rnelju i st-anje sest krilometara u k:vaidTat«. Pete 1Itu4IJ. Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanu K urI a n oj navodi M. stekta predbracna dskustva i.cca. Zorn. 75:8. str. str.8. 1843. II Lov1i(j. Ali. Kutlani.za nj. Dab za sklapa:nje braka u ovim kr.» No i tu se opisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju. . BoZiic k0Jk>o su nekada Ijudi vjer-oval!i da dje· vojka. kako Lovric naVlOdJi: »pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak i aka hi se obaznalo.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13-godiffiju djevojku govorect joj da je bogat.nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro.

da se katkada raw majcinih pogresaka ne uda valjana djevojka. Kolik:o su ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da se roditeiji vjerenika »obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvima njezine matere. pa da.» Ali isto taka raspituju se za mlaoiea. jer odanle imamo potpunije zapise 0 prosnj! i zarukama.2erudbu. odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a aka im je ne daju odlaze sa. Obieno dalazi desetak prosaoa i to uv:ijek muskarci. da Ii je imala dosta mlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl. vina. 439 . iliroditelji . U nekim slucajevima mladic po djevojci javi kada ee doct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pa kad mu dadu pozdtivan odgovcr. Prosei postave pedenje i ostalu hranu na stol (nekad na siniju) a tome domaci dodaju i nesto svoga jela. da se djevojka mora vroi na majku.. Vjerojatno je cin zaruka bio jednak u Sinjskoj i Vrlickojkrajini. jednim prijateljem ill rodakorn no Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca. "Ibid.» Takva prosnja gotovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh. u prvom redu iz olize mladiceve rodbine. au usuima mu zataknuta jabuka. . Nakon veeere nazdravljaju jedni drugima .ne zele taj brak.igurati dobar zivot njihovoj k6el'i. i kojase nalazt u rukopisnoj zbtrci INU br. pa cemo ovdje spornenuti podatke iz vrlickih sela (gdje sam prikupljao gradu 1957. pogaee.a i dooooor. da Ii pije i da li ce on moct os. Hi secak djevojka i umakla s drugirn mladicem. 758). Mladi6ev otac Hi netko drugt kOjice u ime rnladica prositl djevojku u Vinalidu kaze: »Nit me ko pita "Lovri~. Negdje ponesu nepecena ovna pa ga peku kod djevojke.'B stvai'i .!G Najv'ise zapisa s terena govori da su svi najprije vecerali. a onda je dolazila prosnj. svojim zalihama hrene. odnosno zetu.' Ibld. to jest. najceS6e subotom uvecs.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili: ))Podite· kuoi. i dodite kojoi drug'! dan.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1. Aka je djevojka promijenHa odluku. dolaze prosei djevojcinoj kuci. slatkisa i na razDju pecena OVIla koji je uk rasen .svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovorllri tU. kojoj rnaterina svojstva pokrivaju pogreske«. 115. a naroeito da Ii je marljiv. kako kaze Lome. Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazill na zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu. dok raspitamo.su im lruena vrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojke izlaze ususret proscima pred kucu. str.. pozdrave ih i uvode ukucu U prosh!ju dolaz] mladic S ocem i.str 116. dok se goste i razgovaraju. to se dogada.i 0 buducoj snahi.vol'ili. '. Prosci donose sobom rakije.. U dogovoreni dan. a da se uda druga. da cujete sto smo odlucHit< te da su prosci ponovo dclazili u dogovorenl dan u prosnju. A kako misle. dogovore se kad ce on dovestrl.. nego su se u sali prepi. str . svoje rodluslje da se dogovore i s mjima. 115. Obicno su se roditelji 'i rodbina vee unaprijed iscpno raspital. Rijedak [esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku. proscima se to kaze i oni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora. lsto taka nije na terenu potvrden Lovricev podatJa. da 1i je rena kucsvna..

Kada prosoi polaze svojoj kluei. duZe vremena. Ukucani odgovaraju: »Vese je pi·taibi. a njoonm rOditeIjdma pice i nesto slatkiSa. odgovor je negativan.prsten.n(Se Ii ruugo voce. a ostale] djeoi bombona i voea.ze. kaZu.). nit me cime nudi.Znju. ondase Caste i vee nazdravljaju sa: »Zdrav zete« l »Zdrav kume{!! »Zdrava nevista« Itd. novae. Mlad~c uz prsten daje djevojot skare i ltrunlicu. Poslije toga mladic daje djevojei [abuku. Ujutro djevojka ide po komsiluku i .daroce. U seLu Moovice daje joj cetiri stJo ve6e jabuke i ~aze: >lEvo ti jh" ali mi nemo] sutra V'ratiti« . ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sa »kamenoicem({ a vjencan.sku lili na kakav rad pa sa na vjenOainje eeka. odgovor po:titd:van. aniti Ja govoran zaSto sam doso. novae !i.je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije potpuno odlu6ila. se- stJ1i sapun. a pones'll i prednj·i dio ovna su ga bili pekl!i na r.i dan. Alto je paik.sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena.en i. U novtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat. Kad i110 ne bi nosiH ljud. a Iznos zaVoisi 0 bogatstvu mlsdtca. maw jo] prsten na i"U'kui ka2e: nEvo. kada djevojoi daju JabU!kru. .. SHene darove daju i ostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli.. Kad su prosol pJ1imilri. U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba. ako ka. ja te zarucujem i dajem prsten .a.o) . onleta 'je taj dogovor samo formalan i nakon djev:ojema odgovora mladri. Onda. SOO p['ije.casU susjede ra:klijom.poji komsije . jednu iIi nekoliko komada. pita je hoes Ii poci za njega.su donijeli. a zato ne postoji odredeno praVlilo. on kaie da je Idosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihova imena.!i:bi reIdi:: nVidi. Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu. cijelunoe. Dogovore se Dd de biro.je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju. ak!o dmruno. to znaCi da jedjevojilm.a.je se nastojd abaviti. papojill. polaze kJu6i. a uza Be ponesu i nesto hrane. rtarra. da ne promijeni odJuku. U selima Vr· lioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju. U Gat}aJku (OVO je selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s djevojkom pred xU.!i:e zarueuJe djevojku. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada. Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode«. a ako kaie cia . sto Sill dobdlri.i da bude sretno«: (Velie).: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je« . U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je .. novae. Ako su se njih dvoje vee prrje dogovoru. I prosci dlaju ukucarrima darove. a ~ogod ce ga od prosaca upttati: »Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ. djevojk:a Ii 'D. Roditeljd. . lili samogtavu ovns ~ojega. MladoZenjin otac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci »idu ato " IbId.sto samdoso.) 440 . bild gladni. tj.vjencrunje i napo'wje<ianje u crkvi te ka:klo ee rmsporedli>titrookove pint.dlic mora joo u voj.adliCeVlim roditeljdma.sto ulrucani daruju rnJ. piju d Caste.81it'.dlic odgovort da je vedro. no ima '5luCaijeva da mla. a mi. UI. Nalron toga se vesele.. VjenC:ail. Kada mlad.tj.6 ulazi u kucu. smatra se cia je bime do" vrsena prosnja. mi cemo dati«. ponekad i kasnije. da je oblacno. sve« (Diom.zataknut cekdnt7 ili drugt kovanli. je od zlata i beakamenetca.vIjaju se ist. prtstala na udaju.1 time objav1}uje eta je ispToSena.

a sve druge cure. Tamo donesu hranu i pica. na Iivadd. asvekar jOlJdaje nesto novaca.ih zaruceno na ·Materice (pretposljednju nedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>.koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi. Kad gosti OdU.en}i daje 1. slmunovic u pr:ipoV'ijeoi Derdan gOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a »radovala svome buducem derdanu ponajvise zato. TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojke dogovore koliko ce biti svatova. kako torutmdd Lovric. ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji. a st· ro·masniji u s.~ivot go"LOn:K. komu i >koH!k()tl'eba datil. prenostla se mladenkma roba u ku6u mliadoZenje.nji earapama. Navijestiti se moglo nedjeljom i blagdanom i to na veli.ka ill dattivak'OOi na pros.snja vrernena jnr 'trajao tri do pet dana i zavrsavao u petak kad se ne jede meso. 23. biblj. u zezenj vincanja. 441 . udaje najglavniji mirazll. donesu sa sobomrakije. da svi piju rakije koju joj je donie mladic. Nelti taj posjet zovu ici na ra'kiju. probijale obicne cvanoike za taj ures. a buducem ltiladoz. Zer:OO se u ponedjelJaIk. "Simunov16 (v.tJeljima. I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i . te ponekad u vrijeme po. liM. Od nakita svaka je djevojka uz nosnju morala nekad iiruati derdan. Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrepstine i posteljmu uesvoju odjeou. djevojka obilazi sve susjede. sto ce ga ona jedina imam oct samih talijera. sastaju se u gostioniai m u k. Nekd dolaze na taj 3). kosulju. Dodu nav ece .k1ada. a ne u druge dane. SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti na dar' kisobran i eipele. utvrditi cia 1i je wj ol. .Z udaljenili sela.vrijeme.u6i 'llekog prijaitelj:a ili. Virna i raz]dcitih lilkera. darova i kada ce bibi vjencanje. str. Nd u jednom selu nismo dobild podataik da se roba prevoztla na ·dan vjeneanja. Mladic i djevojka su poslije tioga. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&ima zabraniene. 'I'o sunapDvidi i tek te poshje njih slijedilo vjencanje.>i6aj . pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan. je lijepo na . adro.19 Ne moZe 58. u nedjelju).~ijed'U. U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sriIedu Ct'lijede. osobito akO' ~U g.wrnijenjen u posljednj. Na polasla. pa D. duk drugli. Najcesce je uprija. Svadba Vjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen. u-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja. OIl!aj tko je bio bogatiji. sto im je kod. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanje i on je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara i pi tati .I8 Aka je dvoje mlad.roCiSte«) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima. te se Caste oijetu noc. zna Ii mazda bko kakve prepreke za sklapanje toga braka. Dan uoci svadbe. sto ona zna. susretnu se na polovloi puta negdje u stuni.ku6i djevoj. ser. Djevojka nikada ne prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje.ih 100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lru krajmu. rucntetma. da!kle.

. KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2. srp.. naskrinju sa stave sukanci.nMiJII (seksand~iJa).Po)jica. Stamm svatu i djeveru djevojka daje k. a ana govori: I)OVO vridi puna novaca i ja yam ne dam«. Nazlv sessan . u nekim slucajevimakum. opanke i kisobran. Marodni i'ivot i obt6aji. I.. na l'obi sjedi nekodijete Hi djevojka i ne dopusta im da uzmu. Oni sobom donesu vina i rakije te caste ukucane. au Potravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koeijasa koji ide s djeverom i jengijom. kudjelju s vretenom. Govorilo se da nevjesta treba nositi say taj pribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju te stvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove. a vjencavalo u ponedjeljak. nazivsclf. Ponekad [e vee una:prijed dcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki za priprernu pirra. ObiiljaJi. K. a na konje objesi sudari6e rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom.r:inje predaje nevjesta djeveru. ruianci i mutap« te ostali predmeti. Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: velik\\ i malu rnetlu. . kabanicu.. veliki i mali konopac. Kljuc sk. robu i pooi kuci. a oboje ukraseno jabukama. a.. str. poeesce djeveru i k06ijasu daje po ~edne Cail'ape. Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas.a on posldje mlado~d. IN U br. jacermu.j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni: Iznos za svu robu. Ivsnj!levfc. !cajin (Iavor). 4--08 oglavaca jastuka s navlakom. knJ. U setu Vinali6.san8. Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje. ZN~O. ~CI . sjekiru. . SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira .zahlmkolima. tim se pogada.tovo jednaki sinjsklma) isla se »po roou« nedj elj om. rll:p.uo $8lll.posteljina. druga djevoj'ka . Za.~(1 Najeesci [e naziv rotia. II nagtasto [e da lie p<JZllaje.. On jaj nudi nesto sdtnog novca.kJoJaje cuvala robu. svekar ill start svat i jengije. na drugoga zivu kokos. (dalje' IvaniSevi6). .. Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSe djevoja:ka Hi djece . da se ons] kojl pregoni roou Wge ~llo.ju za svaik. a i ukucani njih caste jelom i pieem.obiva mladenkina sestra il:i.. praklja6u.ada je jedan komad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola. diuerom. Roba se naked prenosila na k:onjima. U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ili torbu. !"rano 442 ."4bIlJ. 7:58.ri od svakog mora djever ohkupljivati. Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim i platnenim predmetima postavi na kola. a kudjelja i vreteno ukraseno je na vrh nataknutom jabukom. Djever moll tu djevojku da side sa skrinje.edimanJa svota novca kaj. a ona govort da je to premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna. mastele t velika drvena vedra). ito: 6-----3 lancuna (plahta). a ana njemu kosulju koju je sama izvesla. 11. Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti. dasku peraeicu.3). str. ON. a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe.i d. a rijede se euje izraz mobilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija .. dok je rinace posrij.osulju.2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) nekoliko inutapa (pokrivaca od kostrljeti). uz prvi stup kola ucvrsta se kudje1ja s vunom i vretenom. Ovu je sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci. a danas vee iautom. 10 str. 158·.

barjakta. .svakoga :koga sreunu. Gotha. .n Be'. a Lovdc spominje da »mogu biti dvcjica. biti viSe prvtnaca. a samo jedan barjaktar. a do ktaja opisa svadbenih obicaja dalmatinskih Bunjevaca (zakljucno sa str. 2i2O I dIIlje..26 Isti aurorna.1 Takl'ljom . 1 ka. Prvinca III Hanu kaz. istom mjestu dobro pr. Dan uoci svadbe je nadivanje imena odredivanje svacovskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima. drugoga kwna. 230) nigdje to ne dokazuje.Ze. kao i svi zapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar. .. str. lz sakupljene grade iz seta Sinjske kraj'in'e vidi se da je . 328.ra.ilti netko stavIji od mladozenj'ine rodbine... Lovrl~.i opis obieaja F.tT. U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae.vaSe baxjak. dok bogaoi:ji imaju starog svata.Erdeljanovic na 220 str. Skupe se u mladoz. 1857. Nekd donose to na sam dan vjeneanja ujutro.ko je pogresno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce. pa djever mora nataknuti drugu. 443 .Putem djever cast! vmom. koje hi izgubile pravi smisao kad bi bila . tko iz sela.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 begatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum i mladi djever. • l'Stter.jinoj kuct 1. slatkiSe i pice. Nije Ii mozda zbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima nekOlikobarja. MogIo je. Kad se roba doveze mladozenjino] ku61. :Potter). satkupljaju se susjedi i rodbina da Viide 'ko~i!ko 1i I~akve je robe poslala djevojka.jkladna Oovjeka za starog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilo StaTi SVM je mladozenjin ujak. trojiica ill cetvorica vee prema odlicnosti pirova« Jj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih podataka. . stari svat im octreduje fWlkcije. Kulisic tu nedokazanu pretpostavku uzdma !. Pettera iz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara. Fortis spominje jednog prvinca. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka.Si1l3JN svat ujatk . okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje.11\1. a i poshje. Lovrl~.. dok Lovrtc. Djeca nastojs skIDuti s kudjelje }abukru.arna br. 757 I 758 J. CauSe Ii druge. Predvodnrk svatova je proinac. dakle.tr. Dalm3tien in semen Yerschleden. a nekad su i pueali iz pusaka.: »Vddeeemo dalje da je Fortis u pravu«.njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute. I mo. pjeva se i vesea. 119.ivac izjednacuje s causom. str .. U vrljeme prevozenja robe. .ep. a u nekirn selima izjednacuje se funkcija prvinca i barj'aktartl.z EU'hiV8 lNU. " Rije~ Je 0 rukopisntrn zblrk.22 MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat neki stanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako je mladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr. Postoian]e samo jednog' barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka i barjaktara u svadbenim obieaJima Ii Salama.a i barJktara.ktarll (a to su bili prvinci) . nepecenu bravad i Ikokosi. vee spomenutog djela iznosi kako Lovrt6 g<word 0 ~edriom a FoMris 0 vise barjaktara i 11 napomeni br. UoN vjencanja mladenrkdna mdbina donosd . On je zapovjednik svatova. da prvinac nasi barjak.iehungen (dalje: 220. ili da je prvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba. I koncizn. " Franz P<ltt"r.

Ako li jd. isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i:z crkve.jprvi je prvinac. kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku- eerie su u bijelu djevojacku opremu. str.32 Jengija.janja vise maskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama.a jabuka ·i svileaa marama.IS·. '. ruigdje dva barjaktara.'!isvat. cauS.etlko njegove bliZe rcdbine. a uz str.1 ~uec. 220. valja da jesedam svaee. Nov.ani ih posude. Ivanisevic ops. JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine. zovu se .rajevo 1955. obu- Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu. Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda.nog i drugog kuma.razveseljujesvarove. Na str. ne ..i~eviC. na. 444 . a u Hrvaeama se biljez.gija. Glavni se djeliz ver zove ideo eli diver. II . U9. no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever.izjednacuju s prvincem. Ako mladozenia nema brace. a navr' koplj. diver. zabiljeoono je eta Ijudii kaZu kaJko sva:iJoVii 'izgledaju kao Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje." lvan. LovriC. i danas se nastoji da je ima barjaktar. . Hi buklijas.stacenbasi' (to su svatovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ.' je vise. prdjatelj.cu i redovnu pojavu u Sinj. pa silaJ. Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda..28 MedutJim.• Jr.skoj krajdni. K'um je takoder nebko od rodbine ill. a najzadnji. nije nikakva potvrda 1 pretpostavc.imije objas. njegov zen. Kurnstvo se eijeni i odrzava do te mjere cia bi se. U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starog l' Spiro . 80 donosi futogratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom.isie eitil'a Ivanisevloa: » ••• tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au. Etnolo. pa i vise.iSevic sporninje dva kuma. jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIi cetiri.staceli' iii .1'ske lm'aJme. a ako su zene. 3 I a . ta. obucene su u tamnu ilicrnu.njava: )BaS ka. zetov sin ili dnugi rod. tad Be stavu po dva od l!Stog imena. Petter spominje vjen6a. I danas se nastoM d:a svatovi budu obucend u nsrocna nosnje..lz putopir.i u nakim drugim selima. str. enga. mova htjela uzem. . onda se ·za djevera bira :iJ. Lovric. K9Ikosmo spomenu1i.Kulj$iC. crvene boje a danas je trobojmca.M. sa. za njin barjaktar. duvegija.30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obiteUt. U starn doba bio je barjaktarod svilenih sudara kao cinjeru.susrece se u svatovima svih sela Sin.ko v'idimo.i oak pet djeverova .barjaktara i na susjednom podrucju Poljie§. st. a u Otolru se spomdnju dva Cau. Ka4 se uputu po divojku. negdje Iga . "Ibid. pa u komentaru F1o~tioova»Puta po Dalmaciji« ~e: »Erdeljanovic na osnovi svojih ispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravu«P Za PO':1VrdU posta.Sa.ra Alberta Fortisa.i u zapisi:ma s terena spominju se dva kuma. a . C a u S. st" 72 . str. 75 Ivan. kojd pjeva i .. Sa.. 0 postojanju veC~ broja barjruktara. 119. Alto dh nemaju . no kazivaoi nisu nigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbme kako to tvrdi l. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ).·'erija. sv. kum.owic. U Gal1. . On je iz mladosenjina roda. a sto je opet priko toga. RuI.d je pravi pir.

. da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin i zeli besplatno je.-. caevina. no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba. Danas se V'idi kako barj3ik:ta.sta<\i1a u sva.ak'o su blrl!ru.r. a mladoj SiU davall najbrZeg"a kOnja i onda su se svalli utrlciv-aJj. Vjeruje se da nije dobro. pucali iz puSaka zvanih d z epa ric e koje SIU se punile nabijarnjem balruta i pap-ira u eijev. ako barjak. 445 .sti i pitt. on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nije obiCaj. Bezicu Nlkbla Siktrica. I:pak k82liva6i tvrde da su u SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima. U selima tsuocno od Graba (Velie. zdrav divere!« itd. Pri svadbtsn uproslosti muskarc. Vedrine. Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne idu na vjencanje. Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenaca i 0 brojnosti rodbine. Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje barjak k20 znak da je u kuci vjeneanje.jaktar Je na eelrupOIVooke..sava dasiromamijl svatJovi i::1i oni koj'i s1laillujtU u brdQVlitl1l terenu gdje su uske staze. spominje Dolaza1c p-o nevjestu Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuci skupljati svatovski uzvanicf. . . bez obeira ja. koie Loyrie. svata. Ali akose ii. (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J.8. TscQmiJ'e je obradio M StoJkovi6 u ZN2Q. Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci.. Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje. Uri. da nece biti sretno. ba. danas de. Barjak stoji na krovu SVa tri dana pira. nego ostaju ked lw6e i priptemaju sveza dooek svatova. 120 I [21. voze li Be u 'lroldma. rekao mi je kazivac.e tih pravile.l "mogu. k:q. Za vrijeme nadivanja imena piju i nazdravljaju jedni drugima sa »Zdrav kume. K-asnije su bile U 1llpotrebigotove patroneza ulaga.rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~ mu s:J. a neki kazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena.On ostaje kod kuee i tek kasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkve gdje doceka svatove s rnladom.j.ide. Najvdse se pucalo u vrijeme dolaska mladenke u kll.sa svatoWma po mladenku. str. a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku i u crkvu na vjencanje. $V. a danas automobiltima:i autobusdma. U selu Udovicicirna. s djevojkom iz Otoka.6u mLadQrenje i uvece karla mladenei polaze na spavarnje.Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo. pjeSice na vjenCanje..Jima $tt.enli.su 1i. I. u autornobilima ili u autobUSou. Jabuka. nego ce je Cekartll ilrod erkve.dbenlmobi6. Svatovi su nekad [§U pJes. Trilj) mladic :. Lovril!. U svakom slucaju. npr. s'VarCinakoIl!jlirna. stojl nakrivljen kao za vrijeme nossnja tako i kada je postavljen na krov kuce. 27. Danas se mladoZenje ne drii.'!tl buklija i dolibasa.nje u oijev.ice. Snimljeno na kolutu 202). na konjima iIi !koHma.51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou. No Jasno je da se 0. palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu.

vrata 'SU zaikljUca. tu je nasa zatvorena ovca.oko§. Mllicevic 1966.a. a traZe izgubljenu ovcu. on im nece otvoflibi dok mu ne plMe. umorni SU. najcescenevjestm brat stoji Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS. brate.na. a jedan muskarac. Negdje ga zovuvratar. tJ:i.) 446 . Svi UkiUCa. Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu. sada na prowrU autobusa u kOjemu su se BvatOm .uViJek S omm predrneulma ruCnik. On pita svatove zasto su d(}sli ri sta traZe. svatovi pjevaju: Placaj. earape). carn:pe i rucrdk. Dok djever pregovara s vraterom 0 iznosu koji treba platttd za »otkup«.iz Hrvacd dove2/i na vjencanje u Sinj Foto: J. ziva k.. ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar- Bariak. kosulja. (Bite-lie.tar. (Institut za narodnu umjetnost) PLed vratima s kljucem III rukam.zah:t:lijevajuda Im otvort vrata jer putuju iz daJeka. ne zali novea. svatovi . koie je nekoc noSio barjak.nl su u kuci.

cura :!ito .gnjati? Zeleni se trava odotova (=otave) je ~i nasa neviSta gotova? OJ divere. dosta tnj 'Je tvojega .sreca rnladenoima a 'treU1l.ie zarid:a:la. Pjevanjem razld.ta. Ove jenge sto 811 se uznile. vee cdvesti onesto re nase. Ovdje ne mosemo doIllijel. . ctaj para mladieu nek. Faljen I sus .prkosa. pjesama koje se pjeval}u na piiru. jeste Il nan nelt. Ona tamo sto nam popivava sUds nema koino jedna. sada jenge lJubi.7 vet uzeti onosto je nase. svekrve il!i ostalih sva. NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu. Ove cure nisu 'vake bile dakle niSu rakiju popJe.1 mali.inan vesela kadti bjezis iz ovogasela. Sto ste dosli ovdeprtipivav. [a. dugatkoga nosa.. niekakupi kutiju cigara. Sto mi ova prupivaje slda. vee. .!1j vrataru para. Bolje b' ·bilo da 1:II11D' iSli spa-vat nl"gb 'vake svate prieekavat· N-ismo dosl:i ispiljatt CaSe. Neko naSa-. da ne moZe kupiti elgara. fij smo j enge iZ voresta rrdsta. (=os. Je ne bi'ni za svoga dida.D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja i ZeljeLa kup..ju lrojno magariee. OVa. Nemojta nam propivo·ti niSta. il' o5U se oplle.e.at.ivli dvostihovi na raeun izgleda ill bogatstva mladenaca.SV3ItQvima. Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (= neku ) i nevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugujuci. svati. 44.u opremm? Vazda Isus.6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacica je u mladoZenj:i!nim a drUrga. OJ divere. Ajde neko. mjesto cure . cl.rtovskil1 uzvandka.li tekstove sv:ih.) prate kakQ ovaj tako i ostale djelove svadbenog ceremon. U jednoin casu \. jes:u liWs zabolili . Ni1jevratar ostao bez para. U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatova u mladozenjmu kueu i dr. otari tm pure oko zub'.r~Ia) tl'i je sala ne bi namazalaOJ ti jengo. bud. u nevjest:i:nrim .ltaJk loasnIije to su razliciiti salj. nase neke. OJ svatovi.a kupi pstroletku sv1¢u DOSli su nam nsse sek. ii' su lude.te se pa:ajdete spa-vat.ijala. lQ"ava. .iki.goBtl oko kuce pokupiti kostL Nismo dosli kuplt kosti vase. vel. nas narode milt. smo doslt pratit seku nasu Jesu l' ovo neke kolegice sto reva.zenu smovam dala.

n.. Sada ne valja.) Prva barjak . ja je moram nac« (Gala). a kosulja od osam stotina. draganov'i dvori. ODs :rtiCa mane Lstrn Yanks. Ja Nane moja. t ova . poSalji nam koj-ega na silo.al.. DaSh su nam gosti i5PO(1..il'ikl. moja :m. ti Jo cina.ti se v"l. evo OOb! vodingospodara. iz ladJa. (Jabuka.ovcu. kule.O i d~.<!" neka. »Vratar« k-aZeda tmaju neku OVOU.je-. Isus. Veset se. NaSa seko. vocUmo ti ku6nog gospodara. stara :m. Ajd€. od. neko nasa. Zbogonostaj.... $vekruvice. neko. 162 (Muz.·kaZu: nValjaJa je ita ni'1ro doba. u s. viSe eura ni&i. (PQtra.vlje) kana moja Wnica B3ll'jaktam. Jerko l:IezI6. svekruv:ice.ttaste dlake« (VeLie). nego drugi' trists- zelJimsrlcu.iko stars. mala. INlJ . Nane moja.mlmak 448 .)35 to je.aSa \i115e ruse. Imam svekra.ZOOgon ostaj. kuCo poclglana. IJJIijenasa«. . gospodara.Svektuva mt bolja nego majka. imas. rkp. ri. no ko-iutu203) . dobatmi ko d:uSa.nga debeJa u pasu U klasu. Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJe Ii ovo vasa ovca?« Svatd. jadna. ti viSe valja . kuea tvega milog zlata. Faljen.a.Moja ovea je malo Nlje nasa« (Dltg. kupin.a Polje) SInJ SlW ~ il!i. 11Dobra je \ekstO\l~. Barjaktaru. a na njemu nl. nane moja stara.tiCa mlBda. Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenu j kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade. ti poljUQi evo ide jzminica tvoja. god. Stlrino nasa. je.kokooi nije. $t oemo im na pijatu pure.jiw moja. dSI"'itno ti hilo. Cujo san da je ovdi i. Zbogom. vrata 'l11:i otvori. Ui: Dobra jutro. FoWm Ine - 1M'1.• al!i. VeselJ se. kriZaJa si. Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II.vekruvu dava mt je usa . ali ne zma.eV'jes. i u tebu_ maiko rasplw~ana. Djever ( rjede netko drugt od svatova) UraZi mladenlru od »vratara« rijecima: »Izgubtld smo. izlazi. eva ti nevista prvo jutro tiZeg]a tisvicu. IIi: (Velie. oprosti joj grlje. aeko. ruke ked oltaraProcvjetao jo:rgovanPa vdsi. vrata. nji'QV'a je. . evo tehl n.niko je ne place.ju da li je njihova.

dok . ne daju.ttli ema. .ti ~ lupati.. u kOju je zatalcnut kovani novae. ili pokusavajuI tom prHikom produaitt Salu pa im daju kakav start novae.Zatlim n. Ukueanri govore: »Ma nemojte. Nasa mje« (Dugo Polje) . Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija. Posllije toga sjedaju i jedu. traZe drugu.UCll. mladenka prilazi svatovirna.tkuCa.ju. Kazu da je ta ovca kada je do njdh zalutala. OalenO nevjesta daruje svirn muskaroima -iz svatovske druzbe earape. Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje »glavu za glavu« sto mu odvode kcerku. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmu cipelu s noge.ali sada prvinao. »Vratar« smaura )~O'tkupljena({.buku. Ba'rjaJk. a kocijaSu daje zobnice za kooja. 449 . Sada dovode mladenku i svati kaz.d.tM Lapa i dalje i govord: »Ne maze ucl moja dru2lina.tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI. Svati kuru: »Kioliko 1:>i dmas korlst. \tidite da je sire ad vas.d. IIi negdje ka2iu: »Dajte mi i()dste~jJ. Ka.. Udara eeki6em u prag i dovratnike. ali je ukucan. pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n. ali prt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova). zenamasudare. Tada se pogadaju.ovce?« i nece platiti (ZeJovo). Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane. djever il1 prvinac una cek!ie kojirn Iupe po vretdma elm doau kuci nevjeste ali poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl. Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti i njegovata te traz.idu u crkvu na vjencanje. U Velicu ptilikom te goz:be netlro nastoji sOOu.n:. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: .u da je to njihova i hoce je uzeti. Kad j-e sa svima se ljub!i i pozdravlja te uIaze u kueu. djevojke sil'()~. U nekim slueajevima pocne djever nuditi otkup 0. Umladenlcinoj ku6i se caste i nazdravljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu..i. otkup daje da:rcije dosta i neee da prima dok djever. nego odmah . U selu Jabuci djever za.ti mladenki eipelu s [loge da mose od djevera ta-aiiiti otlkup. koja ne smije b.e da dm se to plati. ad. Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&. GcvOTi:»Ne moze se uci. do 20 n.5 novaca.ne dada jo. te neka mu nes1Joplate za trod.5 rogovima. bicve. !ito zavisi o bogatstvu svatova. daju rim rucaa:t. Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze da se njemu Vlise ne isplati tra2i:i:ti.!iJl:n ne daju dar. Svt nastoje wodlm sto vise Sala pa se desi da i neka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatove da 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove i nece ici od njih. ali ako BU roditelj. bijelu koSulju jlJi peiSkir i sveze mu na vrh jednu zlvu kokos. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn.'On irna i drugoga posla.05 n. onda se u rrjih ne zad'rZava. poljube je i kaiu: »Daj i tu!« (Otok). Negdje daju za otkup malo riovca.ja:k(. Nevjesta Hi druga koja zena iz kuce donosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja. Triba prosirit« (Otok ). Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovede njihovu oveu. Moirete uOi i VIi i bail.d. kojemu dz usea viri venka crvena jabuka.. »vrataru« 'jabuku. CauS mdjever uzme cekicpa i on lupa i ne prestaje dok mu ne dadu clair. Barjak'talr. koldko je ovoa potrosila lrod mene«. ova 1lriba proSirttl(.i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niije njiliova . a -katkada stari svat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena prednjeg di~jela ovna . Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: »Valjat ce i ta komu.

Odl·azak u crkvu U Hrvacama debelom diveru mladenla. JAZU..0. Pravoslavci za naoposum . a otac odri. BogJ~ic: Guda.a. oi.k pokriven okrugom« tV. Kazlvatl su ml naglasillda je nevjesnn kovr)jak na dan vlen:~rmja \>iO' boga.lednO·sam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__atal<. mlada ti je bosa! (Velie) Sada djever mora otk!upit.. Ka?)vaCima Marku Co"'~u.. On je baci preko sebe i razbije. matere i u svih vas koj~ me slusate«. u G!lgovorlma It @a1lCitihkra~ slo'-~"skog juga (dalje: Bogi~ic). Aka mu ne dati'll..pelu obiono uzme 1Jkogod.ila svakcdnevno.a kasnijesve manjs. Ud. r. divere.ahlm salama.. pa cesbiti ugodna svakome«.ine rodome. Ostald kazu:))I Bog td prostdja!« U Hrvacama za sreeu svatovtma etave u dZep blagoslovljenu sol. 1903_ lz Graba. na redu za vjencanje..a nazlvi1J1 i kruoQm.uvl\ici I ~ (kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi. u Grabu.i cipelu. a u ZelO'vu lrum raz:bija casu. ukuCani moraju dabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre.6u. a u. Dna je.zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno. u_ Udovii'lics i FiliP" ocit. .. r . U nekim slu6ajevima jengija klekne Ii: uime mlade traZi oprost. a u posljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavo ike. Spo. 1894. Jabuci i UdowOi6ima svat.ie ~n ad 0fIQIP ~to .e.tnlim -resama koje su joj padale preko ociju.sL. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune . ne pusta] jezik priko 450 .1 Preko kovrljaka 3 mlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom. 1928.74 srr.Prij~telJu.. Ii satdm pr:ekrsti sebe Ii nevjestu. posebno oglavlje. Zaf(r~b 11'. Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum. 12Bl I u !mjlzlMarljane G~!c.. sir. ka1. Prama BO'gl§i6evu navodu s podruejn Cetine . p.t1. To Je protiv uroka. To se oglavlje zvalo ko» iIi kovrljak . ad nj€$. nosila. ne-ld su g. Na dan svadbe mledenka je do prvog rata. U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenom vodom k6erku i po:reli srecu. onda sVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice. glade (Etnugmfskl muze]. .i govor: nSvezlo ostavt pod mo3Ubi.2 sela Grab.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebu N' SmOtri lulkulurll. r. jim krovom i trasipamet drugu. Tumal! Idoierie . da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu·.kuplj>ivati.5\1 ga udaje ~eno. menutim kaziva~'ma ~ahvaljUjem naovoj pomoct. Ci. za suneem i u Hrvacama se kaze da je to rad:isreCe. a desi se da jojSkiinu cipelu i 2-3 puta ~ on mora o!J. ne nose kapn "n~go mjasto nje kovrljil. i TvanuK1. Ptlisrutni odgovaraju mladenki: »Bog ti prostija grdhe«.~ da udate ·Zene. pa onda u oca i. 19B1. 14'1 j 161) SpOrulnje se kovrlJak·kao oglavlje udate ~.pala nam je rosa. i~CaCvine. Mi'rku Badalu. Medu·os1.rcl). Zagreb 1955.amprostenje najrpnije u Baga. U Dugom Polju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur. T8Jk!oder protiv uroka u Dugom P01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodtie6e. r 194. Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdh blagosl'Ovi oprost: »Ja p~b. Ponasa] se dobra. okiceno srebrom izla.i Sinjsloo kra. U listom se selu kaze cia nevjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kada nevjesta ide iz kuce.o\'1 su tvrdili cia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjeru pJ:1ovjed. nairne.wita.jio.case i viljuske.36 U ostalim selima taka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu.

tudog cacu caeon zovi. djevojke pooinju pjesmu: RADOSIC 1965. Osamcle:llet$odl~ja (·Snimio na kolut 203 J..)_. zatim nevjesta. uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa... sve hi stare u dva tavajola (ubrusa). odi zbogon. .sto eeree). (). (i a te_hi maj. Odj zbogon. Svekrwce.ute jI"lbD li~~li&.' .".!! u Rado· 1965).. ma}ka rasp/a _ Ka_ '(78/. a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi. tud. ku _10 po_ .. Ostala mladenkina rodbina pratt nevjestu do crkve.. donit (Pjesmu u selu RadoSic snimto sao J. majks. Bez.WW~q4J!:#-'!~~ ~'iI~:If.kcu~spla _ ka _ na.-.ca. tudog brata braton zovt. __ Kad je pOsla. Paua 6ugic (1938)~ y CI _ glcL ne..pjevaju(\'J izgovorfla nia. Dok ida u crkvu Ebo _ gon 1. nakon vjencanja i oni se vracaju kuci. njezin rod. ell ti robu.IU.r.. dabogda je derala u grobu. . Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee. p. _ . 0_ . " H sky. 'svekrvu <i svekrvar« Robu moju neoe vozit kola. Mladenkini rod!itelj'i ne idu U orkvu d isprate svatove samo jedan komad puta. II ~ )J\ )1 ~J---J ---.ateje: Drag/ca Radouic' (l9JS) i . jon Je rekla: »Slusaj. cerce* moja.192 Podinje AndeJkd Gugic (1942). 451 . oQ~O zabUJiom. ~&ilJ l~: .176 Ii ~3' J. '. kderli. tudu majku majkon zovt. Be~c) zapi- eeroe" moja. Odi zoogon. .'. a onda mladoZenjrina svatovska druzba. . ceree" mO!:a! sicu (.jkownje.u seku sekon zovt. pjeva(!.lsi ~~Q'I~~ @g WJ"'~ ~I~-:-I _bJ .naprijed idu nevjestinrl pramoDi1 tj.

U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenja treba da kleei na nevjestinoj traversi .goga. Vj~ncanje u erkvi u orkvu na vjenCanje.d. a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kako bi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi.). uznose pice i Caste ih. Dodu u kucu i traZe »nogu za nogu«.uce izlaze pred svatove. Po Izlasku lz. nece irnati mira ni sloge dok se taj katanac ne otkljuea.e cia je rnladenka davala svecereku maramu. pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije -drvene plosnate boce. liz daleka. U Kosutarna 1Zsvake k. a krajnjih kumovi. 'I'rilj i Kosute. crkve. U Udovicicima.Kod orkve se poeaste prsutom. . ako je nedjelja. najavljuje dolaza:k svatova i traZi mustutuk.pregaoi da bi bUa cVTsea veza u braku. camparna. kada svatovi idu u erkvu Ili iz crkve. Oct posltiednjeg rata sve se eesde desava da i mladozenja. Tu ostanu i piruju 5 ostaumsvatovtma. aka je iz is·terupe. ali ceSCe idu prije njih mladosenjinoj kuci »da vide gdje ce rim zivjetJi. U selima Otok.r~ gostdontce. terluke ili prsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurili nakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem iz pi. Kada svecenik blagoslovi prsten. a mladozenjtna majka daje mubicve. a rnjestani drn cestitaju. gostionicar dznese stolove. na njib postavi likere i vino . poga6u i cetvrtpecena janjeta. U Olavicama je zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladenoima.i mladozenje. crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a.renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ili tklogod od svatova juri kuc. i grofJuljama sto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace).a3. ako naidu k. Po zavrsetku vjencanja mladenka daje sveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom. dde po mladu i da zajedno dolaze Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka. aim su obavijestlili h • po mladu ti.i 452 .Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma.:lS Kade. iziduIz crkve nevjestma obitelj i prrjatelji darivaju mladozenju sugamanama.jedan ad dru. bu6no pjevali i jujuskali. treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac. Otoku i Diemu mladez granjem i kamenjem zagradi put. Jenglije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci. Grab. a otae mladozerije im daje prsut. Itad svatovi k.• te daje dm besplatno koliko god ill ima ikoliko mogu popibi. danas 10-15 n. i rnladenci oe bjezati . a mladozenja mu da~e novae (za A:usill'ije 5 »vtorma«. mladosenia ga stavija mladenki na desnu ruku. a navece idu ku6i. i pistolja. onda i on odlaz. a aka je'iz drugezupe. zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje. Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne strane. sestra«. Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos. a mladoeenja bocu vina. pogacom i vinorn sto je denio mtadozenja.stolja. vjencenje je poslije podne iLl pos1ije velike mise. a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu. Lome k. a ne da ceka svatove kod.

j-avtti Jola. 314-315. a. poslije vjeneanja ddu kuoi ml. siinunovi. okltiga i daje mu kosulju. tj.st) Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica.. pozdravl ih i pita kako 8U punovali.lni mtadozenjlne knee skocl s kola kwn i djever i tree do kuce. Svatovtizsela 1968. Mladi (!ani. da se ne vracaju putem kojim su dosli. a po davnom obtcaju svatovi 8U se ·imali natjeeati tko ce ga 'Prvi ugrabst. a onda on uzme bocu s vinom i izlaai pred avatove. " Dinkn Slmunovi6. Ko§ute pred crkvom uTT"Il1u (Instltut za narod.nu umjetno. Tako 11 Vinalieu u bli2J.. a otac mladoZenje daje im vma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In. Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinoj lruci. g svatovtma. a negdje se kaze same toliko da se ne vracaju putem kojim $U dosll. PoroCica Vinci':.« i opisuje jednu nevjestu . Matica lu"vatska. Poto: J. • LOvrl<!i. str.39 I prilikom kretanja svatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatovi idu naoposwn.4<l Na temelju vise str.koja je »prot. PdpOvijest.uku6ane prvinoi se vra6aju natn. a~i uvrjek mora pobijediti kum.1. 121-12:1~ 453 . obieaju« pretekla sve svatove i ugrabila barjak. U autobiografskom dJelu MIa did a nt D. carape Hi maramu.c opisuje svatove U selu POItiani ked Vrl!ike i 'kaze da je »na vratirna avlije leprsao svilen barjak s jabukom na vrhu. Mili6ev:6. - Zorn.ado2enjinoj. nego da nacine krug u smjeru sunceva kretanja.. U VrliCkoj krajini zabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n. Zagreb 1965.za:k svatova.

Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne.• . N ova seJij a sv. SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom.wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino] k'L!.lni brak i rnatertnska filijaci..ime posdpa mladenku i ostale svatove. poljubl gaill prekri~i rukom. Matrilok . bademitria i drugim vocem. Mlada prilazi pragu koji je pokriven mutaporn. " Spiro Kuli~i6.'1. zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane. a pone:kad i otac. VeseIi Sf'.. 454 . ja sam yam dosla?« . . svekrviee. I>rtilaZii svesrvl. "Radmi:la KaJmakovie. II ErdelJ anovt 6.Jau Liv!U. orasima. stara rnajko moja.otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: »Ako je Sinjskoj krajini svatovi »obtcno najprije otidu zajedno s devojkorn izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj.jeva 1961. dovodin tli novog gospodara. str. medutim.od svatovirna usput.\.alllovic poziva na str.Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje." serija SV. svekrva mali i skropi nevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smokvarna.Nov. ia. Etnolagija. 0 tome nema ni 1'ijeca\. uosta1om.idu mladozenjmoj kuoi\{. za:tim sa svekrom i ostahm uxucamma. 60. Ponekad. str. GIasn iJ!.\iskom polJu. poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladendenkinoj ku6i.Sarno u !jedn.be. eto. sla:bklisima i z. Erdeljanowc je. rrioja nano stars. . . stoga drzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baS na vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu. m lad of? e n ji nu ku6u Karla svatovi . 22'7. vrata rim otvorr. 1:. klekne na prag. ulaZii u kueu. poslije su hekriti61ci preuzeli i poeivali se na njih S. pozdravlja je i pitla. draganov.vunenom vreoom Hi bijelirn platnom.ol ot>i~aJi. Erno)o~ks I lolklori$t1¢ic-a Ispitivan. Poslije toga mladenlea uzdma prostrrae s praga. Valjen lsus·.ovine i tIS 'mactj e.»Jest iz sveg srca sam zadovoljna« ."""16. na kucnom pragu ill doceka mladozenjina majka. ·ji. srtavi ga preko ruke.«41 (Prl born se Erdelj.6i. i U cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz goo 1965. Saraj eve 1958.Erdeljanoviceve tvrdnje o boj pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind. KuluSi642 i R Kajmakov1C. MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga.se malozadrza a onda . Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubi se sa svekrvom.kaz. tu .ulaze u mladosenjino dvoriste. dvord. djevojke pjevaju dvostihove. set. 200. Veseli se. ~niil.rine a sluZio se jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace i Turjaci. G!:l. odlaze sv. dde dzminica tvoja. »Jeste li mi zadovoljni.tnologij a.ttnm c. a nakraju prekriZi gornji dovratnik.4:J D 0 lq Z (l k s v a to va 'It. Zemalj $kog muzeja u Sarajevu.e joj svekrva i pozeli jooj sre6u u buducem z-ivotu (Venie). 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbornika gdje. Sara. Herc~. i 1966.

a nema odredena pravila. U Hrvacamase kaze da jabuke baca preko kuce za srecu. Bezic) U kuc! mladenka sjedne. Obieno jepose.sepava ill govore da je dovedena cotava ovca.] snimio i zapisao J .J (ve_.to. nekim druglm liz svatovske -drusbe i ka. a 1llklucam joj pruz.aju malo wjete (obieno musko). a alko ne prebaei kueu da ce brzo umflijetd. smokve i jabuke. _ mi _1 ni_ca- -+ d iuo. a Illegdje Ibacaju svt svatovi. I: . re. I tie IZ. Te_re} O. U Dugom Polju nevjesta shaw na ognjil%'e jabuku i bakru. . ne ulazi u kuru dok ne d&b:ije dar. I tom prm.. reo re. Dok SYi ulaze u kuou barjaktar. 455 . sjedajuza stol. Zaflfun mladenka liz torbe Hi sita baca <ijeal or abe.-.t dJ. mlada ga poljubi i da:ruje bievama koje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom.. sie.) . a katkad i razrese jabuke da bude v.(-ft-. Zatim mlada izl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee... negdje vise.d:a vdde da Il!ije cotavakasu: »Vodi je u kucu. 'v e . Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi preko kuce. .re maiko e mo : ja.Re __ re. okrene dh naoposum dva puta.-. U 56.>. <iro:gdje kaZiu da I'nladen!ka nije vrijedna d. nlje cotavale Bada svaroovii!iJduu kueu. prvinac. negdje baca jedino ona.F.se_li 5e) (oe.It LJ . a u Zelovu kum. U Dicmu barjaktM" sboji pred kucom i Surbi. re_re (Pjesmu - .i~e karnada i da se djeca mogu jagmiti.se.u jabuku je zaboden kovani novae. Poslije toga svatovi 'PoCinju dovikivati da je nevjesta cotava . Negdje na mlada baca samo jednu jabuku.zat:tim s djeverom Ii. To je kieena jabuka Hi kicenka .rkom postupa se T3IZJrtcito pojeddndm svadbama.f re.i ill i ona imala muSka. i mlada sjedne izmedu djevera !i jengjje.jej .bna jabuka koju baca mlada. da je bila slaba eobaniea kad ne moZe daleko baoiti (Velie)... ne 1.N. Kaze se da uzima muskodijete. Mlada zaplese malo sa svekl"vOIlU. najmlade dijete u kuci.

a u Kosutama pirovcaca (otao mladozenje) daje loncini (kuharu) prsut i loncina dobaci prsut barjaktaru. a .on sve odbija i :{rista fie govori.a rodbina.ulju. a danas su cesti pirovi sa 10-15 osoba na koje ne dode ni sva bIiz. On ka. Napokon mu iznesu bijelu kosulju. Toliko td 456 svatovr nastoje ukrasti mladenki cipelu s .2e: »Ja limam oipelu za prodas«. nose mu Jela i pica. Uz . pa to je sramota za nase cilo selo.ju ali ne prima ni to..1 selu Bitelic prigovaraju: »Kako te nije sram da ti je nevista bosa.. Barjo barj.ktar raze prsut u komade dobacuje svatovima koji se tu skupe i gledaju. U mnogim selima barjaktar se penje na krov kuce.. MladoZenjma majka mu daje bicve ili rubac.a.j kuee i troi u mladoZenjinu kuru . Hrana. rust.zakljuca vrata i ne otvara dok ga ne daruju.jelo svatovl nazdravljaju jedan drugom i wade noge. yam kapi.« Dok on lupa mladcsenjina majka donese mu . gdje je krov najni2li.»To je puno. to oSU stiari Ijudi sazadab. barjaktar uevrsn bCIJrjakna krovu. Za rnladu se brine kum pa ako Jeij je ukradena oipela onda mu 1. je tom priloikorn razno- se razm. terluke i kosulju govoreci: »Nemoj v~se razbijat. on ulazi u kueu. Tada mu iznesu raiki. Konaeno.i daje bieve.mje ·:razbdjati sve oko sebe. KuCa. Ipak muna kraju daje dar da prestane. dimi Ii ti? RazOl"i' eu ttl dimnjatk neka te dim izJduSi!« Kueni domaetn odgovara: nRusi. usvanict. NajviSe se konzumira razli· oi:to meso i vine.To on stavt preko rarnena i 'ide.Uku6a. Malo se razld:kuje podatak iz Dugog Polja gdje prvinac nosi barjak i ne ulazi posljednjt u kuCu nego cak skoci s kola u Mi'Zlin.i. da ne <iimi. u 'k!ueu.i tu ga ostavrzaeve vrijeme svadbe.. U GaU caus u Im6i mladozenje poc. Kada svatovi udu u kucu doma6in iznosi vmo stare anima okoji nisu pozvani na ptr a skupili su se da vide svatove. aonda poone rusiti dio dimnjaka iIi krova.katkada 58 Ii nagarsvd po lieu. udara po krovu raebija erepove iceka dar . ja 6u napraviti drugt. Ree de narn kako ne voddmo raeuna -o Zenama(L Onaj tko je ukraoc:i:pelu obi6no se preobuee u staru robu. More ti se priladit. Oni su hili dobri majstori«. nakon dtlzeg nagovaranja. a ukucani mu daju vina pagazalije da mu bolje raste . Vice: }}Lonmna.taju: »Da l' to traz4S?« On to §tapom u:zme i baoi dalje: »Ja to ne trebam«. Kada ude .iJpremi mladozenj!ina obi· telja dosta donesu ~i svatovsk.citle 'sale. uzme stap i torbu u koj1oj drzi eipelu. Kum: »Kolilko ·tra~m~ re cipelll?« . on kaze da je bos jer su mu )~isk!idaIJ1eca. celcicem razbtja crepove na dijelu krova Iznad ognjista. Pir Na pi'! se sakuplja sva rodbina i s'Usjedi s djecom. aM. pa se znalo naci na okupu i do 100 osoba. UZetovu kuru.ni ga zorn u ku6u. Najvlse vrsna ri irna je u izobilju jer nmogo toga pr. Za salu mu najp·l1ijedonesu nesto robe I 'P. Kad prirm dar. . to j'e dobra.)Dvi iljade«.rape« i 'lead rnu dadu nove. trdba ovo popraViiti. Sv3!tow nastoje da ga ptevare Va da netko 'prdje njega uskoci kroz prozor u kucu i onda prvinac ne dobiva dar. a presume ·kad mu dadu pijevca Hi kos. bolji«. U Turjacima barjaktar se popne na krov mladozenjme kuce i zatakne ba:rjak uz dimr(jalk. On viee: »sto ono diimi?Ti'iba ovo otvorrot.

barllaktar mora ·plati. INU br. Nik. azaabIrup daje Caraipe.sakrije barja:k.IlVIlO prsute.ku6ui pooaste. U Brnazama pastavega na kola.mlada ·i u slucajevirna kada svatovi doved.rali smo mi vola. On donosi na g. eilj 'vola' je da start sv8ltl izvuce nesto od neviste. Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje.ma: »Slabo . to najbolje od:govara .i·terluke. On bi dosao s volom prid kucu. pa je ne pusha samu ni na str anu . »vola 'je izvoddo start svat. daga ubtjemo nema se Eloa jist na piru.dok ih ne umi!ri smokvama i rakijom. svatovski stfarjesina. Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu. U Grabu. Zvao bi . sva. 128 gra& SlI:ija. 'Do stavlja na vola.Evo. nego odredi da je 0engija pratt teuva . ukradu i braversu iN pojas.o. Ali ako onome uspije »)ukrasoi« magare. obuku mu carape i vrate ga mladoZenjino. FolltlOl'Tlll' .usu i svakom koji nepristaje na tJroSkove seo ih dru. marame iIi voce. pirov caca.i bosi' i gladni'.mukurzown'U koju OOIpale i tako ga voze U ikoliima.u neku sobu i ne puStlaju ga dok on sam . patio Oine pojedinri. ·ali JlIije strogo odredeno vrijeme Izvodenja. rlr. Aka ga ukucani uhvate. ktuh. pa treba i to kum otkupiti i vratitd nevjesti.god 1966.i ku6i. Triban se [a starat.« Nek:i pak ne traze otkupa. Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgoniti vodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup. Negdje »ukradu« kravu ilL vola i otjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan 'Cir'aZe otkup. za 'ranu i obueu svojoj druzi11'i. Dat 6u ti illjadu{(. N9Jkon sto [e darovan on vraca vola u stalu.. osim cipele. Lovric donost podatak da svatow stave kuma. vmo. .radeiz stale magarca ili konja. str. obuce rnladu. slatkise i pice.Stvo propii3e. Lrm.45 Ponekad svatovi zatvore svekra ili mladozenju u nzatVQT«. Sad pirov caoa dokazuje da ima svega. doti.da se obuju. 45'7 . svatovi sakrtvaju -' »kradu« i s.barog svata 41i njegova vola. dan pita. KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke.. 47.spastti i 'iskupitL Najveei dio igara izVodi sed:rUgli. Za vrtjeme ~ih sala a i cijelo vrijeme pita nevtesta mirno sjedi zajstolom. I okouce.1aamuaO~ Ro!1n. sIuzbenika Muzeja u Sinju. kao da ce ga gurnuti u vatru. Ovu jsalu svatovi ponekad izvodeI vjernijepa i opasni'je za Zlivot svekra. a to cine ca.ti otkup da ga dobije nazad. Osim toga. te i~U ukucani. i pri rtom. pa se zato zaotudenu osobu i kaZe: »Sidi za stolom ko mlada nevesta«. Taka se nagadaju.u vola iz stale i prijete cia 00 ga ubiti. -Ima svega! A nevesta donosi move . .. Na svatovirna se eestol~pali10« svekra ili svekrvu. te kurn pIati za cipelu i.. Vo je otkupljen«. U!jutro magare okite .. dapokaze koliko i:ma hrane. Otkup mora piaCaJlli. baoe saku soli u vatru da pucketa govoreei da je svekar uSljiv.zelenilom i papirom. 7&7. na taC:ke -i mpale pod njim malo slame. str. ponegdje i mladoZenju koje je :mIadenika morala . na strandce kola nataknu ...da 00 s njega padaju usi u vatru i tzgaraju. radi otkupa.81:1e gaeuvaLi. Svekrn silom dovedu do ognjista.lik. dok nevjesta ne plati otkup.« Qnda ih uk:u6ani row .o:!. kako je zabiljezio N.u .ne vrida.p. Nemojte taso 6uvat<i i mladu. za kaznu ga nagarave i poSa1ju rkuci. A:lro tko od evatova ukrade . U Hrvacama netko od mladenik:ine rodbinedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i 1.gazdu: ~ Ej..:tovi onaik:o Imko rim. Ima i' goli' .

ll.6i koj:i msu pozvani na svadbu.ill nevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i1Ji picu :i sl. Kad se vrati stoIu »doktor« obavijesti svatove: »Pregledao sam mladozsnju. sto prisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare. konja Hi vola.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tz mlado2enjline kuoe magare.. Isto je i mlada sposobna i do godine imat ceeina Hi kcerc(.u staroga svata prze »jer im smeta«. opts xobuvanje magaracas i drtigili svadbenih igara donosi N. Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr. vee su aemani dosli da idEl's spavat: c. zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 za Zenidbu.knjigu i olovku. Muskare su najeesCe obueene u stare krpetJine i nagaravljene po lieu. iIi barem diD svatova ostaje do polaska mladenaea na spavanje. J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom.tll_jim kucama najave: l)Md dijel1mo dar. uglavnom. sretan«. a onda netko od svatovaizi. se.z. I tom prilikom se Izvode razlieite sale. Na. Irnat ces dice.acno. Pregledava i nevjestu i pita jesta je boll. Kazu tkako su putovaH pa je magarac »obosio: (1zato nevjesta stavi terluke na rnagarca. U nekim je 'slucajevima za njega braaio oprost kum. dva do tfii dana.jprijepita mladozenju da 1i gasto boh.Snje vnjeme to se :viSe ne Cini. Nekad se donosio jedan tanjur i kako [e mlada dala kome dar. U dan-a. on je stavJo novae na tanjur.ko i svaeovt garave jedni druge Hi nagarave mladosenju.enaca na spavanje. a mora ga 1skupiti rena prsutorn startm dV'iJe goctine. lscrpari. Ako mladenka poone dijeHti darove svauovima. naocale. Garavljenje 1iea u svadbi se cesto lzvodiradi opeeg smijeha. To je zavisilo 458 . nadu neoije magare. Prvo je na spavarjjei:Sao mladozenja. a za nju kuma Hi jenga. onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za rOO.e pred kl. u tluk.ok!it11e ga crvenim i zelenirn vrpcama te dovedu u kueu.~.a onda mladenka. Poslije toga opet prju i nazdravljaju.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po1&Za:k mlad. Dobar ces bit. pristupi mladozenji i rnlado] i povede ih u sobu.lC-u. aU nevjesta. U Zelovu.stid!i. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom. Danas u b6ga.iu na uz:ttke prve braerte noel. ukoliko domaci nisu predvidjeld. pa se s njom dugo ne Sali. Ka. a ozbilJnij. ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjske krajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost i to pojeddn.jceSce mladD. Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0. sutli i . en· Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare koje izvode razlici!te sale~ To su na.avljaju i 00laze kucama. aka prtpadTri. Kasno u noci svatovi se razilaze kucama. uzme seSiJr.u da su do§li 5 putovanje i mole da prime njih i njihova druga ns konak.pa tJa. da svadba tlraje.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i. Tada se pjevaju pjesme ilJi govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira). a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo i pice i da ce ih rado primitl zbogsala koje izvods. Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu postupajuCi kao prijatelj. Bonifacic RoZin u prnogu: N arod n a d r am a i i g r e u Sin j s k 0 j k r a ji nod . ali ne tTaZimO uzdarje«. U vecini pak sela svatovi. onda se masklitaju. znak je za polazak kuci. Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost.ldm:a" SvatoV'1ivieu: »Nevista.

a on pokazu]e jengiju i kaze: I>Evoje« Ona sjedaza stol i prrovanjase c. spomin.ju kuma za mladenku. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut. pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza. nastavlja. Podatak I.a. r\q>. Karla madenei legnu. 5f15--S96. " KllI1M6 cv. utekla je. da bi bude valjala. Prisutni 00. go¥ori:»Prvo pitam u Boga prostenje paonda u tebe za moga kuma« i 81.j traZe oprost.najvrse 0 tome da li su mladoaenja ill nsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi. oglavlje . . Forbis za ostalu Zagurru . ne hi vas ni zapala« _. mladdci riz sela lupaju ili zvone oko kuce. Uz male varijaate oprost se trait najV'i$e ovim l'iijecima: »Molim oprost najprvo u Boga. 751. pa u . I.ko je neudata. nema je!« A aka jetu nevjestu prije prosto neki mladic (kojeg ana nije htjela i.FolklorSinjske !:.. 27). govore . U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladenci pecenukok.dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu..II' U Otoku.. U tome katkad sudjeluju isvatovi. MLadozenja odlazi na spavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje. H kaikro to blljeZi. U Hrvacama nakon lijeganja mlade.je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: »Ajde. posto su mladenci Iegli. U vecint sela. Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli. rnladrci zvone u zvona iii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce. No i Fortis vee onda naeorrMje da se tID cinilo II pr 0 slosbi. nevjesta daje kumu kosulju Hi sugaman. bill. BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja i s1..1i je postave kako drukcije d. Ivan Ujevjc. 161. stavlja je sebi.krunu I..govaraju: »Bog 1Jt oprostto« .511. a svatevi ostali i dalje pirova. slatkisa 'i pice sto .kroz pod ri. (Otok). U Hrvacama kada joj odrijesi traversu.ju: »Di je. nema je.:rajine (d. str . Ujevdea o Zeni. onda ga svatovi dozivaju i pit13. 1. di je.va jenga da skida. pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja.aJ. Jedino se u vise sela potvrduje i u novile vrijeme d'a kurn odrijesi nevjesbi traversu. kako smoprije opisah..kada mladenci idu na spavanje. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca se u prostoriju gdje susvatov:i. kao i mladoeenja.:2:enldbenitibi¢aji. mlada iill tkogod za nju tram oprost i onda ona u pratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. knj.89 .je: Boliltevlc-StuHi). ZN:2:0. Svatovi pilia.a hi. Pri tome mladozenja klekne pred roditelje. Iz tmoesko i V'rhgorske krajme II Dalmaeijt. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: »Ubode bik Iunieu«. a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi«. 459 .ie Be da svatovi »pale.os. Taqa uz isti 1J~kst. a uzicu provuku .ti. ako mladiei uspiju ·ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavati mladenci.. moglizvoni:ti kad mladenei Iegnu. djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1§e svadba koji svuda dt2e zdravice. U Citluku mladu vode na spavanje kum i jengija. Ako za njega kuru pita oprosti. str. III dJo. U GitJlulru. lNUbr. ajde. svatovi bt izisl! pred kucu i vikali: »Di [e. U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodile i da su nestale poslije prosloga rata. rastave svu postelju.svojih starijih. biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznost kuma. staroga svata . a mladenka mora od n1ili otkupiti kljuc. a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobe mladenaoa. f'tr. lupaju im po vrabima i st.

a zatim mete kucu. Tekstove tih . Kad svatov. ora bacaju razlic. Tada piju i vesele se..e. a uiutro rano opet se sakupe u mladozenjmo] kuci. upo-zma. ill za mladozenju !i sl. Neki svatovt odlaze sV'Oj<im. a nekad je Dna poliJijevaIa. baed ma jedan tooJur nesto novaca time placa trod mladenkin s110 je isla po vodu. Osrm toga. i drugog voca. vise obieaji. kucama na spa. dar domla. pjevaju: Mlada nasa. Izvode se razliCite Sale. put platiti mladenkiza to. nosi na bunar slatldsa. pocisti pee (nekad je ocist. Svatovi »pregledavaju: mladozenju da Ii je zdrav poslije bracne noai. a ako tlko spava ona-ga probudi.1 opscenog sadrzaja. pije d..kav dar na vodi .tim svatovi jedrU.1to smeee po podu da nevjesta i da V1ide 'kalko radi. a oiIj [e svth nih igara da se lIZ salu od mladenk.r.ada ostavua na vodi i oni.o puta. sbo ana mora otkupljivati. nt2lilaze. pokupe darove . Prvi dan po vjeneanju mlada ustaie ujutro prije izlaska sunca. odlaze. neviesta ih ispratJi di. Nakon toga rnladenka pr:irpremi vodu. a napose kuma kojemu daruje kosulju.ma.1i 'koga posjetttt.jala ks. casU one koj..igara donasi N.· Za. cesto . a onda se nas1lavlja piti i veselrtt. a ako svadba traje joii koj. druge nagarave eadem pa onca prigovaraju k~o more. Kad tkogod dade malo novca. najviSe »krada« stoke il~ m1adenkme odjece ili obuce. Poslije urnivanja sva>tovi JOOu..i ppije nesu dosli rut red.i1a pepeo s ogIljista) ·i nalozi vatru.je nove sus] ede . Karl se mladenka vraet s vodom leuoi.a zensita iz mladozenj.dobije otkup .i dan. sapun i rucnik da se svasovr umlju. Djeca rano ujutro dolaze pogledati Sto je rm:l. nego se samo jede. jabuke. .z1i. dok su se umiyali.govaraju da to rcije dosta ni za vodu. Bonifaei6 Rozirl U vee spomenutom prtlogu.6ite[gre. te pjevaju razlicrte pj esme . Najeesce BU to bile oetiri jabuke koje je postavila na Cetiri straU'a bunara.!ik:o puta i svakii.se .na bunaru Ili na rubu izvora. sugaman i ervenu vunenu totbu jer je on njoj pred polazak na vjeneajne darovao eipele.vanje. U dru:Ze mesti ne'lm svatovt. -a tkadl!kad .nimira. Desava se da se pojedinae mora umiva:ti ponekol.. svatovi mu pri. IiI' ga VTaPi.ri. dobro za6epljenu bocu s rEhk~i-omubaci u izvar iii bunar da je tkogod .kasnije nade. a kamo Ii za sapun (Zelovo). Kako vee ustanu mora uzme "Doell S rakijom . Na odlasku nevjesta opet daruje svatove. tPonekad djeVojka.a izvode se i druge ra.ije Hi zaoveodlaz] s posudama po vodu.i dde u susjedstvo. za nju Hi starog svata. U pratn}i jeng. Kad je uredila kucu. neke :pIDije spomenute Igre iko'je se u neldm selima wode prvi dan pira pdje vecere. iI' g<l plata.krajine ostavI. casbl susjede picem i smokvama.ne kuce i kazuje joj kama treba iC. a prate je i djevojke koje pjevaju. Mora ici rano »da bi uvlk hila v. tizvode se i se ne odriJavajunikakvi NaveeeS€ svatovi 460 . tako p:rlja:v biti medu svatovima.dna(( (Brnaze). te rakije i to stavl na "bI.j. mlada njezin:oj pratnjti dde koj'. UBma· zama susjedi daju nevjestaneseo novaoa kad ih poeasa rakijom.odmah kon. Tom prilikom mladenka je u svtm selima Sinjsike . Tk:o god se umije. Djevojke kOje je tom pri1i:kom prate. Katkada ubaci jednu jahuku u bunar.

do kasno u no c.k'Pl'ije dogovore.Prvo dotaze vee nakon pet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima. dolaze mladenkinan roditeljima na mir mladozenje. a prema dogovom. vina. Ako nj~i zele. mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku . svekrva 1. 461 .ne smije se pjevati i veseLiti. Ponese jelo i pice pa kod crkve casU svu rodbinu. Nevjestin brat je mlad.aoa. roda. Nose za dar pice . Kailk!ada ih bude i dvadesetak.neva ili snasa.00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima.enjin otac je nevjestin sv~kar.kolijevku. a u gubici mu crvena jabnka.e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO. Ondje se to odrZalo i do danas i zato cernospornenutt sve te po~etle . Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemh Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku .zR rodbina. voca i razl!icitih slatkriSa. jaja. MuZ i . a sestra soaetika. u prvom redu svoju. kko je mladenka !z daljeg sela. rjede i kasnijih godina. Dna se oouce kao za svadbu. Kada dodu u c:rtkvu. ali u vecim kolieinama... Dva dana ka. Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucu mladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k. te ostaju na pretu. Nevjestin otac je mladozenji did. narucak u njezin novi dom. a majka baba. a njih dvojica se medusobno ZOV1) badziCi. Mladoz. djever i elanovt b14i.6u ti. Muz nevjestine sestre je mladosenji badzo.1 slatkiSe za djecu. Uz mladence u pm pooje. Paikije.lada .e rodbine. poslijemise idu.oZenji sura. a majka suekrca.ijepo:k. ovna neta}mum na raznju. Svekar i svekrva zovu mladu nevista. Mladozenjin brat je nevjestin dive:r a sestra zataroa. na prvi Bozac poshje vjencanja. Kad se rodi prvo dijete.t ide dj ever . ali samo muskarcivDonesu '~ao i mladenci jela i pica. . ugtavnom. na mjesto 'koje joj po muzu pripa. kum. Zena mladozenjma brata je nevjesti jetrva. Did· i baba zovu rnladosenju zeiom. Dones:u peoena ill nepecene. Za ovaj se obil~a. U Sinjskoj krajini cesua su i medusobna darivanja. nairne. nevjesta poljubi svekrvu.ete njihova u.da. 'I'reba ga. Obieno mu to daje kodcflkve ito.U iduOu nedjelju ))Dzvode« mladu u orkvu.grotutje od oraha s jednom velikom jabukom. dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu.snij. Neki i to zovu na mil' iIi na prelo. i prlje. njegov otac.jer u vrijemelrorizme nama prela ~. Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dviju obttelji. U VinaM. Ugrugll subotu. obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdh sela) Imaju odredeni redoslijed i posebne nazive. donesu irazli6ita jela i pica. jos tkogod oct. Dolaze obieno u subotu i sobom donesu pogaeu. SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu. onda ona s mladozenjom ide u pohode svome rodu nakon 5-15d. obaviti pr.

u tIUb~. Naroei<to mtenztvno lupaju dck udovac ide i vraeaS€ B vjeneanja.jse obiCaj Od'l"ZaiO dj~lomiCnQ d. Olndc3 k"o kOd. Simunovicu »Mladim danima« .ju u klepe iIi stare posude. III. Sirnunovi6 (v. 39).pan bez vetikog slavlja. pa: je ooradufemo posebno bee obzira na ueestalost te pojave u Sinjskojkrajini.49 otpacima kucna vrata . kada trube u vmo ·i jeIo. uzjasu na magarce pa jure oko SV8JDOVai trube. no svi niegovt podact Vis·€! se odnose na ostale bl se zeniku smilila djevojka. 462 . ali oni premda prime cast. ali su mu odgoV'(H-m:»sta.wJeste li196. a to su .lmattnskoms isprositi djevojku i tro§iti na. knj.!'8·du: VesPIt CUlinovic. lupaju i ZVODe te Okiue razlicittrn blizini njegove kuee. Fortti.z it i j e. str. Prom a .ti. 1. nM'Oda lu~osl"'v:lje. Za obieaje Si!rJ. Tragican zavrSetak braka izmedu bogana udovice lisil"omaSnog mladica.sa (bHj.jme macajna su dva izvQra '0 otmic-i. . Neki udovct nastoje udobrovoljiti mIadiCe i nose za 'zaStitu. Jos neke autore i podatke 0 o:tmici ~iznovijeg vremena spornenut cemo uz 1znoSenje grade o ttom nactnu sklapanja braka. do danas pa oak i u samom Sinju.tinskiln krajevima oct 5rOOine XVIII do poeetka XIX st. kad hi 'koji re..i I. donosi Gerasim Zelie u djelu . 27) . Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovorio vjeneanje pocinj. Jedan udovac iz toga sela obracao se rniliciji Otmica Vee smo spomenuli da je otrmca izuzetan slucaj sklapanja braka. Razlozi za otrniou mogu bitli raz1ic... U Zelovu trube. Pettera koji -spominje otmicu. trube neprestano dan i 11106.iru_ Najcesce se tocini ako toditelji iz nekog rasloga ne dopusuaju kcerci da se uda za voljeul\ lradi<j<malni Beograd-Zagreb obUk ·pr'bavlj!l:n.be. 44. Disretacija (Gerasim Zelicl. no nebt je dao rod zanjega«51l Za pod- vee di:jelove Dalmatinske zagore nego na Smj:sku krajinu. a taj je brak obieno slt. u blizoj iIi daljoj proslosti pozna. Ako se Zenio udovac udovieom nisu trubUi.tu u veome naroda.Vjencanje u d o v ca ili udovice U svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obicaj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca djevojkom ill udaje udowoe za mladica. takav je obieaj!« a nisu mu mogli pomoei.rzati pa se rastavi. Nekada sou znal~ toliko trubiti da udovae ne maze vise iz-o.Rasporede se po razl·i6itim mjestima u selu i trube u volovski rog iIi ustaklenu broou te l'Upa.34). IT Citluku se ti rnladiei rnaskiraju u vrijeme svad. II: tt2-1l4. Ta.i podatkeo otmict dzvor narn [e i knjiga F. svatove i jnrove: ill kad moje Sinjske kra.Ilik stroma bio i ne hi mogao po obicajuda. 32().spomenutia djela A.. On navodf: nMnlogi: su po Dalmaciji i otimali djevojke.lma. a od dana vjencanja.ja n. SKZ.KPnrtamlnov'C. 2:Wje. Stvarna ill priV'idna otmica bila je. Iscrpan opiSotmice u da.. . bilj.la. a uz to vooma dobar opis odnosa citava sela prema tasvu praku donosi 0. st:r.jskekrajine . 2). i dalje trube. cemo. Lovrica (bilj.

U proslosti se nasiJna otmica desavala u slucajeVlima kada bi djevojka odbila zaljubIjena mladica (.5'~ Lovric tumac. pa makar . mladica.materija1ne iZdatke«. vece blagostrunje udajom k6el"ke za bogata.bilj.ka otmice: nasilna i dogovorena. 191. Tako Isto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu ulogu imovinsso stanje mladen.mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga .aca. kad bi vjencao u vecem broju sela . nego to uvjetujeop6j rwpredaik dru. " K:ul!~i/i (v. :m. Oalje Forbis navodi da djevojka odredi vrijeme i mjesto otrnice te »da to radi da bi se oslobodJila mnogili prosaca kojima je mazda dala izvjesna obeeanja«.z..53 Da otmlca us spora"I1ogll!~. ali :se ne moZe reci da jedino ostre zalronske rnjere 'utjeCu ina nje~o nestajanje. dok BogiSi6 spominje da je uzrok nasilne otmice »bio prC'ija ili drugi interest.otme. i da su brojlIliji 1S11lcajev'i anas nego prije rata. Taj podat<ik trebalo hi provd je.i vece . "LovrIIi. Otmtca . Mladie se dogovori 5 djevoj!rom da ce [e otetd od njezinih roditelja protdv nj'ihoV'e volje a ponekad i protiv volje svojih roditelja. brzo nestali. sarno da se 'ne hi estvario plan roditelja. Nasilna otmica danas gonovo ne postoJ~ a rijeuki pokuSaji strogo se kaZlIljavaju d pravovremeno sprecavaju.» Dogovorena od:Jmicapostoji i. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajini od prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanja obica. 113.ima ekonomsleu podlogu i u sluCatievlma kada roditelji zele osigurati svojoj kceri.i realnije da se ljubavt zavrsavaju otmicama sarno u slufujev.inia kada postojizapreka za sklapanje braka i da se otmice ne poduzimaiu bez sporazuma ooadviju stira.jru da ce on iZVTsitiotmicu. <ianije troska: DanaSnje stanje tradicije otmice poka::ru.Ja I da bi obi6aji. 463 . ida ne pos-toji nasilna otmica»jerzene ov·ih krajeva po svojo1 snazi obicno malo zaostaju za musaarctma«. prosvjeclvanje stanovntstva te jacanje vesa s graclskiim . Time se izbjegavaju sl.. Mozemo konstamratli da se dogovorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga.:na. Bo4.niti su dva oblJ. S druge strane neki kazivaei smatraju da jre u selima istoeno ad Sinjsk!Og polja otmica sve oesea pojava. Drugi razlog ima ekonomsku 'podlogu. a djevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiada i s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne . danas. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t1ra. pfsmenest. eta nije bogatij!ih seliaka.iMmu se svidjela pa ju jeoteo bez prethodnog razgovora). !itr..§tva.Zivowm. ser. dnik ne zna natko ad djevoj6ina roda: Od starijJh pI'Iim'jera mozemo spomenuti Portisov prema kojemu seu Morlaka ljubavi 6esto zavrsavaju otmicama. U vecmi slucajeva mladicevi roditelji zna. indirektno i sebi. koje bi mladosenja prtsvojio. str. ali ua zajednicki sporazam.i defektna. U Smjskoj 'krajini zabiljezena takvu dotaricu«. pa se pribjegava umicanju djevojke da se iza toga.j:e da ana polagano nestalje.mpe svecanosti koje se prema tradioiji i obicaJima provode prUJilkom svadbe pa se za:tJo i k:aZe u selu Cetint kod Vrlike: »Otisla iz Caska.

e.ji. uoci svadbe iliCak i na sam dan svadoe.]spii:la.i do danaste da otmiea Illiije.eli bogwu3.. ako je lijepa 1. PO' nelcim :kazivanjima. Djevojka .z Lipica :ka.umicanje die»oike. Oprruvdane lsu pak otmice u slucajevima. 1. «56 Podaci pl'i!J. i da su ondje otmice cesea pojava.51 Podabke 0 dogovorenoj otmi. Ne pruza lOgliooo opravdanje otmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka. bog8lta urnakne i po nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta. osooito sta:rti. djevojka odjednom.ici jednog sela vise skloni otrmo. u samom S..o i ()na«. dopustah.nov:l<! (v. ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1.'Ovic u pripoviJeci R u die a: »Oteo je silom nekaki momak napovraeku s derneka u pjano doba. a to je bilo cesto U srinJsk::im selima.jevojka ne . odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznaje i za kojega hi joj roditelji isto tiaik. Jedan slucaj zabiljezen je 1966.Skd.ROffia 1892.steni mladic ne tra. no to hi b~o zadatak posebnoga statiStil!. Mnogi kazva6i.telliri.i velike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena. a.91mu. a pl'1ije par godina desila se i misilna otmtca. 0 nasilnOj otmiei govori D. a naposon P'I'ijateljstvOm .. dota joj je pripremljena. .sta. ru. a u nekim slucajevima odrZail1a je . Dobiva se dojam cia su stan<:lvn.aJr. I>tr 142". Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svim selima. treoa jedino vrati.ko psova:ka i prrjetnja.. umaknuti -umaka je divojku. kao sto bi bilo potrebno da se u selima . dok se u susjednoj Vrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku. nerado govore 0 otmici i smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C. dok su u drugom otmice rjede.zurn nije l'ijetka.zeli poei 'U neko zabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udaju u bog81tije selo. Hi smatraju d:a je siromasan i slab gospcrd.~5 U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z. l'Odf.Xiiteljei rodbinu.m.zi ni tJo.oi donoet i G.a'izgled. str.. ali je intervenci:jom milicije djevojka oslobodena.. U'aiko ce. . dovrsila se ona buka s nekoli. 121 nek. 464 .24 .K:..siog stoljeca).pak dosta odr1. da roditelji spreeavaju udaju za voljenoga mladica jer se me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima.ma rnladica. Q26_ 3). jedan sluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU. Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakve posljedice za svoj 00.o dali privoluza udaju da ill je pirtala..Pupljeniu novije vrijeme pokaruju da je nsstlna otnnca postojala i pruje. . a rest{) napu. str.aIa na ovom podrueju. 355. Petter. rnladica nego lJjeZi s voljan:im. potvrduje -i Petter (polovica pro. a.inju. iIi kada d.. a bijaSe i.1 djelu: »La Dalmaz.tu i. bllJ. Modr~eh. Wise i. lb'j d. joj brak . pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv<lea pitamo za pojave otmice U susjednom selu. na str.iau Torino .. toditelji djevojaka danas su ernanciplran! i sprelmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk. »Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji ni rijetki ni cudni.8 njime. '1. U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq.a i 51.'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioa pO'tpuno bezirazloma. S:imlUl. kog istraZivanJa. i usts- keem . Ii tesko ga je objasniti. svadba vee dogovorena i pdpravljeno [eio i p~6e.tj darove koje je primila. U vecmi slucajeva uzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl.

postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pridr.ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete . a ne ostvari tu Zelju i prttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela.nja (aooja u proljeee postaje izraz.e stvart i ne smije proci preko procipa . ne maze se vratiti u rodi1Jeljsku lcucu jer bi je okolina ost. grbavca) jer ce joj i dijete biE nakazno.'a da bi ill kazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu u Split i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od. Zbog toga. pa se u Velieu kaZe kako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg30 Narodna umletnost 465 .. je netko umro. Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oe jecmak (je6mica:k) na aku. Aka trudnica osjeti 111ti:tiS nekog jela.jer ce se u njoj smotati dijete i tesko oe roditi. aako pojede orahili badem blizanac (dva plods. akose i pokaje sto je to uCiniIa. kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQ brecalo kao da. S obzirorn na sve te cinjenice otmica.tije istrazivanje u Sdnjskoj krajini jer se ondje.la onemogucitd otmicu.5 velikim ocima .. . a uz to je i crkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja.zavati. Uz to djevojka.novi postotas. tres. odrsala bolje nego 'igdje na podrucju Hrvatske.na budutern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelu tijeLa kojega sa majka primila.Hdje crvena) .zelje: grozd. Taka ana ne smije Iest: puZa jer ee joj dijete bit!i. kao etnosocioloskt problem. voca Hi piea. koja je jednom oteta. Postoje i jela koja se ne preporucujutrudnioi. pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Zero a:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo. PTsut. skupa spojena) vjerovalose u Velicu da ce roditi dvojke.elji. ill :sesjetli pa poreli Imkvo jelo.kve majcme. U uelQjm selima. voce ill kakvo god jelo. Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka. zavreduje posebnu psz-nju i jos temelj:i. Zato je razumljlvo da je poneka djevojka s apatijom primila i nasilnu otmicu Ii javno potvrdila da je hila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u rodi·teljSku kucu. brakova u jednom Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslosti hila brojmja. otmsca na uk:upan broj sklopljenih duzem vremenskom perfodu. premda su zakonske odredbe bile stroze.e ce jOj biti drecaoo . Gledanje nek. iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svih pmsutnih. kaze se u Glavicama. Ona ne smije nosite teSk. Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo. vrata crkve do oltara. Otmicar >i. ukucanl ee jaj svakako nastojact udovoljiti 2:.ad pozeljena 'zeOijeg pecenja :ltd.I'o osudila. vjerojatno. Ako [ede zeca dijet. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispovjecUti. balavo. a irnat ce 6blik i boju pozeljena jela. zeeija usnica . Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudi koji imaju po sebi oznake ta. No i samatrudn:iJca moze biti nosilac zla. OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJE U Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojima je eilj oSigura:tli zdravlje i normalan izgled budueem dijete-tu .

Slavi se obicno za prvo dij'2te. rize i sapuna. a ako j:oj je cisto lice biti oe musko. Ihid . U Sinjskoj se krajini kaze: »Rodilo 'se dite« a za zensko»Rodilo . Ibfd. U svim selima poslije k:rstenja je slavlje i rucak za kuma. ali ne iz. Kada kum sa krstenja donese dijete. oct ukucana. a zatim dolazi u posjete rodbina s darovima. Dijete se krsti 3-14 dana poslije poroda.se po (pola) . Lovricev podatak da su Zene radale uspravno stoleoi i vezlici se 0 gredur.rodi rnusko dijete.. pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu. time se hran. euvali i nosili za vrijeme rata. Lovric tvrdi da su zene prvih deset do pennaest dana svaki dan djeeu prale u hladnoj vodi. 466 . a za kasniju djecu rnanje. malo pica.te malo. junak i da ce brti »znanstven« (ucen). Kao prvo jelo rodilj.i. . Na krstenje rnost babica iIi zena koja je pomogla pri porodu i kum ili kuma.ctite.. Neko se dijete rodi u kosuljici i kaze se u Hrvacama za to dijete da ce bUli jako.nuti u jaram.o je bio teZak porod na rodilju se stave mooi svetaca. ~tr_ 67. govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunaju datum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile i na putu.59 Kad zena rodi. bill ce zensko d:ijete. Radan kate da 311 prije ljudi bili siromasniji pa nisu Lome " Lov:r16. Mo trudnica ima vise izboeen trbuh.sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijete rodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. kokos.ensko dijeva. . Donesu jcij manestre s jajima.i oprostila. ZatfJ ima trudnica koje ESe duze vremena stan i priceka:ti da se volovi okrenu U oranju pa da prode iza njih. bez iCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zena spremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrtjeti: ispovijedila se i prteestdla . kaZe se da ee roditi . a govort se da su je nek:i.z. majka.. a ona njemu carape. Ako se . a to slavlje zovu pir. se daju frigana jaja i kruh . poslije poroda . prvo joj prilas. a nastoja1:i su je pozvati na vtijeme. U starije se vrijeme to manje slavilo nego danas Kazivacica iz Hrvaca A. str. Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta. Kum uada dariva babicu noveern.{(· rodalja koja rodi I musko dijete na neki na6in je prtvilegirana. okrugla kupovna peciva nanlzana naspagu (neki donesu i do 100 komada). daje rodilji nesto novaca. a ako ima wok trbuh. a napose slatkisa i tortu (u novije vrijeme).. Obicno su babine U nedJelju. !~5 . dok drugi podatak jz istog . rodit de musko. praznovjerja nego liz uvjerenja da :de takva knpeljzdl'ava . 1~5.Ak. Ti se posjeti zovu babine ill babinje.ili idu kumovt i koja zena iz rodbine. nekolfko dana.• .str . jer stili <Xi metaka. Kurnovi mogu biti od vjencanja ili se uzmu za krstenje.i da Jaea misiena tJtiva. Neki kosuljteu odmah zakopaju. ostale raalicite hrane.. Nekad u selu nije bilo babica. U pohode dolaze samo zenske..!\ mje u nasem terenskom istrasivanju u Sinjskoj kra)jini nigdje potvrden. peskir (ruenik) i kosul]u. Ako ima pjege na Iicu.

Umirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast. a svijeca mu gori na glavom. a za muSiko vise. Ako covjek umre po danu.je 24 sata.zalaza sunca. Muz nije srnioprilaziti rodilji. osusitt i onda upotrebljavati. te kumove oct vjencanja. nenoseno svecano odijelo »da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa«. Ako su o stale . onda mu se prekrize ruke na prsima. 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta ni okrenuti. ako ddjete dugo ne progovori. ali se ipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeoota casti sve poznate pa i nepoznate. Rodilju se pazilo nakon poroda. . upali se svijeca. mna ide prvi put u krunicu. pa ka2Jhrac iz Gale navodi da . Djecji povoj i pelene nisu smjele ostati vani poslije mraka »jer ee se djetetlu desiti neko zlo«. To se drzalo dok dijete malo ne poraste. sest tjedana poslije poroda prvog djeteta. moraju se opet oprati.dva dana i pozovu svu rodbmu i prijatelje.slavili sve te prihke. pir i po . na prsa mu stave kriz a preko ruku Mrtvaca treba ohrijati.a uz zenskozenski pit ili mali Pir. a ujutro se opet pocinje. Preko noci se na narice. a te se prede stavi i na kriz. zato sto je isao gledati renu i dijete. bieve i kosulju.a leti kraj vatre. Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze. Mrtvaca .je ta pamja bila i pretjerana do . Danasmnogi ne nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr. ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca. okupati i obuCi u novo. Ako je mrtvac vjencan. u njemu ga pokopaju. U posljednje vrijeme i U selima SiDjske krajine stavljaju mrtvaca u sanduk i. 46'1 . Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj se pokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede. Neki slave musk.su stavljali na neko postolje ili na postelju i pokrivaIi pokrovom. jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~a sve do sunca zaqora . a nekad nije bilo sanduka. a on njoj novae. OBICAJI UZ POGREB Kada Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana. u kuci ostl3. crkVlU i svecen:i!k. a nevjeneanu mladicu Hi djevojci ruke su polozene niz bokove.00 rnjere da su rodilju postavljali d. »Lako je bogatom slavitJ i pirovat« . U Dugom Polju. mati to uzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku ( kolijevku) pod glavu da bolje spava. Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo. je uz molitvu uvodi u crkvu.kaZ€ ova kazivacica. pa su se u stare vrijeme rugali da je neki muskarae kao baba. pa tomprUikom rodilja daruje vjencanom kurnu terluke. traze prosjaka da ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu. umire.. Kada mrtvaca apr-erne. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZe musk: pir ilivelik'i pij. Otada ona smije opet iei u crkvu.

a drugi prihvacaju. 468 .ju razlieita sredstva ·protivvukodlaka . Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1iki petak uzeti kolac.ko su ih vukodlaci prisilili da pr. Beziea 0 muztckom folkloru (hr. koja place . Morla6ki zupnici ima. pa opet mole. Vjerujese da tteba euvati rrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio. a zenu da je bila dobra.posebno rodbine. 1&2-163. a onda cine predah. a pos~e pola noei :pije se kava i rakija. pazi se cia se nitko ne napije. nabrajati. Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa. ukucani i rodbina stalno narieu. "~ter. Cine to oni koji ga euvaju . . Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika. Narikace (njih 5-6) naricu ci~elo VTijetne dok je mrtvae u kud. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi l){':hljaoi« nek. marljiva.. Osobito mnogo ljudi.i koja iseurt kad se probode i tek tada je umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje.wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca.. kad tmaju kod sebe sredstvo protiv vukOdlaka. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! da cuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ili popudbina.. U Glavicama mi je k.6L Rodbina i susjedi donesu prired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvac u kuci.a zena koja bo narocito dobra zna. debar radnik itd.. Iako se oijelo vrijeme pomalo pilje. Lome kaze da vukodlak postaje od pokojnika »ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba prede kaleva mala zivotinja kao pas. ali ga ne moze svatko vidjeti. Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J..ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku... Za veceru se jede PTSU1J i pije vino do pola noel uz mezu islatkiSe. Sir. da je bio dobar 6ovjek. (60 Radice i prtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domacice i tako zamjenjuju ukuCaihe u p. oak i saljive. potvrduju to Ii podaci s terena. malo priCaju.a Petter kaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama brigu oko kuce pa i kljuceve svega. a naroelto kada sprovod polazi iz kuce i dok idu s rnrtvacem dogroblja.6 njegovim osobinama..mis Itd«.rilJifemi jela i picaza prisu1:!ne. budu ponovno silovane. Vukodlak noeu dolazi da obide ukueane. Ovo narioanje spommju Fortis. otcorttf -grob i kolcem ubosti rpokojnika u misinu. Petter i Lovric.Zu: zena koja narice.trbuh. Ti vukodlaci »siluju tude Zane. macka. zaliti i oplakrvati. Mali se jedan sat. . U ovim selima cUje se izraz narikati. ~t( 22g.cke zene (narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan. 16-19). No katkad. a placernh narikaca nema.. . Dok je mrtv:ac u kuel. Ejecte se cuje izraz naeikace. a kako je on nije mogao konzumi-rarti.istlarru na njihove zelje .. pa 'i dok se od groblja vracaju kuei. se desava. nego ka. VUkiocUak je pun krv. Prijateljice poenu odmah pripremati tzv. skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvaca cijelu noc da ga cuvaju. ali se pi'icaju i druge price. sedmine za koje se kolju vol Hi' krava. k:oje se ne stide prrpovijedati Ka. samo ako im nema blizu muzeva . da morla.az. tek sto se smrkne." IbId. Eva samo [edan primjer naricanja iz Dugog POIJa: za . Razilaze se ujutro.

461» . Ante gdJe nosUa spuste na zemlju i prisutni se mole za dusu pokojnika. u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabiraju najsvetije: .a pratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo.) uperiodu do drugoga svjetskog rata. nj snao sanduk. se u sanduku nosi na groblje. izmedu kojih se preplete uze.nim slucajevirna sahranjuje u sanduku. Takva su poeivala brojnija u VrliekQj k:rajini i u nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare. ObiCno je grab saaidan od kamenih ploca. onda S8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca. U nekim selima (kao npr. Unose mrtvaca u crkvu i tu se opet rnolr. kt:i ce ih ooduCiti. Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja.0-:): Mrtvaca polazu na postelju ili na postolje. votjno prostran da bi U. pa u njih moze stat. Kazivac iz Glaviea spommje kako su zene znale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli. usput se edmore na jednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. Taj podatak donosi i Lovrid lIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a »da ce se u dolini Jazafat svi morati pojavild u haljinama. Pred sprovodom jedan eovjek nosi kriZ s razapesim lsusom. Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee i posbavlja ria rrosila sto ih nose 'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima. Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinj gdje se prtdruze i svecsnici. u franjevaokoj odjeei. a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi. aka je umro mladic Hi djevojka. Mrtvac se sarno u bogatijih i u izuzet. Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. narocito u pripadnika pojedinih bratovstma. snco moja. Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom. te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom. da 5U S8 ukopal. u Gali i dr. Narocito veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva »Kcert Marrjine« . Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk. a do prvoga 5vjetskog rata bio je obicaj. kumu Sf till pnip6ru-cija. Umrlu djevojku oNacili S'U kao za vjencanje. 178'. a onda tzvadi i sahranl bez sanduka.Ajme mem. Poslije drugoga svjetskog rata :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice. ko li 6e llskolovati? Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu. a pred polazak na pogreb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinju glasnije kukati i nabrajati. str. Nakon pokopa pokojntkova je " LovrJ<l. dak ih u selima uz plodno Sinjsko polje nema. ajme mem k:tika:vieL Kome Sidicu ostav~ja. a pod glavu jastuk. a ne kopa se uzemlji pa nije do. ko ce jl1 odgojJ bi.i mrtvace u Sinju. pred sprovodorn se nosto hijah barjak. Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja. i sanduk. Sprovnd se zaustavlja na putu kod kapeUce sv. Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1.

okad'i se grob tamjanom.groblja kuci na rhstok. To se zove sedmina .i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine.Ja se zaJujem za vasim ukucani idu na grab pokojnika i narieu tn nedjelje poslije pogreba. ked nogu podnosnioa. Isto taka danas su u mnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicaj pogreba nesto izmijenjen. Prijatelji daju saucesce: .na Mrtvd. Kad se dode kuci. Mrbvaca nose i u hodu se rnijenjaju. Preko rake dode jedna ploCa. a onda se krene od . poskropi vodtcom i mali se. ozenr se ali bez slavlja i veselja. U nas se nosi sa zapada do groblja. pa se malo vise proves-ale i »otpivaju« (::ak i pokojniku razlicite pjesme. kako ih je opisao Vlado Kozliea iz Veldca:' »Ukop je oko pednepa do dva sata po podne. dan . DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. a Dna dva drveta ostanu ria groou. makar koli:ko ih bilo. a onda prestaje zaljenje.IDoloi se vrate kuci.Od zemlje si i u zemlju ides'. Kod glave je uzglavnioa. Nazdravlja. Ipak. .krecemo u drugom smjeru kUci nego smo dosli. Kako postoje razlike. svi idu kuci poikojnika i to jedu i pijtt. se: . se mole" a kad idu dalje.z na kamenu kraj kojeg je bio mrtvac. Kad se godina smrtl. No u novije vrijeme neki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. jedan napravi k:rti.. a ne klecec kaa katoIioi. nlt.:tvori. u blizini pokojnikove knee ne pjevaju. samo se nevjesta dovede u kucu. Tu. svak opere rake cia se mrtvacevi grijesi ne nose sa sooom. a na nju zemlja. a uz pjesmu i u vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi. Onda se donese pice i domacin je vee prije zaklao najboljeg brava pa svt om koji su bili u povorci. B Tijarici godinu dana poslije smrti svake nedjelje idu na grob . Kod nas se molt ostojec. ne ukljucuje se ni muzrka sa radio-aparata. Svri su grobovi katolika i pravoslavnih nogama prema istoku.rveta. u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosili pokojnika.i narfcu. Na groblju se lskopa raka.obitelj duma poeastit. Nakon pogreba sudionici se vracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem.'<L grob zauvori. a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane i pica. Tu spuste nostla na zemlju i stave mrtvaca kao i na groblju: nogama prema Istoku. pa se za to vrijeme u kuci ne smije pjevati 11i svirati. sesta slavr. Tu se goste bez galame i pjesme. ako je kome tesko. Kad jse grob zs. pokojnim N. spomenut cemo na kraju i opis pogrennih obicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie. Ako sesin treba zeniti. Mrtvaca se nosi na dva koca preko kojih su dva poprecna d.i na godisnjicu smrti. zalost za pokojnikom traje godinu dana. a glavom prema zapadu. a sa strane bedrenica i sve to kamenje koje je iznad zemlje zove se sdnjal. stavi se mali kamen kod glave i na njemu samo naklese U Sin1jskoj krajini ' 470 . U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku. a to je zato da se ne ide mrtvaou za njegovim tragom. Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednji ukopan u taj grob. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca po jedan grumen zemlje i kaze: .Za pokoj duse onega koji je otisa ad ove ku'ce'. kaiko se iskupi rodbina iz daljeg.

i u Sinjskoj krajini svadbeni S8 obicaji sve vise reduciraju i gube nekadasnje. jer su ga gotovo sVii zaboravih . umivanje svatova i razlroita darivanja te nazrvi pojedinih clanova svatovske druzine imaju sU6rl'Osti ne sarno na podrucju Hrvatske nego i Jugoslavlje i drugih slavenskih drzava. sto je sve pricvrsceno na vrhu zastave. »provjeravanje: nije Ii mladenka sepava. obavezno se nosi zastava okicena tradicionalnim darovima za barjaktara. a zastava se istakne van krozprvi desni proeor. djeverovi ·1 kurn. pogottivozato sto su td podaei sistematskri zapisani i provjereni U obadva dijela Sinjske krajine: l.njsko polje i 2. lako se voze autobusima ili au tomobilim a. rucnik.da se U Sinjskoj krajini odrzao oblik sklapanja braka koji je danas uglavnom nestao u drugim dijelovima Hrvatske. u selima uza same Sd. 471 . Ijubljenje kUCnog praga. u selima smjesterum u brdovitu podrucju oko Sinjskog polja. ali ipak i danas nalazimo ostatke stare tradioije: L Gotovo u svim svatovima i danas se nastoji da barjaktar. u nekim selima Sinjske krajine sve cegea pojava (kao sto se odrsava . razlicite igre s trazenjemotkupa.koja obraduje 'Lskljucivo obieaje u Sinjsko] krajini. U ovom srno se prilogu u prvom redu Jcoristili zapisdma iz novije rukopisne grade.i u zaostalim selima Makedonjjei Bosne i Hercegovine). opisi 01):16aja U eitavoj Dalmaciji. kao i u tekstovima pojed:inih igara.carape..Jmutli.Barjaktar se vozi u prvom autobusu. ato BU: kosulja. ne obavlja se prosnja na nekadasnjt nacm. [engije. 2. a mz1:ike da su gotovo nezna. Dapace. a to je brak uz otmicu umicenie. prvenstvo religiozne oznake. Nove pjesme(osobito stranoga porijekla) uz pratnju harmonike jOs uvijek nisu potpuno nadjacale tradicionalno pjevanje rete. 3. grancica zelenila i ziva bijela kakos. pojava maskara na piru. kazivaci tvrde da je taj oblik sklapanja braka. ne mozemo znati da li se koji podatak odnosi na Sinjsku krajinu Hi koje drugo podrucje. Ne euju se danas usvatovima stare svadbene pjesme. Kako tli opisi ne daju pouzdana regionalna razgranicenja. krada mladenkine cipele.tne. ali ponekad ti:eba upitat!i i nekoliko Ijudi da hi se dobio [edan kompletan tekst. kao pjesrne i tekstovi dijaloga prilikom »trazenja ovce« kada svatovi dodu po mladenku.. Kao i drugdje u Jugoslavijri. Opseg ovog pniloga ne dopusta analiziran]e sli enos tii i raalika svili dijelova pojedinog obioaja na samom podrueju Sinjske krajine. Iz proslosti nemamo mnogo literature n]ama .. lma razlika 11 tekstovima pjesama iIi dijaloga k:oji se goyore u pcjedinim momentima svadbenog obreda i ooicaja. a katkada i rnladenci budu u narodniim nos- U poglavlju 0 Zivotnirn obic8{jirna iznijeli smo obicaje i vjerovanja uz zenidbu porod i pogreb. Nekadasnje tekstove i pjesme uz pojedini dio svadbenog obreda znaju samo stariji. ko]'i jestran naprednom i razvtjenom drustvu. Jedino mozemo ista. ne izvode se mnoge nekadasnje igre. nego SU to vecinom opeenit. Mnogi elementu svadbenih obicaja. ali mosemo konstatirati da slicnosti postoje.

I . Zagreb razlioito vrijeme. Pepelnica je porrncan blagdan pa je tako poklactni period svake godine razlicite duzine (6-8 tjedana). Bogojavljenje je uvijek 6. danas na pogrebusve rjedecuje narieanje u nekadasnjem obliku. 1 (lio. koji se pripremaju da sto bucnije i veselije proslave pokladne pra. prema vremenu odrzavanja (a to je pokladni pertod oct 6.alni nacin pJevrujja.]e: Gava. U vrijeme zimskih skolskih praznika.jiroa doslo je do pojednostavljenja. a ne pokladne maskare. Sigurno je da ce obicaji uz svadbu...znike kojima ispracaju zimu ocekujuci skoro proljece. Danas ucesnioi pokladnih rnaskara smatraju da se maskare prireduju jed. Danas je vecina stanovnistva zaposlena u gradu Ili naskolovanju. Naijvise su se maskareodrzavale potkraj sijeenja i na 472 . Gava. ocemn ce kasnije biM jos govora.JI OBIcAJI Pokla. kada sunce pocne jMe grijati plodno Sinjsko polje. Maskare u Sinjskoj krajini prrreduju se u pojeddnim selima u pocetku veljaee. U Sinjskoj krajiniza ovo maskiranje narod zna samo rme mackare.str .titn. obilazak sela. I.:i:noradifzvodenia sala .1.ji Vee oko polovice mjeseca sijecnja. I u tun obica. U obilazak sela islo se radnim danom. nisu poznati i u ostalim krajevdma Dalmacije. garavljenje. GODISN.. ali je gotovo [ednako sigurno da ce se oni i dalje odrzavati i mozda {iak sf'Jvarati nave oblike. a neki dijelovi se potpuno gube pa se. a.. porod i pogreb i dalje do~ivljavati stanovite promjene i reduciranja. U obi6ajima uz porod i pogreb nema nikakvih izuzetnih mome. fJj .zajedno s pr1Todompostajufu:vlji i stanovnici onaga kraja. Nije se drzalo odredenog datuma.!. gdje te maskare najvise idu selom »na pokladnu nedjelju i na ona tri dana« . nego se iskorrscavalo suncano i lijepo vrijeme. a ne znaju nekadasnje znacenje pokladhih obieaja i vjerovanja kojih je uloga hila u prvom redu apotropejska63 odbijanje zlih sila ad ljudi.a. npr. B. Medu.. izvodenje rnimiokih [ill scenskih igara itd.n.i uveseljivanja ljudi. Pokladno rnaskrranje.a dana hn-atsklh narOdnih obil!ajll. tj.z. ali ima podataka da su bile i na pocetku ozujka. izvodenje razlicitih sala. (dal.pa se U svadb] uz njih obavezno cuje i ovaj tradicion. pase maskare odrzavaju subotom iIi nedjeljorn i nalvise u drugoj polovici sijecnja.zU. GOdI. rasireno je ne samo u Sinjsko] krajini nego i U ostalirn krajevima Jugoslavije pa i dalje u svijetu. stoke i stanova i time oSiguranje plodnosti i obilja Pokladno vrijeme traje od Bogojav· Ijenja (Sveta tn kralja) do Pepelniee.dni ohiC. " Milo"!I!l 1939 . III) mozemo ih nazvati i pokladnima suo potvrduje i podatak iz Dtema i drugih sela. da bi seza sudionike potkraj tjedna mogla prirediti gozba.i). pa naijvise na pocetku tjedna. 12. -. nata kojli. ali naicesce zavrsava oko polovice mjeseca ozujka. stvaranie buke (napose zvoncima) sakupljanje darova. do pocetka korizme..

). Bani" facie Rozin. U gotovo svim selima Sinjske krajme maskare imaju. a u Velicu sijeee kupusove glaviee sabljom dok mu ne daju dar. str. Vojnic i Dicmo. 473 . Otok. (Sultan) ili ammo basa.sruk: (HTvatsko zagorje. od njih primapoklone i pica. koji ce takoder donijeti i bekstove dramskih igara sto ih izvode maskare Sinjske krajtne. Krnjese iIi Krnjevala. U Sinjskoj krajini Krnjo postoji u pokladnim maskararna u Sinju. 328..0 sudenju Krnji vise podataka donijet ce u vee spornenutom prilogu N. jest figura Krnje.o je on dao najve6i poklon maskararna . god. a imale su i u proslosti odredenom Na celu rnaskara Isao je zapovjednik.6. 'I'uropolje itd. a utjecaj gradske sredine (prvenstveno mediteranske i srednjoevropske).vo.a lice mu je pokriveno obrazinom. zatirn su tu raalieite figure vezane uz religiju (biskup. i ove maskare u Sinjskoj krajini nisu Iskljucivo stara narodna tlra4icija maskirania. zivjeli svi koji ostajete« l U vecini sela did ide na celu povorke i domacin mu dade slaninn koju on do iduce kuce nosi nataknutu na sablji. rkp.nitool~" :Rolin.. a veei komad na sablju. ali najbucruje i najveselije BU na pokladni ponedjeljak i utorak.. Ponsgdje did vodi maskare. a to je najcesCe tzv. TurGin U rnaskarama sela Graba daje »potvrdu« da je osloboden od poreza domacin koji rnaskarama ponudi vino.l U gotovo svim selima Sinjske krajine te niaskare pocinju oko sredine pokladnog perioda tkohae sijecnja). Domacinu je cast ako se selom govort kaik. Zdra. mi moramo 16 jet smo presli . lice mu je pokriveno obrazinorn Ili barern nagaravljeno iIi obojeno.kdda prijasnji I stavlja ga i idemo u torbu.a posltje Pepelnice »)VL'Se nema kamedijal(. akatkad i oko nogu.vsto je svakako direktJni utjeca] Sinja i Splita . te su se kretale po strogo obucen u narodnu nosnju Sinjske krajine. u ruci nosi mac ih sablju. a u neklm selima Turcin. npr. Branze. odreduje pravac kretarija maskara. .). Turcin svuda trati harae. did.a dalje. te u sel'ima. a danas negdje nasi samo zracnu pusku. Kao i u drugim krajevima Hrvatske. s prvim danorn ltorizme. pa onaj iz sela Graba.r. ako drugi domacin daruje ve6ikomad slanine Hi prsuta. a arambasa prenosi zapovijedi ostalim maskarama. INU b. zastupa maskare pred organrma vlasti. . Zapovjednik maskara ide na celu povorke. Za pojasom ima pistol]. 1'I1ko1'1 }lO. 18. Figura Krnje poznata je i u drugrrn krajevima Hrvatske kao Pust (Istra). tj. vise obaveznih figura. Did je obueen u smedu narodnu nosnju ali staru i poderanu. Mesopust (Novi VinodoIskD. rnozda. kao i drugi elementd pokladnih igara. Turcin je obucen u dugu odje6u koja manje-vise uspjesno irnitrra tursku. Arambasa je redoslijedu. Turcin nareduje polazak iz jednog sela u drugo. Pokuui (Lastovo ) i Fa. pop i 81. vee i pedeset krlometara i jos toliko imamo. Ovdje oemo za:to donijeti samo opis tih rnaskara. pazi da se tko od maskara ne napije i ne stvara nered. Folklotna gra~1I !linjsk e krajine. Tu su i utjecaji crkve koja odreduje vrijeme trajanja pa maskiranje mora prestati na kraju poklada. govori: »Vojsko. 1958. a to se nezn. Oko pojasa ima objesena zvona. Turcin zapovijeda. pokrett Posto nam je put dalek i ne more se ovde zadrzavat. did s. nekada je bio naoruzan puskom i saoljorn ili macem. U ime maskara razgovara sa seljaeima.

Aka ima prrlike. kornad mesa il' slanane. neprestano na celu te skupins. a ne sakuplja. Sa. did je uselu Otoku pocinjao pjevati. i u ovim su pokladnirn svatovima: bariaktar. taus. Neka mu djevojka stavi TIa koplje krumpir ili crveni Ink. da budete dogodine vi i mi ziV'i. didu bradu namazau (vuku brad. u maskarama iz Graba bio i mladosenja).mad mesa pseenoga. diver i kum. diver. daj mi okiti« (Otok). Kao i u pravim svatovima ovoga kraja. doore :'>'ene i Covika. te kakvih slatkisa. bic"Ve i terluke. kum. Kad maskare dodu pred kucu.· a katkada je to kakva velilca marama ili nekoliko rubaca. Kao i prilikom svadbe barjaktar ide. kao za vjencanje. aka urnjesto barjaka nasi drvo) nabaee kosulju. pa sakupljajusamo malo voca i primaju svekoli6ine ponudenog vina koje vecmorn odmah konzumiraju. sto Si 'didu danvao sabIju mil namazao. jedino nema mladozenje (izuzetno je It~66. domaeine.uvijek liJepo obucen i nije maskiran po lieu. nadsmo!« Povorka maskara obavezno ima jednu skupihukuja ide na celu povorke. a svi su za nijm prihvacali: Eva knee Ii odiaka. Nevjestinu pratnju cine jengije.og tereta. D selu CitIuku zavrsavaju piesmu: sablju«. D selu Diemu zahvaljuju na daru rijecima: »Fala. lisee Hi iglica. Nasi barjak. jer om ne piju vmo. Barjaktar ili br1frjoobuten je u narodnu nosnju ad smedeg sukna. U nekim pak selima umjesto barjaka nosi drvo s rasljama kojemu se oguli kora.. nast dobri prijatelji. OJ} joj to baci u glavu. stable akacije u ZeIovu. stari soat. ako SH sakupljale slaninu. a uz to na barjak (iii na raslje. vidite.kupljene jabuke barjaktar daje djeel koja S1. Ramljani i Bitelic. Nemsia ili miada je mladic koji se obuce 1 namaze lice kao djevojka.IZ plantne.. ruenike. a ujedno rna celu citave pokladne povorke te na barjak skupIjadarove od djevojaka koje muna vrhkoplja nabodu veliku i rumenu januku. Casu vlna erljenoga. drugu: nEVQ. najcesce trobojnicu. To je borovo drvo u selima Hrvace. da S8 opet.1 u pokladnoj povorei. Citluk i Vojnic. kako je zabtljezeno u iselima Han.ju za posuje. Obueen je u narodnu svecanu nosnju ill bijelu nevjestinsku nosnju. nemsta.U posljednje vrijeme maskare ne sakupljaju meso i slanmu [er ne zele omast1iti odjecu nj muciti se nosenjem velik.a moze biti jablan ili drugo koje drvo. 474 . putem mi je spala [abuka.u namazata).jengije iIi cure. Ovde 6enas darovatt. Ko. kako kazu u Zelovu »namazao lUU onda maSkarezahvaljuju i pjesmom: Hvala teb:. Barjaktar skine jabuku s barjaka pa trai. Ako je domaein darovao dida.a predstavlja svatove.i od djevojaka da stave. Neka bi~ 1.

jedino 5 djeverorn zaplese kolo i zapjeva pjesmu. ali se ipak 475 .Foto: ))Ma§kare« iz seta Otok: dotaze u Udovici6e. Nevjesta je skromna i sutljiva. desetak parova u narodnim nosnjama gdje jedni pred. predvo(1eni barjaktarom Z. U nekim pak maskarama baba je sarna. Kako je ona jaka i krupna tome se odupire pa se poslije prica kao sramota zadida aka je nije uspio nijednom povaliti. 1966. a did juri za njam i nastoji [e na silu povaliti i imitirati nad njom spolni ctn. Didi su obuceni u poderana odijela. a obuceni su u svecanu narodnu nosnju. Tom l-oziebm je glava potpuno pokrivena. t lnsiiiu.. Trek. Kosice su iznunra ojaeane pruticima ili razenorn slamom da stole uspravno na glavi u visinu 50--80 em. tj. Svi mladici obuceni u djevojke i jengije iskoriscuju jsvaku priIiku da poljube i zagrle djevojke koje dodu gledati maskare pa se zato djevojke cesto zakljucaju i samo s prozora gledaju igre maskara. a katkad ih ima na desetke. I sami su seljaoi nastojali povaliti babu pa je maskare brane. a vidi se sa. MOOu babama. Katkad je u pokladama samo jedna baba i jedan did.rno lice koje je nagaravljeno. za narodnu .stavljaju djevojke i skupa s mladicima idu iza nevjeste i djevera. Iza skupine koja predstavlja svatove u pokladnoj povorei idu babe i did'i} te druge odrpane i ruzne figure. jedna se istice snagorn i krupnoCom pa u nekim maskararna ana predstavlja s jednim didom braeni par i liZ ljubavne izjave s njim izvodi opscene prtzore.tmjelno~t) kojima lica nisu maskirana. na glavi imaju oveje kozice S runom okrenutim napolje. ako ill ima vise. U nekim maskarama baba se hoboze brani. Pratnju svatovskoj skupini u selu Vojnic cine cure i banduri.

premda je hila ztrna. cak :i suvremenih maski. (Han). »Pokojni Bl'az« je lutka od slame u muskom odijelu koju nose maskare iz Graba u posebnoj skupau maskara koja predstavlja sprovod. I uslueaju da se Turcin svada s diverorn pa ga »ubije«. Jedna Oiganka gata iz karata. (Otok) . nose uza se rnjesinu i cekic i izvode scene kovanja Hi krade. a preko tijela samo rnrezu. bio medu njima i trboiwsa ili trborws s bisagama. a bih SU. obuceni u poderanu odjecu. . tJ nekim maskararna je i brijac koji prtlikom brijanja »usmrti« neku maskaru pa je doktor ozlvljuje ili ozivljuje druge msskare koje putern padaju toboze od umbra. Od zivotinjskih figura jos se u nekim selima javlja figura medvjeda. zatnm starer i starice i niz maskara kojekako obucenih. pred njim je pop 1. ali ntsta ne govore i ne izvodesale.jez. skih bica jedino dolazi figura aaoota s rogovima koji je obueen u telece krzno. Elaza koja kukaza njim. Izvode to u bliz:ini kuca gdje ima vise Ijudi. te zahtijevaju da plati globu. Od nadzemalJ. U selu Hanu zabiJ. a nosi ka:k:vu veliku knjigu iii sund-publikactju s golisavom Ijepoticorn na naslovnoj sttani i odatle »cita« molitve i drai ptopovijedi Hi rspovtjeda. je U prijasnje v r-ij erne . a nekada i rondari (poljski ouvari· i redari u selu i.odi seenu s babom. Slicno je i 5 figurom kauboja s falusorn oct. bika ili krave i konja.a iza sprovoda ide udovica pok. neprestano lupaju i traz. doktor iIi pop ga ozivljuje na molbu nevjeste. Nakon pregovaranja domaein im daje da jedu i piju 1 tima uizmiruje« stetu. U maSkarama je redovno I tioktor (ili dvojica doktora) obucenih u bijelu odjecu koji »Iijeee« pojedine ucesnike povorke. U najveeem broju to su mali djecaei koji se razlicit.rmluje s didom dok je on ne povali i to na gnojiste ilismetiste da se prisutni vise smiju. nagaravljena ilea ill seaxapom preko liea pa do najraznovrsnjjtn. Jedna skupina odraslijih djeeaka su Cigani. U nekim maskarama javljaju se i triruiuri eandari. ga vow vezana na Iancu. crveno oboien i njime izv. nasi lance oi juri za djecom te. Nareduje mu da plese i kada je ot476 . Medo je zaogrnut volovskom kozom i jedan. a druga predstavlja trudnicu i molt pomoc od prrsutnih. U pokladnirn maskarama ima joscitav niz razlicitihfigura. potpuno goli i ogrnuti jedino jednom plahtom koju su povremeno obkrivali radi pokazivanJa faIrusa Ili su imali glavu p1'ekritu. maema tra~fnesa i prsuta za maSkare . svi sk:upa »mole: zanjegovu dusu.. Ti su rondari nosili puske pa dodu u kuonog domacina i optuzuju ga za prekrsaj i nacinjenu stetu u surni. slanine u maskarama iz Graba. U nekim maskarama baba nasi balmce tj.e posao. lutku koju joj did nastoji oteti Ili je to bal!in<6e djeCak koji ide uza nju i brani je ad dida i seljaka. U povorci je i »slijepi: guslar koji pjeva uzgusle. dok su maskare vise skupljale darove.eno je da did rma falus izraden od krpa.o masktraju. Slrcnc isticanje falusa vidimo 'i u podatku 0 maskarama u Otoku i Udovicicima gdje su u maskare 'isli neki muskarct nagaravljena 1ica. stiti maskare fli ad do. U maskarama se redovito vidi i pop ili biskup obucen u dugacku odjecu koja imitira svecenieku. Blaza nose na no sllim a.

Kako smo vee spomenuli. Povorku maskara katkada je sacinjavalo i 100----'200 ljudi. I konja . Bak stalno muce. za banicu. U ophod BU polaziJi 477 ukocena. Jedino su neki imali od tikve (bundeve) izradene obrazme s prcrezima za oci. nos i usta . a u noge su utaknuti Kania predstavlja mladio Jogrnut konjskorn kozom koja je sva komadi drveta da budu krute. a ponekad su se udruZila i dva sela. . Vedic (obucen kao Ciganin) pjeva medvjedu: Balaj.nom. a brkove i bradu izradivali su od kukuruzove »svile«.. maskare iz Graba :itl1e tcroz seio Owk (lnstitut za norodna umjetnost) vodi gonic. I)Didil( Foto Z.U nekim rnaskarama bak nije vezan i juri za drugom riguromkoja predstavlja kravu i povremeno skace na nju. Sve su se ave maskare u starmi garavile ~. juri na zooe. kupit cu ti kabanicu.Glava se nekad pokrivala kakvim krz. 1966.plesao ljudinjegovu vodieu daju novea. otima se.adom Hi kakvom bojom. maramom Hi starom kapom. (CitlUk) U bq. Gonic uzvikuje kako je to debar bak za rasplodi nudi ga na prodaju... Trek. a vezan je konopom kojt drzi gonic. a rusu nosils obrazine vza pokrivanje liea. medo.ka se oblaer kakav snazniji mladic koji prebaci preko sebe volovsku kozu. maskare je prtredivalo gotovo svako selo Sinjske krajine. a gonic ga zadrzava i udara snapom.

.one se pozcrave. Uvijek se pazilo da se ne vracaruIstim putem (kao i svatovi)..kretaujem nacme krug... Maskare ulaze i u gostlonicu te eesto ih gostiionicar besplatno casti V'inom. Udovicice. Pokladno veselje zavrsava na pokladb:i uuorak i od srijede (Pepelnica) pocinje korizma i post kaji je nekada trajao do Uskrsa. jedino u cetvrtak i nedelju.. Za. katkada se i darivaju.. Jabuku i Trrlj.. Vjerovale su da de vjestice popljuvati predivo ako je na pokladni utorak naveeer na preslici. tj.lOO maskare izbjegavale susret s 5U d:rugom skupinom. Neke 3U . Galu.) i zatim zatakne uz gredu pod strehom i to ne smije nitko jestl do Uskrsa.. Do sada smo iznosih gradu 0 maskarama te cemo ukratko sparnenutd i ostale pokladne obicaje i vjerovanja. u vruco] vodi oprale sve kuhinJsko posude pa cak i komostre s ognjista da bi odstranile 3VU masnoeu jer uada pocmje post.maskare obilazak seta zavrsavale navece u gostionrci u svom selu.krajini vee u sijecnju i veljaci. rodilja Hi teskibolesnik. sva sela oko Sinjskog polja: Turjake. Na Cistu srijedu . a vracali se kuci uvecer. kako kase Ana Radan r. pa netko zadobije ozljedu. dakle prekinuti posb.:. se na jedan Sve sto odimasne pra. Neke 5U maskare obicavale obic. Brnaze. Maskare S11 obilazUe sve zaseoke i sve kuce u selu. no nekada su obilazili i VIse sela pa su u jednom rrocivali i sut:radan nastavih put. Nekada se opcenito jelo malo mesa.ljak S v i j e en i c a ( »Kalandnras ) prerna vremenu na odredeni dan ill blagdan nas:!Joji Proljetni i sjetveni radovi poeinju u Sinjskoj .ziv. tj. U kucu ulaze jedmo babe koje u torbu nakupe pepela s ognjista. tj. nece je iZlijeciti dok bude . na pokladni utorak morale skinuti 5 pres lice spredak predivo. ustipc! itd.a katkad maskare jedu u gostionici sakupljenu hranu i tu se odmore i okrijepe .. Cest [e slucaj da narod 478 . nego da . Baric iz Hrvaca. »crn i tvrd da bis njime ubija vuka« . ako su vee potrosila zalihu. osim kuca u Kojima je tkogod wnroprije kratkog vremena .. Otok.. Tada se gnoje vinogradi i vrse ostale priprerne za rad. MaSkare ne ulaze u kueu nego ih ukucani Caste: pred kucorn i iznose im jelo 1 pice. Jedmo je to rnogla jesti. Stoga 5U izbjegavaU sus ret s drugim rnaskarama. U selu Velie zabiljezeno je vjerovanje: ak{)se susretnu dvije skupine maskara 'i tom pril:iJkOrll potuku. a kruh je bio. tj . Pepeln1cu Zelle su »kuhale posude«. Na oisbu srijeduEene su mogle opet presti jersu dan prije. Han. 'Grab. vecere ostane ad pokladnog utorka stavilo bi prut na koji se sve to nanize (meso. ali 511 se ponekad znale i potuei jer se jedni drugtma nece sklonit! s puua.ujunro. Glavice. Kada se susretnu dvoje maskare iz razUeitih sela.. .za suncem. sedam tjedana. Posebno se pazilo da idu »naoposum«. tu su priredili zajednicku veceru i onda se razilaztli kucarna..

23. (Velie) Ta su [aja rado sakupljala djeca radi Igranja 5 njima. oim se donesu iz crkve blagoslovljene svijeee domaciea ih zapald i nekoUko kapi sa zapaljene svijeee kapne u svaki kut kuhinje i sobe. Grgura (12. Josipa (19. pa kaZe: o GrguI11. Uoci Coimice.iZd:UI11. Imze da je JaZ". To se stavi u umivaonik Hi II kakvu posudu i ostavi pred kucorn. 0 utjeoaju tog blagdana na vrijeme govori izreka Cu kojoj je naziv Kalandora nastao prema kantieiore): Kialando1:a timi ora rnut. sto sve tstice znaoenje Cvjetnice kao proljetnog blagdana. sunce sija narod Sinjske lcrajine kaze da jasavac pocinje graditi kucu jer de biti ruzno proljece. a ako je kisovtto i oblaeno. u prvom redu kupusa. Uskrs i Veliki. u subotu poslije podne u Sinjskbjkrajini djeca bern razlicito cvije6e i malo mladog zita.9 . o povratku kuci domaoin te graneiee zabija u svako polje i viP 5:i Gavazzt srr. III). masline ill lOVOTa. s njima pocinje proljeee. II).Vjerova. 47. tjedan U periodu od poeetka korizme (na oistu sri:jedu) do Uskrsa nema buenih i veselih narodmh obicaja dijelom zbog crkvenih zabrana. Cvjetna nedjelja (Cvitnica) je tjedan dana prije Uskrsa. tiea u ~. Narod povezuje ova dva blagdana i smatra da. proljece pocinje na dan Sv. Drugi kazu: Ako je na Svije6nicu vedra. a ne srnije se unositi u kucu jer bi u kucu dolazile zmije. tko prvi ustane na Cvjetnicu i umije se u tome cvijecu.lo se ria ce onaj. ali vee od sv.. bit ce dobra. Ako na Svijecnicu (2. Na Svijeenicu sa u crkvi blagoslivlju svijece koje se pale u kUCI samo aka netko umre i na Mrtvr dan za duse pokojnika.65 Danasnje Sinjsko polje nakon izvrsene kornasacije i regultranja toka Cetine veoma je plodno. o JOSjpu Jaja pOSiplju. (Glaviee) Sveti Josip Prema narodnom vjerovanju.:a jos viSe zbog iscrpenosti seljacke ekonomije u to doba godine. svoju kucu jerce uskoro biti Iijepo vrijeme. Inace su se i svi ukucani morali umiti u cvijecu prije ialaska sunca da budu marljivi i da rano ustaju preko citave godine. Ul) sije se sjemenje za rasadivanje svih vrsta povrca. naci najvise jaja od ptica. Uz Ijubice kdje 5U se najvise stavljale u tu vodu neki su stavljali i tresnjev cvijet. ljetina de biti slaba. Za njom ·jde Blaz. vodu do dnu mora.gatati kakvo de biti vnijeme za izvodenje till poslova i hoee Ii biti rodna go dina. a aka je oblacno.No prije toga narod je eesto gladovao u proljece do dozrijevanja mladih plodova i do prvog povrca i YOGa. NaCvjetnicu se u se-lima Sinjske krajine nosi u crkvu na blagoslov grancica jele. on rus. tj.

Sa stoke su se skddala toga dana sva zvona ild su Be. tj. N a Uskrs (iIi Veliku subotu) domacice nose sveoeniku po jednu Hi dvije duzine jaja (12 ili 24 kom. Korijen te biljke se is kopa . pa su i oni koji nisuimali svoga vma za taj dan kupovali vecu Imlicinu c:moga vms. Jedan se dio polomi. Na taj se dan aa rucaa pripremao bakalar.. se nisu cesljali ni umiveli do subote kada zazvone zvona. a u pravoslavaca se susilocitav dan.) i nose se kuci. Nose ga na Veliki petak u crkvu na blagoslov i na poziv svecentka »Udri barabana«! njime udaraju po klupama. varicaka zita (oko 30 kg). U vrijeme oci"rz. Na Veliki petak pnje podne.vno urmvanje u subotu kada prvi pun zazvone zvona biljezi se u Si.drvo vrbe i sl. bez obaira gdje sezateknu. U drugim nasim krajevima ne udara se baraoanom po klupama. V:mo BU davalinajvJ. ali nije smio kod seoe.staju krv. Zdravosnu ulogu vidimo i u pruticu sto ga u Sinjsko] krajini zovu baroban. aime narod cesto lijeei ovce. a narocit-o ona] tko je imao svoju teglecu stoku.). Ako se ra. u jesen tIi. -i to najvise u crvenoj bajt kOja Be dobivala od biljke broc. CHrvace). a ostatak se barabana nosi kuCi. odmah po izlasku 1Z crkve zatakne jednu graneicu u grob. suse i drugih nevolja. a katkada je ukrasno izrezuckan.davalo jsupniku po t1'l naviljka sijena (oko 150 kg).nograd. Napose peru tom vodom oei jer vjeruju cia to donosi zdravlje. stuca i onda :iskuhava da Be dobije trajna boja koja je sluzila za bojenje jaja i vunene prede. zaoopljavala. Neki nose uza se bocicu s vodom pa se umtvaju u crkvi. U Velidu se vjeruje da ne valja orati rra Veliku subotu. Na Bilu (VeUku) subotu u crkvu se nosi blagoslovtti jelo za Uskrs . nego se u crkvi na Ovijetnicu blagoslove prut1ici (najceSce drijenak. a poznato je i na sit-em teritoriju Jugoslavije s vjerovanjern da se time osigurava zdravlje i da ce lice biti cisto i Iijepo. Bio je prrje obica] da se ljudi od Velikog cetvrbka do subote nisu umivali za seljaci ne dajuobjasnjenie.. stavi iznad vrata kroz koja prolazi stoka i cuva preko cijele godine. a neki su mjesto pileta sto 480 .se slabokrvnirn . sijenom.zboli ovca.pi blagoslovljenom vodom vjerujuei da de time sacuvati polje ad krupe. Poslije [pudne su se mogli radit! svi poslovi.avanja procesije ndje se smjelo raditi rukakav posao. (Glavice). NaJviSe se nose [aja i pogaca negdje zvana posvecenica. a eobani i Ijudi koji rade u polju tiakoder imaju b06ice S vodom da se umiju. Tko ima koga ad roda pokO!p!lIl1a ugroolju. Nekad se od svakog' -dima ~ od svake kuce . -Na Veliki eetvrtak u crkvi prestaju zvonitizV'ona. a ona] nko ima volove moze orati srromasnijima koji ih nemaju. On je mogao o'rati u drugoga.njs~oj ktajini. Vjerovalo se da Be dobije oaoltlee krvi. nije se jelo nista do mraka. Tog su se dana bojila jaja. mace . osus. 'koldko se pOpi'je crnog vina. Na Velilti petak. a uz to i skr_o. Kada zaevoni »Glorija« (Slava) onda se svi umivaju. raarezu joj uho i udarajupo njemu barabanom 1 tako 'Pu. a tom: prilikom iii u toku ljeta daju mu jOs pola litre masla i jedno pile. Paztlo se da se tko ne ozlijedi jer se na Ve1iki petak ne smije krvartti.

grancicu od jele nablagoslov a 'kasnije ju je ostavljao u polju i'add. stavit. u pOsteljuobmruto nego inaCe.nego se tek sutradan izbacivala iz J~uce. U selima Sinjske krajine vjeruje se Ida ee onaj tkorano ustane na Jurjevo. zaStite oct nevremena. 481 . i ona ce disprieati sve iito je uCinila nevaljalo od mladosti dotada.. eva teb:i. Juraj se uvijek predstavlja kao konjanfk).Ijale na rosi da ·ih ne bi boljele KastL zeli provjeriti da mu je Zena vjerna u Dicmu vjeruju da je treba nocu uoet Sv. U Glavieama je kucni gospodar na Uskrs nosio u ol'lkvu j eli e u . a prije svega staje.d:aV'ali janje. se zenske va. Jurja (23. s mens driLn'l.ko se u svim selima obicavalo na Sv. moj cirdm. Ak.Sitti rano 6itave godme. Jurja treba leci. Wu da je Jure dosao na zelenu kOn'ju. n!i. djeca se IjUjaju na drenovu drvetu prijeizlaska sunea. teSko ce ust.avanja da je j sam svetac dobto ime Zeleni Juraj.St' ne ostaje«. U Dicmu se kaZe da je zeleno granje znak da dclazi proljeee. drijema kaZe se:»Ajd na diinj I« (drijen). Pri tome govore: o Iii: mo] drr. U Bmazarna vleruju da 'Uocl Sv. Pasuirima se na Uskrsdavala bolja hrana da ponesu na pasu. U Dugom Polju. a onda su se ai:tav dan ponajviSe jela jaja. .amo gdje je glava. da ne hi dnijetnala preko godine. Pravoslavei ne blagosUvlJaju jaja. uaima ga sebi. drtnJ. . a i odrasli. . a ako n1je zazelenjela. Grancice se zatasnu okovrata. Ju r jev 0 . drmo <1r!inJ. a kora od jaja koja se rastepu po podu I1Iije se smjela na Uskrs mesa. IV) u Sinjslooj ~aj1ni roje raslreno U tolikoj mjeri kao U sjevernimkrajevima Hrvatske gdje 58 taj dan uzima kao pocetak pro]jeea uz obilje magijsko·apotropejskih obleaja i tlol:hku rupolirebu zelerdla za razlicita ukms. Djeei je bila radost dobini oboijeno jaje. Stoga je i bila uobiCa{jena izreka: »Iza papa.i glavu tamo gdjesu obiCno noge. zelenim graneicama.o Be nekome U Hanu Aka rom SU. Ta. onda kaZiu da jedooao na emu Ikonju (sv. a danas to :n!eprtmaju kao vel:iJkuvrtjednost.koji takodet slavia. Ako je gora zazelenjela. tueal. Djeca. Jurja kitibi kuee. a tko ne ustane rano. a zirna da odlaai.tko usptje drugome 'tazbiti jaje. Culjr. Nedjelju dana poslije tJskrsa dolazi Mali Uskrs .nJu. ljuljd sa4i. SIU imu6niji (Jurjevdan ill Sveti Jure) Slavljenje Sv.ajatli kroz cijelu godinu. ustaj. Jurja dok spava preok:renUlti u postelji tako da joj noge dodu t. su se jaji:ma 124 odnos . Pa ipak i u Sinjskioj krajini nalazimo dosta podatakao znaeenju ovoga blagdana za seosko gospodarstvo. 1 moot ce se uV'ijeik reno ustaJarti. Na Uskrs ujutro jede se prvo jelD blagoslovljeno ru crkvi. U Dugom Polju ware se kitegranjem raseljke Jet se ona narjprije zazeleni.

Iako je bila u sredint krda konja. vodili. npr. P.rucka daje se cobanima pecenje i. na svakom se zaustavila i tu su rnolili. e ooljirucak 100jl sa odrZ:ava ako 10 sati. Zatirrt izgone stoku iz staie. sarno je tu kobilu vuk. da je vol irnao na Juru dvije godsne (Caevina i dr. Neki pak pojedu taj kruh jer se kaz. To je trava IjekovitJa za zuc i slezenu . Upali se jedna svijeca. villa te oni na paSi caste ostale cobane. a u pravoslavnih nijebto odreden dan jer je pop lz Diema morao obaviti blagoslov na velikom podrueju. Od te hlsovrine stavljao se Ikoma:dJ6 volu uz bronzu (zvono) »pa se nece vol zblanut i neoe ga vistlcaevmut« .. ana kraju svr isli u crkvu gdje je btla zavrsna U Velieu je pop uz bIagoslov stoke blagoslovlo i granu tdsovtne. oasa ide txi puta naokolo i nazdravljaju: ))Zdtav. Stoka se rano izgoni.: »Da Bog dOOJ1o s tobom zajednol« Ako nalde i kakav putnik ill prosjak. Poslije . p-a u Glavdcama 'pri6aju 0 eovjeku koji nlje ntio dotjera. a poslije svi piju Iz caSe u koju se umakao kruh.rko Blagoslov stoke i polja u kaboliekim selima vrsio se procesijom naSv. vremena vjerovali d:a vjeStica moZe na. s pase na blagoslov jednu kobilu.). Domaein ill doeekuje i oni rnu cestitaju: »Na dobra ti. U pravoslavaca u Velicu na Durdevdan je uranak. s a neki pale tr~ svijece. pa ako nesto ruje s volom u redu.ul}ke oleo sela. Svi lco:n!ji su bill sutradan ztV!. Na Durdevdan prij8Jteljli.sk:oditd volu.stoku. daju joj da Lire brasna i soli u koju se. 482 . Marka nosili taj barjak i u procesiji je morae sudjelovatipo jedan clan iz svake kuoe.11i. Dio vina iz case iz koje se gasila svijeca odnese se u tor .i proklinjanje vukava da ne dave .e da ce biti jak onajbko ga pojede. »trojicu«. kok... dosa Durdevdant«. IV).i vmom se poliju janjc! po glavi da bolje napreduju. preklao.hlta i 10 d (u starojxlugcslavdji ). K&Ze se..osi t drugo peCen. Marka (25. Svako selo dmalo je prije barjak sa slikom sveca zal5titnik& (u Glavdcama je bila Gospa sinjska) pa su u procesiji na Sv. cesto dok je jos rnrak.je . Za rueak se na slavu pece janie. i rodbina dolaze cestrtati krsnu slaw. . Sveti Ma. na pasu ] vee u 8 satt dogoni kucL Pojedine obiteljtimaju na Durdevdan krsnu slavu.. a on odgovara. stavi malo blagoslovljene soli.ada su na Jurjevdan odrsavaae i procesije kroa polja sa molitvom za plodnosc. Kada zavrs! rucak svijeca se gasi kruhom umocenlm u vmo. a tome se dada i »trava ad zuci«.. Ljudi su vjerovali da vuk nece napastd stoku koja je blagoslovljena. na slaw Boga i Durdevdana!« Krull kojiru se gasila svijeca stavi se u sjeme kukuruza i vjeruje se da nece biti snijeti. PriredJi..ivotinje. su ga gatarl da otkloni nevolju. do:macinga mora poeasUti. pia se prema tome danu racuna starost zivobinje. JUTjeVQ se srnatra Ncvom rgodinom za z. a pravoslavnom popu variCak. ukucani zelenilom okite kucu. Za blagoslov stoke katoU6kom sve6eniku se davalo [anjs. Katoli6ke procesije su bile za blagoslov stoke . Prooesija je obilazfla sve brez.Nek.rije izlask:a sunca.Neki su i do najskorijega molitva.

483 .e Sv . stare oipele i opanke. da im oeuva doma6ezivotinJe. a u ooadva podrucja ovaj blagdam lima. Aka mladtc voli djevojku.. stavi joj bilo kakvo drvo.fi~j su djevojci postavill na balaturu uginula konja.smo istrazivali.u svim selima koja . V rano ujutra postavi jqjpred kuona vrata (kao da tu raste) Hi naslont na vrata ili prozor [edno drvo koje akioi slatkiSima. ~L.. Te noei rnladiei idu po selu i sale radi kradu sve do cega mogu d061. Ante kod . za zdravlje stoke._r:[!:ZZi'~ str ~ 57' . Ibid" &. bar ilicempres. krpe i posude. prvi svibanj i svetkovina Sv. pO narodnom vjerovanju.A!nte 03. gdje se obavljao blagoslov polja . 40 dana poslije Uskrsa) u Dalmaciji SU. . Na sam dan Sv. Ako se i. is11 u proslosf» mladici s kVizom U ophod selom.Prvi svibanj Praznik Prvoga svibnja kao dana rada ovdje iskljucujemo izrazmatranja.z nekog razloga Zeli djevojoi osvetitd dli narugatd. pred drugu. KriZi - Spasovo Na Krize (to je pomican blagdan. nama dugru tradiciju slavljenja u nasim krajevima. Ako je koja dobila ruzne poklone. nastoji ill sto prije skloniti.l. VI) kao zasuit:n1k domacth zivotinja. Jedino se istic. bitnu ulogu za plodnoot polja. Filipa i Jakova. . kao . uz blagdane kasnog proljeea nema posebmh obicaja i vjerovanja. U Si. ne Ga. Tko ima ovee nosi jedno runo vune popu.. Znads postaviti i kisobtan i s1. narancarna i evijecem. a u isto vrijeme biljezi se i proeesiJja:za blagoslov polja u svim katolicikim kralevima. placaju misu i daju lemuzinu.l(Jn i kaze »postaviti curl jablan«. a na njega razlici'ieotpatke. Zene SiU postile trinaest utoraka pred Sv.pa su se nekada djevojke obracals i sudu. Ali...i u drugim krajevirna Hrvatske. pa 'i les psa ili ma6k:e.. jabukama. onda ih ostavi Cia stoje do podne Ciai drugi Vlidesto je dobila.kapeUce sv. dok je veoma rasirena u Zapadno] Evropi. i odnose od jedne kuce te postavljajt. 4:06i 1. I sva ostala sela koja pripadaju crkvi u Sinju palila su vatru uocl Sv. Ante U Glavicama i na brezuljcima oko toga sela palile su se vatre . Aka je djevojka dobUa Jjje:pe poklone.U7 Sveti Ante U Sinjskoj krajin. U aei Bv.Tak:o odnesu razldeibo orude.ali se u svim slueajevima zove jab. da drugi lie vided nastoj! saznatd tko joj je to stavio. a jed. Takve podatkezabiIjezUi smo . i 1:10 je ujedno i pastirska svetkov1na. Ante.u U Slnjskoj krajini to je drvo jabfan. Ujutro na Prvog svibnja djevojke ustaju rano da vide stosu dobile. Tako se majsko drvou novije vrijeme prosirslo i U unutraSnJosti Balkana pa i do Male Azije. Ante Ijudi idu u crkvu. kola i sl.njskoj krajmi ta je procesija obilaeila sva polja i zaustavljala Be na 4 mjesta.r. Antu. Naziv Krlzi za blagdan BpasovazajedhiCki je za Dalmaciju i dijelove Slavonije..

kako se spominje u svim selima.G9 U Sinjskoj kr-ajlni vaare se loZe »u osvite . zatpalili smo svitnjak novoga kruha«.a i svailrome namijeni po jedan ci6a:k. U Veld6u vjeruju da ona] tlto se pospe tim pepelom nece iroati po sebi rana . kI'is)koletia u vrijeme Ijetnog solsticija rasireno je na terttoriju cttave Hrvatske.tnjak. ce mladie kojemu je namijenjen bitt djevojoi sudend mladie. Sasta· ViU hi se clanoV'i nekoliko porodica pa hiskupa loml1 vatru. a mladic je ca.uoei Ivm. U Dicmu kaZu da je'to prZeino iklasje znatk prve hrane Ii da ee brzo bitd novog kruha.tnjaka i bos ga:Zli1li o njemu vjeruju6i da nece imati p naboj na nogama i da ill nece boljeti noge.. .. Pri tome 11 Hrvaeama kaZu: )}Sacuvaj me. rjede odrasli. Na Bv. Iva. U tom setu govoT€~taikoder da se na tol vatrimora grWjati ona] koga eeS6e boli glava i reci: })Saettvaj me BoZe. pa eese oslobodim glavobolje.zuje de.od ove bolesti«. Nasvitnjaku uoci Bv. prze ih na tJoj vatri i JOOu. krties (kres.semo nekii obtici.. za srecu i obilje. Ivana pride izlaska sunca Ijudi zure tleo ce prije ugaziti u pepeo od Isvi. ttl. Ivan Sviflnjark.jjdana. naoeru mladih klasova zita.l0se po svim breZuljcima oko sela i na raskrsci'i'na puteva i gledalo se oija ce vatra bi"ti veoa.. VI) zove Sv. m1adez poCinje preskakivati preko nje i to s jedne strane na drugn d. ad ove bolesta«. Kada se vatra razgorli..Poslije mise se pjevalo.· . Negdje te Iklasove spletu III pletemou i onda prie na vatJri. svetac dobio u Sihjskoj krajini ime po toj vatu zvanoj sVi. 88.jaka t kiitu senice zdrav i zivI( (Glavice) ili »Pomozi Boze i. preskaeu. Vjer-ovanja Ii obitaji U!Z ova] blagdan su br-ojna i raznolika u drugirn krajevima dok su u Sinjskoj krajind.. LoZri. i doma6im 2JlvobinJama. natrag' te pl1i tome govore: )1 dogodine docekao Sv . Ivan Krstitelj (24. pa se tamo 5V. sveti Ivane«. i kupovao djevojci tresnje od prodavaea koci Ol"kve iili na derneknl. nego je same prekorace kad je vee prilieno izgorjeta. Boie. Gavazzi. U nekim sehma danas se vabre loZe u crkvenom dvortstu.a dame podatke 0 svetsovanju tog prazmka nalazimo gotovo U oiiavoj Evropi.'e preskacu vatru . BS. Vjemvanje JU zd:l'avstvenu moe svitnjaka raSireno je u svim seltma te stanji Ijudi »griju kosti« da ih he hi boljele iduce goddne. Ivana Svi:tm. Sva trt opaJ.jenaCiOka ostJavi do jutra u posudi s vodom na prozoru i itojj C1eak ponovo procvjeta ka. Osnovno je vjerovanie u lustratiW1JU (oeisnu) moe te vatre pomocu koje IjudiZele osigurati zdravlje seb.13B Znacenje paljenja va<tfe vidimo ez podatka da je krscansk. . Neki kazu da preska6u vatru da ne bi imali ZUljeve na nogama. piesalo. str. It Ibid. Ivana svaka djevojka obgori tIi cicka i porpds11 na trd :t:nlad1c. zajednieka je tradioija svih SLavena.stio zarucnicu i njezinu rodbinu u gostdonic.nje Paljenje vatre pod imenom s'lJitnjak. Djeca. a U Bmazama kaZu: ))Evo. pomaJol . Stariji Ijudi n. a Zane uzmu u narucje i dijete pa s nJjim. 484 .

aja. a u pravoslavaca 28. a u Sinju je priredivan vatromet. U Potravljru se . BoZiic u dJelu K u r l 'an d dao je pt"ilkaz toga zav jetnog kretanja oko erkve na Jro.ima OOra. Velika Gospa Gospa sinjska U vremenu od Sv.Vjeruje se. VI) bude magle.leZeine i to za svoje zdravlje.vstvenu moe. di je moja sr.senl. Govort1i su da je to protivgrQ2nice.1isu se svitr njaci .li. Obi6aj kupanja je rasiren u citavDj Dalmaciji.. trgaju lattce i gataju da Ii ih momei vole. rastegnuga i povlaee preko polja vjerujuci da ce time osi<gurr8lti dobar urod usjeva . a liZ to je u Sinju bio dernek koji se i danas cdrzava. I pravoslavci u Sinjsk!oj krajmi pale vatre uoOi Ivana Svimj'aka ali "i 13 dana kasnije uoci Jovandana. Ljudi iz daljih kra[eva dolazih su uoei tog blagdana u S.ese da se kupaju zato da budu zdravi preko Citave godine i da nemaju Usajeva. Uom Velike Go. IHju i na Sv. pa i za zdravlje stoke.I voda na Bv. ako neka rena irna bolesno dij ete .ko je ovo odndla voda. u pravoslavaca 2. TIa Ivanjdan ujutro prije sunea svuce dijebe i njegovu odiecu bact nd.se su se zavjetova. Na Vidovdan uiutro. su se nekad lrupali doizlaska sunca iii u Cetini m u kaJk.ca umHli se na tzvoru iId pred kucom. M. Ivana db 'je. nema mnogo blagdana i obieaja Najz. prije izlaska sunca.V1U tzvoru i lokvd a. usjevi. taiko neka odnese bolest sa moga ditetau. U negda. (15. Ka:Z. LJudd.iCica?{( . VIn) uz lroju su vezani mnogi obicajri i vjerovan.Snje vrtjeme i p.vanje toga dana dobro za zdravlie ociju. a u Dicmu su gonili Ii ·stok!u dase okupa u lokvi Ii vjerovalo se da ce nason lrupanja ozdraviti svaka zivotinja koja ima cesa1u .Sdnj&ka alka odrzavala .bubamaru i govori: »Prnbaka vistJiea.lro su blld. V id 0 v dan i S vet i II i Ja vezanih za njih . aka na Vidovdan (15. negdje u gnnlje. Ivana. Na Sv. zdravlje djece. iz sela dalje od Cettine. pa se o¥a:j svetaczove sveti Ivan Ku:pavac.. Na Ivanjdan djevojke nastavljaju Ijubavna gatanja. u drugdh.VII) vrije6i svojezi.z Getinu i ikare: »Ka.logdje no6ival i cak i na uldci prislonrvst se na kakvu ku6u da bi ujutro sto pl'ije paCem zavjehnu molitvu. VI. Uzmu cvijet ivancice . Dvojica uzmu jedan konop.§aj. 485 .ozuata . a i u S1nju pal4.ije6i.se toga dana.to. djevojka uzme prnbaku . ukuCaiIla. VII!) nama posebnih obic. IUju (20. Toga dana.ia i kada mnogi iz blize i dalje okolice dolaze u Sinj na zavjet Gospi smjsko].spe U okolnirn selima. VII. a maze vr. isla se u Glavicama»trunit rosu«.zvan curiea.. U Hrvaeama kaZu da je Iumi.kaZe da je protiv svraba potrebno prije iz:laskasun.a imace ljeti.vatre. U Hrvacama.i gleda kamo ce odletjeti jer ce odanle bit nien su<1eni mladtd. N a Svetog HUu su se iz planine dogonil!i kanji i v:olovi da u selu rade u vrijeme zetve .naeaj.niji cr:kveni blagdan Sinjs·ke krajine 'je Velika Gospa. Jedino se u Glavicama vjeruje da onaj tko ima stoku ne smtje na Sv.mj i bi. a VOM se baoa na mjesto po kame se dnaCe ne hoda. po lieu. bit ce slaba psenica i ostal. NajV'i. Anu (26.

.ali cemo ih zbog veze uz jedan odredeni blagdan svrstaei u kalendarske . IX) u Gljevu. stariji sukupovali Hi prodavali robu i stoku. Dernek je nekad bio najbaljaprilika za sasbajanje prdjatelja I znanaca iz razli. IX). l{jg. prestisu. Nikolu (6. na Bv. 227~22'f!.se vrsro blagoslov IUrbi at orbi. sporije.dbu.je. koja kasnije - koja Sajarn koji se odrzava tom prilikom traje 2-3 dana a veoma zivu sliku toga sajma dao je takoder M. a mladici eamiran: -zagledaju i paje . zemaljsko tijelo«.se u crk:vu. SIr. "Ibid.vije. Sve Svete O. Baillie u spomenutom romanu. momci su warnjerali djevojke i ugovarali zeni.. pjeva . "BoM!!. A kad . 224. mfmoilaze se. 237... '* :+: .ts . otm se Gospina slika uklonl sa pastolja zene navale na cvijece koje je tu stajalo na postolju. Toga dana dslo . X) u Otoku. Sveti Mihovil . koja je rijetko padala u kolcvozu.aticu 'i kapljrima suzama one u prasim. a aka pl'o:pIae€ zna6i da narod nije debar pa ne maze oeeleivati pomoced Gospe i bit de nevolj§. XI) III GaB. srecu i obilje. Mihovila (29. igra se koio. No naivise BU se ljudi nadali da c:e pl'ocesija Gospi sinJskOj donijeti kisu.. IX) islo se na dernea u Solin. kao i uostaum ·kra:jevirha Jugosla.citih sela.1 Sinjskoj krajini. xn u Lucanima. Svetog Mattina en. Sv. kada se vjeruje da se Bog potpuno rasrdio na ljude i kamjava ill susom. 238 J 260. Kada je pocinjala procesija. Na Malu Gospu (8. one rnisle da je to necista krv koju su zrtvovale u mukama ne sarno da spasu dusu. 486 . U Sinjskoj krajim stanovnici svih seta dsli su na Veliku Gospu na dernek U.pije. smatrajudi ga blagoslovljenim. na sve cebiIi snrane svijeta ljudi su gledali Gospinu sliku i ocekivali da se Gospa nasmijesi. i cesto je bila procesija. VIII}. Sinj OS. prijatel1ji i rodbma dolaze svojima u posjet ina rucak.. Mihovila moglr hi se po svom sadrzaju svrstati u posebno poglavlje drustvenih abitaJa. plesalo se . cudotvorrnm i zazdravlje kortsnirn. procesiie.putem veliJke kolovozne ljenima p80 donosirno clio tog opisa: »Veo ranim jutrom velike zavjetmoe pocanaju puziti na koljernma od crkve p80 oko varosi poznatim brZe~.kolo. zaostaju. Koja prj. JeTohima (30.godisnje ohicaje.i veseld.. str. kao balvani mutnim kanalima. smalaksavaju i prase svojim haljinamakaio pretovarene gaete jedrima . U Tri1ju j€ demek na Sv. a podabke 0 toone dat cemo u posebnom poglavlju ovog priloga.il Ali Godisnji o'bicaji na zavrsetku ljeta i u jesen 1.ja uz gospodarske radove. na Sv...Dernek u Tr'ilju Obicajii vezani 'UZ Sv.tu (25. XII) II Bajagicu Itd. Luku OS. nego i da ozdrave svoje bolesno. svi su se skupili kod crkve i u dugaekoj koloni prat1liGospinu sliku rnoleci za zdravlje. " Ibid .. i nesreca.koj8o. Sv.t: Na derneku je uVlijek bilo liivo. nisu brojni i jedino Una nesto obica.cast"€!djevojke. str. xr i u Rudi. Nakapat ce te sagove prasine krvi dz svojih golih razranjavljenih koljena. a onda se ide u gostionicu.

Prodavac 1965. »eerneku« 11 Otoku (Ins!!:tut ~ 1I/. Mnoge su od till pjesama lascivna sadrzaja paih necemo ovdje ni navoditi. Bosne.Dernek u TtJIJu je JOOan od poznatijih u Sinjskoj Krajini pa onamo dolaze ljudi iz svih bUzih sela. Na sam dan Svetloga M:ihovila (29. nanizanih na spagu.keiz dosta udaljenih krajevs: iz BukoV"ice. Neki stiZu u 'I'rilj vee . MiliCevic.sve sbrane. Pjesme t muzike je nekada na demecima btlo u izobilju. a pooinje dernek 5 plesom. sajam.i prodavaei i kupci sW. U Trilju seznalo skupiti 8-10 guslara koJi su pjevali jU:fiacke narodne pjesme iz prostostr. a mogu biti i toliko velike da prebacene preko vrata donjim djelom dosesu do tla. IlgrotuljQ(( na.lrodnu umjetnost) 487 . oaporica I Kosuta. pjesmom i kada se upoenaje mladez i biraju buduci bracni drugovi.tou svijetu. IX) bude svecana misa na koJoj se zna vjencati i po desetak parova iz okolnih sela Vedrina. IX. Strmodolea. ali dolaze . Pjesme pjevane u kolu suv:remenijeg su sadraata i cesto parodije na suvremene dogadaje ne samo u SinjS'koJ krajini nego op6eni. a takve boga- Foto: J. Uz to se igralo kolo i pjevalo na . su grotulje i darivanje grotuljama. Nastoji se nizati orahe s mekanijom korom Grotulje mogu b~ti velriCine ogrlrce. Gorduna.27. Cakod Jajca. Like. IX kada pos]jje podne dovrst steen. Posebna oznaka Sinjskog podruejs. Grotulja je niz probusenih oraha. iz kojih jezgra nije izvadena. Kupoprodaja atoke (a u Trilju je poznati stoen! sajam) vrsi se najvise na28. zime. Time pocinje period svadbi koji traje preko citave jeseni 1. Jabuke.

tJ. 488 . ~o su rnornci na demeku hili zagrijani vinom. Nesta od toga ona odmah pojede s prtjate1jicaffia.u robu jizlozenu na. Zen.Ze se cia mladie pojii djevojku. lrojI suse zamirali fau u gostconrou 1 tu mladie Casti djevojku . Oko 17 satt vee je tu stotinjaik.o je potrosiona pojenje . 1915. No nekadasnja uloga derneka vee je gotovo nestala.nka db svetoga Marka«. a sada dartvandem grotlulja prvi put jaWlo po:ka:zluje tu . na rucak rodbini ·i prijatelj'Una. Tamo je nekoliko prodavaCa kic·robepostavilo svoje »standove« j_ uz zaglusno vtkanje r.711 SveH Luka -. Najveoe grotulje prodaje ne1ci. SimUll(>v:16 (v.. nego 1m ih kupuju mlamoL KaUk. u nidta ruk:e. GrQtJu!je daruje djevojci rnladic koji ju te.pak eini jednu now varija1Iltiu narodne dJevO!jacke niOsnje 'i sigurno hi iscpll'ije istJra2li. ser.svoju vezu. rodbini ~ prij<ateljlma.VII 1715.a:d nelm djeV10jka dobije 1:loliko grotulje. onda se is10 na groblje. Svetoga Luke 08.pro<iavalo razliciti nakit ad rnetala. Z:arucnici iii oni. pogjnuli U borbi protiv SaTasker Mahmed .i .a obuCenih U stare narodne nosnje. . tu su bili i prodava6i nektih teksbilnih predmeta i slatkisa kao i tridesetak seoskih prodsvaca. tmzgoIi6enih Ijepotica.. prodaju. mladi.. a svaka rena drm po neko1i. Manji dio je u gostionioi i jedino prema brojnim posjetiooima U obadVlije gostionice moglo se pl'!imjetiti da je u sew dernek. Dana 18. u Cast 140boraca koji su 17. Ovi .Dabije poneka. Prije podne je bila misa s procesijom.je te tiajalo do zalaSk:as'Unca.dz l:ega se vim koliko je rnladie bogat. X) vee poCinje hla. Demek u Otoku na SvebQga LUlku trajao je jedan dan.i nekoga odnjene rodbine tko senace u pratnj.tiji kupuju i daruju svojoj djevojoi.d i do 80 grotulja.dnjje vrijeme pa se kaZe: )~Sveti Luka.s:ke n:ikada same ne kupurjll grotulje. bilj. Simu· nOTIe k:aZe da eu demect redovno zavrsavalt tucom. ali mnoge djevojke nose jednake marame na glavi. rasgovaraju i povremeno razgledaju pojedin. a kada se zavrsilo bez tuee smatrali BU da je bio slab dernek. K'a. a zatim SU ljudi odlwi. ili prolazniclma.pase. jednake sUlknje i bluze. ne vadi ih va. koUko drugog voca. Pos1ije 16 sat. ustakljene i uokvirene kie-slike Bogorodiee s djetetom i razlioitih.Dernek u Otoku Od. X 1965. a dODjise d:io gotovo vuce po zem1ji.seoskl proizvodt leze na arartma prostrtim po zemlji. prtsustvovao sem derneku u Otoku. D. Stariji kasnije komenttraju kolmo joj je kupio grotulja.:ojei3etaju.vanje row.j lSpOmeruka podignUita. Poslije mise ne bas brojni posjetiooi dzisli &11 iz crkve i otiS1i. muskarac: preoaceo ill preko ramena. 313. Neao . jahuke :i drugo voce.k prvt put upozna i zamiri kao i zarucnik iIi onaj koji sa dUZe vremenapo2[laje s djevojkom. najv<iSe Zena . jedrtarke smede iIi Ijubieaste brokatne pregace.ko grotulja 'll rukama .i nud:i. Nema djevojaik. ko1ilk. Kolo se igralo kod ctkve 1 kra. na PosLije ruoka pocihjalo je kolo i· vese}.k:otieprodaju grotulje. a ostataik nosi ku6i da i susjedstvo vidi sto Je dobila. metnd. 3&).silo d.ca i djevojaJk:a l!. da ne moze hodati od tereta. opet se lIZ crkvu sakupilo viSe mladezi.

do mene« 1.ima sklonost za-staru domacu pjesmu reru. aI:i. No i uz nova odijela stranoga porijeklaostala je u nj. bluze i mararne za glavu. Dok prodava6i i dalje iUZv-iklljU i reklamtraju neorodanu robu. mladi6i 11 gostioni.PrOdatmCtce ))9'iotulja~ Foto: J. Mili6evJC 1965. pa mla:dicl pocinjupjevatl.i u NjemaOkoj ill.ja breZluljoima oko Otosa. curace. nego da razbi~aju i jedu glavn] . rana prohla. Dosta'ill kupuje i grotulje. su lh dobiliod svojih tamo saposlenih. d. ieli zapoeeti kolo. pokresne mtete poeiva prisutne da okusaju sreeu a jedino se dje6uxlija skuplja oico njega i pokuSava za20 st. Nesta viSe mladesi okuplJa se oko prod:avaeatombolekoje su ih dali voljenoj djevojci da dh nosi oko vrata.zgodioifigure od glpsa.dna jesenja noc spuSta. MIadi6i su u suvremeno] odj OOi u bijehm najlon-kosuljama . Da bi brz. Vlas1tik.0: ))dernelcu« (Jnstitut u OtQku za narodnu umjetnost) pokazalos:klonosti djevojakaboga ikraja za odredenu iboju i vrstu materJjala za odjeou i za odredene 'kombinacije bojesukI)je.ze kucama.e svratnl pozornost i privll'kU druge.· i voca 1'. se na rnjesto gdje Je i 469 . a dosta je odjevnih predmeta njemaOkog porijekla jer flU mnogi bora. dobiti tisucu. aJi ne cia bi nanizane orahe s grotulja.ic pocinje pjerva>ti: »Vaeajte se.na sela i njihova pjevanje rera odzvan.vJj.ce iIi kucama u susjed.djevojke i dalje Setaju i nitkone prihvaea njegov poaiv. pjevajusamo-stinove Ikoji ce svojom vulgamoscu bitt sto a-t'l'aktivnijL Jedan mlaQ. i s kravatama. pojed:ine skupine djevojaka odla.

nje rnladog villa U ostaltm krajevima Dalmacije i Hrvatske obavlja se opcenito na dan Sv . pa se govort: Sveti Andre otvara. Darivanje -djece na Sv. Nikolu (6. u nekim se selima Svi svetdzovu Prvi bozic. XII) rjede se spommje u seldma oko S:inja.saroo do prvoga sumraka. Toga dana djevojka ttaZi ot- 490 . Svi sveti i Dusni dan Svi sveti (1. Ako ie djevojka zarueena mladic dolazi njenoj majei na Materice i 'trazi otkup. II i raouna se da tada prestaje Sveta Katazatvara vrata.1:!i. XI) imaju uglavnom reI:igijski karakter . carape i sl. .isima i vocem. kako u Sinjskoj krajini.. bez njega prijeti. U citavo] se S:njSkoj krajin1 za Sve svete kusalo mlado vino Lorida zatvarale oaove te se taj dan uz obiInije go$oonje smatrao »prvirn Bozicern«. Donosi jOj rakije. a Materice U nedjelju 16. M aterice su u drugu ned[elju pred Bo. Bozic-ni obicaji Kaiko srno vee prije spomenali. Toga dana mladie dolazi sa svojtm prijateljima zarucmci na silo. ali koj'i je trajao dugo u noc. XD. Sveta Kata zatvara. I)bbuhvatiti podzajednickim nazrvom boziCnih obicaja.ta (25. pai Evrope. Materice i Oliici ObiCaj poznat u cijelo] Dalmacij! odrsava se i u Sinjskoj krajini u drugu i prvu nsdjelju pred Bozic. Na Deice (nedjelja pred Bozic) djeca prijete da ee objesiti oca ion se otkupljuje slatk..h obicaja.. XII Ocici 3U U nedjelju 23. Martana (11. Pot~raj studenoga dolazi Sveta Ka. XI) i DuSni dan (2. a ona nJega obilnije dariva O{Dsulja.fu. No zato je u Sinjskoj krajini bilo uobicajeno daridarivanje djece na Svetu Luciju.c (npr aka je Bozic u utorak 25. ali mogu 1. Majka im daje statkise i voce. talco i U ostaUm dijelovima Jugoslavije.nekad bio dernek 1 ples. krupiti se moze jednim orahorn Hi jednom cigar etom.) lito smo spomenuli uz opis svadberui. kaiko to vidirno iz podataka u Zelovu gdje su r>oditieljiostavljali ututro djeei daroveLgovorili da im je donijela sveta Lucija. XII) Na Materioe ujutro djeca pripreme konop. sve ohicaje kojj se odrzavaju poslije toga »Prvog« do »Posljednjeg« BoziCa (kako u Sinjskoj krajini u nekim selima ZiOVU blagdan Svetih triju kraljeva) (6. zima). a ne kao danas . xn kdju smatraju po6etkom zime.i posveceni su stovanju pokojnika. XII. pa cemo zbog' rnnogih slicnosti obicaja i vjerovanja ~i njihove medusobne povezanosti. ajci da ce Je objesrti m aka se ne iskup]. 01. KuSa. (Sveti AndTija je 4. U Hrvacama uoci Svih svetih paUli su se svitnjaci i pucalo iz maokuia.

No svakaIko se nastojalo dOVluci deblje badnjake jer setime pokaetvalo i bogatstvo kuce. a samo u Brnazarna i Kosutama spominju se eetiri badnjaka.' IvanlSevlc. Nov. str.r :113..tn (Ii'] . onda vldimo koliko 8U ta dva blagdana povezana .5 m. opisuje slavIjenje pravoslavnog Bozica u manastiru Dragovicu gdj"e je zabadnjake osam najboljih volova dovezlo dvije najvece bukve. sj. Ta tri panja zovu se badnjaei.:drlt druglma . 1.t{<\" . a jedlno su u Kosutama bili okiceni brsljanom i jezom (zelenilom). U l.) sertja :. (Prj tom t.lem. Dinko s. n. 186" 11 dnl. kome je otao bto napredniJ i domadin l pril1cno je putovao po sv:ijetu. 222.Irvacama se Pof. sto suse tamo naSle.!. '. (u katolika u Velicu ani se oak zovu troistuo). ·34. str. A!H .imunovie.!.pjsl S".iena dane.." U Ldvanjskom polju doma6in unosi obicno tri badnjaka.sattm slama (str.i. vrhgorsko-tmotska 'krajtna. G!. Erdeljanovic donost Jo~ neke pojedlnosU oobi~aJirna S-injske krnjine.k Datum pocetka Baziea bib je 11 krscanskoj eri Dionysiusa Exigusa (6 st. :.) ujedno idatum pocetka nove godine sve do 10. stjeta i do Nove godine vise Sa ne Odrzavaju. II .:-. Bo!icni blngdani. SinJske k:rajine.: JOO).~nik Zemaljskog" muaeja u Sarajevu.sbrti.rall a imatl aa umu I subjektivnf -stav kazlva.i ova] put on njuobHnije kup od zaruenikova Time se zavrsavaju oca. EtnolOlliJ>t.. 15-16.77 U Poljicima kao i u Imotskoj krajini unose se tri badnjaka.la. str. str.'nki 1938. . BadnjaCi BU stajali prtslonjeni blizu kuenih ulaznih vrata do mraka kad su se unostli u kucu.1IJUa najcrtie unose badnjaci. Nisu bili nicim ukraSeni ni ok Icell'i . "Wo:ldem~r Liul'~"n.c rvruto da seu.1 obl. 'l'radilioru. ~\ . Sarajevo 1961.a \\ Livanjskom poIju. . PI' mnogi ka'. rstr.78 U Sirijskoj krajini badnjaci su najvise ad hrastova drveta. koji je u svojtm djelima optsao zivotJ stanovnika Sinjske '1 Vrlicke krajine. 32L "Enleljanovic. njegovu setu niknda nije unOS1Jn u !elleu slama ! barli)jak.6'1. str. 161). NaveCe mladio dolazi na prelo kuci zaruenrce dariva odjevnim predmetima i slatkisima.vlja u gnijezda u kOjin:ra 00 le~u pilicil I str.\(.mr" 1«I1<>S' u vi+.). uzmiao je drugo drvo.I. 187.." Cllvn \ ~ta. kako [e to slueaj i u drugirn hrvatskim krajevima.an. unese cetiri badnjaka« . Neki su domaclm vee prije usjekli usumi Dri panja duga oko 1. 4I3.CQJe.. dana B0).il~a rstr. Tako mi Je Jed"" k~\>::ivv.Jdl! U posjete veti prvo .3\lZlltak navodt da seu Hrvac.i·"Wl iznose koo radovan slue:>] 01)0 sto je samo u njegovoj ku6i \!obi~ajano. 'Elnol<>Sku i folklorlstlcka 'isplt1v. »a ako na ognjistu nema priklatia. -.in.'':I1'ls. pa i na Novu godinu. dok to l1aJii "li.ldna '. Na Badnji dan vrse se sve pripreme za proslavu Bosica koji Je uz Novu godinu najveci blagdan ~{I'S6anskogstanovnistva. Dva su deblja. Erdeljanovic u selu Hrvace spominje tri badnjaka. II provjeravanjem u susJediloj ku<!:i u~"rc:Uo sam da su svi unosni ·jzuzev!H ukucana tog Imtiiva<1a. S-useljflI): . Tail SOUnU(laiTte.erena potvnruju kno redovnu poiavu. r-ovora dn se n:.wandentngen Ellphmt Rh".. (dalJe: LillngmOO1).uche. <1ok I'"S.(.oi objc>iii. a -same u slucajevirna da domaem nije imao hrasta. !.75 No ovaj podatak 0 dva drveta badnjaka u Slnjskoj krajini lzuzetan je [er se u svim selima potvrduje prrpremanje triju badnj aka.i:a_ Iz razliilitih railoga pojedincl iii pojedineobitelji unose !leks izmjene 1. 1901. " Simimovic (v. Badnja.BoiiCnp.n Tiedeakatemi'l-.1l~ sve 'b07. He:s. stotjeca. I.kn. promjera25-30 em i volovtma ill dovukli kuci. a treci nesto tanji.'1. omsn bo~\cnih obicaja donost jo~ neke podatke . BoW'.'tJe& ·paJe se sarno prvog ·d&!Ia I30~j6l. Ivan Ujevlc.rAko u tom svijetlu razmotrimo podabak da se u mnogim selrma Sin]ske krajine Nova godina zove Mali bozic (0 cemu ce jos biti govora).).s. a neki dovlaoe tek na dan Badnjaka. " Radrnila KaJmakovi". Studien \III" Geschlcw: der "Ol)l.t kako de u iznosenju podataka 0 bo~iCnim obioajima biti tesko u svim alucajevirna odvojiti te obicaje-od novogoc1iSnljih. ZNZO. bili" 39).

ee i stokn. PootJo su postavljeni badnjact izla.uCatniodgovore: »1 stobomza'jedno. U slueajru cia su unesena 4 badnjaka jedan je sluzio . domaoin ga stavi na ognjlste 5 desne strane 1.ak. U Hanu.i kao prijekIad da bolje goo. Domacica pri tome skropi badnjake blagoslovljenorn vodom. koji se .. On se prvi unosi u kuou i stavlja na desnu snranu ognjiSta. bademe. nego u svaik10j ku6i moZe biti drugi nacin postavljanie. uz isti pozdrav i odgovor. dusmantna 1 neprijatelja«. negdje postave ozgor i poprijeko. Svi clanov. Pri tome svi skinu kapu i stoje na nogama . kad unosi badnjake.skarci su pucali iz kubura ipusaika. Badnjaot seunose u kuou navecer kad Be svi uku6ani skupe na veeeru. a u UdoviOi· 6ima se u. ove goddne pa 1. unose je u ku6u i poslplju po podu.To se c1ni da bi bolje roddla ~ca. polijeva ih bukarom villa »na krlZ« . kada je unosen badnj..: »U malome grthu.tek tada jednidrugima pozele sretan Badnj. P~iHkom nosenja drugog' badnjaka. putu ild na radu daleko od kuce.ze po k'OSaru (sepet) iIi naramak vee pri:premljene slame.stavIja na l1jevu stranru.! obitelji kioj. a zatim . I kada Je veeera pnipremljena i svi ulru6ani u kuci.ognjista. PosUje toga (u nekih piri~e unosenja slame) prflaze badnjaotmai domaetca ill polijeva blagoslovljenom vodom. Prvo uno. V'ljerovan. deblje postavljena paralelno. a u najv:iSe slucajeva ga skrope blagoslovljenom vodorn I. melee. u dugome vfkul« Ukucan1 opet odgovore: »1 IS tobom zajednol« Prije prvoga svjewkog rata. onda tzlazi po drugi 1li ga unlOS:i rugi muskarac. dva U Potravlju i Bmazama se na desni badnja.1pri tomegocori: )}tT ime Oea i Sina i Duba svetoga«. a onda nazdravi svim ukuCaniima redom i .si desni badnjak. a negdje ozdo da se rna njega prva dva naslone te da im sluiZ. dje6Mk.i djeca se zato ottmaju. a d0ma6in vinom. U slamu rediteljt bacaju smokve. kao sto se krsti dijete:.kao prijeklad.!«a domacin doda. dogodine!« tJik. mole »vjerovanje«.1 su na..badnjalk: unos.je i za. Ako nema d u kuCi odrasla muSka~ca. unosi se posljednji. Ovaj badnjak postave negdje . domaein pozdravh »Faljen Isus! Na dobra Vam dosla Badnja veee. Kada unesedesni bdanjaa.k ureZe kriz. U Botravlju se kaZe da doma6in tada krsti badnjake. a tree-I Izrnedu njih. Kad u Dugom Polju na Ogtijiste. mu. pozdravi ukueane: »Fa)jen Isus! Na dobro vam dosla Badnja veee (ill »Na dobro vam doss BoZi-61 sveto porodenle«). prostor oko lru. TteCi badnjak Je najtanji. pa 00: zato zove desm badnjak. U Hanu domacin uzme Saku slame 1. more. doma6in ill doma6ica ~92 .izmedu dva.aik:. opet onaj tIro ga unosi pozdravlja na isti naein iukucaru mu jedna:ko odgoveraju. ad vdStica. ToO111Su pravd. njorne prekrizi badnjake .skropi citavu kucu. Kad stupr izvana na kuCni prag. unosi goa ona esma. a uku6an1 odgovaraiu: »I s tobom zajedno«.va odredeno selo. domaoin izlazi CIa unesebadnjake. a aso je udovica s malom djeoom.1a kojih se pri:drZa. valjajuci sa po stamt.Kad domaein ulazi s badnjakomvdomactcaga na pragu posjpa Zitom. drugo voce i bombone . nesto debljt i negdje se zove desnjak. Desni badnjaik je Uvij$.klinjruCi Boga »da saeuve. najeesce se najtrunji badnjak postavlja ozgor Ii popr:ijeko preko prva dva. taj urea stavi malo pSenice kad:a je badnjak na ognjiStu . No. dolazili su kuci da prisustvujuzajedn:iOkoj vecerrna Badnjak i rue-moo BoZic.

a. i svt piju pa da i on bude >m. zatije se malo v4:na ·iza desnog uha.peCenicU. Za veceru na Badnjak. Na BadnjaJk: se posbi pa se Citavdan jela posna hraaa. jednoj desno i jednoj lijevo.SO U Velieu je zabiljezeno da poslije postavljanja badnjaka DR ognjiste domacjin iIi domaetca u pratnji svm ukucana. a ako nema ondase mklala kuJa kokos. U Dugom Polju daje se bolja hrana na uju1.Dclao je u J:lUltama pogacu i pl'l1... oesnica se ne Iede do Malog baroca. Zatim uz iste rijeei dcmacin nUdi pogaeu svim i ooi otkinu po [edan komad stQ se jedeposlije uz veceru.. PM tome se moli.h pritl. ottmajuci setko 6e dobibi rveci komad [er ce u 'idu60j gocbniimatli bolju sreeu. Taj se k'Olut posebno pekao i nj1me je doma6in gasto svdjeee umasanjem u vdno i kalpa:njem na svijeoe prako svih boZi6n1h blagdana do ukucaruma Home Nove godine. kri~vima i ubodima viljuskom iIi BU oct tijesta na njo] bile dzradene figure janjaca..izaj.e da goveda pitaju jedno drugoga kak-o su ruoaU. tj. svijeca se ug:asi na uho najboljeg ovna.Po danu se zakIao ovan iIi ovca siljegiea (koja se nije janjila pa je debela).oji najviSe odgrtze te pogaCe. Ovcama Be da:je ti malo vina iz bu:kare. KaZu da Ie na. jednoj i:za sebe. OVOOT8WO.suje :ni. a kad se zawSi moUtva.• str .2Jom. Za veeeru se spremdo bakalar i krumpir . Poslaje toga sva se stoka nahrand najboljom vrstorn sijena stoga goopodar ima.Neki BU na Badnjak.ill do Nove goddne. dase vtno bacalo na badnjak zato sto je veselje. Ta se pogaea daje OVC8JIIla na 'kriz.pijeIl«.jizdrzlj~vUi 'i najbolj'i ovan Hi ovca k.susreou i u drugan seldma.u. h " . U Zelovu su p.lZio eobanu i onda bi je lomili.fje poeetka vecere obavlja se joS jedan dio obieaja vezaJ:i! UZ. Poo1. au Hrvacarna kazu.a6in obicavao U cekati na kucnim vratime da coban dode ku6i S ovcama.Ibld . koja je s gornje strane bila ukrasena prugama. jednQlj ispred sebe. pekla se posebna pogaca bez kvasa i jedna pogaca oct boljega bi. 493 .i. Zelol/U lie do drugoga svjetskog rata d0m. SM. kUhali i pekli jel0 za Bozic. a ovei 'koja se planirala za 'klanje iduce goddne. ~vlo!-Stu:lU. U nekih je ta cesnica polivena uljem i vinom una kriZit. pa i cobana i torova.19 polijevaju badnj'ake vmom lkaZiu: ilKo ga pollva ove godfne. pogaeom i bukarom V1na ru tor ovcama i daju im pogaou. a onda Be rom ea. Pogacu ne1lk:o dri. vdnom i pogaoom ide Be samo medu ovce i magarad.r{) i kai. a ne mec. Ovaj opis lz· Veliea rima elemente kidji Be . Zivotinjama.. odlaze sa svije6orn. a ovoe odgr.ravo· slavei skropiLi badn~~e krvlju janieta Ui ovce. Sa svije60m. polija ga i dogociineu. Zatim idu svi U kucu i domaein UZ.IDe u ruke pogaeu koja se nosila medu ovce te kaie 6obanu: »Oees l!i srteu ill komad?« Oobarrl kaZe: )}Sa 6u ~ sricu i kornad« te odlomi komad pogaee. te stoka nahrsnjena.zaJtiane za ooZienu Pr..s0ltn iz sredine izvadi jedan kolut tijesm. 594. :krugova dobivenrl. stl'. ali se to vise ciullo poslije veeere ..00 u§t~pci na ulju.skanjem otrora CaSe. Swda je uobteajeno da se prije veeere dade obilatija Ii bolj'a hrana doma6:ito. ukuCani veeeraju.jelog brasna zvana eesnica.1uvolove.1o su uneseni badnjaci i slama. U Veli6u se cesmou na rubu Ukra. Stal"iji BU pootili teko da nisu gotovo rusta jeli do veeere .

pjevaju. 'I'o se zito stavi u sjeme za sijanje. U tme Oca. U Zelovu je domaem patio svijecu taka da je imao jednu xglavnju« badnjaka i njome palio svije6u Hi puhanjem u komad vatre koji dr.Dok nije bilo stolova i stoliea u kucama. domacin Hi tko stariji uzme vatralj (00 poticanje vatre). Prije t pcslije vecere moHlo se za mrtve. \I jeruje se da na to sjeme i plod neee dolaaiti nikakve nevolje t tuoa i sl. Amenl« U Pat:ravlju se kaze: )) U debar cas se QZegla i utrnula. koja bolje gori i kaZe se da ce polje natoj strani bolje rodlti. jos gort.stearana. rcdi vino« te gleda na koju de se tijec ugasitt svijeca. vesele se i cekaju ponooku da rdu u crkvu.. AkO' se ugasi ria rije'c zIto. U Veli6u se sjekirom otklne kornad badnjaka i namaze voskom pa se njime up ale svtjece. a ovoliko koza i jarica«. umo6i je u bukaru ilicasu s vinorn i pusti da s kruha vino kaplje rut svijece. bolje de u idueo] godini rodH1i Zito i onratno. koliko ovdi iskara skocilotoliko rma kokoslju i pilica. KaZu: »Dobro ti dosa Bozic t sveto porodenje!« a drugi odgovori: }II s tobom zajedno. rod:ila senica.ko sa trneova svica da se u ovoj ku6i utrne svakozlo i napast davolska. ostavlja seza ostale dane Bozi6a da se njime apet gase iste svtjece. njime udara po badnjaku govorect: »Koliko ovdt Jskara vatre da bi toliko irn'o konja i Zidrebadi. na njega postavili cesntcu i ostalu hranu te okolo posljectali i veC-erah.svaki USlV sto se sije«: Negdje se pri tome mali »ocenas« a negdje se nista ne gOV01'i. paUlase u kucama gdje je netko umro u toku protekle godine. JOB san ziv!« U Diemu pri gasenju svijece domadin kaze: »Ka. Amen!« U Hrvacamase gleda kama ide dim Icada se ugase svijece. zataknu tri svijece. koje rnoraju biU rauene ou voska. nego samo djeca vicu: »Eno moje svice. masicarna. U nekim obiteljima i nekim selima svijecese ne pale na Badnjak. domacin gasi svijeoe. Nekad se paUla jedna svijeca. Negdje pak samo kaze: »Rodi16 nan vmo. pa se kaze da ce polje na onoj strani bolje roditi.). Kad su se badnjaci dobro razgorjeli. Sma i Duha svetoga..zi. a u Hrvaoama se za[edno S ostacima svijeca daje dorna6im zivotinjama. naime. i ta je bila namijenjena za mrtve. U Velicu se gleda kad svijece gore. pa se ona u Dicmu zove svicaza mrtoe. ukucant sa na slamu prostrli arar. zivio!« Kada veeera zavrsi. a onda svi sjednu oko ognjista. a.se i dogodine vidili svt skupa kraj ognjiSta!« a ukuearn odgovore: »15 tobom zajedno!« Poslije vecere roditelji daju djeci voce i slatkise. ne kupovne od . Pri tom govori: »Rodi :<:lto. a cia bude mir b021ji i niegovo porodenje!« ili»Kako se utrne ova svica tako da se utrne svako zlo u mojoj obitelji. nego na vatri osdnjaka iIi posebnom svijecom napaljenom na badnjaku . Za vrijeme vecere ukucaninazdravljaju [edan drugorne nazdravlja svak onome koji rnu je s desne strane. a gdjegdje ga pojede domaein ili daje cobanu da ga ponese utor ovcama. negdje zvane trojica. ko1'ko ovdi iskara skocilo da bi toliko frn'o krava i teltca. Odreza krisku eesnice. U vrijeme vecere u Dicmu domactea polije badnjake vinom i kaze: )IU zdravlje . nego same za vrijeme rucka na Bozic ujutro. Svije6e se ne pale sibicom. Da mili spasitel] prebiva medu namt i u dalje vrime. 494 . cesto domaci sami -rraprave te svijeee. U to se zito. Krub kojrm su se gasile svtjece. piju. Na cesniou sestlavi jedna casa ili veca posuda u kojoj je pomalo sjemena onih VI'8ta zita sto se namjerava sijati iduce godine.

U nekti. Ui.k kao neka svettnja te se ne smije ugasi:ti. najdebljega ostavi se Ii euva za N.vom. pocinje Zajednick. Bosicni je rucak obilatiji i masniji nego mace." dnja.ni posH spavati.Cesnica se skloni i skupa sa svijecama cuva za Mali bozi6 . dan Bozi6a. Na ponocku su polazili nekt u 1 sat.se ponoCka. su ked kuee. 495 .u6a. SVl1unovi<l kaze da susa toga dana nastojalt O$\'etlti i J)unilita· mtI !mum dullmaninu. U fiekim pak kucama svijece pale i drug! i tree. Kao i uz veeeru na Badnjak.BU gasene. str. 317. negdje domacica te su lozili vatru i kuhali nranu ctOk seorugt nisu vratili iz erkve. na mtsu odlaze ani koji prdje nisu bill.Lu se bozicnu noc pucalo iz pusaka. ponajvise branu i pice. godinu i Tri kralja. Nije se ohieavala peel svtnja na ramju. bilj. Kako u pripovijeci M u 1 j i k a kaze Dinko SitnUlloviC cije.M Badnje vece bHo najvise krada jer su lopovi tskO'ristlavali priliku dok su se uku6aW veselili i pjevaJi" pa Be moo poselJno Cuvala stoika i domaoln je cesto stramrio. a kada su dolazill orkVii »svakorne iza pripaSnjace vi. vatra se dobro nalozila da se ne ugasi cijelu noc.da ce biti puna kuca vojske.a za Bo. Sus. Nekad je . . a dio trecega. jef !. na Badnju Ve&!T: Nekll mu prisjedne! . im malo vina ucasi iz k:O}e. Kada jedni dodu kuei.'iJe -pr"v" os"eta"ko pojate ne planu u taj dan« • .t:I'l Na Badnjaik. ·idu6i na ponocku. ne idu ni poslije podne.ili kad cnkve. au Dlcrnu segovortlo Zatim se kuha hran. Kroz bozic:ne dane izgore dva badnj aka . imao je barem ciZeparicU«.. Simunovi6 (v.z. i dliZe ostaju u posjetu. Ako su uk.t:ila barem jedna jabuka od puske. daje. 28. Za rucak . str. a glava od peeenice pripada dornacinu ~ »glava glavd«. Kada ustanu djeca i ostali ukuearu.ie oko 9 satt ujutro. Iza rueka stariji ljudi uzmu bukare "Slmnn(lvic tv 'bill 39). eko seugase badnjaci.adije 0 piru i. ostajali su na dvije Hi tri mise i kuci se vracali tek u 6 sati ujutro.m selima k-a:Zu da treoa Quvati. da bi osigurao adravlje ovcama ii jan} cima.c (kat:kada se stavi kiseli .se iSla pjesice ish su samo onrasli i zdravijL Struroi i djeoa ostajal.jedi dolaze cestitarti Badnjaik..S2 Ljud!i su uza se nosi1i rakiju i smokve pa se cast.upus s mesom i peeenica.mnUahu. odrzavala . Iz udaljenijth sela na ponoeku su dolazili na konjima 'iliako .se na Bozic jede klsell k. Ponek'i..se pece braoce (evan) na raznju.. neg:o sarno na BoZ:i6.i bozi6ni rucak. U Zelovu domaein poslije bozienog rueka.kupus i svinje1Jna u veliku POSiUdu da se skruha dovoljno hrane za sva trt dana) Ili .i. Nekad se cijelo vecs na Badnjak i putem do crkve.sugasene svijece! komadic kruha kojim .. Namassircane ne treba ni spominjati: cim je kame od njih bila osrne godina.Jr. Na Bozic pri. pucalo iZ pusaka. 3). Prije rucka jedni drugimaceseitaju Bozic "i ljube se. koji . Negdje je ostajao domacin. Kada je jelo zavrseno.N ovu godinu.lgali mu pojatu iii kueu Dad glr. vatru cijelu noo i da je 00- So zi c Prvi dan Bozica ujutro oko 3 ili 4 sata. i na Bozic prosjaei i sirotinja obilazih su kuce pa su im ukucani davali obdlatiju rrulosttnju. a na.je podne svatko slavi u svojoj kuct i ne ide drugome ru pohode. U nekim se kucama svijece ne pale na Badnjak. pale se svljece uz say vee optsantobred.

jer se vjeruje da je Ijekovit.sa sumporom za sumporenje laze.njtvu ua kueu i tame postaviti U obliku krugs promjera 1 m. badernirna i slaitkiSi!ina. Dana 27. u Dugom Polju se ostavi 1. dastitl od zla. U Potravlju i Dicmu slama stoji 'lIZ stozinu i kaze se da odgoni vjestice od kuce. au Hrvaoama sa sdpa po sjemenu kulkuruza. U Hrvacama zene vjeruju da treba Ita vatriad badnjaka peoi dunje i davati djeci jer je to lije'k protiv grlice . U Dicmu tiek poslije Tri Ikralja jedan sedio badnjark:a staV!l na prozor staje da »od blaga odbiije 'Sv. peceniee i ostalih darova. da Im ne n. U Kos. igra kola i pjeva. U Velicu se slama nosl na pod vornicu. Oni koji SU u Hrvacama imaLi oveenosili su jed:an kcrnad badnjaka u proaor staje.UItamase paik ka2e da 'rodtteIji toga dana ne smiju tuci d.zu da je taj pepeo svet 1.joou da ne hi dQbila 6iJ'eve. post pred njim je dug i strozi od katolitkoga. U Haoo se taj pepeo Cuva za pos1pamje rana.aSkooeooran~a i vjestice. oeste se stavlja i u druge vrste sjemenja. osobitokod crkve poslije mise. a.l'Ucark: pale svijece. igra se kolo. Bo1licn. napose alto se tko posijeee.rivaju orasima. 'Placali su ulog pa je jedan postavio Zlva pijetla i svi SU ga gadaIi sa stanovete udaljenosti. Pepeo s badnjaka veeinom seskuplja s ognjista na. Cetvrtidan Bozi6a Sill Mladenoi Hi Nev:ina dje6ica. an se isto taka na jednorn mjestu u se1Ju skupe muSkaroi :i svaki danese vina pa sa caste. izmeIi smo Bozic iz kuce«. pjevaju i razgovaraju.Sveti Ivan. a tek pasHje baee pod. To je treei dan Boz.. 'Negdje ka. Toga dana IjuGi su nosi!>iZUipruku.svinom i slrupe se na jednom mjestu. da ovce manje ugibaju. U Hrvaeama slama se baci u vrt gdje se sije blitva. Dio desnog badnijaka.i obicaji p r av os l a v a e a kuha novogodisnj! U bozi6n1m obieajima katlold!ka pravoslavaca (donosimo ovdje poi datke 0 pravoslaonim obicajl!ma iz 'Bela Velie) nerna bitnih razlika. XI!).o« vo6ku da rou danese ploda pri OOmu govori: »Povrati se. Neki ostavljaju komad badi na Badnjak iducegodine. Roditeiji ujutro lagano udaraju djeou sibottn. 1). Ako su n€lki IU svarti. Taj dan domacica pIVi put mete kuou i iznosi slamu iz kuce. jedmo pravoslavnt BozicpocinJe kasnije (7. dug 25 . rodn kao sveti Ivo BogUt(. ugasi se pred kucom i6uva.. Ljudi su opet svecano obuceni.grlobolje. insekti rli se njime pasipa prirana-k . tree'i dan Boziea. XII) itraje 496 . Nikolu (19. Drugi dan BOZlica Sveti Stjepan (26. Neki slamu bace ustaju pod stoku iIi je prvo odnesu nagurnno. pa se na njemu njaka da njime laze .rasadi. XII bia je dernek i velika slavlje u Grabu.ica . U Dicmu se pepeo nosi na gwnno i sipa uza stozinu. U Hanu se kaZe: »EviQ. U Zelovu lovei su na Bozic izvodi1i razlicite igre. tog se dana porrnre i rasgovaraju pa makar surra opet ne govorili. takoder protiv stetoeina. U Hrvacama jedomaein 'toga dana Mbom »tJuka. ouvaju ga u posebnoj posudi pa njtme u proljece posipajuvocke i loeu da ijett ne dodu steto cine . Toga se dana vise ide je u posjete rodbini i prtjateljana. drvo. a mladez se skupi aka gurnna.aiku d:avolsklUSilu«.. stoku. Post pocinJe vee na Sv. a pripao hi onome koji bi ga pogodio.30 em. miUeSa. a onda ill da.

do Boziea. I pred druge bla.gdane pravoslavci su imali duzi post pa su od 52 sedmice U godil1i imali ukupno 29 sedmica posta, dakle vise po-

tarica koje se ubace u vodu i kuhaju bezIkekvih dodataka, Kuha se bes mijesanja jer se govorllo da se u varlca ne smije zabosbl kasaka, Na Varu se tie jede vara, nego se priprema za sutradan, K;aze S8 cia ad Vare dan postaije duzi i cia se produziboliko »koliko pijevac sk06i. s pragau .. Drugi dan poslije Vate dolazi Svebi Says. i tada se jede variea ..Malo val'S daje se i domacim zivotinjama, a [edan dio se ostavl do Bozica i onda im se daje 1J.Z bo2ih5cnozitO. Dan kasnije je Sveti Nikola, kada pocinje spomenutr bozicni post. Uz ova tri dana postoji izreka: »Vara vat'i, Sava Iadi, a Nikola kusa«. Badil.i

sta nego mrs? Bozicni obicaji poeinju ad Bv. Nikole. Dva dana prije toga je Vara (17. XII). Tog S8 dana uveee txuri -- kuha uarica. To su sve vrste zi-

prunus Mahaleb ) i vjeruje se da se postavlja na ognjtste da ne bi vjeSt.i·C8 dosle popiti vino koje je domacin prrpremio za BoZii.c.. Uz to 58 odsijeku ozegi, i to 5-6 komada, kojima se ravraca i 10zi vatra, [er se icna ad badnjaka ne smije diratt zeljeznim vatraljem, nego tim

velika i [edan manji oadnjak,

n U pravoslavaea u VeliQu se no.lBadnjak na ognjiste stavljaJju dva
i da

Manji je od raseljkova

drveta (raseljka,

raseljkovim stapovima. Vatra cd badnjaka ne smije se gasibi svallri bozicna dana i domacin obtcno lezi uz vatru i cuva da. se ne ugasi. Uza nj je bukara vma -i bko god dade u kucu, sjedi s njime uz ognjiste, a domacin ga eastt vlnom. Komad badnjaka se otkine, namaze voskom I njime se pali bozicna svijeca, Badnjake unosi ill kucu domacin, njegov najstartji sin iIi drugi koji muskarac iz kuce. Dornacica ga na pragu posipa psenicom. Zatirn se po kuci posipa slama, Poslije postavljanja badnjaka na vatru domaci odlaze sa svijecom, pogaeom ivinom medu ovee, daju im pogaeu »u kriZiI, poliju vinom i ugase svijecu na uhu ovna, kako je vee prije spornenuto uz opis katoliokog badnjaka. Ostlatak pogace koja se nosila ovcama dljeli se ukueamma. Kada se badnjaci razgore, domaoin udara po njirna ozegom us zelju da napreduju domace .zivotinje. Poslije vecera dolazesnsjedt u pohode icestitaju: »Na dobra yam dosla Badnja veee!« a domaein odgovara: »Da Bog dobro i s tab am zajedno!« Nekad su ssljaoi imali vise konja, pasu konjima isli U orkvu u Dicmo na jutrenje - ranu misu. Domacin ili najstari]i sill ostajao je kodkuce,
B
0

zi c

Na Bozic u vrrjeme rucka gore trisvije6e zvane z;rojica, zapaljene vatrom od badnjaka, One 51.1 omotane crvenim koncem 'i zabodene u posudu u kojo] je psenica iIi kukuruz namijenlen za S:ijanje, lzmedu svijeca st.avi se na bD zito, oraha, smokava i badema. Svijece ostaju
12 Narodi1a umi.et.n05t

497

casuu koju je umooio kruh za.gasenje svijeea domacir, nadolije malo vina i nazdravi ukucanima, malo popije, a onda to cine i ostali. CaSa ide oko stola ~ stalno se dolijeva, Na prvi dan Boziea. prijatelji ·iz jednog susjedstva skupe se u Je· dno] kuci, tu se malo pocaste, a onda svi skupa prelaze u drugu kuCu .i tako obldu sve kuee,eastese i prj'll. Dnugog dana Bozica ujutro daje se kokoSima, a j drugim domacim 2llvotinjama, po saku zita Iz posude S bczicnim svijecama, Tome se
dodavalo
i malo variee od .Sv. Save.

godina, a aka ravno gori bit ce plodna. Kada dovrse lUcak svi ustanu, krste ise i mole, starjesina ugas! .svijeee kapajuCi vmo s kruha, Kruh koj,im su se gasile svijece stavi se u zito odredenoza sjeme da ne bi na zito dosla snitIjika - snijet, U

netko doct u kucu. Ako se svijeca slucajno ugasi, gata se eta bi netko iz porodtoernogao !uinrijeti. Prema svijecama. pogada se i kakvo ee biti vrijeme j plodncst godine; ako svijeca treperi, bit 6e vjetrova i siaba

u taj posudi do Nove godme, kada se opet pale,a naken toga 58 zito vrati u ostalo sjeme. Bozicni se kruh ZQvecesnicq. Ozgor je ukrasen figurama ovaca i torova od tijesta. Nacesn:i.ci se rezalo sve meso koje se Jede na Bozic. Za vrtjeme rucka gore svijece, pa se gleda koja bolje gori i kaka se dize plamen. Ako svijeca dobra gari, kaze se da je vesela, a tc znac! da ce

Na Malu Badnju veeer (uoei Nove godme) opet je obilabija vecera, ali sada od masnih i boljih jela. Tada se na vauru stavlja badnjak saeuvan ad Boziea .. KaO'1 u katolika pepeo se euva za posipanJe usj eva , a kornadici badnjaka stavljaju S8 u hambar da stite sjeme ad stetoetna. Nova
god.ina

BoZiea saCuvani komad badnja:ka i uz veceru palila bozicna svijeca na vatri od badnjaka, a pabila se i uz rueak na samu Now godinu, Na Novu godinu se reze cesniea sacuvana ad Boziea i jedan kortlad jedu ukuoani, a drugi se izmrvi i daje svirna dornacim 21ivotinjama, osim psa i maoke. U veclnt sela ill proslosti se vjerovalo da na Novu godinu treba malo zapoceti svakigospodarskiposao pa ce dobro uspijevani u iducoj godini. Narocito aka tko nije znao obavljati neki posao t:rebao ga Je zapoeeti na Novu godinu, Posebno su djevojke zapo.einjale z.enske poslove da bi ih bolje znale, a 'i roditelji su nagonili djecu da zapoonu

Nova se godina nije nekad rnnogo slavila u Sihjskoj kraJini kao pncetaik kalendarske godine,ali su je ljudi vise slavili kao Mali boiic. Uoci Nove godine sprema se obilna hrana, Uz vatru se stavljao od

svakrposao.
krajini,

gdje jedan mladic nosi jabuku

spominje u Sinj u samo M. Bozic u rornanu K u r l ani rna .str. 123), u koju je zabijen novae" cestita gradanima, a ani lUU daju novae. 498

Obieaj kolendanja uoc; Nove godine nije bio rasiren u Sinjskoj askupljanje darova na Novu godillu pod nazivom »dobra ruka«

V o do k r s e e -

Sv.Tri

k r a Lj a

ne bi naskodile vjestice. Prilikom prvog uprezanja volova u plug domactn ih Skl'opi svetom vodom root zaStite oct vjestica. KaZe se da ova voda rnoze staj8Jti iU boer cijelu godinu :i. nikad se ne pokvari, ddk se
oblCnavoda nije sveta, Kada domaeica danese blagoslovljenu vodu, skropi svu kueu i ukucane, zatim dornace zivotini]e i u jelu im daje blagoslovljene soli, a onda Sktopi sva polja i vinograde. Akonakon skropiJenja ostane U posudt malo blagoslovljene vode, ne srnije se baoiti bilo gdje:, nego se baci u vatru. skropi se tako da se III posudu s vodom umace granOlea i s nje kapi stresaju na predmet blagosltvljanja. Pri tome se moll »vjerovanje«. U nekim se kucama polja i vinogradi ne skrope na VodokrSCe, nego sa voda spremi pa se skrope na CvjetruC'U. U Hrvacaana, kada su ja:ki vjetrovi, dornacieaskropi kuru da joj vjetrovi ne nanesu stetu, Ako koga sto zaboli poskrope mu pastelju i daju malo blagoslovljene vade da popije, U Zelovu slama je ostajala na podu ad Badnjaka do 'I'niju kralja kada se iznosila jz .kuce i bacala na njive zasijaneZitaricama, I pepeo se s ognjista. toga dana bacao po njivama da bolje rodrgodma .. Ovirn obicajima i vjerovanjima uz Vodokrsce zavrsavamo krug go d!.iSnjihObicaja, jer poslije toga poci,nju pokladni i proljetni obicaji
koje

svake druge nevolje. 1 u svadbi se vodom blagosljivlja nevjesta

slaver su tamjanorr; kadili kuc.e uocl nedjelje i svakoga veceg blagdana, Blagoslovljena sol i. voda upotrebljava se protiv nev l'emena , bolesti i
da joj

Blagdan Sv. Tri kralja (6.1) smatra se zavrsetkom boZi.cnih blagdana. Uoci Sv. Tri kralja Je post. Naveee se na vatlri nalos! posljednji kornad neizgorenog bbzi6nog b adnj aka. Na Sv .. Tri kralja ide seu crkvu ~ nosi na blagoslov sol, au pravoslavaca i tri svijeceza iduci Bozic. U pravoslavaca se taj blagdan zove Vadokrst, a u katoblca VodokrMe jer svecenik blagoslovi vodu koju Ijudi nalijevaju u boce t nose kucama, Pravoslavci uz vodu dahiju u crkvi i tarnjana za kadenje kuce i okucnice u toku eijele godine. Pravo-

Prostogodisnja blagostovljena veda prolije se jer se smatra da vise

pok.vari.

smo vee opisali,

U poglavlju a godisnjim oblcajima irnamo ih eftav niz koji su nalik na obicaje U ostalim dijelovima Jugoslavije pa i izvan nje, OsobitJo je to slucaj s pokladnim omcajim.a koj.i su se odrzavali kontinuirano 04 najstaeijih vremena do danas, pa je; izrnedu vremenski i geografski blizih i daljih podata:ka tesko nabrojiti sve slicnosti, Stoga cemo spomenutt samo illeke vaZinije: 1. Svadbenu povorku U pokladnim ophodima nalazimo na vise mjesta u Jugoslavij'i, pocevsi od Slovenije;8:1 preko razlieitih dijelova Hrvatske i Dalmadje,81 pa sve do Bugarske i dalje, S!;sJriji korijen nalazimo i u
., Nilto 34 ! dalje. Kuxet. ~iCko leto Slovencev

"0 tome govore mnogl n~vOdi u lilera~uri .,o·/orlta u Silljslr.oj· Itis.jirii. i naPe)jc!(cusniInlJena

(dal] ..; KureO. 1 dio, Mohorjeva d.ncllm, Celje . kao i Z;lplsi u rukopi<lma INU. Pokladna Je i fllmsltl. .

1965.str. s'Vadb€n&

499

posebno jabuka.. bogatstva.-4tl. stvaranje buke te sak.w Posipanje pepelom nalazimo i u Bugarskoj gdje se figura koja posipa ljude zove plju. 777.1Iti: I't. t. 4. 57" . kao i u maskarama Sinja. str . ZNZO.lasn!k . "Ibid. 780. 500 . . Etnolo!'kn i !oJkloristl~k(l..igara.vanlskom polju. plesanje i pjevanje. 16-23_ Ze·~\'ida I.ako i gotovo neprornijenjeno od rirnskog doba do danas.str. nema religijskj kara. str. 769. J~dflnja Narodnog " lvoJarda:s. Figure Ciganeadi. '169 j 8ll.. Iz toga [e vidljivo da su rnaskare u Sinjskoj krajini slicne i vezane sa starorn tradieijom rnaskiranja i izvodenja saljivih . narocito oko Ptuja. a slicne scene izvodi u Bugarskoj kuker s kukericorn ili babom. str . .z bosicne obicaje i posipanje bozicnog pepela po njivama. lspitivanija u_ L.Zeulaljsl<:og ·muzeja U Sarajevu. Znacajno isticanje figure s falusom zabUjezeno u Sinjskoj krajini nalazimo i u Dionizijevim igrama. str. u karadoz-igrama u Aziji. 39" Z(logreb 1957.g'a u Sloveniji je to peliihar ili pepeluharv» Opcenito [e poznato u vjerovanjima juznih Slavena znacenja pepela za osiguranje plodnosti.i zborruk knj. maskiranje zivo-Uinjskim krznima i maskama.s? Oni su alieni kurentima -. babi i osruttm mus.w. aka pojasa 10--15 zvona. I VTijemei. str. sto smo vee spomenuli u.ank'-l SJqbOcisna " Kuxet· srr 61 0..tim ~(ajcyima V..t(l.li<lJ.k.>-Szvoncarima u Tstri. str.. . 2. Ljuba Simle. 15-16. Leskovr¢. Figura babe u Sinju koja nost bal'ince i opscenih prizora koje s njom izvodi did nalice na scene u Dlonizijevim igrama... 3. !Jungman. brijaea.k~.zvodenja pokladnoga (pretproljetnog ) maskiranja svuda je jedn. K.koraniima u Sloveniji. zastits od zlihsila.v5. 71B. . koja se cesto uztmaju kao osnova znacajka trskrsa. Sinjski didis krznima. 841.vStina. 39: " Lnmgmau. I samo bojenje uskrsnih jaja. donoss u cl. Sarajevo 19111. Kwet..~!l te kukerima u Bugarskoj koji imaju.mJ" u ra7. Liun.. Uz avo je gotovo svuda pozna-t obicaj presvlaeenja muskaraca u zenske haljine. Lfungman.jkac. Narodne pe!m1e. Ol Ivani~vl~ . nalazimo u istom sastavu u Bugarskojw a rasirene su i u gotovo cijeloj Jugosleviji. str. No"a s... ' I muzeja u L. te u Bugarsko] i drugdje. str. str... 19G5.upljanje darova. medvjeda.· BJ)O.a to je perfod od Nove godine do pocetka ozujka. str. PrimJe:ri 'It literature o djedu. gdje je takoder izvodena scena svadbe koja je cesta i u mimickim i karadoz-igrama u mnogim dijelovima A2lije. " Ibid. i zvonima imaju bliske paralels u susjednom Livanjskom polju u Bosni=' kao i u Poljicima.. S:akupIjac darova u Sinju zvan irbonos zove se II Sloveniji pobe:rinU6 a u Bugarskoj trahober»: 6. 26. 3H.skoveu. Afrike i Evrope5s ... lijeCnika. G. 761 i dlilje ..". Mnogi element! uskrsnih obicaja slieni su tim obicajima U ostalim krajevima Hrvatske i Jugoslavije. kakove se u mnogim dijelovima svijeta odrzavaju i dan as.eriin sv. str.lrnnim" fig\\r. ._(~~nki - leflikonicki SiHH:-. - 4'3.igrarna Dionizljeva kulta u staroj GrokOj. a om u Grokoj u Skyrosu cak 60-70 svona. Kurot. Et("iOlogijli.. duhovi-.. 773 " _Ibid.» a istt prizori rasireni su u pokladnim igrama u cijeloj Jugoslaviji.

inci SU tada s nepovjerenjem gledali u stednjak a vjerovali 511 samo u vrijednost vatre s ognjista.J1j.. rasireno je i danas u nmogim drzavama EVl'ope i Azije pa se. lozenje badnjaka.~ 171f> -1!)r.sin. pojedin! 58 obicaji mogu svrstati u godisnje. a.n 19~:'.9H Ni odrzavanje procesije na Svetoga Marka niie krscanska specifieriest. Pojed..S . npr.• ~L".tobigalije do hrama boga Robiga i tamo zrtvovajr psa Hi oveu da bog otkloni sve nevolje i osigura napredak gospodarstvu.ova. Obicaji uz Jurjevo.~). tri.r0fl kuce su bile malene i slaba gradene a rijetko je koja kuca imala stednjak. paljenje svijece. Stari SU Rirnljani na dan 25. Alkar.ui povezanost ovih ootcaja. nego je poznato u rnnogih starihnaroda pa i u starih Slavena. IV. posebne procesije .Yl [umuria = crvena jaja.kter. K1tfet.6 (v. 501 . npr. kao i neke drustvene instituclje (pobratimatvo. pa SU govOl'Hi: »Kakva ti je ono vatra u ambaru?« I D.§tednjak. ' . OSTAL[ OBICAJI 1 VJEROVAN. dok je u ostalim dijelovima Jugo.slavije :l'1j:bsce samo jedan. uvijek puna dima i vonja stoke«.l.:. srr 1--1lkolnvot. '~iJ\). toga dana se odrzavaju procesije za blagoslov polja i proklinjanje vuk.va JugoslaVije: uloga boziche siame. bllj. Mozemo jos naglasiti nazrv tiernek: za sajmove u Sinjskoj krajini koji su nekad imali veorna znacajnu ulogu u Ziivotu ovog podrucja.sirem smislu drustveni. KonaCnQ i elementi bozienih obicaja nalik suo na obieaje ostalih dtjelo. Uvjebi zivota i gospodarenja utjecu i na stvaranjs pojedtnih obicaJa vezanth uz svakodnevni zivot ± radove.ui 5) r. U dosadasnjem srno izlaganju i neke dru stvene obiOaje. ~tr 7 (1':lMqk SinJ u hrQjkalll. dernek). .). irnala ~eljezni .. 3)..lOI I u periodu do drugpg svjetskog rata posjednici polja i oranica u Si:njskom polju bili su bogatiji ad. 201. kazivaci kazu da je same [edna kuca.Jubi larno iul. nemoguce iznijeti sve te detalje. pa i Italije. Do oslobodenja ni jedno selo Sinjske krajine nije hila elektrlficirano. pa i. Svi su obicaj! u .JA Svakodnevni zivot i g o s p od a r s t vo Frema svom sadrzaju i vremenu u kojem se cdrzavaiu. nairne. C.pa ne treba posebno istica..l.. posestrimstvo i sl.w Sveti Marko je 25. a u ovom poglavlju cemo prikazati one drustvene. U selu Otoku. u drugim zemljama te je. SimlUlovic navodi da je ssoska kuca u njegovo vrtjeme bila »bes ikakvih pregrada i neo.] I '" Simunov. dijela Bosne. prrpremanje cesnice i pucanje iz pusaka ipistalja: karakteristi6na je razUka u broju badnjaka koji se laze na ognjisb. posebno stocnt sarmovr na koje su dolazih brgovei iz citave..z"iv0~ne ili drustvene.cbicaje koji se ne uklapaju ni u godisnje ni u zivotne. Ti uvjeti u Slnjsko] krajini bili su nekada veoma teS'ki.Dalmacije. IV priredival. ovdje SU. ali ipak to polje zbog cestih poplava i nere'guliranog toka Cetine nije davalo stanovnistvu onoliko koliko bi mo10'1 Gava. U turskom jeztku Uskrs zove ky. vezah uz godisnje (npr. onih u brdima. Ivanjdan i druge blagdane u toku godine II Sinjskoj krajini imaju slicnostr i veza s istim obieajima u Jugoslaviji. . -1 Q • .klacena. putavi su bili malobrojni i veoma slabo odrzavaru.

1]]. Danas stanovnistvo sela uz rub Sinjskog polja ostvaruje sve bolje uvjete ..jip. su u poduzectma za eksploatiaeiju sadre. Posebno je u omm selima bilo tesko pribavljati vodu.500 kornada krupne i 53. donijela Je u prvo vrijeme stanovtto nezadovohstvo posjednicima polja jer BU bili nezadovoljDi tada dobivenim ujedinjenim parcelama. 1960. Stoka krupnoga grla uzgajala se najvise na pasnjacima Sinjskog polja. kako bi ae to ocekivalo s obzirom na ulogu je gospodarske grane.ukrasnog kamena. Si.ovnc kaze da se raw poplava ne obraduje ni trecina Sinjskog polja.vadili su odanle snijeg i led. r. a ovee i koze su se gajiIe pretezno u brdskim selima i na pasistima Kamesnice. In('onrlJlt! vm ""dlc po \':01 insknj kr(l.000 komada sitne stoke!ll3sto potvrduje jOs uvijek znacajnu ulogu stocarstva. najvise ovcarstvo . izgradene su mnoge cisterna u kojima se sakuplja kisnica pa sada stanovnici tih sela tmaju vode i ljeti. kamena i mramora. > »Peruca«). K. Sela na padinarna planine Dinare.elektrana glodati. te usitnjen razvozili u hrpe oUZ rub ceste . U manjoj mjeri radili. Zna· eajna dopuna nekadasnjo] slaboj prehrani bio je lov i ribelov. '" Lovrl~. a stanovnioi Turjaka. te pogon.. Sinjsko polje sa preko 4500 ha zemljista bilo je u osjetnoj mjeri neobradneo.pa se u predratnom periodu u ljetno vrtjeme stanovrastvo opskrbljavalo vodom tz planinskih vrtaca i jama .. ali i podaci iz god.. Pored stocarstva i poljodjelstva. Oni BU dovozili kamen usvoja dvortsta i kada su irnali slooodnog vremena usitnjavali gaceklcem. !)J2 . ugljena.l. str 15. »Dal matmka«. za preradu plasticnth rnasa. Svilaje f Dinare Nisu bili rijetki gospcdari koji su irnali i po 500 ovaca iIi koza kojih je meso i mlijeko podmirivalo sve potrebe seoskoga gospodarstva.. Osnovna grana gospodarstva bila je stocarstvo. rnramora. Medutim. U novije vrijeme znacenje stoearstva se smanjuje. gdje su bili na daleko ouveni sinjsk] konji i goveda.). topHi ga i koristili za svoje potrebe 'kao i za napajanje stoke. govore da je u Sin'jskoj krajini bilo 11.zivota.goslavije 25 dinara.stanovnici Zelova bili su nadaleko cuveni rezbari. Nakon oslobodenja posli-je 1945.a tu je i hidn. $Ime Jurl6. jaca uloga poljodjelstva. rezultati prvih zetava uklonili su dotadasnje nesadovo:~jstvo. Za svaki kuoni metal' stucana kamena dobivalisu za stare JLl.. uglavnom su to bile bare i mocvare. danas mnogi n de u industrijsknn poduzecima Sinja i okolice (tvomica konca.. za eksploataciju sadre.oSllta i drugih sela uz drsavnu cestu Imali su sporednu zaradu od tucanja kamena za posipanje ceste.. Zahvaljujuci razvoju industrije poslije oslobodenja.L02 Komasacija izvrsena 1948. 52. str.njska . . Svilaje i Kamesnice znatno SU siromasnija i zaostalija od onih uz polje. 'I'ako su u Potravlju bili poznatd kovaci i loncari (proizvode su direktno mijenjali za ltito). razliditih vrsta . Krupna stoka predstavljala je najveou vrijednost u gospodarstvu pa je bile slucajeva da su se neki zaklinjali ne na svoju djeeu nego na vola jer se ta zakletva smatrala vrednljom: »Da Bog da mi Zekonja umro akotro nije tako«. prflikom terenskih Istrazivanja nisrno dohih opseznije podatke () obicajima i vjerovanjima uz uzgoj stoke.. AH. stanovnici pojedinih sela nalazili su sporedna zanimanja i izvore prihoda.

zena radi cesto jednako teske poslove kao i muskarac. ona tteba postaviti jelo. bilj. ko je kome gospodar?((lll~ Iz razgovora s kazivacima zakljucio sam da neki i danas tako misle . str. Isticanje superiomosti muskarca. . da bi bile bez oruzja . OS. Takvu stanju prr{4~onosi i Iatalisticki stay zena od kojih neke i danas smatraju muza gospcdarom.\ovtc wi. pobrinuti se za sve ukucane. a nikakav Iaemanin ne dode za dobro!«10~ Ali ako ipak netko dade ovirn stanovnteima u pohode.. simunovic I Lovrrd konstatlra veliku sklonost ovih stanovnika nosenju oruzja pa kaze da ni u crkvu ne idu bez oruzja i da je moguce vidjet'i»bijednih koliba bee igdje icega. « No u gostoliubivostu cesto i pretjeraju. 21). 00. bilj.Zu: 0 sramotat Odose namgooti trijezni«. 8.zju nego 0 momcima . 39). I Petter je u svom djelu konstatirao da Mortaci zenu smatraju sluza\. ali ipak kada se sjeda za stat onda najbolji komad mesa i najbolje jelo ide muskarcu. 503 ..0> simunov.)ndukter [e pokusao nagovoriti neke muskarce da ustupe svoje mjesto zeni 5 dJetetom (a sjedilo jei 7-8 mladiea kojiina jos 'nije bilo nr 20 godina). te da je njegov stay prerna zeni norrnalan.stojeei zagrabi po kojuzliou i zagrize koji zalogaj kruha te vee odlaat za drugim poslom. bogzna kakvi hi sveljudi u nas dolaaili.. a ponekad je 1 tukU. pa je D.e da se u djevojackim pjesmama vise »govorilo i 0 Ijilhavit(. nego gost moze pojesti i popiti pa Lovrdc navodi da se uovih stanovnika javlja »griznja savjesti sto ih ntsu opili i ouje segdje ka. usao sam s nekoliko putnika .' . uvjerit ce S8 u veliku gosto' ljubivost i brigu za gosta pa Lovric govori da gostu »najstartja kci Hi snaha poIije ruke. Uoeio sam i druge brojne primjere nebriztjiva. »da na:pravimoputeve. SimWlovic tv. a napose junacke borbene tradicije vidi se i u nosnji i obilatu naoruzanju stanovnika Sinjskekrajine. . 3"00. Boraveci 1966. str. ali nema primjera. oceslja ga. U pripovijeci Sirota D. a zeni i djecr ono sto preostane.' Sirnu!. lO~. [er kako bi se znalo.nije izmijenjen..u svojoj prlpovijeci Sirota opisao kako su do sela Ponikve Prancuzi izradili put. ali su ga za. kratko vrijeme seljaci raskopali i zatrpali kamenjem jer.(>J:".. KI. povjerenje i postenje ovog dobrog naroda u svakodnevnomzivotu iu poslovima prelazi ponekad u pretjeranu Iakovjernost i natvnost«. Forbis kaze: »Iskrenost.c tv.. na terenu u Sinjsko] krajini. splete mu kosu . bil.1 bit]: J).: (if.. 31. .kom.11l7 Na zalo::~t. gR. odnos prema zenama nije karakteriziran velikom paZnjom. str.. a ona .. m L"'n:iE. a naroerto zene izbjegavaju razgovor i su:sret sa stramm covjekom. kaz.. simunovica jedan starac brahi pravo muza da tuce zenu: »A kako bi drugojaeije bilo? zenu i djecu moras tuct. ".«: Uza sve to ima dosta nepovjerenja prema strancima. kad skrive. HlG Nasuprot posebnoj paznJi prema gostu.uvjetio sam se da taj odnos ni do danas .Ho Pucalo se na piru. str. Opisuju6i stanovnike Dalmatinske zagore. na 0 juna- Knmic tv.1. str. « 10'1 simunovic re Stvu t oru. Zena ni sa vrijeme l'u6ka nema odmora. superiarna odnosa prema zent. ali nijedan nije ustao. pripreme mnogo vise hrane i pica..j. '"' Lovric str '" Pet:t. Oak su neki dobacivali uvredljive komentare kondukteru koji se usudio takvo sta traziti od njlh.u pun autobus.

prvenstveno pecenja na raznju. hi:I. MU"cevic. susjed susjedu (pa- i ljeti se konzumira najvise mlijeko a zimi kiseli kupus. ali se mora spcmenuui da je eesto dclazila do izrazaja itamna strana te borbenosti pa i Petter konstai ira da je 1842.). . nisu imali m zma kukuruza." Petter. \. uz. dok je iste godine na susjednoj obali to bio tek svaki 1146-ti.64. srr.to . a 11 KoruS~coj i Krarijsko] 1452-g'i covjek. 31).~:l.jet:ost) za f)04 . i stete koje nanosl cak.s ))'1nL(. 1966.dub stanovnika.ij(!7nU({ Foto: J. Stoga je razumljiva j cesta pojava osvete. taj se ne posveti«. JJ~ ." Lovri<!. t magarcima. izvoru. rlarodnu um. Vecina stazijih pisaca prigovara stanovnistvu ovih krajeva zbog rasipnistva i konzumiranja mesa.pa i simu· novic u svojirn djelima riavodi da seeesto govoriro: »T'ko se ne osveti. 3). Kazivac iz Ve1i6a rekao rni je da u njih c'esto tuea unist! usjeve te da 1965. 1 Petter kaze da n3:rc:~ zivi veoma slabo i stromasno. str. tjednima nemaju u lcncu m komadica i jelo od pevrca. ali ip8!k pourosnja mesa je bila relatrvno mala. u Dalmaciji svaki 154-ti eovjek bioitrs.c (v. stt.maju (Institut vodu ncr. N e treba posebno isticatf zasluge ovogaetanovrnstva u stoljetnoj borbi za slobodu.1I1 Isti autor dodaje da su uz to cesti sluca- proslavi Boziea i drugih svetkovina i tako se stalno cdrzavao ratnic lri jevi raznih sitnih prestupa ljenje sljena itd.. Meso se upotrebljava vise zirni. Na srecu vee nakon prvog svjetskog rata u tom pogledu situacija se uvelike poboljsala i tijetki su slucajev] ubojstva.i. Hrana Brann je pr'ilicno jednostavna Ze"1te iz Hama. \1'2 Tu poslovicu a i opsirnije podatke 0 osvett i izmirenju ubojica sa radom ubijenoga donosi Lovric\l3 pa ih necemo ovdje ponavljati.itelj zakona. prtlikom svadbe i razlieitih svctko:vina. Sjmunov.

a postojatt su Ijudi za kaje su vjerovali cia mogu otkloniti make i ad njih su tra~ili pomoc.J. pa BU neki bili pravi strucnjaci za 1ijecenje rana. opekotina iii u namjestanju polomljenih kostdu. Lovr~":. da bi je skinuo sa sebe i prebacio na drugoga. ali nista nije pomoglo. I 505 .. sve do ramena neke rane dobila.f. Dobila temperaturu i crvemlo jaj se izbacile po rukama.nekada bila veoma velika.. a njihovom pomocu mugu nerotk:inje zaJtrudnjeti . po prlcanju Ijudi u ovorn nasem selu.zama sam cuo da su se djeca nekad radovala cetvrtlku Jet je tada bio »purov dan« . Lijekovi su bilt naivtse trave i ono sto daje priroda.: str U2 lUi e. str. baci ga na raskrsce.SV.I~ jednazena iz drveta uzimala crvotoetnu koju je prstirna usitnila i 3. II. Lovric spommje da su nekada vjerovali da zapisl »mogu izhjeciti svaku bolest i nadjacat! svaku vractzbinu . i nedjelji mesa.Stvarno. [edna zena nasla na raskrsntci puta neke (:B[ap~ i obolila je.. Zatose svadba ne maze uzeti kao razlog siromastva. ~{..iu~\trioviC' rv . uzmc kakvu stvar. Kasnije je bacila te carape. i doktoru.. «. Lavre koji unistava trodnevnu groznicu i pomaze kod drugih bolesti a nade se pod svakim kamenom koji »citsvu godinu nlje IRaknut s mjesta . pa ako to drugi nade prede na njega bolest .moviC u pripovijeci Krcma donosi podatak a otklanjanju stranog tijela iz oka »kakva mlada zena zamuzla bi u aka iz svojih prsiju nesl):') rnlijeka i zamalo trn bi tsplivao napolje . I.. D. Nasi stari su vjerovali da ne maze takva bolest proc. neeist... «. str . ISla . »Kod nas posnoj! vjerovanje: kad neko frna halest.godtne nego mnogo rjecf'e.palenta. Uspjesno su lijeeili jedino razlici:te povrede. Takoder je mnogo Ijudi umiralo od unutrasnjih bolesti za koje sami Ijudi nisu znali lijeka. a inaCe se jeo kruh od sirka iIi prosa. a obilnlje ttrosenje jela i pica pzilikom drugth svetkovina kompenzaclja je za dugi period jako slabe ishrane. us D'C'Y.je i popu da joj odrnoli.jela se ptira ..IH Narodna medicina U ovirn jekrajevima smrtnost djece imladih ljudi . Sigurno je prosjecna potrosnja mesa tr ovim krajevima mnogo manja nego u nekim sjeverntm krajevima Hrvatske gdje se svakog blagdana i nedjelje konzumira velika kolicina mesa.UBt1m. Bozic u Kurianima opisuje kako je posipala rane djetetu koje je izjela mokraca i. ali nisu je m doktori mogli izliJecitu.'bilj. pa ga netko uzme i tek onda ce se ona rijesi'bi bclesti« .117 Vjerovalo se i 1.lc. Peter. dole joj se ne odrnoli iIi dok zena sama ne uzme nekl predmet.. na raskrsrricu puts.J16 No najvise sii nekada vjerovali da bolestt prouzl'ok1. ~91. str. lli9.juvjestice Hi uroei pa su narocito djevojke cesto upotrebljavale raalicita sredstva PIOtiV uroka. Kako da se u toj sltuaciji prihvati tumacenje nekih autora da su stanovnici ovoga kraja stromasni jer mnogo penrose prilikom svetkovina i svadbi! Sigurno je da se u jednoj ku6i ne prtreduje svadba svake.. kakve cara\Ile Hi nakit i bact na put. Ib4.11 (. Sim1. 1st! autor donosi i padata'k 0 vjerovanju u ugIjen ..1 magijsko prencsenje bclesti pa o tome donosimo z3pls iz sela Velie. Tako i M.

stocarstvo je nekada predstavljalo osnovu seoskoga gospodarstva. Kada domaein goni stoku na prodaju. Neki uz pogodbu tlraa:e cia im prcdavac dade konop kojim je blago dovedeno na pazar da bi irnali srece u daljnjern uzgoju. nece imati srece u prodajr. rnirno i zdravo govedo. Miliccv:c. dok drugi vjeruju da ne smiju dati konop s prodanom stokom jer vise neoe imati srece u uzgoju stoke. bit ce sve dobra. prekriZi sebe i stoku i poskropi blagoslovljenom vodom. a ako sretne mladica iIi djevojku. Kada polazi ad kuce. zabiljezili smo neka vjerovanja. Kada kupljenu stoku dotjera kuci.Obicaji i vjerovanja Uzgoj stoke uz gospodarske radove Kako smo vee napomenuIi. 506 . ako prvo sretnu udoviou Hi papa. 1965. Foto: J. Iz istih razloga davali su lemuzinu u crkvi. Odmah uz pogodbu dogovore se tko ce platiti pice. domacica je prije ulaska u staju poskropi blagoslovljenorn vodom. kravu koja irna dosta mlijeka. domacin posudi novaca od razlicitih Ijudi i kupuje jedino posudenim nove em ill barem razmijeni novae u »sretnih ljudi« jer vjeruie da ce onda irnati vise srece. Golubinjak. Isto se Cini i s kokoSima. Iako nismo dobili opseznije podatke 0 obicajima. Da bi leupto dobro. u seln KoS1lte (Lnstitut za narodnu umjetnast] Prilikom sklapanja pogodbe kupac i prodavac pruzaju jedan drugornu ruke i prikidaju cime je zakljucena kupoprodaja.

t) 507 . Boskovid·St1illi. Dok to aim posuda se postepeno puni mlijekom. Aka krava nema mlijeka ili je bolesna.smjsko]. 1965. To se ponavlja sve dotle dok domacica molitvom iH zaiklj1njanjem ne ukloni caroliju. Jedan dio toga mlijeka on iskor-istJi.:a narodnnumje. vjeruju da treba dati lemueinu Gospi 2ene . seta na tjednom sajmu 11 Smju (lnstitut . domaeiea mora pomustt stoku prije izlaska sunea. za jelo a drugi odmah prolije. Navecs domacrca nece imati uspjeha II muznji jer ce jOj ovca iIi krava prt tom biti nemirna i redovno ce nogom proliti pomuzeno rn1ijeko. Nekad se vjerovalo da fma Ijudi kaji mogu »uzeti« mlijeko ad tudih ovaca. Da opet netko ne bi oduzeo mlijeko.. pokrije je krporn.tnos. pa ce se to otkloniti. nesto govori i mali i pri tome gleda u ovee iu krave koJima zeIt oduzeti mlijeko. Takav eovjek stavi preda se neku posudu. rjede i ad krava.:Z okolnih Foto: M. SkT01e re blagoslovljenom vodorn. a kad ni to ne pomaze.

VII) kada se dogoni sijeno iz polja i kad se pocinje vrijeci zit1o. Prije polaska na sijanje sjeme seskropilo blagoslovljenom vodom da bi dalo debar urad. a ako ostaje duze od Sv. a vracaju se na Sv.Stoka je isla na pasu u blizini sela ili u Sinjsko polje. PrO(/. Neki su uzirnali i blagoslovljenu vodu ili ispred volova na zemlji nacinlli bicem znak kriza. lliju (20. Poljodjelstvo Vjerovalo se da nikakav posao nije dobro zapoceti u petak jer je »petak slab pocetak«. (Institu: za narodnu umjetnost ) )J" ekad su gno j tovarili u nrc ro (vunene vrece) i na magareima gonili u vmograd. Psenica se sije u jesen ./. U veljaci se pocinje sijaui Iecam i sacliti luk. caja i vjerovanja. Milicevic.(rVfH:'i gl"inenih lu(a i a1"vorezba'. a u Korrtima. to se plati posebno. Jedino se vjeruje da dornacica treba kvocku naleci na jaja u kakvoj zeljezuoj posudi ako zeli da joj se izlegu svi pilici.'si~ih pro zvoda na tjeanom sajllnt 71 Sinju Foto: . Za svaku glavu krupne stoke cobanu se plati za cuvanje 30 kg ku:kuruza. Konji i volovi odgone se u planinu na pocetku svibnja. Uz uzgoj ostatih dornacih zivotjnja nisrno zabiljezili posebmh obt.I. Ilije. Prije polaska na svaki posao nekad je gospodar blagoslovio i prekriaio sebe i stoku kojorn radi. Poslije toga S8 vozi gno] za kukuruz i krumpir i pocinje proljetno oranje. 196(. a sarno su neki gospodari g'onili stoku u proljece u planinu a u jesen vracali. Caporicaroa i drugim brdskim selima zene su na sebi u ararima nosile grroj u vinograde.

267) donost nasiv dozenjancija.. Ore lie u jutro a sije poslije podne. ali se maze raditi vee zapoeeti posao (oranje i 81. U subotm. str. Takod:er se pred ku6u izbaci tronozni stelae kojemu se noge okrenu gore. Isto tako aka bi koja zena iz susje- odsijeei glavu da se sprijeei zlo ulcucanima i doma6instvu. jedu se frttule. pasu se neki u Poto: I.nakon [ematoe . bilj. Nekada SU se pleli i 'Zetveni 509 . a to se cesto desava. IX)' Ako se t. U nekim selima dovr5U dstva svratila u kucu s praznorn posudom za vodu. to bi prouzrokovalo praznocu ambara. Zata ona mora ostavitd posudu pred kucorn aka ulazi u kucu. Jovana Usikavca (11. Uz to 5U zvonila crkvena zvona.i zapaljena izbacivala pred kucu. trebato joj je na pragu sancija je proslava nakon zavrsettka zetve.ijanja a danas se mladez tome izruguje i mjesto molitve kaze: »Ako Bog da. Dok je zitp 11 rastu najvise ga moze unistiti tuca. koliko usijo. narodnu umjetnostj slueaju takva susreta vra6ali kucr. Kada se Zetva zavrs! jednu rukovet ostavljali IiepoZinjeve:hu u polju. Vdenje lwnjima 1965. Ako taj svetac pada.9. Nekad se gospodar moho na polju pred pocetak s. Najvise su protiv grada palila grancica jele iIi masline blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju . a ErdeljanoviC (v. a u Velicu se pred kucu iznosilc nejako dijete da bi prestala tuea. U selima oko Sinja vjerovalo se da Pl'i polasku na posao nije dobra sresti papa ili udovicu jer tajposao nece uspjeti. Zato 5U Ijudi vjerovali u mac molitve .ko toga dana ozlijedi rte maze mu rana nikako zacijeliti. Ako kokos propjeva kao pijetao.). I vancun. onda u cijeloj god:ini ni jednesubote De smije se zapocet! novi posao.lu Malikovo (lnstitct Z::T. u se.berbe. toliko i naso!« U pravoslavaca u Velieu vjerovanje je da ne valja zapoceti nikakav posao na dan Sv. Nakon okapanja i ogrtanja kukuruza priteuuje se radnieima bolja hrana. npr.ili caranja za zausbavljanje tuce. Taj se obica] zove dovTsancija.

a narocito ako nekoga zadesi nesreca. Za idueu je~:.kiire i earape.pozovu prijatelja. podlgne se na njih j zastava. Lovric govorr: »Nekoc je bio obicaj.IHl:Ova] obicaj u Sinjskoj" krajinl potvrduju II. Ako nekome 'izgori kuca . Jematva -. 0 POb. Ibid.!.Ddtschnft . prvenstveno stari novae. da mu odreze neseo malo kose . da prije nosto obriju djeeaku glavu.sk.)da. nije nadeno Braga u novljim tsptttvanjlma..a i sada je jos vise ili manje u svakom selu.nje Kada se pocinje zidati kuca. Nema posebnog slavlje pri zavrsetku suveza. Oni to objese na zastavu. obicaju sisanoga kumstva.ropa..r t m s t v o Obicaj sklapanja pobratirnstva i posestrimstva kao ucvrS6enje dotadasnje prij. .vijenci od klasja i nosili u crkvu na blagoslov. dogovaraju se na zajednfcko ispomaganje i obavljanje radova .. i traje do iduce godine u prolje6e u vrijeme crania i sijanja kukuruza.i u drugim krajevima Jugoslavije pa i u susjednim drz. da bi ukucani bili sretni i bogau.'Bfim3\VU i5ti~0JI11[) najnovlju siudtju doer Wahlvenwl. Ilije (20. Stanovnicj ovih sela rnedusobno se pomazu u mnogim radovirna. i da bi im sve napredovalo. "PohrattmSlvo« bel qen Gl"l1Z(lr lind Mt!nchener batkanotogisene S~udlen•. kuce Zida..Chera.n~ Pobratirrtstvo i po se s t. ali se nastoji da medu prijatelhma u suvezu ne dade do svade i nesuglaslea. Broj stoke s kojom se ulazi u suvez mose billi razltcit. Tose zove i »Prvi boaic«. s is a n o k um s t v o Ni.ateljske veze poznan je . 115.. U dosta opsezno] Geg€nwartsformen SUd05teu. str. prije nego sto se pocne vczttrsijeno. 510 . Ne postoje obicaji uz vtnogradarstvo. a rnajstorima gospodar daje na dar odjevne predmete: kosuIje" pe.berba groWn i kukuruza dolazi u listopadu.. Ukucani svim radnicima pripremaju bolju hranu. Serbe_n Und Im Ubrlg<m 1967. dolazio je pop blagosloviti temelje a zatim su U onej ugao ternelja koji S8 prvl pocinje igraditi stavi nesto zlata iIi kakav kovani novae. kusaju malo vma a onda se bacve zatvore. Jedino je obica] da se 1.eni proljece suvez se opet posebno dogovara.m ugine stoka svi mu pomazu radom i novcem da nadoknadi nastalu stetu.Kt-et2$lbll. Zatim se prireduje majstorima bogata gozba . Rodbina i prijatelji pornazu jedni drugima u tom radu. VII). i iz svake bacve prijatelji i susjed. Kada se na kucu postave krovne grede i sljeme..a. Suvez Kako pojedinci nemaju riovoljno teglece stoke za oranje i drugs rodove. XI »proba vinO<L Domacin zakolje bravcevnareze prsuta. koji sporrunje Lovric.suuee: Suvez se ugovara obieno oko SV.turt LOOPo. MUnchen liter .avam. 161-162. a zavisi '0 bogatstvu pojedinaca.Tom cerernonijom postaje mu kum i dosljedno duhovni rodak«. .))cini se majstorirna marenda«.

Posestrimstvo sklapaju u crkvi. SvJetloot. U prijasnje vrijeme.. str. pricale se price Q nadnaravnirn bicima.md 0 Jugoslavensk1m zeml] ama . Poseban oblik pobratimstva izmedu tatnih nepriJatelja Turcina i krManina nason bibke u Prolog-planmi 1660. Sklapanje posestrirnstva postovala je i ckolina. Lovric.) ili raw zabave u dugim zirnskim veeerima. u Villalieu muzevi dviju posestrima medusobno zovu pasa ili pasanac. u nekim selima zabiljezeni prlje 5-10 godina. predenje. redenih sestara. pa se.j naziv i danas se sve vise euje naziv silo ilisijelo. kada su imali vise vune. Sijela su sastanci susjeda i prijatelja u jednoj kuci. do kraja ozUjka. U Vrlickoj krajini zabiIjezio sam i sluca] sklapanja posestrimstva izmedu djevojaka razlicite vjere koje su taj tin.) a odrsavan je i do novijeg vremena pa su posljednji slucajev.lO. Od Materica do Bozica nije bilo siiela kao i u vrijeme Korizme. Na sijelu su se nekada najvise prepricavali dozivljaji pojedinaca iz . Dvije dobre prijateljice ili prijatelja aka se dogovore na sklapanje ave veze odlaze na dogovor sveceniku i na posebnoj rnisi ill na blagoslovu mise svecenik zakljuci tu vezu.. Na . dok se nakon prvoga svjetskog rata manje prelo pa se gubiota. 1$&-lM. ljudi imaju radio ill televizor te svaka obitelj provodi vecer prema svomriahodenju i rtjetko se odrzavaju sijela. U danasnje vrijeme. kako naglasuju i pojedini kazivaci. Sve¢enik im mali dok one u jednoj ruci drze upaljenu svijecu a u drugo] kruntcu.svistariji pisci (Fortis. Sijelo se najvise odrsava u srijedu. cOd. EvliJa. pletenje i 51. U novije vrijeme suseljani to 'ilsmijavaju pa se samo neke prija:teljice odluce na sklapanje posestmmstva.. Ptitopis.[edan drugom Iizne malo krvl. slusale pjesme guslara. a odrzavaju se ili radi dovrsenja nekih poslova (kotnu§anje kukuruza. zene su prilikom sijela prele i plele pa je bio oubicajen naziv preto. kak:o se nazivaju i muzevrpravih. Nakon molitve zamijene svijece. Sru-a. prvo blagoslovile u pravoslavnog a zatim u katoliokog svecenika.sela. Sijel0 i p r elo U kasnu jesen pocinju se odrzavati sijela a traju citavu zimu. sijelo su dolazili i nepoznati mladiei ako je u to] kuru ifii susjedstvu bilo dj evoj aka.jevo 1957. Na sijelu se skupl katkad i preko 30 osoba. Petter i dr. pa hi kasnije dolaziloi do sklapanja braka. (iznad Sinjskog polja) opisuje u svom putopisu Evlija Celebijal~O i potvrduje da je tiaj obicaj dosta ·cest. Ovo pobratimstvo sklapali su nakon izmjene krvi . npr. i tu su se katkada sklapala poznanstva. 511 . govorilo se 0 zloj godini i nevremenu i 0 ostalim nevoljama seoskoga gospndarstva. najvise mlades]. rukuju se 1 poljube kriZ. CelelllJa. subotu ili nedjelju. eesel su slueajevt da se na taj nacin povesu djevojke nego mladiei. Posestrime se medusobno pomazu U svim poslovima i U svakoj tezoj simactjf.igrale razliriite igre. pjevale pjesme. Dolaze i mu:§ki i zens]s:e. I.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful