JOSIP

MILICEVIC

NARODNI

OBICAJI U SINJSKOJ
UVOD

I VJEROVANJA

KRAHNI

obuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski ne razigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnije hili visegovora): b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje Iisklju· Civo SinJsku krajmu. Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost i kojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkama teustanove veoma je opsezna, a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni ·i pokladnri obiCaji. S obzarom na opseg grade. svasa 00 tdh tema .mogla bi bitu predmeo posebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi. till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr., us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $Ddmlden je i 16 nun f<ilrn '0 pok.ladnim Obiea]ima SiQjske krajine, a Mate .Liva-ja, sIuZ.ben:iJk muzeja u Sinju,s.nim!io je magnetofonski neke teksbove poklad, nih Sala ri igara, Opis pojed:i.nih ma8ka.'ra i igara kOje one Iavode, uz raZlicite dramske tekstove, toHko je opsezan da ga ne moZemo ovdje dondjeti u cjel!in:i. Iz istog x.az.log.a ne objavljujemo ni svugradu 0 ostalim obicajima i vjerovanjima, Objavljenugradu dijeUmo na tri poglavlja (2rl.votni, godiSnjri i ootali obieaji), a na kraju svaJoog poglavlja donosimo zakljuCno razmatranje s kratkom .anallaom till obicaja. Koliko to bude moguee nastoiat demo utvrditi da 11se neki o'bicaj i do danas odrzao ili Je nesnao u proSiosti (za ana sela u kojlima smo to mogU ispttata). Gospodarski su uvjehi na oijelom ovom podrueju prili6no uj ednaCeni , pa ne nataetmo neke bitnii:je razlike U obicajima i Zivotu stanovniStva sela na samom rubu Sinj,skog polja ri sela. neste udaljendjih od njega. JednaiIDo tako nema ve6ih ,razlilta ill 'll obiCa~
:m NlLl'Odna
1JJnjetnost.

Obi.caj'i i vjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oilogu u prvom redu na osnovu grade i:z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.o sam sa !lror.istio 'i .literaturom: a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucja

433

sela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogU priredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicaje

}irna katollckog i pravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e u tome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstoga

vezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, koja je u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-

cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovi oko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturni napredak, tndustrdjalisaeija i 51.) pojedine obitelji vee odavna naodriavaiju stare obleaje dok ih druge odrsavaju i dallas. Isto su tako u nekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdje S'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas .. Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieu do kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski rat uvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi su obicaji nestali oko poeetka prvog i napose drugoga rata,ali, iako ih obicaje i pravlla, No i pored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali je teSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, doduse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. Slavljenje niosti, a vjerojatno

selo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine

5U

porodice

zadrzale

stare

Nove godine, karnevala

ce buduce

i

svadbe vieroiaeno

generacije izgraditi

ce se od.rZatii i u buduc·
i svoje nove obieaje.

A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI matinske

OBICAJI I VJEROVANJA

0 Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dalzagore, pa i smjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Ijubavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno i nitlk.o ne smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U U ovoj, kao ~ u mnogim drugim stvartma, fataUsti« pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju za Ijubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne gal'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stD zaV'isi ka:tk:ada »od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice, pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisu ntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje«. rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti drugun iz pripovijet;ke D. simunovica M u I j i k a gdje se kaZe da »ZeIl'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ·ni zapletene: roditelji se
, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJ SirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a. a 2.ln pra.voSlavca.' (t<odiSrijak Banorin"ke vl""ti Bano\'inil Hrvat$ke, 1939 - 211.!tolovo~a - 194t1.I, Za.greb· 194(), ser. 318). Prilikom popisa stanovntstve 1953. utvrdeno J!l da od ukupno 69.1&2 stanOVnika t~jega kotata SlnJ (u koli je uklJutena. i Vrlika) im.2, 60.28~ Hn''atn i Q.!l45 .Seba. (P-op19 stanevniUva 195~, 1mJlga. vnr. tifl:rodnoSt Itnaterlnjl Jezik. Padsel ~ sre:zove prem..a.upra:vnoj podell u l~. godJ.nl, Beocra41.!I5lJ.

Govoreci.

srr.

JugoSlBVenske !lkad{lffiije, .Zagreb I94B,

226). • Ivan

Lov-ric,

. . I1ilje§ke.

0

Putu

pe

Dalmacijl opata str. 112. - 1l4.

. Albei"W

Fort·if;a,

<dIIll e :

LoVTIc),

Izd8.VlItld

zaVOd

434

jedne i druge strane dogovore, i mladi se vjencaju i1:i se i bez vlencania roddtelji dogovore - i to je glavnc.«! I ostah podaoi iz lli.teratallre, kao i ani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore da je na poeelilw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selima Sinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijee roditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi adluce 0 moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovore i stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomite nalcen par godina ill se ne porrare nrikada. No takWhslucajevasklapanja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako, premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa) i premda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka, iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61n Sklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCki anal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljednjili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevt li nelcim selima Cascd. -i seljaci ill ne smatraju 210m, dok su u drugim selima rjedi i tu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle nastojt d.zlolirBlti d. kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanja braka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:a na kraju ovoga poglavlja. Djevojka i mladic upoznaju se na pasi i prli drugim gospodarsktrn poslovima ilt u trenucima odmora i razonode: ria sijelu, u kolu nakon mise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolorepJe i sklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6ima dade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpatiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neee dollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak je da ne .zel1 s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu je sklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu (nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iLi u drugoj pros toriji , a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi u ko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom i ora pred vratuma raagovaraju. Boslije toga mladsc poomje CesCe dolaziti na s-ijelo, cesto 1. sam, bez svojrih prijatelJa_ Kalko se vee vldi njegova simpatija prema tOj dJe· Vojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s djevojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0 limoV'inskiOIn stanju .A1oo smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece moo osigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoriti ad njega i kaZu; »sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c«. (Btna2/e)4 U vremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima i izmedu ratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtliclti rim~e odluke p

sastanu. Kakose

mJadiea..

~at1

• DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38. ''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt cerna 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcnosnno pop1$ zbirki I kOja Mia obuhV!lCa poJedina zblrk.a: L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!. gradll. Sinj ske krll.j ine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:uje sela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . . 2. Nikola Bcinifatl<! ROI\in. POlklom!'! grads Sfnj!l i okolice, g6d. 1966. r!<p. INPbr. 157, obullv;L(!a rela: Biteli.':-, Elrnaaa .. Citlnk, Glavlee. Grab. Otok, RsdoMc iZelovo. 3. JoSip MUl~vj<l; F-olklor Sinjske I Vrlii:lire kmjine, god. 1967. rkp, INU br. 758. Qbnhvata. sela: Brnaz.e, GaUna, Dlcmo, Gala" Garjak" Glllvl<», Grab, Han, HrY&ee,Jabuka, Jellll!a, Kooule, Mam'Jce, .Modr~. Obrovac, Otok, Polal!a. PotravlJe,. TrtlJ, Turj e.cl, U{lovIMQI, Veil!!, VInBl16, Vojni6, Vrlika i Zelovo. Aka se navode podact lz osl:alibruJWplsa INU, to Je posebno ~.

435

tadasu mladici eamirat: (~odabirali) djevojke.trovic u prilogu:Z en i d b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m ac i j iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke. da joj je koji momak drag« . im. da joj vee nadose mum i zeljno cerkaSe.. ne . tj. dok se ne uda startja sestra. s!. A'~o se starija sestra nije rnogla udati zbog neke Hzioke mane. vijeci Al k a r isti autor govori: »Znali SU. koje se piesalo u b:l!m:i:ni crkve nakcn zavt.ila«. 37_ .l. materlnu vecem mil ovanjt. »A slutila.531.00 djevojke strogo drze: mlada sestra. Neke osobitosti U svadbenim obicajima i obi~jima vezanim uz sajam u Dalmatinskoj zagort Iz po. Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi ima aeraan (Mitrovic donosi naziv aendar).lj1(dalje: MltrovlcL Arhi" za pravne I dru§tvene nfll. da ill mladiei uposnaju US da medu na Sv. »Zcltehen \. autor tvrdi da S!U resti sl·ueajevlizenddbe i udaje s potpuno nepoznatim parmerom.1:l.IJe vee upoznavanje rnladica i dj evo1aka. Autor razlikuje derdan • $lmunov16 rv. 2enldba.G . Godisnji sajmovi i crkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlika da 00 . udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja. str. vidimo iz podatka da se za sajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada (Gospa od rOZanja ili Ro2a· rica) govorilo: »Rooarica je zamiiras. pa da rrmoge zeme ne Ijube svoje muzeve. Krausa 4ailll'opop. hllj.Norddaln. • AlekSaridar Mitrovl.za sijelo koje se odrzava neposredno pred Bozid.djeVojke pokaZu u drustvu. II nesto izmjjenjenoJ Iot:ml u knJhl P. Tom pri.provodadziju. i ud!ldba 1..6. «.smije ula21iti u kolo i ne smije se udavati. pocmje :igtati u kolu. Koliko su saimovt zaasta bm prilika da se pokaZu djevojke dozrele vee za udaju.W¢4 190'7. Prije -svega. str.rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale. ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to je prvo javno ulazenje u drustvo.a zato. pa rna imala i mladica. 436 . a u pripo. S. da se od parntivijeka u Cettlni. Savu.cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar Mi.alo je nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca tako i za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik.aU"JI. Beograd 1906. kn].n jepodnaslovQm:. je po ujasovu cescero dolazenju i.1 $jeverno! Da. da Joj ga pokaZu . Taj se sajam zove 'i »glavn. makar kako bilo lijepa i odrasla. onda su joj roditelji vecim mirazom njima odaberu buduCu zen1u. BeLIV. sto nije obica].tikom ram medusobnog upoznavanja i odabiranja braenog druga sastajald su se u jednoj ku:6imladici i djevdjke ill dstog.. No Ii ·tu je kao i priLilkom udaje pravilo kojega .l!yteliO. Rijee sajam tu ne oznacava trgovar. a u tom suga sIueaju sami traZili ill su nash posredneka . A znald.rn4<.J . 524 .. Ii sto ne smije pokazati. Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka. a katloUoisu isli njima na sijelo nastojah naoibracnog druga. I.. 194 I 13L . Kolo. su 'i il. GUrski sajam«. . Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja braka pokamlje nam D. a ponekad i iz drugih sela. eta eura govori 0 ljubavi. simunovic u propDV'ijeol De r dan: . Dok djevojke s mladdoima igI'aju u 100lu djevojCice stoje oko kola:l pomalo sudjeluju u pjevanju.setka mise. 3).. da se cure i ne opiru za nedraga pool . U VrUci je zabiljezen i naziv »godisnj! cul'skii kuent sajam..ke.. Oval <::Ianak obJ!lvlje. Pravoslavni mladiei dolazrli su na to sjelo katoUka.

Navjesta. pr!lut I sJ. 4 kale \II!..Za ptr kod mla. preba..stanovitoga vremena. Deset c:Iru:l.. pose.~). seta Turja. Oi.Jine Iz postOj€ee literatu:re. svojih rodi·telja.Iad!ic na Itnlljevske ak(IdemJJe.. po dolasku m1. J\4lt:r<)vic. a dIi.a do dva mJe.atka 0 2enldbl ·U SllIjskoj krnj1ni kOja doncst ErdeljMovie . 228. . ali joj je Tanastje vee bio oduzeo derdan. Postojt vise razloga za postojanje talrvog probnog braka. a zs.buka kOju uevieSta. koJ. je to rljetko )rod Bunjev (katOli. te ju je na kraju otjerao kuOi.) i pica. dolazi do crkvenog ill gradanskog' vjencanja. jestiva (pl'!lifuo po'gl!Cu i ~no 'brav~ .p-omenu hr.Sinjs)<e kra.nl np"" se poole HI ven1!BjI.njesvatoviroa.rjellta ». Ovdje autor: is"bice raz·l!iku izmertu termina ooontti i vjencati se. sa obavlJ~ pcmedjeljkom ill srlJedom (str.telJi dol_ nevj'eStl u po'ode. Bunj evaca (str. Aleksandar Mitrovic" nat!ke.Rnovie u knjizl n. 225 uz!!. uz pucnjevu pusaka i uz veliko pjevanje idu na vjencanje a za njima tree njihova djscac. S d.1. cptse 437 .cima pirdZija.Srpsli:e ac .ljlirlWoiu«. Beograd 1907. Bunjevacaldalje: 4S5.vO<JemI zovu je naldCi:na OM 229). str.vo. A. Beograd 1930. 215 - 231)). I ka. iz Vrbnika kod Knina i obmanuo je prieama 0 svom bogatstvu. je jedan takav motiv usao i u umjetmclco narodno st:!varalastvo. . Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanak i p:riSltanaik. Novae. Kada m. Autor u drugom prilogu8 donost dopunu opisu Zienidbe u sjevemoj Dalmaciji i izncsi podatke iz· sudskih spisa 0 siucajevima gdje mladie oduzme djevojci derdan i nakon stanovitoga vremena probnog braka otlera je 1. 226).ovna s rozirna j jabukwn uzublma.).l!.U Turjpcima mladD. Sinobo.oJ ku6i u TUt"jaeini.. pollva..ipremanje svecanoga svadbenog' slavlja. . ETdel. Dovodenjem djevojke til vlastitu kuou tnl.a I dr. snimio i.. a ·tek nako!f. na str.cuje preko mJadoiieruinll Iru. 'a ovdje IznoSlmosve potl. Sudionici svMbeOOVU'·5(> u Tw"j'a. knj.a. ·a:kotlo mladic. lJubl PIS. U prvom redu mladic zeli vldjetd moze Ii mu djevojka .zelli.sla.zive kao muz izena. U 'I'\1:rjacima jeu~ nose u torbi voea.bna iulanja. viaea 1m po'ode (str. Tako sam god. ako more dOhvaUtl. ".). Qna je tsti dan posla s njim njegovoj kuci.o. Erdeljanovie)..JIIUTUtJacimll .almatinskih. Jil.seca' nakoll vJeooanja.a.Z svoje kuce.. Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuai i otada . 8 podru6Ja..? Drugi je razlog vojska.e oki~ena . - Jo~ o !lenidbi i ucladbi u sjeverno] Dalmac~ji.a. Mitrovic kaZ€ da su mu poznati sIU¢ajevi »da mladenci. koji doblje ·ne.11doZenjin. tebacajupUtem djeci (5tr.22:91.1 • JovRn ErdelJ..KatJkada mve nevjenCani. Ne mozemo ovdje nabrajatt sve stucajeve. tj. ali iznosimo sluca] Tanasija M. 1966. Naprotiv..ntge PIIk straae Erdeljanov:l.a tome se ne protive ni njezini roditelji. u Knillsmoj9 i vrli6koj kIajIni. LXXIX. 1 jenpj.nJu Ide u crkvu &a diverima. Derdan ovdje nije ogrliea. u slueaju da je nerotkinja ili u . Takav sluca] sigurno nije bio izuzetan.11 (str..doZenje rodblna i prlJateijl &""Ilj\l pnnos ill ~ UI zaeblreu. duZe razgovaraju i dogovaraju ISB. Arhlv sa pravne I dru!\tvene 0 patekl .vnog stanOvnl!tvll vrlo I"8Scproatranj en obi~aJ da mladenei ~on tzvr. prvenectJelje po vJent8.da da je to l't'doV1UlOpo)ava 1 kO<l pra. U dalJnJem teks. okQ1tci B'ankovca. od prcije." zove IS'! u 'I'\ujacJfD& dar na urniva.reilih SVadbenlh obreda d\de vreDlBll.. podatak D. VjenCanje.vlIC8. a vjerojatno je postajao Ii III Sinjskoj kmj-ini. gdje. smmajucl maskare iz Graba.l. Z!1l.slucaju nesloge mladdc otiera djevojku. a derdan je miraz u gotovu noveu.Janovtc <lonruii. u Turjacin\a fOd. koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini.ci i :IDval:e i iz vlru. str.a tive nevJenCli. 528.llsuj wi ~dbfme obi daje d.tu (!<jmo' 6p()menutlnel<a~ tvronje. 228). dok ne prikupe dovoljno novaea za [pr.titihzap!sa.saljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi. 229).ma u potpunOJ vJen~anoj opremi (str ...r'RdaUdjecu. iz Polace ~oji je na sajmu u Kninu upoznao djevojku Mandu s.229J.c navodJ. nego na debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvij6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa.. Tek nakon stanovita vremena ona je uvidjela prevaru. dramski mo. t gornji pracg (srr.toll:JQ1. kola~. [e u pravoml!. II ona I muiemlli dje:verom nakon toga.· . Mladid se U ono vrijeme nije smio vjencati prije odsluzenja vojnog roka pa su mnogi mJadi6i doveli djevoJku ·a vjencaIi je rtek po povrntku . 229). a zadr2linljezin der<ian . 493. (:st r. (str..adic je ozenjenti djevojka udata.

suje f. ako mokti »kontra vitru«. kapu sama.13.da bi se U SIuooju. Venezia. Zagreb 1937. i. Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanu K urI a n oj navodi M.za nj. II Lov1i(j.nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro.y. Vanbraeno dijete zove se mule. onda sa nekoc dogadalo . da u njega »dvi mlinice rnelju i st-anje sest krilometara u k:vaidTat«.8.» Neb kaZli da djevojka mora biti sta:.rija od 20 godina jer »kuca stojd jednu 60scu na zemlji a tri na remll a. Dab za sklapa:nje braka u ovim kr. pa to i fratar presuti s oltara«. roditeljtsu to nastojah pr. 103. BoZiic k0Jk>o su nekada Ijudi vjer-oval!i da dje· vojka. kako Lovric naVlOdJi: »pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak i aka hi se obaznalo.je stanovruka I>il.ako je Delta djevO'jka. skida. ... timo Je osrarnoeua. kako kazivaci govore.• M1rko " Simunolii6 (v. str. stekta predbracna dskustva i. U ve6ini sela. a ne mora se uostalom brinutt ni da promijeni boraviste.: A.vitar nagrdio'. I porttetl. Zorn. a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se i rnlade udomite«. Kutlani. bill. B. Petravi~. Sada je i ovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka. opj. Knjimvnik M. najviSe petnaest goddna.n betelto rcsso OSS.vkako dodaje Fortis. Taj je govordo 0 svojQj oon.koji joj redovno nade muza«. 1843.~. a mladi6i se rene izmedu25-30 godina. treba da je pametna. 3)." scene dena viti morr. djeYojka drugojpred crkvom skinula s gtave crvenu kapu. a U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadenei SU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva. Ali. onda svako mime duse vjeruje. Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju. (Prema. ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno i zato sto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape). (dalje: l'!ofi6). str. str _ 13.Inultinske zagore 1 sl. Bw(W.nstva.» No i tu se opisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju.a.. da ill je . Se10 dnace ostro osut1uje djevojku koja prije udaje rodi dijete. 23).ul!ejo de Je Jedn. djevoike su se nekad udavale sa 20-25 goddna. vise Prosnja Kada se mladic odluoi zenitd.la znakove djevi6a. str..mc. a 20-30 za muskarce. stovise. Pete 1Itu4IJ.:i!kTlitil udajorn. moZe ostati u drugom stanju: »Kad u njenom selu bogate dievojke zanesu.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13-godiffiju djevojku govorect joj da je bogat. •. U najvise slucajeva prosnja je formalna jer SiU se mladde i djevojka vee pl'ije 0 10 J.aljev.idbiika. 438 . ona pobozno okaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj.. S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke cia su se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci M u I j Ii 'k a ka-Ze da su se djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaestl.zn!lk djevtl!anstvlI.Ka!oti u rcmanu . zefisko dijate mulica a musko mulac. Zagreb 19&4.!l - 22. 29. sIozilo djevoJalka i da bi jo] stlom skinule kapu s glave. salje prosea koji ad djevojke i nje2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode. 75:8.JO bio je puk:i sdromah.» Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da se nekoe vrslo.i6: r kp. INU 'pr.jma nije odredena i vartra u rasponu od 13-30 godina za Zene. .cca.. str. oak se drums udaju ranije.a danas se ni to viSe ne dagad:a .3 . kad ne bi 'Sarna skin. Milfc!. i pored strogih zabrana.yet i obita.. koja ucini kakvu Ijubavnu pogresku.

U dogovoreni dan. da Ii je imala dosta mlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl.'B stvai'i . pa cemo ovdje spornenuti podatke iz vrlickih sela (gdje sam prikupljao gradu 1957. dogovore se kad ce on dovestrl. a onda je dolazila prosnj. najceS6e subotom uvecs. a da se uda druga. Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazill na zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu. lsto taka nije na terenu potvrden Lovricev podatJa. da Ii pije i da li ce on moct os. "Ibid. to jest..str 116. jednim prijateljem ill rodakorn no Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca. pogaee. Prosei postave pedenje i ostalu hranu na stol (nekad na siniju) a tome domaci dodaju i nesto svoga jela.svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovorllri tU. da cujete sto smo odlucHit< te da su prosci ponovo dclazili u dogovorenl dan u prosnju. iliroditelji . 439 .igurati dobar zivot njihovoj k6el'i.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili: ))Podite· kuoi. 115.su im lruena vrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojke izlaze ususret proscima pred kucu. 758). da se djevojka mora vroi na majku. pozdrave ih i uvode ukucu U prosh!ju dolaz] mladic S ocem i. u prvom redu iz olize mladiceve rodbine.2erudbu.' Ibld. Negdje ponesu nepecena ovna pa ga peku kod djevojke. i kojase nalazt u rukopisnoj zbtrci INU br. Obieno dalazi desetak prosaoa i to uv:ijek muskarci. odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a aka im je ne daju odlaze sa. str. proscima se to kaze i oni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora.. Nakon veeere nazdravljaju jedni drugima . 115. au usuima mu zataknuta jabuka. kako kaze Lome. Vjerojatno je cin zaruka bio jednak u Sinjskoj i Vrlickojkrajini. dolaze prosei djevojcinoj kuci. Kolik:o su ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da se roditeiji vjerenika »obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvima njezine matere. nego su se u sali prepi.» Takva prosnja gotovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh. Mladi6ev otac Hi netko drugt kOjice u ime rnladica prositl djevojku u Vinalidu kaze: »Nit me ko pita "Lovri~. da se katkada raw majcinih pogresaka ne uda valjana djevojka. i dodite kojoi drug'! dan.vol'ili. '. to se dogada. slatkisa i na razDju pecena OVIla koji je uk rasen .!G Najv'ise zapisa s terena govori da su svi najprije vecerali.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1. svoje rodluslje da se dogovore i s mjima. odnosno zetu. jer odanle imamo potpunije zapise 0 prosnj! i zarukama. str . Prosci donose sobom rakije. vina.i 0 buducoj snahi. Rijedak [esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku. kojoj rnaterina svojstva pokrivaju pogreske«. dok se goste i razgovaraju.a i dooooor. U nekim slucajevima mladic po djevojci javi kada ee doct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pa kad mu dadu pozdtivan odgovcr. svojim zalihama hrene..» Ali isto taka raspituju se za mlaoiea.ne zele taj brak. A kako misle.. Hi secak djevojka i umakla s drugirn mladicem. da 1i je rena kucsvna. . Obicno su se roditelji 'i rodbina vee unaprijed iscpno raspital.. pa da. Aka je djevojka promijenHa odluku. a naroeito da Ii je marljiv. dok raspitamo.

i dan. SHene darove daju i ostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli.sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena. Roditeljd. maw jo] prsten na i"U'kui ka2e: nEvo. U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je . Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada.ze. on kaie da je Idosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihova imena. ak!o dmruno.tj. nit me cime nudi. duZe vremena. UI. Kada mlad. U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba. a ~ogod ce ga od prosaca upttati: »Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ. U Gat}aJku (OVO je selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s djevojkom pred xU.sto samdoso. I prosci dlaju ukucarrima darove. U seLu Moovice daje joj cetiri stJo ve6e jabuke i ~aze: >lEvo ti jh" ali mi nemo] sutra V'ratiti« ..je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije potpuno odlu6ila.casU susjede ra:klijom. novae. no ima '5luCaijeva da mla. cijelunoe. MladoZenjin otac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci »idu ato " IbId.sku lili na kakav rad pa sa na vjenOainje eeka.daroce. a mi. U novtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat. tj. djevojk:a Ii 'D.o) . smatra se cia je bime do" vrsena prosnja. Dogovore se Dd de biro. jednu iIi nekoliko komada. mi cemo dati«. ja te zarucujem i dajem prsten . da ne promijeni odJuku. VjenC:ail. a pones'll i prednj·i dio ovna su ga bili pekl!i na r. piju d Caste. ondase Caste i vee nazdravljaju sa: »Zdrav zete« l »Zdrav kume{!! »Zdrava nevista« Itd. a njoonm rOditeIjdma pice i nesto slatkiSa. a zato ne postoji odredeno praVlilo.su donijeli. ponekad i kasnije. Ako su se njih dvoje vee prrje dogovoru. novae. U selima Vr· lioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju. Ujutro djevojka ide po komsiluku i .i da bude sretno«: (Velie). prtstala na udaju. novae !i. odgovor po:titd:van.: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je« . Alto je paik. a ostale] djeoi bombona i voea. Poslije toga mladic daje djevojei [abuku.vjencrunje i napo'wje<ianje u crkvi te ka:klo ee rmsporedli>titrookove pint. to znaCi da jedjevojilm.je se nastojd abaviti.) 440 .6 ulazi u kucu.. kada djevojoi daju JabU!kru.dlic odgovort da je vedro. sto Sill dobdlri.sto ulrucani daruju rnJ. Mlad~c uz prsten daje djevojot skare i ltrunlicu. a uza Be ponesu i nesto hrane.. Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode«. pita je hoes Ii poci za njega. kaZu. Kad i110 ne bi nosiH ljud.prsten. papojill. a ako kaie cia .dlic mora joo u voj. onleta 'je taj dogovor samo formalan i nakon djev:ojema odgovora mladri.a.).zataknut cekdnt7 ili drugt kovanli. bild gladni.je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju. sve« (Diom.vIjaju se ist. da je oblacno. lili samogtavu ovns ~ojega. rtarra. ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sa »kamenoicem({ a vjencan.en i. Kad su prosol pJ1imilri.a. Onda.poji komsije . Nalron toga se vesele. Kada prosoi polaze svojoj kluei.n(Se Ii ruugo voce.!i:bi reIdi:: nVidi.!i:e zarueuJe djevojku. je od zlata i beakamenetca. ako ka.81it'.1 time objav1}uje eta je ispToSena. aniti Ja govoran zaSto sam doso. SOO p['ije. . a Iznos zaVoisi 0 bogatstvu mlsdtca. . Ukucani odgovaraju: »Vese je pi·taibi. odgovor je negativan.adliCeVlim roditeljdma.. polaze kJu6i. se- stJ1i sapun.Znju.

te se Caste oijetu noc. 441 . U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sriIedu Ct'lijede. susretnu se na polovloi puta negdje u stuni. je lijepo na . komu i >koH!k()tl'eba datil. sto ona zna. biblj.nji earapama. "Simunov16 (v. Svadba Vjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen. te ponekad u vrijeme po.ku6i djevoj. ser. rucntetma. udaje najglavniji mirazll. Dan uoci svadbe. 23.I8 Aka je dvoje mlad. Mladic i djevojka su poslije tioga.~ivot go"LOn:K.snja vrernena jnr 'trajao tri do pet dana i zavrsavao u petak kad se ne jede meso. Najcesce je uprija. Djevojka nikada ne prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje. utvrditi cia 1i je wj ol. SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti na dar' kisobran i eipele.k1ada. prenostla se mladenkma roba u ku6u mliadoZenje. pa D. ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji.en}i daje 1. Navijestiti se moglo nedjeljom i blagdanom i to na veli.ih 100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lru krajmu. slmunovic u pr:ipoV'ijeoi Derdan gOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a »radovala svome buducem derdanu ponajvise zato. a buducem ltiladoz.Z udaljenili sela. Od nakita svaka je djevojka uz nosnju morala nekad iiruati derdan. zna Ii mazda bko kakve prepreke za sklapanje toga braka. Nekd dolaze na taj 3). a sve druge cure. sastaju se u gostioniai m u k.roCiSte«) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima. a st· ro·masniji u s. da svi piju rakije koju joj je donie mladic. asvekar jOlJdaje nesto novaca. u nedjelju). Nd u jednom selu nismo dobild podataik da se roba prevoztla na ·dan vjeneanja. sto im je kod. osobito akO' ~U g. djevojka obilazi sve susjede. Kad gosti OdU.ih zaruceno na ·Materice (pretposljednju nedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&ima zabraniene.ka ill dattivak'OOi na pros. Dodu nav ece . str. Zer:OO se u ponedjelJaIk. adro.>i6aj . duk drugli. Virna i raz]dcitih lilkera. TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojke dogovore koliko ce biti svatova. darova i kada ce bibi vjencanje. Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrepstine i posteljmu uesvoju odjeou. Na polasla. Nelti taj posjet zovu ici na ra'kiju.vrijeme. Tamo donesu hranu i pica. pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanje i on je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara i pi tati . u zezenj vincanja.tJeljima. sto ce ga ona jedina imam oct samih talijera. OIl!aj tko je bio bogatiji. da!kle. liM. I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i .koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi. . donesu sa sobomrakije.u6i 'llekog prijaitelj:a ili.wrnijenjen u posljednj. a ne u druge dane. probijale obicne cvanoike za taj ures. kako torutmdd Lovric.~ijed'U. kosulju. u-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja. 'I'o sunapDvidi i tek te poshje njih slijedilo vjencanje.19 Ne moZe 58. na Iivadd.

