Professional Documents
Culture Documents
Izvjetaj Samoanaliza
Naziv vrednovanoga visokog uilita: FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE (nadalje u tekstu: Fakultet) Naziv sveuilita u ijem se sastavu nalazi vrednovano visoko uilite: SVEUILITE U ZAGREBU Godina osnutka Fakulteta: 1974. Adresa: Pavlinska 2, 42000 Varadin Telefon: 042 390 800 Fax: 042 213 413 Web-adresa: www.foi.hr E-mail: ured-dekana@foi.hr Zvanje, ime i prezime elnika visokog uilita: Prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, redoviti profesor
Na sjednici Fakultetskog vijeda odranoj 21. rujna 2010. slubeno je imenovano Povjerenstvo za reakreditaciju Fakulteta organizacije i informatike. Povjerenstvo ine: Prof. dr. sc. Tihomir Hunjak Prof. dr. sc. Blaenka Divjak Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja Prof. dr. sc. Dragutin Kermek Prof. dr. sc. Zdravko Krakar Prof. dr. sc. Neven Vrek Prof. dr. sc. eljko Hutinski Prof. dr. sc. eljko Dobrovid Prof. dr. sc. Alen Lovrenid Prof. dr. sc. Stjepan Dvorski Doc. dr. sc. Zlatko Erjavec Vesna imunid, prof. Tatjana Zrinski, dipl. iur. Katarina Paur - studentica
Zaduenja po cjelinama izvjetaja Samoanaliza Fakulteta organizacije i informatike: 1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete (prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, Tatjana Zrinski, dipl. iur.) 2. Studijski programi (prof. dr. sc. Dragutin Kermek) 3. Studenti (prof. dr. sc. Dragutin Kermek) 4. Nastavnici (prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, Tatjana Zrinski, dipl. iur.) 5. Znanstvena, umjetnika i struna djelatnost (prof. dr. sc. Blaenka Divjak) 6. Mobilnost i meunarodna suradnja (prof. dr. sc. Blaenka Divjak) 7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije (prof. dr. sc. Vjeran Strahonja) U prikupljanju podataka sudjelovali: Nataa Bari, Alenka iid, Mirjana usek-Slunjski, dipl. iur., Bernarda Kos, dipl. knji., dipl. inf, Emina Lajtman, dipl. oec., Izabela Oletid, dipl. pol., Biserka Sigurnjak Tehniki uredila i pripremila: Petra Peharda, mag. inf.
Sadraj
Predgovor .......................................................................................................................................................... 1 1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete ............................................................................. 2 1.1. Razvoj Fakulteta...................................................................................................................................... 2 1.2. Interna organizacijska struktura Fakulteta ............................................................................................. 2 1.2.1. Dijagram interne organizacijske strukture ...................................................................................... 2 1.2.2. Sastav i funkcija pojedinih elemenata strukture ............................................................................. 4 1.2.3. Ukljuenost studenata u elemente upravljake strukture .............................................................. 5 1.3. Struktura elnitva Fakulteta .................................................................................................................. 6 1.4. Temeljne vrijednosti i naini nadgledanja etinog ponaanja u aktivnostima Fakulteta vezanim uz istraivanja, nastavu i odnos prema studentima........................................................................................... 8 1.5. Vizija i misija Fakulteta te programi za njihovo ostvarenje .................................................................... 8 1.5.1. Vizija Fakulteta................................................................................................................................. 8 1.5.2. Misija Fakulteta ............................................................................................................................... 9 1.5.3 Politika zapoljavanja...................................................................................................................... 10 1.5.4. Mjere za upravljanje kadrovima .................................................................................................... 10 1.5.5. Briga o studentima ........................................................................................................................ 10 1.6. Strategija i postupci za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada ................................... 11 1.7. Glavni strateki ciljevi za tekude mandatno razdoblje ......................................................................... 11 1.7.1. Unapreenje sustava upravljanja kvalitetom................................................................................ 11 1.7.2. Poslovanje Fakulteta...................................................................................................................... 12 1.7.3. Prihodi od poslovanja .................................................................................................................... 12 1.7.4. Trokovi poslovanja ....................................................................................................................... 13 1.7.5. Prostor ........................................................................................................................................... 14 1.7.6. Oprema .......................................................................................................................................... 14 1.7.7. Mjere za poboljanje nastave ........................................................................................................ 15 1.7.8. Poslijediplomski studiji .................................................................................................................. 15 1.7.9. Cjeloivotno obrazovanje .............................................................................................................. 16 1.7.10. Studenti ....................................................................................................................................... 16 1.8. Potencijali ............................................................................................................................................. 17
Izvjetaj Samoanaliza 2010 1.8.1. Programski potencijali ................................................................................................................... 17 1.8.2. Kadrovski potencijali...................................................................................................................... 17 1.8.3. Materijalni potencijali Fakulteta ................................................................................................... 18 1.9. Tijela Fakulteta za osiguravanje kvalitete............................................................................................. 19 1.10. Usporedba Fakulteta s inozemnim visokim uilitima ....................................................................... 20 1.11. Sudjelovanje Fakulteta u donoenju odluka od javnog interesa ........................................................ 21 1.12. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 22 2. Studijski programi .................................................................................................................................... 26 2.1. Konfiguracija studijskih programa ........................................................................................................ 26 2.2. Podudarnost studijskih programa Fakulteta sa slinim studijskim programima na drugim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu ............................................................................................................ 28 2.3. Kriteriji za predlaganje upisnih kvota na studijske programe Fakulteta i njihova svrhovitost ............. 29 2.4. Prolaznost na prvoj godini preddiplomskog i strunog studija ............................................................ 30 2.5. Metodologija za odreivanje ishoda uenja u planiranju studijskih programa ................................... 30 2.6. Ciljevi pri odreivanju ishoda uenja ................................................................................................... 31 2.7. Usklaivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom koliine studentskog opteredenja ...... 31 2.8. Kompetencije strunjaka sa zavrenim Fakultetom i usporedba sa srodnim studijima na renomiranim inozemnim sveuilitima ............................................................................................................................. 31 2.9. Pradenje i unapreenje studijskih programa te njihovo prilagoavanje novim istraivanjima ........... 32 2.10. Opravdanost izvoenja strunog studija Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) na Fakultetu ...................................................................................................................................................... 32 2.11. Provjera redovitosti pohaanja nastave ............................................................................................ 32 2.12. Nastavne metode i provedba praktine i terenske nastave na Fakultetu.......................................... 33 2.13. Izvoenje dijelova nastave izvan Fakulteta ........................................................................................ 33 2.14. Dostupnost i kvaliteta web-sadraja studijskih programa ................................................................. 33 2.15. Programska koncepcija na Fakultetu.................................................................................................. 34 2.16. Programi cjeloivotnog obrazovanja na Fakultetu ............................................................................. 34 2.17. Sustav za priznavanje ved steenih kompetencija i sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija .................................................................................................................................................. 35 2.18. Formalni mehanizmi za odobrenje, provjere i pradenja programa .................................................... 35 2.19. Samoakreditacija studijskih programa ............................................................................................... 35 2.20. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 35 3. Studenti ....................................................................................................................................................... 53 3.1. Kvaliteta i struktura prijavljenih i upisanih studenata na studijske programe ..................................... 53 3.2. Prolaznost na studijskim programima .................................................................................................. 53
Izvjetaj Samoanaliza 2010 3.3. Informiranje bududih studenata o Fakultetu i studijskim programima ............................................... 54 3.4. Provjera ishoda uenja te osiguravanje nepristranosti i objektivnosti na ispitima .............................. 54 3.5. Miljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika ..................................................................... 54 3.6. Smjetaj i prehrana studenata Fakulteta te izvannastavne aktivnosti ................................................. 55 3.7. Uvedene mjere za motivaciju studenata .............................................................................................. 55 3.8. Oblici podrke studentima.................................................................................................................... 56 3.9. Propisi o zatiti studentskih prava ........................................................................................................ 56 3.10. Pradenje zavrenih studenata (alumni) .............................................................................................. 56 3.11. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja ................................................................... 56 4. Nastavnici ................................................................................................................................................ 61 4.1. Struktura nastavnika i suradnika .......................................................................................................... 61 4.2. Omjer nastavnik/student...................................................................................................................... 61 4.3. Opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika ............................................................ 62 4.4. Formalni postupci za pradenje vanjskog angamana nastavnika ......................................................... 62 4.5. Studentske grupe za predavanja, seminare, vjebe i druge oblike nastave......................................... 62 4.6. Procjena kompetentnosti nastavnika i vanjskih suradnika .................................................................. 63 4.7. Oblici strune podrke nastavnicima i vanjskim suradnicima u podruju osposobljavanja i usavravanja nastavnikih kompetencija .................................................................................................... 63 4.8. Uvedene mjere u svrhu motiviranja nastavnika ................................................................................... 63 4.9. Nastavni materijali................................................................................................................................ 64 4.10. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 65 5. Znanstvena, umjetnika i struna djelatnost........................................................................................... 78 5.1. Strategija znanstvenog rada i planiranja i podrke istraivaima na Fakultetu ................................... 78 5.2. Znanstveni asopisi u kojima objavljuju nastavnici Fakulteta (izbor)................................................... 79 5.3. Citiranost radova nastavnika FOI-a u svjetskim bazama podataka ...................................................... 80 5.4. Kriteriji znanstvene produktivnosti za mentorstvo doktorskih disertacija i njihova usporedba s kriterijima na srodnim visokim uilitima.................................................................................................... 81 5.5. Briga o mladim istraivaima ................................................................................................................ 81 5.6. Znanstveni radovi proizali iz meunarodne suradnje nastavnika i suradnika .................................... 82 5.7. Miljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija ................................................ 82 5.8. Sadraj i karakter znanstvenih istraivakih projekata Fakulteta......................................................... 83 5.9. Sadraj i karakter strunih projekata Fakulteta.................................................................................... 83 5.10. Utjecaj rezultata strunih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domade privrede, uslunog sektora i dravne uprave .......................................................................................................................................... 84 5.11. Politika pradenja opsega i kvalitete znanstvenog rada na Fakultetu ................................................. 87
Izvjetaj Samoanaliza 2010 5.12. Briga o etici u istraivanju ................................................................................................................... 87 5.13. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 88 6. Mobilnost i meunarodna suradnja ........................................................................................................ 97 6.1. Unutarnja mobilnost studenata ........................................................................................................... 97 6.2. Ciljevi meunarodne suradnje Fakulteta ............................................................................................. 97 6.3. Ukljuenost Fakulteta u meunarodna udruenja srodnih institucija ................................................. 98 6.4. Ukljuenost Fakulteta u Program za cjeloivotno uenje EU ............................................................... 99 6.5. Primjena meunarodnog iskustva nastavnika i suradnika steenog duljim boravcima na inozemnim sveuilitima i institutima ............................................................................................................................ 99 6.6. Suradnja u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim uilitima iz inozemstva ................... 100 6.7. Izvoenje kolegija na stranom jeziku ................................................................................................. 100 6.8. Meunarodna suradnja studenata..................................................................................................... 100 6.9. Mogudnost studijskog boravka studenata u inozemstvu i oblici institucijske potpore...................... 101 6.10. Boravak stranih studenata na Fakultetu .......................................................................................... 102 7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije ............................................................................ 104 7.1. Analiza broja osoblja prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru, opremi i financijama Fakulteta .................................................................................................................. 104 7.2. Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga strunog usavravanja......... 106 7.3. Stanje i zadovoljstvo postojedim prostorom predavaonica i laboratorija/praktikuma za nastavu .... 106 7.4. Stanje i funkcionalnost raunalne opreme Fakulteta koritene u nastavi ......................................... 107 7.5. Interna politika nabave i naina upotrebe raunalne opreme ........................................................... 107 7.6. Nastavniki kabineti, njihova brojnost i funkcionalnost ..................................................................... 107 7.7. Veliina i opremljenost prostora namijenjena znanstveno-istraivakom radu ................................ 107 7.8. Knjinini prostor Fakulteta ................................................................................................................ 108 7.9. Informatizacija knjinice Fakulteta .................................................................................................... 109 7.10. Omjer proraunskih i trinih prihoda Fakulteta, stupanj autonomnosti i fleksibilnosti u financijskom poslovanju ................................................................................................................................................. 109 7.11. Struktura izvora trinih prihoda Fakulteta ...................................................................................... 110 7.12. Struktura troenja trinih prihoda Fakulteta .................................................................................. 110 7.13. Prioritet Fakulteta u sluaju povedanoga proraunskog financiranja .............................................. 110 7.14. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................. 114 7. Zakljuak .................................................................................................................................................... 126
Predgovor
Izvjetaj Samoanaliza Fakulteta organizacije i informatike nainjeno je slijedom Plana reakreditacije visokih uilita u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2010./2011., usvojenog na 5. sjednici Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, odranoj 26. svibnja 2010. godine. Predstavnici Fakulteta sudjelovali su u radu pripremne radionice za izradu samoanalize odrane 30. lipnja 2010. i rad na pripremi podataka za izradu ovog dokumenta poeo je neposredno nakon toga. Tim za izradu Samoanalize formiran je poetkom srpnja, a Povjerenstvo za reakreditaciju Fakulteta organizacije i informatike slubeno je imenovano na sjednici Fakultetskog vijeda odranoj 21. rujna 2010. Misija FOI-a ima tri komponente koje se odnose na znanstvena istraivanja, nastavu i transfer znanja. Najvii prioritet daje se kvaliteti u nastavi i to kroz sve kljune procese koji utjeu na tu kvalitetu; pripremu nastavnih planova i programa, izvoenje nastave i izvoenje ispita. U upravljanju kvalitetom ovih procesa koriste se svi raspoloivi resursi i postojeda dobra praksa, te vlastito novo znanje stvoreno kroz rad na odgovarajudim projektima. Razvijena je Strategija FOI-a i Strategija e-uenja, opisi poslovnih procesa i pripadni standardi i uvedeni su specifini oblici komuniciranja sa studentima s ciljem pravovremenog uoavanja i korigiranja loe prakse. Uoena je potreba podizanja produktivnosti i kvalitete znanstvenih istraivanja te se takoer permanentno provode mjere u tom smislu koje daju vidljive rezultate. Fakultet ima izrazito nepovoljnu poziciju u proraunu Sveuilita, naslijeenu iz vremena kada se proraun planirao u nadlenom Ministarstvu. Posljedica sporosti u mijenjanju relativnih odnosa u sveuilinom proraunu je potreba da se vodi posebna briga o stjecanju vlastitih prihoda. Bududi da se posljednjih godina na razini cijelog sustava ne uspijeva pronadi supstitucija za dio trokova studiranja koje su do nedavno snosili studenti, Fakultet je treba posvetiti vedu panju razvojnim i gospodarskim projektima. Sve ove aktivnosti odvijaju se u uvjetima koje karakterizira manjak resursa svih oblika; od ljudskih i tehnikih do prostornih. Prepoznajudi svoju vanost za lokalnu zajednicu i eledi zadrati prepoznatljivost na dravnoj i regionalnoj razini, ovaj dokument smo izradili s ciljem da se ta neusklaenost resursa i intenziteta svih aktivnosti prepozna kao situacija koju treba rijeiti osiguravanjem dodatnih resursa Fakultetu, a ne kao razlog za redukciju dijela njegovih aktivnosti.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 1.2.2. Sastav i funkcija pojedinih elemenata strukture U dodatku dijagramu kratko opiite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Za izvoenje registrirane djelatnosti u Fakultetu se ustrojavaju etiri ustrojbene jedinice, i to: 1. Znanstveno-nastavna ustrojbena jedinica 2. Ustrojbena jedinica Knjinica 3. Ustrojbena jedinica za inovacije i cjeloivotno uenje 4. Ustrojbena jedinica Sluba zajednikih poslova Znanstveno-nastavna ustrojbena jedinica svoju djelatnost obavlja putem niih ustrojbenih jedinica, i to: 1. Katedre 1.1. Katedra za gospodarstvo 1.2. Katedra za organizaciju 1.3. Katedra za kvantitativne metode 1.4. Katedra za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti 1.5. Katedra za informatike tehnologije i raunarstvo 1.6. Katedra za razvoj informacijskih sustava 1.7. Katedra za strane jezike i opdeobrazovne discipline 2. Jedinica za tehniku pomod izvoenja nastave. 3. Jedinica za znanstvenoistraivaki rad. Katedra se osniva za srodne studijske discipline, a ine ju nastavnici i suradnici Fakulteta ukljueni u nastavni proces na tim disciplinama. Jedinica za tehniku pomod izvoenja nastave predstavlja ustrojbenu jedinicu koja djeluje u okviru znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice iji je osnovni zadatak osiguranje strojno-programske podrke nastavnicima, suradnicima i studentima Fakulteta u realizaciji nastavnog procesa te znanstvenoistraivakog rada. Jedinica za znanstvenoistraivaki rad predstavlja ustrojbenu jedinicu koja djeluje u okviru znanstvenonastavne ustrojbene jedinice iji je osnovni zadatak znanstvenoistraivaki rad, meunarodna suradnja te rad na projektima. Knjinica je posebna struna organizacijska jedinica u sastavu Fakulteta ija djelatnost obuhvada nabavu knjinine grae, strunu obradu, uvanje i zatitu knjinine grae, te provoenje mjere zatite knjinine grae koja je kulturno dobro, izradu knjininih zbirki, izradu biltena, kataloga, online kataloga, bibliografija, izvjetaja i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih online kataloga i baza podataka, omogudavanje pristupanosti knjinine grae i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima putem meuknjinine posudbe, meuknjinine razmjene, online kataloga, baza podataka, osiguravanje koritenja i posudbe knjinine grae, te protok informacija, poticanje i pomod korisnicima pri izboru i koritenju knjinine grae, informacijskih pomagala i izvora, voenje dokumentacije o grai i korisnicima, provoenje redovite revizije fonda knjinice i otpis knjinine grae, pruanje podrke nastavnicima kod kreiranja i odravanja svojih kolegija unutar Nastavnog plana i programa, obavljanje operativnih poslova vezanih uz asopis s meunarodnom recenzijom Journal of information and organizational sciences, kontinuirano ureivanje i odravanje Web stranica Knjinice, povezivanje informacijskog sustava Knjinice s vanjskim sustavima te ostale poslove definirane Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i ustroju radnih mjesta na Fakultetu.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Ustrojbena jedinica za inovacije i cjeloivotno uenje predstavlja ustrojbenu jedinicu u kojoj se obavljaju aktivnosti vezane za transfer znanja i metodologije o meunarodnim projektima korisnicima izvan Fakulteta, ali i podrka istraivaima i nastavnicima na Fakultetu pri prijavi i voenju meunarodnih projekata, poslovi vezani uz podrku odvijanju redovnih aktivnosti Fakulteta organizacije i informatike, poslovi vezani uz e-uenje, prijavu i provedbu projekata u podruju biometrije, privatnosti, sigurnosti te forenzike raunala, odravanje seminara, radionica i teajeva s ciljem upoznavanja potencijalnih polaznika s novim dostignudima iz biometrije, privatnosti i forenzike raunala, znanstveno istraivanje u podruju rada Centra i druge aktivnosti iz podruja rada Centara u sklopu Ustrojbene jedinice za inovacije i cjeloivotno uenje. Ustrojbena jedinica za inovacije i cjeloivotno uenje svoju djelatnost obavlja putem niih ustrojbenih jedinica, i to: 1. Centra za meunarodne projekte 2. Centra za razvoj programskih proizvoda 3. Centra za biometriju Sluba zajednikih poslova je ustrojbena jedinica Fakulteta u kojoj se obavljaju pravni, strunoadministrativni, financijsko-raunovodstveni te tehniki poslovi. Sluba zajednikih poslova obavlja poslove putem niih ustrojbenih jedinica odjela i odjeljaka, i to: 1. Odjela za studentske poslove - Referada za preddiplomski i diplomski studij - Referada za poslijediplomske studije 2. Odjela raunovodstva 3. Odjela za opde i tehnike poslove 4. Odjeljak zajednikih poslova FOI 2
1.2.3. Ukljuenost studenata u elemente upravljake strukture Navedite u kojim su elementima upravljake strukture ukljueni drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos. Studenti Fakulteta sudjeluju u radu Fakultetskog vijeda u koje je izabrano pet predstavnika i zamjenika predstavnika. Studenti ravnopravno sudjeluju s ostalim lanovima Fakultetskog vijeda u radu Fakultetskog vijeda, osim u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti, izbora predloenika u poasno zvanje professor emeritus i izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Kad se odluuje o pitanjima od posebnog interesa za studente studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Studenti takoer sudjeluju u radu Poslovodnog kolegija u irem sastavu kad se raspravlja o pitanjima od posebnog interesa za studente. Nadalje, studentski predstavnici sudjeluju u radu svih povjerenstava koje se u nekoj mjeri bave studentskim pitanjima (za reviziju plan i programa, za upravljanje kvalitetom, stegovno povjerenstvo, na nagrade i priznanja i sl.). Vanjski dionici nisu ukljueni u formalne upravljake strukture ali se putem razliitih neformalnih naina prikupljaju njihova miljenja, prijedlozi i stavovi o razvoju Fakulteta (okrugli stolovi, ankete, tematski sastanci, Alumni i sl.).
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Postupak izbora dekana detaljno je propisan lancima 43.-49. Statuta Fakulteta organizacije i informatike. Dekanu u radu pomau prodekani i tajnik. Fakultet ima tri prodekana, i to: prodekana za nastavu i upravljanje kvalitetom, prodekana za znanstvenoistraivaki rad te prodekana za financijsko-materijalno poslovanje. Prodekani zamjenjuju dekana u njegovoj odsutnosti i rade po njegovim uputama. Prodekane Fakulteta bira, iz reda nastavnika Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili viem, Fakultetsko vijede na prijedlog dekana Fakulteta na rok od dvije godine, a istekom tog roka iste osobe mogu biti ponovno izabrane na tu dunost. Prodekan za nastavu objedinjava poslove vezane za realizaciju i unapreenje programa obrazovne djelatnosti u preddiplomskim i diplomskim programima i programima permanentnog obrazovanja, poslove vezane za struna usavravanja, izdavaku djelatnost i meunarodnu suradnju na podruju obrazovne djelatnosti iz svoga djelokruga rada. Prodekan za nastavu kontaktira s polaznicima, organizacijama i institucijama izvan Fakulteta u svezi s pitanjima obrazovne djelatnosti preddiplomskog i diplomskog studija, upravljanja kvalitetom i permanentnog obrazovanja te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom dekana ili Fakultetskog vijeda. Za svoj rad odgovoran je dekanu Fakulteta i Fakultetskom vijedu. Prodekan za znanstvenoistraivaki rad objedinjava poslove vezane za utvrivanje i realizaciju programa znanstvenoistraivake djelatnosti Fakulteta, meunarodne suradnje, programe poslijediplomskih obrazovanja i postupke oko stjecanja doktorata, plasmane usluga Fakulteta iz podruja znanstvenoistraivake djelatnosti, poduzima potrebne mjere za realizaciju ugovorom preuzetih obveza i vodi kontrolu utroka sredstava po pojedinoj aktivnosti iz svog djelokruga rada, koordinira poslove u svezi sa znanstvenim osposobljavanjem i strunim usavravanjem, te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom dekana ili Fakultetskog vijeda. Prodekan za financijsko materijalno poslovanje objedinjuje poslove oko kreiranja poslovne i razvojne politike, prorauna Fakulteta, financijskog plana, odnosno godinjeg provedbenog plana i programa Fakulteta te poduzima sve potrebne mjere za pripremu ovih dokumenata kao i mjere potrebne za realizaciju istog te osiguranje izvora financiranja, poduzima potrebne mjere za koordiniranje funkcioniranja pojedinih organizacijskih jedinica iz aspekta svog djelokruga rada. Prodekan za financije sudjeluje u radu organa koji rjeavaju pitanja iz djelokruga njegova rada te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom dekana ili Fakultetskog vijeda. Prodekani su za svoj rad odgovorni dekanu Fakulteta i Fakultetskom vijedu. Tajnik Fakulteta je zaposlenik s posebnim pravima, ovlatenjima i odgovornostima koji ustrojava i koordinira rad Slube zajednikih poslova Fakulteta, donosi prvostupanjska rjeenja u upravnim predmetima, te obavlja i druge poslove utvrene aktima Fakulteta i po nalogu dekana Fakulteta. Tajnik je za svoj rad odgovoran dekanu Fakulteta. Njegova prava i obveze te uvjeti koje mora ispunjavati utvruju se Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i ustroju radnih mjesta na Fakultetu. Tajnika Fakulteta imenuje dekan Fakulteta temeljem javnog natjeaja na vrijeme od etiri godine. Poslovodni kolegij je povjerenstvo dekana za koordiniranje poslovodnih aktivnosti na Fakultetu, pripremanje materijala za donoenje odluka i dr. Poslovodni kolegij u uem sastavu (Uprava) sainjavaju: dekan, prodekani i tajnik Fakulteta. Poslovodni kolegij u irem sastavu sainjavaju: proelnici katedri, voditelji slubi, voditelji poslijediplomskog studija, studenti kada se raspravlja o pitanjima od posebnog interesa za studente. U radu Poslovodnoga kolegija, po potrebi, sudjeluju i drugi zaposlenici Fakulteta.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Proelnici katedri rukovode radom katedri. Proelnika katedre bira Fakultetsko vijede na prijedlog katedre.
1.4. Temeljne vrijednosti i naini nadgledanja etinog ponaanja u aktivnostima Fakulteta vezanim uz istraivanja, nastavu i odnos prema studentima
Navedite temeljne vrijednosti i naine nadgledanja etinog ponaanja u vaim aktivnostima vezanim uz istraivanja, nastavu i odnos prema studentima. Fakultet se u svom radu pridrava moralnih naela i naela profesionalne etike kojima se u svom profesionalnom i javnom djelovanju trebaju ravnati nastavnici, znanstvenici i drugi zaposlenici Fakulteta, a koja su definirana i Etikim kodeksom Sveuilita u Zagrebu. Naela Etikog kodeksa primjenjuju se na odgovarajudi nain i na studente te druge osobe koje nisu zaposlenici Fakulteta, ali sudjeluju u radu i djelovanju Fakulteta, ako i ukoliko se ponaanje i djelovanje tih osoba moe povezati izravno s Fakultetom. Fakultet se brine za ostvarenje i unapreenje etikih standarda i provedbu Etikog kodeksa. Na Fakultetu je imenovano Etiko povjerenstvo koje donosi miljenje o naelnim pitanjima kao i usklaenosti ponaanja u konkretnim sluajevima s naelima i odredbama Etikog kodeksa.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 razmjenu. Nagrauju se uspjesi studenata na meunarodnim i svjetskim natjecanjima u znanju i primjenama znanja, mladi znanstvenici se alju na usavravanje na strana sveuilita,a u kriterije za napredovanje uvedena je obaveza stjecanja meunarodnog iskustva.
1.5.2. Misija Fakulteta Misija Fakulteta je: provoenje znanstvenih istraivanja u informacijsko-komunikacijskoj znanosti, ali i u drugim znanostima u kojima istrauju znanstvenici Fakulteta, a koja se provode u okviru meunarodnih i domadih znanstvenih i razvojnih projekata i rezultiraju primjenom u nastavnom procesu i transferom znanja u praksu, provoenje prepoznatljivih i akreditiranih studija informatike, organizacije i ekonomije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini te za potrebe cjeloivotnog obrazovanja, poticanje, organiziranje i izvoenje primijenjenih projekata te prijenos poznatih i novostvorenih znanja prema gospodarstvu, javnim slubama i drutvu u cjelini. Misija Fakulteta ima tri djela. Razina izvrenja istraivakog dijela misije moe se procijeniti iz popisa projekata u kojima sudjeluju zaposlenici Fakulteta i radova koje oni objavljuju. Temeljem analiza provedenih na razini Sveuilita i slijedom toga na katedrama i Fakultetskom vijedu, Uprava procjenjuje da se ovaj dio misije izvrava manje uspjeno u odnosu na preostale njezine dijelove. Ipak, razina kvalitete znanstvenog rada na Fakultetu zadovoljila je kriterije za dobivanje dopusnice za izvoenje samostalnog doktorskog studija. Iz detaljnog prikaza radova i njihove kategorizacije moe se takoer zakljuiti da je teite znanstvenog rada sukladno stratekim prioritetima Fakulteta u polju informacijskih znanosti, te da se meunarodna suradnja takoer preteito odvija u okviru projekata i aktivnosti koji spadaju u ovo znanstveno polje. Bitan vid meunarodne suradnje, razmjena studenata, takoer se odvija u tom okviru. Glavni uzrok relativno slabije znanstvene produktivnosti u odnosu na ostale sastavnice Sveuilita koje pripadaju istom, drutveno-humanistikom podruju, je puna opteredenost nastavnika nastavnim obavezama to je posljedica svjesnog opredjeljenja Fakulteta za iskoritenje kljune konkurentske prednosti u stjecanju nunih dodatnih prihoda, ali i postojedi uvjeti izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Kvalitetni nastavni programi, razvijeni kroz provjereni proces temeljen na identifikaciji ishoda uenja nunih za postizanje eljenih kompetencija studenata, uz dobro organiziranu i kvalitetno izvoenu nastavu, temelj su za uspjeno izvrenje drugog, u ovom trenutku najvanijeg dijela misije Fakulteta. Sukladno prioritetima i interesu ire zajednice i lokalne sredine, prepoznatljivim u modelima financiranja i strategiji razvoja sustava visokog obrazovanja, u uvjetima karakteriziranima prvenstveno ogranienim ljudskim i materijalnim resursima, ovom dijelu misije dan je najvii prioritet. iroka ponuda studijskih programa Fakulteta: strunog studija, preddiplomskih studija u dva znanstvena podruja, diplomskih studija, specijalistikih poslijediplomskih studija i doktorskog studija, predstavlja i osiguranje od rizika prevelike izloenosti konkurenciji zbog trenda otvaranja brojnih studija svih razina i razliitih oblika cjeloivotnog obrazovanja u podruju informacijsko komunikacijskih tehnologija. Takoer, napladivanje dijela trokova nastave koje podmiruju studenti, omogudava Fakultetu odravanje prostora i opreme na kvalitetnijoj razini nego bi to bilo mogude temeljem financiranja od strane Ministarstva i kroz proraun Sveuilita. Prepoznatljivost kvalitete nastave na Fakultetu dokazuje se redovitim nagradama koje se dobivaju na sveuilinoj razini za najbolje nastavne materijale za e-uenje, nagradama koje dobivaju nai studenti (Rektorove nagrada, Top stipendije, pobjeda na meunarodnim natjecanjima znanja i renomiranim svjetskim natjecanjima koja organiziraju najpoznatije IT tvrtke). Kompetencije nastavnika Fakulteta u podruju razvoja kvalitetnih nastavnih planova i programa dokazuju se projektima koje smo imali u tom podruju, doprinosom koji smo dali u razvijanju sveuiline strategije za e-uenje i injenicom da smo bili prva sastavnica Sveuilita koja je imala svoju strategiju za e-uenje.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Osim specijalistikih poslijediplomskih studija koji se mogu smatrati oblikom cjeloivotnog obrazovanja, Fakultet je prepoznat kao organizator kvalitetnih seminara za sudionike procesa javne nabave i radionica za upravljanje meunarodnim projektima. Tredi dio misije se takoer ispunjava. Iako je primaran motiv za poticanje, organiziranje i izvoenje primijenjenih projekata pribavljanje vlastitih prihoda, ove aktivnosti smatramo izuzetno vanim za formiranje kompletnog znanstvenika i nastavnika. U poticanju ovih aktivnosti Uprava polazi od pretpostavke da je transfer znanja u privatni i javni sektor bitna komponenta osobne misije svakog znanstvenika. Ovaj opdi stav posebno je vaan za podruje u kojem Fakultet djeluje. Reputacija Fakulteta izgraena je velikim dijelom na praktinom iskustvu njegovih nastavnika.
1.5.3 Politika zapoljavanja Osnovni nain kadrovske obnove je zapoljavanje znanstvenih novaka i njihovo kolovanje. Ti novaci su uglavnom diplomanti Fakulteta, ali ima i onih koji su diplomirali na FER-u, Ekonomskom fakultetu i PMFu Sveuilita u Zagrebu. Pri zapoljavanju se ne provodi nikakva diskriminacija meu kandidatima osim po uspjehu na studiju i ranijem iskustvu u znanstvenom i strunom radu. Problem s kojim se Uprava suoava je oteano dobivanje dozvola za zapoljavanje novaka. Za radna mjesta u strunim slubama natjeaj se raspisuje po odobravanju zapoljavanja ili odlukom Dekana ukoliko se radi o zapoljavanju na vlastita sredstva jer je radno mjesto od izuzetnog znaaja za Fakultet (tako su npr. popunjena dva radna mjesta u Centru za meunarodne projekte i u Uredu za meunarodnu suradnju). U posebnim sluajevima kada se pojavi kandidat s poeljnim znanstvenim kvalifikacijama, pokrede se inicijativa za dobivanje radnog mjesta. U posljednje vrijeme u dva su sluaja dobivena takva radna mjesta od Sveuilita, ali unato tome Ministarstvo nije pristalo financirati ta radna mjesta. Prilikom zapoljavanja vodi se rauna o tome da se zaposleniku osigura dovoljno nastave za ispunjenje norme. Svi mlai zaposlenici ukljuuju se u na vlastiti program pedagoko-psiholoke edukacije.
1.5.4. Mjere za upravljanje kadrovima U tekudem razdoblju primjenjuju se sljedede mjere za unapreenje kadrovske strukture na Fakultetu: briga o izuzetno nadarenim studentima i njihovo poticanje na bavljenje znanstvenim i strunim radom i javljanje na natjeaje za novaka, poticanje brih prijelaza suradnika u nastavnika zvanja, poticanje realizacije primarnih zadada mladih strunjaka (doktorat, znanstveni rad), osiguravanje mobilnosti unutar sastavnica Sveuilita i meunarodnog okruenja, nagraivanje uspjenosti, uklanjanje nesrazmjera izmeu broja nastavnika i studenata i usklaivanje strukture i brojnosti nenastavnog osoblja primjereno opsegu poslova i zadataka u svakom pojedinom segmentu djelatnosti Fakulteta.
1.5.5. Briga o studentima Briga o studentima je temeljna pretpostavka i polazite za bilo koju aktivnost Fakulteta. Brigu o studentima iskazujemo angamanom na rjeavanjima pitanja studentskog standarda u Varadinu i ugradnjom opcija za zatitu studenata i njihovih interesa u pravilnike kojima su regulirani procesi na Fakultetu. Posebna panja posveduje se studentima s posebnim potrebama. Studentska evaluacija kvalitete nastave koriste se kao vaan pokazatelj u procjeni kvalitete nastave i prepoznavanju potreba da se uklone nedostaci u njezinom izvoenju. U posljednje vrijeme radi se na razvoju razliitih oblika podrke studentima (student savjetnik, student pravobranitelj, studentsko savjetovalite, asistent u nastavi za studente za
Izvjetaj Samoanaliza 2010 invaliditetom i sl.) meutim daljnji razvoj je ogranien nedostatkom resursa ali pojedine usluge mogu se koristiti na razini Sveuilita. Pokazatelj uspjenosti ovakvog koncepta je sudjelovanje u meunarodnom multilateralnom FP7 projektu (budet od 4 mil. Eura) koji okuplja 16 institucija, Sveuilite u Liverpoolu je koordinator, a Fakultet pripada grupi od etiri sredinja partnera.
Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete uglavnom izvrava zadade propisane Pravilnikom. Meutim, nitko od lanova Povjerenstva se profesionalno (u smislu radnog mjesta) ne bavi poslovima osiguravanja kvalitete na FOI-u to znai da Ured za sada ne djeluje. Ukoliko se osiguraju potrebni ljudski resursi postupci osiguravanja kvalitete provodit de se sukladno Pravilniku i prihvadenim procedurama. U meuvremenu pradenje indikatora kvalitete obavljaju lanovi Povjerenstva i Uprave na nain koji im to dozvoljava ljudski i vremenski resursi.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 upravljanje temelji na oblikovanju vizije, misije i stratekom planu s odgovarajudim akcijskim planom. Strategija Fakulteta usvojena je na sjednici Fakultetskog vijeda u rujnu ove godine i nije bilo potrebno znaajnije revidirati strateke ciljeve iz Programa rada dekana Fakulteta. Jedan od glavnih stratekih ciljeva bio je uvoenje sustava upravljanja kvalitetom slijedom rezultata vanjske prosudbe sustava upravljanja kvalitetom kojoj smo bili podvrgnuti. Na temelju primjedbi i sugestija Povjerenstva za prosudbu nainjen je Program aktivnosti za uklanjanje nedostataka i unapreenje sustava upravljanja kvalitetom. Napisan je Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Fakultetu i usvojen na Fakultetskom vijedu.
1.7.2. Poslovanje Fakulteta Financijsko poslovanje Fakulteta organizacije i informatike temelji se na potivanju financijskih propisa koji vrijede za javne ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a dodatno je odreeno Pravilnikom o osnovama financiranja Sveuilita u Zagrebu. Ukupno poslovanje usmjereno je stvaranju uvjeta za dugorono izvrenje obrazovnih i znanstvenih zadada Fakulteta te na osiguravanje materijalnih i drugih prava zaposlenika, iznad razine predviene kolektivnim ugovorom. Strateki cilj je povedanje prihoda Fakulteta i promjena relativnih odnosa izvora vlastitih prihoda u strukture prihoda. Mjere kojima de se to postidi prilagoene su izvorima prihoda.
1.7.3. Prihodi od poslovanja Prihodi iz prorauna Sveuilita i MZO Prihodi iz prorauna Sveuilita i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta u 2008. godini inili su oko 46% ukupnog prihoda Fakulteta, u 2007. godini oko 54% ukupnog prihoda, a u 2006. godini oko 60% ukupnog prihoda. Za oekivanje bolje pozicije u proraunu Sveuilita Uprava FOI ima dobre argumente, bududi po gotovo svim pokazateljima Fakultet spada u sastavnice Sveuilita u Zagrebu koje su najskromnije financirane iz prorauna Sveuilita, a u nekim elementima i zapostavljene. Kako bi se ovo stanje promijenilo, nastavit de se traiti da se na Sveuilitu uspostave potrebni standardi i normativi te da se kao temelj za raspodjelu uzimaju stvarni trokovi koje imaju sastavnice, uz ujednaavanje uvjeta u kojima one djeluju. Naalost, trendovi u financiranju sustava znanosti i visokog obrazovanja i nepostojanje strategije Sveuilita umanjuju izglede da se ovaj cilj ostvari. Vlastiti prihodi od nastavne djelatnosti U sljededem mandatnom razdoblju ne oekuje se porast iznosa kolarina niti porast broja studenata koji bi trebali snositi dio trokova svog obrazovanja. Povedanjem kvalitete studija i zahtjeva prema studentima, to prije svega zahtijeva stalnu prisutnost studenta i kontinuirano pradenje rezultata, bitno su smanjene mogudnosti izvanrednog studiranja. Broj izvanrednih studenata kontinuirano pada. S druge strane, valja odgovoriti na zahtjeve migranata iz drugih struka i institucija za nastavkom obrazovanja na Fakultetu organizacije i informatike. Ovim zahtjevima, kao i zahtjevima studenata koji su u radnom odnosu, moe se odgovoriti daljnjim razvojem i sustavnom primjenom e-uenja. Tijekom tekudeg mandatnog razdoblja poticat de se razvoj specijalistikih studija. S obzirom na ograniene ljudske resurse, znaajnije povedanje prihoda u segmentu nastavne djelatnosti mogude je ako se iskoriste tehnoloke mogudnosti (e-uenje, TCR). Nuno je formirati posebne studijske grupe za studiranje na daljinu. Projekt strunog studija PITUP (Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) je koristan za Fakultet i treba ga i dalje razvijati. Na Fakultetu postoji kritina jezgra kadrova potrebnih za rad na tom strunom studiju, s tim da je potrebno ukljuiti vie vanjskih suradnika zbog opteredenosti nastavnika. Takoer je potrebno voditi rauna o prepoznatljivosti razlike u odnosu na sveuiline preddiplomske studije
Izvjetaj Samoanaliza 2010 i mogudim unapreenjima tog studija prvenstveno intenzivnijom implementacijom razliitih oblika euenja. Prihodi od projekata za gospodarstvo i javnu upravu Uzimajudi u obzir pozitivna, a esto i pionirska iskustva Fakulteta (na Fakultetu je postojao Centar za informatiku kao outsourcing organizacija i poduzetniki inkubator, zatim izrada projekata za znaajne tvrtke), nuno je pojaati prisustvo na tritu i povedati prihode od strunih projekata za potrebe gospodarstva i javne uprave. S obzirom na otvorenost hrvatskog trita, napori Fakulteta moraju biti usmjereni na projekte koji po svojoj prirodi omogudavaju najvedu dodanu vrijednost. Ovdje se prije svega misli na projekte gdje su nuna specifina ekspertna znanja, te na projekte koji nisu usko vezani uz neku odreenu tehnologiju. Veliki problem s ostvarivanjem ovog cilja je praksa javne nabave u Hrvatskoj jer se veliki projekti dravnih ministarstava jo uvijek dodjeljuju direktnom pogodbom, a ne putem transparentnih javnih natjeaja. Prihodi od europskih projekata Nain i uvjeti financiranja znanstvenih projekata od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta sigurno de se mijenjati s ciljem da de se znanstvenoistraivake institucije usmjeravati prema europskim fondovima i projektima. Taj pritisak nede biti samo administrativne prirode, ved de biti vedim dijelom posljedica vrste projekata kakvi de se financirati. Na temelju iskustava zemalja koje su imale sline uvjete za razvoj, oekujemo daleko vedi broj kolaborativnih projekata s tvrtkama iz poslovnog sektora koji de se u cijelosti ili djelomino financirati iz EU fondova. Povoljna okolnost je to je Fakultet razmjerno rano uao u ovakve projekte te to su steena dragocjena iskustva u prijavljivanju i voenju takvih projekata i stvorena kadrovska baza za operativno pradenje tih procesa u okviru Centra za meunarodne projekte i Ureda za meunarodnu suradnju. Bududi procjenjujemo da se iz ulaganja napora u pisanje prijava za europske projekte moe oekivati najbri i najvedi povrat, ovu aktivnost treba podupirati i osposobljavanjem specijaliziranih kadrova i ulaganjem vlastitih sredstava. Aktivnosti u tom smjeru se kontinuirano odvijaju.
1.7.4. Trokovi poslovanja Na poetku tekudeg mandata Uprava je procijenila da je realno oekivati porast trokova poslovanja, s obzirom na apsolutno povedanje poslovnih aktivnosti (vie kolegija, vie studijskih programa, vie zaposlenika, manje grupe itd.), ali i s obzirom na relativni porast trokova poslovanja (porast plada, povedanje cijene energije, povedani trokovi kolovanja i usavravanja, poboljanje uvjeta rada itd.). Smanjenje trokova poslovanja jedan je od stratekih ciljeva Uprave. Prepoznate su sljedede glavne mjere za postizanje tog cilja: Vrednovanje i normiranje to vedeg broja nastavnih i drugih aktivnosti koje obavljaju zaposlenici FOI-a, to ini temelj za obraun plade Uvoenje sustava stimulativnog nagraivanja za sve poslove koji se obavljaju na FOI-u, a posebno one koji ostvaruju dobit (dugorono i kratkorono) Iskoritenje ukupnog fonda radnog vremena zaposlenika u okviru 40-satnog radnog tjedna, to se odnosi na nastavno i nenastavno osoblje Racionalizacija nastavnih planova i programa, s ciljem smanjivanja broja predmeta, samim tim smanjivanja opteredenja studenata i nastavnog opteredenja nastavnika, te s ciljem uklanjanja redundantnih predmeta, sadraja i aktivnosti Strogo financijsko pradenje po projektima i mjestima troka, s ciljem da se smanji prelijevanje i neracionalno troenje sredstava, a omogudi stimulativno nagraivanje. U ovom dijelu poslovanja objektivan problem je to to u ovom trenutku na razini Ministarstva znanosti,
Izvjetaj Samoanaliza 2010 obrazovanja i porta i Sveuilita ne postoje jasni kriteriji niti provedbeni akti za lump sum financiranje fakulteta niti mogudnost da se nove obaveze ugrade u strukturu obaveza nastavnika slijedom kojih primaju plade iz prorauna.
1.7.5. Prostor Najvanija imovina Fakulteta je zgrada u Pavlinskoj 2 u Varadinu. Sukladno strategijskom cilju Sveuilita u Zagrebu da do kraja desetljeda svi studenti trebaju imati priblino jednake uvjete rada i studiranja te da se nastava ne izvodi u iznajmljenim i neprimjerenim prostorima, dekanu i upravi Fakulteta prioritet treba biti iznalaenje mogudnosti izgradnje nove zgrade Fakulteta na ved dobivenom prostoru od Grada Varadin. Projektiranje prve faze, to ukljuuje urbanistiko rjeavanje cijelog prostora od 60.000 m2 te izradu idejnog projekta prvog objekta od oko 14.000 m2 bruto povrine, planirano je do kraja 2009. godine, u okviru kapitalnih investicija Sveuilita. Tijekom 2010. godine planirana je izrada cjelovite projektne dokumentacije za prvi objekt i okoli te izvoenje pripremnih radova za izgradnju. Ovaj cilj nije ostvaren jer su kljuni procesi za njegovo postizanje izvan kontrole Uprave Fakulteta. Uprava procjenjuje da prioriteti u planu prostornog razvoja Sveuilita nisu dobro odreeni i nastavlja aktivnosti da se to ispravi.
1.7.6. Oprema U proteklom razdoblju opremljena je vedina prostora u kojima se izvodi nastava i znanstvenoistraivaki rad. Meutim, oprema koja se koristi na Fakultetu relativno brzo zastarijeva, a potrebno je i konstantno pratiti tehnoloke trendove u podruju rada nastavnika Fakulteta. Planirano je da se polovica potrebne opreme i sredstava osigura vlastitim projektnim i drugim komercijalnim aktivnostima, a da se polovica opreme osigura donacijama (MZO, industrijski partneri, akademske licence i sl.). Plan obnavljanja opreme realizira se uglavnom u dijelu koji se financira iz vlastitih sredstava. Dosadanja je praksa takva da je najvedi dio opreme kupljena vlastitim sredstvima (meunarodni i domadi razvojni i primijenjeni projekti, participacija kolarine). Potrebno je naglasiti da ne postoji IKT strategija Sveuilita niti posebna stavka u prorauna Sveuilita. Tablica 1.1. Oprema Laboratoriji, knjinica i zajednika infrastruktura (oprema za studente) Posluitelji Stolna raunala Prijenosna raunala Printeri Projektori 23 260 5 10 30 55 85 55 25 10 20
Nastavnici
Slube
Izvjetaj Samoanaliza 2010 1.7.7. Mjere za poboljanje nastave Posljednja revizija nastavnog plana i programa preddiplomskih studija Informacijskih i poslovnih sustava, prihvadena je na Fakultetskom vijedu u srpnju 2008. Godine, a nakon toga i na razini Sveuilita u Zagrebu. Bit te revizije bila je detaljnija razrada sadraja predavanja, seminara i laboratorijskih vjebi, definiranje ishoda uenja na razini pojedinog predmeta te integracija tih ishoda u ishode uenja studija. Na temelju iskustava u reviziji nastavnog plana i programa preddiplomskog studija pokrenut je postupak revizije nastavnog plana i programa diplomskog studija. Taj proces de biti dovren poetkom ljetnog semestra ove akademske godine. Proces unapreenja i racionalizacije nastave treba nastaviti sljededim aktivnostima: 1. Detaljnije razraditi ishode uenja svih predmeta preddiplomskog i diplomskog studija tako da se postojedi ishodi uenja (odnosno oni koji de se definirati na diplomskom studiju) spuste na razinu pojedine nastavne cjeline. 2. Osigurati vede ukljuivanje vanjskih suradnika u nastavu pojedinih predmeta kako bi se studentima predstavili problemi, projekti i rjeenja koja su sastavni dijelovi prakse informatike struke. 3. Rasteretiti asistente/nastavnike od velikog broja repetitivnih laboratorijskih vjebi opremanjem raunalnih laboratorija s vedim brojem raunala te dodatnim mjestima na kojima bi studenti mogli koristiti vlastito prijenosno raunalo. 4. Svi programski alati koji se koriste u nastavi trebaju biti licencirani odnosno besplatni tj. otvorenog programskog koda. 5. Nastaviti s pripremom nastavnih materijala za e-obrazovanje s ciljem da se s kvalitetnim nastavnim materijalima pokriju svi kolegiji preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija. Trenutno svi predmeti na FOI-u imaju neku od tri razine e-uenja. Na Rektoratu se treba izboriti za dodatna radna mjesta za zapoljavanje lanova (1-2) vlastitog tima za podrku e-obrazovanja. 6. Omoguditi svim nastavnicima podizanje razine kvalitete sadraja i naina izvoenja nastave ukoliko trebaju takvu pomod. 7. Omoguditi studentima upisivanje predmeta na drugim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu. Ujedno i stvoriti pretpostavke da studenti drugih sastavnica Sveuilita u Zagrebu mogu upisivati predmete na Fakultetu organizacije i informatike. 8. Pronadi novi model izvoenja nastave za izvanredne studente koji bi stimulirao upis vedeg broj studenata i njima pruio studiranje i pradenje nastavnog procesa u skladu s poslovnim obaveza. Pri tome treba uzeti u obzir odrivost takvog studija s obzirom na broj upisanih studenata i trokove izvoenja nastave. 9. Pripremiti vedi broj predmeta koji bi se izvodili na engleskom jeziku kako bi se omogudila dolazna studentska mobilnost putem Erasmusa i bilateralnih sporazuma. Dio ovih aktivnosti ugroen je zbog prijetnji izvan Fakulteta: (2) MZO znaajno kasni s pladanjem vanjske suradnje, (4) za softvere koji se koriste u nastavi ne pladaju se licence (protiv ovog rizika borimo se popularizacijom open-source alata) (5) unato nagradama za e-uenje nismo dobili radna mjesta ni dodatna sredstva za ustrojavanje tima za potporu e-obrazovanju (7) na razini Sveuilita sporo se uklanjaju prepreke.
1.7.8. Poslijediplomski studiji Poslijediplomski doktorski studij Strateki je interes Fakulteta da se razvija i odri Poslijediplomski doktorski studij iz informacijskih znanosti. Dosadanji interes studenata daje nam pravo za prosudbu da je studij dobro koncipiran, a povratne informacije s ocjenama kvalitete izvoenja nastave dobra su osnova za upravljanje kvalitetom ovog studija i njegov razvoj.
Mjere provedive u tekudem razdoblju za povedanje kvalitete tog studija su: 1. Polaznike tog studija treba intenzivnije ukljuivati u znanstvene projekte koji se odvijaju na Fakultetu. 2. Polaznike takoer treba ukljuivati u kolaborativne projekte koji de se pokretati u suradnji s privatnim tvrtkama, a u okviru kojih se pokae potreba za znanstvenim istraivanjima. 3. Angairanje vie kvalitetnih vanjskih znanstvenika koji bi sudjelovali u izvoenju kolegija i istraivanja, kako bi se povedao broj raspoloivih mentora. Poslijediplomski specijalistiki studiji Na Fakultetu postoje tri poslijediplomska specijalistika studija. Upis na te studije je uglavnom posljedica individualnih odluka i motivacija pojedinaca. Kvalitetan iskorak moe se nainiti tako da se organizirano upisuje vie kandidata iz iste tvrtke koji bi ujedno radili na projektima od interesa za tvrtku u suradnji s Fakultetom. U tekudoj akademskoj godini zbog malog interesa kandidata nastava de se izvoditi samo na jednom od njih. To se moe ocijeniti neuspjehom. Odravanje postojedih i pokretanje novih specijalistikih poslijediplomskih studija strateki je interes Fakulteta jer se time dokazuje struna ekspertiza njegovih nastavnika i stjeu se dodatni prihodi. 1.7.9. Cjeloivotno obrazovanje Na tritu se nude brojni programi dopunskog obrazovanja s temama povezanim s informacijskim tehnologijama. Jedan od razloga zato Fakultet nije definirao zadovoljavajudu ponudu za ovo trite je nedostatna infrastruktura za potporu takvim projektima. Radna mjesta za otvaranje centara za potporu programima cjeloivotnog obrazovanja teko je dobiti, a zapoljavanje na vlastiti troak je u ovom trenutku preveliki rizik. Ipak postoje nekoliko dobrih inicijativa za kratkotrajne programe cjeloivotnog uenja (javna nabava,upravljanje meunarodnim projektima), a i specijalistiki poslijediplomski studiji kao i struni studij predstavljaju oblike cjeloivotnog obrazovanja.
1.7.10. Studenti Upisna politika Privlaenje najboljih uenika srednjih kola strateki je interes Fakulteta. Mjere koje se poduzimaju i koje se namjeravaju poduzeti kako bi se to ostvarilo svode se na kvalitetno informiranje potencijalnih studenata putem odlazaka u srednje kole, popularizaciju rezultata koje nai studenti postiu na razliitim natjecanjima, dobru pripremu za nastup na smotri Sveuilita i oglaavanje u medijima. Informacija o postojanju studentskog doma u Varadinu, Tehnolokog parka i Microsoftovog razvojnog centra takoer se koristi kao argument za privlaenje studenata.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 studenata na neformalniji nain te materijalna potpora njihovim aktivnostima. Studenti imaju mogudnost da osim kroz slubene periodike ankete i na druge neformalnije naine, kroz forum, reagiraju na nekvalitetno izvoenje nastave ili povredu nekih njihovih prava.
Bivi studenti
Na Fakultetu postoji svijest o vanosti bivih studenata za ustanovu na kojoj su diplomirali, ali do sada nismo uspjeli dobru praksu iz inozemstva prenijeti u nau sredinu. Spoznaja da je to zajedniki problem gotovo svih visokih uilita ne umanjuje nastojanje za oblikovanjem strategije koja bi rezultirala uspostavljanjem sadrajnijih odnosa s alumnijem Fakulteta i urodila oekivanim uincima. Iako postoje nastavnici odgovorni za uspostavljanje takve suradnje, u ovom trenutku nemamo uspjeha u tom nastojanju.
1.8. Potencijali
Iznesite svoje miljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i materijalnih potencijala vaega visokog uilita. 1.8.1. Programski potencijali Prema slubenoj klasifikaciji znanstvenih podruja i polja, Fakultet djeluje u podruju drutvenih znanosti. Temeljna programska orijentacija, obrazovanje za istraivanja i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija, trai interdisciplinarna znanja u tolikoj mjeri da je okvir drutvenih znanosti ograniavajudi za razvoj Fakulteta. Kako bi se osigurali planirani ishodi uenja u postojedim studijskim programima, uz sadraje iz polja informacijskih znanosti u znaajnoj mjeri postoje sadraji iz polja ekonomije, organizacije i tehnikih znanosti. Interdisciplinarni karakter temeljnih obrazovnih programa koji se izvode na Fakultetu trai intenzivniju suradnju s drugim visokim uilitima jer nije racionalno imati vlastite nastavnike za sve nastavne discipline. Ta karakteristika glavnih studijskih programa predstavlja istovremeno i dobru priliku i prijetnju za Fakultet. Prijetnja se sastoji u tome to je odvijanje nastavnog procesa ugroeno tekodama u financiranju vanjske suradnje. Prijetnja je takoer velika ponuda ue usmjerenih obrazovnih programa za stjecanje informatikih vjetina i lakoda dobivanja dopusnica za takve programe javnih i privatnih veleuilita i visokih kola. Velika potranja za strunjacima za rad s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama ide na ruku tom trendu. ak i na razini doktorskih studija dogodilo se to da se na drugom visokom uilitu Sveuilita u Zagrebu pokrenuo doktorski studij s istim nazivom poput naeg. Dobra strana interdisciplinarnosti naih programa je ta to se od nastavnika koji sudjeluju u njihovom izvoenju trae znanstvene kompetencije koje Fakultetu omogudavaju rad na kompleksnijim projektima. Ovaj potencijal nije iskoriten u dovoljnoj mjeri. Postojeda interdisciplinarna znanja takoer omoguduju kreiranje vlastitih specijalistikih poslijediplomskih studija u razliitim podrujima. Postojanje kritine mase vlastitih nastavnika u polju ekonomije omogudilo je organiziranje zajednikog preddiplomskog studija Ekonomika poduzetnitva i samostalnog diplomskog studija s istim nazivom. Ovaj aspekt programskog potencijala Fakultetu omogudava davanje vedeg doprinosa lokalnoj zajednici poznatoj po poduzetnikim aktivnostima. Najmanje je iskoriten potencijal programskih mogudnosti Fakulteta u podruju cjeloivotnog obrazovanja.
1.8.2. Kadrovski potencijali Interdisciplinarnost kao glavna karakteristika kadrovskih potencijala Fakulteta spomenuta je u kontekstu programskih potencijala s naglaskom na prilike koje iz toga proizlaze. Slabost interdisciplinarnosti znanja koje posjeduju istraivai i nastavnici Fakulteta je u tome to je teko osigurati tim s dovoljno specijalistikih znanja i kompetencija za prijave vedih projekata u kojima se nae suradnike institucije
Izvjetaj Samoanaliza 2010 javljaju kao konkurencija. Kadrovski potencijal Fakulteta formiran je sukladno politici zapoljavanja na Sveuilitu slijedom potreba u nastavi. Bududi se ti resursi racionalno koriste tako da je malo nastavnika koji ne ispunjavaju normu (u pravilu imaju prebaaj norme) ostaje manje mogudnosti da se posvete istraivanjima. Posljedica toga je slabija znanstvena produktivnost Fakulteta u odnosu na grupaciju visokih uilita kojima pripadamo. Ipak, potrebno je naglasiti kako se u izboru nastavnika dosljedno potuju kriteriji kvalitete koje zahtijevaju zakon i sveuilini akti. Velikoj opteredenosti nastavom ide na ruku i nedostatak transparentnih kriterija za zapoljavanje znanstvenih novaka. Dostupni podaci pokazuju da se Fakultetu daje manje mjesta za zapoljavanje novaka nego srodnim fakultetima. Zbog toga su znanstveni novaci na Fakultetu opteredeni u tolikoj mjeri da to usporava njihov istraivaki rad i znanstveno napredovanje. Znaajna opda negativna karakteristika kadrova Fakulteta je u prosjeku slabo meunarodno iskustvo, iako postoje vani izuzetci od ovog prosjeka. Nastavnici koji su proveli odgovarajudi period na stranim visokim uilitima predstavljaju manjinu. Iako Uprava stvara brojne prilike i otvara meunarodne projekte i suradnju koja omoguduje odlaske na strana visoka uilita i znanstvene institute, znanstveni novaci i asistenti ne koriste ove prilike u dovoljnoj mjeri. Moe se redi da je po svojim karakteristikama bitnim za ocjenu kvalitete kadrovska populacija na Fakultetu vrlo heterogena. Postoje pojedinci koji ostvaruju vrhunske znanstvene rezultate i produktivnost (mjereno kvalitetom lanaka koje objavljuju i kvalitetom projekata koje prijavljuju, vode ih ili sudjeluju u njima) i postoje oni koji su po tim karakteristikama ispodprosjeni u odnosu na znanstveno podruje u kojem djeluju. Postoje pojedinci koji uivaju velik ugled u privatnom i javnom sektoru zbog svojih strunih kompetencija i postoji velik broj nastavnika koji nemaju nikakvo iskustvo u razvojnim projektima. Postoje pojedinci koji su imali i imaju vane uloge u kreiranju i razvijanju sustava znanosti i visokog obrazovanja, ne samo u okvirima Hrvatske, nego i ire, i postoji velik broj njih koji osim rada u nastavi i formalnog zadovoljenja uvjeta za napredovanje ne daju nikakav dodatni doprinos. Uprava neprestano trai naine da se smanji taj jaz.
1.8.3. Materijalni potencijali Fakulteta Fakultet djeluje u objektima koji nisu primarno bili namijenjeni za visoko uilite. Glavna zgrada Fakulteta je bivi isusovaki samostan star preko 300 godina. Drugi objekt, u kojem se izvode preddiplomski i diplomski studiji Ekonomika poduzetnitva, bio je namijenjen za srednju glazbenu kolu to se vidi iz izrazito nefunkcionalnog prostora sa stajalita naih potreba. Troak prilagodbe prve zgrade iskljuivo je financiran iz vlastitih sredstava (postoji slubena procjena ulaganja), a povremeno se iz prorauna Sveuilita pokrije samo dio trokova nunog i skupog odravanja (zgrada je spomenik kulture najvie razine). Prilagoavanje ovih prostora zahtjevima suvremene nastave je izuzetno skupo, a Fakultet ne dobiva odgovarajudu materijalnu potporu za to. Velik dio vlastitih prihoda, uglavnom kolarina, troi se za tu namjenu, a dojam u javnosti je da su nae kolarine neopravdano visoke. Nabavka opreme koja nam je nuna za kvalitetnu nastavu takoer se financira preteito vlastitim sredstvima i iz projekata. Loa praksa nadlenog Ministarstva da velike informatike projekte ugovara direktnom pogodbom s drugim institucijama i ne daje nam priliku da sudjelujemo u njima ima i svoje materijalne posljedice za nas. U dravnom proraunu smo i prije prelaska na lump-sum model financiranja Sveuilita imali izrazito lou poziciju zbog toga jer su se kriteriji za materijalne trokove temeljili na pripadnosti znanstvenom podruju, a nije se vodilo rauna o stvarnim trokovima koji su kod nas sliniji visokim uilitima u tehnikom podruju. Prelaskom na lump-sum model, poetni proraun Sveuilita formiran je povijesnom metodom, pa se praksa podfinanciranja nastavila. Ta situacija je bive i sadanju Upravu nuno tjerala da sigurne izvore dodatnih nunih vlastitih prihoda trai u kolarinama. To je jedan od razloga generiranja novih nastavnih programa. S posljednjim promjenama u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja i ukidanjem autonomije u odreivanju visine trokova koje snose studenti, Fakultet ulazi u razdoblje u kojem de se neusklaenost proraunskog financiranja i realnih trokova poslovanja daleko vie odraziti na normalno odvijanje svih procesa.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 - prati i vrednuje rad nastavnika i njihove kompetencije, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihovoga unaprjeenja, - prati i vrednuje uinkovitost studiranja, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njegova unaprjeenja, - prati osiguravanje i koordinira unaprjeenje potpore studentima u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, - prati ukljuivanje znanstveno-nastavnog i suradnikog osoblja u raspoloive programe meunarodne razmjene, - prati i vrednuje rad djelatnika u administrativnim i strunim slubama i njihove kompetencije, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihovoga unaprjeenja, - prati i vrednuje standardne postupke u administraciji te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihova unaprjeenja, - koordinira ustrojavanje i pokretanje programa cjeloivotnog obrazovanja, - predstavlja FOI u sustavu osiguravanja kvalitete na Sveuilitu u Zagrebu, te provodi druge mjere i aktivnosti u okviru sustava osiguravanja kvalitete. Povjerenstvo u svom radu surauje s Odborom za upravljanje kvalitetom Sveuilita u Zagrebu, Uredom za upravljanje kvalitetom Sveuilita u Zagrebu, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje te unutarnjim i vanjskim dionicima sustava osiguravanja kvalitete FOI-a. Prilikom reakreditacijskog postupka Fakulteta Fakultetsko vijede je imenovalo radnu skupinu za samoanalizu i provoenje postupaka evaluacije.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 2001 2004 lanica Povjerenstva za pradenje projekata primjene informacijske tehnologije Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2002-2004 predsjednica) djelatnik Fakulteta je lan Nacionalnog vijeda za informacijsko drutvo savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske za razvoj informacijskog drutva. sudjelovanje u raspravi o donoenju upanijske strategije razvoja. sudjelovanje u raspravama o prostornom razvoju Grada Varadina (sadraji na prostoru bive vojarne u Optujskoj ulici) predsjedavanje Odborom za upravljane kvalitetom Sveuilita u Zagrebu djelatnica Fakulteta je lanica radne grupe za znanost u pretpristupnim pregovorima s EU 2004-2005 lanica nacionalnog Povjerenstva za pradenje Bolonjskog procesa 2001-2005 lanica Poglavarstva Varadinske upanije, zaduenje za obrazovanje, znanost, kulturu i informiranje 2002- 2006 potpredsjednitvo Odbora za znanstveni struni i umjetniki rad Sveuilita u Zagrebu Djelatnica Fakulteta ekspert je za Bolonjsku reformu - higher education reform experts - imenovanje Europske komisije imenovanje Vlade 2007 - lanstvo u nacionalnom Vijedu za Nacionalni inovacijski sustav djelatnica Fakulteta je lanica Povjerenstva za pradenje Okvirnih programa FP 2006-2010 voditeljstvo nacionalnog Povjerenstva za pradenje aktivnosti Joint Research Centre-a (JRC) 20062010 2006-2009 lanica Savjeta za Europske integracija Varadinske upanije predstavljanje (High Level Representative - HLR) Hrvatske u europskoj Eureka mrei 2002-2004 predsjedavanje Prosudbenoj skupini za ocjenu znanstvenih projekta iz informacijskih znanosti 2006 djelatnica Fakulteta je lanica Upravnog odbora meunarodne organizacije EAN 2005-2010 djelatnica Fakulteta je ekspert Europske komisije za ocjenu Tempus projekata 2006-2010 lanica Povjerenstva za e-uenje Sveuilita u Zagrebu Sudjelovanje u izradi Strategije informatizacije Republike Hrvatske (inicijativa predsjednika RH) Sudjelovanje u izradi projekta Internatizacije Republike Hrvatske (inicijativa Vlade RH) Pripremne radnje za pristupanje Hrvatske informatike u regionalnu, europsku i svjetsku asocijaciju profesionalnih udruga (IT Star, CEPIS, IFIP) Inicijalizacija i sudjelovanje u radu tehnikog odbora za informacijske tehnologije Hrvatskog zavoda za norme
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Sa znanstvenom produktivnodu i kvalitetom znanstvenog rada nismo u potpunosti zadovoljni. Bududi smo svjesni kljunih uzroka takvom stanju definirali smo i strategiju koja de ubrzati potrebne promjene i donijeti nuno poboljanje kljunih indikatora kvalitete znanstvenih istraivanja. Provedbene aktivnosti koje de to omoguditi navedene su u Strategiji razvoja Fakulteta. S intenzitetom angamana nastavnika u razvojnim projektima nismo zadovoljni, ali za to stanje postoji niz vanjskih imbenika na koje ne moemo utjecati i oni se detaljno navode u SWOT analizi Strategije Fakulteta. Vaan imbenik nedovoljne ukljuenosti Fakulteta u razvojne projekte je praksa izbjegavanja postupaka javne nabave od strane onih koji ugovaraju velike projekte (Sveuilite, MZO, dravne agencije) u podruju informacijskih znanosti. Najveda razina nezadovoljstva vezana je uz poloaj Fakulteta u sveuilinom proraunu. Imamo niz egzaktnih dokaza da smo podfinancirani i pokretali smo brojne inicijative kako bi se uveli transparentni kriteriji financiranja iz prorauna temeljeni na trokovnim principima. U tom nastojanju do sada nismo imali uspjeha. Posljedica toga je da smo prisiljeni se oslanjati na prihode od participacija studenata to ima negativnu konotaciju u javnosti. Nezadovoljstvo iskazujemo i zbog zaostajanja u kapitalnim ulaganjima. U regiji u kojoj djelujemo najmanje je ulagano u izgradnju kapaciteta za visoko obrazovanje od svih podruja u Hrvatskoj. Fakultet djeluje u dvije zgrade, jedno staroj preko 300 godina, a drugoj danoj na koritenje od Grada Varadina ali u vrlo neprikladnom stanju za odravanje nastave. U Varadinu nije rijeeno pitanje studentskog standarda (postoji studentski dom nedovoljnog kapaciteta, ne postoji studentski restoran) i u takve uvjete rada moramo privudi najbolje studente koji mogu birati fakultet na koji se ele upisati.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 1.2. Interno osiguravanje kvalitete Nositelj aktivnosti (naziv tijela ili imena osoba) Uestalost aktivnosti (broj sastanaka ili akcija godinje) Broj izvjeda koji su proizali iz pojedine aktivnosti u posljednje 3 godine
Vrsta aktivnosti
Odluke Fakultetskog vijeda Fakultetsko vijede Zakljuci Fakultetskog vijeda Promjene u nastavnom planu i programu studija
24
Poslovodni kolegij
12
Povjerenstvo za kvalitetu
12
12
Odbor dodjeljuje privremene mentore studentima i odrava sastanke s njima poetkom akademske godine Organizacija i poboljanje kvalitete nastave
Katedre
14
42 Samoevaluacija
Rad odbora (povjerenstva) za pradenje kvalitete nastave Studentska anketa (provoenje, obrada, informiranje studenata, oitovanja nastavnika)
Izvjeda o radu Pradenje pokazatelja kvalitete na visokom uilitu* Fakultetsko vijede 2 6 Izvjeda o prolaznosti studenata Interne ankete o kvaliteti nastave koje provode sami nastavnici na cjelokupnom uzorku studenata u svrhu poboljanja kvalitete nastave Ankete koje provode studenti u svrhu poboljavanja nastave Rezultati studentske ankete
Pojedini nastavnici
Ostali oblici evaluacije Ankete studenata Ankete na doktorskom studiju 3-5 puta godinje 10
2. Studijski programi
Inenjerstvo i reinenjerstvo organizacija informacijskog doba Upravljanje sigurnodu i revizijom informacijskih sustava Menadment poslovnih sustava
Diplomski studij
Prediplomski studij
Informacijski sustavi
Poslovni sustavi
2.2. Podudarnost studijskih programa Fakulteta sa slinim studijskim programima na drugim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu
Ako postoje, navedite podudaranja vaih studijskih programa sa slinim studijskim programima na nekoj drugoj sastavnici vaeg sveuilita. Obrazloite, koje ste korake poduzeli da bi se takva preklapanja u bududnosti izbjegla. Studijski programi informatikih studija (preddiplomski i diplomski) izravni su slijednici studijskih programa koje je Fakultet izvodio vie od dvadeset posljednjih godina (dodiplomski studij Projektiranje informacijskih sustava, dodiplomski studij Informacijski sustavi) i koje u tom podruju nije izvodila ni jedna sastavnica Sveuilita u Zagrebu kao ni bilo koje sveuilite u Hrvatskoj. Tijekom proteklih desetak godina u naoj je zemlji akreditirano etrdesetak studijskih programa koji se vie ili manje preklapaju s naim programom. Vedi broj visokih kola, kao i sva sveuilita, imaju takve programe. Fakultet nema mehanizme kojima bi mogao sprijeiti takva preklapanja. Na nekoliko sastavnica Sveuilitu u Zagrebu postoje programi vezani uz informacijske sustave i poslovnu informatiku (EF, FER, FF), meutim u
Izvjetaj Samoanaliza 2010 sveuilinim strategijama i drugim dokumentima, kao niti u praksi sveuilinih tijela, ne postoje mehanizmi za prepoznavanje ili uklanjanje ovakvih konflikata i anomalija. Studijski programi Ekonomika poduzetnitva (preddiplomski i diplomski) nastali su kao rezultat politike policentrinog razvoja Sveuilita u Zagrebu. Preddiplomski studijski program Ekonomika poduzetnitva izvodi se kao zajedniki preddiplomski studij s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Ekonomski fakultet izvodi vedi broj studijskih programa iz podruja ekonomije, samo to je njihov model 4+1. Za nastavak na diplomskom studijskom programa Ekonomika poduzetnitva postojao je veliki interes od strane studenata koji su zavrili preddiplomski studijski program istog naziva. U vrijeme rada na prijedlogu diplomskog studijskog programa nije postojao interes od strane Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te ga je Fakultet sam predloio i izvodi ga s vlastitim nastavnim kadrom.
2.3. Kriteriji za predlaganje upisnih kvota na studijske programe Fakulteta i njihova svrhovitost
Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno struni studij (ako ih odravate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajalita drutvenih potreba i broja nezaposlenih, mogudnosti visokog uilita za pruanje kvalitetne nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za uinkovito studiranje po zadanom programu. U naoj zemlji, pa tako niti na SuZ, ne postoji sustav odreivanja upisnih kvota na temelju drutvenih potreba i stvarnih potreba trita rada. U tom kontekstu, Fakultet sigurno nije problem jer trite rada prepoznaje nae zavrene studente i prema svim dostupnim podacima postoje potrebe za informatikim kadrovima. Upisne kvote za preddiplomski studij predlagane su na temelju potreba za zaposlenicima sa specifinim znanjima i vjetinama iz ue i ire okoline (Hrvatska). Viegodinji podaci sa Zavoda za zapoljavanje (tablica 3.3) pokazuju da su ranije kvote za upis na dodiplomski studij bile opravdane jer je bilo malo nezaposlenih studenata odnosno njihov boravak na Zavodu za zapoljavanje bio je relativno kratak. Vedina studenata koja je zavrila preddiplomski studij nastavila je kolovanje na diplomskom studiju na Fakultetu organizacije i informatike, manji broj je nastavio na drugim uilitima, a neznatan broj nije nastavio kolovanje. Fakultet je prilagodio veliine grupa uobiajenim preporukama, a veliki napor ulae u e-uenje (svi predmeti na preddiplomskom studiju) kako bi studentima pruao dodatnu kvalitetu u nastavnom procesu. U nekoliko posljednjih godina pao je interes za izvanredni preddiplomski studij (za vedinu studenata previe zahtjevan uz postojede obaveze na radnom mjestu) zbog ega je korigirana interna raspodjela kvote izmeu redovitog i izvanrednog studija. Prilikom upisa o vaedu akademsku godinu ostalo je oko 30% slobodnih mjesta na redovitom studiju. Sada se provode dubinske analize u vezi razloga nastanka te pojave, a planira se odreena korekcija upisnih kvota. Struni studij vedinom upisuju studenti u statusu izvanrednog studenta (75%) bududi da su zaposleni ili su prijavljeni na Zavodu za zapoljavanje te ekaju na zaposlenje. Njihov motiv studiranja na strunom studiju je stjecanje potrebne razine obrazovanja u struci bududi nakon zavretka srednjokolskog obrazovanja nisu bili u takvoj prilici (materijalni, obiteljski i drugi razlozi). Kod odreenih studenata se radi o prijelazu iz jedne struke (zavrena srednja kola i rad u struci) u drugu zbog mogudeg boljeg zapoljavanja.
2.7. Usklaivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom koliine studentskog opteredenja
Opiite naine i komentirajte postupke za usklaivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom koliine studentskog opteredenja. Tijekom izvoenja preddiplomskog studija za prve generacije, utvreno je preopteredenje studenata, kao i odreena preklapanja u sadraju i izvedbi pojedinih kolegija. Velik broj kolegija stvorio je probleme u planiranju i izvoenju nastave. Nakon to je preddiplomski studij uao u potpuno izvoenje svih godina studija, obavljena je interna revizija nastavnog plan i programa. Jedan od prvih koraka bilo je provoenje ankete putem kojem su studenti ocjenjivali stvarno opteredenje na predmetima i ono izraeno ECTS bodovima. Kod predmeta kod kojih je prosjena procjena studenta bila veda od 0.5 ECTS bodova, predloeno je povedanje ECTS bodova. Radilo je o ukupno 20 (14 obaveznih i 6 neobaveznih) predmeta od ukupno 77. Ova je promjena verificirana putem evaluacije manje izmjene plana i programa studija na razini Sveuilita.
2.8. Kompetencije strunjaka sa zavrenim Fakultetom i usporedba sa srodnim studijima na renomiranim inozemnim sveuilitima
Procijenite kompetencije strunjaka koji zavre studij na vaem visokom uilitu u usporedbi sa srodnim studijem na renomiranim sveuilitima u Europi i svijetu te u kojoj mjeri vai programi slijede preporuke europskih ili meunarodnih strukovnih udruenja. Kompetencije strunjaka koji zavre studij na Fakultetu su usporedive s onima sa srodnih studija u Europi jer su prilikom izrade studijskih programa koritene preporuke bitnih meunarodnih strukovnih udruenja (IEEE, ACM, AIS, SWEBOK, SFIA i sl.). U suradnji s partnerskim visokim uilitima iz Europe (Karl Franzens Universitat Graz u Austriji, University of Zilina, Institute of Information and Communication Technologies u Slovakoj, Slovak University of Technology in Bratislava, Faculty of Materials Science and Technology, Institute of Applied Informatics, Automation and Mathematics u Trnavi u Slovakoj, Technical University of Koice u Slovakoj, Universitt Freiburg, Institut fr Informatik und Gesellschaft u Njemakoj, Mykolas Romeris University, Vilnius u Litvi i dr.) radi se na poboljanju studijskih programa i usklaivanju kompetencija koje stjeu zavreni studenti.
2.10. Opravdanost izvoenja strunog studija Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) na Fakultetu
Samo za strune i specijalistike diplomske studije: objasnite njihovu opravdanost odnosno razlog izvoenja na vaem uilitu. Studenti koji zavre struni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) osposobljeni su za obavljanje poslova uvoenja i odravanja jednostavnih programskih rjeenja i jednostavnog odravanja postojedih informacijskih sustava. Studenti stjeu generike i strune vjetine nune za svakodnevno poslovno okruenje (fleksibilnost, inicijativnost, timski rad i sposobnost rjeavanja problema). Na tritu postoji potreba za zaposlenicima s takvim kompetencijama. Stavovi akademske zajednice prema strunim i specijalistikim diplomskim studijima na sveuilitima nisu jedinstveni, a dualni sustav nije doraen. Stav naeg Fakulteta je da postoji potreba i opravdanost da Fakultet bude nositelji i strunog studija. Za to postoji vie razloga, uvjetovanih prirodom informatike struke. Struni studij PITUP zamiljen je uglavnom kao izvanredni studij, usmjeren studentima koji su prekinuli prethodno kolovanje na nekom visokom uilitu u zemlji ili u inozemstvu ili prekvalifikaciju u sluaju da imaju prethodno zavreni neki drugi visokokolski program u zemlji ili inozemstvu. Prema tome, struni studij na naem Fakultetu je prije svega oblik institucionaliziranog cjeloivotnog osposobljavanja te kao takav treba ostati i dalje se razvijati. Mogudi pravac razvoja veda zastupljenost suvremenih tehnologija u uenju i poduavanju, ime bi se smanjila opteredenost nastavnika i studenata. Razlog izvoenja na Fakultetu nalazi se u osposobljenosti nastavnog kadra, potrebnoj infrastrukturi i sl.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 simulacije koje su pripremili sami nastavnici ili su besplatni i javno dostupni, postavljene su poveznice na zanimljive web dokumente i sl., izrauju se wiki sustavi, koriste se razni web 2.0 edukacijski alati i sl. Poseban znaaj pridaje se komunikacijskim kanalima (forum, chat i sl.) kako bi se moglo komunicirati unutar odreenih zajednica (timovi, seminarske grupe, ili svi na predmetu). Rezultati tih napora su prepoznati izvan Fakulteta na nekoliko razina, na Sveuilitu, u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Tako su dva predmeta dobila nagradu na Sveuilitu u Zagrebu za ak. godinu 2008./2009. (nagrada za najbolji e-kolegij "Matematika 2", nagrada za pedagoko/didaktiko oblikovanje e-kolegija Programiranje 1), jedan za ak. godinu 2009./2010. (3. mjesto na natjeaju za najbolji e-kolegij Analiza i razvoj programa). Na Webfestivalu konferencije CUC 2010 predmet Financijska matematika osvojio je 1. mjesto u kategoriji seniora. Projekt E-tivities with a Wiki: Innovative Teaching of English as a Foreign Language osvojio je 1. mjesto na The Eunis Drup E-learning Award 2008.
2.17. Sustav za priznavanje ved steenih kompetencija i sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija
Objasnite sustav za priznavanje ved steenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje). Objasnite sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje). Za sada ne postoji sustav za priznavanje ved steenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje). Sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje) temelji se na zahtjevu pojedinca za priznavanjem, emu se prilae pravovaljana dokumentacija. Slijedi postupak utvrivanja razine pokrivanja ishoda uenja programa, a nakon toga na razini pojedinog obaveznog predmeta.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Senat. Ovakva procedura omoguduje fleksibilniji pristup promjenama studijskih programa to je posebno vano u podruju informatike gdje se sadraji brzo mijenjaju. Studijski programi Fakulteta u posljednjih su nekoliko godina redovito osuvremenjivani ne samo sa stanovita sadraja nego i upotrebe suvremenih nastavnih metoda i posebno e-uenja. Takav pristup doprinio je boljem postizanju ishoda uenja i vioj prolaznosti studenata. S druge strane, nedostatak ljudskih resursa u nastavi i podrci studentima ne dozvoljava daljnje pomake u podizanju kvalitete nastavnog procesa (manje grupe studenata, individualni rad sa studentima i sl.). Tablica 2.1. Popis studijskih programa i kolegija Studijski programi s predmetima priloeni su u digitalnom obliku.
Tablica 2.2. Dinamika izvoenja kolegija Red predavanja Sveuilita u Zagrebu za tri protekle akademske godine priloeni su u digitalnom obliku.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.a Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (preddiplomski studij Informacijski/Poslovni sustavi) Preddiplomski studij - IPS Redovni studenti Izvanredni studenti Gimnazija Godina 2009./10. 2008./09. 2007./08. Prijavljeni 428 387 412 Prvi izbor 311 298 308 Drugi izbor 117 89 104 Upisani u prvu godinu studija 268 214 257 Upisna kvota 285 260 260 Prijavljeni 29 21 68 Upisani 18 10 45 Upisna kvota 20 50 50 Broj 109 98 118 Prosj. ocjena 4,1 4,0 4,2 Strukovna k. Broj 177 126 184 Prosj. ocjena 3,87 3,9 3,89
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.b Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva) Preddiplomski studij - EP Redovni studenti Izvanredni studenti Gimnazija Prvi izbor 138 146 142 Drugi izbor 108 116 109 Upisani u prvu godinu studija 172 174 172 Upisna kvota 200 200 200 Upisna kvota Prosj. ocjena 4,28 4,37 4,45 Strukovna k. Prosj. ocjena 4,39 4,47 4,336
Prijavljeni
Upisani
Broj 51 45 42
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.c Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (struni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) Struni studij PITUP Redovni studenti Izvanredni studenti
Gimnazija Godina 2009./10. 2008./09. 2007./08. Prijavljeni 84 67 64 Prvi izbor 58 49 46 Drugi izbor 26 18 18 Upisani u prvu godinu studija 60 49 42 Upisna kvota 100 100 100 Prijavljeni 421 409 481 Upisani 388 368 443 Upisna kvota 330 400 400 Broj 148 182 199 Prosj. ocjena 3,98 3,87 3,86
Strukovna k. Broj 242 235 286 Prosj. ocjena 3,23 3,43 3,51
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.d Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Informacijsko i programsko inenjerstvo) Diplomski studij - IPI Redovni studenti Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita
Prijavljeni 49 33
Upisani 49 33
Upisna kvota
Prijavljeni 2 1
Upisani 2 1
Upisna kvota
Prosjena ocjena
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.e Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Baze podataka i baze znanja) Diplomski studij BPBZ Godina 2009./10. 2008./09. Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita
Prijavljeni 17 13
Upisani 17 13
Upisna kvota
Prijavljeni 3 2
Upisani 3 2
Upisna kvota
Prosjena ocjena
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.f Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Organizacija poslovnih sustava) Diplomski studij OPS Godina 2009./10. 2008./09. Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita
Prijavljeni 82 67
Upisani 82 67
Upisna kvota
Prijavljeni 11 9
Upisani 11 9
Upisna kvota
Prosjena ocjena
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.g Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Informatika u obrazovanju) Diplomski studij - IO Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita
Prijavljeni 6 3
Upisani 6 3
Upisna kvota
Prijavljeni 3 3
Upisani 3 3
Upisna kvota
Prosjena ocjena
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.h Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (specijalistiki studij Inenjerstvo i reinenjerstvo organizacija informacijskog doba) Specijalistiki studij Inenj. i rein. org. inf. doba
Redovni student
Izvanredni studenti
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
Prijavljeni 8
Upisani 8
Upisna kvota -
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.i Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (specijalistiki studij Upravljanje sigurnodu i revizijom informacijskih sustava) Specijalistiki studij Upr. sigurnodu i revizijom inf. sustava Godina 2007./08. 2008./09. 2009./10.
Redovni student
Izvanredni studenti
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
Prijavljeni 24 -
Upisani 22 -
Upisna kvota -
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.j Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (specijalistiki studij Menadment poslovnih sustava) Specijalistiki studij Menadment poslovnih sustava Godina 2007./08. 2008./09. 2009./10.
Redovni student
Izvanredni studenti
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
Prijavljeni 36 24 9
Upisani 33 22 8
Upisna kvota -
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.k Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (doktorski studij Informacijske znanosti) Doktorski studij Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita 20 20 26
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
Prijavljeni 44 31 46
Upisani 31 28 45
Upisna kvota -
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.4. Prolaznost na studijskom programu Broj studenata koji su ostvarili do 1/3 mogudih ECTS bodova 75 59 Broj studenata koji su ostvarili od 1/3 do 2/3 mogudih ECTS bodova 27 25 Broj studenata koji su ostvarili vie od 2/3 mogudih ECTS bodova 177 138
Godina upisa
2005./2006. 2006./2007.
375 246
158 113
42 37
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.5. Provjera ishoda uenja Samo zavrni ispit Naziv studijskog programa Preddiplomski studij IPS Preddiplomski studij EP Diplomski studiji informatiki Diplomski studij EP Struni studij PITUP Specijalistiki studij Inenj. i rein. org. inf. doba Specijalistiki studij Upr. sigurnodu i revizijom inf. Sustava Specijalistiki studij Menadment poslovnih sustava 40% 60% 10% Zavrni pisani ispit Zavrni usmeni ispit Pisani i usmeni zavrni ispit Praktini rad i zavrni ispit Samo Kolokvij/zadada Seminarski kolokvij/zadade i zavrni ispit rad Seminarski rad i Praktini zavrni rad ispit 20%
Drugi oblici
40%
40 40 40%
20%
100%
100%
100%
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.6. Broj znanstvenih radova u znanstvenim asopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije Naziv doktorskog studija (smjerovi) Informacijske znanosti Broj objavljenih radova doktoranada u inozemnim znanstvenim asopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja 40* Broj objavljenih radova doktoranada u domadim znanstvenim asopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja
48*
*Napomena voditelja doktorskog studija Fakulteta: Broj objavljenih znanstvenih radova doktoranada nije praden sustavno. Prikazano stanje predstavlja najmanji broj objavljenih radova. Broj prijava (19) x2.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.7. Internetske stranice Broj predmeta za koje postoje posebne webstranice Za predmete kod kojih postoji posebna web-stranica, ona ukljuuje sljedede elemente (navesti u svakoj koloni broj web-stranica koje ukljuuju taj element) Ciljevi i sadraj predmeta te popis literature 150 Objavljivanje termina pismenih i usmenih ispita i termina konzultacija 74 Objavljivanje rezultata kolokvija i pismenih ispita za studente 74 Pomodni nastavni materijal (tekst predavanja, powerpoint prezentacija, crtei, slike, video zapisi, itd.) 740 Mogudnost interaktivne komunikacije nastavnika i studenata 74
Preddiplomski studij IPS Zajedniki preddiplomski studij EP Diplomski studij INF Diplomski studij EP Struni studij PITUP Specijalistiki studij IROID Specijalistiki studij SRIS
74
32
60
32
32
320
32
44 8 61 7 13
90 15 120 15 25
44 8 61 7 13
44 8 61 7 13
44 8 61 7 13
Tablica 2.8. Programi cjeloivotnog obrazovanja (do 60 ECTS-a) Programi cjeloivotnog obrazovanja Program izobrazbe u podruju javne nabave Program od 4 modula iz podruja upravljanja meunarodnim projektima Trajanje 50 sati (15 do najvie 30 polaznika) 4 x 25 sati = 100 sati (10 20 polaznika po izvoenju) Akreditiran (da/ne) i od strane koje institucije Da, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Da, Sveuilite u Zagrebu 4 ECTS (ako se dodjeljuju)
3. Studenti
Izvjetaj Samoanaliza 2010 iz te grupacije bi nastavili studij uz ponovni upis predmeta. Unutar populacije studenata postoji odreena grupa studenata koji nisu zadovoljili akademske uvjete (2. pad na komisijskom ispitu) zbog ega su izgubili pravo studiranja.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 mjesto i vrijeme kada se moe raspraviti o pojedinim problemima i dati studentima informacije o poduzetim mjerama kao i o planiranim aktivnostima.
Premda su uloeni veliki napori u prikupljanju podataka o zavrenim studentima i za njihovo ukljuivanje u AMAC-FOI, rezultati su vrlo slabi. Ukupan broj lanova je 114 to ini samo 2% ukupnog broja zavrenih studenata u 48-godinjoj povijesti Fakulteta.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 zahtjevima Bolonjske deklaracije uvedeno je kontinuirano pradenje na svim predmetima tako da se od studenata za provjere ishoda uenja trai stalan rad na zadadama, seminarima, projektima i uenje tijekom cijelog semestra, premalo nastavnika zbog ega je njihovo prosjeno opteredenje 20% iznad norme prema kolektivnom ugovoru, to moe posredno smanjiti kvalitetu nastave i sl). Dodatnim naporima tijekom promotivne kampanje pokuat de se informirati potencijalni bududi studenti o specifinostima studijskih programa koje nudi Fakultet kako bi se jasnije razlikovali od srodnih i slinih na drugim uilitima i veleuilitima. Ukljuivanjem vanjskih suradnika u nastavu na strunom studiju u vanjskim centrima (Krievci, Sisak, Zabok) djelomino bi se rasteretili nastavnici. Tablica 3.1. Studentski standard Povrina (u m2) Prostor za uenje Studentska menza (koritenje X-ice) Drugi objekti prehrane Skriptarnica Kopiraona Mogudnosti studentskog smjetaja Sportski objekti Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti Objekti za rekreaciju 16 u Studentskom domu 94 Tablica 3.2. Zapoljavanje zavrenih studenata Naziv studijskog programa Preddiplomski studij IPS Zajedniki preddiplomski studij EP Diplomski studij INF Diplomski studij EP Struni studij PITUP Broj zavrenih studenata u protekle 3 godine 374 50 68 0 303 Broj nezaposlenih prema statistici Zavoda za zapoljavanje 6 14 25 Studentski dom - 5078 aki dom - 7214 Privatni smjetaj ------------Studentski dom - 286 leajeva aki dom - 60 leajeva Privatni smjetaj - 136 leajeva Knjinica FOI 46 Restoran Park 700 Raj 750 Broj sjededih ili aktivnih mjesta 12 itaonica, 11 raunalnih radionica Restoran Park 120 Raj 250
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 3.3. Nezaposleni diplomanti Fakulteta organizacije i informatike po navedenim upanijama i obrazovnim programima sa stanjima na dan upanija, obrazovni program BJELOVARSKO-BILOGORSKA dipl. informatiar Informatiar KARLOVAKA dipl. informatiar Informatiar KOPRIVNIKO-KRIEVAKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije KRAPINSKO-ZAGORSKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar struni/a pristupnik/pristupnica poslovne informatike sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike MEIMURSKA dipl. informatiar 31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009. 31.8.2010. 28 10 18 5 4 1 18 2 4 12 0 22 1 6 13 1 1 50 25 16 7 9 3 2 1 14 2 4 8 0 18 1 5 10 1 1 35 22 4 1 3 2 2 0 5 0 2 3 0 10 0 4 4 1 1 21 13 11 3 8 2 0 2 9 0 2 6 1 3 0 1 1 0 1 17 8
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Informatiar magistar/magistra informatike sveuilini/a specijalist/specijalistica menadmenta poslovnih sustava OSJEKO-BARANJSKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije POEKO-SLAVONSKA dipl. informatiar Informatiar sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike SISAKO-MOSLAVAKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar struni/a pristupnik/pristupnica poslovne informatike sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike sveuilini/a informatike prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) poslovne 25 0 0 7 1 4 0 2 7 4 2 0 1 35 0 4 28 2 1 0 13 0 0 7 1 4 0 2 4 2 1 0 1 19 0 4 13 1 1 0 8 0 0 4 0 3 0 1 2 1 0 0 1 12 0 4 7 1 0 0 7 1 1 8 1 4 3 0 3 2 0 1 0 18 1 1 12 1 2 1
Izvjetaj Samoanaliza 2010 VARADINSKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar magistar/magistra informatike sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike VIROVITIKO-PODRAVSKA dipl. informatiar Informatiar magistar/magistra informatike ZAGREBAKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar Ukupno 118 4 67 44 1 2 9 3 6 0 7 2 1 4 306 Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje, 2010 84 2 49 30 1 2 7 3 4 0 6 2 1 3 213 42 0 29 11 1 1 3 2 1 0 4 1 1 2 109 56 3 21 26 5 1 8 2 5 1 5 0 2 3 140
4. Nastavnici
Izvjetaj Samoanaliza 2010 razmatranje ukupne podatke za vlastite nastavnike i studente dolazi se do omjera 1 nastavnik / 30 studenata, odnosno za sve nastavnika do omjera 1 nastavnik / 28 studenata. Smatramo da nemamo previe studenata, nego premalo nastavnika. Omjer se proteklih godina pogorao, s obzirom na vii nastavni standard koji se poeo provoditi s uvoenjem preddiplomskih i diplomskih studija. Kako bi se podigla kvaliteta nastave povedani su brojevi grupa predavanja i seminara kako bi se radilo u grupama s manjim brojem studenata. Ne treba ni zanemariti da je dolo do produljenja studija (preddiplomski 3 i diplomski 2 godine) za jednu godinu u odnosu na 4-godinji dodiplomski studij.
4.4. Formalni postupci za pradenje vanjskog angamana nastavnika Navedite formalne postupke za pradenje vanjskog angamana vaih nastavnika.
Znanstveno, nastavno i struno djelovanje zaposlenika izvan Fakulteta i izvan Sveuilita te novani i drugi interesi koji iz toga djelovanja proizlaze, ne smiju biti u sukobu s interesima Fakulteta i Sveuilita. Vanjska nastavna aktivnost zaposlenika Fakulteta na drugom visokom uilitu izvan Sveuilita ostvaruje se sporazumom Sveuilita i Fakulteta, sukladno opdem aktu Sveuilita. Navedena aktivnost ne smije premaiti 30% zaposlenikove redovite nastavne aktivnosti. Dekan moe zabraniti, ograniiti ili uvjetovati ugovor zaposlenika s pravnim osobama izvan Fakulteta ako bi takav ugovor negativno utjecao na rad Fakulteta ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnodu konkurira Fakultetu. Miljenje za izvoenje nastave na drugoj ustanovi daje Fakultetsko vijede.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 ostale nastavne uvjete. Grupe za seminarske vjebe takoer su prilagoene broju upisanih studenata na predmetima pri emu se broj studenata krede do 35, a iznimno do 45 studenata kada se radi samo o jednoj grupi na predmetu. Vjebe u raunalnim uionicama ograniene su na 15 studenata. Po potrebi mogu se za vjebe koristiti 2 raunalne uionice sa 30 raunala ali samo uz uvjet da je u dvorani uz nastavnika i demonstrator koji pomae studentima u radu i rjeavanju nastalih problema. Prevelike grupe studenata na predavanjima ne osiguravaju mogudnost interaktivnog rada sa studentima. Veliina grupa na seminarima i vjebama omogudava izvrsnu uinkovitost i interaktivnu nastavu sa studentima. Grupe od 15 studenata na vjebama omogudava veliku uinkovitost u nastavi bududi svaki student radi na svom raunalu.
4.7. Oblici strune podrke nastavnicima i vanjskim suradnicima u podruju osposobljavanja i usavravanja nastavnikih kompetencija
Navedite oblike strune podrke vaim nastavnicima i vanjskim suradnicima u podruju osposobljavanja i usavravanja nastavnikih kompetencija. Navedite nain usavravanja vaih nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domadim i inozemnim visokim uilitima te ocijenite opseg i postignuda tog procesa. Iznesite usporedbu s drugim visokim uilitima. Fakultet nudi nastavnicima kontinuirano usavravanje pristupu nastavi i studentima i izradi nastavnikih materijala. Takoer se provodi i permanentna edukacija mlaih nastavnika u podruju pedagoko-psiholokog i metodikog obrazovanja (voditeljica mr.sc. Vesna Ciglar, vii predava). U tu svrhu su svake godine organizirane posebne radionice kojima se znaajno podie kvaliteta nastavnika. U okviru projekta Teaching and Language Skills: Training Project (voditeljica prof.dr.sc. Blaenka Divjak) vedi broj nastavnika je boravio u inozemstvu na raznim sveuilitima kako bi usavrili svoje nastavnike i jezine kompetencije. Nastavnicima se daje poticaj da polaze razne radionice kao to su bile "Pedagoke metode i komunikacija s polaznicima u e-obrazovanju", "Principi prezentacijske komunikacije i koritenje suvremenih prezentacijskih tehnologija" i sl. Zbog znaaja koji se daje e-obrazovanju svake godine nekoliko mladih nastavnika i suradnika pohaa ELA-u (E-Learning akademija) tako da je do sada 10 njih zavrilo ELA-u.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 nastavnu godinu odreuje Fakultetsko vijede. Iz vlastitih prihoda Fakulteta novano se potie i objavljivanje sveuilinih i fakultetskih udbenika, iji su autori nastavnici Fakulteta, kao i znanstvenih radova koji su referencirani u bazama Science Citation Index (SCI), ili Current Contents (CC) te prijave meunarodnih projekata. Predviena je i stimulacija u obliku uvedanja plade zaposlenicima koji su tijekom mjeseca za koji se ispladuje plada ili tijekom duljeg vremenskog razdoblja: obavili poslove povedanog opsega i izvan redovitog radnog vremena, za koje nisu ispladeni prekovremeni sati i drugi oblici naknade, obavili izvanredni posao koji se nije mogao predvidjeti i koji je zahtijevao povedan napor radnika zbog intenziteta i rokova za obavljanje posla, obavili poslove i zadatke koji odgovaraju vedem koeficijentu sloenosti od onog koji pripada radnom mjestu zaposlenika, unaprijedili poslovni proces ili na drugi nain doprinijeli poboljanju poslovanja, obavljali posao povedane odgovornosti (funkcionalni dodatak), na drugi oigledan nain doprinijeli razvoju te povedanju ugleda i poslovnih, nastavnih i znanstvenoistraivakih rezultata Fakulteta. Treba dodati nematerijalno stimuliranje iz naeg pravilnika o nagraivanju, ali i sve oblike nagrada na sveuilinoj razini. Fakultet dodjeljuje sljedede nagrade i priznanja: 1. za ivotno djelo nastavnicima u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima 2. za posebna postignuda u znanstvenom i nastavnom radu 3. za uspjenog mladog znanstvenika 4. za uspjena mentorstva studentima 5. za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju 6. Dekanova nagrada najboljim studentima strunog, preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Grupa autora: Ishodi uenja, FOI-TIVA, 2008. Miko L., Kukec S.K: Raunovodstvo, 2. izdanje, FOI-TIVA, 2008. Divjak B., Erjavec Z.: Financijska matematika, FOI-TIVA, 2007. Divjak B., Hunjak T., Ostroki M.: Zbirka zadataka iz matematike, FOI-TIVA, 2007. Dvorski S., Rua F., Kovca V.: Poslovna ekonomija, FOI-TIVA, 2007. Radoevid D.: Programiranje 2, FOI-TIVA, 2007. ugaj M., Dumiid K., Duak V.: Temelji znanstvenoistraivakog rada: metodologija I metodika, 2. dopunjeno izdanje, FOI-TIVA, 2006. ugaj M., Schatten M.: Arhitektura suvremenih organizacija, FOI-TIVA, 2005. Divjak B., Lovrenid A.: Diskretna matematika s teorijom grafova, FOI-TIVA, 2005. (Sveuilini udbenik) Osim toga, materijali iz predmeta Psihologija razrednog odjeljenja recenzirani su i dobili status fakultetskog udbenika.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.1. Struktura osoblja Vanjska Zaposleni u suradnja kumulativnom radnom nastavnika u odnosu punom radnom odnosu Broj Prosj. starost Broj
Osoblje
Vanjski suradnici
Broj Redoviti profesori Izvanredni profesori Docenti Nastavna zvanja Asistenti Suradnik u nastavi Struni suradnici Znanstveni novaci Tehniko osoblje Administrativno osoblje Pomodno osoblje 13 9 13 7 28 10 17 3 13 7
Prosj. starost 52 50 40 51 29 31 28 43 42 48
Broj 4
Prosj. starost 56 50 50 40
1 4 1
-------------------
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.2. Opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika (Brojevi su norma sati) Predavanja Naziv studijskog programa Nastavnici ovog visokog uilita 5974 1056 Vanjski suradnici 540 1520 Seminari i auditorne vjebe Nastavnici ovog visokog uilita 6306 1130 Vanjski suradnici 90 1740 Mentorski rad Nastavnici ovog visokog uilita Vanjski suradnici Drugi oblici nastave Nastavnici ovog visokog uilita 4417 432 Vanjski suradnici
Preddiplomski studij informatika Preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva(*) zajedniki studij s EF ZG Diplomski studij informatike Diplomski studij Ekonomika poduzetnitva (samo se izvodi 1. godina studija)
2122 688
300
1569 428
30
1314 20
30
Nastavnik
Zvanje
Polje
Brumec Josip
Redoviti profesor
Informacijske znanosti
ubrilo Mirko
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
9.2.2010.
100%
Divjak Blaenka
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Matematika
20.4.2010.
100%
Duak Vesna
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
10.6.2008.
100%
Dvorski Stjepan
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Ekonomija
14.9.2010.
100%
Hunjak Tihomir
Redoviti profesor
Doktor znanost
Matematika
8.7.2008.
100%
Hutinski eljko
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
16.1.2007.
100%
Kero Krsto
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Ekonomija
16.3.2010.
100%
Kliek Boidar
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
16.3.2010.
100%
11.3.2003.
100%
21.3.2006.
100%
Vrek Neven
Redoviti profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanost
8.9.2009.
100%
Baa Miroslav
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
21.6.2007.
100%
Brid Ruica
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
Ekonomija
27.5.2009.
100%
Buba Goran
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
11.10.2007
100%
Dobrovid eljko
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
10.3.2009.
100%
Kermek Dragutin
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
16.4.2008.
100%
Lovrenid Alen
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
11.7.2008.
100%
12.4.2005.
100%
16.12.2009.
100%
Vidaid Stjepan
Izvanredni profesor
Doktor znanosti
23.9.2009.
100%
Begievid Nina
Docent
Doktor znanosti
16.12.2009.
100%
Doba Jasminka
Docent
Doktor znanosti
Matematika
11.7.2008.
100%
Erjavec Zlatko
Docent
Doktor znanost
Matematika
27.10.2009.
100%
Fabac Robert
Docent
Doktor znanost
Informacijske znanosti
8.2.2007.
100%
Kirinid Valentina
Docent
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
23.9.2009.
100%
Docent
Doktor znanosti
Ekonomija
15.11.2009.
100%
Docent
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
13.7.2006.
100%
Lovrenid Sandra
Docent
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
28.5.2008.
100%
Rabuzin Kornelije
Docent
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
23.1.2008.
100%
Radoevid Danijel
Docent
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
2.11.2006.
100%
Sabati Zvonimir
Docent
Doktor znanost
Informacijske znanosti
15.7.1993.
100%
Docent
Doktor znanosti
Informacijske znanosti
23.9.2009.
100%
Profesor visoke kole Vii predava Vii predava Vii predava Vii predava Predava
Jezikoslovlje
1.10.2008.
100%
Filozofski fakultet Zagreb Filozofski fakultet Zagreb Fakultet fizike kulture Zagreb Filozofski fakultet Zagreb Doktor znanosti Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Fakultet organizacije i informatike Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Prirodoslovno matematiki fakultet Prirodoslovno matematiki fakultet Ekonomski fakultet
Jezikoslovlje
11.5.2006.
100%
Jezikoslovlje
1.4.2009.
100%
Odgojne znanosti
23.9.2003.
100%
Jezikoslovlje
16.1.2001.
100%
Informacijske znanosti
1.5.2010.
100%
Zlatovid Miran
Predava
Magistar znanosti
Informacijske znanosti
1.5.2010.
100%
Androec Darko
Asistent
Informacijske znanosti
1.7.2009.
100%
Balaban Igor
Asistent
Informacijske znanosti
1.9.2010.
100%
Bambir Danijela
Asistent
Informacijske znanosti
28.9.2006.
100%
Brodar Kristina
Asistent
Ekonomija
19.1.2007.
100%
Brumec Mirela
Asistent
Matematika
14.12.2004.
100%
Horvat Damir
Asistent
Matematika
20.4.2004.
100%
Horvat Jelena
Asistent
Ekonomija
11.5.2009.
100%
Jaku Marija
Asistent
Matematika
19.12.2006.
100%
Juriid Marko
Asistent
1.7.2009.
100%
Asistent
Ekonomija
1.7.2009.
100%
Asistent
Informacijske znanosti
19.9.2006.
100%
Konecki Mladen
Asistent
Informacijske znanosti
1.7.2009.
100%
Asistent
Ekonomija
14.12.2004.
100%
Vii asistent
Informacijske znanosti
1.4.2008.
100%
Asistent
Magistar znanosti
Ekonomija
15.2.2005.
100%
Vii asistent
Doktor znanosti
Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb
Raunarstvo
1.4.2009.
100%
Mekovec Renata
Asistent
Magistar znanosti
Informacijske znanosti
19.10.2004.
100%
Munar Duan
Asistent
Matematika
19.12.2006.
100%
Oreki Dijana
Asistent
Informacijske znanosti
1.4.2009.
100%
Schatten Markus
Asistent
Informacijske znanosti
1.10.2006.
100%
Stapid Zlatko
Asistent
Informacijske znanosti
28.9.2006.
100%
Asistent
Ekonomija
21.11.2006.
100%
eva Jurica
Asistent
Informacijske znanosti
28.9.2006.
100&
Toma Boris
Asistent
Informacijske znanosti
1.2.2010.
100%
Asistent
Informacijske znanosti
19.10.2004.
100%
Asistent
Informacijske znanosti
19.9.2006.
100%
Boban Mate
Znan. novak
Informacijske znanosti
23.6.2005.
100%
Dorid Ana
Znan. novak
Informacijske znanosti
9.10.2009.
100%
Gerid Sandro
Znan. novak
Informacijske znanosti
15.4.2009.
100%
24.10.2008.
100%
1.2.2008.
100%
Koruga Petra
Znan. novak
Informacijske znanosti
1.10.2009.
100%
Kudelid Robert
Znan. novak
Informacijske znanosti
1.10.2009.
100%
Malbaid Ivan
Znan. novak
Ekonomija
1.6.2009.
100%
Picek Ruben
Znan. novak
Informacijske znanosti
24.7.2008.
100%
Pihir Igor
Znan. novak
Informacijske znanosti
1.2.2008.
100%
Znan. novak
Informacijske znanosti
10.4.2007.
100%
Znan. novak
Informacijske znanosti
1.2.2008.
100%
Tomiid Igor
Znan. novak
Informacijske znanosti
1.4.2008.
100%
Znan. novak
Ekonomija
15.3.2008.
100%
ugec Petra
Znan. novak
Matematika
1.10.2009.
100%
Tablica 4.4. Dinamika zapoljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina Godina 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. Broj novozaposlenih nastavnika 2 12 9 7 9 Broj nastavnika kojima je zavrio radni odnos 2 3 2 3 3
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.5. Nastavni materijali koriteni u prethodnoj akademskoj godini Broj udbenika napisanih na hrvatskom jeziku 55 32 Broj inozemnih udbenika prevedenih na hrvatski jezik 11 4 Broj znanstvenih publikacija vezanih uz nastavu 350 276 Broj prirunih materijala vezanih uz umjetnike predmete Broj predmeta za koje postoje na web-stranicama visokog uilita recenzirani prirunik 0 1 Broj predmeta za koje postoji internetska stranica s pomodnim nastavnim materijalima Svi predmeti Svi predmeti Broj predmeta koji se izvode kao e-kolegiji
Broj prirunika
Preddiplomski studij informatike Diplomski studij informatike Primjena informacijske tehnologije u poslovanju PDSS Inenjerstvo i reinenjerstvo organizacija informacijskog doba PDSS Menadment poslovnih sustava PDSS Upravljanje sigurnodu i revizijom IS-a
184 45
40
11
273
101
Svi predmeti
Svi predmeti
128
87
Svi predmeti
Svi predmeti
57
24
Svi predmeti
Svi predmeti
121
57
Svi predmeti
Svi predmeti
Izvjetaj Samoanaliza 2010 PDDS Ekonomika poduzetnitva Preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva Diplomski studij 8 48 3 13 153 224 85 142 0 0 Svi predmeti Svi predmeti Svi predmeti Svi predmeti
14
65
38
Svi predmeti
Svi predmeti
Izvjetaj Samoanaliza 2010 jeziku (Zakljuci 4. sjednice Fakultetskog vijeda odrane 19. sijenja 2010. godine, Zakljuci 6. sjednice Fakultetskog vijeda odrane 16. veljae 2010. godine). Trenutno je u postupku prihvadanja Pravilnik o raspodjeli vlastitih prihoda Fakulteta koji de objediniti sve te odluke. Na kraju valja istaknuti da Fakultet prema Pravilniku o nagradama i priznanjima (http://www.foi.hr/sluzbe/tajnistvo/dokumenti.html), dodjeljuje godinje nagrade za dobre rezultate u nastavi, znanstvenom istraivanju i doprinosu razvoju Fakulteta opdenito razliitim kategorijama zaposlenika. U aktualnim uvjetima, znaajni potencijal za provedbu razvojnih i primijenjenih istraivanja, iako nedovoljno iskoriten, predstavlja Tehnoloki park d.o.o Varadin (TPV), iji je Fakultet tredinski suvlasnik. Tehnoloki park Varadin d.o.o je tvrtka za provedbu inkubacijskog procesa za tehnoloki inovativna "startup" poduzeda, uspostavu mehanizma za unapreenje postojedih tehnoloki inovativnih tvrtki, poboljanje transfera znanja iz akademske zajednice i razvojnih centara u gospodarstvo, umreavanje poduzeda, obrazovnih institucija, razvojnih agencija i inovativnih pojedinaca te promjenu percepcije prema inovativnosti kao temelju novog gospodarstva. Osnivai TPV su Grad Varadin, Fakultet organizacije i informatike i Veleuilite u Varadinu. Sufinanciranjem projekta od strane Vladine agencije BICRO (2007.2009.), obavljena je obnova i rekonstrukcija zgrade od 3300 m2. Tehnoloki park Varadin je regionalni partner Europske poduzetnike mree (Enterprise Europe Network - EEN). Do danas je proces inkubacije prolazilo vie od etrdesetak tvrtki, od kojih vedina i dalje djeluje, zapoljavajudi nekoliko stotina razvojnih inenjera i drugih strunjaka. Vedina tvrtki ima djelatnost vezanu uz ICT, izvozno su orijentirane i imaju vrlo konkurentne proizvode na svjetskom tritu. Danas u TPV djeluje dvadesetak tvrtki s vie od 200 zaposlenih.
5.4. Kriteriji znanstvene produktivnosti za mentorstvo doktorskih disertacija i njihova usporedba s kriterijima na srodnim visokim uilitima
Navedite kriterije znanstvene ili umjetnike produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih disertacija u vaim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim uilitima u zemlji i inozemstvu. Mentori doktorskih disertacija trebaju zadovoljavati uvjete Pravilnika o poslijediplomskom znanstvenom studiju, Pravilnika o poslijediplomskom sveuilinom (doktorskom) studiju na Fakultetu organizacije i informatike Sveuilita u Zagrebu, ali i uvjete propisane u Pravilniku o doktorskim studijima Sveuilita u Zagrebu (svi dokumenti dostupni su na http://www.foi.hr/sluzbe/tajnistvo/dokumenti/zds.html). Primjerice, kod prijave teme doktorskog rada potencijalni mentor treba navesti pet objavljenih radova u posljednjih pet godina koji su u vezi s temom koja se prijavljuje. Nadalje, Odbor za doktorski studij raspravlja o kompetencijama potencijalnog mentora, a konanu odluku o mentoru donosi Fakultetsko vijede nakon izvjetaja s javnog razgovora. Tako lanak 30. Pravilnika o poslijediplomskom sveuilinom (doktorskom) studiju glasi: Radna prijava teme doktorske disertacije dostavlja se Odboru za poslijediplomski studij koji procjenjuje pripadnost podruju informacijskih znanosti i kompetencije pristupnika i predloenog mentora. U svrhu podizanja kvalitete doktorskih disertacija potiu se sumentorstva doktorskih disertacija u kojima je sumentor izvan Fakulteta, pa i izvan RH. Tako lanak 33. glasi: Na obrazloeni prijedlog Povjerenstva koje je vodilo javni razgovor i Odbora, Fakultetsko vijede moe u postupku odobravanja teme doktorske disertacije pristupniku uz mentora imenovati i komentora. Nadalje, Sveuilini pravilnik o mentorstvu u lanku 9.govori sljedede: Za mentora moe biti imenovana osoba koja je: 1. izabrana najmanje u znanstveno-nastavno zvanje ili umjetniko-nastavno zvanje docenta ili zvanje znanstvenog suradnika, ili u ekvivalentno zvanje, ako je rije o mentoru koji je akademsko zvanje stekao u inozemstvu; 2. voditelj ili lan znanstvenoistraivakog projekta, odnosno aktivan istraiva ili umjetnik u djelokrugu istraivanja iz kojeg se radi doktorski rad; 3. znanstveno i umjetniki aktivna, relevantna u meunarodnoj znanstvenoj ili umjetnikoj zajednici, te koja je u posljednjih pet godina objavila znanstvene radove ili prezentirala umjetnika djela vezana za temu doktorskog istraivanja. 4. Mentor moe iznimno biti i professor emeritus, a odluku o tome donosi vijede nositelja studija ili vijede podruja. to se internacionalnog konteksta tie, formalni uvjeti uglavnom se bitno ne razlikuju od ovih opisanih u zadanim dokumentima, provjereno za vie znaajnih sveuilita iz EU Freiburg, Manheim, KF Graz, KU Leuven) i SAD (Carnegie Mellon). Npr. na KU Leuven pie: As a scientific researcher, the supervisor has earned a solid and durable reputation. This is clear from publications, citations, invitations for conferences, the acquisition of important research funds, and other objective criteria, which are usually already known from other evaluations that regularly occur at K.U.Leuven (http://set.kuleuven.be/phd/supervisor/profile_supervisor.htm), a slino i Berlin Graduate School for Transnational Studies preporua: Dissertation supervisors are generally university professors from the department (http://www.transnationalstudies.eu). Meutim , treba naglasiti da se uvjeti izbora u zvanja bitno razlikuju na gore spomenutim sveuilitima, tako da je teko raditi usporedbe. Na kraju, i sustav osiguravanja kvalitete je na viem stupnju razvoja tako da se pogreke u sustavu lake detektiraju.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 privremeni mentor koji studentu pomae u izboru kolegija i predmeta istraivanja, a mentor za doktorsku disertaciju se imenuje naknadno. Nadalje, svaki znanstveni novak/asistent na Fakultetu ima i voditelja koji mu pomae u usklaivanju nastavnih i istraivakih obaveza i sl. Tekst rjeenja, kao i popis voditelja je dostupan u tajnitvu Fakulteta. Kako bi se podigla razina istraivakih kompetencija novaka/asistenata Fakultet organizira radionice o pisanju znanstvenih radova, istraivakim metodama, prezentacijskim i pedagoko/metodikim vjetinama itd. Ovakve radionice se iniciraju i organiziraju s Udrugom asistenata i novaka koja ved petnaestak godina aktivno djeluje na Fakultetu.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Svi su navedeni projekti uspjeno zavreni ili su jo u tijeku i uspjeno se provode. Vanost navedenih projektnih aktivnosti je prije svega u primjeni i provjeri rezultata istraivanja te povezivanju akademske zajednice i gospodarstva. Ovdje je i najveda slabost, intenzivna ukljuenost dijela nastavnika i istraivaa, dok su drugi jo uvijek nedovoljno aktivni.
5.10. Utjecaj rezultata strunih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domade privrede, uslunog sektora i dravne uprave
Navedite utjecaj rezultata vaih strunih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domade privrede, uslunog sektora i dravne uprave. Ved su u prethodnoj toki spomenuti projekti od strategijskog znaaja za dravnu upravu i drutvo u cjelini. Provedeno je nekoliko znaajnih strunih projekata, projekata razvoja visokog kolstva i podupiranje ulaza RH u meunarodne projekte. Posebno istiemo Tempus projekt INTERSKILLS preko kojeg je razvijeno etiri modula cjeloivotnog obrazovanja kao i pratede okruenje za e-uenje koje upotrebljavaju korisnici sa sveuilita, javnog sektora i gospodarstva pri prijavljivanju i voenju meunarodnih projekata. Treba istaknuti cijeli niz projekata, ali i programa edukacije u podruju javne nabave. Kroz konzultantske usluge za tijela dravne uprave i gospodarstvo realizirano je nekoliko projekata izrade tehnike dokumentacije i metodologije izbora ekonomski najpovoljnije ponude primjenom metoda viekriterijskog odluivanja. Kroz kontinuirano pruanje konzultantskih usluga prenesene su znanstvene spoznaje, ali i najbolja struna praksa, na podruju razvoja informacijskih sustava i upravljanja informatikim uslugama. Fakultet surauje s tijelima dravne uprave i gospodarskim subjektima. Znaajniji projekti na kojima je Fakultet radio u posljednjih pet godina, a koje bismo izdvojili vezano za potrebe ovog dokumenta navedeni su u sljededoj tablici, gdje je dan i kratki opis projekta i obavljene usluge.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 5.1. Popis projekata Fakulteta u suradnji s tijelima dravne uprave i gospodarskim subjektima Naziv projekta Opis projekta Opis usluga obavljenih od strane ponuditelja Analiza postojedeg naina poslovanja. Preustroj poslovne tehnologije i modeliranje poslovnih procesa. Razrada naina povezivanja ERP i tehnikih aplikacija. Logiki dizajn baze podataka. Definiranje strategije daljnjeg razvoja poslovnih procesa i primjene suvremenih ICT. Procjena uinaka nove ICT. Izrada plana realizacije projekta. Analiza postojedeg naina registracije i pradenja cestovnih vozila. Preustroj poslovnih procesa i usklaivanje rada razliitih sudionika (MUP, stanice za tehniki pregled vozila, osiguravajuda drutva). Detaljno modeliranje poslovnih procesa. Logiki dizajn baze podataka, web servisa i aplikacija za mobilne ureaje. Proraun uinaka primjene suvremenih ICT i plan provedbe projekta. Projekt IS-a s osloncem na sredinju bazu podataka uz koritenje naprednih tehnologija (web servisi, mobilne tehnologije). Analiza postojedih postupaka s dokumentacijom o osiguranicima i korisnicima mirovinskog osiguranja. Strateka analiza i preustroj poslovnih procesa uz pretpostavku upotrebe suvremenih ICT za pohranjivanje i obradu brojanih, tekstualnih i slikovnih podataka. Razvoj postupaka za automatizaciju tokova dokumenata. Izrada plana implementacije projekta. Proraun uinaka nove ICT.
Preustroj poslovnih procesa poduzeda za usluge prijenosa radio i TV signala te priprema poduzeda za elektroniko poslovanje. Unapreenje poslovnih procesa razvojem sustava za pradenje ispada i tehnikih kvarova na odailjaima. Definiranje ICT infrastrukture za potporu tim procesima.
Preustroj i unapreenje poslovnih procesa i dizajn sustava za pradenje i identifikaciju tehniki neispravnih ili neosiguranih vozila, a radi povedanja sigurnosti cestovnog prometa u RH. Definiranje ICT infrastrukture i BP te modeliranje mobilnih i aplikacija i web-servisa temeljeno na naelima elektronikog poslovanja i interoperabilnosti.
Modeliranje poslovnih procesa s dokumentacijom, koji de se odvijati u sustavu one stop shop uz koritenje suvremenih tehnologija za pohranjivanje i pretraivanje velikog obima raznovrsne dokumentacije.
TEMPUS projekt financiran od EU, Koordinacija projektnih aktivnosti sastavljen od meunarodnog u sloenom meunarodnom konzorcija i koordiniran od strane konzorciju. Razrada korpusa znanja
Izvjetaj Samoanaliza 2010 eGovernment FOI. Temeljni cilj projekta je i provedba pilot programa u kojem osmiljavanje korpusa znanja je educirano 60 slubenika u javnoj potrebnog za razvoj javne uprave u upravi. uvjetima informacijskog drutva. TEMPUS projekt financiran od EU, sastavljen od meunarodnog konzorcija i koordiniran od strane FOI. Temeljni cilj projekta je povedanje apsorpcijskog kapaciteta hrvatskog gospodarstva i akademske zajednice za prijavljivanje i izvedbu EU projekata. Koordinacija projektnih aktivnosti u sloenom meunarodnom konzorciju. Razrada neophodnih znanja i metodike neophodne za upravljanje EU projektima.
TEMPUS projekt financiran od EU, Koordinacija projektnih aktivnosti sastavljen od meunarodnog u sloenom meunarodnom konzorcija i koordiniran od strane konzorciju. FOI. Temeljni cilj projekta je analiza i razvoj znanja suvremenog informatiara. Razvoj programske podrke za Analiza fizikalnih pokazatelja, viekriterijalni izraun izolacijskih razvoj odgovarajudih algoritama i parametara u razliitim vrstama razrada programske podrke. graevinama. Razvoj i uvoenje multimedijskih Analiza potreba korisnika i razvoj Web stranica u Grad Varadin. specifinog sustava za upravljanje sadrajem za potrebe suvremenog grada. Tvrtka Plinacro, da bi mogla udovoljiti zahtjevima koje ima kao OTS za trite plinom (to je odreeno zakonima RH i smjernicama EU) pristupila je integraciji svojih informacijskih sustava za poslovno i tehnikotehnoloku djelatnost. Integracija se temelji na modeliranju cjelovitih poslovnih procesa i primjeni naela elektronikog poslovanja, a realizira kao SOA. Konzultantski tim FOI-a nadzire postupke integracije. Softverska rjeenja za interoperabilne poslovne i tehnoloke procese te izgradnju i povezivanje cjelovite ICT infrastrukture obavljaju tvrtke KING ICT i KONA KET. Konzultantski tim usmjerava postupke modeliranja interoperabilnih procesa i izgradnju SOA te savjetuje upravu poduzeda o mjerama koje treba poduzeti za uspjean zavretak i postizanje ciljeva projekta. Analiza poslovnih procesa generikog poduzeda i izrada modela procesa koji sudjeluju u razmjeni elektronikog rauna.
Nadzor nad integracijom poslovnog i procesnog informacijskog sustava za tvrtku Plinacro, Zagreb
Istraivanje i razvoj rjeenja temeljenih na otvorenom kodu za elektronike module identificirane u okviru
Analiza relevantne standardizacije i izrada programskog rjeenja za razmjenu elektronikog rauna. Pri tome je napravljen i detaljan model
Izvjetaj Samoanaliza 2010 istraivanja generikog procesnog modela tvrtke, identifikacije prikljunih toaka za elektroniko poslovanje te tehnikih i funkcionalnih specifikacija emodula Fina GS Cash Centre Process and IS Improvement Project Fina GS Cash Centre Enhanced Processes and Software, FINA gotovinski servisi d.o.o. poslovnih procesa koji sudjeluju u interakciji te simulacijski model za preliminarnu provjeru vremenskih i financijskih uinaka uvoenja elektronikog rauna. Izrada simulacijskog modela i interpretacija rezultata dobivenih simulacijom. Izrada odgovarajude XML specifikacije za eRaun. Programiranje programskih modula za razmjenu eRauna.
Poboljanje poslovnih procesa, nabava i nadogradnja odgovarajudeg softvera i primjena elektronikog poslovanja
Izrada funkcionalnih specifikacija i tehnikih zahtjeva informacijskog sustava gotovinskog centra i izrade modela za ocjenjivanje ponuda
Svi navedeni projekti utjecali su na razvoj korisnika njihovih rezultata. Kod edukacijskih projekata to se moe prepoznati po izuzetnom zadovoljstvu korisnika, to je provjereno kroz anketni postupak u sklopu kojeg je i provjerena relevantnost obraenog sadraja za posao koji polaznici rade. Kod projekata u kojima je Fakultet provodio konzultantske aktivnosti, uspjenost izvedenih projekta se moe analizirati po njihovom uspjenom zakljuenju kao i aktivnostima koje su uslijedile nakon zakljuenja projekta, a koje su se logino nadovezivale na projektne rezultate Fakulteta (npr. razvoj informacijskog sustava). Fakultet s ponosom istie da se kao visokokolska institucija nije pojavljivao kao nelojalna konkurencija poslovnim subjektima na tritu, ved je prijavljivao projekte sa znaajnom znanstvenom i razvojnom komponentom.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 bave etikim pitanjima. Nadalje, etika u znanstvenim istraivanjima ukljuujudi i Etike kodekse EU, Sveuilita u Zagrebu i vodedih svjetskih strukovnih udruga (ACM, IEEE) dio su nastave kolegija na diplomskom studiju (Primijenjene metode istraivanja u drutvenim znanostima) i na poslijediplomskom doktorskom studiju (Znanstvenoistraivaki rad u informacijskim znanostima).
Izvjetaj Samoanaliza 2010 istraivanja. Na poboljanje stanja pozitivno bi mogla utjecati i obaveza studijskog boravka u inozemstvu prije prvog izbora u znanstveno-nastavno zvanje. Tablica 5.2. Mentori (Mentori za znanstveno podruje) Naziv doktorskog studija (smjerovi) Informacijske znanosti Broj mentora koji su vodili doktorske disertacije u zadnjih 5 godina 18 Broj objavljenih radova mentora u domadim znanstvenim asopisima u posljednjih 5 godina* 63 Broj objavljenih radova mentora u inozemnim znanstvenim asopisima u zadnjih 5 godina* 49
Tablica 5.3. Projekti prijavljeni preko visokog uilita Ukupan broj znanstvenih ili umjetnikih projekata u posljednjih 5 godina
NZZ, UKF i ostale dravne institucije
MZO
Meunarodni
do 3 mjeseca
do 1 godine
24
12
20
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 5.4. Popis znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekata Popis svih aktivnih znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekata dodijeljenih od strane MZO-a s imenima voditelja Meuzavisnost liberalizacije potanskog trita i izravnog marketinga, voditelj: prof.dr.sc. Stjepan Dvorski Informacijska infrastruktura i interoperabilnost (2007.-2009.), voditelj: prof.dr.sc. Neven Vrek Komunikacijske vjetine i tehnologije u komunikaciji Internetom i e-obrazovanju, voditelj: prof.dr.sc. Goran Buba Modeliranje proceduralnih propisa, voditelj: prof.dr.sc. Vjeran Strahonja Semantiko modeliranje vieagentnih sustava, voditelj: prof.dr.sc. Mirko Malekovid Razvoj cjelovitog sustava sigurnosti informacijskog sustava, voditelj: prof.dr.sc. eljko Hutinski Metodika evaluacije biometrijskih karakteristika, voditelj: prof.dr.sc. M. Baa Razvoj matematikih modela za unapreenje kvalitete usluga u javnom sektoru, voditelj: prof.dr.sc. Tihomir Hunjak Diferencijalna geometrija prostora s degeneriranim i indefinitnim metrikama, voditeljica: prof.dr.sc. Blaenka Divjak Konceptualno modeliranje sloenih sustava, voditeljica, voditeljica: prof.dr.sc. Vesna Duak Razvoj informacijskih sustava za potporu mjerenju organizacijskih performansi, voditelj: prof.dr.sc. eljko Dobrovid Utjecaj organizacijskih vrijednosti na djelotvornost javne uprave, voditeljica: prof.dr.sc. Rua Brid Razvoj metodike za objedinjeno modeliranje poslovnog i informacijskog sustava, voditelj: prof.dr.sc. Josip Brumec Adaptilnost visokotehnolokih organizacija/ Inteligentne organizacije (2003-2008.), voditelj:prof. dr. sc. Boidar Kliek Razvoj informacijske infrastrukture i deduktivnih mehanizama Semantikog Weba, voditelj: prof.dr.sc. Mirko ubrilo Automatizacija postupaka u projektiranju informacijskih sustava, voditelj: prof.dr.sc. Alen Lovrenid Razvoj metodike za ICT menadment, voditelj: prof.dr.sc. Zdravko Krakar Utjecaj generikih imbenika na strukturu i uinkovitost organizacijskih oblika, voditelj: prof.dr.sc. Marijan Cingula
iProjekti: Semantiko pretraivanje i klasifikacija tekstualnih dokumenata, voditeljica: prof.dr.sc. J. Doba Viestruka biometrijska autentikacija smart karticom, voditelj: prof.dr.sc. Baa Miroslav Portal za testiranje i promociju edukacije pomodu Web 2.0 alata , voditelj: prof.dr.sc. Goran Buba Lokalizacija Latexa za Hrvatsku, voditeljica: prof.dr.sc. B. Divjak
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Implementacija multimodalnih biometrijskih sustava u aktivnim bazama podataka, voditelj : doc.dr.sc. Kornelije Rabuzin)
Ostalo: Umreena ekonomija, voditelj: prof.dr.sc. Z. Skoir sudjeluje dr. I. Magdalenid, a voditelj je s FER-a Zg
Popis aktivnih znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ, ostala dravne institucije ili domade gospodarstvo) s imenima voditelja Ishodi uenja u interdisciplinarnom podruju INTER-OUTCOMES, voditeljica: prof.dr.sc. B. Divjak, 2008-2009 Razvojni projet CARNet: Referalni Centar Carneta za prijavljivanje projekata obrazovanja na daljinu, voditeljica: prof.dr.sc. B. Divjak, 2003-2006 Razvojni NZZ: Osiguranje kvalitete u visokom kolstvu, Projekt hrvatske Nacionalne zaklade za znanost voditelj: prof.dr.sc. N. Vrek, 2005 2006. Hrvatski okvir za interoperabilnost, voditelj: prof. dr. sc. Neven Vrek Izvedivost real time aplikacija u VANET (Vehicular Ad hoc NETwork) mreama, voditelj: Mate Boban Nadzor nad integracijom poslovnog i procesnog IS-a za tvrtku Plinacro, Zagreb, voditelj: prof. dr. sc. Josip Brumec FINA GS Cash centre Procesess and IS Improvement Project FINA GS Cash Centre Enhanced Procesess and Software, FINA Gotovinski servisi d.o.o., voditelj: prof.dr.sc. V. Strahonja Istraivanje i razvoj rjeenja temeljenih na otvorenom kodu za elektronike module identificirane u okviru istraivanja generikog procesnog modela tvrtke, identifikacije prikljunih toaka za elektroniko poslovanje te tehnikih i funkcionalnih specifikacija emodula, MINGORP, Zagreb, 2008./2009. Godina, voditelj: prof.dr.sc. V. Strahonja Sustav upravljanja dokumentacijom u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - HZMO, voditelj: prof.dr.sc. J. Brumec Consulting services for the project Strengthening institutional capacity of State Intellectual Property Office of the Republic of Croatia, naruitelj: MVPEI Strategija razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=153, 2007. (vie suradnika s FOI) Strategija razvoja elektronike uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine, Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, http://www.ehrvatska.hr/sdu/hr/eUprava/StrategijaeUprave.html, 2009 (vie suradnika s FOI)
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Popis svih znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekta iz meunarodnih izvora s imenima voditelja Tempus InterProject, "Enhancing Absoption Capacity of EU Programmes in Croatia", koordinator: prof.dr.sc. Blaenka Divjak (2007. - 2009.) Tempus: Courses for Institution Building in Croatia eGovernment (,eGovCRO), koordinator: prof.dr.c. Neven Vrek Tempus SCM: Teaching and Language Skills: Training Project, (2004-2005 SCM-C006-A04) koordinator: prof.dr.sc. Blaenka Divjak European Science Foundation: Quantitative methods in social sciences (QMSS 2)(2008 2011), koordinatorica: prof. Angela Dale, voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B.Divjak TEMPUS: Education Quality Improvement by E-learning Technology (EQIBELT), koordinator: Z. Bekid, SRCE (2005-2009) - sudionici s FOI-a: B. Divjak, N. Begievid, D. Grabar Tempus SCM Cro4Bologna (Croatian Boogna Promoters Team), koordinator: prof.dr. A. Bjeli, Sveuilite u Zagrebu (2004 2005) - sudionici s FOI-a: B. Divjak, S. Kukec Tempus SCM FurtherBologna (Furtherence of bologna Promotion in Croatia), koordinator: prof.dr.A. Bjeli, Sveuilite u Zagrebu (2005 2006) - sudionici s FOI-a: B. Divjak, S. Kukec, A. Spahid Tempus JEP: Aspects of information and organization systems: Curriculum development, 2002-2005 (CD_JEP-16086-2001), koordinator: prof.dr.sc. B. Divjak FP6 Enhancing Western Balkan eGovernment Expertise (We-Go), koordinator: Dr. Klaus Gschwendtner, voditelj na FOI: prof.dr.sc. B. Kliek FP7 Children as Change Agents for Science in Society (University of Liverpool, UK), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B.Divjak; koordinator: T. Jenkings, University of Liverpool FP6 STREP projekt,"iCamp - Innovative, Inclusive, Interactive & Intercultural Learning Campus", Trials 3, koordinator: Barbara Kieslinger, Centre for Social Innovation ZSI Sudionici s FOI-a: I. Balaban, B. Divjak IPA Kosovo IT Pilot Project in the Field of Education (2010 - 2012), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. Blaenka Divjak EUREKA: Full Featured LMS with module for synchronized learning and content development tool (E-learner), voditelj: mr.sc. Z. Lw, IT Centar Zagreb (2003 2006), voditelj na FOI: prof.dr.sc. . Hutinski EUREKA: Sme Inovattion Navigator (IS4), voditelj u Hrvatskoj prof.dr.sc. A. Lovrenid (20052008) EUREKA: ABIT Enterprise Content Management, koordinator: Damir Vlaid, voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B. Divjak Eureka mrea: E-Learning EUROLEARN (2002-2005) + eConTec (2005-2008), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B. Divjak
Bilateralni projekti: Quality and usability evaluation of online courses and Web 2.0 tools in e-learning (bilateralni projekt sa Slovenijom), voditelj u Hrvatskoj: prof. dr. sc. Goran Buba Citizens and Governance: e-Government Future Foresight in Lithuania (bilateralni s Litvom),
Izvjetaj Samoanaliza 2010 koordinator: Rimantas Petrauskas, voditelj na FOI: prof.dr.sc. Neven Vrek System for automatic classification for Croatian and Slovene Internet pages (bilateralni sa Slovenijom) (2005-2006), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. J. Doba Verification of Real-Time Warranties by CAN Medium Access, meunarodni partner je University of Erlangen-Nuremberg, Department of Computer Science; voditelj Prof. Dr.-Ing. Reinhard German, voditelj na FOI: dr.sc. Dario Kreid
Tablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina) Broj radova koje su zajedniki napisala dva ili vie nastavnika Broj radova koji su proizali iz suradnje s drugim visokim uilitima Omjer za Fakultet, broj radova/broj nastavnika
Vrsta radova
Znanstveni radovi u asopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te Scopusu Ostali radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja Radovi u meunarodnim asopisima koji nisu uvrteni u navedene baze
102 (135)
131
72
14
131/45 2,9
159
234
156
22
234/45 5,2
23
43
23
43/45 0,96
8/45 0,18
35
20
16
20/45 0,44
29
42
26
12
42/45 0,93
482 338
336
61
482/45 10,71
4/45 0,08
Struni radovi
135
176
121
176/45 3,91
Poglavlja u knjigama
49
58
31
58/45 1,29
Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova* Urednitva inozemnih knjiga* Urednitva domadih knjiga*
64
42
29
42/45 0,94
0 16
0 14
0 5
0 7
0 14/45 0,31
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog uilita Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika Katedra za informacijske tehnologije i raunarstvo Katedra za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti
Vrsta radova
Katedra za gospodarstvo
Katedra za organizaciju
Znanstveni radovi u asopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te Scopusu
102
0,1
1,33
2.1
4,62
3,37
5,0
Ostali radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja Radovi u meunarodnim asopisima koji nisu uvrteni u navedene baze Autorstvo meunarodnih knjiga
159
1,6
1,66
4.9
3,75
3,5
8,43
0,50
23
2,7
0.4
1,25
0,4
0,25
35
1,8
0.2
1,00
0 0,43
29
3,4
0,63
0,7 0
338
6,8
11,16
6.6
6,88
8,4 17,29
3,50
0.2
0,25
Struni radovi Poglavlja u knjigama Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova* Urednitva inozemnih knjiga* Urednitva domadih knjiga*
135 49 64
4.6 1.1 1
3,57 2,00 0
0 16
0 0
0 0,66
0 0
0,00 0,63
0 0
0 0
0 0
6.1. Unutarnja mobilnost studenata Navedite na koji nain podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogudnosti prelaska studenata koji su zavrili druge srodne studijske programe). Fakultetsko vijede je razmatralo i prihvatilo registar istovjetnosti i uvjete prijelaza za studente koji su zavrili druge srodne studijske programe, a ele se upisati na Fakultet organizacije i informatike na diplomski studij. Informacije su objavljene na web stranicama Fakulteta (http://www.foi.hr/upisi/2010/ds/uvjeti.html) i svake se godine registar dopunjava. Nadalje, Odbor za doktorski studij je takoer na slian nain uredio upise na doktorski studij za studente koji su zavrili neki drugi srodni sveuilini dodiplomski/diplomski studij.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Na Fakultetu se ved vie od 20 godina redovito odrava meunarodna znanstvena konferencija posvedena informacijskim i inteligentnim sustavima CECIIS (Central European Conference on Information and Intelligent Systems). CECIIS konferencija je mjesto susreta vodedih hrvatskih, ali i inozemnih IT znanstvenika i strunjaka koji uz prezentiranje svojih istraivakih projekata razmjenjuju ideje za nove istraivake poduhvate. Prihvadeni radovi objavljuju se u Zborniku radova CECIIS, a izbor radova u znanstvenom asopisu JIOS. Nadalje, Fakultet je izdava asopisa Journal of Information and Organizational Sciences (JIOS) koji izlazi dva puta godinje redovito od 1977. godine. Nekoliko znanstvenih novaka na Fakultetu doktorandi su inozemnih sveuilita (Karl Franzens Universitt Graz, Carnegie Mellon, University u Pittsburghu, Sveuilite u Mariboru, Purdue University) i pri tome, izmeu ostalog, koriste prestine Fulbright i Junior Faculty Development Program stipendije. Studenti Fakulteta iz godine u godinu osvajaju nagrade na meunarodnim natjecanjima u podruju informacijskih znanosti i menadmenta. Neka od njih su: Wiser Summer 2010, Balkan Case Challenge 2008 i 2010, Imagine cup 2008, 2009, 2010, FUTUR 2007 i 2008, Studentska poslovna konferencija na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Ljubljani itd. Knjinica Fakulteta ima vrlo dobru suradnju s nekoliko knjinica izvan Hrvatske, a suradnja se oituje kroz meuknjinnu razmjenu izdanja s knjinicama Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Ekonomskog fakulteta u Mostaru, Fakulteta strojarstva i raunarstva u Mostaru, Ekonomskog fakulteta u Mariboru, Prirodno-matematikog fakulteta u Novom Sadu, meuknjininu posudbu s knjinicom Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Ekonomskog fakulteta u Mariboru i Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Meuknjinina razmjena podrazumijeva razmjenu izdanja Fakulteta poput asopisa, zbornika, duplikata knjinine grae ime se obogaduje fond knjinica. U meunarodnoj razmjeni sudjeluje i administrativno osoblje Fakulteta iz Ureda za meunarodnu suradnju i Centra za meunarodne projekte. Tako je primjerice zaposlenica Ureda R. Horvatek, trenutno na jednogodinjoj Humphrey stipendiji na SAD-u na Pennsylvania State University.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 unapreenje istraivanja. Takoer, nastavnici Fakulteta sudjeluju u programskim odborima vie meunarodnih konferencija.
6.5. Primjena meunarodnog iskustva nastavnika i suradnika steenog duljim boravcima na inozemnim sveuilitima i institutima
Analizirajte primjenu meunarodnog iskustva vaih nastavnika i suradnika steeno duljim boravcima (godinu dana ili vie) na uglednim sveuilitima ili institutima u svijetu. Navedite usporedbu s drugim srodnim visokim uilitima i vae miljenje o tome. Zasad je due vrijeme u inozemstvu boravilo nekoliko znanstvenih novaka/docenata, i to Mate Boban (Carnegie Mellon University), Sandra Kukec i Tanja estanj Perid (Karl Franzens Universitt Graz, Nina Begievdc (University of Pittsburgh), Jurica eva (Purdue Univesity), Kornelije Rabuzin (University of Freiburg), Danijela Bambir (University of ilina), nekoliko znanstvenih novaka iz podruja ekonomije Kristina Brodar, Jelena Horvat, Irena Kedmenec i Ivan Malbaid na Sveuilitu u Mariboru. Za sve njih radi se o izuzetno vrijednom iskustvu koje im je otvorilo nove puteve u znanstvenom istraivanju i publiciranju, ali i omogudilo stvaranje dugoronih partnerstva. U pravilu se u takvoj suradnji pojavljuju i zajedniki radovi u kvalitetnim znanstvenim asopisima. Meutim, uvijek postoji realna mogudnost da zapravo znanstveni novaci/asistenti ostanu na inozemnim institucijama zbog boljih uvjeta rada ili financijske potpore, to predstavlja velik gubitak za matinu ustanovu.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Studenti su ukljueni i u nekoliko studentskih udruga, kako na lokalnoj tako i na meunarodnoj razini. Meunarodne udruge poput AIESEC-a nude svojim lanovima razne mogudnosti putovanja, meunarodnih konferencija, obavljanja prakse u inozemstvu i sl., to su studenti Fakulteta prepoznali i koriste kao jedan od naina upoznavanja stranih zemalja, studenata s inozemnih sveuilita i stvaranje meunarodnih kontakata. Nadalje, 14. sijenja 2010. godine na Fakultetu je odran 1. studentski forum na kojem se diskutiralo o mogudim pravcima bududeg razvoja Fakulteta i IT struke u Hrvatskoj pod nazivom FOI FORUM LIVE. Forum je bio organiziran kroz nekoliko predavanja i okruglih stolova. Nakon uvodnih izlaganja prof. dr. sc. Z. Krakara o stanju u domadoj IT industriji i perspektivama razvoja Fakulteta unutar iste te izlaganja prof. dr. sc. J. Brumeca o stratekim pogledima na razvoj Fakulteta u bududnosti, uslijedio je okrugli stol moderatorice prof.dr.sc. B. Divjak na temu Moe li FOI vie, i kako to postidi?. U drugom dijelu Foruma predstavili su se sadanji i bivi studenti Fakulteta. lanovi tima Explorer priali su o sudjelovanju na svjetskom natjecanju Imagine Cup-a, a studenti Tomislav Fotak i Mario Karlovec, zajedno s prof.dr.sc. M. Baom, o perspektivama osvajanja Rektorove nagrade. Od bivih studenata Fakulteta, svoja iskustva predstavili su Nikola Gereci, zaposlenik APIS IT-a i Darko Ilid ikelj, zaposlenik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Na kraju dogaaja uslijedio je drugi okrugli stol na temu FOI-jevci na crvenom tepihu: Kako biti uspjean student? kojeg je vodila studentica Martina imiid. FOI FORUM pokazao se kao dogaaj koji je jednako pozitivno prihvaden od strane studenata, profesora i ljudi iz prakse te se nadamo nastavku ove inicijative i u narednoj akademskoj godini. (Prikaz ovog dogaaja pripremila je studentica K. Paur.) Koristimo i studentske tribine kako bismo studentima objasnili mogudnosti meunarodne razmjene i odgovorili na pitanja u vezi meunarodne razmjene. Nadalje, u sustavu za e-uenje Moodle otvoreno je posebno e-mjesto za Erasmus program gdje studenti mogu nadi sve informacije, formulare i kontakte, ali i postaviti pitanja putem foruma.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine Broj boravaka nastavnika i suradnika ovog visokog uilita u inozemstvu
Domade financiranje Inozemno financiranje Mjeovito financiranje
11 1 15
31 10 39
10 3 10
4 10 0
45 0 0
6 0 1
Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine Broj studenata u meunarodnoj razmjeni Domade financiranje Studenti ovog visokog uilita Strani studenti Inozemno financiranje Mjeovito financiranje 6 7
6 0
30 1
Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine Broj strunih boravaka nenastavnog osoblja ovog visokog uilita u inozemstvu Domade financiranje 21 Inozemno financiranje 32 Mjeovito 5
7.1. Analiza broja osoblja prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru, opremi i financijama Fakulteta
Analizirajte broj administrativnog, tehnikog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehnike i druge opreme za odravanje i financijskih mogudnosti visokog uilita. S obzirom na sve vede zahtjeve Ministarstva, Sveuilita i razliitih agencija za izvjetavanjem, i drugim administrativnim aktivnostima, ali i povedane zahtjeve prema Fakultetu za pruanjem kvalitetnije usluge studentima i drugim korisnicima usluga, broj administrativnog osoblja je premali. Fakultet organizacije i informatike je jedan od rijetkih fakulteta koji nema administrativnu potporu na razini katedri. Takoer, u vedini drugih ustrojstvenih jedinica administrativne poslove obavljaju neposredni izvritelji, ak i rukovodede osoblje. Na primjer, dekan, tri prodekana i tajnica Fakulteta i sve strune slube imaju na dispoziciji jednu administrativnu tajnicu. Fakultet je u svim svojim djelatnostima izrazito ovisan o potpori suvremenih tehnologija, a s druge strane ove tehnologije zahtijevaju odgovarajude odravanje, administriranje i druge oblike tehnike potpore. Tri djelatnika Centra za informatiku potporu opsluuju svu opremu (dvadesetak posluitelja, nekoliko stotina raunala, dvije lokacije u Varadinu i vanjske centre na tri lokacije), ukljuujudi dio poslova za akademsku mreu jer je u naoj zgradi Carnet vor. Jedan domar, koji stanuje u zgradi fakulteta i dijelom obavlja poslove fizike zatite, loa je dvije kotlovnice, dostavlja, brine za etiri automobila, organizira kompletno tehniko odravanje prostora i istaice, planira i organizira tekude i investicijsko odravanje itd. Ilustracija postojedeg stanja se moda moe najbolje prikazati u tablici 7.1., koja sadri broj studenata pojedinih sastavnica Sveuilita u Zagrebu, broju administrativnog i pomodnog osoblja i njihov omjer. Podaci u tablici su neslubeni, kompilirani krajem 2008. godine iz raznih izvora, ali u meuvremenu se nisu bitno mijenjali zbog ogranienja u zapoljavanju.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.1. Prikaz i omjer broja administrativnog osoblja i studenata po sastavnicama Sveuilita u Zagrebu Administracija i pomodno osoblje 1. Ekonomski fakultet 2. Hrvatski studij 3. Fakultet politikih znanosti 4. Pravni fakultet 5 Fakultet prometnih znanosti 6. Fakultet org. i informatike 7. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 8. Uiteljski fakultet 9. Filozofski fakultet 10. Grafiki fakultet 11. Fakultet elektrotehnike i raunarstva 12. Tekstilno-tehnoloki fakultet 13. Kinezioloki fakultet 14. Arhitektonski fakultet- studij dizajn 15. Katoliki bogoslovni fakultet 16. Geodetski fakultet 17. Arhitektonski fakultet 18. Graevinski fakultet 19. Prirodoslovno-matematiki fakultet 20. Prehrambeno-biotehnoloki fakultet 21. Geotehniki fakultet 22. Muzika akademija 23. Farmaceutsko-biokemijski fakultet 24. Stomatoloki fakultet 25. Rudarsko-geoloki-naftni fakultet 26. Agronomski fakultet 27 Fakultet kemijskog in.a i tehnologije 28. Medicinski fakultet 29. Fakultet strojarstva i brodogradnje 30. umarski fakultet30 31. Veterinarski fakultet 32. Akademija dramske umjetnosti 34. Akademija likovnih umjetnosti 33. Metalurki fakultet 112 16 21 78 51 29 13 32 143 20 125 34 45 6 32 27 33 52 226 80 16 25 66 117 50 157 64 261 174 77 145 22 43 16 Broj studenata 15092 2057 2342 6781 4139 2178 885 1997 6805 953 4932 1459 1748 226 1195 746 1066 1444 5225 1363 336 558 997 774 650 1984 730 2379 1946 892 810 217 381 109 Studenata po adm. i pom. osobi 134,8 128,6 111,5 86,9 81,2 75,1 68,1 62,4 47,6 47,7 39,5 42,9 38,8 37,7 37,3 27,6 32,3 27,8 23,1 17 21 22,3 15,1 6,6 13 12,6 11,4 9,1 11,2 11,6 5,6 9,9 8,9 6,8
Izvjetaj Samoanaliza 2010 odnosa Sveuilita prema policentrinom razvoju. Za razliku od Kampusa Borongaj, Kampus Varadin nije uao u prioritete Sveuilita za financiranje iz strukturnih fondova. Projekt Kampusa Varadin u ovom trenutku nema operativnu potporu strunih slubi Sveuilita.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 ujedno bio i vaan centar za razvoj softvera i pruanje usluga gospodarstvu. Razvojem trinog gospodarstva iz centra je niklo desetak privatnih tvrtke i on se ugasio. U sljededem je razdoblju nuno osiguranje prostora i opremanje nekoliko specijaliziranih laboratorija i razvojnih centara. Za sada postoje jezgre za otvorene tehnologije i biometriju. U postojedim okolnostima potrebni su laboratoriji za multimediju, kvalitetu softvera, GIS, mobilne tehnologije i sl. U aktualnim uvjetima, znaajni potencijal za provedbu razvojnih i primijenjenih istraivanja, koji nije iskoriten, predstavlja tehnoloki park d.o.oVaradin (TPV), iji je FOI tredinski suvlasnik.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Svojim slubama i uslugama knjinica stoji na usluzi korisnicima i doprinosi zadovoljavanju njihovih informacijskih potreba. Nedostatak knjinice oituje se u neprimjerenom smjetaju, suprotnom od preporuka Standarda za visokokolske knjinice. Kako je gore navedeno knjinica je smjetena u podrumu, bez mogudnosti provjetravanja (to je vrlo vano za zatitu grae u smislu istode i knjinih nametnika) i danjeg svjetla (uenje i dulje boravljenje u prostorima knjinice). Nedostatak je i veliina knjinice s obzirom da Standardi za visokokolske knjinice propisuju odvojenost informacijskog pulta od ostalih dijelova knjinice kako bi se zatitili osobni podaci korisnika kao i potivala povjerljivosti i privatnosti podataka. Standardi takoer propisuju odvojenost itaonice za tihi rad, raunalne radionice, itaonice asopisa, a preporuuju postojanje radionica za grupni rad. Kod nas se sve nabrojene aktivnosti odvijaju u jednom prostoru, to ometa rad korisnika i djelatnika. Osim navedenog knjinica je nepristupana korisnicima s invaliditetom.
7.10. Omjer proraunskih i trinih prihoda Fakulteta, stupanj autonomnosti i fleksibilnosti u financijskom poslovanju
Obrazloite omjer proraunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetnikih) i trinih prihoda svoga visokog uilita te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vae visoko uilite ima u financijskom poslovanju. Na temelju podataka u tablici 7.9. moe se zakljuiti da je ukupni prihod Fakulteta (2009. godina) oko 40 milijuna Kuna. Od toga je oko 50% proraunski prihod (MZO). Oko 75% proraunskog prihoda otpada na plade, a oko 25% na materijalne trokove, dotacije za pojedine projekte i sl. Oko 50% prihoda Fakulteta su vlastiti prihodi. Fakultet ima relativno visok stupanj autonomije u financijskom poslovanju. Ugovorom Ministarstva i Sveuilita o besplatnom kolovanju (najprije prva godina diplomskog studija, a sada prva godina preddiplomskog studija) prihodi od participacija kolarina za ove kategorije studenata smanjit de se na tredinu, to nije kompenzirano povedanim pladanjem materijalnih trokova fakulteta. Dugorono, ovakav sustav nije odriv.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.2. Projekcija prostornih potreba Fakulteta A Osnovni parametri Studenti Nastavnici Slube (ukljuujudi ICT potporu i sl.) FOI 1 (Postojeda zgrada) FOI 3 (Kampus) FOI 1 + FOI 3 Ukupna povrina po studentu Broj 3.000 120 60 4.900 12.000 16.900 5,63 Koef. 1,25 m2 3.750
PROSTORI ZA NASTAVU Amfiteatar Amfiteatar Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) eLearning
mjesta 300 200 150 150 100 100 100 100 100 100 60 60 60 60 60 60 40 40 40 40 40 40
m2/osoba 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,75
m2 375 250 187,5 187,5 125 125 125 125 125 125 75 75 75 75 75 75 50 50 50 50 50 70
Izvjetaj Samoanaliza 2010 eLearning Laboratorij (30 raunala) Laboratorij (30 raunala) Laboratorij (30 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Fleksibilna Fleksibilna Fleksibilna Fleksibilna Sastanci Sastanci Sastanci Sastanci Sastanci Sastanci Ukupno I nekorigirano: Koeficijent istovremenosti Ukupno I: II PROSTORI ZA NASTAVNIKE I ISTR. Nastavnici (1 rm) Nastavnici (2 rm) Novaci (open space ?) Doktoranti i gostujudi istraivai 40 40 40 25 14 9 6 3,25 560 360 240 81,25 40 30 30 30 20 20 20 20 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 12 12 12 12 8 8 2.459 0,65 1,75 2,75 2,75 2,75 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 2,75 2,75 2,75 2,75 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 70 82,5 82,5 82,5 65 65 65 65 48,75 48,75 48,75 48,75 48,75 48,75 48,75 55 55 55 55 39 39 39 39 26 26 3.867 5.949 5.949
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Ukupno II: PROSTORI ZA UPRAVU I ADMINISTRATIVNO III OSOBLJE Dekanat Uprava Velika vijednica Mala vijednica Strune slube Ukupno III: IV KNJINICA I ITAONIKI PROSTORI itaonica (1,2m2/stud*0,25) Knjinica Depo za knjige Ukupno IV: V TEHNIKA POTPORA Spremita,radionice i sl Server sala i komunikacije CIP Kotlovnica Ukupno V: VI ZAJEDNIKI PROSTORI Ugostiteljski prostori (bez pripreme hrane) Trgovina, kopirnica i sl. Studentske organizacije Sanitarni vorovi Podzemna garaa Hodnici i multifunkcionalni hol Ukupno VI: VII OSTALI PROSTORI (sport, zdravstveni servisi, stanovanje) Nije obuhvadeno SVEUKUPNO (I+II+III+IV+V+VI+VII): 16.080 0,3 400 60 60 120 900 5.070 6.610 10 6 100 60 60 60 280 0,3 900 400 200 1.500 30 6 7 9 30 63 180 47 180 500 145 1.241
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.3. Zgrade visokog uilita Ukupna povrina prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u m2 4006 btt 650
Identifikacija zgrade Upisano vlasnitvo Upisano vlasnitvo Ugovor o pravu graenja Grad Varadin U tijeku spor
Lokacija zgrade
Godina izgradnje
Pavlinska 2 Varadin J. Habdelida 5 Varadin K.P. Kreimira IV, broj 15 Varadin (FOI2) Zemljite Ribnjak Visoko gospodarsko uilite Krievci (PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak (PITUP) Puko otvoreno uilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP)
1783 1975
2003 2003
1982
2002
15158
54437 btt
Najam
Najam
Najam
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.4. Predavaonice Identifikacija zgrade Pavlinska 2 Varadin Habdelideva 5 Varadin K.P.Kreimira IV, broj 15 Varadin Visoko gospodarsko uilite Krievci (PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak (PITUP) Puko otvoreno uilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP) Redni broj ili oznaka predavaonice 1,2,3,6,7,8,9,10 3 DVORANE, 4 PREDAVAONICE, Povrina (u m2) 599 663 ntt Broj sjededih mjesta za studente 720 608 Broj sati koritenja u tjednu 400 320 Ocjena opremljenosti* (od 1 5) 3 3
190
185
60
190
180
60
250
130
60
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.5. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi Interna oznaka prostorije laboratorija/praktikuma 2 LABORATORIJA: DV. 4 I DV. 5 4 LABORATORIJA: 12,13,14,15 3 LABORATORIJA: Lab 1, Lab 2, Biometrija 1 Povrina (u m2) 101 175 171 ntt Broj radnih mjesta za studente 30 60 85 Broj sati koritenja u tjednu 110 160 100 Ocjena opremljenosti (od 1 5) 3 3 3
Identifikacija zgrade Pavlinska 2 Habdelideva 5 K.P.Kreimira IV, broj 15 Visoko gospodarsko uilite Krievci(PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak(PITUP) Puko otvoreno uiilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP)
60ntt
25
10
60
25
12
85
110
14
Tablica 7.6. Opremljenost raunalnih uionica Broj novijih raunala (do 3 godine) 77 Ocjena funkcionalnosti (od 1 5) 3 Ocjena mogudnosti koritenja izvan nastave (od 1 5) 4
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.7. Nastavniki kabineti Broj nastavnikih kabineta 38 13 6 Prosjena povrina u m2 705 200 121 Ocjena opremljenosti (od 1 5) 3 3 3 Prosjena povrina u m2 po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku
Identifikacija zgrade Pavlinska 2 Habdelideva 5 K.P.Kreimira IV, broj 15 Visoko gospodarsko uilite Krievci (PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak (PITUP) Puko otvoreno uiilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP)
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.8. Opremljenost knjinice Ukupna povrina (u m2) 250 Broj zaposlenih Broj sjededih mjesta 12 itaonica 11 ra. radionica Broj studenata koji koriste knjinicu 2006 Postoji li raunalna baza podataka vaih knjiga i asopisa MetelWin
Broj udbenika*
1894
* Broj udbenika podrazumijeva sve udbenike bez obzira na broj primjeraka. ** Mogudnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjinica, katalozi radova nastavnika itd. *** Pod elektronskim se sadrajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga, asopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjinica.
Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.9. Financijska evaluacija N-2 kalendarska godina PRIHODI 2008. N-1 kalendarska godina 2009.
1. 1.1 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. 1.10. 1.11. 1.12.
PRIHODI IZ DRAVNOG PRORAUNA Plade za zaposlene Trokovi poslovanja (ukljuivo i terenska nastava) Vanjska suradnja u nastavi Domadi znanstveni ili umjetniki projekti Meunarodni znanstveni ili umjetniki projekti Meunarodna suradnja Organizacija znanstvenih skupova Nabava asopisa Tekude odravanje Izgradnja i investicijsko odravanje Oprema Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Naknada za preddipl. i dipl. studij Nagrada za e-kolegij Refundacije prn Povrat PDV-a Naknade zaposlenima (prijevoz,regres,boidnica,otpremnine,poklon djeci,pomodi,jubilarne nagrade) Zdravstvena usluga JIOS - znanstveni asopis FOI Studentski zbor
19.693.532 14.570.076 1.081.670 280.000 643.254 0 222.800 18.456 0 0 813.593 77.348 1.986.336 427.500 0 7.222 133.510 1.343.604
20.247.127 15.919.445 982.316 69.900 854.658 68.740 74.822 0 0 0 290.341 0 1.986.905 653.391 7.500 4.600 96.169 1.183.118
18.500 23.627 0
Izvjetaj Samoanaliza 2010 2. 2.1. 2.2. 2.3. PRIHODI IZ PRORAUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA Prihodi i pomodi od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad, upanija, itd.) Prihodi i pomodi ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za znanost) Ukupno ostale vrste (specificirati) 360.000 60.000 300.000 0 79.500 79.500 0 0
3.
PRIHODI OD KAMATA
255.017
589.497
PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI kolarine poslijediplomske specijalistike kolarine poslijediplomske doktorske Znanstveni ili umjetniki projekti Struni projekti Prihodi od najma Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Fotokopiranje Prihodi od fakturiranih reijskih trokova
PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA kolarine preddiplomske, diplomske, strune Dodatna provjera posebnih znanja, vjetina i sposobnosti (ako se provodi uz ispite dravne mature) Naknade za upis Izdavaka djelatnost Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome, indeksi, itd. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Prihodi od prijave I klasifikacijskog ispita
6.
OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati) Projekt financiran od strane EK Tempus I dr. Donacije Teajne razlike Prodaja stanova Prodaja opreme (sl.automobil) Ostali vlastiti prihodi
RASHODI ZA ZAPOSLENE Plade za zaposlene Vanjska suradnja u nastavi Ukupno ostalo (specificirati) Nagrade-jubilarna Darovi Otpremnine Pomodi Regres Boidnica i dr.
22.391.008 21.509.438 468.071 413.500 37.500 75.000 8.000 23.000 135.000 135.000
23.973.545 23.082.406 464.989 426.150 20.500 82.400 24.000 10.500 140.000 148.750
Izvjetaj Samoanaliza 2010 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU Uredski materijal i ostali materijalni rashodi Laboratorijski materijal Energija Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko odravanje Sitni inventar Ukupno ostalo (specificirati) 1.113.154 482.389 0 461.636 168.499 630 0 1.399.348 636.782 0 577.017 183.469 2.081 0
RASHODI ZA USLUGE Telefon, pota, prijevoz Usluge tekudeg i investicijskog odravanja Promidba i informiranje Komunalne usluge Zakup, najam Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari) Raunalne usluge Ukupno ostalo Usluge studentskog servisa Ostale intelektualne usluge Grafike I tiskarske usluge, fotokopiranje, uvez I sl. Ostale nespomenute usluge
10.545.807 222.444 235.886 148.772 101.297 152.611 4.458.185 0 5.226.613 238.673 4.742.423 235.107 10.410
11.423.317 237.119 320.712 193.066 111.233 277.300 7.207.971 0 3.075.916 240.489 2.301.867 513.782 19.778
RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU Poslovni objekti Raunalna oprema Laboratorijska oprema Uredska oprema
Izvjetaj Samoanaliza 2010 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. 4.10. Komunikacijska oprema Ostala oprema Literatura Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu Dodatna ulaganja na graevinskim objektima Ukupno ostalo (specificirati) Licence Raunalni programi Knjige za daljnju prodaja(roba) Osobni automobili 0 63.296 0 0 884.184 893.278 163.919 49.551 137.864 541.944 0 39.710 0 0 468.285 145.856 18.739 12.999 114.118 0
NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIMA Slubena putovanja Struna usavravanja Ukupno ostalo (specificirati) ukljuujudi i trokove prijevoza Prijevoz na posao Zdravstveni pregledi zaposlenika
OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA Premije osiguranja Reprezentacija lanarine Bankarske i usluge platnog prometa Kamate Ostali financijski izdaci
39.709.729
41.335.033
3.591.390
6.435.809
6.435.809
5.998.501
7. Zakljuak
U ovom izvjetaju opisani su uvjeti u kojima FOI ispunjava svoju misiju. Pokazano je da se u izvrenju pojedinih dijelova misije ne rade kompromisi, da postoji puna svijest o kljunim initeljima uspjenosti za svaku aktivnost i da se tei tome da se te pretpostavke osiguraju. Prepoznata je vanost upravljanja kvalitetom i osiguravanja kvalitete za uinkovito upravljanje svim procesima na Fakultetu i taj pristup je dokumentiran. U nastavi se polazi od pretpostavke da se studijski programi trebaju razvijati u suradnji sa svim kljunim dionicima: studentima, poslodavcima u privatnom i javnom sektoru i nastavnicima-znanstvenicima. U njihovoj izvedbi treba se oslanjati na najsuvremeniju ICT opremu i pripremiti kvalitetne nastavne materijale. S tim ciljem na Fakultetu su pokrenuti i realizirani projekti iji rezultati su bili, izmeu ostalih, metodologija razvoja studijskih programa temeljenih na definiranim ishodima uenja i strategija e-uenja. Proveden je bolonjski proces i uspostavlja se mrea visokih uilita za razmjenu studenata po principu reciprociteta. Sustav mjera za poticanje kvalitete u znanstvenom radu svjedoi o svijesti da je kvalitetno sveuilino obrazovanje usko povezano sa znanstvenom izvrsnodu. Poduzimaju se napori da se osiguraju mjesta i uvjeti za odlazak mlaih znanstvenika na strana sveuilita na znanstveno i struno usavravanje. Na razvojne projekte i suradnju s gospodarstvom i javnim sektorom ne gleda se samo kao na kvalitetan izvor vlastitih prihoda, ved se sudjelovanje u takvim projektima smatra nunom nadogradnjom u formiranju kompletnog nastavnika i znanstvenika svjesnog svog dijela odgovornosti za transfer znanja u praksu. Fakultetom se do nedavno upravljalo temeljem programa rada dekana koji je po svojoj prirodi uvijek bio vezan za izborno razdoblje. U posljednjoj godini nainjena je tranzicija u tom procesu i prelazi se na upravljanje koji vodi prema postizanju stratekih ciljeva definiranih u Stratekom planu razvoja Fakulteta. Ta promjena de omoguditi planiranje razvoja na due razdoblje i time planiranje i realizaciju kompleksnijih razvojnih projekata. Fakultet je u svojih etrdesetosam godina postojanja prerastao od vie ekonomske kole na kojoj su se izvodili jedan informatiki studijski program i vie studijskih programa u podruju ekonomije, do visokog uilita (fakulteta) koje u polju informacijskih znanosti ima studijske programe svih razina: struni studij (redovni i izvanredni), preddiplomski studij, diplomski studij, poslijediplomske specijalistike studije i doktorski studij te prua cjeloivotno obrazovanje. Svjesni svoje drutvene odgovornosti prema lokalnoj zajednici, posljednjih godina smo uveli i preddiplomski i diplomski studij iz poduzetnitva, u polju ekonomije. Ovakvi kompleksni projekti nose i svoje rizike. Osnovni nain na koji se osiguravamo od potencijalnih rizika koji proizlaze iz potrebe da se organiziraju i izvedu ti studijski programi je uspostava sustava upravljanja kvalitetom.