K.tovo jednaki sinjsklma) isla se »po roou« nedj elj om. sjekiru. 7:58. tim se pogada. 11. da se ons] kojl pregoni roou Wge ~llo. u nekim slucajevimakum. Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim i platnenim predmetima postavi na kola.nMiJII (seksand~iJa). a i ukucani njih caste jelom i pieem. a kudjelja i vreteno ukraseno je na vrh nataknutom jabukom.~(1 Najeesci [e naziv rotia. a danas vee iautom. opanke i kisobran. robu i pooi kuci. KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2. . a. veliki i mali konopac. na l'obi sjedi nekodijete Hi djevojka i ne dopusta im da uzmu. ON. svekar ill start svat i jengije.r:inje predaje nevjesta djeveru.ada je jedan komad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola.Po)jica.. diuerom. a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe. U setu Vinali6. nazivsclf. naskrinju sa stave sukanci.a on posldje mlado~d.. II nagtasto [e da lie p<JZllaje. kabanicu. Ovu je sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci.j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni: Iznos za svu robu. knJ..osulju. Nazlv sessan . kudjelju s vretenom. str. (dalje' IvaniSevi6)."4bIlJ.san8. au Potravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koeijasa koji ide s djeverom i jengijom.i d. dok je rinace posrij. druga djevoj'ka .posteljina. I. a oboje ukraseno jabukama. Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: velik\\ i malu rnetlu. 10 str. .kJoJaje cuvala robu.zahlmkolima... Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas. ruianci i mutap« te ostali predmeti. Djever moll tu djevojku da side sa skrinje. ObiiljaJi. a rijede se euje izraz mobilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija . Kljuc sk. Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje. praklja6u. rll:p. On jaj nudi nesto sdtnog novca. Ivsnj!levfc. Roba se naked prenosila na k:onjima. a ana njemu kosulju koju je sama izvesla.edimanJa svota novca kaj. Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti. str. dasku peraeicu. IN U br. a na konje objesi sudari6e rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom.2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) nekoliko inutapa (pokrivaca od kostrljeti). Za. !cajin (Iavor).. !"rano 442 . Govorilo se da nevjesta treba nositi say taj pribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju te stvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove. Oni sobom donesu vina i rakije te caste ukucane. Stamm svatu i djeveru djevojka daje k. 4--08 oglavaca jastuka s navlakom. Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSe djevoja:ka Hi djece . mastele t velika drvena vedra).3). Marodni i'ivot i obt6aji.ri od svakog mora djever ohkupljivati. na drugoga zivu kokos. . 158·. U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ili torbu. ~CI . a vjencavalo u ponedjeljak.. SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira . uz prvi stup kola ucvrsta se kudje1ja s vunom i vretenom.. poeesce djeveru i k06ijasu daje po ~edne Cail'ape. ito: 6-----3 lancuna (plahta). a ona govort da je to premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna.obiva mladenkina sestra il:i.uo $8lll. a ana govori: I)OVO vridi puna novaca i ja yam ne dam«.ju za svaik. ZN~O. jacermu. Ponekad [e vee una:prijed dcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki za priprernu pirra. srp..

a u nekirn selima izjednacuje se funkcija prvinca i barj'aktartl.Putem djever cast! vmom. Kulisic tu nedokazanu pretpostavku uzdma !.svakoga :koga sreunu. pa djever mora nataknuti drugu. Predvodnrk svatova je proinac.tT. Fortis spominje jednog prvinca.26 Isti aurorna. Postoian]e samo jednog' barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka i barjaktara u svadbenim obieaJima Ii Salama.ko je pogresno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce.ep. Dalm3tien in semen Yerschleden. a nekad su i pueali iz pusaka. okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje. Gotha. U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae. pjeva se i vesea.. 1857. satkupljaju se susjedi i rodbina da Viide 'ko~i!ko 1i I~akve je robe poslala djevojka.ivac izjednacuje s causom.a i barJktara. Nekd donose to na sam dan vjeneanja ujutro..tr.Ze. 757 I 758 J.11\1.iehungen (dalje: 220. Nije Ii mozda zbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima nekOlikobarja. Kad se roba doveze mladozenjino] ku61. Lovrl~. Pettera iz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara. biti viSe prvtnaca. dakle. a i poshje. Skupe se u mladoz..1 Takl'ljom .jinoj kuct 1. Prvinca III Hanu kaz. ili da je prvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba. Dan uoci svadbe je nadivanje imena odredivanje svacovskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima. MogIo je. 443 . da prvinac nasi barjak.vaSe baxjak. CauSe Ii druge.. lz sakupljene grade iz seta Sinjske kraj'in'e vidi se da je .jkladna Oovjeka za starog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilo StaTi SVM je mladozenjin ujak. " Rije~ Je 0 rukopisntrn zblrk.22 MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat neki stanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako je mladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr.ktarll (a to su bili prvinci) . . • l'Stter. 1 ka. 2i2O I dIIlje.Erdeljanovic na 220 str. .n Be'.njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute. 328.. UoN vjencanja mladenrkdna mdbina donosd . dok bogaoi:ji imaju starog svata. . I koncizn. I mo. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka. istom mjestu dobro pr. tko iz sela. :Potter). 119. Djeca nastojs skIDuti s kudjelje }abukru.arna br. On je zapovjednik svatova.. Lovrl~. kao i svi zapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar.: »Vddeeemo dalje da je Fortis u pravu«.i opis obieaja F. U vrljeme prevozenja robe. stari svat im octreduje fWlkcije. nepecenu bravad i Ikokosi.z EU'hiV8 lNU. dok Lovrtc. trojiica ill cetvorica vee prema odlicnosti pirova« Jj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih podataka. vee spomenutog djela iznosi kako Lovrt6 g<word 0 ~edriom a FoMris 0 vise barjaktara i 11 napomeni br. .barjakta. str.Si1l3JN svat ujatk . slatkiSe i pice. drugoga kwna. 230) nigdje to ne dokazuje.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 begatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum i mladi djever. . " Franz P<ltt"r. a do ktaja opisa svadbenih obicaja dalmatinskih Bunjevaca (zakljucno sa str.ra. koje hi izgubile pravi smisao kad bi bila . a samo jedan barjaktar. a Lovdc spominje da »mogu biti dvcjica.ilti netko stavIji od mladozenj'ine rodbine. str .

skoj krajdni. onda se ·za djevera bira :iJ..cu i redovnu pojavu u Sinj. no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever. obu- Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu. 119. pa u komentaru F1o~tioova»Puta po Dalmaciji« ~e: »Erdeljanovic na osnovi svojih ispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravu«P Za PO':1VrdU posta. Ivanisevic ops. a najzadnji. str. na.iSevic sporninje dva kuma. tad Be stavu po dva od l!Stog imena. isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i:z crkve. 0 postojanju veC~ broja barjruktara. kojd pjeva i . U starn doba bio je barjaktarod svilenih sudara kao cinjeru. st" 72 .i u nakim drugim selima. U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starog l' Spiro .ra Alberta Fortisa.owic. kum. Kurnstvo se eijeni i odrzava do te mjere cia bi se. "Ibid.gija. za njin barjaktar. str. U9.Sa. . On je iz mladosenjina roda. Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda. cauS. valja da jesedam svaee. mova htjela uzem. negdje Iga . Hi buklijas. JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine. pa silaJ.staceli' iii . 75 Ivan. obucene su u tamnu ilicrnu. Alto dh nemaju . diver.28 MedutJim. st. Glavni se djeliz ver zove ideo eli diver. a navr' koplj.. pa i vise. enga. Ako li jd.barjaktara i na susjednom podrucju Poljie§. Sa. jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIi cetiri. 444 .a jabuka ·i svileaa marama. zabiljeoono je eta Ijudii kaZu kaJko sva:iJoVii 'izgledaju kao Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje. Na str. a u Otolru se spomdnju dva Cau.M. prdjatelj.janja vise maskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama. a sto je opet priko toga.' je vise. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ).jprvi je prvinac. ta.susrece se u svatovima svih sela Sin. zovu se . RuI. K'um je takoder nebko od rodbine ill.stacenbasi' (to su svatovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ.izjednacuju s prvincem.rajevo 1955. njegov zen.lz putopir.1 ~uec.32 Jengija. sa. nije nikakva potvrda 1 pretpostavc.• Jr. a ako su zene. Lovric.d je pravi pir. .." lvan.30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obiteUt. sv.IS·. Ako mladozenia nema brace. i danas se nastoji da je ima barjaktar.ko v'idimo. ruigdje dva barjaktara. K9Ikosmo spomenu1i..Kulj$iC. a . I danas se nastoM d:a svatovi budu obucend u nsrocna nosnje.nog i drugog kuma. 80 donosi futogratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom.razveseljujesvarove. . duvegija. Nov.i~eviC.'!isvat. 3 I a . a u Hrvaeama se biljez.imije objas.·'erija. a uz str. crvene boje a danas je trobojmca. 220. Ka4 se uputu po divojku.i oak pet djeverova . Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda. II .isie eitil'a Ivanisevloa: » ••• tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au.ani ih posude. kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku- eerie su u bijelu djevojacku opremu.. Etnolo. ne . LovriC.etlko njegove bliZe rcdbine. U Gal1. '.njava: )BaS ka. str. C a u S.1'ske lm'aJme. zetov sin ili dnugi rod. Petter spominje vjen6a.i u zapisi:ma s terena spominju se dva kuma. no kazivaoi nisu nigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbme kako to tvrdi l.

Vjeruje se da nije dobro. $V. Najvdse se pucalo u vrijeme dolaska mladenke u kll. da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin i zeli besplatno je.ak'o su blrl!ru. No Jasno je da se 0. Barjak stoji na krovu SVa tri dana pira. Lovril!. zdrav divere!« itd. nego ostaju ked lw6e i priptemaju sveza dooek svatova.sava dasiromamijl svatJovi i::1i oni koj'i s1laillujtU u brdQVlitl1l terenu gdje su uske staze. voze li Be u 'lroldma. danas de. svata.Jima $tt. ba.j.ice. Snimljeno na kolutu 202). I:pak k82liva6i tvrde da su u SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima. 27. U selu Udovicicirna. Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenaca i 0 brojnosti rodbine. Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne idu na vjencanje.'!tl buklija i dolibasa. Bezicu Nlkbla Siktrica. npr. no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba. bez obeira ja. a neki kazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena. Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje. s djevojkom iz Otoka. Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje barjak k20 znak da je u kuci vjeneanje. I.l "mogu. Danas se mladoZenje ne drii.nje u oijev. nego ce je Cekartll ilrod erkve. 120 I [21. U selima tsuocno od Graba (Velie. TscQmiJ'e je obradio M StoJkovi6 u ZN2Q.su 1i.e tih pravile.8. Jabuka. Trilj) mladic :. na konjima iIi !koHma.r. spominje Dolaza1c p-o nevjestu Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuci skupljati svatovski uzvanicf. a danas automobiltima:i autobusdma. s'VarCinakoIl!jlirna. on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nije obiCaj. Danas se V'idi kako barj3ik:ta. stojl nakrivljen kao za vrijeme nossnja tako i kada je postavljen na krov kuce. caevina.sa svatoWma po mladenku. pjeSice na vjenCanje. rekao mi je kazivac.51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou.-. da nece biti sretno.Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo. . K-asnije su bile U 1llpotrebigotove patroneza ulaga.6u mLadQrenje i uvece karla mladenei polaze na spavarnje. Svatovi su nekad [§U pJes. Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci. Uri.jaktar Je na eelrupOIVooke. ako barjak.On ostaje kod kuee i tek kasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkve gdje doceka svatove s rnladom. koie Loyrie. pucali iz puSaka zvanih d z epa ric e koje SIU se punile nabijarnjem balruta i pap-ira u eijev. palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu. Za vrijeme nadivanja imena piju i nazdravljaju jedni drugima sa »Zdrav kume. . a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku i u crkvu na vjencanje.sta<\i1a u sva.. a mladoj SiU davall najbrZeg"a kOnja i onda su se svalli utrlciv-aJj.enli. k:q. U svakom slucaju.. u autornobilima ili u autobUSou.dbenlmobi6..rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~ mu s:J. Ali akose ii.sti i pitt. str. (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J.. Pri svadbtsn uproslosti muskarc. Vedrine.ide. 445 .

Dok djever pregovara s vraterom 0 iznosu koji treba platttd za »otkup«. tJ:i. (Institut za narodnu umjetnost) PLed vratima s kljucem III rukam.nl su u kuci. earape)..uViJek S omm predrneulma ruCnik.a. a traZe izgubljenu ovcu. tu je nasa zatvorena ovca. Mllicevic 1966. on im nece otvoflibi dok mu ne plMe. umorni SU.tar. ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar- Bariak. kosulja. svatovi pjevaju: Placaj. carn:pe i rucrdk. On pita svatove zasto su d(}sli ri sta traZe. Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu. ziva k. brate. (Bite-lie. ne zali novea. koie je nekoc noSio barjak. a jedan muskarac.) 446 . najcescenevjestm brat stoji Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS.iz Hrvacd dove2/i na vjencanje u Sinj Foto: J. vrata 'SU zaikljUca. Svi UkiUCa. sada na prowrU autobusa u kOjemu su se BvatOm .na. Negdje ga zovuvratar.zah:t:lijevajuda Im otvort vrata jer putuju iz daJeka. svatovi .oko§.

(=os. Neko naSa-.r~Ia) tl'i je sala ne bi namazalaOJ ti jengo.sreca rnladenoima a 'treU1l.li tekstove sv:ih. Ajde neko. Ove jenge sto 811 se uznile. .rtovskil1 uzvandka. cura :!ito . svekrve il!i ostalih sva. vee cdvesti onesto re nase. nase neke.inan vesela kadti bjezis iz ovogasela. Bolje b' ·bilo da 1:II11D' iSli spa-vat nl"gb 'vake svate prieekavat· N-ismo dosl:i ispiljatt CaSe. U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatova u mladozenjmu kueu i dr. otari tm pure oko zub'..6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacica je u mladoZenj:i!nim a drUrga. bud. Ni1jevratar ostao bez para.te se pa:ajdete spa-vat.ivli dvostihovi na raeun izgleda ill bogatstva mladenaca.ju lrojno magariee.e.!1j vrataru para. dosta tnj 'Je tvojega . OJ svatovi.ijala. OVa.1 mali. lQ"ava. sada jenge lJubi.7 vet uzeti onosto je nase.. da ne moZe kupiti elgara. OJ divere.prkosa. jes:u liWs zabolili . Sto mi ova prupivaje slda. . ii' su lude. Sto ste dosli ovdeprtipivav. Je ne bi'ni za svoga dida. smo doslt pratit seku nasu Jesu l' ovo neke kolegice sto reva. . nas narode milt. fij smo j enge iZ voresta rrdsta. Faljen I sus .iki.u opremm? Vazda Isus. jeste Il nan nelt.goBtl oko kuce pokupiti kostL Nismo dosli kuplt kosti vase.SV3ItQvima. NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu.ta. niekakupi kutiju cigara.ltaJk loasnIije to su razliciiti salj. Nemojta nam propivo·ti niSta. dugatkoga nosa. Ovdje ne mosemo doIllijel. vel. svati.) prate kakQ ovaj tako i ostale djelove svadbenog ceremon. pjesama koje se pjeval}u na piiru. ctaj para mladieu nek. 44. Pjevanjem razld. [a.zenu smovam dala. cl.a kupi pstroletku sv1¢u DOSli su nam nsse sek. il' o5U se oplle. Ove cure nisu 'vake bile dakle niSu rakiju popJe. vee.at.gnjati? Zeleni se trava odotova (=otave) je ~i nasa neviSta gotova? OJ divere. Ona tamo sto nam popivava sUds nema koino jedna. mjesto cure .D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja i ZeljeLa kup.ie zarid:a:la. U jednoin casu \. u nevjest:i:nrim . Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (= neku ) i nevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugujuci.

je-. (Jabuka. vrata. dSI"'itno ti hilo. »Vratar« k-aZeda tmaju neku OVOU. nji'QV'a je. evo tehl n. od. moja :m. u s. kule. vocUmo ti ku6nog gospodara. 11Dobra je \ekstO\l~. neko.·kaZu: nValjaJa je ita ni'1ro doba. t ova . Nane moja. 162 (Muz. FoWm Ine - 1M'1. Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJe Ii ovo vasa ovca?« Svatd. ruke ked oltaraProcvjetao jo:rgovanPa vdsi. kriZaJa si. evo OOb! vodingospodara. gospodara. stara :m. Barjaktaru.nga debeJa u pasu U klasu. je. Djever ( rjede netko drugt od svatova) UraZi mladenlru od »vratara« rijecima: »Izgubtld smo.) Prva barjak . svekruv:ice. Jerko l:IezI6. Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II.Svektuva mt bolja nego majka. kupin. rkp. izlazi. kuCo poclglana. jadna. aeko.niko je ne place. Imam svekra. $vekruvice. viSe eura ni&i.. vrata 'l11:i otvori. dobatmi ko d:uSa. imas.il'ikl. a na njemu nl... a kosulja od osam stotina. (PQtra. VeselJ se. Faljen. Stlrino nasa. IIi: (Velie.O i d~. eva ti nevista prvo jutro tiZeg]a tisvicu. draganov'i dvori..mlmak 448 . . DaSh su nam gosti i5PO(1. INlJ .ti se v"l. ri..iko stars. kuea tvega milog zlata.<!" neka. mala. .• al!i.vekruvu dava mt je usa . neko nasa.kokooi nije. ti poljUQi evo ide jzminica tvoja. Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenu j kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade. $t oemo im na pijatu pure. IJJIijenasa«. ali ne zma.vlje) kana moja Wnica B3ll'jaktam. Sada ne valja. Cujo san da je ovdi i.a.. nane moja stara. god.)35 to je. Ui: Dobra jutro. n. oprosti joj grlje. Ajd€. Zbogonostaj.ZOOgon ostaj. Veset se.a Polje) SInJ SlW ~ il!i. Zbogom. ja je moram nac« (Gala).Moja ovea je malo Nlje nasa« (Dltg. no ko-iutu203) .ovcu.ttaste dlake« (VeLie). Isus.tiCa mlBda. i u tebu_ maiko rasplw~ana. iz ladJa.al.aSa \i115e ruse. Ja Nane moja. nego drugi' trists- zelJimsrlcu. poSalji nam koj-ega na silo. ODs :rtiCa mane Lstrn Yanks.ju da li je njihova. ti viSe valja . ti Jo cina.jiw moja.eV'jes. NaSa seko.

a kocijaSu daje zobnice za kooja. ali je ukucan. \tidite da je sire ad vas.tM Lapa i dalje i govord: »Ne maze ucl moja dru2lina. Barjak'talr. IIi negdje ka2iu: »Dajte mi i()dste~jJ. kojemu dz usea viri venka crvena jabuka.i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niije njiliova .'On irna i drugoga posla. Umladenlcinoj ku6i se caste i nazdravljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu.idu u crkvu na vjencanje.ali sada prvinao. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmu cipelu s noge. Ukueanri govore: »Ma nemojte. u kOju je zatalcnut kovani novae.ovce?« i nece platiti (ZeJovo). Udara eeki6em u prag i dovratnike.ne dada jo. Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija.tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI. djever il1 prvinac una cek!ie kojirn Iupe po vretdma elm doau kuci nevjeste ali poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl.. Posllije toga sjedaju i jedu.i. Moirete uOi i VIi i bail.e da dm se to plati. Negdje daju za otkup malo riovca. CauS mdjever uzme cekicpa i on lupa i ne prestaje dok mu ne dadu clair. 449 .Zatlim n. Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze da se njemu Vlise ne isplati tra2i:i:ti. Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti i njegovata te traz. Kad j-e sa svima se ljub!i i pozdravlja te uIaze u kueu. Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: »Valjat ce i ta komu. Kazu da je ta ovca kada je do njdh zalutala.ti mladenki eipelu s [loge da mose od djevera ta-aiiiti otlkup.. otkup daje da:rcije dosta i neee da prima dok djever. mladenka prilazi svatovirna. poljube je i kaiu: »Daj i tu!« (Otok).d. Nasa mje« (Dugo Polje) . daju rim rucaa:t. ne daju. nego odmah . Ka.ja:k(. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn. »vrataru« 'jabuku. zenamasudare. Triba prosirit« (Otok ).. ili pokusavajuI tom prHikom produaitt Salu pa im daju kakav start novae. GcvOTi:»Ne moze se uci. OalenO nevjesta daruje svirn muskaroima -iz svatovske druzbe earape. Tada se pogadaju.ju.buku.05 n.ti ~ lupati. Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovede njihovu oveu. Nevjesta Hi druga koja zena iz kuce donosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja. Ba'rjaJk. ova 1lriba proSirttl(. traZe drugu. !ito zavisi o bogatstvu svatova.UCll. U nekim slueajevima pocne djever nuditi otkup 0.u da je to njihova i hoce je uzeti. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: .d. bijelu koSulju jlJi peiSkir i sveze mu na vrh jednu zlvu kokos. Svati kuru: »Kioliko 1:>i dmas korlst. Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane. pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n. a -katkada stari svat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena prednjeg di~jela ovna . Svt nastoje wodlm sto vise Sala pa se desi da i neka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatove da 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove i nece ici od njih. djevojke sil'()~. Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje »glavu za glavu« sto mu odvode kcerku. dok .d. ali ako BU roditelj. koldko je ovoa potrosila lrod mene«.5 novaca. do 20 n. . ad. Sada dovode mladenku i svati kaz. te neka mu nes1Joplate za trod.ttli ema. koja ne smije b.5 rogovima. Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&. »Vratar« smaura )~O'tkupljena({.n:. onda se u rrjih ne zad'rZava..tkuCa.!iJl:n ne daju dar. U selu Jabuci djever za. ali prt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova). U Velicu ptilikom te goz:be netlro nastoji sOOu. bicve.

a u posljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavo ike. sir.ahlm salama. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune . Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum.kuplj>ivati.sL.k pokriven okrugom« tV. ad nj€$.wita. 14'1 j 161) SpOrulnje se kovrlJak·kao oglavlje udate ~. Ka?)vaCima Marku Co"'~u.. i TvanuK1. Kazlvatl su ml naglasillda je nevjesnn kovr)jak na dan vlen:~rmja \>iO' boga. na redu za vjencanje. a u ZelO'vu lrum raz:bija casu. Mi'rku Badalu.1 Preko kovrljaka 3 mlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei.jio. 12Bl I u !mjlzlMarljane G~!c. U nekim slu6ajevima jengija klekne Ii: uime mlade traZi oprost.. Ud. Na dan svadbe mledenka je do prvog rata. Tumal! Idoierie . Prama BO'gl§i6evu navodu s podruejn Cetine . .a kasnijesve manjs. menutim kaziva~'ma ~ahvaljUjem naovoj pomoct. Aka mu ne dati'll. Ptlisrutni odgovaraju mladenki: »Bog ti prostija grdhe«.pala nam je rosa.. Jabuci i UdowOi6ima svat. Ci. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom.ie ~n ad 0fIQIP ~to . U Dugom Polju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur. onda sVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice. a u.rcl). u G!lgovorlma It @a1lCitihkra~ slo'-~"skog juga (dalje: Bogi~ic).i govor: nSvezlo ostavt pod mo3Ubi.amprostenje najrpnije u Baga.~ da udate ·Zene. Ii satdm pr:ekrsti sebe Ii nevjestu. pa onda u oca i. Odl·azak u crkvu U Hrvacama debelom diveru mladenla. pa cesbiti ugodna svakome«.0.6u.. Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdh blagosl'Ovi oprost: »Ja p~b.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebu N' SmOtri lulkulurll. U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenom vodom k6erku i po:reli srecu. 19B1. Medu·os1.tnlim -resama koje su joj padale preko ociju. u_ Udovii'lics i FiliP" ocit. oi.i cipelu. Zagreb 1955.. On je baci preko sebe i razbije.pelu obiono uzme 1Jkogod. ukuCani moraju dabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre. To se oglavlje zvalo ko» iIi kovrljak .ila svakcdnevno. za suneem i u Hrvacama se kaze da je to rad:isreCe. nosila. ne nose kapn "n~go mjasto nje kovrljil. r . 1903_ lz Graba. BogJ~ic: Guda. mlada ti je bosa! (Velie) Sada djever mora otk!upit.lednO·sam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__atal<.74 srr.Prij~telJu. nairne.. matere i u svih vas koj~ me slusate«. Spo. u Grabu. i~CaCvine.zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno. U listom se selu kaze cia nevjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kada nevjesta ide iz kuce. p. Ponasa] se dobra. Ostald kazu:))I Bog td prostdja!« U Hrvacama za sreeu svatovtma etave u dZep blagoslovljenu sol. Pravoslavci za naoposum . divere. . r. To Je protiv uroka. ka1. Dna je. Zaf(r~b 11'.. 1894. r. a otac odri.e. glade (Etnugmfskl muze]. ne-ld su g..5\1 ga udaje ~eno.a nazlvi1J1 i kruoQm. okiceno srebrom izla.t1. da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu·.36 U ostalim selima taka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu. T8Jk!oder protiv uroka u Dugom P01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodtie6e.o\'1 su tvrdili cia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjeru pJ:1ovjed. ne pusta] jezik priko 450 . posebno oglavlje. jim krovom i trasipamet drugu. JAZU.uvl\ici I ~ (kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi..i Sinjsloo kra.ine rodome.2 sela Grab. 1928.a. r 194. a desi se da jojSkiinu cipelu i 2-3 puta ~ on mora o!J.case i viljuske.

.jkownje. p. Svekrwce. kderli.pjevaju(\'J izgovorfla nia. tud.ca.kcu~spla _ ka _ na.192 Podinje AndeJkd Gugic (1942). dabogda je derala u grobu. 0_ . 451 .IU..-. . pjeva(!. Be~c) zapi- eeroe" moja. njezin rod.naprijed idu nevjestinrl pramoDi1 tj. (i a te_hi maj. ceree" mO!:a! sicu (.". tudu majku majkon zovt. II ~ )J\ )1 ~J---J ---. odi zbogon.176 Ii ~3' J.. Dok ida u crkvu Ebo _ gon 1. (). ell ti robu. Bez.lsi ~~Q'I~~ @g WJ"'~ ~I~-:-I _bJ .sto eeree). a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi. " H sky. .. _ .)_..r.'. donit (Pjesmu u selu RadoSic snimto sao J.ute jI"lbD li~~li&.. Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee. tudog brata braton zovt. oQ~O zabUJiom.WW~q4J!:#-'!~~ ~'iI~:If. nakon vjencanja i oni se vracaju kuci. . zatim nevjesta.. 'svekrvu <i svekrvar« Robu moju neoe vozit kola.ateje: Drag/ca Radouic' (l9JS) i . ku _10 po_ . Ostala mladenkina rodbina pratt nevjestu do crkve. majks.u seku sekon zovt. Osamcle:llet$odl~ja (·Snimio na kolut 203 J. Odj zbogon.' . __ Kad je pOsla. Mladenkini rod!itelj'i ne idu U orkvu d isprate svatove samo jedan komad puta. Paua 6ugic (1938)~ y CI _ glcL ne. ma}ka rasp/a _ Ka_ '(78/. '. Odi zoogon. ~&ilJ l~: . jon Je rekla: »Slusaj. tudog cacu caeon zovi. djevojke pooinju pjesmu: RADOSIC 1965. cerce* moja. sve hi stare u dva tavajola (ubrusa). a onda mladoZenjrina svatovska druzba..!! u Rado· 1965). uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa. .

stolja. danas 10-15 n.• te daje dm besplatno koliko god ill ima ikoliko mogu popibi. a mladozenjtna majka daje mubicve.:lS Kade. i pistolja. a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu. vjencenje je poslije podne iLl pos1ije velike mise. Kada svecenik blagoslovi prsten. pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije -drvene plosnate boce. i rnladenci oe bjezati . Dodu u kucu i traZe »nogu za nogu«.a3. a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kako bi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi. ako je nedjelja. terluke ili prsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurili nakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem iz pi. aka je iz is·terupe.renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ili tklogod od svatova juri kuc. Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne strane.Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma.goga. poga6u i cetvrtpecena janjeta. pogacom i vinorn sto je denio mtadozenja. zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje.i mladozenje. bu6no pjevali i jujuskali. 'I'rilj i Kosute.e cia je rnladenka davala svecereku maramu. U Kosutarna 1Zsvake k. camparna. a mladozenja mu da~e novae (za A:usill'ije 5 »vtorma«. Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos. gostionicar dznese stolove. a ne da ceka svatove kod. Jenglije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci.uce izlaze pred svatove.Kod orkve se poeaste prsutom. na njib postavi likere i vino . kada svatovi idu u erkvu Ili iz crkve.r~ gostdontce. mladosenia ga stavija mladenki na desnu ruku. a rnjestani drn cestitaju. U Olavicama je zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladenoima. Po Izlasku lz. Lome k. crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a. nece irnati mira ni sloge dok se taj katanac ne otkljuea. Otoku i Diemu mladez granjem i kamenjem zagradi put. a krajnjih kumovi. i grofJuljama sto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace). ako naidu k. a mladoeenja bocu vina. liz daleka. a aka je'iz drugezupe. uznose pice i Caste ih. a otae mladozerije im daje prsut.). sestra«. crkve. U selima Otok. iziduIz crkve nevjestma obitelj i prrjatelji darivaju mladozenju sugamanama. Po zavrsetku vjencanja mladenka daje sveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom. treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac. Tu ostanu i piruju 5 ostaumsvatovtma. najavljuje dolaza:k svatova i traZi mustutuk. . onda i on odlaz. Grab.jedan ad dru.i 452 . a navece idu ku6i. Oct posltiednjeg rata sve se eesde desava da i mladozenja. U Udovicicima. dde po mladu i da zajedno dolaze Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka. Itad svatovi k. U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenja treba da kleei na nevjestinoj traversi . Vj~ncanje u erkvi u orkvu na vjenCanje. ali ceSCe idu prije njih mladosenjinoj kuci »da vide gdje ce rim zivjetJi.d. aim su obavijestlili h • po mladu ti.pregaoi da bi bUa cVTsea veza u braku.

lni mtadozenjlne knee skocl s kola kwn i djever i tree do kuce. str.c opisuje svatove U selu POItiani ked Vrl!ike i 'kaze da je »na vratirna avlije leprsao svilen barjak s jabukom na vrhu.. siinunovi.za:k svatova.ado2enjinoj.koja je »prot.1. - Zorn.« i opisuje jednu nevjestu . a. a negdje se kaze same toliko da se ne vracaju putem kojim $U dosll. Matica lu"vatska.39 I prilikom kretanja svatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatovi idu naoposwn. pozdravl ih i pita kako 8U punovali. Ko§ute pred crkvom uTT"Il1u (Instltut za narod. Mili6ev:6.uku6ane prvinoi se vra6aju natn... • LOvrl<!i. a po davnom obtcaju svatovi 8U se ·imali natjeeati tko ce ga 'Prvi ugrabst. da se ne vracaju putem kojim su dosli. Svatovtizsela 1968. obieaju« pretekla sve svatove i ugrabila barjak. Mladi (!ani. a otac mladoZenje daje im vma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In. tj. poslije vjeneanja ddu kuoi ml. g svatovtma.4<l Na temelju vise str. okltiga i daje mu kosulju. nego da nacine krug u smjeru sunceva kretanja.nu umjetno. Poto: J. Zagreb 1965. a~i uvrjek mora pobijediti kum. 121-12:1~ 453 . PoroCica Vinci':. U VrliCkoj krajini zabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n.st) Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica. PdpOvijest. Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinoj lruci. Tako 11 Vinalieu u bli2J. " Dinkn Slmunovi6. U autobiografskom dJelu MIa did a nt D. a onda on uzme bocu s vinom i izlaai pred avatove.j-avtti Jola. 314-315. carape Hi maramu.

ia.tnologij a.rine a sluZio se jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace i Turjaci. stara rnajko moja.'1. 60. pozdravlja je i pitla. Valjen lsus·. N ova seJij a sv. srtavi ga preko ruke. Etnolagija.«41 (Prl born se Erdelj. .be.se malozadrza a onda . uosta1om. Mlada prilazi pragu koji je pokriven mutaporn. ~niil.. na kucnom pragu ill doceka mladozenjina majka. tu . KuluSi642 i R Kajmakov1C. . poslije su hekriti61ci preuzeli i poeivali se na njih S. »Jeste li mi zadovoljni. Veseli se.ol ot>i~aJi.Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje.Sarno u !jedn. poljubl gaill prekri~i rukom." serija SV. " Spiro Kuli~i6.alllovic poziva na str. svekrva mali i skropi nevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smokvarna.vunenom vreoom Hi bijelirn platnom. 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbornika gdje.ovine i tIS 'mactj e.4:J D 0 lq Z (l k s v a to va 'It.• . GIasn iJ!. 454 . Saraj eve 1958. a pone:kad i otac. draganov.ttnm c. dvord.ime posdpa mladenku i ostale svatove. SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom.jeva 1961. sla:bklisima i z. 0 tome nema ni 1'ijeca\.\.Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne. eto. medutim. Ponekad. 200. klekne na prag. orasima.. i U cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz goo 1965."""16. stoga drzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baS na vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu. Matrilok . ja sam yam dosla?« . bademitria i drugim vocem. vrata rim otvorr. Sara. Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubi se sa svekrvom. 22'7. rrioja nano stars. ·ji. VeseIi Sf'. dde dzminica tvoja.otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: »Ako je Sinjskoj krajini svatovi »obtcno najprije otidu zajedno s devojkorn izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj.Jau Liv!U. m lad of? e n ji nu ku6u Karla svatovi . 1:.6i. Erdeljanowc je. poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladendenkinoj ku6i. . ulaZii u kueu. Zemalj $kog muzeja u Sarajevu. odlaze sv. djevojke pjevaju dvostihove.wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino] k'L!. str. "Radmi:la KaJmakovie.Erdeljanoviceve tvrdnje o boj pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind.ulaze u mladosenjino dvoriste. a nakraju prekriZi gornji dovratnik.Nov. Herc~.od svatovirna usput. Erno)o~ks I lolklori$t1¢ic-a Ispitivan. set. Poslije toga mladenlea uzdma prostrrae s praga.\iskom polJu.kaz. I>rtilaZii svesrvl. dovodin tli novog gospodara. zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane.»Jest iz sveg srca sam zadovoljna« .idu mladozenjmoj kuoi\{. str. MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga. i 1966. svekrviee. za:tim sa svekrom i ostahm uxucamma.e joj svekrva i pozeli jooj sre6u u buducem z-ivotu (Venie).lni brak i rnatertnska filijaci. II ErdelJ anovt 6. G!:l.

a alko ne prebaei kueu da ce brzo umflijetd. nlje cotavale Bada svaroovii!iJduu kueu.i~e karnada i da se djeca mogu jagmiti. smokve i jabuke.>. _ mi _1 ni_ca- -+ d iuo. Zatim mlada izl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee. Dok SYi ulaze u kuou barjaktar. .se. Poslije toga svatovi 'PoCinju dovikivati da je nevjesta cotava . ne ulazi u kuru dok ne d&b:ije dar. a 1llklucam joj pruz. Kaze se da uzima muskodijete.(-ft-.bna jabuka koju baca mlada. I: .) . sjedajuza stol. Bezic) U kuc! mladenka sjedne. negdje baca jedino ona... U 56.F. Zaflfun mladenka liz torbe Hi sita baca <ijeal or abe. a u Zelovu kum. U Dugom Polju nevjesta shaw na ognjil%'e jabuku i bakru.sepava ill govore da je dovedena cotava ovca.J (ve_. . re_re (Pjesmu - . Negdje na mlada baca samo jednu jabuku. a Illegdje Ibacaju svt svatovi. reo re.se_li 5e) (oe.re maiko e mo : ja. okrene dh naoposum dva puta.f re. ne 1..t dJ.i ill i ona imala muSka. Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi preko kuce. i mlada sjedne izmedu djevera !i jengjje.d:a vdde da Il!ije cotavakasu: »Vodi je u kucu. sie..-. I tom prm. U Hrvacamase kaze da jabuke baca preko kuce za srecu.-.to.Re __ re. Mlada zaplese malo sa svekl"vOIlU. mlada ga poljubi i da:ruje bievama koje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom.jej . a katkad i razrese jabuke da bude v.. nekim druglm liz svatovske -drusbe i ka.. <iro:gdje kaZiu da I'nladen!ka nije vrijedna d.zat:tim s djeverom Ii.rkom postupa se T3IZJrtcito pojeddndm svadbama. najmlade dijete u kuci.It LJ . 455 .N. prvinac.aju malo wjete (obieno musko).u jabuku je zaboden kovani novae. I tie IZ. re.] snimio i zapisao J . To je kieena jabuka Hi kicenka . U Dicmu barjaktM" sboji pred kucom i Surbi. 'v e . a nema odredena pravila. Te_re} O. da je bila slaba eobaniea kad ne moZe daleko baoiti (Velie). Obieno jepose. negdje vise.

Hrana. U GaU caus u Im6i mladozenje poc. Sv3!tow nastoje da ga ptevare Va da netko 'prdje njega uskoci kroz prozor u kucu i onda prvinac ne dobiva dar.rape« i 'lead rnu dadu nove.To on stavt preko rarnena i 'ide. dimi Ii ti? RazOl"i' eu ttl dimnjatk neka te dim izJduSi!« Kueni domaetn odgovara: nRusi. Kad prirm dar. on ulazi u kueu.ulju. bolji«. Konaeno.2e: »Ja limam oipelu za prodas«. a presume ·kad mu dadu pijevca Hi kos. On ka. a danas su cesti pirovi sa 10-15 osoba na koje ne dode ni sva bIiz. yam kapi. Barjo barj. a . Za rnladu se brine kum pa ako Jeij je ukradena oipela onda mu 1.. to oSU stiari Ijudi sazadab. U Turjacima barjaktar se popne na krov mladozenjme kuce i zatakne ba:rjak uz dimr(jalk.)Dvi iljade«. Pir Na pi'! se sakuplja sva rodbina i s'Usjedi s djecom. Kum: »Kolilko ·tra~m~ re cipelll?« . Vice: }}Lonmna. rust.»To je puno. nakon dtlzeg nagovaranja. Kada svatovi udu u kucu doma6in iznosi vmo stare anima okoji nisu pozvani na ptr a skupili su se da vide svatove. udara po krovu raebija erepove iceka dar . MladoZenjma majka mu daje bicve ili rubac. Ipak muna kraju daje dar da prestane. on kaze da je bos jer su mu )~isk!idaIJ1eca.. aonda poone rusiti dio dimnjaka iIi krova.on sve odbija i :{rista fie govori. Tada mu iznesu raiki.i daje bieve.ni ga zorn u ku6u. NajviSe se konzumira razli· oi:to meso i vine. uzme stap i torbu u koj1oj drzi eipelu. .ju ali ne prima ni to.jelo svatovl nazdravljaju jedan drugom i wade noge. Malo se razld:kuje podatak iz Dugog Polja gdje prvinac nosi barjak i ne ulazi posljednjt u kuCu nego cak skoci s kola u Mi'Zlin.Uku6a. terluke i kosulju govoreci: »Nemoj v~se razbijat. usvanict.i. trdba ovo popraViiti. to j'e dobra. Oni su hili dobri majstori«.zakljuca vrata i ne otvara dok ga ne daruju. Napokon mu iznesu bijelu kosulju. More ti se priladit.taju: »Da l' to traz4S?« On to §tapom u:zme i baoi dalje: »Ja to ne trebam«. On viee: »sto ono diimi?Ti'iba ovo otvorrot. pa to je sramota za nase cilo selo. celcicem razbtja crepove na dijelu krova Iznad ognjista.ktar raze prsut u komade dobacuje svatovima koji se tu skupe i gledaju. a u Kosutama pirovcaca (otao mladozenje) daje loncini (kuharu) prsut i loncina dobaci prsut barjaktaru. Toliko td 456 svatovr nastoje ukrasti mladenki cipelu s . gdje je krov najni2li.a rodbina.. nose mu Jela i pica.mje ·:razbdjati sve oko sebe. je tom priloikorn razno- se razm. Ree de narn kako ne voddmo raeuna -o Zenama(L Onaj tko je ukraoc:i:pelu obi6no se preobuee u staru robu.j kuee i troi u mladoZenjinu kuru . UZetovu kuru.i tu ga ostavrzaeve vrijeme svadbe.a. Kada ude . a ukucani mu daju vina pagazalije da mu bolje raste . u 'k!ueu.katkada 58 Ii nagarsvd po lieu. Uz . Najvlse vrsna ri irna je u izobilju jer nmogo toga pr. Za salu mu najp·l1ijedonesu nesto robe I 'P.iJpremi mladozenj!ina obi· telja dosta donesu ~i svatovsk.« Dok on lupa mladcsenjina majka donese mu . pa se znalo naci na okupu i do 100 osoba. aM. KuCa.citle 'sale. barjaktar uevrsn bCIJrjakna krovu. U mnogim selima barjaktar se penje na krov kuce. da ne <iimi.1 selu Bitelic prigovaraju: »Kako te nije sram da ti je nevista bosa.. ja 6u napraviti drugt.

dok nevjesta ne plati otkup.i·terluke. Dat 6u ti illjadu{(. Osim toga.ne vrida.Evo.o. pa je ne pusha samu ni na str anu .spastti i 'iskupitL Najveei dio igara izVodi sed:rUgli. sva. Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgoniti vodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup. azaabIrup daje Caraipe.IlVIlO prsute.gazdu: ~ Ej.o:!. kao da ce ga gurnuti u vatru. za 'ranu i obueu svojoj druzi11'i. .. Svekrn silom dovedu do ognjista. pirov caca. svatovski stfarjesina. to najbolje od:govara . i pri rtom. Ovu jsalu svatovi ponekad izvodeI vjernijepa i opasni'je za Zlivot svekra.sakrije barja:k. barllaktar mora ·plati. 'Do stavlja na vola. baoe saku soli u vatru da pucketa govoreei da je svekar uSljiv. KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke.ku6ui pooaste. A:lro tko od evatova ukrade .:tovi onaik:o Imko rim.dok ih ne umi!ri smokvama i rakijom. obuce rnladu.. radi otkupa. »vola 'je izvoddo start svat. U Grabu.ti otkup da ga dobije nazad. Lrm. 45'7 .god 1966.81:1e gaeuvaLi. N9Jkon sto [e darovan on vraca vola u stalu.rali smo mi vola. na strandce kola nataknu . te kurn pIati za cipelu i. U Brnazama pastavega na kola. te i~U ukucani. U!jutro magare okite . Triban se [a starat.da 00 s njega padaju usi u vatru i tzgaraju. Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu. sIuzbenika Muzeja u Sinju. 128 gra& SlI:ija. a to cine ca. eilj 'vola' je da start sv8ltl izvuce nesto od neviste... str. I okouce.45 Ponekad svatovi zatvore svekra ili mladozenju u nzatVQT«. str. daga ubtjemo nema se Eloa jist na piru. nego odredi da je 0engija pratt teuva . Ima i' goli' . FolltlOl'Tlll' . On donosi na g. za kaznu ga nagarave i poSa1ju rkuci. Otkup mora piaCaJlli. obuku mu carape i vrate ga mladoZenjino. Za vrtjeme ~ih sala a i cijelo vrijeme pita nevtesta mirno sjedi zajstolom. Zvao bi . kako je zabiljezio N. dapokaze koliko i:ma hrane.radeiz stale magarca ili konja.usu i svakom koji nepristaje na tJroSkove seo ih dru. -Ima svega! A nevesta donosi move . osim cipele.i ku6i. Taka se nagadaju.lik. pa se zato zaotudenu osobu i kaZe: »Sidi za stolom ko mlada nevesta«.« Qnda ih uk:u6ani row .mlada ·i u slucajevirna kada svatovi doved. U Hrvacama netko od mladenik:ine rodbinedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i 1. 7&7. rlr. 47. svatovi sakrtvaju -' »kradu« i s. na taC:ke -i mpale pod njim malo slame.« Nek:i pak ne traze otkupa. On bi dosao s volom prid kucu. Vo je otkupljen«..1aamuaO~ Ro!1n. marame iIi voce.ma: »Slabo .. Lovric donost podatak da svatow stave kuma. INU br..p.. ktuh.u neku sobu i ne puStlaju ga dok on sam . patio Oine pojedinri. pa treba i to kum otkupiti i vratitd nevjesti.i bosi' i gladni'.u . dan pita.u vola iz stale i prijete cia 00 ga ubiti. doti. ponegdje i mladoZenju koje je :mIadenika morala . Ali ako onome uspije »)ukrasoi« magare.zelenilom i papirom. Nik. Na svatovirna se eestol~pali10« svekra ili svekrvu.barog svata 41i njegova vola. Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje.mukurzown'U koju OOIpale i tako ga voze U ikoliima. vmo. Negdje »ukradu« kravu ilL vola i otjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan 'Cir'aZe otkup. slatkise i pice.da se obuju. . Nemojte taso 6uvat<i i mladu. Aka ga ukucani uhvate. Sad pirov caoa dokazuje da ima svega. ukradu i braversu iN pojas.Stvo propii3e. ·ali JlIije strogo odredeno vrijeme Izvodenja.

ali ne tTaZimO uzdarje«. Prvo je na spavarjjei:Sao mladozenja. aU nevjesta.ill nevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i1Ji picu :i sl. nadu neoije magare. Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0. a onda netko od svatovaizi.~. znak je za polazak kuci. Isto je i mlada sposobna i do godine imat ceeina Hi kcerc(.e pred kl. Muskare su najeesCe obueene u stare krpetJine i nagaravljene po lieu. zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 za Zenidbu. lscrpari. Dobar ces bit. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom.enaca na spavanje.ko i svaeovt garave jedni druge Hi nagarave mladosenju. Kasno u noci svatovi se razilaze kucama. Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu postupajuCi kao prijatelj. aka prtpadTri. Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost.jprijepita mladozenju da 1i gasto boh.u staroga svata prze »jer im smeta«. onda se masklitaju. Nekad se donosio jedan tanjur i kako [e mlada dala kome dar. Pregledava i nevjestu i pita jesta je boll. Garavljenje 1iea u svadbi se cesto lzvodiradi opeeg smijeha. ukoliko domaci nisu predvidjeld. se. Na.jceSce mladD. sto prisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare.. uzme seSiJr.Snje vnjeme to se :viSe ne Cini.6i koj:i msu pozvani na svadbu.iu na uz:ttke prve braerte noel.ll. en· Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare koje izvode razlici!te sale~ To su na. naocale. Bonifacic RoZin u prnogu: N arod n a d r am a i i g r e u Sin j s k 0 j k r a ji nod . sretan«. Danas u b6ga. Poslije toga opet prju i nazdravljaju. Kazu tkako su putovaH pa je magarac »obosio: (1zato nevjesta stavi terluke na rnagarca.pa tJa.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tz mlado2enjline kuoe magare.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po1&Za:k mlad. pa se s njom dugo ne Sali. U Zelovu. iIi barem diD svatova ostaje do polaska mladenaea na spavanje. I tom prilikom se Izvode razlieite sale.ldm:a" SvatoV'1ivieu: »Nevista.lC-u. da svadba tlraje. J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom. To je zavisilo 458 .avljaju i 00laze kucama. Kad se vrati stoIu »doktor« obavijesti svatove: »Pregledao sam mladozsnju. ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjske krajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost i to pojeddn. U dan-a. Ako mladenka poone dijeHti darove svauovima. Tada se pjevaju pjesme ilJi govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira). onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za rOO. a ozbilJnij.u da su do§li 5 putovanje i mole da prime njih i njihova druga ns konak. sutli i . Ka. Irnat ces dice. vee su aemani dosli da idEl's spavat: c.ok!it11e ga crvenim i zelenirn vrpcama te dovedu u kueu.tll_jim kucama najave: l)Md dijel1mo dar. dva do tfii dana. opts xobuvanje magaracas i drtigili svadbenih igara donosi N. pristupi mladozenji i rnlado] i povede ih u sobu.knjigu i olovku. a za nju kuma Hi jenga.z.a onda mladenka.acno. uglavnom. on je stavJo novae na tanjur. Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr. u tluk.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i. a mora ga 1skupiti rena prsutorn startm dV'iJe goctine.stid!i. U nekim je 'slucajevima za njega braaio oprost kum. konja Hi vola. U vecini pak sela svatovi. a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo i pice i da ce ih rado primitl zbogsala koje izvods.

a on pokazu]e jengiju i kaze: I>Evoje« Ona sjedaza stol i prrovanjase c. djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1§e svadba koji svuda dt2e zdravice. nastavlja. nema je. r\q>.89 . Svatovi pilia.va jenga da skida. ne hi vas ni zapala« _. BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja i s1. spomin.511. staroga svata . Ivan Ujevjc. pa u . oglavlje . Uz male varijaate oprost se trait najV'i$e ovim l'iijecima: »Molim oprost najprvo u Boga. 1. Prisutni 00. 459 ..II' U Otoku. Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli. ako mladiei uspiju ·ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavati mladenci. lupaju im po vrabima i st. mlada iill tkogod za nju tram oprost i onda ona u pratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. nevjesta daje kumu kosulju Hi sugaman.najvrse 0 tome da li su mladoaenja ill nsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi. rnladrci zvone u zvona iii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce. lNUbr. (Otok).aJ. ajde. moglizvoni:ti kad mladenei Iegnu. a uzicu provuku . f'tr. U vecint sela. utekla je.je: Boliltevlc-StuHi). I. 5f15--S96. svatovi bt izisl! pred kucu i vikali: »Di [e.a hi.ko je neudata.:rajine (d.kada mladenci idu na spavanje. govore .1i je postave kako drukcije d.:2:enldbenitibi¢aji. U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladenci pecenukok. Ujevdea o Zeni. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: »Ubode bik Iunieu«. Taqa uz isti 1J~kst.svojih starijih.. U tome katkad sudjeluju isvatovi. U Citluku mladu vode na spavanje kum i jengija. U GitJlulru.. 161. 751. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut.krunu I. .FolklorSinjske !:. Ako za njega kuru pita oprosti. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca se u prostoriju gdje susvatov:i. H kaikro to blljeZi. biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznost kuma. 27).a. go¥ori:»Prvo pitam u Boga prostenje paonda u tebe za moga kuma« i 81. di je. knj.j traZe oprost. a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobe mladenaoa. ZN:2:0.ju kuma za mladenku. pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza.kroz pod ri. da bi bude valjala. MLadozenja odlazi na spavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje. Jedino se u vise sela potvrduje i u novile vrijeme d'a kurn odrijesi nevjesbi traversu.ti.ju: »Di je. str. kao i mladoeenja. stavlja je sebi. Iz tmoesko i V'rhgorske krajme II Dalmaeijt. mladdci riz sela lupaju ili zvone oko kuce.dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu. U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodile i da su nestale poslije prosloga rata.. rastave svu postelju. No i Fortis vee onda naeorrMje da se tID cinilo II pr 0 slosbi.. str . Podatak I.. pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja.os. onda ga svatovi dozivaju i pit13.je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: »Ajde.govaraju: »Bog 1Jt oprostto« . Pri tome mladozenja klekne pred roditelje. bill. a mladenka mora od n1ili otkupiti kljuc. kako smoprije opisah. posto su mladenci Iegli.ie Be da svatovi »pale. Forbis za ostalu Zagurru . U Hrvacama nakon lijeganja mlade. a svatevi ostali i dalje pirova. U Hrvacama kada joj odrijesi traversu. Karla madenei legnu. " KllI1M6 cv.. III dJo. nema je!« A aka jetu nevjestu prije prosto neki mladic (kojeg ana nije htjela i. a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi«. slatkisa 'i pice sto .

odmah kon. sugaman i ervenu vunenu totbu jer je on njoj pred polazak na vjeneajne darovao eipele. sapun i rucnik da se svasovr umlju.i1a pepeo s ogIljista) ·i nalozi vatru. kucama na spa.i ppije nesu dosli rut red. Najeesce BU to bile oetiri jabuke koje je postavila na Cetiri straU'a bunara. a onda se nas1lavlja piti i veselrtt.1to smeee po podu da nevjesta i da V1ide 'kalko radi.1i 'koga posjetttt. iI' g<l plata. a ako tlko spava ona-ga probudi. Na odlasku nevjesta opet daruje svatove. te rakije i to stavl na "bI.govaraju da to rcije dosta ni za vodu. casU one koj. nego se samo jede. neke :pIDije spomenute Igre iko'je se u neldm selima wode prvi dan pira pdje vecere. Neki svatovt odlaze sV'Oj<im.jala ks. svatovi mu pri.ri. -a tkadl!kad . za nju Hi starog svata. Desava se da se pojedinae mora umiva:ti ponekol. upo-zma. a kamo Ii za sapun (Zelovo).a zensita iz mladozenj. a zatim mete kucu. a napose kuma kojemu daruje kosulju.je nove sus] ede . Djevojke kOje je tom pri1i:kom prate. cesto .. dar domla.j. IiI' ga VTaPi.. pjevaju: Mlada nasa. baed ma jedan tooJur nesto novaca time placa trod mladenkin s110 je isla po vodu. sbo ana mora otkupljivati. a prate je i djevojke koje pjevaju. a oiIj [e svth nih igara da se lIZ salu od mladenk. druge nagarave eadem pa onca prigovaraju k~o more. Tom prilikom mladenka je u svtm selima Sinjsike .r. vise obieaji. Kako vee ustanu mora uzme "Doell S rakijom . Katkada ubaci jednu jahuku u bunar.e. nt2lilaze.z1i. tizvode se i se ne odriJavajunikakvi NaveeeS€ svatovi 460 . Kad je uredila kucu.kasnije nade. te pjevaju razlicrte pj esme . Izvode se razliCite Sale. Kad svatov.. pocisti pee (nekad je ocist. Osrm toga.ada ostavua na vodi i oni. Tada piju i vesele se. pokupe darove .1 opscenog sadrzaja. a uiutro rano opet se sakupe u mladozenjmo] kuci. Tk:o god se umije. UBma· zama susjedi daju nevjestaneseo novaoa kad ih poeasa rakijom. Karl se mladenka vraet s vodom leuoi. Poslije urnivanja sva>tovi JOOu.i dde u susjedstvo.tim svatovi jedrU.nimira. U dru:Ze mesti ne'lm svatovt.ije Hi zaoveodlaz] s posudama po vodu. Nakon toga rnladenka pr:irpremi vodu.kav dar na vodi . Tekstove tih . neviesta ih ispratJi di.· Za. najviSe »krada« stoke il~ m1adenkme odjece ili obuce.dobije otkup .i dan. Prvi dan po vjeneanju mlada ustaie ujutro prije izlaska sunca. ora bacaju razlic. U pratn}i jeng.ma.igara donasi N. dobro za6epljenu bocu s rEhk~i-omubaci u izvar iii bunar da je tkogod . a nekad je Dna poliJijevaIa. dok su se umiyali. Kad tkogod dade malo novca. pije d. .dna(( (Brnaze)..krajine ostavI. Bonifaei6 Rozirl U vee spomenutom prtlogu. Svatovi »pregledavaju: mladozenju da Ii je zdrav poslije bracne noai.vanje.!ik:o puta i svakii. ill za mladozenju !i sl.ne kuce i kazuje joj kama treba iC. Mora ici rano »da bi uvlk hila v.6ite[gre. a ako svadba traje joii koj. tako p:rlja:v biti medu svatovima. casbl susjede picem i smokvama. i drugog voca.se .a izvode se i druge ra. Djeca rano ujutro dolaze pogledati Sto je rm:l. put platiti mladenkiza to. mlada njezin:oj pratnjti dde koj'.na bunaru Ili na rubu izvora. jabuke. nosi na bunar slatldsa. odlaze.o puta. tPonekad djeVojka..

a prema dogovom. a majka baba. Nevjestin brat je mlad. Ponese jelo i pice pa kod crkve casU svu rodbinu. Neki i to zovu na mil' iIi na prelo. dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu. rjede i kasnijih godina. obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdh sela) Imaju odredeni redoslijed i posebne nazive. Mladozenjin brat je nevjestin dive:r a sestra zataroa. poslijemise idu.e rodbine.zR rodbina. svekrva 1..U iduOu nedjelju ))Dzvode« mladu u orkvu. te ostaju na pretu. Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemh Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku . Muz nevjestine sestre je mladosenji badzo. Did· i baba zovu rnladosenju zeiom.grotutje od oraha s jednom velikom jabukom. dolaze mladenkinan roditeljima na mir mladozenje. jos tkogod oct. Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucu mladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k. Obieno mu to daje kodcflkve ito.e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO. donesu irazli6ita jela i pica.lada . u prvom redu svoju.1 slatkiSe za djecu.k'Pl'ije dogovore. a njih dvojica se medusobno ZOV1) badziCi. Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dviju obttelji. 461 . nairne.jer u vrijemelrorizme nama prela ~. mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku . do kasno u no c. Uz mladence u pm pooje. ugtavnom.da. djever i elanovt b14i. Kada dodu u c:rtkvu. nevjesta poljubi svekrvu.neva ili snasa. Ako nj~i zele.kolijevku. Svekar i svekrva zovu mladu nevista. SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu. ali samo muskarcivDonesu '~ao i mladenci jela i pica. Mladoz. Nevjestin otac je mladozenji did. a u gubici mu crvena jabnka. na mjesto 'koje joj po muzu pripa. Za ovaj se obil~a. Ondje se to odrZalo i do danas i zato cernospornenutt sve te po~etle . vina. roda. Dva dana ka. kko je mladenka !z daljeg sela. voca i razl!icitih slatkriSa.Prvo dotaze vee nakon pet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima. U VinaM.oZenji sura. Nose za dar pice . Dna se oouce kao za svadbu. Kad se rodi prvo dijete. MuZ i .enjin otac je nevjestin sv~kar. ali u vecim kolieinama.aoa. njegov otac.ete njihova u.snij. Kailk!ada ih bude i dvadesetak.6u ti. . a sestra soaetika. ovna neta}mum na raznju. na prvi Bozac poshje vjencanja. narucak u njezin novi dom. a majka suekrca.ijepo:k. jaja. Zena mladozenjma brata je nevjesti jetrva. Paikije.t ide dj ever .00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima. U Sinjskoj krajini cesua su i medusobna darivanja.. Dones:u peoena ill nepecene.ne smije se pjevati i veseLiti. Dolaze obieno u subotu i sobom donesu pogaeu. i prlje. 'I'reba ga. Ugrugll subotu. obaviti pr. kum. onda ona s mladozenjom ide u pohode svome rodu nakon 5-15d.

Neki udovct nastoje udobrovoljiti mIadiCe i nose za 'zaStitu. 1.jme macajna su dva izvQra '0 otmic-i. Fortti.KPnrtamlnov'C.rzati pa se rastavi. str.. i dalje trube. no nebt je dao rod zanjega«51l Za pod- vee di:jelove Dalmatinske zagore nego na Smj:sku krajinu. Stvarna ill priV'idna otmica bila je.spomenutia djela A. 32(). On navodf: nMnlogi: su po Dalmaciji i otimali djevojke.ja n. no svi niegovt podact Vis·€! se odnose na ostale bl se zeniku smilila djevojka. st:r. 2:Wje. u blizoj iIi daljoj proslosti pozna. ali su mu odgoV'(H-m:»sta. . pa: je ooradufemo posebno bee obzira na ueestalost te pojave u Sinjskojkrajini. Iscrpan opiSotmice u da.34). takav je obieaj!« a nisu mu mogli pomoei.!'8·du: VesPIt CUlinovic. kada trube u vmo ·i jeIo.la. Pettera koji -spominje otmicu. Ako se Zenio udovac udovieom nisu trubUi. Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovorio vjeneanje pocinj.ju u klepe iIi stare posude.Rasporede se po razl·i6itim mjestima u selu i trube u volovski rog iIi ustaklenu broou te l'Upa.be.z it i j e. .i podatkeo otmict dzvor narn [e i knjiga F. uzjasu na magarce pa jure oko SV8JDOVai trube. nM'Oda lu~osl"'v:lje. 462 .wJeste li196. Olndc3 k"o kOd. Razlozi za otrniou mogu bitli raz1ic. Tragican zavrSetak braka izmedu bogana udovice lisil"omaSnog mladica.sa (bHj.. 2).lma. donosi Gerasim Zelie u djelu .lmattnskoms isprositi djevojku i tro§iti na. do danas pa oak i u samom Sinju. lupaju i ZVODe te Okiue razlicittrn blizini njegove kuee. Naroei<to mtenztvno lupaju dck udovac ide i vraeaS€ B vjeneanja. ali oni premda prime cast. trube neprestano dan i 11106.tu u veome naroda.Ilik stroma bio i ne hi mogao po obicajuda. Za obieaje Si!rJ.i I.jskekrajine .. Jos neke autore i podatke 0 o:tmici ~iznovijeg vremena spornenut cemo uz 1znoSenje grade o ttom nactnu sklapanja braka. kad hi 'koji re. 44.u tIUb~. Lovrica (bilj. Ta. 27) . III.Vjencanje u d o v ca ili udovice U svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obicaj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca djevojkom ill udaje udowoe za mladica.ti. SKZ. a uz to vooma dobar opis odnosa citava sela prema tasvu praku donosi 0. a to su . Disretacija (Gerasim Zelicl.. II: tt2-1l4. svatove i jnrove: ill kad moje Sinjske kra.pan bez vetikog slavlja.49 otpacima kucna vrata . cemo. Jedan udovac iz toga sela obracao se rniliciji Otmica Vee smo spomenuli da je otrmca izuzetan slucaj sklapanja braka. knj. a taj je brak obieno slt.tinskiln krajevima oct 5rOOine XVIII do poeetka XIX st. bilj.jse obiCaj Od'l"ZaiO dj~lomiCnQ d. Nekada sou znal~ toliko trubiti da udovae ne maze vise iz-o. 39). Sirnunovi6 (v. U Zelovu trube. Simunovicu »Mladim danima« . IT Citluku se ti rnladiei rnaskiraju u vrijeme svad. Prom a ..iru_ Najcesce se tocini ako toditelji iz nekog rasloga ne dopusuaju kcerci da se uda za voljeul\ lradi<j<malni Beograd-Zagreb obUk ·pr'bavlj!l:n. a od dana vjencanja.

ka otmice: nasilna i dogovorena.niti su dva oblJ.i realnije da se ljubavt zavrsavaju otmicama sarno u slufujev. :m.:na. sarno da se 'ne hi estvario plan roditelja. kad bi vjencao u vecem broju sela . dok BogiSi6 spominje da je uzrok nasilne otmice »bio prC'ija ili drugi interest. Mozemo konstamratli da se dogovorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga. Mladie se dogovori 5 djevoj!rom da ce [e otetd od njezinih roditelja protdv nj'ihoV'e volje a ponekad i protiv volje svojih roditelja.§tva. !itr. Drugi razlog ima ekonomsku 'podlogu. pa se pribjegava umicanju djevojke da se iza toga. str. nego to uvjetujeop6j rwpredaik dru. Nasilna otmica danas gonovo ne postoJ~ a rijeuki pokuSaji strogo se kaZlIljavaju d pravovremeno sprecavaju. 191.z.otme.i vece . Otmtca . a djevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiada i s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne . mladica. Bo4.. ser. S druge strane neki kazivaei smatraju da jre u selima istoeno ad Sinjsk!Og polja otmica sve oesea pojava. Oalje Forbis navodi da djevojka odredi vrijeme i mjesto otrnice te »da to radi da bi se oslobodJila mnogili prosaca kojima je mazda dala izvjesna obeeanja«. U proslosti se nasiJna otmica desavala u slucajeVlima kada bi djevojka odbila zaljubIjena mladica (. prosvjeclvanje stanovntstva te jacanje vesa s graclskiim . ali ua zajednicki sporazam.aca. "LovrIIi.mpe svecanosti koje se prema tradioiji i obicaJima provode prUJilkom svadbe pa se za:tJo i k:aZe u selu Cetint kod Vrlike: »Otisla iz Caska. dnik ne zna natko ad djevoj6ina roda: Od starijJh pI'Iim'jera mozemo spomenuti Portisov prema kojemu seu Morlaka ljubavi 6esto zavrsavaju otmicama.mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga .» Dogovorena od:Jmicapostoji i. " K:ul!~i/i (v.5'~ Lovric tumac. brzo nestali.. Tako Isto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu ulogu imovinsso stanje mladen. U Smjskoj 'krajini zabiljezena takvu dotaricu«.bilj..materija1ne iZdatke«.53 Da otmlca us spora"I1ogll!~. 113. Time se izbjegavaju sl. pa makar . vece blagostrunje udajom k6el"ke za bogata.jru da ce on iZVTsitiotmicu. <ianije troska: DanaSnje stanje tradicije otmice poka::ru. danas. ida ne pos-toji nasilna otmica»jerzene ov·ih krajeva po svojo1 snazi obicno malo zaostaju za musaarctma«. Taj podat<ik trebalo hi provd je. i da su brojlIliji 1S11lcajev'i anas nego prije rata.i defektna. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajini od prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanja obica.j:e da ana polagano nestalje.ima ekonomsleu podlogu i u sluCatievlma kada roditelji zele osigurati svojoj kceri. eta nije bogatij!ih seliaka. ali :se ne moZe reci da jedino ostre zalronske rnjere 'utjeCu ina nje~o nestajanje. pfsmenest. koje bi mladosenja prtsvojio.iMmu se svidjela pa ju jeoteo bez prethodnog razgovora).Ja I da bi obi6aji.inia kada postojizapreka za sklapanje braka i da se otmice ne poduzimaiu bez sporazuma ooadviju stira.Zivowm. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t1ra. 463 . indirektno i sebi. U vecmi slucajeva mladicevi roditelji zna.

eli bogwu3.oi donoet i G.inju.a i 51. . nerado govore 0 otmici i smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C.8 njime. a. Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svim selima. da roditelji spreeavaju udaju za voljenoga mladica jer se me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima.~5 U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z. U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq. a bijaSe i. 121 nek. Dobiva se dojam cia su stan<:lvn. ru.K:. a u nekim slucajevima odrZail1a je . a to je bilo cesto U srinJsk::im selima. u samom S. pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv<lea pitamo za pojave otmice U susjednom selu. a naposon P'I'ijateljstvOm .tj darove koje je primila.1 djelu: »La Dalmaz.. a pl'1ije par godina desila se i misilna otmtca. uoci svadbe iliCak i na sam dan svadoe. str..o i ()na«.51 Podabke 0 dogovorenoj otmi.]spii:la.a'izgled.ko psova:ka i prrjetnja. Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakve posljedice za svoj 00.sta.m. djevojka odjednom. l'Odf. Oprruvdane lsu pak otmice u slucajevima..zeli poei 'U neko zabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udaju u bog81tije selo.91mu. Mnogi kazva6i. ako je lijepa 1. odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznaje i za kojega hi joj roditelji isto tiaik. dovrsila se ona buka s nekoli. U vecmi slucajeva uzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl. 464 .ici jednog sela vise skloni otrmo.o dali privoluza udaju da ill je pirtala. Ne pruza lOgliooo opravdanje otmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka. lb'j d. dok se u susjednoj Vrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku.zi ni tJo. no to hi b~o zadatak posebnoga statiStil!. Wise i.jevojka ne . I>tr 142". umaknuti -umaka je divojku.Pupljeniu novije vrijeme pokaruju da je nsstlna otnnca postojala i pruje. dota joj je pripremljena.. svadba vee dogovorena i pdpravljeno [eio i p~6e. iIi kada d. joj brak . Hi smatraju d:a je siromasan i slab gospcrd. ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1. dopustah. osooito sta:rti. kog istraZivanJa.24 .z Lipica :ka..ma rnladica.zurn nije l'ijetka.Skd.nov:l<! (v. Modr~eh.. '1. »Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji ni rijetki ni cudni.aJr. bog8lta urnakne i po nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta. kao sto bi bilo potrebno da se u selima .pak dosta odr1.umicanje die»oike. a. S:imlUl. treoa jedino vrati..iau Torino . i usts- keem .'Ovic u pripoviJeci R u die a: »Oteo je silom nekaki momak napovraeku s derneka u pjano doba. 355.Xiiteljei rodbinu. .'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioa pO'tpuno bezirazloma.tu i. str. 1.ROffia 1892.siog stoljeca).ji. .steni mladic ne tra. ali je intervenci:jom milicije djevojka oslobodena. Q26_ 3). Petter. U'aiko ce. dok su u drugom otmice rjede. toditelji djevojaka danas su ernanciplran! i sprelmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk.i do danaste da otmiea Illiije. jedan sluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU. bllJ. Ii tesko ga je objasniti..e.. 0 nasilnOj otmiei govori D.telliri. a rest{) napu. Djevojka . PO' nelcim :kazivanjima.aIa na ovom podrueju.. Jedan slucaj zabiljezen je 1966. i da su ondje otmice cesea pojava. potvrduje -i Petter (polovica pro. rnladica nego lJjeZi s voljan:im.i velike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena. «56 Podaci pl'i!J. na str.

koja je jednom oteta. grbavca) jer ce joj i dijete biE nakazno. pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Zero a:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo.la onemogucitd otmicu.I'o osudila. aako pojede orahili badem blizanac (dva plods.jer ce se u njoj smotati dijete i tesko oe roditi. S obzirorn na sve te cinjenice otmica. Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo.ad pozeljena 'zeOijeg pecenja :ltd.. vrata crkve do oltara.ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete . Aka trudnica osjeti 111ti:tiS nekog jela. pa se u Velieu kaZe kako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg30 Narodna umletnost 465 . tres.nja (aooja u proljeee postaje izraz. ne maze se vratiti u rodi1Jeljsku lcucu jer bi je okolina ost. postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pridr.novi postotas. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispovjecUti. kaze se u Glavicama. a uz to je i crkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja. Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oe jecmak (je6mica:k) na aku. Gledanje nek. otmsca na uk:upan broj sklopljenih duzem vremenskom perfodu. voca Hi piea. premda su zakonske odredbe bile stroze.5 velikim ocima . odrsala bolje nego 'igdje na podrucju Hrvatske. Ona ne smije nosite teSk. Ako [ede zeca dijet. balavo. brakova u jednom Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslosti hila brojmja. OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJE U Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojima je eilj oSigura:tli zdravlje i normalan izgled budueem dijete-tu . akose i pokaje sto je to uCiniIa. voce ill kakvo god jelo. kao etnosocioloskt problem. Postoje i jela koja se ne preporucujutrudnioi. . PTsut. Uz to djevojka. skupa spojena) vjerovalose u Velicu da ce roditi dvojke.kve majcme..elji. a ne ostvari tu Zelju i prttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela. je netko umro. Taka ana ne smije Iest: puZa jer ee joj dijete bit!i.Hdje crvena) . Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudi koji imaju po sebi oznake ta. Zbog toga.na budutern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelu tijeLa kojega sa majka primila.zelje: grozd. ukucanl ee jaj svakako nastojact udovoljiti 2:. a irnat ce 6blik i boju pozeljena jela. Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka. zeeija usnica .e stvart i ne smije proci preko procipa . vjerojatno. No i samatrudn:iJca moze biti nosilac zla. iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svih pmsutnih.'a da bi ill kazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu u Split i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od. kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQ brecalo kao da.e ce jOj biti drecaoo . zavreduje posebnu psz-nju i jos temelj:i. ill :sesjetli pa poreli Imkvo jelo. U uelQjm selima. Zato je razumljlvo da je poneka djevojka s apatijom primila i nasilnu otmicu Ii javno potvrdila da je hila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u rodi·teljSku kucu.tije istrazivanje u Sdnjskoj krajini jer se ondje.zavati. Otmicar >i.

junak i da ce brti »znanstven« (ucen). a to slavlje zovu pir. Dijete se krsti 3-14 dana poslije poroda. dok drugi podatak jz istog . ZatfJ ima trudnica koje ESe duze vremena stan i priceka:ti da se volovi okrenu U oranju pa da prode iza njih. a ako ima wok trbuh. Kada kum sa krstenja donese dijete. .Ak. praznovjerja nego liz uvjerenja da :de takva knpeljzdl'ava .. Kao prvo jelo rodilj... Ako ima pjege na Iicu. Ihid ..i da Jaea misiena tJtiva. majka.i. . Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta.{(· rodalja koja rodi I musko dijete na neki na6in je prtvilegirana. 1~5.. Lovric tvrdi da su zene prvih deset do pennaest dana svaki dan djeeu prale u hladnoj vodi.59 Kad zena rodi. Donesu jcij manestre s jajima. a ako j:oj je cisto lice biti oe musko.!\ mje u nasem terenskom istrasivanju u Sinjskoj kra)jini nigdje potvrden. Lovricev podatak da su Zene radale uspravno stoleoi i vezlici se 0 gredur. Ibfd.sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijete rodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. a zatim dolazi u posjete rodbina s darovima. Obicno su babine U nedJelju.• . Neki kosuljteu odmah zakopaju. Na krstenje rnost babica iIi zena koja je pomogla pri porodu i kum ili kuma.te malo. U Sinjskoj se krajini kaze: »Rodilo 'se dite« a za zensko»Rodilo .i oprostila. Neko se dijete rodi u kosuljici i kaze se u Hrvacama za to dijete da ce bUli jako. poslije poroda . a govort se da su je nek:i.rodi rnusko dijete. Kum uada dariva babicu noveern. rodit de musko. govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunaju datum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile i na putu. time se hran. a za kasniju djecu rnanje. a ona njemu carape. Ako se . U starije se vrijeme to manje slavilo nego danas Kazivacica iz Hrvaca A.se po (pola) . Ti se posjeti zovu babine ill babinje. U pohode dolaze samo zenske.z..o je bio teZak porod na rodilju se stave mooi svetaca.nuti u jaram. ~tr_ 67. !~5 . kaZe se da ee roditi . 466 .ensko dijeva. ostale raalicite hrane. Mo trudnica ima vise izboeen trbuh. okrugla kupovna peciva nanlzana naspagu (neki donesu i do 100 komada). Kurnovi mogu biti od vjencanja ili se uzmu za krstenje. str. euvali i nosili za vrijeme rata. nekolfko dana. daje rodilji nesto novaca. Radan kate da 311 prije ljudi bili siromasniji pa nisu Lome " Lov:r16. se daju frigana jaja i kruh .str .ctite. pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu. U svim selima poslije k:rstenja je slavlje i rucak za kuma. Nekad u selu nije bilo babica. bez iCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zena spremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrtjeti: ispovijedila se i prteestdla . jer stili <Xi metaka. a napose slatkisa i tortu (u novije vrijeme). a nastoja1:i su je pozvati na vtijeme. kokos. ali ne iz. rize i sapuna. peskir (ruenik) i kosul]u. oct ukucana. prvo joj prilas.ili idu kumovt i koja zena iz rodbine. bill ce zensko d:ijete. malo pica. Slavi se obicno za prvo dij'2te.

pa ka2Jhrac iz Gale navodi da . Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze.zalaza sunca.dva dana i pozovu svu rodbmu i prijatelje. Preko noci se na narice. sest tjedana poslije poroda prvog djeteta. OBICAJI UZ POGREB Kada Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana. a on njoj novae. Rodilju se pazilo nakon poroda. pir i po . 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta ni okrenuti. pa tomprUikom rodilja daruje vjencanom kurnu terluke.je 24 sata. pa su se u stare vrijeme rugali da je neki muskarae kao baba.a uz zenskozenski pit ili mali Pir. a svijeca mu gori na glavom. u njemu ga pokopaju. umire.slavili sve te prihke. osusitt i onda upotrebljavati. Ako su o stale . Mrtvaca . a za muSiko vise. okupati i obuCi u novo. te kumove oct vjencanja. To se drzalo dok dijete malo ne poraste. Djecji povoj i pelene nisu smjele ostati vani poslije mraka »jer ee se djetetlu desiti neko zlo«.kaZ€ ova kazivacica.a leti kraj vatre. Ako covjek umre po danu. je uz molitvu uvodi u crkvu. a ujutro se opet pocinje. nenoseno svecano odijelo »da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa«. zato sto je isao gledati renu i dijete. Neki slave musk. mati to uzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku ( kolijevku) pod glavu da bolje spava. na prsa mu stave kriz a preko ruku Mrtvaca treba ohrijati. Muz nije srnioprilaziti rodilji. Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj se pokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede. jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~a sve do sunca zaqora .je ta pamja bila i pretjerana do .. U posljednje vrijeme i U selima SiDjske krajine stavljaju mrtvaca u sanduk i. »Lako je bogatom slavitJ i pirovat« . a nevjeneanu mladicu Hi djevojci ruke su polozene niz bokove. Ako je mrtvac vjencan.00 rnjere da su rodilju postavljali d. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZe musk: pir ilivelik'i pij. U Dugom Polju. Kada mrtvaca apr-erne. Danasmnogi ne nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr. a nekad nije bilo sanduka. bieve i kosulju. upali se svijeca. . u kuci ostl3. Umirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast. Otada ona smije opet iei u crkvu.su stavljali na neko postolje ili na postelju i pokrivaIi pokrovom. a te se prede stavi i na kriz. onda mu se prekrize ruke na prsima. crkVlU i svecen:i!k. 46'1 . moraju se opet oprati. ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca. traze prosjaka da ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu. ali se ipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeoota casti sve poznate pa i nepoznate. ako ddjete dugo ne progovori. Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo. mna ide prvi put u krunicu.

. Dok je mrtv:ac u kuel. k:oje se ne stide prrpovijedati Ka. a drugi prihvacaju.cke zene (narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan. Cine to oni koji ga euvaju .mis Itd«. malo priCaju.ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku. .. a zenu da je bila dobra..ju razlieita sredstva ·protivvukodlaka . potvrduju to Ii podaci s terena. tek sto se smrkne.istlarru na njihove zelje . Eva samo [edan primjer naricanja iz Dugog POIJa: za . samo ako im nema blizu muzeva .. . a pos~e pola noei :pije se kava i rakija.a zena koja bo narocito dobra zna. 1&2-163. Razilaze se ujutro. Prijateljice poenu odmah pripremati tzv. budu ponovno silovane. Ovo narioanje spommju Fortis. marljiva. debar radnik itd. nego ka. otcorttf -grob i kolcem ubosti rpokojnika u misinu. a naroelto kada sprovod polazi iz kuce i dok idu s rnrtvacem dogroblja. Iako se oijelo vrijeme pomalo pilje." IbId. Sir.. ukucani i rodbina stalno narieu.6L Rodbina i susjedi donesu prired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvac u kuci. 16-19).az. No katkad. da je bio dobar 6ovjek.6 njegovim osobinama. Vjerujese da tteba euvati rrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio. Morla6ki zupnici ima. Za veceru se jede PTSU1J i pije vino do pola noel uz mezu islatkiSe. da morla. (60 Radice i prtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domacice i tako zamjenjuju ukuCaihe u p. koja place .trbuh.. ~t( 22g. Beziea 0 muztckom folkloru (hr. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi l){':hljaoi« nek. Vukodlak noeu dolazi da obide ukueane. skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvaca cijelu noc da ga cuvaju..wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca.i koja iseurt kad se probode i tek tada je umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje.. pa 'i dok se od groblja vracaju kuei. se desava. Lome kaze da vukodlak postaje od pokojnika »ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba prede kaleva mala zivotinja kao pas.ko su ih vukodlaci prisilili da pr. . Mali se jedan sat. a onda cine predah. Ti vukodlaci »siluju tude Zane.rilJifemi jela i picaza prisu1:!ne. kad tmaju kod sebe sredstvo protiv vukOdlaka. "~ter.posebno rodbine. Ejecte se cuje izraz naeikace. sedmine za koje se kolju vol Hi' krava. oak i saljive. Osobito mnogo ljudi.. U ovim selima cUje se izraz narikati. VUkiocUak je pun krv. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! da cuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ili popudbina. ali ga ne moze svatko vidjeti. pazi se cia se nitko ne napije. Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika. Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1iki petak uzeti kolac. macka. Narikace (njih 5-6) naricu ci~elo VTijetne dok je mrtvae u kud.. Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J. a placernh narikaca nema. Petter i Lovric. Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa. pa opet mole. zaliti i oplakrvati. 468 . a kako je on nije mogao konzumi-rarti.a Petter kaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama brigu oko kuce pa i kljuceve svega.Zu: zena koja narice. U Glavicama mi je k. ali se pi'icaju i druge price. nabrajati.

Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja. u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabiraju najsvetije: . Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. i sanduk. Narocito veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva »Kcert Marrjine« . narocito u pripadnika pojedinih bratovstma. ko ce jl1 odgojJ bi. pred sprovodorn se nosto hijah barjak. a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi. Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee i posbavlja ria rrosila sto ih nose 'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima. a pred polazak na pogreb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinju glasnije kukati i nabrajati. Mrtvac se sarno u bogatijih i u izuzet. kumu Sf till pnip6ru-cija.nim slucajevirna sahranjuje u sanduku. Ante gdJe nosUa spuste na zemlju i prisutni se mole za dusu pokojnika.Ajme mem. Unose mrtvaca u crkvu i tu se opet rnolr. onda S8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca. Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk. Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1. Kazivac iz Glaviea spommje kako su zene znale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli. snco moja. str. a ne kopa se uzemlji pa nije do. te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom. ajme mem k:tika:vieL Kome Sidicu ostav~ja.i mrtvace u Sinju. Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinj gdje se prtdruze i svecsnici. pa u njih moze stat. ObiCno je grab saaidan od kamenih ploca. u franjevaokoj odjeei. U nekim selima (kao npr. Pred sprovodom jedan eovjek nosi kriZ s razapesim lsusom. a do prvoga 5vjetskog rata bio je obicaj. a onda tzvadi i sahranl bez sanduka. 461» . 178'. nj snao sanduk. Poslije drugoga svjetskog rata :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice. Nakon pokopa pokojntkova je " LovrJ<l. aka je umro mladic Hi djevojka. Taj podatak donosi i Lovrid lIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a »da ce se u dolini Jazafat svi morati pojavild u haljinama. u Gali i dr. kt:i ce ih ooduCiti. votjno prostran da bi U.) uperiodu do drugoga svjetskog rata. Umrlu djevojku oNacili S'U kao za vjencanje. a pod glavu jastuk. dak ih u selima uz plodno Sinjsko polje nema. Takva su poeivala brojnija u VrliekQj k:rajini i u nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare. da 5U S8 ukopal.0-:): Mrtvaca polazu na postelju ili na postolje. Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom. se u sanduku nosi na groblje. izmedu kojih se preplete uze. ko li 6e llskolovati? Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu.a pratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo. Sprovnd se zaustavlja na putu kod kapeUce sv. usput se edmore na jednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja.

spomenut cemo na kraju i opis pogrennih obicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie.'<L grob zauvori. Nazdravlja. Kod glave je uzglavnioa. Mrbvaca nose i u hodu se rnijenjaju. se mole" a kad idu dalje. a onda se krene od . kaiko se iskupi rodbina iz daljeg. stavi se mali kamen kod glave i na njemu samo naklese U Sin1jskoj krajini ' 470 . Tu. a glavom prema zapadu. dan . U nas se nosi sa zapada do groblja.i na godisnjicu smrti. No u novije vrijeme neki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. .na Mrtvd. svi idu kuci poikojnika i to jedu i pijtt.groblja kuci na rhstok. pa se malo vise proves-ale i »otpivaju« (::ak i pokojniku razlicite pjesme.Ja se zaJujem za vasim ukucani idu na grab pokojnika i narieu tn nedjelje poslije pogreba. kako ih je opisao Vlado Kozliea iz Veldca:' »Ukop je oko pednepa do dva sata po podne. a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane i pica. Kako postoje razlike. ne ukljucuje se ni muzrka sa radio-aparata. Kod nas se molt ostojec. Isto taka danas su u mnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicaj pogreba nesto izmijenjen.IDoloi se vrate kuci. a uz pjesmu i u vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi. To se zove sedmina . pa se za to vrijeme u kuci ne smije pjevati 11i svirati. a ne klecec kaa katoIioi.i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine. Mrtvaca se nosi na dva koca preko kojih su dva poprecna d. pokojnim N. Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednji ukopan u taj grob. okad'i se grob tamjanom. Onda se donese pice i domacin je vee prije zaklao najboljeg brava pa svt om koji su bili u povorci. zalost za pokojnikom traje godinu dana. Kad se dode kuci. Ako sesin treba zeniti. DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. B Tijarici godinu dana poslije smrti svake nedjelje idu na grob . ako je kome tesko. a Dna dva drveta ostanu ria groou. Svri su grobovi katolika i pravoslavnih nogama prema istoku.z na kamenu kraj kojeg je bio mrtvac. jedan napravi k:rti. a sa strane bedrenica i sve to kamenje koje je iznad zemlje zove se sdnjal. u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosili pokojnika. U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku. poskropi vodtcom i mali se. a na nju zemlja.:tvori. a onda prestaje zaljenje.. Tu spuste nostla na zemlju i stave mrtvaca kao i na groblju: nogama prema Istoku. Preko rake dode jedna ploCa. ked nogu podnosnioa.i narfcu. svak opere rake cia se mrtvacevi grijesi ne nose sa sooom.Za pokoj duse onega koji je otisa ad ove ku'ce'. Tu se goste bez galame i pjesme. Kad se godina smrtl. a to je zato da se ne ide mrtvaou za njegovim tragom.obitelj duma poeastit. Ipak. Prijatelji daju saucesce: . samo se nevjesta dovede u kucu. Nakon pogreba sudionici se vracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem. Na groblju se lskopa raka. Kad jse grob zs.Od zemlje si i u zemlju ides'. nlt.krecemo u drugom smjeru kUci nego smo dosli. se: . ozenr se ali bez slavlja i veselja. u blizini pokojnikove knee ne pjevaju.rveta. sesta slavr. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca po jedan grumen zemlje i kaze: . makar koli:ko ih bilo.

Nove pjesme(osobito stranoga porijekla) uz pratnju harmonike jOs uvijek nisu potpuno nadjacale tradicionalno pjevanje rete. i u Sinjskoj krajini svadbeni S8 obicaji sve vise reduciraju i gube nekadasnje. Ne euju se danas usvatovima stare svadbene pjesme.Barjaktar se vozi u prvom autobusu. opisi 01):16aja U eitavoj Dalmaciji. kao i u tekstovima pojed:inih igara. kao pjesrne i tekstovi dijaloga prilikom »trazenja ovce« kada svatovi dodu po mladenku. Mnogi elementu svadbenih obicaja. ali ipak i danas nalazimo ostatke stare tradioije: L Gotovo u svim svatovima i danas se nastoji da barjaktar. ali ponekad ti:eba upitat!i i nekoliko Ijudi da hi se dobio [edan kompletan tekst. ato BU: kosulja. lma razlika 11 tekstovima pjesama iIi dijaloga k:oji se goyore u pcjedinim momentima svadbenog obreda i ooicaja.da se U Sinjskoj krajini odrzao oblik sklapanja braka koji je danas uglavnom nestao u drugim dijelovima Hrvatske... ne izvode se mnoge nekadasnje igre. ko]'i jestran naprednom i razvtjenom drustvu. pojava maskara na piru. U ovom srno se prilogu u prvom redu Jcoristili zapisdma iz novije rukopisne grade. a zastava se istakne van krozprvi desni proeor. prvenstvo religiozne oznake. u selima uza same Sd. krada mladenkine cipele. pogottivozato sto su td podaei sistematskri zapisani i provjereni U obadva dijela Sinjske krajine: l.koja obraduje 'Lskljucivo obieaje u Sinjsko] krajini.. [engije. Opseg ovog pniloga ne dopusta analiziran]e sli enos tii i raalika svili dijelova pojedinog obioaja na samom podrueju Sinjske krajine. 2. Iz proslosti nemamo mnogo literature n]ama . rucnik. 471 . 3. djeverovi ·1 kurn. a to je brak uz otmicu umicenie. a katkada i rnladenci budu u narodniim nos- U poglavlju 0 Zivotnirn obic8{jirna iznijeli smo obicaje i vjerovanja uz zenidbu porod i pogreb. Kako tli opisi ne daju pouzdana regionalna razgranicenja. sto je sve pricvrsceno na vrhu zastave. Nekadasnje tekstove i pjesme uz pojedini dio svadbenog obreda znaju samo stariji. Kao i drugdje u Jugoslavijri. jer su ga gotovo sVii zaboravih . ne obavlja se prosnja na nekadasnjt nacm.carape. ne mozemo znati da li se koji podatak odnosi na Sinjsku krajinu Hi koje drugo podrucje. kazivaci tvrde da je taj oblik sklapanja braka. Ijubljenje kUCnog praga.njsko polje i 2. Dapace. nego SU to vecinom opeenit. umivanje svatova i razlroita darivanja te nazrvi pojedinih clanova svatovske druzine imaju sU6rl'Osti ne sarno na podrucju Hrvatske nego i Jugoslavlje i drugih slavenskih drzava. obavezno se nosi zastava okicena tradicionalnim darovima za barjaktara. lako se voze autobusima ili au tomobilim a. u nekim selima Sinjske krajine sve cegea pojava (kao sto se odrsava . ali mosemo konstatirati da slicnosti postoje. a mz1:ike da su gotovo nezna. grancica zelenila i ziva bijela kakos. »provjeravanje: nije Ii mladenka sepava.Jmutli. razlicite igre s trazenjemotkupa. u selima smjesterum u brdovitu podrucju oko Sinjskog polja.tne. Jedino mozemo ista.i u zaostalim selima Makedonjjei Bosne i Hercegovine).

U obi6ajima uz porod i pogreb nema nikakvih izuzetnih mome. da bi seza sudionike potkraj tjedna mogla prirediti gozba. ali je gotovo [ednako sigurno da ce se oni i dalje odrzavati i mozda {iak sf'Jvarati nave oblike. izvodenje razlicitih sala.znike kojima ispracaju zimu ocekujuci skoro proljece. I. Medu. prema vremenu odrzavanja (a to je pokladni pertod oct 6. Danas ucesnioi pokladnih rnaskara smatraju da se maskare prireduju jed. I ..str .a dana hn-atsklh narOdnih obil!ajll. U obilazak sela islo se radnim danom.n. koji se pripremaju da sto bucnije i veselije proslave pokladne pra. pa naijvise na pocetku tjedna. -.titn. Zagreb razlioito vrijeme.ji Vee oko polovice mjeseca sijecnja. rasireno je ne samo u Sinjsko] krajini nego i U ostalirn krajevima Jugoslavije pa i dalje u svijetu. 12.dni ohiC.1.. ali naicesce zavrsava oko polovice mjeseca ozujka.alni nacin pJevrujja. Naijvise su se maskareodrzavale potkraj sijeenja i na 472 . Danas je vecina stanovnistva zaposlena u gradu Ili naskolovanju. GODISN.JI OBIcAJI Pokla.i). a. Gava. obilazak sela. (dal. Nije se drzalo odredenog datuma. B. a ne pokladne maskare. Maskare u Sinjskoj krajini prrreduju se u pojeddnim selima u pocetku veljaee. danas na pogrebusve rjedecuje narieanje u nekadasnjem obliku.z. kada sunce pocne jMe grijati plodno Sinjsko polje. gdje te maskare najvise idu selom »na pokladnu nedjelju i na ona tri dana« . " Milo"!I!l 1939 . Pepelnica je porrncan blagdan pa je tako poklactni period svake godine razlicite duzine (6-8 tjedana). porod i pogreb i dalje do~ivljavati stanovite promjene i reduciranja. GOdI..!. 1 (lio. Bogojavljenje je uvijek 6..:i:noradifzvodenia sala . ali ima podataka da su bile i na pocetku ozujka. III) mozemo ih nazvati i pokladnima suo potvrduje i podatak iz Dtema i drugih sela. Sigurno je da ce obicaji uz svadbu. stoke i stanova i time oSiguranje plodnosti i obilja Pokladno vrijeme traje od Bogojav· Ijenja (Sveta tn kralja) do Pepelniee. tj.]e: Gava. a neki dijelovi se potpuno gube pa se. stvaranie buke (napose zvoncima) sakupljanje darova.zajedno s pr1Todompostajufu:vlji i stanovnici onaga kraja. npr.. nego se iskorrscavalo suncano i lijepo vrijeme. U vrijeme zimskih skolskih praznika.a. nisu poznati i u ostalim krajevdma Dalmacije. do pocetka korizme. ocemn ce kasnije biM jos govora. a ne znaju nekadasnje znacenje pokladhih obieaja i vjerovanja kojih je uloga hila u prvom redu apotropejska63 odbijanje zlih sila ad ljudi. pase maskare odrzavaju subotom iIi nedjeljorn i nalvise u drugoj polovici sijecnja. U Sinjskoj krajiniza ovo maskiranje narod zna samo rme mackare. nata kojli.zU. garavljenje.jiroa doslo je do pojednostavljenja. Pokladno rnaskrranje. izvodenje rnimiokih [ill scenskih igara itd. I u tun obica.pa se U svadb] uz njih obavezno cuje i ovaj tradicion..i uveseljivanja ljudi. fJj .

nitool~" :Rolin.vo. ali najbucruje i najveselije BU na pokladni ponedjeljak i utorak.. did s. Krnjese iIi Krnjevala. zatirn su tu raalieite figure vezane uz religiju (biskup. 328. ako drugi domacin daruje ve6ikomad slanine Hi prsuta. i ove maskare u Sinjskoj krajini nisu Iskljucivo stara narodna tlra4icija maskirania. 473 . te u sel'ima. Pokuui (Lastovo ) i Fa.). Figura Krnje poznata je i u drugrrn krajevima Hrvatske kao Pust (Istra). 18. rkp. pokrett Posto nam je put dalek i ne more se ovde zadrzavat. Za pojasom ima pistol]. Turcin nareduje polazak iz jednog sela u drugo. 'I'uropolje itd. kao i drugi elementd pokladnih igara. TurGin U rnaskarama sela Graba daje »potvrdu« da je osloboden od poreza domacin koji rnaskarama ponudi vino.kdda prijasnji I stavlja ga i idemo u torbu. a u neklm selima Turcin. u ruci nosi mac ih sablju. Kao i u drugim krajevima Hrvatske. od njih primapoklone i pica. vee i pedeset krlometara i jos toliko imamo.a lice mu je pokriveno obrazinom. U ime maskara razgovara sa seljaeima. Turcin svuda trati harae. pop i 81. s prvim danorn ltorizme. a danas negdje nasi samo zracnu pusku. a u Velicu sijeee kupusove glaviee sabljom dok mu ne daju dar. . govori: »Vojsko. Domacinu je cast ako se selom govort kaik.vsto je svakako direktJni utjeca] Sinja i Splita .0 sudenju Krnji vise podataka donijet ce u vee spornenutom prilogu N. U gotovo svim selima Sinjske krajme maskare imaju. lice mu je pokriveno obrazinorn Ili barern nagaravljeno iIi obojeno. akatkad i oko nogu. U Sinjskoj krajini Krnjo postoji u pokladnim maskararna u Sinju. pazi da se tko od maskara ne napije i ne stvara nered. Branze. nekada je bio naoruzan puskom i saoljorn ili macem. Zapovjednik maskara ide na celu povorke. npr. a veei komad na sablju. Mesopust (Novi VinodoIskD. Vojnic i Dicmo.r. Zdra. did. 1'I1ko1'1 }lO.6. Turcin zapovijeda. Folklotna gra~1I !linjsk e krajine. str.. rnozda.l U gotovo svim selima Sinjske krajine te niaskare pocinju oko sredine pokladnog perioda tkohae sijecnja). a arambasa prenosi zapovijedi ostalim maskarama. zastupa maskare pred organrma vlasti. Bani" facie Rozin. Otok. Arambasa je redoslijedu. a utjecaj gradske sredine (prvenstveno mediteranske i srednjoevropske). Tu su i utjecaji crkve koja odreduje vrijeme trajanja pa maskiranje mora prestati na kraju poklada. Turcin je obucen u dugu odje6u koja manje-vise uspjesno irnitrra tursku. Ovdje oemo za:to donijeti samo opis tih rnaskara. INU b. odreduje pravac kretarija maskara. Oko pojasa ima objesena zvona. Did je obueen u smedu narodnu nosnju ali staru i poderanu. koji ce takoder donijeti i bekstove dramskih igara sto ih izvode maskare Sinjske krajtne. te su se kretale po strogo obucen u narodnu nosnju Sinjske krajine. mi moramo 16 jet smo presli .sruk: (HTvatsko zagorje.a posltje Pepelnice »)VL'Se nema kamedijal(. pa onaj iz sela Graba. a to je najcesCe tzv. vise obaveznih figura. zivjeli svi koji ostajete« l U vecini sela did ide na celu povorke i domacin mu dade slaninn koju on do iduce kuce nosi nataknutu na sablji. tj. jest figura Krnje.o je on dao najve6i poklon maskararna . a to se nezn. Ponsgdje did vodi maskare.a dalje. a imale su i u proslosti odredenom Na celu rnaskara Isao je zapovjednik. 1958. (Sultan) ili ammo basa.. .). god.

pa sakupljajusamo malo voca i primaju svekoli6ine ponudenog vina koje vecmorn odmah konzumiraju. drugu: nEVQ. Ovde 6enas darovatt. a ne sakuplja.og tereta. Citluk i Vojnic. Aka ima prrlike. putem mi je spala [abuka.ju za posuje. didu bradu namazau (vuku brad. vidite. a uz to na barjak (iii na raslje.jengije iIi cure.· a katkada je to kakva velilca marama ili nekoliko rubaca. Kao i prilikom svadbe barjaktar ide. a ujedno rna celu citave pokladne povorke te na barjak skupIjadarove od djevojaka koje muna vrhkoplja nabodu veliku i rumenu januku. Ako je domaein darovao dida.1 u pokladnoj povorei. stari soat. doore :'>'ene i Covika.mad mesa pseenoga. jer om ne piju vmo. neprestano na celu te skupins.kupljene jabuke barjaktar daje djeel koja S1. najcesce trobojnicu. OJ} joj to baci u glavu.i od djevojaka da stave. diver i kum. Nemsia ili miada je mladic koji se obuce 1 namaze lice kao djevojka. did je uselu Otoku pocinjao pjevati. bic"Ve i terluke.. te kakvih slatkisa. nadsmo!« Povorka maskara obavezno ima jednu skupihukuja ide na celu povorke.IZ plantne. daj mi okiti« (Otok). Sa. kako je zabtljezeno u iselima Han. da budete dogodine vi i mi ziV'i..U posljednje vrijeme maskare ne sakupljaju meso i slanmu [er ne zele omast1iti odjecu nj muciti se nosenjem velik.uvijek liJepo obucen i nije maskiran po lieu. Nevjestinu pratnju cine jengije. D selu Diemu zahvaljuju na daru rijecima: »Fala. Barjaktar skine jabuku s barjaka pa trai. da S8 opet. kao za vjencanje. U nekim pak selima umjesto barjaka nosi drvo s rasljama kojemu se oguli kora. sto Si 'didu danvao sabIju mil namazao. i u ovim su pokladnirn svatovima: bariaktar.u namazata). Kad maskare dodu pred kucu. Neka bi~ 1. kako kazu u Zelovu »namazao lUU onda maSkarezahvaljuju i pjesmom: Hvala teb:. Nasi barjak. 474 . u maskarama iz Graba bio i mladosenja). aka urnjesto barjaka nasi drvo) nabaee kosulju. D selu CitIuku zavrsavaju piesmu: sablju«. Barjaktar ili br1frjoobuten je u narodnu nosnju ad smedeg sukna.a moze biti jablan ili drugo koje drvo. ruenike. kum. Ramljani i Bitelic. nast dobri prijatelji. diver. Obueen je u narodnu svecanu nosnju ill bijelu nevjestinsku nosnju. Neka mu djevojka stavi TIa koplje krumpir ili crveni Ink. a svi su za nijm prihvacali: Eva knee Ii odiaka. Ko. stable akacije u ZeIovu. Casu vlna erljenoga. lisee Hi iglica. To je borovo drvo u selima Hrvace. taus. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja. jedino nema mladozenje (izuzetno je It~66. kornad mesa il' slanane. ako SH sakupljale slaninu. nemsta. domaeine.a predstavlja svatove.

Iza skupine koja predstavlja svatove u pokladnoj povorei idu babe i did'i} te druge odrpane i ruzne figure. za narodnu . tj. na glavi imaju oveje kozice S runom okrenutim napolje. U nekim pak maskarama baba je sarna. jedna se istice snagorn i krupnoCom pa u nekim maskararna ana predstavlja s jednim didom braeni par i liZ ljubavne izjave s njim izvodi opscene prtzore. Pratnju svatovskoj skupini u selu Vojnic cine cure i banduri. U nekim maskarama baba se hoboze brani.stavljaju djevojke i skupa s mladicima idu iza nevjeste i djevera. Katkad je u pokladama samo jedna baba i jedan did. predvo(1eni barjaktarom Z. a katkad ih ima na desetke. jedino 5 djeverorn zaplese kolo i zapjeva pjesmu. Trek. Svi mladici obuceni u djevojke i jengije iskoriscuju jsvaku priIiku da poljube i zagrle djevojke koje dodu gledati maskare pa se zato djevojke cesto zakljucaju i samo s prozora gledaju igre maskara. Didi su obuceni u poderana odijela. Tom l-oziebm je glava potpuno pokrivena. ali se ipak 475 . a obuceni su u svecanu narodnu nosnju.rno lice koje je nagaravljeno. ako ill ima vise. a vidi se sa.Foto: ))Ma§kare« iz seta Otok: dotaze u Udovici6e. Kosice su iznunra ojaeane pruticima ili razenorn slamom da stole uspravno na glavi u visinu 50--80 em. Kako je ona jaka i krupna tome se odupire pa se poslije prica kao sramota zadida aka je nije uspio nijednom povaliti. I sami su seljaoi nastojali povaliti babu pa je maskare brane. MOOu babama. t lnsiiiu.. a did juri za njam i nastoji [e na silu povaliti i imitirati nad njom spolni ctn. 1966.tmjelno~t) kojima lica nisu maskirana. desetak parova u narodnim nosnjama gdje jedni pred. Nevjesta je skromna i sutljiva.

o masktraju. obuceni u poderanu odjecu. potpuno goli i ogrnuti jedino jednom plahtom koju su povremeno obkrivali radi pokazivanJa faIrusa Ili su imali glavu p1'ekritu.e posao.. te zahtijevaju da plati globu. stiti maskare fli ad do.eno je da did rma falus izraden od krpa. U nekim maskarama javljaju se i triruiuri eandari.a iza sprovoda ide udovica pok. I uslueaju da se Turcin svada s diverorn pa ga »ubije«. bika ili krave i konja. nasi lance oi juri za djecom te. svi sk:upa »mole: zanjegovu dusu. nagaravljena ilea ill seaxapom preko liea pa do najraznovrsnjjtn. Izvode to u bliz:ini kuca gdje ima vise Ijudi. a preko tijela samo rnrezu. lutku koju joj did nastoji oteti Ili je to bal!in<6e djeCak koji ide uza nju i brani je ad dida i seljaka. U pokladnirn maskarama ima joscitav niz razlicitihfigura. U maSkarama je redovno I tioktor (ili dvojica doktora) obucenih u bijelu odjecu koji »Iijeee« pojedine ucesnike povorke. Medo je zaogrnut volovskom kozom i jedan. nose uza se rnjesinu i cekic i izvode scene kovanja Hi krade. Slrcnc isticanje falusa vidimo 'i u podatku 0 maskarama u Otoku i Udovicicima gdje su u maskare 'isli neki muskarct nagaravljena 1ica. neprestano lupaju i traz. Jedna skupina odraslijih djeeaka su Cigani. slanine u maskarama iz Graba. crveno oboien i njime izv. skih bica jedino dolazi figura aaoota s rogovima koji je obueen u telece krzno. cak :i suvremenih maski. Slicno je i 5 figurom kauboja s falusorn oct. Elaza koja kukaza njim. »Pokojni Bl'az« je lutka od slame u muskom odijelu koju nose maskare iz Graba u posebnoj skupau maskara koja predstavlja sprovod. Nakon pregovaranja domaein im daje da jedu i piju 1 tima uizmiruje« stetu. Ti su rondari nosili puske pa dodu u kuonog domacina i optuzuju ga za prekrsaj i nacinjenu stetu u surni. bio medu njima i trboiwsa ili trborws s bisagama. Od zivotinjskih figura jos se u nekim selima javlja figura medvjeda. ali ntsta ne govore i ne izvodesale. Od nadzemalJ. a nekada i rondari (poljski ouvari· i redari u selu i. a druga predstavlja trudnicu i molt pomoc od prrsutnih. pred njim je pop 1. tJ nekim maskararna je i brijac koji prtlikom brijanja »usmrti« neku maskaru pa je doktor ozlvljuje ili ozivljuje druge msskare koje putern padaju toboze od umbra. je U prijasnje v r-ij erne . U povorci je i »slijepi: guslar koji pjeva uzgusle. (Otok) . zatnm starer i starice i niz maskara kojekako obucenih.jez. U najveeem broju to su mali djecaei koji se razlicit. Nareduje mu da plese i kada je ot476 . Jedna Oiganka gata iz karata. U maskarama se redovito vidi i pop ili biskup obucen u dugacku odjecu koja imitira svecenieku. a nosi ka:k:vu veliku knjigu iii sund-publikactju s golisavom Ijepoticorn na naslovnoj sttani i odatle »cita« molitve i drai ptopovijedi Hi rspovtjeda. (Han). ga vow vezana na Iancu. a bih SU. dok su maskare vise skupljale darove. maema tra~fnesa i prsuta za maSkare . U selu Hanu zabiJ.odi seenu s babom.rmluje s didom dok je on ne povali i to na gnojiste ilismetiste da se prisutni vise smiju. doktor iIi pop ga ozivljuje na molbu nevjeste. . U nekim maskarama baba nasi balmce tj. Blaza nose na no sllim a. premda je hila ztrna.

a ponekad su se udruZila i dva sela. . juri na zooe.ka se oblaer kakav snazniji mladic koji prebaci preko sebe volovsku kozu. I konja . maskare iz Graba :itl1e tcroz seio Owk (lnstitut za norodna umjetnost) vodi gonic. 1966. Gonic uzvikuje kako je to debar bak za rasplodi nudi ga na prodaju. a gonic ga zadrzava i udara snapom. otima se. a vezan je konopom kojt drzi gonic. I)Didil( Foto Z. Jedino su neki imali od tikve (bundeve) izradene obrazme s prcrezima za oci. nos i usta . Trek. (CitlUk) U bq. maramom Hi starom kapom. U ophod BU polaziJi 477 ukocena. za banicu. Bak stalno muce. kupit cu ti kabanicu. maskare je prtredivalo gotovo svako selo Sinjske krajine. a brkove i bradu izradivali su od kukuruzove »svile«.. medo. a rusu nosils obrazine vza pokrivanje liea. Povorku maskara katkada je sacinjavalo i 100----'200 ljudi.Glava se nekad pokrivala kakvim krz.nom.. Vedic (obucen kao Ciganin) pjeva medvjedu: Balaj.plesao ljudinjegovu vodieu daju novea. a u noge su utaknuti Kania predstavlja mladio Jogrnut konjskorn kozom koja je sva komadi drveta da budu krute. Kako smo vee spomenuli.adom Hi kakvom bojom.U nekim rnaskarama bak nije vezan i juri za drugom riguromkoja predstavlja kravu i povremeno skace na nju. Sve su se ave maskare u starmi garavile ~..

Baric iz Hrvaca. na pokladni utorak morale skinuti 5 pres lice spredak predivo..kretaujem nacme krug. Posebno se pazilo da idu »naoposum«. ako su vee potrosila zalihu. Na Cistu srijedu . tj. Pokladno veselje zavrsava na pokladb:i uuorak i od srijede (Pepelnica) pocinje korizma i post kaji je nekada trajao do Uskrsa. u vruco] vodi oprale sve kuhinJsko posude pa cak i komostre s ognjista da bi odstranile 3VU masnoeu jer uada pocmje post. ali 511 se ponekad znale i potuei jer se jedni drugtma nece sklonit! s puua. Tada se gnoje vinogradi i vrse ostale priprerne za rad. vecere ostane ad pokladnog utorka stavilo bi prut na koji se sve to nanize (meso. Udovicice. Jabuku i Trrlj. MaSkare ne ulaze u kueu nego ih ukucani Caste: pred kucorn i iznose im jelo 1 pice.. Vjerovale su da de vjestice popljuvati predivo ako je na pokladni utorak naveeer na preslici. a vracali se kuci uvecer. Jedmo je to rnogla jesti. pa netko zadobije ozljedu. Nekada se opcenito jelo malo mesa. Maskare S11 obilazUe sve zaseoke i sve kuce u selu. Neke 5U maskare obicavale obic. Glavice.one se pozcrave. Do sada smo iznosih gradu 0 maskarama te cemo ukratko sparnenutd i ostale pokladne obicaje i vjerovanja. Stoga 5U izbjegavaU sus ret s drugim rnaskarama. »crn i tvrd da bis njime ubija vuka« .a katkad maskare jedu u gostionici sakupljenu hranu i tu se odmore i okrijepe .. Galu..krajini vee u sijecnju i veljaci. Brnaze. tj. Neke 3U . Pepeln1cu Zelle su »kuhale posude«. Cest [e slucaj da narod 478 . nece je iZlijeciti dok bude . Otok. no nekada su obilazili i VIse sela pa su u jednom rrocivali i sut:radan nastavih put.. nego da . Han. Kada se susretnu dvoje maskare iz razUeitih sela. U selu Velie zabiljezeno je vjerovanje: ak{)se susretnu dvije skupine maskara 'i tom pril:iJkOrll potuku. ustipc! itd. a kruh je bio. tj.. rodilja Hi teskibolesnik. Uvijek se pazilo da se ne vracaruIstim putem (kao i svatovi). Na oisbu srijeduEene su mogle opet presti jersu dan prije. Maskare ulaze i u gostlonicu te eesto ih gostiionicar besplatno casti V'inom. tj .lOO maskare izbjegavale susret s 5U d:rugom skupinom. se na jedan Sve sto odimasne pra. tu su priredili zajednicku veceru i onda se razilaztli kucarna..ujunro.. katkada se i darivaju. .. Za.. U kucu ulaze jedmo babe koje u torbu nakupe pepela s ognjista.ziv. osim kuca u Kojima je tkogod wnroprije kratkog vremena .ljak S v i j e en i c a ( »Kalandnras ) prerna vremenu na odredeni dan ill blagdan nas:!Joji Proljetni i sjetveni radovi poeinju u Sinjskoj .. sva sela oko Sinjskog polja: Turjake.za suncem.maskare obilazak seta zavrsavale navece u gostionrci u svom selu.. jedino u cetvrtak i nedelju.) i zatim zatakne uz gredu pod strehom i to ne smije nitko jestl do Uskrsa. kako kase Ana Radan r. sedam tjedana. 'Grab.. dakle prekinuti posb.:.

tiea u ~. Drugi kazu: Ako je na Svije6nicu vedra. 47.65 Danasnje Sinjsko polje nakon izvrsene kornasacije i regultranja toka Cetine veoma je plodno. Ako na Svijecnicu (2. III). Uoci Coimice. (Glaviee) Sveti Josip Prema narodnom vjerovanju. a ne srnije se unositi u kucu jer bi u kucu dolazile zmije. o povratku kuci domaoin te graneiee zabija u svako polje i viP 5:i Gavazzt srr. Ul) sije se sjemenje za rasadivanje svih vrsta povrca. To se stavi u umivaonik Hi II kakvu posudu i ostavi pred kucorn. Uz Ijubice kdje 5U se najvise stavljale u tu vodu neki su stavljali i tresnjev cvijet. ljetina de biti slaba.No prije toga narod je eesto gladovao u proljece do dozrijevanja mladih plodova i do prvog povrca i YOGa. tko prvi ustane na Cvjetnicu i umije se u tome cvijecu. u prvom redu kupusa. bit ce dobra. o JOSjpu Jaja pOSiplju. tj. proljece pocinje na dan Sv. naci najvise jaja od ptica. a aka je oblacno. Josipa (19.gatati kakvo de biti vnijeme za izvodenje till poslova i hoee Ii biti rodna go dina. Inace su se i svi ukucani morali umiti u cvijecu prije ialaska sunca da budu marljivi i da rano ustaju preko citave godine.Vjerova. (Velie) Ta su [aja rado sakupljala djeca radi Igranja 5 njima. a ako je kisovtto i oblaeno. Narod povezuje ova dva blagdana i smatra da. Za njom ·jde Blaz. Uskrs i Veliki. svoju kucu jerce uskoro biti Iijepo vrijeme. sunce sija narod Sinjske lcrajine kaze da jasavac pocinje graditi kucu jer de biti ruzno proljece. Cvjetna nedjelja (Cvitnica) je tjedan dana prije Uskrsa. Grgura (12.lo se ria ce onaj.:a jos viSe zbog iscrpenosti seljacke ekonomije u to doba godine. pa kaZe: o GrguI11. Imze da je JaZ".iZd:UI11. ali vee od sv.9 . masline ill lOVOTa. oim se donesu iz crkve blagoslovljene svijeee domaciea ih zapald i nekoUko kapi sa zapaljene svijeee kapne u svaki kut kuhinje i sobe. 23. on rus. tjedan U periodu od poeetka korizme (na oistu sri:jedu) do Uskrsa nema buenih i veselih narodmh obicaja dijelom zbog crkvenih zabrana. s njima pocinje proljeee. NaCvjetnicu se u se-lima Sinjske krajine nosi u crkvu na blagoslov grancica jele. 0 utjeoaju tog blagdana na vrijeme govori izreka Cu kojoj je naziv Kalandora nastao prema kantieiore): Kialando1:a timi ora rnut. sto sve tstice znaoenje Cvjetnice kao proljetnog blagdana. II). Na Svijeenicu sa u crkvi blagoslivlju svijece koje se pale u kUCI samo aka netko umre i na Mrtvr dan za duse pokojnika. vodu do dnu mora. u subotu poslije podne u Sinjskbjkrajini djeca bern razlicito cvije6e i malo mladog zita..

NaJviSe se nose [aja i pogaca negdje zvana posvecenica.se slabokrvnirn . Korijen te biljke se is kopa . Tog su se dana bojila jaja. Bio je prrje obica] da se ljudi od Velikog cetvrbka do subote nisu umivali za seljaci ne dajuobjasnjenie. u jesen tIi. a ona] nko ima volove moze orati srromasnijima koji ih nemaju. Jedan se dio polomi. Napose peru tom vodom oei jer vjeruju cia to donosi zdravlje.vno urmvanje u subotu kada prvi pun zazvone zvona biljezi se u Si. odmah po izlasku 1Z crkve zatakne jednu graneicu u grob. stuca i onda :iskuhava da Be dobije trajna boja koja je sluzila za bojenje jaja i vunene prede. 'koldko se pOpi'je crnog vina. (Glavice). -Na Veliki eetvrtak u crkvi prestaju zvonitizV'ona. pa su i oni koji nisuimali svoga vma za taj dan kupovali vecu Imlicinu c:moga vms.njs~oj ktajini.nograd. Sa stoke su se skddala toga dana sva zvona ild su Be. a uz to i skr_o. a poznato je i na sit-em teritoriju Jugoslavije s vjerovanjern da se time osigurava zdravlje i da ce lice biti cisto i Iijepo. nije se jelo nista do mraka. bez obaira gdje sezateknu. -i to najvise u crvenoj bajt kOja Be dobivala od biljke broc. Ako se ra. a neki su mjesto pileta sto 480 . sijenom. On je mogao o'rati u drugoga. Tko ima koga ad roda pokO!p!lIl1a ugroolju. Zdravosnu ulogu vidimo i u pruticu sto ga u Sinjsko] krajini zovu baroban. U Velidu se vjeruje da ne valja orati rra Veliku subotu. osus..) i nose se kuci. a u pravoslavaca se susilocitav dan.).staju krv. stavi iznad vrata kroz koja prolazi stoka i cuva preko cijele godine.davalo jsupniku po t1'l naviljka sijena (oko 150 kg). a tom: prilikom iii u toku ljeta daju mu jOs pola litre masla i jedno pile. N a Uskrs (iIi Veliku subotu) domacice nose sveoeniku po jednu Hi dvije duzine jaja (12 ili 24 kom. Nekad se od svakog' -dima ~ od svake kuce . a eobani i Ijudi koji rade u polju tiakoder imaju b06ice S vodom da se umiju. zaoopljavala. CHrvace). tj. Na Velilti petak. nego se u crkvi na Ovijetnicu blagoslove prut1ici (najceSce drijenak. a narocit-o ona] tko je imao svoju teglecu stoku. Paztlo se da se tko ne ozlijedi jer se na Ve1iki petak ne smije krvartti. Neki nose uza se bocicu s vodom pa se umtvaju u crkvi. Nose ga na Veliki petak u crkvu na blagoslov i na poziv svecentka »Udri barabana«! njime udaraju po klupama. U vrijeme oci"rz. a katkada je ukrasno izrezuckan. mace . Kada zaevoni »Glorija« (Slava) onda se svi umivaju. a ostatak se barabana nosi kuCi. aime narod cesto lijeei ovce. Poslije [pudne su se mogli radit! svi poslovi. V:mo BU davalinajvJ.zboli ovca. se nisu cesljali ni umiveli do subote kada zazvone zvona.. raarezu joj uho i udarajupo njemu barabanom 1 tako 'Pu.avanja procesije ndje se smjelo raditi rukakav posao. suse i drugih nevolja. U drugim nasim krajevima ne udara se baraoanom po klupama. Na Bilu (VeUku) subotu u crkvu se nosi blagoslovtti jelo za Uskrs . Na Veliki petak pnje podne.drvo vrbe i sl.pi blagoslovljenom vodom vjerujuei da de time sacuvati polje ad krupe. Vjerovalo se da Be dobije oaoltlee krvi. varicaka zita (oko 30 kg). ali nije smio kod seoe. Na taj se dan aa rucaa pripremao bakalar.

amo gdje je glava.avanja da je j sam svetac dobto ime Zeleni Juraj. a onda su se ai:tav dan ponajviSe jela jaja. a zirna da odlaai. . Ako je gora zazelenjela. . u pOsteljuobmruto nego inaCe. tueal. a tko ne ustane rano. ljuljd sa4i. s mens driLn'l.ajatli kroz cijelu godinu.nego se tek sutradan izbacivala iz J~uce. onda kaZiu da jedooao na emu Ikonju (sv. a kora od jaja koja se rastepu po podu I1Iije se smjela na Uskrs mesa.koji takodet slavia. Pasuirima se na Uskrsdavala bolja hrana da ponesu na pasu. su se jaji:ma 124 odnos .ko se u svim selima obicavalo na Sv. Pa ipak i u Sinjskioj krajini nalazimo dosta podatakao znaeenju ovoga blagdana za seosko gospodarstvo.. uaima ga sebi. U Dicmu se kaZe da je zeleno granje znak da dclazi proljeee.o Be nekome U Hanu Aka rom SU. zaStite oct nevremena. se zenske va. a i odrasli. djeca se IjUjaju na drenovu drvetu prijeizlaska sunea. Juraj se uvijek predstavlja kao konjanfk). . Ju r jev 0 . Jurja treba leci.Sitti rano 6itave godme. Wu da je Jure dosao na zelenu kOn'ju. moj cirdm. eva teb:i.d:aV'ali janje. U Bmazarna vleruju da 'Uocl Sv. 1 moot ce se uV'ijeik reno ustaJarti.St' ne ostaje«. Na Uskrs ujutro jede se prvo jelD blagoslovljeno ru crkvi.nJu.Ijale na rosi da ·ih ne bi boljele KastL zeli provjeriti da mu je Zena vjerna u Dicmu vjeruju da je treba nocu uoet Sv. Nedjelju dana poslije tJskrsa dolazi Mali Uskrs . Stoga je i bila uobiCa{jena izreka: »Iza papa. Ta. drmo <1r!inJ. Pri tome govore: o Iii: mo] drr. a danas to :n!eprtmaju kao vel:iJkuvrtjednost. U Glavieama je kucni gospodar na Uskrs nosio u ol'lkvu j eli e u . Jurja (23. Djeca. a prije svega staje. SIU imu6niji (Jurjevdan ill Sveti Jure) Slavljenje Sv. n!i. Pravoslavei ne blagosUvlJaju jaja.grancicu od jele nablagoslov a 'kasnije ju je ostavljao u polju i'add.tko usptje drugome 'tazbiti jaje. Grancice se zatasnu okovrata. da ne hi dnijetnala preko godine. U Dugom Polju ware se kitegranjem raseljke Jet se ona narjprije zazeleni.i glavu tamo gdjesu obiCno noge. IV) u Sinjslooj ~aj1ni roje raslreno U tolikoj mjeri kao U sjevernimkrajevima Hrvatske gdje 58 taj dan uzima kao pocetak pro]jeea uz obilje magijsko·apotropejskih obleaja i tlol:hku rupolirebu zelerdla za razlicita ukms. Jurja kitibi kuee. Djeei je bila radost dobini oboijeno jaje. stavit. a ako n1je zazelenjela. teSko ce ust. Ak. ustaj. i ona ce disprieati sve iito je uCinila nevaljalo od mladosti dotada. zelenim graneicama. drijema kaZe se:»Ajd na diinj I« (drijen). U selima Sinjske krajine vjeruje se Ida ee onaj tkorano ustane na Jurjevo. U Dugom Polju. 481 . Culjr. drtnJ. Jurja dok spava preok:renUlti u postelji tako da joj noge dodu t.

rije izlask:a sunca. s a neki pale tr~ svijece. IV). a u pravoslavnih nijebto odreden dan jer je pop lz Diema morao obaviti blagoslov na velikom podrueju. pa ako nesto ruje s volom u redu.rucka daje se cobanima pecenje i. Sveti Ma. Upali se jedna svijeca. Katoli6ke procesije su bile za blagoslov stoke . Ljudi su vjerovali da vuk nece napastd stoku koja je blagoslovljena..: »Da Bog dOOJ1o s tobom zajednol« Ako nalde i kakav putnik ill prosjak. Domaein ill doeekuje i oni rnu cestitaju: »Na dobra ti. Stoka se rano izgoni. U pravoslavaca u Velicu na Durdevdan je uranak. Od te hlsovrine stavljao se Ikoma:dJ6 volu uz bronzu (zvono) »pa se nece vol zblanut i neoe ga vistlcaevmut« . Iako je bila u sredint krda konja.rko Blagoslov stoke i polja u kaboliekim selima vrsio se procesijom naSv. na pasu ] vee u 8 satt dogoni kucL Pojedine obiteljtimaju na Durdevdan krsnu slavu.ada su na Jurjevdan odrsavaae i procesije kroa polja sa molitvom za plodnosc. Za blagoslov stoke katoU6kom sve6eniku se davalo [anjs.. kok. Marka (25.Neki su i do najskorijega molitva. na svakom se zaustavila i tu su rnolili. Svi lco:n!ji su bill sutradan ztV!. K&Ze se...osi t drugo peCen. 482 . . JUTjeVQ se srnatra Ncvom rgodinom za z. e ooljirucak 100jl sa odrZ:ava ako 10 sati. ukucani zelenilom okite kucu.sk:oditd volu. P..e da ce biti jak onajbko ga pojede. Na Durdevdan prij8Jteljli.je . cesto dok je jos rnrak. i rodbina dolaze cestrtati krsnu slaw.i proklinjanje vukava da ne dave . oasa ide txi puta naokolo i nazdravljaju: ))Zdtav. sarno je tu kobilu vuk. na slaw Boga i Durdevdana!« Krull kojiru se gasila svijeca stavi se u sjeme kukuruza i vjeruje se da nece biti snijeti. Marka nosili taj barjak i u procesiji je morae sudjelovatipo jedan clan iz svake kuoe. a poslije svi piju Iz caSe u koju se umakao kruh. Svako selo dmalo je prije barjak sa slikom sveca zal5titnik& (u Glavdcama je bila Gospa sinjska) pa su u procesiji na Sv.i vmom se poliju janjc! po glavi da bolje napreduju. To je trava IjekovitJa za zuc i slezenu . dosa Durdevdant«. pia se prema tome danu racuna starost zivobinje.. a tome se dada i »trava ad zuci«.hlta i 10 d (u starojxlugcslavdji ).Nek. stavi malo blagoslovljene soli. Poslije . PriredJi.stoku. npr. su ga gatarl da otkloni nevolju. Zatirrt izgone stoku iz staie. a pravoslavnom popu variCak. preklao.ul}ke oleo sela. da je vol irnao na Juru dvije godsne (Caevina i dr. do:macinga mora poeasUti. daju joj da Lire brasna i soli u koju se. p-a u Glavdcama 'pri6aju 0 eovjeku koji nlje ntio dotjera. vodili. Kada zavrs! rucak svijeca se gasi kruhom umocenlm u vmo.. Za rueak se na slavu pece janie. Dio vina iz case iz koje se gasila svijeca odnese se u tor .). Prooesija je obilazfla sve brez. ana kraju svr isli u crkvu gdje je btla zavrsna U Velieu je pop uz bIagoslov stoke blagoslovlo i granu tdsovtne.ivotinje. a on odgovara. »trojicu«. villa te oni na paSi caste ostale cobane. vremena vjerovali d:a vjeStica moZe na. Neki pak pojedu taj kruh jer se kaz.11i. s pase na blagoslov jednu kobilu.

smo istrazivali.fi~j su djevojci postavill na balaturu uginula konja.kapeUce sv. ~L. KriZi - Spasovo Na Krize (to je pomican blagdan. . Ako se i. gdje se obavljao blagoslov polja . Te noei rnladiei idu po selu i sale radi kradu sve do cega mogu d061. kola i sl. I sva ostala sela koja pripadaju crkvi u Sinju palila su vatru uocl Sv. da drugi lie vided nastoj! saznatd tko joj je to stavio.l(Jn i kaze »postaviti curl jablan«. Ali. Ante Ijudi idu u crkvu. onda ih ostavi Cia stoje do podne Ciai drugi Vlidesto je dobila. nama dugru tradiciju slavljenja u nasim krajevima. stare oipele i opanke. a na njega razlici'ieotpatke. Aka je djevojka dobUa Jjje:pe poklone. 4:06i 1. Tko ima ovee nosi jedno runo vune popu..e Sv .. placaju misu i daju lemuzinu.. Ante U Glavicama i na brezuljcima oko toga sela palile su se vatre . Naziv Krlzi za blagdan BpasovazajedhiCki je za Dalmaciju i dijelove Slavonije.r. 483 .. Filipa i Jakova. dok je veoma rasirena u Zapadno] Evropi.. pa 'i les psa ili ma6k:e. pO narodnom vjerovanju. Ante kod . bar ilicempres. Tako se majsko drvou novije vrijeme prosirslo i U unutraSnJosti Balkana pa i do Male Azije. Ibid" &. is11 u proslosf» mladici s kVizom U ophod selom. jabukama. Aka mladtc voli djevojku. kao . Ujutro na Prvog svibnja djevojke ustaju rano da vide stosu dobile. Zene SiU postile trinaest utoraka pred Sv.Prvi svibanj Praznik Prvoga svibnja kao dana rada ovdje iskljucujemo izrazmatranja.z nekog razloga Zeli djevojoi osvetitd dli narugatd. a u ooadva podrucja ovaj blagdam lima. bitnu ulogu za plodnoot polja. U aei Bv. krpe i posude.ali se u svim slueajevima zove jab.njskoj krajmi ta je procesija obilaeila sva polja i zaustavljala Be na 4 mjesta. a u isto vrijeme biljezi se i proeesiJja:za blagoslov polja u svim katolicikim kralevima.u svim selima koja . U Si. Znads postaviti i kisobtan i s1. 40 dana poslije Uskrsa) u Dalmaciji SU. .. da im oeuva doma6ezivotinJe.Tak:o odnesu razldeibo orude. Ante. ne Ga. za zdravlje stoke.i u drugim krajevirna Hrvatske. Ako je koja dobila ruzne poklone. a jed. i 1:10 je ujedno i pastirska svetkov1na.U7 Sveti Ante U Sinjskoj krajin. Na sam dan Sv.pa su se nekada djevojke obracals i sudu. uz blagdane kasnog proljeea nema posebmh obicaja i vjerovanja.l. prvi svibanj i svetkovina Sv.A!nte 03.. pred drugu.u U Slnjskoj krajini to je drvo jabfan. narancarna i evijecem. Antu. i odnose od jedne kuce te postavljajt. nastoji ill sto prije skloniti. stavi joj bilo kakvo drvo. Jedino se istic. Takve podatkezabiIjezUi smo ._r:[!:ZZi'~ str ~ 57' . V rano ujutra postavi jqjpred kuona vrata (kao da tu raste) Hi naslont na vrata ili prozor [edno drvo koje akioi slatkiSima. VI) kao zasuit:n1k domacth zivotinja.

Stariji Ijudi n.jaka t kiitu senice zdrav i zivI( (Glavice) ili »Pomozi Boze i.nje Paljenje vatre pod imenom s'lJitnjak. Sasta· ViU hi se clanoV'i nekoliko porodica pa hiskupa loml1 vatru. str. It Ibid.uoei Ivm. LoZri.13B Znacenje paljenja va<tfe vidimo ez podatka da je krscansk. pa eese oslobodim glavobolje. Vjemvanje JU zd:l'avstvenu moe svitnjaka raSireno je u svim seltma te stanji Ijudi »griju kosti« da ih he hi boljele iduce goddne. zajednieka je tradioija svih SLavena. Sva trt opaJ. BS. Na Bv. a U Bmazama kaZu: ))Evo.l0se po svim breZuljcima oko sela i na raskrsci'i'na puteva i gledalo se oija ce vatra bi"ti veoa. svetac dobio u Sihjskoj krajini ime po toj vatu zvanoj sVi. VI) zove Sv.a i svailrome namijeni po jedan ci6a:k. 88..stio zarucnicu i njezinu rodbinu u gostdonic. natrag' te pl1i tome govore: )1 dogodine docekao Sv . naoeru mladih klasova zita. Negdje te Iklasove spletu III pletemou i onda prie na vatJri. Ivana svaka djevojka obgori tIi cicka i porpds11 na trd :t:nlad1c. Gavazzi.'e preskacu vatru . preskaeu. Ivan Krstitelj (24. rjede odrasli. Djeca. Kada se vatra razgorli. U Dicmu kaZu da je'to prZeino iklasje znatk prve hrane Ii da ee brzo bitd novog kruha. a mladic je ca. krties (kres. za srecu i obilje. Ivana Svi:tm.tnjak.jenaCiOka ostJavi do jutra u posudi s vodom na prozoru i itojj C1eak ponovo procvjeta ka. Neki kazu da preska6u vatru da ne bi imali ZUljeve na nogama.zuje de.G9 U Sinjskoj kr-ajlni vaare se loZe »u osvite .. Boie. piesalo. . pa se tamo 5V.od ove bolesti«.. i kupovao djevojci tresnje od prodavaea koci Ol"kve iili na derneknl.. i doma6im 2JlvobinJama. . prze ih na tJoj vatri i JOOu.semo nekii obtici.jjdana. kI'is)koletia u vrijeme Ijetnog solsticija rasireno je na terttoriju cttave Hrvatske. Osnovno je vjerovanie u lustratiW1JU (oeisnu) moe te vatre pomocu koje IjudiZele osigurati zdravlje seb. U tom setu govoT€~taikoder da se na tol vatrimora grWjati ona] koga eeS6e boli glava i reci: })Saettvaj me BoZe. a Zane uzmu u narucje i dijete pa s nJjim. zatpalili smo svitnjak novoga kruha«.a dame podatke 0 svetsovanju tog prazmka nalazimo gotovo U oiiavoj Evropi. pomaJol . Vjer-ovanja Ii obitaji U!Z ova] blagdan su br-ojna i raznolika u drugirn krajevima dok su u Sinjskoj krajind. nego je same prekorace kad je vee prilieno izgorjeta. ad ove bolesta«.Poslije mise se pjevalo. kako se spominje u svim selima. ce mladie kojemu je namijenjen bitt djevojoi sudend mladie. U nekim sehma danas se vabre loZe u crkvenom dvortstu. ttl. Pri tome 11 Hrvaeama kaZu: )}Sacuvaj me. m1adez poCinje preskakivati preko nje i to s jedne strane na drugn d. sveti Ivane«. Ivan Sviflnjark. Nasvitnjaku uoci Bv.. Iva. Ivana pride izlaska sunca Ijudi zure tleo ce prije ugaziti u pepeo od Isvi.· .. U Veld6u vjeruju da ona] tlto se pospe tim pepelom nece iroati po sebi rana .tnjaka i bos ga:Zli1li o njemu vjeruju6i da nece imati p naboj na nogama i da ill nece boljeti noge. 484 .

aja. Ivana. U Potravljru se . ukuCaiIla. pa se o¥a:j svetaczove sveti Ivan Ku:pavac.ko je ovo odndla voda. iz sela dalje od Cettine.VII) vrije6i svojezi. M. U negda.iCica?{( . nema mnogo blagdana i obieaja Najz.ca umHli se na tzvoru iId pred kucom. Anu (26. I pravoslavci u Sinjsk!oj krajmi pale vatre uoOi Ivana Svimj'aka ali "i 13 dana kasnije uoci Jovandana.Vjeruje se. u pravoslavaca 2. TIa Ivanjdan ujutro prije sunea svuce dijebe i njegovu odiecu bact nd. (15.niji cr:kveni blagdan Sinjs·ke krajine 'je Velika Gospa.leZeine i to za svoje zdravlje. Dvojica uzmu jedan konop. Uzmu cvijet ivancice .vatre.logdje no6ival i cak i na uldci prislonrvst se na kakvu ku6u da bi ujutro sto pl'ije paCem zavjehnu molitvu.I voda na Bv. a u Dicmu su gonili Ii ·stok!u dase okupa u lokvi Ii vjerovalo se da ce nason lrupanja ozdraviti svaka zivotinja koja ima cesa1u .§aj.mj i bi.1isu se svitr njaci . Govort1i su da je to protivgrQ2nice.kaZe da je protiv svraba potrebno prije iz:laskasun.li.lro su blld. U Hrvacama.ije6i.naeaj. a u pravoslavaca 28.Sdnj&ka alka odrzavala .se toga dana. NajV'i. V id 0 v dan i S vet i II i Ja vezanih za njih . VIn) uz lroju su vezani mnogi obicajri i vjerovan. ako neka rena irna bolesno dij ete . taiko neka odnese bolest sa moga ditetau. trgaju lattce i gataju da Ii ih momei vole.ima OOra..vanje toga dana dobro za zdravlie ociju.V1U tzvoru i lokvd a.to. a u Sinju je priredivan vatromet. u drugdh..ia i kada mnogi iz blize i dalje okolice dolaze u Sinj na zavjet Gospi smjsko]. 485 .Snje vrtjeme i p. Ivana db 'je. a VOM se baoa na mjesto po kame se dnaCe ne hoda. po lieu.bubamaru i govori: »Prnbaka vistJiea. a maze vr. Uom Velike Go.zvan curiea. bit ce slaba psenica i ostal. N a Svetog HUu su se iz planine dogonil!i kanji i v:olovi da u selu rade u vrijeme zetve . Na Vidovdan uiutro.ese da se kupaju zato da budu zdravi preko Citave godine i da nemaju Usajeva. aka na Vidovdan (15. Ljudi iz daljih kra[eva dolazih su uoei tog blagdana u S. rastegnuga i povlaee preko polja vjerujuci da ce time osi<gurr8lti dobar urod usjeva .z Getinu i ikare: »Ka. isla se u Glavicama»trunit rosu«. usjevi.senl. a liZ to je u Sinju bio dernek koji se i danas cdrzava. Jedino se u Glavicama vjeruje da onaj tko ima stoku ne smtje na Sv. negdje u gnnlje. di je moja sr. VI) bude magle.i gleda kamo ce odletjeti jer ce odanle bit nien su<1eni mladtd. Na Sv. a i u S1nju pal4.a imace ljeti. Toga dana. LJudd. U Hrvaeama kaZu da je Iumi. Na Ivanjdan djevojke nastavljaju Ijubavna gatanja. VI.se su se zavjetova.ozuata . BoZiic u dJelu K u r l 'an d dao je pt"ilkaz toga zav jetnog kretanja oko erkve na Jro. djevojka uzme prnbaku . Velika Gospa Gospa sinjska U vremenu od Sv. Obi6aj kupanja je rasiren u citavDj Dalmaciji. pa i za zdravlje stoke.vstvenu moe. zdravlje djece. Ka:Z. prije izlaska sunca.. VII!) nama posebnih obic. su se nekad lrupali doizlaska sunca iii u Cetini m u kaJk.spe U okolnirn selima. VII. IUju (20. IHju i na Sv.

l{jg. Sv.se vrsro blagoslov IUrbi at orbi. Toga dana dslo . 227~22'f!. Nikolu (6. zemaljsko tijelo«.godisnje ohicaje. kao i uostaum ·kra:jevirha Jugosla.se u crk:vu. IX) u Gljevu. Svetog Mattina en. Luku OS..il Ali Godisnji o'bicaji na zavrsetku ljeta i u jesen 1. igra se koio. a mladici eamiran: -zagledaju i paje . nisu brojni i jedino Una nesto obica. 238 J 260.ali cemo ih zbog veze uz jedan odredeni blagdan svrstaei u kalendarske . IX) islo se na dernea u Solin..1 Sinjskoj krajini. prestisu.Dernek u Tr'ilju Obicajii vezani 'UZ Sv. Dernek je nekad bio najbaljaprilika za sasbajanje prdjatelja I znanaca iz razli. Baillie u spomenutom romanu.koj8o.. pjeva . i nesreca. na Bv. nego i da ozdrave svoje bolesno. koja kasnije - koja Sajarn koji se odrzava tom prilikom traje 2-3 dana a veoma zivu sliku toga sajma dao je takoder M. '* :+: . No naivise BU se ljudi nadali da c:e pl'ocesija Gospi sinJskOj donijeti kisu. na Sv.tu (25. str. A kad . smalaksavaju i prase svojim haljinamakaio pretovarene gaete jedrima . prijatel1ji i rodbma dolaze svojima u posjet ina rucak. Koja prj.. momci su warnjerali djevojke i ugovarali zeni. U Sinjskoj krajim stanovnici svih seta dsli su na Veliku Gospu na dernek U. cudotvorrnm i zazdravlje kortsnirn.pije.i veseld. stariji sukupovali Hi prodavali robu i stoku. Sveti Mihovil .. 237. X) u Otoku. Na Malu Gospu (8. koja je rijetko padala u kolcvozu. "Ibid.putem veliJke kolovozne ljenima p80 donosirno clio tog opisa: »Veo ranim jutrom velike zavjetmoe pocanaju puziti na koljernma od crkve p80 oko varosi poznatim brZe~. kao balvani mutnim kanalima.kolo. zaostaju.vije..citih sela. srecu i obilje.. Sve Svete O. mfmoilaze se. Mihovila moglr hi se po svom sadrzaju svrstati u posebno poglavlje drustvenih abitaJa. 224. sporije. 486 .. Sinj OS. na sve cebiIi snrane svijeta ljudi su gledali Gospinu sliku i ocekivali da se Gospa nasmijesi.t: Na derneku je uVlijek bilo liivo. a onda se ide u gostionicu. str. a aka pl'o:pIae€ zna6i da narod nije debar pa ne maze oeeleivati pomoced Gospe i bit de nevolj§. "BoM!!. Kada je pocinjala procesija. SIr. kada se vjeruje da se Bog potpuno rasrdio na ljude i kamjava ill susom.cast"€!djevojke. xn u Lucanima. XII) II Bajagicu Itd. U Tri1ju j€ demek na Sv. IX). i cesto je bila procesija. procesiie.ja uz gospodarske radove. JeTohima (30.. one rnisle da je to necista krv koju su zrtvovale u mukama ne sarno da spasu dusu. otm se Gospina slika uklonl sa pastolja zene navale na cvijece koje je tu stajalo na postolju.dbu.ts . Mihovila (29. svi su se skupili kod crkve i u dugaekoj koloni prat1liGospinu sliku rnoleci za zdravlje. a podabke 0 toone dat cemo u posebnom poglavlju ovog priloga. plesalo se . Sv. smatrajudi ga blagoslovljenim. " Ibid .. VIII}. XI) III GaB. xr i u Rudi.je.aticu 'i kapljrima suzama one u prasim. Nakapat ce te sagove prasine krvi dz svojih golih razranjavljenih koljena.

iz kojih jezgra nije izvadena. Bosne. Jabuke. IX kada pos]jje podne dovrst steen. »eerneku« 11 Otoku (Ins!!:tut ~ 1I/.sve sbrane. Pjesme pjevane u kolu suv:remenijeg su sadraata i cesto parodije na suvremene dogadaje ne samo u SinjS'koJ krajini nego op6eni. a takve boga- Foto: J.lrodnu umjetnost) 487 . zime. IlgrotuljQ(( na. ali dolaze .tou svijetu.27. Neki stiZu u 'I'rilj vee . Mnoge su od till pjesama lascivna sadrzaja paih necemo ovdje ni navoditi. MiliCevic. U Trilju seznalo skupiti 8-10 guslara koJi su pjevali jU:fiacke narodne pjesme iz prostostr. su grotulje i darivanje grotuljama. Kupoprodaja atoke (a u Trilju je poznati stoen! sajam) vrsi se najvise na28. IX. Gorduna. Na sam dan Svetloga M:ihovila (29. nanizanih na spagu. a mogu biti i toliko velike da prebacene preko vrata donjim djelom dosesu do tla. Grotulja je niz probusenih oraha. Pjesme t muzike je nekada na demecima btlo u izobilju.keiz dosta udaljenih krajevs: iz BukoV"ice. Prodavac 1965. Cakod Jajca. Uz to se igralo kolo i pjevalo na . Time pocinje period svadbi koji traje preko citave jeseni 1. oaporica I Kosuta.Dernek u TtJIJu je JOOan od poznatijih u Sinjskoj Krajini pa onamo dolaze ljudi iz svih bUzih sela. Strmodolea. Nastoji se nizati orahe s mekanijom korom Grotulje mogu b~ti velriCine ogrlrce.i prodavaei i kupci sW. Like. Posebna oznaka Sinjskog podruejs. IX) bude svecana misa na koJoj se zna vjencati i po desetak parova iz okolnih sela Vedrina. sajam. pjesmom i kada se upoenaje mladez i biraju buduci bracni drugovi. a pooinje dernek 5 plesom.

Nesta od toga ona odmah pojede s prtjate1jicaffia.Dabije poneka. Simu· nOTIe k:aZe da eu demect redovno zavrsavalt tucom. na PosLije ruoka pocihjalo je kolo i· vese}. K'a.ko grotulja 'll rukama . X) vee poCinje hla. SimUll(>v:16 (v.k:otieprodaju grotulje.i nekoga odnjene rodbine tko senace u pratnj. Oko 17 satt vee je tu stotinjaik. Kolo se igralo kod ctkve 1 kra.u robu jizlozenu na. na rucak rodbini ·i prijatelj'Una. ne vadi ih va. Zen. rasgovaraju i povremeno razgledaju pojedin.o je potrosiona pojenje .dz l:ega se vim koliko je rnladie bogat. 1915.j lSpOmeruka podignUita. No nekadasnja uloga derneka vee je gotovo nestala. koUko drugog voca. opet se lIZ crkvu sakupilo viSe mladezi. a sada dartvandem grotlulja prvi put jaWlo po:ka:zluje tu . muskarac: preoaceo ill preko ramena. Demek u Otoku na SvebQga LUlku trajao je jedan dan. a dODjise d:io gotovo vuce po zem1ji. Manji dio je u gostionioi i jedino prema brojnim posjetiooima U obadVlije gostionice moglo se pl'!imjetiti da je u sew dernek.. nego 1m ih kupuju mlamoL KaUk. onda se is10 na groblje. tmzgoIi6enih Ijepotica.i nud:i. X 1965. a zatim SU ljudi odlwi. prodaju. Svetoga Luke 08. da ne moze hodati od tereta.silo d. rodbini ~ prij<ateljlma.. Poslije mise ne bas brojni posjetiooi dzisli &11 iz crkve i otiS1i. metnd. a ostataik nosi ku6i da i susjedstvo vidi sto Je dobila.seoskl proizvodt leze na arartma prostrtim po zemlji. jahuke :i drugo voce.svoju vezu. pogjnuli U borbi protiv SaTasker Mahmed .pak eini jednu now varija1Iltiu narodne dJevO!jacke niOsnje 'i sigurno hi iscpll'ije istJra2li. ser.pase. bilj.vanje row. GrQtJu!je daruje djevojci rnladic koji ju te.a obuCenih U stare narodne nosnje. a svaka rena drm po neko1i. Ovi . ali mnoge djevojke nose jednake marame na glavi.pro<iavalo razliciti nakit ad rnetala. 488 .k prvt put upozna i zamiri kao i zarucnik iIi onaj koji sa dUZe vremenapo2[laje s djevojkom. ~o su rnornci na demeku hili zagrijani vinom. u nidta ruk:e.je te tiajalo do zalaSk:as'Unca. lrojI suse zamirali fau u gostconrou 1 tu mladie Casti djevojku . jedrtarke smede iIi Ijubieaste brokatne pregace. Prije podne je bila misa s procesijom.dnjje vrijeme pa se kaZe: )~Sveti Luka. Dana 18. jednake sUlknje i bluze. prtsustvovao sem derneku u Otoku. Pos1ije 16 sat.tiji kupuju i daruju svojoj djevojoi.Ze se cia mladie pojii djevojku.. a kada se zavrsilo bez tuee smatrali BU da je bio slab dernek. ko1ilk. tu su bili i prodava6i nektih teksbilnih predmeta i slatkisa kao i tridesetak seoskih prodsvaca. ustakljene i uokvirene kie-slike Bogorodiee s djetetom i razlioitih. 313.a:d nelm djeV10jka dobije 1:loliko grotulje.nka db svetoga Marka«.tJ.:ojei3etaju.s:ke n:ikada same ne kupurjll grotulje. Tamo je nekoliko prodavaCa kic·robepostavilo svoje »standove« j_ uz zaglusno vtkanje r. ili prolazniclma. Stariji kasnije komenttraju kolmo joj je kupio grotulja.Dernek u Otoku Od. 3&). Z:arucnici iii oni. Nema djevojaik. Najveoe grotulje prodaje ne1ci. Neao . najv<iSe Zena .ca i djevojaJk:a l!.i . D. mladi.d i do 80 grotulja. .VII 1715.711 SveH Luka -. u Cast 140boraca koji su 17.

PrOdatmCtce ))9'iotulja~ Foto: J. pa mla:dicl pocinjupjevatl. do mene« 1. ieli zapoeeti kolo. pojed:ine skupine djevojaka odla.ce iIi kucama u susjed. pjevajusamo-stinove Ikoji ce svojom vulgamoscu bitt sto a-t'l'aktivnijL Jedan mlaQ. curace. dobiti tisucu. Dok prodava6i i dalje iUZv-iklljU i reklamtraju neorodanu robu.dna jesenja noc spuSta.zgodioifigure od glpsa. se na rnjesto gdje Je i 469 .ic pocinje pjerva>ti: »Vaeajte se.0: ))dernelcu« (Jnstitut u OtQku za narodnu umjetnost) pokazalos:klonosti djevojakaboga ikraja za odredenu iboju i vrstu materJjala za odjeou i za odredene 'kombinacije bojesukI)je.ima sklonost za-staru domacu pjesmu reru.ja breZluljoima oko Otosa. rana prohla. nego da razbi~aju i jedu glavn] . MIadi6i su u suvremeno] odj OOi u bijehm najlon-kosuljama .na sela i njihova pjevanje rera odzvan. pokresne mtete poeiva prisutne da okusaju sreeu a jedino se dje6uxlija skuplja oico njega i pokuSava za20 st.djevojke i dalje Setaju i nitkone prihvaea njegov poaiv. Mili6evJC 1965.ze kucama. Dosta'ill kupuje i grotulje.vJj. a dosta je odjevnih predmeta njemaOkog porijekla jer flU mnogi bora. Vlas1tik. bluze i mararne za glavu.i u NjemaOkoj ill. d. Da bi brz. aI:i. mladi6i 11 gostioni.e svratnl pozornost i privll'kU druge. aJi ne cia bi nanizane orahe s grotulja. su lh dobiliod svojih tamo saposlenih.· i voca 1'. No i uz nova odijela stranoga porijeklaostala je u nj. Nesta viSe mladesi okuplJa se oko prod:avaeatombolekoje su ih dali voljenoj djevojci da dh nosi oko vrata. i s kravatama.

01. Toga dana mladie dolazi sa svojtm prijateljima zarucmci na silo.. XII. XII Ocici 3U U nedjelju 23. a ona nJega obilnije dariva O{Dsulja. a Materice U nedjelju 16. U citavo] se S:njSkoj krajin1 za Sve svete kusalo mlado vino Lorida zatvarale oaove te se taj dan uz obiInije go$oonje smatrao »prvirn Bozicern«.ta (25. bez njega prijeti.) lito smo spomenuli uz opis svadberui. pa se govort: Sveti Andre otvara. Pot~raj studenoga dolazi Sveta Ka. xn kdju smatraju po6etkom zime. Bozic-ni obicaji Kaiko srno vee prije spomenali. Toga dana djevojka ttaZi ot- 490 . XII) rjede se spommje u seldma oko S:inja. pai Evrope. krupiti se moze jednim orahorn Hi jednom cigar etom.c (npr aka je Bozic u utorak 25. Materice i Oliici ObiCaj poznat u cijelo] Dalmacij! odrsava se i u Sinjskoj krajini u drugu i prvu nsdjelju pred Bozic.. kaiko to vidirno iz podataka u Zelovu gdje su r>oditieljiostavljali ututro djeei daroveLgovorili da im je donijela sveta Lucija. U Hrvacama uoci Svih svetih paUli su se svitnjaci i pucalo iz maokuia. .nekad bio dernek 1 ples. Ako ie djevojka zarueena mladic dolazi njenoj majei na Materice i 'trazi otkup. ali koj'i je trajao dugo u noc.isima i vocem. Svi sveti i Dusni dan Svi sveti (1. (Sveti AndTija je 4. XD. talco i U ostaUm dijelovima Jugoslavije. a ne kao danas . Na Deice (nedjelja pred Bozic) djeca prijete da ee objesiti oca ion se otkupljuje slatk. No zato je u Sinjskoj krajini bilo uobicajeno daridarivanje djece na Svetu Luciju. M aterice su u drugu ned[elju pred Bo. I)bbuhvatiti podzajednickim nazrvom boziCnih obicaja. kako u Sinjskoj krajini. pa cemo zbog' rnnogih slicnosti obicaja i vjerovanja ~i njihove medusobne povezanosti.nje rnladog villa U ostaltm krajevima Dalmacije i Hrvatske obavlja se opcenito na dan Sv . XI) imaju uglavnom reI:igijski karakter . XI) i DuSni dan (2. u nekim se selima Svi svetdzovu Prvi bozic. ali mogu 1. Martana (11. zima). Sveta Kata zatvara.i posveceni su stovanju pokojnika. sve ohicaje kojj se odrzavaju poslije toga »Prvog« do »Posljednjeg« BoziCa (kako u Sinjskoj krajini u nekim selima ZiOVU blagdan Svetih triju kraljeva) (6. XII) Na Materioe ujutro djeca pripreme konop. Donosi jOj rakije. KuSa. Nikolu (6. ajci da ce Je objesrti m aka se ne iskup]. carape i sl. Majka im daje statkise i voce.fu.h obicaja.. II i raouna se da tada prestaje Sveta Katazatvara vrata.1:!i. Darivanje -djece na Sv.saroo do prvoga sumraka.

~\ .erena potvnruju kno redovnu poiavu.'tJe& ·paJe se sarno prvog ·d&!Ia I30~j6l. Sarajevo 1961. SinJske k:rajine. -. EtnolOlliJ>t.tn (Ii'] . PI' mnogi ka'. Bo!icni blngdani. 1. !.oi objc>iii. :. .'1. BadnjaCi BU stajali prtslonjeni blizu kuenih ulaznih vrata do mraka kad su se unostli u kucu. Ivan Ujevlc.rall a imatl aa umu I subjektivnf -stav kazlva.' IvanlSevlc. U l.s. 187. 186" 11 dnl. '. stotjeca.'nki 1938. " Simimovic (v.'':I1'ls.!. opisuje slavIjenje pravoslavnog Bozica u manastiru Dragovicu gdj"e je zabadnjake osam najboljih volova dovezlo dvije najvece bukve.1 obl. ZNZO. pa i na Novu godinu. . r-ovora dn se n:.78 U Sirijskoj krajini badnjaci su najvise ad hrastova drveta. str. bili" 39). (Prj tom t. a treci nesto tanji.an.n Tiedeakatemi'l-. S-useljflI): . 161).5 m. »a ako na ognjistu nema priklatia.uche.CQJe.:drlt druglma . promjera25-30 em i volovtma ill dovukli kuci.kn. Badnja.pjsl S". Neki su domaclm vee prije usjekli usumi Dri panja duga oko 1. Tail SOUnU(laiTte. 15-16.(.a \\ Livanjskom poIju. Erdeljanovic donost Jo~ neke pojedlnosU oobi~aJirna S-injske krnjine. ·34. sto suse tamo naSle.I.:-. 1901. 222. vrhgorsko-tmotska 'krajtna. Na Badnji dan vrse se sve pripreme za proslavu Bosica koji Je uz Novu godinu najveci blagdan ~{I'S6anskogstanovnistva. str. onda vldimo koliko 8U ta dva blagdana povezana . I. njegovu setu niknda nije unOS1Jn u !elleu slama ! barli)jak. (dalJe: LillngmOO1).) sertja :..i ova] put on njuobHnije kup od zaruenikova Time se zavrsavaju oca. 'l'radilioru.sbrti.).\(.: JOO).. kome je otao bto napredniJ i domadin l pril1cno je putovao po sv:ijetu. Erdeljanovic u selu Hrvace spominje tri badnjaka. II provjeravanjem u susJediloj ku<!:i u~"rc:Uo sam da su svi unosni ·jzuzev!H ukucana tog Imtiiva<1a. a samo u Brnazarna i Kosutama spominju se eetiri badnjaka. G!. str. stjeta i do Nove godine vise Sa ne Odrzavaju.i·"Wl iznose koo radovan slue:>] 01)0 sto je samo u njegovoj ku6i \!obi~ajano.vlja u gnijezda u kOjin:ra 00 le~u pilicil I str. Dinko s. II . uzmiao je drugo drvo. n..Irvacama se Pof. "Wo:ldem~r Liul'~"n. 32L "Enleljanovic. <1ok I'"S. a jedlno su u Kosutama bili okiceni brsljanom i jezom (zelenilom).).1IJUa najcrtie unose badnjaci. A!H .1l~ sve 'b07.iena dane.!.77 U Poljicima kao i u Imotskoj krajini unose se tri badnjaka. No svakaIko se nastojalo dOVluci deblje badnjake jer setime pokaetvalo i bogatstvo kuce.sattm slama (str. omsn bo~\cnih obicaja donost jo~ neke podatke ." Cllvn \ ~ta. Ta tri panja zovu se badnjaei. Dva su deblja.lem. dana B0). Studien \III" Geschlcw: der "Ol)l.r :113.in.BoiiCnp.la..3\lZlltak navodt da seu Hrvac. kako [e to slueaj i u drugirn hrvatskim krajevima.rAko u tom svijetlu razmotrimo podabak da se u mnogim selrma Sin]ske krajine Nova godina zove Mali bozic (0 cemu ce jos biti govora).Jdl! U posjete veti prvo .t{<\" . (u katolika u Velicu ani se oak zovu troistuo). dok to l1aJii "li.mr" 1«I1<>S' u vi+. sj.c rvruto da seu.k Datum pocetka Baziea bib je 11 krscanskoj eri Dionysiusa Exigusa (6 st. 4I3. Nov.75 No ovaj podatak 0 dva drveta badnjaka u Slnjskoj krajini lzuzetan je [er se u svim selima potvrduje prrpremanje triju badnj aka.imunovie. Nisu bili nicim ukraSeni ni ok Icell'i .i. He:s. koji je u svojtm djelima optsao zivotJ stanovnika Sinjske '1 Vrlicke krajine.6'1.ldna '." U Ldvanjskom polju doma6in unosi obicno tri badnjaka. a -same u slucajevirna da domaem nije imao hrasta. rstr. str. 'Elnol<>Sku i folklorlstlcka 'isplt1v.) ujedno idatum pocetka nove godine sve do 10. BoW'. " Radrnila KaJmakovi".wandentngen Ellphmt Rh". str.~nik Zemaljskog" muaeja u Sarajevu..i:a_ Iz razliilitih railoga pojedincl iii pojedineobitelji unose !leks izmjene 1. a neki dovlaoe tek na dan Badnjaka.il~a rstr. Tako mi Je Jed"" k~\>::ivv.t kako de u iznosenju podataka 0 bo~iCnim obioajima biti tesko u svim alucajevirna odvojiti te obicaje-od novogoc1iSnljih. NaveCe mladio dolazi na prelo kuci zaruenrce dariva odjevnim predmetima i slatkisima.. unese cetiri badnjaka« .

Badnjaot seunose u kuou navecer kad Be svi uku6ani skupe na veeeru.ee i stokn. a aso je udovica s malom djeoom. ad vdStica. PootJo su postavljeni badnjact izla. taj urea stavi malo pSenice kad:a je badnjak na ognjiStu . Svi clanov. negdje postave ozgor i poprijeko. domaein pozdravh »Faljen Isus! Na dobra Vam dosla Badnja veee. nesto debljt i negdje se zove desnjak.1pri tomegocori: )}tT ime Oea i Sina i Duba svetoga«. U Hanu. onda tzlazi po drugi 1li ga unlOS:i rugi muskarac.ak. prostor oko lru. Ovaj badnjak postave negdje . mu. a onda nazdravi svim ukuCaniima redom i .izmedu dva. Ako nema d u kuCi odrasla muSka~ca.si desni badnjak.! obitelji kioj. a u najv:iSe slucajeva ga skrope blagoslovljenom vodorn I. doma6in ill doma6ica ~92 .uCatniodgovore: »1 stobomza'jedno.Kad domaein ulazi s badnjakomvdomactcaga na pragu posjpa Zitom.k ureZe kriz. ToO111Su pravd. u dugome vfkul« Ukucan1 opet odgovore: »1 IS tobom zajednol« Prije prvoga svjewkog rata. I kada Je veeera pnipremljena i svi ulru6ani u kuci. polijeva ih bukarom villa »na krlZ« .klinjruCi Boga »da saeuve. njorne prekrizi badnjake . U slamu rediteljt bacaju smokve. putu ild na radu daleko od kuce. pozdravi ukueane: »Fa)jen Isus! Na dobro vam dosla Badnja veee (ill »Na dobro vam doss BoZi-61 sveto porodenle«).i kao prijekIad da bolje goo. dogodine!« tJik. melee. unose je u ku6u i poslplju po podu. a negdje ozdo da se rna njega prva dva naslone te da im sluiZ. opet onaj tIro ga unosi pozdravlja na isti naein iukucaru mu jedna:ko odgoveraju. koji se . domaoin izlazi CIa unesebadnjake.tek tada jednidrugima pozele sretan Badnj. dje6Mk..: »U malome grthu.je i za.aik:. Pri tome svi skinu kapu i stoje na nogama . bademe. nego u svaik10j ku6i moZe biti drugi nacin postavljanie.badnjalk: unos.To se c1ni da bi bolje roddla ~ca. Kad stupr izvana na kuCni prag. kad unosi badnjake. V'ljerovan. valjajuci sa po stamt. a u UdoviOi· 6ima se u.1a kojih se pri:drZa. dva U Potravlju i Bmazama se na desni badnja. domaoin ga stavi na ognjlste 5 desne strane 1. Kada unesedesni bdanjaa. mole »vjerovanje«.ognjista.!«a domacin doda. a d0ma6in vinom.kao prijeklad. najeesce se najtrunji badnjak postavlja ozgor Ii popr:ijeko preko prva dva. dolazili su kuci da prisustvujuzajedn:iOkoj vecerrna Badnjak i rue-moo BoZic.i djeca se zato ottmaju. a zatim . Desni badnjaik je Uvij$. kao sto se krsti dijete:.. unosi se posljednji. uz isti pozdrav i odgovor.1 su na.. Kad u Dugom Polju na Ogtijiste. pa 00: zato zove desm badnjak. deblje postavljena paralelno.ze po k'OSaru (sepet) iIi naramak vee pri:premljene slame. unosi goa ona esma. ove goddne pa 1. a tree-I Izrnedu njih. a uku6an1 odgovaraiu: »I s tobom zajedno«. U Hanu domacin uzme Saku slame 1.va odredeno selo. more.stavIja na l1jevu stranru. On se prvi unosi u kuou i stavlja na desnu snranu ognjiSta.skarci su pucali iz kubura ipusaika. drugo voce i bombone . kada je unosen badnj. No. U Botravlju se kaZe da doma6in tada krsti badnjake. PosUje toga (u nekih piri~e unosenja slame) prflaze badnjaotmai domaetca ill polijeva blagoslovljenom vodom. Prvo uno. P~iHkom nosenja drugog' badnjaka. TteCi badnjak Je najtanji. Domacica pri tome skropi badnjake blagoslovljenorn vodom. U slueajru cia su unesena 4 badnjaka jedan je sluzio . dusmantna 1 neprijatelja«.skropi citavu kucu.

Za veceru na Badnjak.a. U Zelovu su p. a ovoe odgr. Pogacu ne1lk:o dri. Poslaje toga sva se stoka nahrand najboljom vrstorn sijena stoga goopodar ima. svijeca se ug:asi na uho najboljeg ovna.. a ne mec.a6in obicavao U cekati na kucnim vratime da coban dode ku6i S ovcama. Zatim uz iste rijeei dcmacin nUdi pogaeu svim i ooi otkinu po [edan komad stQ se jedeposlije uz veceru. Taj se k'Olut posebno pekao i nj1me je doma6in gasto svdjeee umasanjem u vdno i kalpa:njem na svijeoe prako svih boZi6n1h blagdana do ukucaruma Home Nove godine. kUhali i pekli jel0 za Bozic. jednQlj ispred sebe. OVOOT8WO. a ako nema ondase mklala kuJa kokos.19 polijevaju badnj'ake vmom lkaZiu: ilKo ga pollva ove godfne. kri~vima i ubodima viljuskom iIi BU oct tijesta na njo] bile dzradene figure janjaca.2Jom.• str . pa i cobana i torova.1uvolove.Dclao je u J:lUltama pogacu i pl'l1. jednoj desno i jednoj lijevo.jizdrzlj~vUi 'i najbolj'i ovan Hi ovca k.SO U Velieu je zabiljezeno da poslije postavljanja badnjaka DR ognjiste domacjin iIi domaetca u pratnji svm ukucana.peCenicU.00 u§t~pci na ulju. pekla se posebna pogaca bez kvasa i jedna pogaca oct boljega bi.suje :ni.s0ltn iz sredine izvadi jedan kolut tijesm. Poo1. stl'.. i svt piju pa da i on bude >m. a onda Be rom ea. ali se to vise ciullo poslije veeere .oji najviSe odgrtze te pogaCe. Swda je uobteajeno da se prije veeere dade obilatija Ii bolj'a hrana doma6:ito.Po danu se zakIao ovan iIi ovca siljegiea (koja se nije janjila pa je debela)..lZio eobanu i onda bi je lomili. U Veli6u se cesmou na rubu Ukra. PM tome se moli. te stoka nahrsnjena. vdnom i pogaoom ide Be samo medu ovce i magarad. U Dugom Polju daje se bolja hrana na uju1. pogaeom i bukarom V1na ru tor ovcama i daju im pogaou. Za veeeru se spremdo bakalar i krumpir . Stal"iji BU pootili teko da nisu gotovo rusta jeli do veeere . Zelol/U lie do drugoga svjetskog rata d0m.IDe u ruke pogaeu koja se nosila medu ovce te kaie 6obanu: »Oees l!i srteu ill komad?« Oobarrl kaZe: )}Sa 6u ~ sricu i kornad« te odlomi komad pogaee. KaZu da Ie na. ukuCani veeeraju.jelog brasna zvana eesnica..r{) i kai.h pritl. polija ga i dogociineu. Ta se pogaea daje OVC8JIIla na 'kriz.e da goveda pitaju jedno drugoga kak-o su ruoaU. a ovei 'koja se planirala za 'klanje iduce goddne. koja je s gornje strane bila ukrasena prugama.pijeIl«. Zivotinjama.. :krugova dobivenrl. dase vtno bacalo na badnjak zato sto je veselje. U nekih je ta cesnica polivena uljem i vinom una kriZit.ravo· slavei skropiLi badn~~e krvlju janieta Ui ovce..Neki BU na Badnjak. Ovcama Be da:je ti malo vina iz bu:kare. Na BadnjaJk: se posbi pa se Citavdan jela posna hraaa. zatije se malo v4:na ·iza desnog uha. a kad se zawSi moUtva. Ovaj opis lz· Veliea rima elemente kidji Be . Sa svije60m.Ibld .fje poeetka vecere obavlja se joS jedan dio obieaja vezaJ:i! UZ.u.susreou i u drugan seldma..zaJtiane za ooZienu Pr. ~vlo!-Stu:lU. oesnica se ne Iede do Malog baroca. tj. Zatim idu svi U kucu i domaein UZ.i. 493 . jednoj i:za sebe. ottmajuci setko 6e dobibi rveci komad [er ce u 'idu60j gocbniimatli bolju sreeu. 594.1o su uneseni badnjaci i slama. SM. au Hrvacarna kazu.izaj.ill do Nove goddne. odlaze sa svije6orn.skanjem otrora CaSe. h " .

Sma i Duha svetoga. ukucant sa na slamu prostrli arar. naime. a cia bude mir b021ji i niegovo porodenje!« ili»Kako se utrne ova svica tako da se utrne svako zlo u mojoj obitelji. domacin gasi svijeoe. a. a gdjegdje ga pojede domaein ili daje cobanu da ga ponese utor ovcama. 494 . ko1'ko ovdi iskara skocilo da bi toliko frn'o krava i teltca. vesele se i cekaju ponooku da rdu u crkvu. U to se zito. nego na vatri osdnjaka iIi posebnom svijecom napaljenom na badnjaku .Dok nije bilo stolova i stoliea u kucama. Amen!« U Hrvacamase gleda kama ide dim Icada se ugase svijece. Svije6e se ne pale sibicom. Negdje pak samo kaze: »Rodi16 nan vmo. a u Hrvaoama se za[edno S ostacima svijeca daje dorna6im zivotinjama. negdje zvane trojica. koja bolje gori i kaZe se da ce polje natoj strani bolje rodlti. umo6i je u bukaru ilicasu s vinorn i pusti da s kruha vino kaplje rut svijece. pa se ona u Dicmu zove svicaza mrtoe. KaZu: »Dobro ti dosa Bozic t sveto porodenje!« a drugi odgovori: }II s tobom zajedno. 'I'o se zito stavi u sjeme za sijanje.ko sa trneova svica da se u ovoj ku6i utrne svakozlo i napast davolska. a ovoliko koza i jarica«. koliko ovdi iskara skocilotoliko rma kokoslju i pilica. JOB san ziv!« U Diemu pri gasenju svijece domadin kaze: »Ka. paUlase u kucama gdje je netko umro u toku protekle godine. Prije t pcslije vecere moHlo se za mrtve.svaki USlV sto se sije«: Negdje se pri tome mali »ocenas« a negdje se nista ne gOV01'i. U vrijeme vecere u Dicmu domactea polije badnjake vinom i kaze: )IU zdravlje . U nekim obiteljima i nekim selima svijecese ne pale na Badnjak. Za vrijeme vecere ukucaninazdravljaju [edan drugorne nazdravlja svak onome koji rnu je s desne strane. AkO' se ugasi ria rije'c zIto. Na cesniou sestlavi jedna casa ili veca posuda u kojoj je pomalo sjemena onih VI'8ta zita sto se namjerava sijati iduce godine. a onda svi sjednu oko ognjista.. ostavlja seza ostale dane Bozi6a da se njime apet gase iste svtjece.. koje rnoraju biU rauene ou voska. rcdi vino« te gleda na koju de se tijec ugasitt svijeca. Kad su se badnjaci dobro razgorjeli. jos gort. njime udara po badnjaku govorect: »Koliko ovdt Jskara vatre da bi toliko irn'o konja i Zidrebadi. ne kupovne od . i ta je bila namijenjena za mrtve. U Velicu se gleda kad svijece gore. Odreza krisku eesnice. pa se kaze da ce polje na onoj strani bolje roditi. zivio!« Kada veeera zavrsi. zataknu tri svijece.se i dogodine vidili svt skupa kraj ognjiSta!« a ukuearn odgovore: »15 tobom zajedno!« Poslije vecere roditelji daju djeci voce i slatkise. masicarna. Pri tom govori: »Rodi :<:lto. bolje de u idueo] godini rodH1i Zito i onratno. Nekad se paUla jedna svijeca.zi. cesto domaci sami -rraprave te svijeee. U tme Oca. U Veli6u se sjekirom otklne kornad badnjaka i namaze voskom pa se njime up ale svtjece. na njega postavili cesntcu i ostalu hranu te okolo posljectali i veC-erah.stearana. piju. pjevaju. nego same za vrijeme rucka na Bozic ujutro. \I jeruje se da na to sjeme i plod neee dolaaiti nikakve nevolje t tuoa i sl. Krub kojrm su se gasile svtjece. domacin Hi tko stariji uzme vatralj (00 poticanje vatre). Da mili spasitel] prebiva medu namt i u dalje vrime. rod:ila senica. U Zelovu je domaem patio svijecu taka da je imao jednu xglavnju« badnjaka i njome palio svije6u Hi puhanjem u komad vatre koji dr.). nego samo djeca vicu: »Eno moje svice. Amenl« U Pat:ravlju se kaze: )) U debar cas se QZegla i utrnula.

Kada je jelo zavrseno. ponajvise branu i pice. Nekad je . godinu i Tri kralja. str.. Ponek'i. i na Bozic prosjaei i sirotinja obilazih su kuce pa su im ukucani davali obdlatiju rrulosttnju. vatru cijelu noo i da je 00- So zi c Prvi dan Bozica ujutro oko 3 ili 4 sata. au Dlcrnu segovortlo Zatim se kuha hran. Simunovi6 (v.jedi dolaze cestitarti Badnjaik.c (kat:kada se stavi kiseli . Sus.z. 317. a glava od peeenice pripada dornacinu ~ »glava glavd«.. eko seugase badnjaci.t:I'l Na Badnjaik. koji .t:ila barem jedna jabuka od puske. U nekim se kucama svijece ne pale na Badnjak. Namassircane ne treba ni spominjati: cim je kame od njih bila osrne godina.Jr.ie oko 9 satt ujutro. U nekti.BU gasene. odrzavala . Kada ustanu djeca i ostali ukuearu." dnja. Kao i uz veeeru na Badnjak.N ovu godinu. . imao je barem ciZeparicU«. bilj. Negdje je ostajao domacin.i. Kako u pripovijeci M u 1 j i k a kaze Dinko SitnUlloviC cije. jef !.se na Bozic jede klsell k. 495 .M Badnje vece bHo najvise krada jer su lopovi tskO'ristlavali priliku dok su se uku6aW veselili i pjevaJi" pa Be moo poselJno Cuvala stoika i domaoln je cesto stramrio.upus s mesom i peeenica. Kada jedni dodu kuei.se pece braoce (evan) na raznju.k kao neka svettnja te se ne smije ugasi:ti.mnUahu.. daje.ni posH spavati.se iSla pjesice ish su samo onrasli i zdravijL Struroi i djeoa ostajal.Lu se bozicnu noc pucalo iz pusaka..S2 Ljud!i su uza se nosi1i rakiju i smokve pa se cast. pucalo iZ pusaka. da bi osigurao adravlje ovcama ii jan} cima. 28.sugasene svijece! komadic kruha kojim . im malo vina ucasi iz k:O}e. ostajali su na dvije Hi tri mise i kuci se vracali tek u 6 sati ujutro. ne idu ni poslije podne.da ce biti puna kuca vojske. Kroz bozic:ne dane izgore dva badnj aka . neg:o sarno na BoZ:i6. Ui. najdebljega ostavi se Ii euva za N.. Iza rueka stariji ljudi uzmu bukare "Slmnn(lvic tv 'bill 39). a na. Ako su uk. Prije rucka jedni drugimaceseitaju Bozic "i ljube se.m selima k-a:Zu da treoa Quvati.a za Bo.kupus i svinje1Jna u veliku POSiUdu da se skruha dovoljno hrane za sva trt dana) Ili .u6a. negdje domacica te su lozili vatru i kuhali nranu ctOk seorugt nisu vratili iz erkve. Za rucak . a kada su dolazill orkVii »svakorne iza pripaSnjace vi. SVl1unovi<l kaze da susa toga dana nastojalt O$\'etlti i J)unilita· mtI !mum dullmaninu. na mtsu odlaze ani koji prdje nisu bill. na Badnju Ve&!T: Nekll mu prisjedne! .Cesnica se skloni i skupa sa svijecama cuva za Mali bozi6 . U fiekim pak kucama svijece pale i drug! i tree. Iz udaljenijth sela na ponoeku su dolazili na konjima 'iliako . Nekad se cijelo vecs na Badnjak i putem do crkve.i bozi6ni rucak. Nije se ohieavala peel svtnja na ramju.ili kad cnkve. vatra se dobro nalozila da se ne ugasi cijelu noc. pocinje Zajednick. i dliZe ostaju u posjetu. U Zelovu domaein poslije bozienog rueka. a dio trecega. Bosicni je rucak obilatiji i masniji nego mace. 3). pale se svljece uz say vee optsantobred. su ked kuee. str.vom. Na ponocku su polazili nekt u 1 sat.se ponoCka. Na Bozic pri.je podne svatko slavi u svojoj kuct i ne ide drugome ru pohode. dan Bozi6a.lgali mu pojatu iii kueu Dad glr.adije 0 piru i.'iJe -pr"v" os"eta"ko pojate ne planu u taj dan« • . ·idu6i na ponocku.

pa se na njemu njaka da njime laze .svinom i slrupe se na jednom mjestu.zu da je taj pepeo svet 1. igra kola i pjeva. XII bia je dernek i velika slavlje u Grabu. a tek pasHje baee pod. a.. 'Placali su ulog pa je jedan postavio Zlva pijetla i svi SU ga gadaIi sa stanovete udaljenosti. U Hrvaeama slama se baci u vrt gdje se sije blitva. 1). napose alto se tko posijeee. Nikolu (19. dastitl od zla. a pripao hi onome koji bi ga pogodio. a mladez se skupi aka gurnna. da ovce manje ugibaju. U Haoo se taj pepeo Cuva za pos1pamje rana. drvo. insekti rli se njime pasipa prirana-k . Neki slamu bace ustaju pod stoku iIi je prvo odnesu nagurnno. ugasi se pred kucom i6uva. an se isto taka na jednorn mjestu u se1Ju skupe muSkaroi :i svaki danese vina pa sa caste. U Kos. au Hrvaoama sa sdpa po sjemenu kulkuruza. tree'i dan Boziea. jedmo pravoslavnt BozicpocinJe kasnije (7. U Hanu se kaZe: »EviQ. Dana 27.sa sumporom za sumporenje laze. post pred njim je dug i strozi od katolitkoga. izmeIi smo Bozic iz kuce«. da Im ne n. Ako su n€lki IU svarti. Drugi dan BOZlica Sveti Stjepan (26.aiku d:avolsklUSilu«. Post pocinJe vee na Sv. peceniee i ostalih darova. Toga se dana vise ide je u posjete rodbini i prtjateljana.rivaju orasima. ouvaju ga u posebnoj posudi pa njtme u proljece posipajuvocke i loeu da ijett ne dodu steto cine .UItamase paik ka2e da 'rodtteIji toga dana ne smiju tuci d.rasadi. stoku.l'Ucark: pale svijece. Bo1licn.o« vo6ku da rou danese ploda pri OOmu govori: »Povrati se. Dio desnog badnijaka. miUeSa. U Dicmu se pepeo nosi na gwnno i sipa uza stozinu. Toga dana IjuGi su nosi!>iZUipruku. XII) itraje 496 . Neki ostavljaju komad badi na Badnjak iducegodine. Ljudi su opet svecano obuceni. U Velicu se slama nosl na pod vornicu. takoder protiv stetoeina. osobitokod crkve poslije mise. U Zelovu lovei su na Bozic izvodi1i razlicite igre..i obicaji p r av os l a v a e a kuha novogodisnj! U bozi6n1m obieajima katlold!ka pravoslavaca (donosimo ovdje poi datke 0 pravoslaonim obicajl!ma iz 'Bela Velie) nerna bitnih razlika. Cetvrtidan Bozi6a Sill Mladenoi Hi Nev:ina dje6ica.grlobolje.njtvu ua kueu i tame postaviti U obliku krugs promjera 1 m. Roditeiji ujutro lagano udaraju djeou sibottn. 'Negdje ka. To je treei dan Boz.30 em. Pepeo s badnjaka veeinom seskuplja s ognjista na. U Potravlju i Dicmu slama stoji 'lIZ stozinu i kaze se da odgoni vjestice od kuce. U Hrvacama zene vjeruju da treba Ita vatriad badnjaka peoi dunje i davati djeci jer je to lije'k protiv grlice . tog se dana porrnre i rasgovaraju pa makar surra opet ne govorili. U Dicmu tiek poslije Tri Ikralja jedan sedio badnjark:a staV!l na prozor staje da »od blaga odbiije 'Sv. Oni koji SU u Hrvacama imaLi oveenosili su jed:an kcrnad badnjaka u proaor staje. igra se kolo.ica .joou da ne hi dQbila 6iJ'eve. badernirna i slaitkiSi!ina. dug 25 . oeste se stavlja i u druge vrste sjemenja. Taj dan domacica pIVi put mete kuou i iznosi slamu iz kuce.aSkooeooran~a i vjestice. XI!). a onda ill da. jer se vjeruje da je Ijekovit. rodn kao sveti Ivo BogUt(.. u Dugom Polju se ostavi 1.Sveti Ivan. U Hrvacama jedomaein 'toga dana Mbom »tJuka. pjevaju i razgovaraju.

do Boziea. I pred druge bla.gdane pravoslavci su imali duzi post pa su od 52 sedmice U godil1i imali ukupno 29 sedmica posta, dakle vise po-

tarica koje se ubace u vodu i kuhaju bezIkekvih dodataka, Kuha se bes mijesanja jer se govorllo da se u varlca ne smije zabosbl kasaka, Na Varu se tie jede vara, nego se priprema za sutradan, K;aze S8 cia ad Vare dan postaije duzi i cia se produziboliko »koliko pijevac sk06i. s pragau .. Drugi dan poslije Vate dolazi Svebi Says. i tada se jede variea ..Malo val'S daje se i domacim zivotinjama, a [edan dio se ostavl do Bozica i onda im se daje 1J.Z bo2ih5cnozitO. Dan kasnije je Sveti Nikola, kada pocinje spomenutr bozicni post. Uz ova tri dana postoji izreka: »Vara vat'i, Sava Iadi, a Nikola kusa«. Badil.i

sta nego mrs? Bozicni obicaji poeinju ad Bv. Nikole. Dva dana prije toga je Vara (17. XII). Tog S8 dana uveee txuri -- kuha uarica. To su sve vrste zi-

prunus Mahaleb ) i vjeruje se da se postavlja na ognjtste da ne bi vjeSt.i·C8 dosle popiti vino koje je domacin prrpremio za BoZii.c.. Uz to 58 odsijeku ozegi, i to 5-6 komada, kojima se ravraca i 10zi vatra, [er se icna ad badnjaka ne smije diratt zeljeznim vatraljem, nego tim

velika i [edan manji oadnjak,

n U pravoslavaea u VeliQu se no.lBadnjak na ognjiste stavljaJju dva
i da

Manji je od raseljkova

drveta (raseljka,

raseljkovim stapovima. Vatra cd badnjaka ne smije se gasibi svallri bozicna dana i domacin obtcno lezi uz vatru i cuva da. se ne ugasi. Uza nj je bukara vma -i bko god dade u kucu, sjedi s njime uz ognjiste, a domacin ga eastt vlnom. Komad badnjaka se otkine, namaze voskom I njime se pali bozicna svijeca, Badnjake unosi ill kucu domacin, njegov najstartji sin iIi drugi koji muskarac iz kuce. Dornacica ga na pragu posipa psenicom. Zatirn se po kuci posipa slama, Poslije postavljanja badnjaka na vatru domaci odlaze sa svijecom, pogaeom ivinom medu ovee, daju im pogaeu »u kriZiI, poliju vinom i ugase svijecu na uhu ovna, kako je vee prije spornenuto uz opis katoliokog badnjaka. Ostlatak pogace koja se nosila ovcama dljeli se ukueamma. Kada se badnjaci razgore, domaoin udara po njirna ozegom us zelju da napreduju domace .zivotinje. Poslije vecera dolazesnsjedt u pohode icestitaju: »Na dobra yam dosla Badnja veee!« a domaein odgovara: »Da Bog dobro i s tab am zajedno!« Nekad su ssljaoi imali vise konja, pasu konjima isli U orkvu u Dicmo na jutrenje - ranu misu. Domacin ili najstari]i sill ostajao je kodkuce,
B
0

zi c

Na Bozic u vrrjeme rucka gore trisvije6e zvane z;rojica, zapaljene vatrom od badnjaka, One 51.1 omotane crvenim koncem 'i zabodene u posudu u kojo] je psenica iIi kukuruz namijenlen za S:ijanje, lzmedu svijeca st.avi se na bD zito, oraha, smokava i badema. Svijece ostaju
12 Narodi1a umi.et.n05t

497

casuu koju je umooio kruh za.gasenje svijeea domacir, nadolije malo vina i nazdravi ukucanima, malo popije, a onda to cine i ostali. CaSa ide oko stola ~ stalno se dolijeva, Na prvi dan Boziea. prijatelji ·iz jednog susjedstva skupe se u Je· dno] kuci, tu se malo pocaste, a onda svi skupa prelaze u drugu kuCu .i tako obldu sve kuee,eastese i prj'll. Dnugog dana Bozica ujutro daje se kokoSima, a j drugim domacim 2llvotinjama, po saku zita Iz posude S bczicnim svijecama, Tome se
dodavalo
i malo variee od .Sv. Save.

godina, a aka ravno gori bit ce plodna. Kada dovrse lUcak svi ustanu, krste ise i mole, starjesina ugas! .svijeee kapajuCi vmo s kruha, Kruh koj,im su se gasile svijece stavi se u zito odredenoza sjeme da ne bi na zito dosla snitIjika - snijet, U

netko doct u kucu. Ako se svijeca slucajno ugasi, gata se eta bi netko iz porodtoernogao !uinrijeti. Prema svijecama. pogada se i kakvo ee biti vrijeme j plodncst godine; ako svijeca treperi, bit 6e vjetrova i siaba

u taj posudi do Nove godme, kada se opet pale,a naken toga 58 zito vrati u ostalo sjeme. Bozicni se kruh ZQvecesnicq. Ozgor je ukrasen figurama ovaca i torova od tijesta. Nacesn:i.ci se rezalo sve meso koje se Jede na Bozic. Za vrtjeme rucka gore svijece, pa se gleda koja bolje gori i kaka se dize plamen. Ako svijeca dobra gari, kaze se da je vesela, a tc znac! da ce

Na Malu Badnju veeer (uoei Nove godme) opet je obilabija vecera, ali sada od masnih i boljih jela. Tada se na vauru stavlja badnjak saeuvan ad Boziea .. KaO'1 u katolika pepeo se euva za posipanJe usj eva , a kornadici badnjaka stavljaju S8 u hambar da stite sjeme ad stetoetna. Nova
god.ina

BoZiea saCuvani komad badnja:ka i uz veceru palila bozicna svijeca na vatri od badnjaka, a pabila se i uz rueak na samu Now godinu, Na Novu godinu se reze cesniea sacuvana ad Boziea i jedan kortlad jedu ukuoani, a drugi se izmrvi i daje svirna dornacim 21ivotinjama, osim psa i maoke. U veclnt sela ill proslosti se vjerovalo da na Novu godinu treba malo zapoceti svakigospodarskiposao pa ce dobro uspijevani u iducoj godini. Narocito aka tko nije znao obavljati neki posao t:rebao ga Je zapoeeti na Novu godinu, Posebno su djevojke zapo.einjale z.enske poslove da bi ih bolje znale, a 'i roditelji su nagonili djecu da zapoonu

Nova se godina nije nekad rnnogo slavila u Sihjskoj kraJini kao pncetaik kalendarske godine,ali su je ljudi vise slavili kao Mali boiic. Uoci Nove godine sprema se obilna hrana, Uz vatru se stavljao od

svakrposao.
krajini,

gdje jedan mladic nosi jabuku

spominje u Sinj u samo M. Bozic u rornanu K u r l ani rna .str. 123), u koju je zabijen novae" cestita gradanima, a ani lUU daju novae. 498

Obieaj kolendanja uoc; Nove godine nije bio rasiren u Sinjskoj askupljanje darova na Novu godillu pod nazivom »dobra ruka«

V o do k r s e e -

Sv.Tri

k r a Lj a

ne bi naskodile vjestice. Prilikom prvog uprezanja volova u plug domactn ih Skl'opi svetom vodom root zaStite oct vjestica. KaZe se da ova voda rnoze staj8Jti iU boer cijelu godinu :i. nikad se ne pokvari, ddk se
oblCnavoda nije sveta, Kada domaeica danese blagoslovljenu vodu, skropi svu kueu i ukucane, zatim dornace zivotini]e i u jelu im daje blagoslovljene soli, a onda Sktopi sva polja i vinograde. Akonakon skropiJenja ostane U posudt malo blagoslovljene vode, ne srnije se baoiti bilo gdje:, nego se baci u vatru. skropi se tako da se III posudu s vodom umace granOlea i s nje kapi stresaju na predmet blagosltvljanja. Pri tome se moll »vjerovanje«. U nekim se kucama polja i vinogradi ne skrope na VodokrSCe, nego sa voda spremi pa se skrope na CvjetruC'U. U Hrvacaana, kada su ja:ki vjetrovi, dornacieaskropi kuru da joj vjetrovi ne nanesu stetu, Ako koga sto zaboli poskrope mu pastelju i daju malo blagoslovljene vade da popije, U Zelovu slama je ostajala na podu ad Badnjaka do 'I'niju kralja kada se iznosila jz .kuce i bacala na njive zasijaneZitaricama, I pepeo se s ognjista. toga dana bacao po njivama da bolje rodrgodma .. Ovirn obicajima i vjerovanjima uz Vodokrsce zavrsavamo krug go d!.iSnjihObicaja, jer poslije toga poci,nju pokladni i proljetni obicaji
koje

svake druge nevolje. 1 u svadbi se vodom blagosljivlja nevjesta

slaver su tamjanorr; kadili kuc.e uocl nedjelje i svakoga veceg blagdana, Blagoslovljena sol i. voda upotrebljava se protiv nev l'emena , bolesti i
da joj

Blagdan Sv. Tri kralja (6.1) smatra se zavrsetkom boZi.cnih blagdana. Uoci Sv. Tri kralja Je post. Naveee se na vatlri nalos! posljednji kornad neizgorenog bbzi6nog b adnj aka. Na Sv .. Tri kralja ide seu crkvu ~ nosi na blagoslov sol, au pravoslavaca i tri svijeceza iduci Bozic. U pravoslavaca se taj blagdan zove Vadokrst, a u katoblca VodokrMe jer svecenik blagoslovi vodu koju Ijudi nalijevaju u boce t nose kucama, Pravoslavci uz vodu dahiju u crkvi i tarnjana za kadenje kuce i okucnice u toku eijele godine. Pravo-

Prostogodisnja blagostovljena veda prolije se jer se smatra da vise

pok.vari.

smo vee opisali,

U poglavlju a godisnjim oblcajima irnamo ih eftav niz koji su nalik na obicaje U ostalim dijelovima Jugoslavije pa i izvan nje, OsobitJo je to slucaj s pokladnim omcajim.a koj.i su se odrzavali kontinuirano 04 najstaeijih vremena do danas, pa je; izrnedu vremenski i geografski blizih i daljih podata:ka tesko nabrojiti sve slicnosti, Stoga cemo spomenutt samo illeke vaZinije: 1. Svadbenu povorku U pokladnim ophodima nalazimo na vise mjesta u Jugoslavij'i, pocevsi od Slovenije;8:1 preko razlieitih dijelova Hrvatske i Dalmadje,81 pa sve do Bugarske i dalje, S!;sJriji korijen nalazimo i u
., Nilto 34 ! dalje. Kuxet. ~iCko leto Slovencev

"0 tome govore mnogl n~vOdi u lilera~uri .,o·/orlta u Silljslr.oj· Itis.jirii. i naPe)jc!(cusniInlJena

(dal] ..; KureO. 1 dio, Mohorjeva d.ncllm, Celje . kao i Z;lplsi u rukopi<lma INU. Pokladna Je i fllmsltl. .

1965.str. s'Vadb€n&

499

. K.. duhovi-.i zborruk knj. ' I muzeja u L... Kurot. " Ibid. Etnolo!'kn i !oJkloristl~k(l.>-Szvoncarima u Tstri. Znacajno isticanje figure s falusom zabUjezeno u Sinjskoj krajini nalazimo i u Dionizijevim igrama.. Lfungman. G.ank'-l SJqbOcisna " Kuxet· srr 61 0. No"a s.. te u Bugarsko] i drugdje.. PrimJe:ri 'It literature o djedu. nalazimo u istom sastavu u Bugarskojw a rasirene su i u gotovo cijeloj Jugosleviji. str. kakove se u mnogim dijelovima svijeta odrzavaju i dan as.w. Ol Ivani~vl~ . Afrike i Evrope5s . str.. Sinjski didis krznima. 3H. gdje je takoder izvodena scena svadbe koja je cesta i u mimickim i karadoz-igrama u mnogim dijelovima A2lije. 39: " Lnmgmau.zvodenja pokladnoga (pretproljetnog ) maskiranja svuda je jedn. 780.igrarna Dionizljeva kulta u staroj GrokOj..lrnnim" fig\\r. S:akupIjac darova u Sinju zvan irbonos zove se II Sloveniji pobe:rinU6 a u Bugarskoj trahober»: 6.-4tl. maskiranje zivo-Uinjskim krznima i maskama. 19G5. Mnogi element! uskrsnih obicaja slieni su tim obicajima U ostalim krajevima Hrvatske i Jugoslavije. Iz toga [e vidljivo da su rnaskare u Sinjskoj krajini slicne i vezane sa starorn tradieijom rnaskiranja i izvodenja saljivih .g'a u Sloveniji je to peliihar ili pepeluharv» Opcenito [e poznato u vjerovanjima juznih Slavena znacenja pepela za osiguranje plodnosti. plesanje i pjevanje. Kwet. 841. 26. 4. . 57" .k.upljanje darova. !Jungman. "Ibid. 39" Z(logreb 1957. t. str. str. 16-23_ Ze·~\'ida I. str.. sto smo vee spomenuli u.k~. zastits od zlihsila. medvjeda. kao i u maskarama Sinja.vStina.tim ~(ajcyima V. 2.v5. Sarajevo 19111.str. str.. 15-16. Figure Ciganeadi.". 777.. lspitivanija u_ L.a to je perfod od Nove godine do pocetka ozujka.igara. Uz avo je gotovo svuda pozna-t obicaj presvlaeenja muskaraca u zenske haljine..vanlskom polju. J~dflnja Narodnog " lvoJarda:s. str. Liun. ZNZO. lijeCnika. nema religijskj kara. i zvonima imaju bliske paralels u susjednom Livanjskom polju u Bosni=' kao i u Poljicima. babi i osruttm mus.w Posipanje pepelom nalazimo i u Bugarskoj gdje se figura koja posipa ljude zove plju.. posebno jabuka.jkac..eriin sv.. Et("iOlogijli. koja se cesto uztmaju kao osnova znacajka trskrsa..» a istt prizori rasireni su u pokladnim igrama u cijeloj Jugoslaviji. a slicne scene izvodi u Bugarskoj kuker s kukericorn ili babom. 773 " _Ibid.koraniima u Sloveniji. .skoveu. u karadoz-igrama u Aziji.Zeulaljsl<:og ·muzeja U Sarajevu. str . str. . aka pojasa 10--15 zvona. Leskovr¢. bogatstva. - 4'3. donoss u cl..· BJ)O.mJ" u ra7. a om u Grokoj u Skyrosu cak 60-70 svona. stvaranje buke te sak.1Iti: I't. 71B. .z bosicne obicaje i posipanje bozicnog pepela po njivama. str . '169 j 8ll. str.s? Oni su alieni kurentima -..ako i gotovo neprornijenjeno od rirnskog doba do danas. brijaea. . 3. Ljuba Simle. narocito oko Ptuja.~!l te kukerima u Bugarskoj koji imaju.. 769. Figura babe u Sinju koja nost bal'ince i opscenih prizora koje s njom izvodi did nalice na scene u Dlonizijevim igrama.li<lJ. 500 .t(l. Narodne pe!m1e. I VTijemei.lasn!k ._(~~nki - leflikonicki SiHH:-. I samo bojenje uskrsnih jaja. 761 i dlilje .

U selu Otoku.). Ti uvjeti u Slnjsko] krajini bili su nekada veoma teS'ki. IV. nemoguce iznijeti sve te detalje.w Sveti Marko je 25.n 19~:'.va JugoslaVije: uloga boziche siame. kao i neke drustvene instituclje (pobratimatvo. bllj.z"iv0~ne ili drustvene. 3).JA Svakodnevni zivot i g o s p od a r s t vo Frema svom sadrzaju i vremenu u kojem se cdrzavaiu. .~ 171f> -1!)r. nego je poznato u rnnogih starihnaroda pa i u starih Slavena.. rasireno je i danas u nmogim drzavama EVl'ope i Azije pa se...ova. Pojed. '~iJ\). vezah uz godisnje (npr. dok je u ostalim dijelovima Jugo. prrpremanje cesnice i pucanje iz pusaka ipistalja: karakteristi6na je razUka u broju badnjaka koji se laze na ognjisb. lozenje badnjaka. posebne procesije .inci SU tada s nepovjerenjem gledali u stednjak a vjerovali 511 samo u vrijednost vatre s ognjista. dijela Bosne. dernek).ui povezanost ovih ootcaja. K1tfet.Yl [umuria = crvena jaja.klacena. Mozemo jos naglasiti nazrv tiernek: za sajmove u Sinjskoj krajini koji su nekad imali veorna znacajnu ulogu u Ziivotu ovog podrucja. C. Stari SU Rirnljani na dan 25. Alkar..kter.:. pa SU govOl'Hi: »Kakva ti je ono vatra u ambaru?« I D.ui 5) r. a u ovom poglavlju cemo prikazati one drustvene.~). kazivaci kazu da je same [edna kuca.§tednjak. Svi su obicaj! u .l.slavije :l'1j:bsce samo jedan.pa ne treba posebno istica.. pa i Italije.6 (v.l. OSTAL[ OBICAJI 1 VJEROVAN. ali ipak to polje zbog cestih poplava i nere'guliranog toka Cetine nije davalo stanovnistvu onoliko koliko bi mo10'1 Gava.• ~L".. pa i. toga dana se odrzavaju procesije za blagoslov polja i proklinjanje vuk.Jubi larno iul. 201. ovdje SU.S . IV priredival. Ivanjdan i druge blagdane u toku godine II Sinjskoj krajini imaju slicnostr i veza s istim obieajima u Jugoslaviji. SimlUlovic navodi da je ssoska kuca u njegovo vrtjeme bila »bes ikakvih pregrada i neo. pojedin! 58 obicaji mogu svrstati u godisnje. posebno stocnt sarmovr na koje su dolazih brgovei iz citave. 501 .sirem smislu drustveni. U turskom jeztku Uskrs zove ky.. irnala ~eljezni .] I '" Simunov.sin. npr. npr. onih u brdima. ' . KonaCnQ i elementi bozienih obicaja nalik suo na obieaje ostalih dtjelo. Uvjebi zivota i gospodarenja utjecu i na stvaranjs pojedtnih obicaJa vezanth uz svakodnevni zivot ± radove. Do oslobodenja ni jedno selo Sinjske krajine nije hila elektrlficirano. a.9H Ni odrzavanje procesije na Svetoga Marka niie krscanska specifieriest. -1 Q • . u drugim zemljama te je. ~tr 7 (1':lMqk SinJ u hrQjkalll. srr 1--1lkolnvot. posestrimstvo i sl. .tobigalije do hrama boga Robiga i tamo zrtvovajr psa Hi oveu da bog otkloni sve nevolje i osigura napredak gospodarstvu. nairne. paljenje svijece.r0fl kuce su bile malene i slaba gradene a rijetko je koja kuca imala stednjak. uvijek puna dima i vonja stoke«. putavi su bili malobrojni i veoma slabo odrzavaru.Dalmacije.lOI I u periodu do drugpg svjetskog rata posjednici polja i oranica u Si:njskom polju bili su bogatiji ad.J1j.cbicaje koji se ne uklapaju ni u godisnje ni u zivotne. U dosadasnjem srno izlaganju i neke dru stvene obiOaje. Obicaji uz Jurjevo. tri.

razliditih vrsta . Sela na padinarna planine Dinare. U manjoj mjeri radili. govore da je u Sin'jskoj krajini bilo 11. Oni BU dovozili kamen usvoja dvortsta i kada su irnali slooodnog vremena usitnjavali gaceklcem.. Za svaki kuoni metal' stucana kamena dobivalisu za stare JLl. Stoka krupnoga grla uzgajala se najvise na pasnjacima Sinjskog polja. Posebno je u omm selima bilo tesko pribavljati vodu. 'I'ako su u Potravlju bili poznatd kovaci i loncari (proizvode su direktno mijenjali za ltito).vadili su odanle snijeg i led. izgradene su mnoge cisterna u kojima se sakuplja kisnica pa sada stanovnici tih sela tmaju vode i ljeti. Krupna stoka predstavljala je najveou vrijednost u gospodarstvu pa je bile slucajeva da su se neki zaklinjali ne na svoju djeeu nego na vola jer se ta zakletva smatrala vrednljom: »Da Bog da mi Zekonja umro akotro nije tako«. te usitnjen razvozili u hrpe oUZ rub ceste . Sinjsko polje sa preko 4500 ha zemljista bilo je u osjetnoj mjeri neobradneo. rnramora. 1960. Svilaje f Dinare Nisu bili rijetki gospcdari koji su irnali i po 500 ovaca iIi koza kojih je meso i mlijeko podmirivalo sve potrebe seoskoga gospodarstva. Zahvaljujuci razvoju industrije poslije oslobodenja.zivota. > »Peruca«). ugljena. U novije vrijeme znacenje stoearstva se smanjuje. jaca uloga poljodjelstva.000 komada sitne stoke!ll3sto potvrduje jOs uvijek znacajnu ulogu stocarstva. Pored stocarstva i poljodjelstva.. Svilaje i Kamesnice znatno SU siromasnija i zaostalija od onih uz polje. a stanovnioi Turjaka. Danas stanovnistvo sela uz rub Sinjskog polja ostvaruje sve bolje uvjete . su u poduzectma za eksploatiaeiju sadre.njska . Osnovna grana gospodarstva bila je stocarstvo. ali i podaci iz god. r. za preradu plasticnth rnasa.elektrana glodati.. za eksploataciju sadre.jip.. str 15. 52.. najvise ovcarstvo . !)J2 . rezultati prvih zetava uklonili su dotadasnje nesadovo:~jstvo. '" Lovrl~. K.l.1]]. »Dal matmka«. .stanovnici Zelova bili su nadaleko cuveni rezbari. $Ime Jurl6. In('onrlJlt! vm ""dlc po \':01 insknj kr(l.ovnc kaze da se raw poplava ne obraduje ni trecina Sinjskog polja.oSllta i drugih sela uz drsavnu cestu Imali su sporednu zaradu od tucanja kamena za posipanje ceste. AH.pa se u predratnom periodu u ljetno vrtjeme stanovrastvo opskrbljavalo vodom tz planinskih vrtaca i jama . Si.. uglavnom su to bile bare i mocvare.. gdje su bili na daleko ouveni sinjsk] konji i goveda.L02 Komasacija izvrsena 1948.). kako bi ae to ocekivalo s obzirom na ulogu je gospodarske grane. str. prflikom terenskih Istrazivanja nisrno dohih opseznije podatke () obicajima i vjerovanjima uz uzgoj stoke. Medutim. kamena i mramora. Nakon oslobodenja posli-je 1945.500 kornada krupne i 53.ukrasnog kamena. donijela Je u prvo vrijeme stanovtto nezadovohstvo posjednicima polja jer BU bili nezadovoljDi tada dobivenim ujedinjenim parcelama.. a ovee i koze su se gajiIe pretezno u brdskim selima i na pasistima Kamesnice.. stanovnici pojedinih sela nalazili su sporedna zanimanja i izvore prihoda.goslavije 25 dinara.a tu je i hidn. danas mnogi n de u industrijsknn poduzecima Sinja i okolice (tvomica konca. Zna· eajna dopuna nekadasnjo] slaboj prehrani bio je lov i ribelov. topHi ga i koristili za svoje potrebe 'kao i za napajanje stoke. te pogon.

usao sam s nekoliko putnika . . nego gost moze pojesti i popiti pa Lovrdc navodi da se uovih stanovnika javlja »griznja savjesti sto ih ntsu opili i ouje segdje ka. gR. KI. bogzna kakvi hi sveljudi u nas dolaaili. te da je njegov stay prerna zeni norrnalan. Takvu stanju prr{4~onosi i Iatalisticki stay zena od kojih neke i danas smatraju muza gospcdarom. 8..stojeei zagrabi po kojuzliou i zagrize koji zalogaj kruha te vee odlaat za drugim poslom. na terenu u Sinjsko] krajini. a ona .. pa je D. m L"'n:iE.. kaz.u svojoj prlpovijeci Sirota opisao kako su do sela Ponikve Prancuzi izradili put. Opisuju6i stanovnike Dalmatinske zagore.uvjetio sam se da taj odnos ni do danas . HlG Nasuprot posebnoj paznJi prema gostu. zena radi cesto jednako teske poslove kao i muskarac.(>J:". « 10'1 simunovic re Stvu t oru.11l7 Na zalo::~t. Forbis kaze: »Iskrenost. oceslja ga.Zu: 0 sramotat Odose namgooti trijezni«. str. kratko vrijeme seljaci raskopali i zatrpali kamenjem jer. simunovica jedan starac brahi pravo muza da tuce zenu: »A kako bi drugojaeije bilo? zenu i djecu moras tuct. str. »da na:pravimoputeve. 21). lO~. U pripovijeci Sirota D.)ndukter [e pokusao nagovoriti neke muskarce da ustupe svoje mjesto zeni 5 dJetetom (a sjedilo jei 7-8 mladiea kojiina jos 'nije bilo nr 20 godina).e da se u djevojackim pjesmama vise »govorilo i 0 Ijilhavit(. simunovic I Lovrrd konstatlra veliku sklonost ovih stanovnika nosenju oruzja pa kaze da ni u crkvu ne idu bez oruzja i da je moguce vidjet'i»bijednih koliba bee igdje icega. 31. [er kako bi se znalo. 3"00. a zeni i djecr ono sto preostane. ona tteba postaviti jelo.. str. 503 . ali nema primjera. na 0 juna- Knmic tv.. Isticanje superiomosti muskarca. superiarna odnosa prema zent.«: Uza sve to ima dosta nepovjerenja prema strancima..0> simunov. SimWlovic tv.1 bit]: J). str. '"' Lovric str '" Pet:t.. bilj.. bilj.j..Ho Pucalo se na piru. ali su ga za. 39). Oak su neki dobacivali uvredljive komentare kondukteru koji se usudio takvo sta traziti od njlh.1. .. splete mu kosu . povjerenje i postenje ovog dobrog naroda u svakodnevnomzivotu iu poslovima prelazi ponekad u pretjeranu Iakovjernost i natvnost«. Zena ni sa vrijeme l'u6ka nema odmora. str. a naroerto zene izbjegavaju razgovor i su:sret sa stramm covjekom. a ponekad je 1 tukU. .kom. « No u gostoliubivostu cesto i pretjeraju. ali ipak kada se sjeda za stat onda najbolji komad mesa i najbolje jelo ide muskarcu. Boraveci 1966.' . I Petter je u svom djelu konstatirao da Mortaci zenu smatraju sluza\. a nikakav Iaemanin ne dode za dobro!«10~ Ali ako ipak netko dade ovirn stanovnteima u pohode.\ovtc wi. kad skrive.zju nego 0 momcima . pripreme mnogo vise hrane i pica. da bi bile bez oruzja .nije izmijenjen. Uoeio sam i druge brojne primjere nebriztjiva. uvjerit ce S8 u veliku gosto' ljubivost i brigu za gosta pa Lovric govori da gostu »najstartja kci Hi snaha poIije ruke. pobrinuti se za sve ukucane. a napose junacke borbene tradicije vidi se i u nosnji i obilatu naoruzanju stanovnika Sinjskekrajine.u pun autobus.: (if. OS. ko je kome gospodar?((lll~ Iz razgovora s kazivacima zakljucio sam da neki i danas tako misle .c tv.. bil. ali nijedan nije ustao. odnos prema zenama nije karakteriziran velikom paZnjom. 00. ".' Sirnu!.

).dub stanovnika. str. i stete koje nanosl cak. 1966. a 11 KoruS~coj i Krarijsko] 1452-g'i covjek. 3).i. N e treba posebno isticatf zasluge ovogaetanovrnstva u stoljetnoj borbi za slobodu.jet:ost) za f)04 . u Dalmaciji svaki 154-ti eovjek bioitrs. .itelj zakona. susjed susjedu (pa- i ljeti se konzumira najvise mlijeko a zimi kiseli kupus.ij(!7nU({ Foto: J. Na srecu vee nakon prvog svjetskog rata u tom pogledu situacija se uvelike poboljsala i tijetki su slucajev] ubojstva.to .c (v. uz. hi:I.~:l. ali se mora spcmenuui da je eesto dclazila do izrazaja itamna strana te borbenosti pa i Petter konstai ira da je 1842. \1'2 Tu poslovicu a i opsirnije podatke 0 osvett i izmirenju ubojica sa radom ubijenoga donosi Lovric\l3 pa ih necemo ovdje ponavljati. taj se ne posveti«. Kazivac iz Ve1i6a rekao rni je da u njih c'esto tuea unist! usjeve te da 1965.pa i simu· novic u svojirn djelima riavodi da seeesto govoriro: »T'ko se ne osveti. JJ~ .64. ali ip8!k pourosnja mesa je bila relatrvno mala.maju (Institut vodu ncr. srr. prvenstveno pecenja na raznju. Meso se upotrebljava vise zirni." Petter. t magarcima.1I1 Isti autor dodaje da su uz to cesti sluca- proslavi Boziea i drugih svetkovina i tako se stalno cdrzavao ratnic lri jevi raznih sitnih prestupa ljenje sljena itd. Stoga je razumljiva j cesta pojava osvete. Hrana Brann je pr'ilicno jednostavna Ze"1te iz Hama. nisu imali m zma kukuruza. MU"cevic. tjednima nemaju u lcncu m komadica i jelo od pevrca. izvoru. Sjmunov. stt. dok je iste godine na susjednoj obali to bio tek svaki 1146-ti." Lovri<!. Vecina stazijih pisaca prigovara stanovnistvu ovih krajeva zbog rasipnistva i konzumiranja mesa.. \. prtlikom svadbe i razlieitih svctko:vina.s ))'1nL(. rlarodnu um. 1 Petter kaze da n3:rc:~ zivi veoma slabo i stromasno. 31).

. D.117 Vjerovalo se i 1. str. i doktoru. baci ga na raskrsce. i nedjelji mesa.moviC u pripovijeci Krcma donosi podatak a otklanjanju stranog tijela iz oka »kakva mlada zena zamuzla bi u aka iz svojih prsiju nesl):') rnlijeka i zamalo trn bi tsplivao napolje .1 magijsko prencsenje bclesti pa o tome donosimo z3pls iz sela Velie. po prlcanju Ijudi u ovorn nasem selu. Uspjesno su lijeeili jedino razlici:te povrede. pa ga netko uzme i tek onda ce se ona rijesi'bi bclesti« . Lovr~":. lli9. Dobila temperaturu i crvemlo jaj se izbacile po rukama. Bozic u Kurianima opisuje kako je posipala rane djetetu koje je izjela mokraca i. sve do ramena neke rane dobila. str. Kako da se u toj sltuaciji prihvati tumacenje nekih autora da su stanovnici ovoga kraja stromasni jer mnogo penrose prilikom svetkovina i svadbi! Sigurno je da se u jednoj ku6i ne prtreduje svadba svake... ISla .. ali nista nije pomoglo. Peter.J. da bi je skinuo sa sebe i prebacio na drugoga. ~{. Sim1. Nasi stari su vjerovali da ne maze takva bolest proc.UBt1m.. Kasnije je bacila te carape. a inaCe se jeo kruh od sirka iIi prosa. pa ako to drugi nade prede na njega bolest ..godtne nego mnogo rjecf'e.zama sam cuo da su se djeca nekad radovala cetvrtlku Jet je tada bio »purov dan« .Stvarno. Zatose svadba ne maze uzeti kao razlog siromastva.. uzmc kakvu stvar. Lijekovi su bilt naivtse trave i ono sto daje priroda.iu~\trioviC' rv .je i popu da joj odrnoli.I~ jednazena iz drveta uzimala crvotoetnu koju je prstirna usitnila i 3. «. a postojatt su Ijudi za kaje su vjerovali cia mogu otkloniti make i ad njih su tra~ili pomoc.. a obilnlje ttrosenje jela i pica pzilikom drugth svetkovina kompenzaclja je za dugi period jako slabe ishrane. pa BU neki bili pravi strucnjaci za 1ijecenje rana. ~91. opekotina iii u namjestanju polomljenih kostdu.: str U2 lUi e.J16 No najvise sii nekada vjerovali da bolestt prouzl'ok1. Takoder je mnogo Ijudi umiralo od unutrasnjih bolesti za koje sami Ijudi nisu znali lijeka. kakve cara\Ile Hi nakit i bact na put.SV.11 (.IH Narodna medicina U ovirn jekrajevima smrtnost djece imladih ljudi . I 505 .juvjestice Hi uroei pa su narocito djevojke cesto upotrebljavale raalicita sredstva PIOtiV uroka. I. [edna zena nasla na raskrsntci puta neke (:B[ap~ i obolila je. »Kod nas posnoj! vjerovanje: kad neko frna halest.. Tako i M. str . Lavre koji unistava trodnevnu groznicu i pomaze kod drugih bolesti a nade se pod svakim kamenom koji »citsvu godinu nlje IRaknut s mjesta . Sigurno je prosjecna potrosnja mesa tr ovim krajevima mnogo manja nego u nekim sjeverntm krajevima Hrvatske gdje se svakog blagdana i nedjelje konzumira velika kolicina mesa. neeist.. «. 1st! autor donosi i padata'k 0 vjerovanju u ugIjen .nekada bila veoma velika..palenta.f. Ib4. na raskrsrricu puts. Lovric spommje da su nekada vjerovali da zapisl »mogu izhjeciti svaku bolest i nadjacat! svaku vractzbinu .. II. us D'C'Y. dole joj se ne odrnoli iIi dok zena sama ne uzme nekl predmet.lc.'bilj. a njihovom pomocu mugu nerotk:inje zaJtrudnjeti .jela se ptira . ali nisu je m doktori mogli izliJecitu.

Odmah uz pogodbu dogovore se tko ce platiti pice. ako prvo sretnu udoviou Hi papa. stocarstvo je nekada predstavljalo osnovu seoskoga gospodarstva. prekriZi sebe i stoku i poskropi blagoslovljenom vodom. domacica je prije ulaska u staju poskropi blagoslovljenorn vodom. 506 . Miliccv:c. Iako nismo dobili opseznije podatke 0 obicajima. Golubinjak. Foto: J. dok drugi vjeruju da ne smiju dati konop s prodanom stokom jer vise neoe imati srece u uzgoju stoke. kravu koja irna dosta mlijeka. Neki uz pogodbu tlraa:e cia im prcdavac dade konop kojim je blago dovedeno na pazar da bi irnali srece u daljnjern uzgoju. Kada kupljenu stoku dotjera kuci. rnirno i zdravo govedo. Iz istih razloga davali su lemuzinu u crkvi. domacin posudi novaca od razlicitih Ijudi i kupuje jedino posudenim nove em ill barem razmijeni novae u »sretnih ljudi« jer vjeruie da ce onda irnati vise srece. Kada polazi ad kuce. 1965. zabiljezili smo neka vjerovanja. bit ce sve dobra. u seln KoS1lte (Lnstitut za narodnu umjetnast] Prilikom sklapanja pogodbe kupac i prodavac pruzaju jedan drugornu ruke i prikidaju cime je zakljucena kupoprodaja. nece imati srece u prodajr. Isto se Cini i s kokoSima. a ako sretne mladica iIi djevojku.Obicaji i vjerovanja Uzgoj stoke uz gospodarske radove Kako smo vee napomenuIi. Kada domaein goni stoku na prodaju. Da bi leupto dobro.

vjeruju da treba dati lemueinu Gospi 2ene . seta na tjednom sajmu 11 Smju (lnstitut . Aka krava nema mlijeka ili je bolesna. 1965.smjsko].tnos. a kad ni to ne pomaze. Boskovid·St1illi.t) 507 . Navecs domacrca nece imati uspjeha II muznji jer ce jOj ovca iIi krava prt tom biti nemirna i redovno ce nogom proliti pomuzeno rn1ijeko. Jedan dio toga mlijeka on iskor-istJi. pokrije je krporn. Da opet netko ne bi oduzeo mlijeko. pa ce se to otkloniti. Dok to aim posuda se postepeno puni mlijekom. domaeiea mora pomustt stoku prije izlaska sunea. Nekad se vjerovalo da fma Ijudi kaji mogu »uzeti« mlijeko ad tudih ovaca.:a narodnnumje.. Takav eovjek stavi preda se neku posudu. SkT01e re blagoslovljenom vodorn. To se ponavlja sve dotle dok domacica molitvom iH zaiklj1njanjem ne ukloni caroliju. nesto govori i mali i pri tome gleda u ovee iu krave koJima zeIt oduzeti mlijeko. rjede i ad krava. za jelo a drugi odmah prolije.:Z okolnih Foto: M.

Prije polaska na svaki posao nekad je gospodar blagoslovio i prekriaio sebe i stoku kojorn radi. lliju (20. U veljaci se pocinje sijaui Iecam i sacliti luk. (Institu: za narodnu umjetnost ) )J" ekad su gno j tovarili u nrc ro (vunene vrece) i na magareima gonili u vmograd.I. VII) kada se dogoni sijeno iz polja i kad se pocinje vrijeci zit1o. Uz uzgoj ostatih dornacih zivotjnja nisrno zabiljezili posebmh obt. Caporicaroa i drugim brdskim selima zene su na sebi u ararima nosile grroj u vinograde. a u Korrtima. PrO(/. a vracaju se na Sv. Za svaku glavu krupne stoke cobanu se plati za cuvanje 30 kg ku:kuruza. Prije polaska na sijanje sjeme seskropilo blagoslovljenom vodom da bi dalo debar urad. a sarno su neki gospodari g'onili stoku u proljece u planinu a u jesen vracali. caja i vjerovanja.(rVfH:'i gl"inenih lu(a i a1"vorezba'. Ilije. to se plati posebno. Konji i volovi odgone se u planinu na pocetku svibnja./. Neki su uzirnali i blagoslovljenu vodu ili ispred volova na zemlji nacinlli bicem znak kriza. Poslije toga S8 vozi gno] za kukuruz i krumpir i pocinje proljetno oranje.'si~ih pro zvoda na tjeanom sajllnt 71 Sinju Foto: . Poljodjelstvo Vjerovalo se da nikakav posao nije dobro zapoceti u petak jer je »petak slab pocetak«. Psenica se sije u jesen . Milicevic. 196(. Jedino se vjeruje da dornacica treba kvocku naleci na jaja u kakvoj zeljezuoj posudi ako zeli da joj se izlegu svi pilici.Stoka je isla na pasu u blizini sela ili u Sinjsko polje. a ako ostaje duze od Sv.

ali se maze raditi vee zapoeeti posao (oranje i 81.9. jedu se frttule. U nekim selima dovr5U dstva svratila u kucu s praznorn posudom za vodu. Zato 5U Ijudi vjerovali u mac molitve . onda u cijeloj god:ini ni jednesubote De smije se zapocet! novi posao. Nakon okapanja i ogrtanja kukuruza priteuuje se radnieima bolja hrana. u se. Jovana Usikavca (11. pasu se neki u Poto: I. I vancun. narodnu umjetnostj slueaju takva susreta vra6ali kucr.berbe. Uz to 5U zvonila crkvena zvona. U subotm.i zapaljena izbacivala pred kucu. U selima oko Sinja vjerovalo se da Pl'i polasku na posao nije dobra sresti papa ili udovicu jer tajposao nece uspjeti. Ako kokos propjeva kao pijetao. str. trebato joj je na pragu sancija je proslava nakon zavrsettka zetve. Takod:er se pred ku6u izbaci tronozni stelae kojemu se noge okrenu gore. toliko i naso!« U pravoslavaca u Velieu vjerovanje je da ne valja zapoceti nikakav posao na dan Sv. npr. Ako taj svetac pada. a to se cesto desava. Taj se obica] zove dovTsancija.ko toga dana ozlijedi rte maze mu rana nikako zacijeliti. Nekada SU se pleli i 'Zetveni 509 . IX)' Ako se t. Nekad se gospodar moho na polju pred pocetak s. Zata ona mora ostavitd posudu pred kucorn aka ulazi u kucu. Ore lie u jutro a sije poslije podne.).ijanja a danas se mladez tome izruguje i mjesto molitve kaze: »Ako Bog da. Najvise su protiv grada palila grancica jele iIi masline blagoslovljene na Cvjetnu nedjelju . a u Velicu se pred kucu iznosilc nejako dijete da bi prestala tuea.. koliko usijo. bilj. Dok je zitp 11 rastu najvise ga moze unistiti tuca.lu Malikovo (lnstitct Z::T.nakon [ematoe .ili caranja za zausbavljanje tuce. Vdenje lwnjima 1965. a ErdeljanoviC (v. 267) donost nasiv dozenjancija. Kada se Zetva zavrs! jednu rukovet ostavljali IiepoZinjeve:hu u polju. Isto tako aka bi koja zena iz susje- odsijeei glavu da se sprijeei zlo ulcucanima i doma6instvu. to bi prouzrokovalo praznocu ambara.

podlgne se na njih j zastava. Lovric govorr: »Nekoc je bio obicaj.turt LOOPo.!... dolazio je pop blagosloviti temelje a zatim su U onej ugao ternelja koji S8 prvl pocinje igraditi stavi nesto zlata iIi kakav kovani novae. Broj stoke s kojom se ulazi u suvez mose billi razltcit..Ddtschnft . 161-162. obicaju sisanoga kumstva. Zatim se prireduje majstorima bogata gozba .berba groWn i kukuruza dolazi u listopadu.)da. Kada se na kucu postave krovne grede i sljeme. Serbe_n Und Im Ubrlg<m 1967.ropa. Tose zove i »Prvi boaic«. s is a n o k um s t v o Ni. kusaju malo vma a onda se bacve zatvore. Ne postoje obicaji uz vtnogradarstvo.a i sada je jos vise ili manje u svakom selu. 115. i da bi im sve napredovalo.a. Rodbina i prijatelji pornazu jedni drugima u tom radu.kiire i earape.eni proljece suvez se opet posebno dogovara. koji sporrunje Lovric. .pozovu prijatelja. str. Ilije (20. da mu odreze neseo malo kose . a narocito ako nekoga zadesi nesreca. Ukucani svim radnicima pripremaju bolju hranu.m ugine stoka svi mu pomazu radom i novcem da nadoknadi nastalu stetu. Jedino je obica] da se 1. 510 . kuce Zida. VII). Za idueu je~:. dogovaraju se na zajednfcko ispomaganje i obavljanje radova .vijenci od klasja i nosili u crkvu na blagoslov.sk. Suvez Kako pojedinci nemaju riovoljno teglece stoke za oranje i drugs rodove. Ako nekome 'izgori kuca . . "PohrattmSlvo« bel qen Gl"l1Z(lr lind Mt!nchener batkanotogisene S~udlen•. i traje do iduce godine u prolje6e u vrijeme crania i sijanja kukuruza. nije nadeno Braga u novljim tsptttvanjlma. Ibid. ali se nastoji da medu prijatelhma u suvezu ne dade do svade i nesuglaslea. prije nego sto se pocne vczttrsijeno.suuee: Suvez se ugovara obieno oko SV.ateljske veze poznan je . da bi ukucani bili sretni i bogau. 0 POb.Chera.))cini se majstorirna marenda«.nje Kada se pocinje zidati kuca..IHl:Ova] obicaj u Sinjskoj" krajinl potvrduju II. Nema posebnog slavlje pri zavrsetku suveza. Jematva -.. da prije nosto obriju djeeaku glavu. U dosta opsezno] Geg€nwartsformen SUd05teu.r t m s t v o Obicaj sklapanja pobratirnstva i posestrimstva kao ucvrS6enje dotadasnje prij. Oni to objese na zastavu. i iz svake bacve prijatelji i susjed. XI »proba vinO<L Domacin zakolje bravcevnareze prsuta.i u drugim krajevima Jugoslavije pa i u susjednim drz..n~ Pobratirrtstvo i po se s t.'Bfim3\VU i5ti~0JI11[) najnovlju siudtju doer Wahlvenwl. MUnchen liter .avam.. Stanovnicj ovih sela rnedusobno se pomazu u mnogim radovirna.Kt-et2$lbll. a zavisi '0 bogatstvu pojedinaca. prvenstveno stari novae.Tom cerernonijom postaje mu kum i dosljedno duhovni rodak«. a rnajstorima gospodar daje na dar odjevne predmete: kosuIje" pe.

kak:o se nazivaju i muzevrpravih. u Villalieu muzevi dviju posestrima medusobno zovu pasa ili pasanac. najvise mlades]. Ovo pobratimstvo sklapali su nakon izmjene krvi . U Vrlickoj krajini zabiIjezio sam i sluca] sklapanja posestrimstva izmedu djevojaka razlicite vjere koje su taj tin. pletenje i 51. pricale se price Q nadnaravnirn bicima.lO. Sru-a. Petter i dr. subotu ili nedjelju. Na sijelu se skupl katkad i preko 30 osoba.igrale razliriite igre. pa hi kasnije dolaziloi do sklapanja braka.j naziv i danas se sve vise euje naziv silo ilisijelo. u nekim selima zabiljezeni prlje 5-10 godina. Sijel0 i p r elo U kasnu jesen pocinju se odrzavati sijela a traju citavu zimu.sela. redenih sestara. Sijela su sastanci susjeda i prijatelja u jednoj kuci. pjevale pjesme.) a odrsavan je i do novijeg vremena pa su posljednji slucajev. rukuju se 1 poljube kriZ. pa se.md 0 Jugoslavensk1m zeml] ama . predenje. SvJetloot. govorilo se 0 zloj godini i nevremenu i 0 ostalim nevoljama seoskoga gospndarstva. U novije vrijeme suseljani to 'ilsmijavaju pa se samo neke prija:teljice odluce na sklapanje posestmmstva. Dvije dobre prijateljice ili prijatelja aka se dogovore na sklapanje ave veze odlaze na dogovor sveceniku i na posebnoj rnisi ill na blagoslovu mise svecenik zakljuci tu vezu. cOd. zene su prilikom sijela prele i plele pa je bio oubicajen naziv preto.) ili raw zabave u dugim zirnskim veeerima. Sijelo se najvise odrsava u srijedu.jevo 1957. str. prvo blagoslovile u pravoslavnog a zatim u katoliokog svecenika. 1$&-lM. Sklapanje posestrirnstva postovala je i ckolina. EvliJa. dok se nakon prvoga svjetskog rata manje prelo pa se gubiota.. Dolaze i mu:§ki i zens]s:e.svistariji pisci (Fortis. Na sijelu su se nekada najvise prepricavali dozivljaji pojedinaca iz . do kraja ozUjka. a odrzavaju se ili radi dovrsenja nekih poslova (kotnu§anje kukuruza. CelelllJa. kako naglasuju i pojedini kazivaci. Posestrime se medusobno pomazu U svim poslovima i U svakoj tezoj simactjf. (iznad Sinjskog polja) opisuje u svom putopisu Evlija Celebijal~O i potvrduje da je tiaj obicaj dosta ·cest.[edan drugom Iizne malo krvl.. Od Materica do Bozica nije bilo siiela kao i u vrijeme Korizme. sijelo su dolazili i nepoznati mladiei ako je u to] kuru ifii susjedstvu bilo dj evoj aka. 511 . U prijasnje vrijeme. npr. Lovric. Poseban oblik pobratimstva izmedu tatnih nepriJatelja Turcina i krManina nason bibke u Prolog-planmi 1660. Sve¢enik im mali dok one u jednoj ruci drze upaljenu svijecu a u drugo] kruntcu. I. slusale pjesme guslara. Posestrimstvo sklapaju u crkvi. Na . eesel su slueajevt da se na taj nacin povesu djevojke nego mladiei.. ljudi imaju radio ill televizor te svaka obitelj provodi vecer prema svomriahodenju i rtjetko se odrzavaju sijela. Ptitopis. i tu su se katkada sklapala poznanstva. Nakon molitve zamijene svijece. U danasnje vrijeme. kada su imali vise vune.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful