You are on page 1of 133

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Varadin, studeni 2010.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Izvjetaj Samoanaliza

Naziv vrednovanoga visokog uilita: FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE (nadalje u tekstu: Fakultet) Naziv sveuilita u ijem se sastavu nalazi vrednovano visoko uilite: SVEUILITE U ZAGREBU Godina osnutka Fakulteta: 1974. Adresa: Pavlinska 2, 42000 Varadin Telefon: 042 390 800 Fax: 042 213 413 Web-adresa: www.foi.hr E-mail: ured-dekana@foi.hr Zvanje, ime i prezime elnika visokog uilita: Prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, redoviti profesor

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Povjerenstvo za reakreditaciju Fakulteta organizacije i informatike

Na sjednici Fakultetskog vijeda odranoj 21. rujna 2010. slubeno je imenovano Povjerenstvo za reakreditaciju Fakulteta organizacije i informatike. Povjerenstvo ine: Prof. dr. sc. Tihomir Hunjak Prof. dr. sc. Blaenka Divjak Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja Prof. dr. sc. Dragutin Kermek Prof. dr. sc. Zdravko Krakar Prof. dr. sc. Neven Vrek Prof. dr. sc. eljko Hutinski Prof. dr. sc. eljko Dobrovid Prof. dr. sc. Alen Lovrenid Prof. dr. sc. Stjepan Dvorski Doc. dr. sc. Zlatko Erjavec Vesna imunid, prof. Tatjana Zrinski, dipl. iur. Katarina Paur - studentica

Zaduenja po cjelinama izvjetaja Samoanaliza Fakulteta organizacije i informatike: 1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete (prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, Tatjana Zrinski, dipl. iur.) 2. Studijski programi (prof. dr. sc. Dragutin Kermek) 3. Studenti (prof. dr. sc. Dragutin Kermek) 4. Nastavnici (prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, Tatjana Zrinski, dipl. iur.) 5. Znanstvena, umjetnika i struna djelatnost (prof. dr. sc. Blaenka Divjak) 6. Mobilnost i meunarodna suradnja (prof. dr. sc. Blaenka Divjak) 7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije (prof. dr. sc. Vjeran Strahonja) U prikupljanju podataka sudjelovali: Nataa Bari, Alenka iid, Mirjana usek-Slunjski, dipl. iur., Bernarda Kos, dipl. knji., dipl. inf, Emina Lajtman, dipl. oec., Izabela Oletid, dipl. pol., Biserka Sigurnjak Tehniki uredila i pripremila: Petra Peharda, mag. inf.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Sadraj

Predgovor .......................................................................................................................................................... 1 1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete ............................................................................. 2 1.1. Razvoj Fakulteta...................................................................................................................................... 2 1.2. Interna organizacijska struktura Fakulteta ............................................................................................. 2 1.2.1. Dijagram interne organizacijske strukture ...................................................................................... 2 1.2.2. Sastav i funkcija pojedinih elemenata strukture ............................................................................. 4 1.2.3. Ukljuenost studenata u elemente upravljake strukture .............................................................. 5 1.3. Struktura elnitva Fakulteta .................................................................................................................. 6 1.4. Temeljne vrijednosti i naini nadgledanja etinog ponaanja u aktivnostima Fakulteta vezanim uz istraivanja, nastavu i odnos prema studentima........................................................................................... 8 1.5. Vizija i misija Fakulteta te programi za njihovo ostvarenje .................................................................... 8 1.5.1. Vizija Fakulteta................................................................................................................................. 8 1.5.2. Misija Fakulteta ............................................................................................................................... 9 1.5.3 Politika zapoljavanja...................................................................................................................... 10 1.5.4. Mjere za upravljanje kadrovima .................................................................................................... 10 1.5.5. Briga o studentima ........................................................................................................................ 10 1.6. Strategija i postupci za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada ................................... 11 1.7. Glavni strateki ciljevi za tekude mandatno razdoblje ......................................................................... 11 1.7.1. Unapreenje sustava upravljanja kvalitetom................................................................................ 11 1.7.2. Poslovanje Fakulteta...................................................................................................................... 12 1.7.3. Prihodi od poslovanja .................................................................................................................... 12 1.7.4. Trokovi poslovanja ....................................................................................................................... 13 1.7.5. Prostor ........................................................................................................................................... 14 1.7.6. Oprema .......................................................................................................................................... 14 1.7.7. Mjere za poboljanje nastave ........................................................................................................ 15 1.7.8. Poslijediplomski studiji .................................................................................................................. 15 1.7.9. Cjeloivotno obrazovanje .............................................................................................................. 16 1.7.10. Studenti ....................................................................................................................................... 16 1.8. Potencijali ............................................................................................................................................. 17

Izvjetaj Samoanaliza 2010 1.8.1. Programski potencijali ................................................................................................................... 17 1.8.2. Kadrovski potencijali...................................................................................................................... 17 1.8.3. Materijalni potencijali Fakulteta ................................................................................................... 18 1.9. Tijela Fakulteta za osiguravanje kvalitete............................................................................................. 19 1.10. Usporedba Fakulteta s inozemnim visokim uilitima ....................................................................... 20 1.11. Sudjelovanje Fakulteta u donoenju odluka od javnog interesa ........................................................ 21 1.12. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 22 2. Studijski programi .................................................................................................................................... 26 2.1. Konfiguracija studijskih programa ........................................................................................................ 26 2.2. Podudarnost studijskih programa Fakulteta sa slinim studijskim programima na drugim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu ............................................................................................................ 28 2.3. Kriteriji za predlaganje upisnih kvota na studijske programe Fakulteta i njihova svrhovitost ............. 29 2.4. Prolaznost na prvoj godini preddiplomskog i strunog studija ............................................................ 30 2.5. Metodologija za odreivanje ishoda uenja u planiranju studijskih programa ................................... 30 2.6. Ciljevi pri odreivanju ishoda uenja ................................................................................................... 31 2.7. Usklaivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom koliine studentskog opteredenja ...... 31 2.8. Kompetencije strunjaka sa zavrenim Fakultetom i usporedba sa srodnim studijima na renomiranim inozemnim sveuilitima ............................................................................................................................. 31 2.9. Pradenje i unapreenje studijskih programa te njihovo prilagoavanje novim istraivanjima ........... 32 2.10. Opravdanost izvoenja strunog studija Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) na Fakultetu ...................................................................................................................................................... 32 2.11. Provjera redovitosti pohaanja nastave ............................................................................................ 32 2.12. Nastavne metode i provedba praktine i terenske nastave na Fakultetu.......................................... 33 2.13. Izvoenje dijelova nastave izvan Fakulteta ........................................................................................ 33 2.14. Dostupnost i kvaliteta web-sadraja studijskih programa ................................................................. 33 2.15. Programska koncepcija na Fakultetu.................................................................................................. 34 2.16. Programi cjeloivotnog obrazovanja na Fakultetu ............................................................................. 34 2.17. Sustav za priznavanje ved steenih kompetencija i sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija .................................................................................................................................................. 35 2.18. Formalni mehanizmi za odobrenje, provjere i pradenja programa .................................................... 35 2.19. Samoakreditacija studijskih programa ............................................................................................... 35 2.20. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 35 3. Studenti ....................................................................................................................................................... 53 3.1. Kvaliteta i struktura prijavljenih i upisanih studenata na studijske programe ..................................... 53 3.2. Prolaznost na studijskim programima .................................................................................................. 53

Izvjetaj Samoanaliza 2010 3.3. Informiranje bududih studenata o Fakultetu i studijskim programima ............................................... 54 3.4. Provjera ishoda uenja te osiguravanje nepristranosti i objektivnosti na ispitima .............................. 54 3.5. Miljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika ..................................................................... 54 3.6. Smjetaj i prehrana studenata Fakulteta te izvannastavne aktivnosti ................................................. 55 3.7. Uvedene mjere za motivaciju studenata .............................................................................................. 55 3.8. Oblici podrke studentima.................................................................................................................... 56 3.9. Propisi o zatiti studentskih prava ........................................................................................................ 56 3.10. Pradenje zavrenih studenata (alumni) .............................................................................................. 56 3.11. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja ................................................................... 56 4. Nastavnici ................................................................................................................................................ 61 4.1. Struktura nastavnika i suradnika .......................................................................................................... 61 4.2. Omjer nastavnik/student...................................................................................................................... 61 4.3. Opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika ............................................................ 62 4.4. Formalni postupci za pradenje vanjskog angamana nastavnika ......................................................... 62 4.5. Studentske grupe za predavanja, seminare, vjebe i druge oblike nastave......................................... 62 4.6. Procjena kompetentnosti nastavnika i vanjskih suradnika .................................................................. 63 4.7. Oblici strune podrke nastavnicima i vanjskim suradnicima u podruju osposobljavanja i usavravanja nastavnikih kompetencija .................................................................................................... 63 4.8. Uvedene mjere u svrhu motiviranja nastavnika ................................................................................... 63 4.9. Nastavni materijali................................................................................................................................ 64 4.10. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 65 5. Znanstvena, umjetnika i struna djelatnost........................................................................................... 78 5.1. Strategija znanstvenog rada i planiranja i podrke istraivaima na Fakultetu ................................... 78 5.2. Znanstveni asopisi u kojima objavljuju nastavnici Fakulteta (izbor)................................................... 79 5.3. Citiranost radova nastavnika FOI-a u svjetskim bazama podataka ...................................................... 80 5.4. Kriteriji znanstvene produktivnosti za mentorstvo doktorskih disertacija i njihova usporedba s kriterijima na srodnim visokim uilitima.................................................................................................... 81 5.5. Briga o mladim istraivaima ................................................................................................................ 81 5.6. Znanstveni radovi proizali iz meunarodne suradnje nastavnika i suradnika .................................... 82 5.7. Miljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija ................................................ 82 5.8. Sadraj i karakter znanstvenih istraivakih projekata Fakulteta......................................................... 83 5.9. Sadraj i karakter strunih projekata Fakulteta.................................................................................... 83 5.10. Utjecaj rezultata strunih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domade privrede, uslunog sektora i dravne uprave .......................................................................................................................................... 84 5.11. Politika pradenja opsega i kvalitete znanstvenog rada na Fakultetu ................................................. 87

Izvjetaj Samoanaliza 2010 5.12. Briga o etici u istraivanju ................................................................................................................... 87 5.13. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................... 88 6. Mobilnost i meunarodna suradnja ........................................................................................................ 97 6.1. Unutarnja mobilnost studenata ........................................................................................................... 97 6.2. Ciljevi meunarodne suradnje Fakulteta ............................................................................................. 97 6.3. Ukljuenost Fakulteta u meunarodna udruenja srodnih institucija ................................................. 98 6.4. Ukljuenost Fakulteta u Program za cjeloivotno uenje EU ............................................................... 99 6.5. Primjena meunarodnog iskustva nastavnika i suradnika steenog duljim boravcima na inozemnim sveuilitima i institutima ............................................................................................................................ 99 6.6. Suradnja u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim uilitima iz inozemstva ................... 100 6.7. Izvoenje kolegija na stranom jeziku ................................................................................................. 100 6.8. Meunarodna suradnja studenata..................................................................................................... 100 6.9. Mogudnost studijskog boravka studenata u inozemstvu i oblici institucijske potpore...................... 101 6.10. Boravak stranih studenata na Fakultetu .......................................................................................... 102 7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije ............................................................................ 104 7.1. Analiza broja osoblja prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru, opremi i financijama Fakulteta .................................................................................................................. 104 7.2. Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga strunog usavravanja......... 106 7.3. Stanje i zadovoljstvo postojedim prostorom predavaonica i laboratorija/praktikuma za nastavu .... 106 7.4. Stanje i funkcionalnost raunalne opreme Fakulteta koritene u nastavi ......................................... 107 7.5. Interna politika nabave i naina upotrebe raunalne opreme ........................................................... 107 7.6. Nastavniki kabineti, njihova brojnost i funkcionalnost ..................................................................... 107 7.7. Veliina i opremljenost prostora namijenjena znanstveno-istraivakom radu ................................ 107 7.8. Knjinini prostor Fakulteta ................................................................................................................ 108 7.9. Informatizacija knjinice Fakulteta .................................................................................................... 109 7.10. Omjer proraunskih i trinih prihoda Fakulteta, stupanj autonomnosti i fleksibilnosti u financijskom poslovanju ................................................................................................................................................. 109 7.11. Struktura izvora trinih prihoda Fakulteta ...................................................................................... 110 7.12. Struktura troenja trinih prihoda Fakulteta .................................................................................. 110 7.13. Prioritet Fakulteta u sluaju povedanoga proraunskog financiranja .............................................. 110 7.14. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja .................................................................. 114 7. Zakljuak .................................................................................................................................................... 126

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Predgovor

Izvjetaj Samoanaliza Fakulteta organizacije i informatike nainjeno je slijedom Plana reakreditacije visokih uilita u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2010./2011., usvojenog na 5. sjednici Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, odranoj 26. svibnja 2010. godine. Predstavnici Fakulteta sudjelovali su u radu pripremne radionice za izradu samoanalize odrane 30. lipnja 2010. i rad na pripremi podataka za izradu ovog dokumenta poeo je neposredno nakon toga. Tim za izradu Samoanalize formiran je poetkom srpnja, a Povjerenstvo za reakreditaciju Fakulteta organizacije i informatike slubeno je imenovano na sjednici Fakultetskog vijeda odranoj 21. rujna 2010. Misija FOI-a ima tri komponente koje se odnose na znanstvena istraivanja, nastavu i transfer znanja. Najvii prioritet daje se kvaliteti u nastavi i to kroz sve kljune procese koji utjeu na tu kvalitetu; pripremu nastavnih planova i programa, izvoenje nastave i izvoenje ispita. U upravljanju kvalitetom ovih procesa koriste se svi raspoloivi resursi i postojeda dobra praksa, te vlastito novo znanje stvoreno kroz rad na odgovarajudim projektima. Razvijena je Strategija FOI-a i Strategija e-uenja, opisi poslovnih procesa i pripadni standardi i uvedeni su specifini oblici komuniciranja sa studentima s ciljem pravovremenog uoavanja i korigiranja loe prakse. Uoena je potreba podizanja produktivnosti i kvalitete znanstvenih istraivanja te se takoer permanentno provode mjere u tom smislu koje daju vidljive rezultate. Fakultet ima izrazito nepovoljnu poziciju u proraunu Sveuilita, naslijeenu iz vremena kada se proraun planirao u nadlenom Ministarstvu. Posljedica sporosti u mijenjanju relativnih odnosa u sveuilinom proraunu je potreba da se vodi posebna briga o stjecanju vlastitih prihoda. Bududi da se posljednjih godina na razini cijelog sustava ne uspijeva pronadi supstitucija za dio trokova studiranja koje su do nedavno snosili studenti, Fakultet je treba posvetiti vedu panju razvojnim i gospodarskim projektima. Sve ove aktivnosti odvijaju se u uvjetima koje karakterizira manjak resursa svih oblika; od ljudskih i tehnikih do prostornih. Prepoznajudi svoju vanost za lokalnu zajednicu i eledi zadrati prepoznatljivost na dravnoj i regionalnoj razini, ovaj dokument smo izradili s ciljem da se ta neusklaenost resursa i intenziteta svih aktivnosti prepozna kao situacija koju treba rijeiti osiguravanjem dodatnih resursa Fakultetu, a ne kao razlog za redukciju dijela njegovih aktivnosti.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

1. Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete

1.1. Razvoj Fakulteta


Navedite kratak opis razvoja vaega visokog uilita i bitne dogaaje u posljednjih 10 godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu). Fakultet organizacije i informatike je osnovan 1974. godine prerastanjem Vie ekonomske kole u Varadinu (osnovane 1962. godine) u fakultet. Od 1975. godine Fakultet djeluje kao sastavnica Sveuilita u Zagrebu. U poetku su se uz informatiko usmjerenje upisivali i studiji ekonomskih usmjerenja. U razdoblju od 1989. do 2006. godine na Fakultetu su se izvodili samo studiji iz podruja informacijskih znanosti. Trenutno se na Fakultetu izvodi preddiplomski studij (dva usmjerenja) i diplomski studij (etiri usmjerenja) iz polja informacijskih znanosti. Godine 2006. u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu pokrenut je zajedniki trogodinji sveuilini preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva. Godine 2010. pokrenut je samostalan dvogodinji sveuilini diplomski studij Ekonomika poduzetnitva. Na Fakultetu se izvode i dva specijalistika poslijediplomska studija iz polja informacijskih znanosti i jedan iz polja ekonomije. Fakultet ima i svoj doktorski studij u polju informacijskih znanosti. Godine 2002. dobivena je dopusnica za izvoenje strunog studija Primjena informacijskih tehnologija u poslovanju, koji se najprije izvodio kao dvogodinji, a onda kao trogodinji studij. Ovaj studij za Fakultet i regiju ima veliki znaaj zbog svoje uloge u procesu cjeloivotnog uenja, a za Fakultet predstavlja i izvor dodatnih prihoda. Poetkom proteklog desetljeda na Fakultetu je bitno restrukturiran nastavni plan i program u okviru realizacije TEMPUS projekta Aspects of Organization and Information Systems: Curricula Development (voditeljica prof.dr.sc. Blaenka Divjak) i taj projekt je bio osnova za provedbu bolonjske reforme na Fakultetu. Problem prostora za rad i razvoj Fakulteta nikada nije sustavno rijeen. Fakultet od poetka djeluje u neadekvatnim prostorima u ije funkcionalno osposobljavanje neprekidno ulae vlastita sredstva pribavljena uglavnom iz kolarina koje pladaju studenti, ali i iz sredstava koje se preko projekta ostvare na tritu. U odnosu na visinu uloenih vlastitih sredstava, sredstva dobivena direktno od lokalne zajednice, nadlenog Ministarstva i iz prorauna Sveuilita su zanemariva. Fakultet djeluje na dvije lokacije: u zgradi biveg isusovakog samostana staroj nekoliko stotina godina ije mu se vlasnitvo osporava, te u zgradi bive muzike kole. Izvan Varadina Fakultet izvodi struni studij u iznajmljenim prostorima u Sisku, Zaboku i Krievcima. Od 2007. godine Fakultet je suvlasnik Tehnolokog parka Varadin koji djeluje u vlastitim prostorima (zgrada dodijeljena od Grada Varadina).

1.2. Interna organizacijska struktura Fakulteta


1.2.1. Dijagram interne organizacijske strukture Prikaite dijagram interne organizacijske strukture vaega visokog uilita (vijede, zavodi, katedre i ostalo). Upiite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. Interna organizacijska struktura Fakulteta prikazana je na slici 1.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Slika 1. Interna organizacijska struktura

Izvjetaj Samoanaliza 2010 1.2.2. Sastav i funkcija pojedinih elemenata strukture U dodatku dijagramu kratko opiite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Za izvoenje registrirane djelatnosti u Fakultetu se ustrojavaju etiri ustrojbene jedinice, i to: 1. Znanstveno-nastavna ustrojbena jedinica 2. Ustrojbena jedinica Knjinica 3. Ustrojbena jedinica za inovacije i cjeloivotno uenje 4. Ustrojbena jedinica Sluba zajednikih poslova Znanstveno-nastavna ustrojbena jedinica svoju djelatnost obavlja putem niih ustrojbenih jedinica, i to: 1. Katedre 1.1. Katedra za gospodarstvo 1.2. Katedra za organizaciju 1.3. Katedra za kvantitativne metode 1.4. Katedra za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti 1.5. Katedra za informatike tehnologije i raunarstvo 1.6. Katedra za razvoj informacijskih sustava 1.7. Katedra za strane jezike i opdeobrazovne discipline 2. Jedinica za tehniku pomod izvoenja nastave. 3. Jedinica za znanstvenoistraivaki rad. Katedra se osniva za srodne studijske discipline, a ine ju nastavnici i suradnici Fakulteta ukljueni u nastavni proces na tim disciplinama. Jedinica za tehniku pomod izvoenja nastave predstavlja ustrojbenu jedinicu koja djeluje u okviru znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice iji je osnovni zadatak osiguranje strojno-programske podrke nastavnicima, suradnicima i studentima Fakulteta u realizaciji nastavnog procesa te znanstvenoistraivakog rada. Jedinica za znanstvenoistraivaki rad predstavlja ustrojbenu jedinicu koja djeluje u okviru znanstvenonastavne ustrojbene jedinice iji je osnovni zadatak znanstvenoistraivaki rad, meunarodna suradnja te rad na projektima. Knjinica je posebna struna organizacijska jedinica u sastavu Fakulteta ija djelatnost obuhvada nabavu knjinine grae, strunu obradu, uvanje i zatitu knjinine grae, te provoenje mjere zatite knjinine grae koja je kulturno dobro, izradu knjininih zbirki, izradu biltena, kataloga, online kataloga, bibliografija, izvjetaja i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih online kataloga i baza podataka, omogudavanje pristupanosti knjinine grae i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima putem meuknjinine posudbe, meuknjinine razmjene, online kataloga, baza podataka, osiguravanje koritenja i posudbe knjinine grae, te protok informacija, poticanje i pomod korisnicima pri izboru i koritenju knjinine grae, informacijskih pomagala i izvora, voenje dokumentacije o grai i korisnicima, provoenje redovite revizije fonda knjinice i otpis knjinine grae, pruanje podrke nastavnicima kod kreiranja i odravanja svojih kolegija unutar Nastavnog plana i programa, obavljanje operativnih poslova vezanih uz asopis s meunarodnom recenzijom Journal of information and organizational sciences, kontinuirano ureivanje i odravanje Web stranica Knjinice, povezivanje informacijskog sustava Knjinice s vanjskim sustavima te ostale poslove definirane Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i ustroju radnih mjesta na Fakultetu.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Ustrojbena jedinica za inovacije i cjeloivotno uenje predstavlja ustrojbenu jedinicu u kojoj se obavljaju aktivnosti vezane za transfer znanja i metodologije o meunarodnim projektima korisnicima izvan Fakulteta, ali i podrka istraivaima i nastavnicima na Fakultetu pri prijavi i voenju meunarodnih projekata, poslovi vezani uz podrku odvijanju redovnih aktivnosti Fakulteta organizacije i informatike, poslovi vezani uz e-uenje, prijavu i provedbu projekata u podruju biometrije, privatnosti, sigurnosti te forenzike raunala, odravanje seminara, radionica i teajeva s ciljem upoznavanja potencijalnih polaznika s novim dostignudima iz biometrije, privatnosti i forenzike raunala, znanstveno istraivanje u podruju rada Centra i druge aktivnosti iz podruja rada Centara u sklopu Ustrojbene jedinice za inovacije i cjeloivotno uenje. Ustrojbena jedinica za inovacije i cjeloivotno uenje svoju djelatnost obavlja putem niih ustrojbenih jedinica, i to: 1. Centra za meunarodne projekte 2. Centra za razvoj programskih proizvoda 3. Centra za biometriju Sluba zajednikih poslova je ustrojbena jedinica Fakulteta u kojoj se obavljaju pravni, strunoadministrativni, financijsko-raunovodstveni te tehniki poslovi. Sluba zajednikih poslova obavlja poslove putem niih ustrojbenih jedinica odjela i odjeljaka, i to: 1. Odjela za studentske poslove - Referada za preddiplomski i diplomski studij - Referada za poslijediplomske studije 2. Odjela raunovodstva 3. Odjela za opde i tehnike poslove 4. Odjeljak zajednikih poslova FOI 2

1.2.3. Ukljuenost studenata u elemente upravljake strukture Navedite u kojim su elementima upravljake strukture ukljueni drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos. Studenti Fakulteta sudjeluju u radu Fakultetskog vijeda u koje je izabrano pet predstavnika i zamjenika predstavnika. Studenti ravnopravno sudjeluju s ostalim lanovima Fakultetskog vijeda u radu Fakultetskog vijeda, osim u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti, izbora predloenika u poasno zvanje professor emeritus i izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Kad se odluuje o pitanjima od posebnog interesa za studente studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Studenti takoer sudjeluju u radu Poslovodnog kolegija u irem sastavu kad se raspravlja o pitanjima od posebnog interesa za studente. Nadalje, studentski predstavnici sudjeluju u radu svih povjerenstava koje se u nekoj mjeri bave studentskim pitanjima (za reviziju plan i programa, za upravljanje kvalitetom, stegovno povjerenstvo, na nagrade i priznanja i sl.). Vanjski dionici nisu ukljueni u formalne upravljake strukture ali se putem razliitih neformalnih naina prikupljaju njihova miljenja, prijedlozi i stavovi o razvoju Fakulteta (okrugli stolovi, ankete, tematski sastanci, Alumni i sl.).

Izvjetaj Samoanaliza 2010

1.3. Struktura elnitva Fakulteta


Navedite strukturu elnitva vaega visokog uilita (dekan, prodekani, proelnik odjela i ostali) i kratko opiite njihovu ulogu i nain izbora. Sukladno Statutu Fakulteta organizacije i informatike Tijela Fakulteta jesu dekan, Fakultetsko vijede, Poslovodni kolegij te druga tijela utvrena Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i ustroju radnih mjesta. Dekan je elnik ustanove ija nadlenost je propisana lankom 36. Statuta Fakulteta organizacije i informatike: Dekan upravlja Fakultetom, predstavlja i zastupa Fakultet, njegov je elnik i voditelj. Znak dekanske asti je dekanski lanac. Dekan predsjedava Fakultetskim vijedem. Dekan Fakulteta ima sva ovlatenja u pravnom prometu u okviru djelatnosti Fakulteta upisane u sudski registar. Dekan ima pravo donositi poslovne odluke u ime i za raun Fakulteta u vrijednosti do 1,000.000,00 kuna. Za pravne radnje u vrijednosti do 3,000.000,00 kuna dekanu je potrebna suglasnost Fakultetskog vijeda, odnosno Senata za vrijednosti iznad tog iznosa. Dekan, uz poslove u gore navedenim stavcima obavlja i sljedede poslove: 1. organizira i vodi rad i poslovanje Fakulteta; 2. predstavlja i zastupa Fakultet, predsjedava Fakultetskim vijedem, te predlae dnevni red sjednica Fakultetskog vijeda, 3. po poloaju je lan odgovarajudeg vijeda podruja, 4. predlae Fakultetskom vijedu mjere za unapreenje rada Fakulteta, 5. daje pismenu punomod drugoj osobi za zastupanje Fakulteta u pravnom prometu, 6. odreuje osobe ovlatene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije, 7. donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeda, uz suglasnost Senata Sveuilita, 8. donosi opde akte Fakulteta u skladu sa Zakonom, Statutom Sveuilita i ovim Statutom, 9. provodi odluke tijela Sveuilita te Fakultetskog vijeda, 10. odluuje o investicijskom odravanju, 11. sklapa ugovore o radu, 12. predlae Fakultetskom vijedu izbor prodekana, 13. odobrava privremeno i povremeno zapoljavanje, 14. osniva povjerenstva za izvrenje odreenih radnih zadataka, a ije osnivanje nije u nadlenosti Fakultetskog vijeda, 15. donosi drugostupanjska rjeenja u upravnim predmetima, 16. pokrede i provodi stegovni postupak za zaposlenike Fakulteta, 17. obavlja i druge poslove utvrene Zakonom, Statutom Sveuilita i ovim Statutom. Za dekana moe biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovnog ili izvanrednog profesora. Dekana bira Fakultetsko vijede na vrijeme od dvije godine te se mandat dekana moe ponoviti jednom uzastopno. Predloenici za dekana dostavljaju struni ivotopis i vlastiti program rada za svoj dekanski mandat Fakultetskom vijedu, rektoru i Senatu Sveuilita. Predloenici program rada usmeno izlau pred Fakultetskim vijedem. Prijedlozi koji dobiju suglasnost Fakultetskog vijeda upuduju se Senatu, koji mora, na prijedlog rektora, u roku od mjesec dana odluiti o davanju suglasnosti na uredno podnesen zahtjev. Izbor dekana potvruje Senat Sveuilita uz pribavljeno miljenje rektora Sveuilita u roku od 30 dana. Ako Senat Sveuilita u roku od dva mjeseca od uredno podnesena zahtjeva ne uskrati suglasnost, smatra se da je dao suglasnost. Odluka Senata kojom se uskraduje suglasnost na izbor dekana mora biti obrazloena. Ako Senat Sveuilita ne potvrdi izbor dekana, postupak izbora se ponavlja.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Postupak izbora dekana detaljno je propisan lancima 43.-49. Statuta Fakulteta organizacije i informatike. Dekanu u radu pomau prodekani i tajnik. Fakultet ima tri prodekana, i to: prodekana za nastavu i upravljanje kvalitetom, prodekana za znanstvenoistraivaki rad te prodekana za financijsko-materijalno poslovanje. Prodekani zamjenjuju dekana u njegovoj odsutnosti i rade po njegovim uputama. Prodekane Fakulteta bira, iz reda nastavnika Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili viem, Fakultetsko vijede na prijedlog dekana Fakulteta na rok od dvije godine, a istekom tog roka iste osobe mogu biti ponovno izabrane na tu dunost. Prodekan za nastavu objedinjava poslove vezane za realizaciju i unapreenje programa obrazovne djelatnosti u preddiplomskim i diplomskim programima i programima permanentnog obrazovanja, poslove vezane za struna usavravanja, izdavaku djelatnost i meunarodnu suradnju na podruju obrazovne djelatnosti iz svoga djelokruga rada. Prodekan za nastavu kontaktira s polaznicima, organizacijama i institucijama izvan Fakulteta u svezi s pitanjima obrazovne djelatnosti preddiplomskog i diplomskog studija, upravljanja kvalitetom i permanentnog obrazovanja te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom dekana ili Fakultetskog vijeda. Za svoj rad odgovoran je dekanu Fakulteta i Fakultetskom vijedu. Prodekan za znanstvenoistraivaki rad objedinjava poslove vezane za utvrivanje i realizaciju programa znanstvenoistraivake djelatnosti Fakulteta, meunarodne suradnje, programe poslijediplomskih obrazovanja i postupke oko stjecanja doktorata, plasmane usluga Fakulteta iz podruja znanstvenoistraivake djelatnosti, poduzima potrebne mjere za realizaciju ugovorom preuzetih obveza i vodi kontrolu utroka sredstava po pojedinoj aktivnosti iz svog djelokruga rada, koordinira poslove u svezi sa znanstvenim osposobljavanjem i strunim usavravanjem, te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom dekana ili Fakultetskog vijeda. Prodekan za financijsko materijalno poslovanje objedinjuje poslove oko kreiranja poslovne i razvojne politike, prorauna Fakulteta, financijskog plana, odnosno godinjeg provedbenog plana i programa Fakulteta te poduzima sve potrebne mjere za pripremu ovih dokumenata kao i mjere potrebne za realizaciju istog te osiguranje izvora financiranja, poduzima potrebne mjere za koordiniranje funkcioniranja pojedinih organizacijskih jedinica iz aspekta svog djelokruga rada. Prodekan za financije sudjeluje u radu organa koji rjeavaju pitanja iz djelokruga njegova rada te obavlja i druge poslove u skladu s odlukom dekana ili Fakultetskog vijeda. Prodekani su za svoj rad odgovorni dekanu Fakulteta i Fakultetskom vijedu. Tajnik Fakulteta je zaposlenik s posebnim pravima, ovlatenjima i odgovornostima koji ustrojava i koordinira rad Slube zajednikih poslova Fakulteta, donosi prvostupanjska rjeenja u upravnim predmetima, te obavlja i druge poslove utvrene aktima Fakulteta i po nalogu dekana Fakulteta. Tajnik je za svoj rad odgovoran dekanu Fakulteta. Njegova prava i obveze te uvjeti koje mora ispunjavati utvruju se Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i ustroju radnih mjesta na Fakultetu. Tajnika Fakulteta imenuje dekan Fakulteta temeljem javnog natjeaja na vrijeme od etiri godine. Poslovodni kolegij je povjerenstvo dekana za koordiniranje poslovodnih aktivnosti na Fakultetu, pripremanje materijala za donoenje odluka i dr. Poslovodni kolegij u uem sastavu (Uprava) sainjavaju: dekan, prodekani i tajnik Fakulteta. Poslovodni kolegij u irem sastavu sainjavaju: proelnici katedri, voditelji slubi, voditelji poslijediplomskog studija, studenti kada se raspravlja o pitanjima od posebnog interesa za studente. U radu Poslovodnoga kolegija, po potrebi, sudjeluju i drugi zaposlenici Fakulteta.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Proelnici katedri rukovode radom katedri. Proelnika katedre bira Fakultetsko vijede na prijedlog katedre.

1.4. Temeljne vrijednosti i naini nadgledanja etinog ponaanja u aktivnostima Fakulteta vezanim uz istraivanja, nastavu i odnos prema studentima
Navedite temeljne vrijednosti i naine nadgledanja etinog ponaanja u vaim aktivnostima vezanim uz istraivanja, nastavu i odnos prema studentima. Fakultet se u svom radu pridrava moralnih naela i naela profesionalne etike kojima se u svom profesionalnom i javnom djelovanju trebaju ravnati nastavnici, znanstvenici i drugi zaposlenici Fakulteta, a koja su definirana i Etikim kodeksom Sveuilita u Zagrebu. Naela Etikog kodeksa primjenjuju se na odgovarajudi nain i na studente te druge osobe koje nisu zaposlenici Fakulteta, ali sudjeluju u radu i djelovanju Fakulteta, ako i ukoliko se ponaanje i djelovanje tih osoba moe povezati izravno s Fakultetom. Fakultet se brine za ostvarenje i unapreenje etikih standarda i provedbu Etikog kodeksa. Na Fakultetu je imenovano Etiko povjerenstvo koje donosi miljenje o naelnim pitanjima kao i usklaenosti ponaanja u konkretnim sluajevima s naelima i odredbama Etikog kodeksa.

1.5. Vizija i misija Fakulteta te programi za njihovo ostvarenje


Opiite ukratko misiju i viziju u skladu sa strategijom vaega visokog uilita i ocijenite njezino ostvarenje kroz programe koje izvodi vae visoko uilite (odnosi se na studijske programe, politiku zapoljavanja, meunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, umjetniku djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slino). 1.5.1. Vizija Fakulteta Fakultet organizacije i informatike je nacionalni fakultet za izvrsnost u obrazovanju, znanstvenoistraivakom radu i transferu znanja u primjenu u podruju organizacije, informatike te komplementarnim podrujima. Ograniavanje vizije Fakulteta na razinu njegove nacionalne prepoznatljivosti nije odraz neambicioznosti Uprave, nego je prvenstveno rezultat realne procjene resursa s kojima institucija raspolae u ovom trenutku, materijalne potpore koju dobiva za svoje djelovanje i realnosti tenje da se u razdoblju relevantnom za oblikovanje vizije postigne meunarodno prepoznatljiva kvalitetna institucija. Naa je procjena, da u uvjetima u kojima se hrvatska sveuilita ne prepoznaju na relevantnim svjetskim i europskim rang listama, u uvjetima u kojima se tek oblikuje sustav za upravljanje kvalitetom visokog obrazovanja na nacionalnoj razini i s evidentnim zaostajanjem s ulaganjima u sustav znanosti i visokog obrazovanja, nije realno postavljati viziju koja bi za svoje postizanje zahtijevala neprovedivu strategiju. Kvaliteta nastave i znanstvenog rada na Fakultetu osigurava vodedu ulogu na Sveuilitu u odnosu na institucije koje izvode srodne studije. Dokaz da Fakultet ima vodedu ulogu na nacionalnoj razini je struktura studentske populacije, nagrade i priznanja u podruju kvalitete nastave i e-uenja i posebno struktura polaznika doktorskog studija. Sve brojniji razvojni projekti s tvrtkama iz razliitih djelatnosti svjedoe o trendu sukladnom dijelu vizije koji se odnosi na transfer znanja. Potrebno je naglasiti da su Uprava Fakulteta i Fakultetsko vijede svjesni potrebe da se djeluje s ciljem postizanja meunarodne prepoznatljivosti. S tim ciljem potie se meunarodna suradnja (Fakultet je bio dobitnik Sveuiline nagrade za meunarodnu suradnju), razvijen je sustav davanja poticaja za prijavljivanje meunarodnih projekata, nagrauje se objavljivanje najkvalitetnijih znanstvenih radova, odrava se meunarodna znanstvena konferencija, financira se izdavanje vlastitog znanstvenog asopisa koji se od ove godine referencira u najvanijim znanstvenim bazama podataka, sklapaju se sporazumi o suradnji s amerikim i europskim sveuilitima (fakultetima) i temeljem tih sporazuma alju se studenti u

Izvjetaj Samoanaliza 2010 razmjenu. Nagrauju se uspjesi studenata na meunarodnim i svjetskim natjecanjima u znanju i primjenama znanja, mladi znanstvenici se alju na usavravanje na strana sveuilita,a u kriterije za napredovanje uvedena je obaveza stjecanja meunarodnog iskustva.

1.5.2. Misija Fakulteta Misija Fakulteta je: provoenje znanstvenih istraivanja u informacijsko-komunikacijskoj znanosti, ali i u drugim znanostima u kojima istrauju znanstvenici Fakulteta, a koja se provode u okviru meunarodnih i domadih znanstvenih i razvojnih projekata i rezultiraju primjenom u nastavnom procesu i transferom znanja u praksu, provoenje prepoznatljivih i akreditiranih studija informatike, organizacije i ekonomije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini te za potrebe cjeloivotnog obrazovanja, poticanje, organiziranje i izvoenje primijenjenih projekata te prijenos poznatih i novostvorenih znanja prema gospodarstvu, javnim slubama i drutvu u cjelini. Misija Fakulteta ima tri djela. Razina izvrenja istraivakog dijela misije moe se procijeniti iz popisa projekata u kojima sudjeluju zaposlenici Fakulteta i radova koje oni objavljuju. Temeljem analiza provedenih na razini Sveuilita i slijedom toga na katedrama i Fakultetskom vijedu, Uprava procjenjuje da se ovaj dio misije izvrava manje uspjeno u odnosu na preostale njezine dijelove. Ipak, razina kvalitete znanstvenog rada na Fakultetu zadovoljila je kriterije za dobivanje dopusnice za izvoenje samostalnog doktorskog studija. Iz detaljnog prikaza radova i njihove kategorizacije moe se takoer zakljuiti da je teite znanstvenog rada sukladno stratekim prioritetima Fakulteta u polju informacijskih znanosti, te da se meunarodna suradnja takoer preteito odvija u okviru projekata i aktivnosti koji spadaju u ovo znanstveno polje. Bitan vid meunarodne suradnje, razmjena studenata, takoer se odvija u tom okviru. Glavni uzrok relativno slabije znanstvene produktivnosti u odnosu na ostale sastavnice Sveuilita koje pripadaju istom, drutveno-humanistikom podruju, je puna opteredenost nastavnika nastavnim obavezama to je posljedica svjesnog opredjeljenja Fakulteta za iskoritenje kljune konkurentske prednosti u stjecanju nunih dodatnih prihoda, ali i postojedi uvjeti izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Kvalitetni nastavni programi, razvijeni kroz provjereni proces temeljen na identifikaciji ishoda uenja nunih za postizanje eljenih kompetencija studenata, uz dobro organiziranu i kvalitetno izvoenu nastavu, temelj su za uspjeno izvrenje drugog, u ovom trenutku najvanijeg dijela misije Fakulteta. Sukladno prioritetima i interesu ire zajednice i lokalne sredine, prepoznatljivim u modelima financiranja i strategiji razvoja sustava visokog obrazovanja, u uvjetima karakteriziranima prvenstveno ogranienim ljudskim i materijalnim resursima, ovom dijelu misije dan je najvii prioritet. iroka ponuda studijskih programa Fakulteta: strunog studija, preddiplomskih studija u dva znanstvena podruja, diplomskih studija, specijalistikih poslijediplomskih studija i doktorskog studija, predstavlja i osiguranje od rizika prevelike izloenosti konkurenciji zbog trenda otvaranja brojnih studija svih razina i razliitih oblika cjeloivotnog obrazovanja u podruju informacijsko komunikacijskih tehnologija. Takoer, napladivanje dijela trokova nastave koje podmiruju studenti, omogudava Fakultetu odravanje prostora i opreme na kvalitetnijoj razini nego bi to bilo mogude temeljem financiranja od strane Ministarstva i kroz proraun Sveuilita. Prepoznatljivost kvalitete nastave na Fakultetu dokazuje se redovitim nagradama koje se dobivaju na sveuilinoj razini za najbolje nastavne materijale za e-uenje, nagradama koje dobivaju nai studenti (Rektorove nagrada, Top stipendije, pobjeda na meunarodnim natjecanjima znanja i renomiranim svjetskim natjecanjima koja organiziraju najpoznatije IT tvrtke). Kompetencije nastavnika Fakulteta u podruju razvoja kvalitetnih nastavnih planova i programa dokazuju se projektima koje smo imali u tom podruju, doprinosom koji smo dali u razvijanju sveuiline strategije za e-uenje i injenicom da smo bili prva sastavnica Sveuilita koja je imala svoju strategiju za e-uenje.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Osim specijalistikih poslijediplomskih studija koji se mogu smatrati oblikom cjeloivotnog obrazovanja, Fakultet je prepoznat kao organizator kvalitetnih seminara za sudionike procesa javne nabave i radionica za upravljanje meunarodnim projektima. Tredi dio misije se takoer ispunjava. Iako je primaran motiv za poticanje, organiziranje i izvoenje primijenjenih projekata pribavljanje vlastitih prihoda, ove aktivnosti smatramo izuzetno vanim za formiranje kompletnog znanstvenika i nastavnika. U poticanju ovih aktivnosti Uprava polazi od pretpostavke da je transfer znanja u privatni i javni sektor bitna komponenta osobne misije svakog znanstvenika. Ovaj opdi stav posebno je vaan za podruje u kojem Fakultet djeluje. Reputacija Fakulteta izgraena je velikim dijelom na praktinom iskustvu njegovih nastavnika.

1.5.3 Politika zapoljavanja Osnovni nain kadrovske obnove je zapoljavanje znanstvenih novaka i njihovo kolovanje. Ti novaci su uglavnom diplomanti Fakulteta, ali ima i onih koji su diplomirali na FER-u, Ekonomskom fakultetu i PMFu Sveuilita u Zagrebu. Pri zapoljavanju se ne provodi nikakva diskriminacija meu kandidatima osim po uspjehu na studiju i ranijem iskustvu u znanstvenom i strunom radu. Problem s kojim se Uprava suoava je oteano dobivanje dozvola za zapoljavanje novaka. Za radna mjesta u strunim slubama natjeaj se raspisuje po odobravanju zapoljavanja ili odlukom Dekana ukoliko se radi o zapoljavanju na vlastita sredstva jer je radno mjesto od izuzetnog znaaja za Fakultet (tako su npr. popunjena dva radna mjesta u Centru za meunarodne projekte i u Uredu za meunarodnu suradnju). U posebnim sluajevima kada se pojavi kandidat s poeljnim znanstvenim kvalifikacijama, pokrede se inicijativa za dobivanje radnog mjesta. U posljednje vrijeme u dva su sluaja dobivena takva radna mjesta od Sveuilita, ali unato tome Ministarstvo nije pristalo financirati ta radna mjesta. Prilikom zapoljavanja vodi se rauna o tome da se zaposleniku osigura dovoljno nastave za ispunjenje norme. Svi mlai zaposlenici ukljuuju se u na vlastiti program pedagoko-psiholoke edukacije.

1.5.4. Mjere za upravljanje kadrovima U tekudem razdoblju primjenjuju se sljedede mjere za unapreenje kadrovske strukture na Fakultetu: briga o izuzetno nadarenim studentima i njihovo poticanje na bavljenje znanstvenim i strunim radom i javljanje na natjeaje za novaka, poticanje brih prijelaza suradnika u nastavnika zvanja, poticanje realizacije primarnih zadada mladih strunjaka (doktorat, znanstveni rad), osiguravanje mobilnosti unutar sastavnica Sveuilita i meunarodnog okruenja, nagraivanje uspjenosti, uklanjanje nesrazmjera izmeu broja nastavnika i studenata i usklaivanje strukture i brojnosti nenastavnog osoblja primjereno opsegu poslova i zadataka u svakom pojedinom segmentu djelatnosti Fakulteta.

1.5.5. Briga o studentima Briga o studentima je temeljna pretpostavka i polazite za bilo koju aktivnost Fakulteta. Brigu o studentima iskazujemo angamanom na rjeavanjima pitanja studentskog standarda u Varadinu i ugradnjom opcija za zatitu studenata i njihovih interesa u pravilnike kojima su regulirani procesi na Fakultetu. Posebna panja posveduje se studentima s posebnim potrebama. Studentska evaluacija kvalitete nastave koriste se kao vaan pokazatelj u procjeni kvalitete nastave i prepoznavanju potreba da se uklone nedostaci u njezinom izvoenju. U posljednje vrijeme radi se na razvoju razliitih oblika podrke studentima (student savjetnik, student pravobranitelj, studentsko savjetovalite, asistent u nastavi za studente za

Izvjetaj Samoanaliza 2010 invaliditetom i sl.) meutim daljnji razvoj je ogranien nedostatkom resursa ali pojedine usluge mogu se koristiti na razini Sveuilita. Pokazatelj uspjenosti ovakvog koncepta je sudjelovanje u meunarodnom multilateralnom FP7 projektu (budet od 4 mil. Eura) koji okuplja 16 institucija, Sveuilite u Liverpoolu je koordinator, a Fakultet pripada grupi od etiri sredinja partnera.

1.6. Strategija i postupci za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada


Priloite dokument o strategiji i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog, umjetnikog i nastavnog rada na vaem uilitu i ocijenite stupanj njegove provedbe te se oitujte o godinjem izvjetavanju. Pravilnikom o osiguravanju kvalitete ureen je cilj, svrha, podruja vrednovanja te ustroj i djelovanje sustava osiguravanja kvalitete na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) Sveuilita u Zagrebu, posebice, uloga Fakultetskog vijeda FOI-a u sustavu osiguravanja kvalitete, ustroj i djelovanje Povjerenstva za osiguravanje kvalitete FOI-a Sveuilita u Zagrebu, ustroj i djelovanje Ureda za osiguravanje kvalitete FOIa Sveuilita u Zagrebu, kao i podruja unutar kojih se provode mjere i aktivnosti osiguravanja kvalitete na FOI-u Sveuilita u Zagrebu. Pravilnik je dostupan na web stranicama Fakulteta na hrvatskom jeziku i u engleskom prijevodu. Podruja osiguravanja kvalitete na FOI-u jesu: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) Pravila i postupci razvoja i primjene sustava osiguravanja kvalitete FOI-a Odobrenje, nadzor i periodino vrednovanje studijskih programa koji se izvode na FOI-u Ocjenjivanje studenata Potpora studentima Nastavnici Znanstvena i struna djelatnost Mobilnost i meunarodna suradnja Resursi za obrazovnu, znanstveno-istraivaku i strunu djelatnost Svrsishodnost informacijskog sustava ustanove Javnost djelovanja

Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete uglavnom izvrava zadade propisane Pravilnikom. Meutim, nitko od lanova Povjerenstva se profesionalno (u smislu radnog mjesta) ne bavi poslovima osiguravanja kvalitete na FOI-u to znai da Ured za sada ne djeluje. Ukoliko se osiguraju potrebni ljudski resursi postupci osiguravanja kvalitete provodit de se sukladno Pravilniku i prihvadenim procedurama. U meuvremenu pradenje indikatora kvalitete obavljaju lanovi Povjerenstva i Uprave na nain koji im to dozvoljava ljudski i vremenski resursi.

1.7. Glavni strateki ciljevi za tekude mandatno razdoblje


Navedite i obrazloite ukratko glavne strateke ciljeve koje uprava visokog uilita nastoji ostvariti u svom mandatu te eventualne potekode na koje nailazi prilikom njihova ostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapoljavanja, meunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, umjetniku djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slino). 1.7.1. Unapreenje sustava upravljanja kvalitetom Sukladno statutima Sveuilita i Fakulteta, osnovni strateki dokument za tekude razdoblje je Program rada Dekana Fakulteta za razdoblje od 2009. do 2011. (u prilogu). Poetkom tekudeg mandata, Uprava je pokrenula interni projekt restrukturiranja procesa upravljanja Fakultetom s ciljem da se to

Izvjetaj Samoanaliza 2010 upravljanje temelji na oblikovanju vizije, misije i stratekom planu s odgovarajudim akcijskim planom. Strategija Fakulteta usvojena je na sjednici Fakultetskog vijeda u rujnu ove godine i nije bilo potrebno znaajnije revidirati strateke ciljeve iz Programa rada dekana Fakulteta. Jedan od glavnih stratekih ciljeva bio je uvoenje sustava upravljanja kvalitetom slijedom rezultata vanjske prosudbe sustava upravljanja kvalitetom kojoj smo bili podvrgnuti. Na temelju primjedbi i sugestija Povjerenstva za prosudbu nainjen je Program aktivnosti za uklanjanje nedostataka i unapreenje sustava upravljanja kvalitetom. Napisan je Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Fakultetu i usvojen na Fakultetskom vijedu.

1.7.2. Poslovanje Fakulteta Financijsko poslovanje Fakulteta organizacije i informatike temelji se na potivanju financijskih propisa koji vrijede za javne ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a dodatno je odreeno Pravilnikom o osnovama financiranja Sveuilita u Zagrebu. Ukupno poslovanje usmjereno je stvaranju uvjeta za dugorono izvrenje obrazovnih i znanstvenih zadada Fakulteta te na osiguravanje materijalnih i drugih prava zaposlenika, iznad razine predviene kolektivnim ugovorom. Strateki cilj je povedanje prihoda Fakulteta i promjena relativnih odnosa izvora vlastitih prihoda u strukture prihoda. Mjere kojima de se to postidi prilagoene su izvorima prihoda.

1.7.3. Prihodi od poslovanja Prihodi iz prorauna Sveuilita i MZO Prihodi iz prorauna Sveuilita i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta u 2008. godini inili su oko 46% ukupnog prihoda Fakulteta, u 2007. godini oko 54% ukupnog prihoda, a u 2006. godini oko 60% ukupnog prihoda. Za oekivanje bolje pozicije u proraunu Sveuilita Uprava FOI ima dobre argumente, bududi po gotovo svim pokazateljima Fakultet spada u sastavnice Sveuilita u Zagrebu koje su najskromnije financirane iz prorauna Sveuilita, a u nekim elementima i zapostavljene. Kako bi se ovo stanje promijenilo, nastavit de se traiti da se na Sveuilitu uspostave potrebni standardi i normativi te da se kao temelj za raspodjelu uzimaju stvarni trokovi koje imaju sastavnice, uz ujednaavanje uvjeta u kojima one djeluju. Naalost, trendovi u financiranju sustava znanosti i visokog obrazovanja i nepostojanje strategije Sveuilita umanjuju izglede da se ovaj cilj ostvari. Vlastiti prihodi od nastavne djelatnosti U sljededem mandatnom razdoblju ne oekuje se porast iznosa kolarina niti porast broja studenata koji bi trebali snositi dio trokova svog obrazovanja. Povedanjem kvalitete studija i zahtjeva prema studentima, to prije svega zahtijeva stalnu prisutnost studenta i kontinuirano pradenje rezultata, bitno su smanjene mogudnosti izvanrednog studiranja. Broj izvanrednih studenata kontinuirano pada. S druge strane, valja odgovoriti na zahtjeve migranata iz drugih struka i institucija za nastavkom obrazovanja na Fakultetu organizacije i informatike. Ovim zahtjevima, kao i zahtjevima studenata koji su u radnom odnosu, moe se odgovoriti daljnjim razvojem i sustavnom primjenom e-uenja. Tijekom tekudeg mandatnog razdoblja poticat de se razvoj specijalistikih studija. S obzirom na ograniene ljudske resurse, znaajnije povedanje prihoda u segmentu nastavne djelatnosti mogude je ako se iskoriste tehnoloke mogudnosti (e-uenje, TCR). Nuno je formirati posebne studijske grupe za studiranje na daljinu. Projekt strunog studija PITUP (Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) je koristan za Fakultet i treba ga i dalje razvijati. Na Fakultetu postoji kritina jezgra kadrova potrebnih za rad na tom strunom studiju, s tim da je potrebno ukljuiti vie vanjskih suradnika zbog opteredenosti nastavnika. Takoer je potrebno voditi rauna o prepoznatljivosti razlike u odnosu na sveuiline preddiplomske studije

Izvjetaj Samoanaliza 2010 i mogudim unapreenjima tog studija prvenstveno intenzivnijom implementacijom razliitih oblika euenja. Prihodi od projekata za gospodarstvo i javnu upravu Uzimajudi u obzir pozitivna, a esto i pionirska iskustva Fakulteta (na Fakultetu je postojao Centar za informatiku kao outsourcing organizacija i poduzetniki inkubator, zatim izrada projekata za znaajne tvrtke), nuno je pojaati prisustvo na tritu i povedati prihode od strunih projekata za potrebe gospodarstva i javne uprave. S obzirom na otvorenost hrvatskog trita, napori Fakulteta moraju biti usmjereni na projekte koji po svojoj prirodi omogudavaju najvedu dodanu vrijednost. Ovdje se prije svega misli na projekte gdje su nuna specifina ekspertna znanja, te na projekte koji nisu usko vezani uz neku odreenu tehnologiju. Veliki problem s ostvarivanjem ovog cilja je praksa javne nabave u Hrvatskoj jer se veliki projekti dravnih ministarstava jo uvijek dodjeljuju direktnom pogodbom, a ne putem transparentnih javnih natjeaja. Prihodi od europskih projekata Nain i uvjeti financiranja znanstvenih projekata od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta sigurno de se mijenjati s ciljem da de se znanstvenoistraivake institucije usmjeravati prema europskim fondovima i projektima. Taj pritisak nede biti samo administrativne prirode, ved de biti vedim dijelom posljedica vrste projekata kakvi de se financirati. Na temelju iskustava zemalja koje su imale sline uvjete za razvoj, oekujemo daleko vedi broj kolaborativnih projekata s tvrtkama iz poslovnog sektora koji de se u cijelosti ili djelomino financirati iz EU fondova. Povoljna okolnost je to je Fakultet razmjerno rano uao u ovakve projekte te to su steena dragocjena iskustva u prijavljivanju i voenju takvih projekata i stvorena kadrovska baza za operativno pradenje tih procesa u okviru Centra za meunarodne projekte i Ureda za meunarodnu suradnju. Bududi procjenjujemo da se iz ulaganja napora u pisanje prijava za europske projekte moe oekivati najbri i najvedi povrat, ovu aktivnost treba podupirati i osposobljavanjem specijaliziranih kadrova i ulaganjem vlastitih sredstava. Aktivnosti u tom smjeru se kontinuirano odvijaju.

1.7.4. Trokovi poslovanja Na poetku tekudeg mandata Uprava je procijenila da je realno oekivati porast trokova poslovanja, s obzirom na apsolutno povedanje poslovnih aktivnosti (vie kolegija, vie studijskih programa, vie zaposlenika, manje grupe itd.), ali i s obzirom na relativni porast trokova poslovanja (porast plada, povedanje cijene energije, povedani trokovi kolovanja i usavravanja, poboljanje uvjeta rada itd.). Smanjenje trokova poslovanja jedan je od stratekih ciljeva Uprave. Prepoznate su sljedede glavne mjere za postizanje tog cilja: Vrednovanje i normiranje to vedeg broja nastavnih i drugih aktivnosti koje obavljaju zaposlenici FOI-a, to ini temelj za obraun plade Uvoenje sustava stimulativnog nagraivanja za sve poslove koji se obavljaju na FOI-u, a posebno one koji ostvaruju dobit (dugorono i kratkorono) Iskoritenje ukupnog fonda radnog vremena zaposlenika u okviru 40-satnog radnog tjedna, to se odnosi na nastavno i nenastavno osoblje Racionalizacija nastavnih planova i programa, s ciljem smanjivanja broja predmeta, samim tim smanjivanja opteredenja studenata i nastavnog opteredenja nastavnika, te s ciljem uklanjanja redundantnih predmeta, sadraja i aktivnosti Strogo financijsko pradenje po projektima i mjestima troka, s ciljem da se smanji prelijevanje i neracionalno troenje sredstava, a omogudi stimulativno nagraivanje. U ovom dijelu poslovanja objektivan problem je to to u ovom trenutku na razini Ministarstva znanosti,

Izvjetaj Samoanaliza 2010 obrazovanja i porta i Sveuilita ne postoje jasni kriteriji niti provedbeni akti za lump sum financiranje fakulteta niti mogudnost da se nove obaveze ugrade u strukturu obaveza nastavnika slijedom kojih primaju plade iz prorauna.

1.7.5. Prostor Najvanija imovina Fakulteta je zgrada u Pavlinskoj 2 u Varadinu. Sukladno strategijskom cilju Sveuilita u Zagrebu da do kraja desetljeda svi studenti trebaju imati priblino jednake uvjete rada i studiranja te da se nastava ne izvodi u iznajmljenim i neprimjerenim prostorima, dekanu i upravi Fakulteta prioritet treba biti iznalaenje mogudnosti izgradnje nove zgrade Fakulteta na ved dobivenom prostoru od Grada Varadin. Projektiranje prve faze, to ukljuuje urbanistiko rjeavanje cijelog prostora od 60.000 m2 te izradu idejnog projekta prvog objekta od oko 14.000 m2 bruto povrine, planirano je do kraja 2009. godine, u okviru kapitalnih investicija Sveuilita. Tijekom 2010. godine planirana je izrada cjelovite projektne dokumentacije za prvi objekt i okoli te izvoenje pripremnih radova za izgradnju. Ovaj cilj nije ostvaren jer su kljuni procesi za njegovo postizanje izvan kontrole Uprave Fakulteta. Uprava procjenjuje da prioriteti u planu prostornog razvoja Sveuilita nisu dobro odreeni i nastavlja aktivnosti da se to ispravi.

1.7.6. Oprema U proteklom razdoblju opremljena je vedina prostora u kojima se izvodi nastava i znanstvenoistraivaki rad. Meutim, oprema koja se koristi na Fakultetu relativno brzo zastarijeva, a potrebno je i konstantno pratiti tehnoloke trendove u podruju rada nastavnika Fakulteta. Planirano je da se polovica potrebne opreme i sredstava osigura vlastitim projektnim i drugim komercijalnim aktivnostima, a da se polovica opreme osigura donacijama (MZO, industrijski partneri, akademske licence i sl.). Plan obnavljanja opreme realizira se uglavnom u dijelu koji se financira iz vlastitih sredstava. Dosadanja je praksa takva da je najvedi dio opreme kupljena vlastitim sredstvima (meunarodni i domadi razvojni i primijenjeni projekti, participacija kolarine). Potrebno je naglasiti da ne postoji IKT strategija Sveuilita niti posebna stavka u prorauna Sveuilita. Tablica 1.1. Oprema Laboratoriji, knjinica i zajednika infrastruktura (oprema za studente) Posluitelji Stolna raunala Prijenosna raunala Printeri Projektori 23 260 5 10 30 55 85 55 25 10 20

Nastavnici

Slube

Izvjetaj Samoanaliza 2010 1.7.7. Mjere za poboljanje nastave Posljednja revizija nastavnog plana i programa preddiplomskih studija Informacijskih i poslovnih sustava, prihvadena je na Fakultetskom vijedu u srpnju 2008. Godine, a nakon toga i na razini Sveuilita u Zagrebu. Bit te revizije bila je detaljnija razrada sadraja predavanja, seminara i laboratorijskih vjebi, definiranje ishoda uenja na razini pojedinog predmeta te integracija tih ishoda u ishode uenja studija. Na temelju iskustava u reviziji nastavnog plana i programa preddiplomskog studija pokrenut je postupak revizije nastavnog plana i programa diplomskog studija. Taj proces de biti dovren poetkom ljetnog semestra ove akademske godine. Proces unapreenja i racionalizacije nastave treba nastaviti sljededim aktivnostima: 1. Detaljnije razraditi ishode uenja svih predmeta preddiplomskog i diplomskog studija tako da se postojedi ishodi uenja (odnosno oni koji de se definirati na diplomskom studiju) spuste na razinu pojedine nastavne cjeline. 2. Osigurati vede ukljuivanje vanjskih suradnika u nastavu pojedinih predmeta kako bi se studentima predstavili problemi, projekti i rjeenja koja su sastavni dijelovi prakse informatike struke. 3. Rasteretiti asistente/nastavnike od velikog broja repetitivnih laboratorijskih vjebi opremanjem raunalnih laboratorija s vedim brojem raunala te dodatnim mjestima na kojima bi studenti mogli koristiti vlastito prijenosno raunalo. 4. Svi programski alati koji se koriste u nastavi trebaju biti licencirani odnosno besplatni tj. otvorenog programskog koda. 5. Nastaviti s pripremom nastavnih materijala za e-obrazovanje s ciljem da se s kvalitetnim nastavnim materijalima pokriju svi kolegiji preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija. Trenutno svi predmeti na FOI-u imaju neku od tri razine e-uenja. Na Rektoratu se treba izboriti za dodatna radna mjesta za zapoljavanje lanova (1-2) vlastitog tima za podrku e-obrazovanja. 6. Omoguditi svim nastavnicima podizanje razine kvalitete sadraja i naina izvoenja nastave ukoliko trebaju takvu pomod. 7. Omoguditi studentima upisivanje predmeta na drugim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu. Ujedno i stvoriti pretpostavke da studenti drugih sastavnica Sveuilita u Zagrebu mogu upisivati predmete na Fakultetu organizacije i informatike. 8. Pronadi novi model izvoenja nastave za izvanredne studente koji bi stimulirao upis vedeg broj studenata i njima pruio studiranje i pradenje nastavnog procesa u skladu s poslovnim obaveza. Pri tome treba uzeti u obzir odrivost takvog studija s obzirom na broj upisanih studenata i trokove izvoenja nastave. 9. Pripremiti vedi broj predmeta koji bi se izvodili na engleskom jeziku kako bi se omogudila dolazna studentska mobilnost putem Erasmusa i bilateralnih sporazuma. Dio ovih aktivnosti ugroen je zbog prijetnji izvan Fakulteta: (2) MZO znaajno kasni s pladanjem vanjske suradnje, (4) za softvere koji se koriste u nastavi ne pladaju se licence (protiv ovog rizika borimo se popularizacijom open-source alata) (5) unato nagradama za e-uenje nismo dobili radna mjesta ni dodatna sredstva za ustrojavanje tima za potporu e-obrazovanju (7) na razini Sveuilita sporo se uklanjaju prepreke.

1.7.8. Poslijediplomski studiji Poslijediplomski doktorski studij Strateki je interes Fakulteta da se razvija i odri Poslijediplomski doktorski studij iz informacijskih znanosti. Dosadanji interes studenata daje nam pravo za prosudbu da je studij dobro koncipiran, a povratne informacije s ocjenama kvalitete izvoenja nastave dobra su osnova za upravljanje kvalitetom ovog studija i njegov razvoj.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Mjere provedive u tekudem razdoblju za povedanje kvalitete tog studija su: 1. Polaznike tog studija treba intenzivnije ukljuivati u znanstvene projekte koji se odvijaju na Fakultetu. 2. Polaznike takoer treba ukljuivati u kolaborativne projekte koji de se pokretati u suradnji s privatnim tvrtkama, a u okviru kojih se pokae potreba za znanstvenim istraivanjima. 3. Angairanje vie kvalitetnih vanjskih znanstvenika koji bi sudjelovali u izvoenju kolegija i istraivanja, kako bi se povedao broj raspoloivih mentora. Poslijediplomski specijalistiki studiji Na Fakultetu postoje tri poslijediplomska specijalistika studija. Upis na te studije je uglavnom posljedica individualnih odluka i motivacija pojedinaca. Kvalitetan iskorak moe se nainiti tako da se organizirano upisuje vie kandidata iz iste tvrtke koji bi ujedno radili na projektima od interesa za tvrtku u suradnji s Fakultetom. U tekudoj akademskoj godini zbog malog interesa kandidata nastava de se izvoditi samo na jednom od njih. To se moe ocijeniti neuspjehom. Odravanje postojedih i pokretanje novih specijalistikih poslijediplomskih studija strateki je interes Fakulteta jer se time dokazuje struna ekspertiza njegovih nastavnika i stjeu se dodatni prihodi. 1.7.9. Cjeloivotno obrazovanje Na tritu se nude brojni programi dopunskog obrazovanja s temama povezanim s informacijskim tehnologijama. Jedan od razloga zato Fakultet nije definirao zadovoljavajudu ponudu za ovo trite je nedostatna infrastruktura za potporu takvim projektima. Radna mjesta za otvaranje centara za potporu programima cjeloivotnog obrazovanja teko je dobiti, a zapoljavanje na vlastiti troak je u ovom trenutku preveliki rizik. Ipak postoje nekoliko dobrih inicijativa za kratkotrajne programe cjeloivotnog uenja (javna nabava,upravljanje meunarodnim projektima), a i specijalistiki poslijediplomski studiji kao i struni studij predstavljaju oblike cjeloivotnog obrazovanja.

1.7.10. Studenti Upisna politika Privlaenje najboljih uenika srednjih kola strateki je interes Fakulteta. Mjere koje se poduzimaju i koje se namjeravaju poduzeti kako bi se to ostvarilo svode se na kvalitetno informiranje potencijalnih studenata putem odlazaka u srednje kole, popularizaciju rezultata koje nai studenti postiu na razliitim natjecanjima, dobru pripremu za nastup na smotri Sveuilita i oglaavanje u medijima. Informacija o postojanju studentskog doma u Varadinu, Tehnolokog parka i Microsoftovog razvojnog centra takoer se koristi kao argument za privlaenje studenata.

Studentske organizacije i udruge


Uprava Fakulteta daje potporu studentskim inicijativama i projektima jer je dobra suradnja s predstavnicima Studentskog zbora vana pretpostavka za osiguranje kvalitete. Suradnja temeljena na povjerenju pomae kako bi se na vrijeme prepoznale pojave i trendovi koji mogu prerasti u nezadovoljstvo studenata i biti pokreta ozbiljnih poremedaja u radu Fakulteta. Mjere koje se provode s ciljem odravanja dobrih odnosa sa studentima su pravodobno obavjetavanje studentske populacije o svim bitnim procesima koji se odnose na njih, organiziranje tribina sa svrhom objanjavanja odluka koje imaju posljedice za njih i na kojima se raspravlja o problemima

Izvjetaj Samoanaliza 2010 studenata na neformalniji nain te materijalna potpora njihovim aktivnostima. Studenti imaju mogudnost da osim kroz slubene periodike ankete i na druge neformalnije naine, kroz forum, reagiraju na nekvalitetno izvoenje nastave ili povredu nekih njihovih prava.

Bivi studenti
Na Fakultetu postoji svijest o vanosti bivih studenata za ustanovu na kojoj su diplomirali, ali do sada nismo uspjeli dobru praksu iz inozemstva prenijeti u nau sredinu. Spoznaja da je to zajedniki problem gotovo svih visokih uilita ne umanjuje nastojanje za oblikovanjem strategije koja bi rezultirala uspostavljanjem sadrajnijih odnosa s alumnijem Fakulteta i urodila oekivanim uincima. Iako postoje nastavnici odgovorni za uspostavljanje takve suradnje, u ovom trenutku nemamo uspjeha u tom nastojanju.

1.8. Potencijali
Iznesite svoje miljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i materijalnih potencijala vaega visokog uilita. 1.8.1. Programski potencijali Prema slubenoj klasifikaciji znanstvenih podruja i polja, Fakultet djeluje u podruju drutvenih znanosti. Temeljna programska orijentacija, obrazovanje za istraivanja i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija, trai interdisciplinarna znanja u tolikoj mjeri da je okvir drutvenih znanosti ograniavajudi za razvoj Fakulteta. Kako bi se osigurali planirani ishodi uenja u postojedim studijskim programima, uz sadraje iz polja informacijskih znanosti u znaajnoj mjeri postoje sadraji iz polja ekonomije, organizacije i tehnikih znanosti. Interdisciplinarni karakter temeljnih obrazovnih programa koji se izvode na Fakultetu trai intenzivniju suradnju s drugim visokim uilitima jer nije racionalno imati vlastite nastavnike za sve nastavne discipline. Ta karakteristika glavnih studijskih programa predstavlja istovremeno i dobru priliku i prijetnju za Fakultet. Prijetnja se sastoji u tome to je odvijanje nastavnog procesa ugroeno tekodama u financiranju vanjske suradnje. Prijetnja je takoer velika ponuda ue usmjerenih obrazovnih programa za stjecanje informatikih vjetina i lakoda dobivanja dopusnica za takve programe javnih i privatnih veleuilita i visokih kola. Velika potranja za strunjacima za rad s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama ide na ruku tom trendu. ak i na razini doktorskih studija dogodilo se to da se na drugom visokom uilitu Sveuilita u Zagrebu pokrenuo doktorski studij s istim nazivom poput naeg. Dobra strana interdisciplinarnosti naih programa je ta to se od nastavnika koji sudjeluju u njihovom izvoenju trae znanstvene kompetencije koje Fakultetu omogudavaju rad na kompleksnijim projektima. Ovaj potencijal nije iskoriten u dovoljnoj mjeri. Postojeda interdisciplinarna znanja takoer omoguduju kreiranje vlastitih specijalistikih poslijediplomskih studija u razliitim podrujima. Postojanje kritine mase vlastitih nastavnika u polju ekonomije omogudilo je organiziranje zajednikog preddiplomskog studija Ekonomika poduzetnitva i samostalnog diplomskog studija s istim nazivom. Ovaj aspekt programskog potencijala Fakultetu omogudava davanje vedeg doprinosa lokalnoj zajednici poznatoj po poduzetnikim aktivnostima. Najmanje je iskoriten potencijal programskih mogudnosti Fakulteta u podruju cjeloivotnog obrazovanja.

1.8.2. Kadrovski potencijali Interdisciplinarnost kao glavna karakteristika kadrovskih potencijala Fakulteta spomenuta je u kontekstu programskih potencijala s naglaskom na prilike koje iz toga proizlaze. Slabost interdisciplinarnosti znanja koje posjeduju istraivai i nastavnici Fakulteta je u tome to je teko osigurati tim s dovoljno specijalistikih znanja i kompetencija za prijave vedih projekata u kojima se nae suradnike institucije

Izvjetaj Samoanaliza 2010 javljaju kao konkurencija. Kadrovski potencijal Fakulteta formiran je sukladno politici zapoljavanja na Sveuilitu slijedom potreba u nastavi. Bududi se ti resursi racionalno koriste tako da je malo nastavnika koji ne ispunjavaju normu (u pravilu imaju prebaaj norme) ostaje manje mogudnosti da se posvete istraivanjima. Posljedica toga je slabija znanstvena produktivnost Fakulteta u odnosu na grupaciju visokih uilita kojima pripadamo. Ipak, potrebno je naglasiti kako se u izboru nastavnika dosljedno potuju kriteriji kvalitete koje zahtijevaju zakon i sveuilini akti. Velikoj opteredenosti nastavom ide na ruku i nedostatak transparentnih kriterija za zapoljavanje znanstvenih novaka. Dostupni podaci pokazuju da se Fakultetu daje manje mjesta za zapoljavanje novaka nego srodnim fakultetima. Zbog toga su znanstveni novaci na Fakultetu opteredeni u tolikoj mjeri da to usporava njihov istraivaki rad i znanstveno napredovanje. Znaajna opda negativna karakteristika kadrova Fakulteta je u prosjeku slabo meunarodno iskustvo, iako postoje vani izuzetci od ovog prosjeka. Nastavnici koji su proveli odgovarajudi period na stranim visokim uilitima predstavljaju manjinu. Iako Uprava stvara brojne prilike i otvara meunarodne projekte i suradnju koja omoguduje odlaske na strana visoka uilita i znanstvene institute, znanstveni novaci i asistenti ne koriste ove prilike u dovoljnoj mjeri. Moe se redi da je po svojim karakteristikama bitnim za ocjenu kvalitete kadrovska populacija na Fakultetu vrlo heterogena. Postoje pojedinci koji ostvaruju vrhunske znanstvene rezultate i produktivnost (mjereno kvalitetom lanaka koje objavljuju i kvalitetom projekata koje prijavljuju, vode ih ili sudjeluju u njima) i postoje oni koji su po tim karakteristikama ispodprosjeni u odnosu na znanstveno podruje u kojem djeluju. Postoje pojedinci koji uivaju velik ugled u privatnom i javnom sektoru zbog svojih strunih kompetencija i postoji velik broj nastavnika koji nemaju nikakvo iskustvo u razvojnim projektima. Postoje pojedinci koji su imali i imaju vane uloge u kreiranju i razvijanju sustava znanosti i visokog obrazovanja, ne samo u okvirima Hrvatske, nego i ire, i postoji velik broj njih koji osim rada u nastavi i formalnog zadovoljenja uvjeta za napredovanje ne daju nikakav dodatni doprinos. Uprava neprestano trai naine da se smanji taj jaz.

1.8.3. Materijalni potencijali Fakulteta Fakultet djeluje u objektima koji nisu primarno bili namijenjeni za visoko uilite. Glavna zgrada Fakulteta je bivi isusovaki samostan star preko 300 godina. Drugi objekt, u kojem se izvode preddiplomski i diplomski studiji Ekonomika poduzetnitva, bio je namijenjen za srednju glazbenu kolu to se vidi iz izrazito nefunkcionalnog prostora sa stajalita naih potreba. Troak prilagodbe prve zgrade iskljuivo je financiran iz vlastitih sredstava (postoji slubena procjena ulaganja), a povremeno se iz prorauna Sveuilita pokrije samo dio trokova nunog i skupog odravanja (zgrada je spomenik kulture najvie razine). Prilagoavanje ovih prostora zahtjevima suvremene nastave je izuzetno skupo, a Fakultet ne dobiva odgovarajudu materijalnu potporu za to. Velik dio vlastitih prihoda, uglavnom kolarina, troi se za tu namjenu, a dojam u javnosti je da su nae kolarine neopravdano visoke. Nabavka opreme koja nam je nuna za kvalitetnu nastavu takoer se financira preteito vlastitim sredstvima i iz projekata. Loa praksa nadlenog Ministarstva da velike informatike projekte ugovara direktnom pogodbom s drugim institucijama i ne daje nam priliku da sudjelujemo u njima ima i svoje materijalne posljedice za nas. U dravnom proraunu smo i prije prelaska na lump-sum model financiranja Sveuilita imali izrazito lou poziciju zbog toga jer su se kriteriji za materijalne trokove temeljili na pripadnosti znanstvenom podruju, a nije se vodilo rauna o stvarnim trokovima koji su kod nas sliniji visokim uilitima u tehnikom podruju. Prelaskom na lump-sum model, poetni proraun Sveuilita formiran je povijesnom metodom, pa se praksa podfinanciranja nastavila. Ta situacija je bive i sadanju Upravu nuno tjerala da sigurne izvore dodatnih nunih vlastitih prihoda trai u kolarinama. To je jedan od razloga generiranja novih nastavnih programa. S posljednjim promjenama u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja i ukidanjem autonomije u odreivanju visine trokova koje snose studenti, Fakultet ulazi u razdoblje u kojem de se neusklaenost proraunskog financiranja i realnih trokova poslovanja daleko vie odraziti na normalno odvijanje svih procesa.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

1.9. Tijela Fakulteta za osiguravanje kvalitete


Navedite tijela koja se kontinuirano bave podrujem osiguravanja kvalitete. Procijenite njihov rad u proteklom razdoblju od 3 godine. Na razini Sveuilita u Zagrebu se o osiguravanju kvalitete brine Odbor za upravljanje kvalitetom uz logistiko-administrativnu potporu Ureda za upravljanje kvalitetom, dok se na razini Fakulteta o kvaliteti brine Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete. Rad Povjerenstva je reguliran Pravilnikom o osiguravanju kvalitete Fakulteta, koji je donijelo Fakultetsko vijede. Ove godine su odrana dva sastanka na razini Sveuilita na kojem su sudjelovali predstavnici fakultetskih povjerenstava i to je bilo izuzetno vano zbog razmjene iskustva o temi osiguravanja kvalitete na razliitim fakultetima ali i zbog objanjenja razliitih novih pravilnika koji su doneseni na razini Sveuilita a odnose se na osiguravanje kvalitete na podrujima obrazovanja, znanosti i transfera znanja i tehnologije. Povjerenstvo na Fakultetu je u protekle tri godine radilo uglavnom na temama vezanima za visoko obrazovanje, ali i na izradi procedura za procese koji se odvijaju na Fakultetu. Nadalje, Povjerenstvo radilo i u sklopu projekata NZZ-a koje su se bavili raznim aspektima osiguravanja kvalitete, ali i ishodima uenja obrazovanja. U Povjerenstvu rade predstavnici Uprave Fakulteta, profesora, administrativnog osoblja i studenata. Predsjedniku Povjerenstva obaveza ulazi u radnu normu. S obzirom da nitko od lanova Povjerenstva nije na radnom mjestu koje se bavi osiguravanjem kvalitete, nego taj posao obavljaju uz ostale obaveze, dosta je posla obavljeno i materijala pripremljeno. Na Fakultetu je osnovano i Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom i prihvaden je Pravilnik o osiguravanju kvalitete. lanovi Povjerenstva jesu: - dekan i barem jedan od prodekana, - etiri (4) predstavnika zaposlenika u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradnikim zvanjima, - jedan (1) predstavnik studenata, - jedan (1) predstavnik administrativnog i tehnikog osoblja - jedan (1) predstavnik vanjskih dionika (alumni, poslodavac i sl.). Zadade Povjerenstva su planiranje, koordiniranje, provoenje, pradenje i vrednovanje mjera i aktivnosti u okviru sustava osiguravanja kvalitete na FOI-u, a osobito Fakultetskom vijedu: - predlae donoenje strategijskih dokumenata i propisa za osiguravanje kvalitete, - predlae donoenje odluka o sustavu osiguravanja kvalitete koje su u nadlenosti Fakultetskog vijeda, - podnosi periodika izvjeda o svom radu i o mjerama i aktivnostima u okviru osiguravanja kvalitete, - predlae godinji plan mjera i aktivnosti za provoenje i unapreenje sustava osiguravanja kvalitete, - daje prethodno miljenje o prijedlozima studijskih programa i programa cjeloivotnog uenja kao i o prijedlozima njihovih izmjena i dopuna, - provodi mjere i aktivnosti u okviru samovrednovanja FOI-a, - razvija pokazatelje kvalitete specifine za FOI (npr. broj prijava s obzirom na broj upisnih mjesta, broj nastavnika s obzirom na broj studenata, uspjenost rada na znanstvenoistraivakim projektima, izlazna i dolazna mobilnost studenata, broj i kvaliteta znanstvene produkcije FOI-a i dr.) - prati i koordinira sudjelovanje dionika sustava upravljanja kvalitetom u Aktivnostima osiguravanja kvalitete, - surauje u pripremi i postupku vanjskog vrednovanja, - prati i vrednuje nastavne i ostale obrazovne procese, njihove materijalne i organizacijske uvjete, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihovoga unaprjeenja, - vrednuje kvalitetu opdih i specifinih kompetencija ostvarenih studijskim programima, - razvija pokazatelje unaprjeenja kvalitete nastave (npr. postizanje planiranih ishoda uenja, primjena e-uenja, prolaznost, pokrivenost literaturom, zapoljivost studenata),

Izvjetaj Samoanaliza 2010 - prati i vrednuje rad nastavnika i njihove kompetencije, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihovoga unaprjeenja, - prati i vrednuje uinkovitost studiranja, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njegova unaprjeenja, - prati osiguravanje i koordinira unaprjeenje potpore studentima u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, - prati ukljuivanje znanstveno-nastavnog i suradnikog osoblja u raspoloive programe meunarodne razmjene, - prati i vrednuje rad djelatnika u administrativnim i strunim slubama i njihove kompetencije, te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihovoga unaprjeenja, - prati i vrednuje standardne postupke u administraciji te predlae mjere i aktivnosti u svrhu njihova unaprjeenja, - koordinira ustrojavanje i pokretanje programa cjeloivotnog obrazovanja, - predstavlja FOI u sustavu osiguravanja kvalitete na Sveuilitu u Zagrebu, te provodi druge mjere i aktivnosti u okviru sustava osiguravanja kvalitete. Povjerenstvo u svom radu surauje s Odborom za upravljanje kvalitetom Sveuilita u Zagrebu, Uredom za upravljanje kvalitetom Sveuilita u Zagrebu, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje te unutarnjim i vanjskim dionicima sustava osiguravanja kvalitete FOI-a. Prilikom reakreditacijskog postupka Fakulteta Fakultetsko vijede je imenovalo radnu skupinu za samoanalizu i provoenje postupaka evaluacije.

1.10. Usporedba Fakulteta s inozemnim visokim uilitima


Ako postoji, navedite inozemno visoko uilite s kojim biste se usporedili i objasnite na temelju kojih kriterija. FOI obrazuje studente u interdisciplinarnom podruju informatike, ali izvodi i studije u podruju ekonomije i po tome je jedinstven u Hrvatskoj. Nadalje, i u Europskim okvirima fakulteti ovakve orijentacije nisu esti i uglavnom se ovim podrujima studenti obrazuju na dva razliita fakulteta. S druge strane, mi smatramo da je ovakav interdisciplinarni pristup naa komparativna prednost. U nama susjednim dravama, postoje slini fakulteti i u Sloveniji i Srbiji. Npr. na Sveuilitu u Mariboru postoji studij organizacije i informacijskih sustava slian naem (Univerza v Mariboru, Fakulteta za organizacijske vede), ali se neki programi izvode i na fakultetu koji se bavi raunarstvom (Fakulteta za elektrotehniko, raunalnitvo in informatiko). FOI surauje s oba fakulteta, ali bi se razina suradnje sigurno mogla podidi. Dakle, ovdje bi kompatibilnost studijskih programa, slini problemi koji proizlaze iz zajednikog razvojnog koncepta u bivoj dravi mogli biti podloga za usporedbu, poloaj fakulteta unutar sveuilita, ali ne i trenutna razina financiranja jer je ona via u Sloveniji. Iz istog je razloga teko provesti usporedbu, osim na razini studijskih programa s drugim fakultetima iz EU. Meutim, FOI je u posljednjih 15tak godina mnogo i uspjeno suraivao s Karl-Franzens sveuilitem iz Graza i to Fakultetom za drutvene znanosti ekonomiju (Sozial- und Wirtschaftswissenschaftlichen Fakultt), a posebno na tri Tempus projekta, od koji se jedan bavio izradom novog kurikuluma na FOI-u. U toj suradnji smo uglavnom radili s Institutom za informacijske znanosti i poslovnu informatiku (Institut fr Informationswissenschaft und Wirtschaftsinformatik) zbog slinih podruja obrazovanja i istraivanja.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

1.11. Sudjelovanje Fakulteta u donoenju odluka od javnog interesa


Navedite kada ste i na koji nain reagirali na i/ili sudjelovali u donoenju odluka od javnog interesa. Fakultet u donoenju odluka od javnog interesa sudjeluje preko svojih nastavnika koji su ukljueni u procese donoenja takvih odluka ili su se sami ukljuili u takve procese. Informacije o osobnim angamanima pojedinaca se ne prikupljaju sustavno na Fakultetu. Uz rizik da pojam odluke od javnog interesa nije precizno prepoznat, navode se oblici sudjelovanja u procesima donoenja takvih odluka: pojedini nastavnici bili su lanovi pregovarakih timova za pristupanje EU, organizirane su rasprave o temama vanim za odvijanje bolonjskog procesa i uspostavljanje hrvatskog kvalifikacijskog okvira, sudjelovali smo u pripremi drugog kongresa hrvatskih znanstvenika, dan je bitan doprinos u oblikovanju Strategije razvitka e-poslovanja u RH u pripremi operativnih programa, kroz rad u Nacionalnom vijedu za informacijsko drutvo utjecalo se na izradu operativnih planova provedbe programa za vie strategija, u ulozi lanova Upravnih vijeda CARNet-a i SRCA te Predsjednitva Vijeda CARNet korisnika utjecalo se na vane odluke o razvoju kljune IKT infrastrukture u RH. Zaposlenici Fakulteta sudjelovali su u sljededim aktivnostima ije posljedice su od javnog interesa: na pripremnim sastancima za Svjetski summit o informacijskom drutvu odranim 2003. u enevi u vicarskoj i 2005. u Tunisu, Tunis i u izaslanstvu Republike Hrvatske na Samitu. na europskoj razini: u radu i2010 High Level Group, savjetodavnom tijelu Europske komisije, zaduenom za europske politike razvoja informacijskog drutva (2007. - 2008.). u Odboru Programa CIP-ICT (Program za inovativnost i kompetitivnost Program za podrku politikama primjene informacijske i komunikacijske tehnologije) koji usvaja Radne planove programa i nadzire postupke dodjeljivanja sredstava za provedbu projektnih i drugih aktivnosti Programa (2007. - 2008.). u radnim skupinama za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji za poglavlja 5. Javne nabave, 10. Informacijsko drutvo i mediji, 25. Znanost i istraivanje u pripremi Zajednike ministarske izjave zemalja lanica Inicijative za eJugoistonu Europu (eSEE Initiative) i lanstvu delegacije Republike Hrvatske na European Ministerial Conference on Information Society New Opportunities for Growth in an Enlarged Europe, 26-27.2.2004. u Budimpeti, Maarska, u pripremi ministarske deklaracije i Agende za eJugoistonu Europu Plus (eSEE Agenda Plus) i potpisivanje ispred Republike Hrvatske na konferenciji Ministerial Conference of Electronic South Eastern Europe Initiative 29.10.2007. u Sarajevu u Bosni i Hercegovini. u koordinaciji donoenja i pradenja provedbe operativnih planova provedbe Programa e-Hrvatske u pripremi Nacionalnog programa informacijske sigurnosti u pripremi Strategije Programa One-Stop-Shop (HITRO.hr) u odluivanju o pripremi Zakona o elektronikoj ispravi koji je usvojen u Hrvatskom saboru 2005. godine. u meunarodnoj suradnji s UN, EU, Paktom o stabilnosti i Vijedem za regionalnu suradnju u podruju razvoja informacijskog drutva, u donoenju Strategije razvoja irokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine, Strategije razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2010. i 2007 2009 Operational Programme on Regional Competitiveness (podloga za koritenje europskih sredstava u okviru programa predpristupne pomodi IPA).

Izvjetaj Samoanaliza 2010 2001 2004 lanica Povjerenstva za pradenje projekata primjene informacijske tehnologije Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2002-2004 predsjednica) djelatnik Fakulteta je lan Nacionalnog vijeda za informacijsko drutvo savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske za razvoj informacijskog drutva. sudjelovanje u raspravi o donoenju upanijske strategije razvoja. sudjelovanje u raspravama o prostornom razvoju Grada Varadina (sadraji na prostoru bive vojarne u Optujskoj ulici) predsjedavanje Odborom za upravljane kvalitetom Sveuilita u Zagrebu djelatnica Fakulteta je lanica radne grupe za znanost u pretpristupnim pregovorima s EU 2004-2005 lanica nacionalnog Povjerenstva za pradenje Bolonjskog procesa 2001-2005 lanica Poglavarstva Varadinske upanije, zaduenje za obrazovanje, znanost, kulturu i informiranje 2002- 2006 potpredsjednitvo Odbora za znanstveni struni i umjetniki rad Sveuilita u Zagrebu Djelatnica Fakulteta ekspert je za Bolonjsku reformu - higher education reform experts - imenovanje Europske komisije imenovanje Vlade 2007 - lanstvo u nacionalnom Vijedu za Nacionalni inovacijski sustav djelatnica Fakulteta je lanica Povjerenstva za pradenje Okvirnih programa FP 2006-2010 voditeljstvo nacionalnog Povjerenstva za pradenje aktivnosti Joint Research Centre-a (JRC) 20062010 2006-2009 lanica Savjeta za Europske integracija Varadinske upanije predstavljanje (High Level Representative - HLR) Hrvatske u europskoj Eureka mrei 2002-2004 predsjedavanje Prosudbenoj skupini za ocjenu znanstvenih projekta iz informacijskih znanosti 2006 djelatnica Fakulteta je lanica Upravnog odbora meunarodne organizacije EAN 2005-2010 djelatnica Fakulteta je ekspert Europske komisije za ocjenu Tempus projekata 2006-2010 lanica Povjerenstva za e-uenje Sveuilita u Zagrebu Sudjelovanje u izradi Strategije informatizacije Republike Hrvatske (inicijativa predsjednika RH) Sudjelovanje u izradi projekta Internatizacije Republike Hrvatske (inicijativa Vlade RH) Pripremne radnje za pristupanje Hrvatske informatike u regionalnu, europsku i svjetsku asocijaciju profesionalnih udruga (IT Star, CEPIS, IFIP) Inicijalizacija i sudjelovanje u radu tehnikog odbora za informacijske tehnologije Hrvatskog zavoda za norme

1.12. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predloite moguda poboljanja. U dijelu izvjeda koji se odnosi na viziju i misiju Fakulteta navode se i ocjene u kojoj mjeri je Uprava Fakulteta zadovoljna postojedim stanjem. Stupanj zadovoljstva postojedim stanjem vidi se iz prioriteta koji su dani stratekim ciljevima i mjerama za njihovu realizaciju. Ako se u procjeni zadovoljstva ograniimo na izvrenje misije Fakulteta, u najvedoj mjeri moemo biti zadovoljni kvalitetom nastave i obrazovnih programa koje ima Fakultet. Ta ocjena potvrena je nagradama koje Fakultet dobiva uspjenodu studenata na natjecanjima na kojima se usporeuju sa studentima najboljih hrvatskih i svjetskih sveuilita. Unato tom zadovoljstvu, neprekidno se radi na podizanju kvalitete nastave i za to imamo jasnu i uinkovitu strategiju.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Sa znanstvenom produktivnodu i kvalitetom znanstvenog rada nismo u potpunosti zadovoljni. Bududi smo svjesni kljunih uzroka takvom stanju definirali smo i strategiju koja de ubrzati potrebne promjene i donijeti nuno poboljanje kljunih indikatora kvalitete znanstvenih istraivanja. Provedbene aktivnosti koje de to omoguditi navedene su u Strategiji razvoja Fakulteta. S intenzitetom angamana nastavnika u razvojnim projektima nismo zadovoljni, ali za to stanje postoji niz vanjskih imbenika na koje ne moemo utjecati i oni se detaljno navode u SWOT analizi Strategije Fakulteta. Vaan imbenik nedovoljne ukljuenosti Fakulteta u razvojne projekte je praksa izbjegavanja postupaka javne nabave od strane onih koji ugovaraju velike projekte (Sveuilite, MZO, dravne agencije) u podruju informacijskih znanosti. Najveda razina nezadovoljstva vezana je uz poloaj Fakulteta u sveuilinom proraunu. Imamo niz egzaktnih dokaza da smo podfinancirani i pokretali smo brojne inicijative kako bi se uveli transparentni kriteriji financiranja iz prorauna temeljeni na trokovnim principima. U tom nastojanju do sada nismo imali uspjeha. Posljedica toga je da smo prisiljeni se oslanjati na prihode od participacija studenata to ima negativnu konotaciju u javnosti. Nezadovoljstvo iskazujemo i zbog zaostajanja u kapitalnim ulaganjima. U regiji u kojoj djelujemo najmanje je ulagano u izgradnju kapaciteta za visoko obrazovanje od svih podruja u Hrvatskoj. Fakultet djeluje u dvije zgrade, jedno staroj preko 300 godina, a drugoj danoj na koritenje od Grada Varadina ali u vrlo neprikladnom stanju za odravanje nastave. U Varadinu nije rijeeno pitanje studentskog standarda (postoji studentski dom nedovoljnog kapaciteta, ne postoji studentski restoran) i u takve uvjete rada moramo privudi najbolje studente koji mogu birati fakultet na koji se ele upisati.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 1.2. Interno osiguravanje kvalitete Nositelj aktivnosti (naziv tijela ili imena osoba) Uestalost aktivnosti (broj sastanaka ili akcija godinje) Broj izvjeda koji su proizali iz pojedine aktivnosti u posljednje 3 godine

Vrsta aktivnosti

Praktini rezultati aktivnosti (opisno u samoanalizi)

Odluke Fakultetskog vijeda Fakultetsko vijede Zakljuci Fakultetskog vijeda Promjene u nastavnom planu i programu studija

24

Poslovodni kolegij

12

Zakljuci Poslovodnog kolegija Pravilnik o osiguravanju kvalitete

Tematske sjednice o kvaliteti nastave

Povjerenstvo za kvalitetu

12

Opisi procedura Analiza odgovora studenata vezano uz kvalitetu nastave

Odbor za doktorski studij

12

Odbor dodjeljuje privremene mentore studentima i odrava sastanke s njima poetkom akademske godine Organizacija i poboljanje kvalitete nastave

Katedre

14

42 Samoevaluacija

Rad odbora (povjerenstva) za pradenje kvalitete nastave Studentska anketa (provoenje, obrada, informiranje studenata, oitovanja nastavnika)

Povjerenstvo za reviziju nastavnog plana i programa Povjerenstvo za provoenje studentske ankete

Izmjene I dopune nastavnog plana i programa studija

Rezultati studentske ankete

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Povjerenstvo za kvalitetu i Poslovodni kolegij

SWOT analiza na razini visokog uilita

Izvjeda o radu Pradenje pokazatelja kvalitete na visokom uilitu* Fakultetsko vijede 2 6 Izvjeda o prolaznosti studenata Interne ankete o kvaliteti nastave koje provode sami nastavnici na cjelokupnom uzorku studenata u svrhu poboljanja kvalitete nastave Ankete koje provode studenti u svrhu poboljavanja nastave Rezultati studentske ankete

Pojedini nastavnici

Ostali oblici evaluacije Ankete studenata Ankete na doktorskom studiju 3-5 puta godinje 10

Izvjetaj Samoanaliza 2010

2. Studijski programi

2.1. Konfiguracija studijskih programa


Prikaite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovim eventualnim grananjem na smjerove ili usmjerenja. Ukoliko izvodite strune studije, prikaite i njihovu konfiguraciju. Obrazloite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajalita ostvarivanja optimalnih obrazovnih uinaka (mogudnost zapoljavanja, nastavak studija, mobilnost) uz predviene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i komentirajte njihovu opravdanost. Sveuilini studiji podijeljeni su u dva glavna polja: informatiki studiji i studij ekonomike poduzetnitva. Za oba studijska polja predvieni su modeli s trogodinjim preddiplomskim studijem i dvogodinjim diplomskim studijem. Time su ostvareni preduvjeti da studenti koji su zavrili preddiplomski studij mogu zavriti svoje kolovanje i zaposliti se, nastaviti na diplomskom studiju iste grane unutar fakulteta, nastaviti na drugom diplomskom studiju unutar fakulteta (uz razlikovne predmete) ili nastaviti na drugom diplomskom studiju u Hrvatskoj ili u svijetu. Diplomske studije mogu upisati i studenti koji su zavrili sveuiline preddiplomske studije na drugim uilitima ili strune studije (PITUP na Fakultetu organizacije i informatike ili druge strune studije na drugim uilitima ili veleuilitima). Prijelaz s drugih studija, koji nisu dovoljno srodni, temelji se na razlikovnim predmetima. Oni mogu biti kategorizirani kao razlikovni semestar ili razlikovna godina s obzirom na broj predmeta i opteredenje studenata izraeno u broju ECTS-a.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Poslijediplomski doktorski studij

Poslijediplomski specijalistiki studij

Inenjerstvo i reinenjerstvo organizacija informacijskog doba Upravljanje sigurnodu i revizijom informacijskih sustava Menadment poslovnih sustava

Diplomski studij

Informacijsko i programsko inenjerstvo Baze podataka i baze znanja

Organizacija poslovnih sustava Informatika u obrazovanju

Prediplomski studij

Informacijski sustavi

Poslovni sustavi

Slika 2. Informatiki studij

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Diplomski studij Ekonomika poduzetnitva

Prediplomski studij Ekonomika poduzetnitva

Slika 3. Studij Ekonomike poduzetnitva

Struni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju - PITUP

Slika 4. Struni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju

2.2. Podudarnost studijskih programa Fakulteta sa slinim studijskim programima na drugim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu
Ako postoje, navedite podudaranja vaih studijskih programa sa slinim studijskim programima na nekoj drugoj sastavnici vaeg sveuilita. Obrazloite, koje ste korake poduzeli da bi se takva preklapanja u bududnosti izbjegla. Studijski programi informatikih studija (preddiplomski i diplomski) izravni su slijednici studijskih programa koje je Fakultet izvodio vie od dvadeset posljednjih godina (dodiplomski studij Projektiranje informacijskih sustava, dodiplomski studij Informacijski sustavi) i koje u tom podruju nije izvodila ni jedna sastavnica Sveuilita u Zagrebu kao ni bilo koje sveuilite u Hrvatskoj. Tijekom proteklih desetak godina u naoj je zemlji akreditirano etrdesetak studijskih programa koji se vie ili manje preklapaju s naim programom. Vedi broj visokih kola, kao i sva sveuilita, imaju takve programe. Fakultet nema mehanizme kojima bi mogao sprijeiti takva preklapanja. Na nekoliko sastavnica Sveuilitu u Zagrebu postoje programi vezani uz informacijske sustave i poslovnu informatiku (EF, FER, FF), meutim u

Izvjetaj Samoanaliza 2010 sveuilinim strategijama i drugim dokumentima, kao niti u praksi sveuilinih tijela, ne postoje mehanizmi za prepoznavanje ili uklanjanje ovakvih konflikata i anomalija. Studijski programi Ekonomika poduzetnitva (preddiplomski i diplomski) nastali su kao rezultat politike policentrinog razvoja Sveuilita u Zagrebu. Preddiplomski studijski program Ekonomika poduzetnitva izvodi se kao zajedniki preddiplomski studij s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Ekonomski fakultet izvodi vedi broj studijskih programa iz podruja ekonomije, samo to je njihov model 4+1. Za nastavak na diplomskom studijskom programa Ekonomika poduzetnitva postojao je veliki interes od strane studenata koji su zavrili preddiplomski studijski program istog naziva. U vrijeme rada na prijedlogu diplomskog studijskog programa nije postojao interes od strane Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te ga je Fakultet sam predloio i izvodi ga s vlastitim nastavnim kadrom.

2.3. Kriteriji za predlaganje upisnih kvota na studijske programe Fakulteta i njihova svrhovitost
Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno struni studij (ako ih odravate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajalita drutvenih potreba i broja nezaposlenih, mogudnosti visokog uilita za pruanje kvalitetne nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za uinkovito studiranje po zadanom programu. U naoj zemlji, pa tako niti na SuZ, ne postoji sustav odreivanja upisnih kvota na temelju drutvenih potreba i stvarnih potreba trita rada. U tom kontekstu, Fakultet sigurno nije problem jer trite rada prepoznaje nae zavrene studente i prema svim dostupnim podacima postoje potrebe za informatikim kadrovima. Upisne kvote za preddiplomski studij predlagane su na temelju potreba za zaposlenicima sa specifinim znanjima i vjetinama iz ue i ire okoline (Hrvatska). Viegodinji podaci sa Zavoda za zapoljavanje (tablica 3.3) pokazuju da su ranije kvote za upis na dodiplomski studij bile opravdane jer je bilo malo nezaposlenih studenata odnosno njihov boravak na Zavodu za zapoljavanje bio je relativno kratak. Vedina studenata koja je zavrila preddiplomski studij nastavila je kolovanje na diplomskom studiju na Fakultetu organizacije i informatike, manji broj je nastavio na drugim uilitima, a neznatan broj nije nastavio kolovanje. Fakultet je prilagodio veliine grupa uobiajenim preporukama, a veliki napor ulae u e-uenje (svi predmeti na preddiplomskom studiju) kako bi studentima pruao dodatnu kvalitetu u nastavnom procesu. U nekoliko posljednjih godina pao je interes za izvanredni preddiplomski studij (za vedinu studenata previe zahtjevan uz postojede obaveze na radnom mjestu) zbog ega je korigirana interna raspodjela kvote izmeu redovitog i izvanrednog studija. Prilikom upisa o vaedu akademsku godinu ostalo je oko 30% slobodnih mjesta na redovitom studiju. Sada se provode dubinske analize u vezi razloga nastanka te pojave, a planira se odreena korekcija upisnih kvota. Struni studij vedinom upisuju studenti u statusu izvanrednog studenta (75%) bududi da su zaposleni ili su prijavljeni na Zavodu za zapoljavanje te ekaju na zaposlenje. Njihov motiv studiranja na strunom studiju je stjecanje potrebne razine obrazovanja u struci bududi nakon zavretka srednjokolskog obrazovanja nisu bili u takvoj prilici (materijalni, obiteljski i drugi razlozi). Kod odreenih studenata se radi o prijelazu iz jedne struke (zavrena srednja kola i rad u struci) u drugu zbog mogudeg boljeg zapoljavanja.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

2.4. Prolaznost na prvoj godini preddiplomskog i strunog studija


Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i struni) i poveite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje kole s koje kandidati dolaze te njihovom prosjenom ocjenom tijekom srednjokolskog obrazovanja. Prosjena prolaznost na prvoj godini informatikog preddiplomskog studija na razini pojedinih predmeta iznosi oko 77%, uz relativno mala odstupanja izmeu predmeta. Prole akademske godine (2009./2010.) upis se temeljio na razredbenom postupku u kojem se bodovao uspjeh iz srednje kole i uspjeh na razredbenom ispitu (predmeti Informatika i Matematika). Pojedinano najvedi broj upisanih studenata na prvoj godinu doao je iz Elektrostrojarske kole iz Varadina, koja ima nekoliko smjerova za koje im Fakultet prua nastavak kolovanja. Postoji vie srednjih kola slinog profila iz kojih dolaze bududi studenti. Takoer uenici iz raznih gimnazija upisuju prvu godinu studija. Ostale srednje kole (ekonomske, jezine i sl.) daju manji broj bududih studenata. Prosjena ocjena, kao jedan od pokazatelja njihovog uspjeha u srednjoj koli, ima znaajno odstupanje izmeu upisanih studenata. S jedne strane, postoje oni koji imaju prosjek 5.0, a s druge strane su oni s prosjekom neto iznad 3.0. Najvedi broj upisanih studenata nalazi se oko prosjeka 4.0. Gledajudi, nakon svega navedenog, prolaznost kao cjelinu (upisani studenti kao ulaz i prolaznost kao izlaz) moe se tvrditi da je ona na vrlo zadovoljavajudoj razini uz znaajan trud nastavnika i ostalih nastavnih aktivnosti koje su osigurane (demonstrature, eUenje i sl.). Prosjena prolaznost na prvoj godini preddiplomskog studija Ekonomika poduzetnitva na razini pojedinih predmeta iznosi oko 66%, uz velika odstupanja izmeu predmeta (od 49% do 93%). Prole akademske godine upis se temeljio na razredbenom postupku u kojem se bodovao uspjeh iz srednje kole i uspjeh na razredbenom ispitu (predmeti Hrvatski jezik, Matematika, Gospodarstvo, Opda kultura). Najvedi broj upisanih studenata na prvoj godini doao je iz ekonomskih kola, za koje studij Ekonomika poduzetnitva prua prirodan nastavak kolovanja. Takoer su iz raznih gimnazija doli studenti koji su upisali prvu godinu studija. Prosjena ocjena kao jedan od pokazatelja njihovog uspjeha u srednjoj koli ima znaajno odstupanje izmeu upisanih studenata. S jedne strane postoje oni koji imaju prosjek 5.0, a na drugoj strani su oni s prosjekom iznad 3.5. Najvedi broj upisanih studenata nalazi se neto iznad prosjeka 4.1. Gledajudi nakon svega navedenog, prolaznost kao cjelinu (upisani studenti kao ulaz i prolaznost kao izlaz) moe se tvrditi da je ona na vrlo zadovoljavajudoj razini uz znaajan trud nastavnika i ostalih nastavnih aktivnosti koje su osigurane (demonstrature, e-uenja na odreenim predmetima i sl.) . Prolaznost na prvoj godini strunog studija na razini pojedinih predmeta znaajno je nia nego kod preddiplomskih studija (25% na vie). Prole akademske godine upis se temeljio na razredbenom postupku u kojem se bodovao uspjeh iz srednje kole. Raznolikost zavrnih srednjih kola, zaposlenje, izvanredni studij i starija ivotna dob (u odnosu na studente preddiplomskog studija) glavne su osobine upisa na struni studij. Upisani studenti imaju niu prosjenu ocjenu tijekom srednjokolskog obrazovanja u odnosu na studente preddiplomskog studija. Svi spomenuti elementi dobri su indikatori nie prolaznosti na prvoj godini studija.

2.5. Metodologija za odreivanje ishoda uenja u planiranju studijskih programa


Objasnite kojom ste se metodologijom sluili za odreivanje ishoda uenja u planiranju studijskih programa. Navedite na jednom primjeru studijskog programa povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stjeu. Tijekom revizije nastavnog plana i programa Povjerenstvo je koristilo metodu oluja mozgova (brainstorming) koja je provedena u vie ciklusa. Za kvalitetnije provoenje postupka definiranja i verifikacije ishoda uenja programa i pojedinanih predmeta izraena je posebna programska podrka (NPP). Za svaki predmet trebalo je odrediti u kojim ishodima uenja programa daje svoj doprinos. Nakon toga je provjereno ispunjenje ishoda uenja programa. Ishodi koji nisu imali pridruene predmete bili su revidirani ili izbaeni. Takoer je provedena kontrola preduvjeta predmeta na temelju ishoda uenja predmeta.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

2.6. Ciljevi pri odreivanju ishoda uenja


Navedite najvanije ciljeve kojima ste se vodili pri odreivanju ishoda uenja. Procijenite u kojoj su mjeri do sada ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu pri kreiranju novih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, odnosno strunih (ako ih odravate) studijskih programa. Glavni ciljevi pri odreivanju ishoda uenja bili su usmjereni na usklaivanje s preporukama strukovnih udruenja, uvaavanje specifinosti studijskih programa. Detaljnije o ishodima uenja moe se nadi u monografiji Ishodi uenja u visokom obrazovanju koja je izdana 2008. godine pod okriljem projekta Ishodi uenja u interdisciplinarnim studijskim programima INTER_OUTCOMES, koji se izvodio na Fakultetu u razdoblju od veljae 2008. do veljae 2009. godine, a bio je financiran od strane Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj RH. Partnerske institucije na projektu bile su: PMF Matematiki odjel, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, kao sastavnice Sveuilita u Zagrebu. Fakultet i dio njegovih nastavnika takoer su sudjelovali u izradi monografije Ishodi uenja na Sveuilitu u Zagrebu koja je izdana 2009. godine pod okriljem projekta Ishodi uenja na preddiplomskim i diplomski studijima Sveuilita u Zagrebu SveZaIU, a bio je financiran od strane Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj RH.

2.7. Usklaivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom koliine studentskog opteredenja
Opiite naine i komentirajte postupke za usklaivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom koliine studentskog opteredenja. Tijekom izvoenja preddiplomskog studija za prve generacije, utvreno je preopteredenje studenata, kao i odreena preklapanja u sadraju i izvedbi pojedinih kolegija. Velik broj kolegija stvorio je probleme u planiranju i izvoenju nastave. Nakon to je preddiplomski studij uao u potpuno izvoenje svih godina studija, obavljena je interna revizija nastavnog plan i programa. Jedan od prvih koraka bilo je provoenje ankete putem kojem su studenti ocjenjivali stvarno opteredenje na predmetima i ono izraeno ECTS bodovima. Kod predmeta kod kojih je prosjena procjena studenta bila veda od 0.5 ECTS bodova, predloeno je povedanje ECTS bodova. Radilo je o ukupno 20 (14 obaveznih i 6 neobaveznih) predmeta od ukupno 77. Ova je promjena verificirana putem evaluacije manje izmjene plana i programa studija na razini Sveuilita.

2.8. Kompetencije strunjaka sa zavrenim Fakultetom i usporedba sa srodnim studijima na renomiranim inozemnim sveuilitima
Procijenite kompetencije strunjaka koji zavre studij na vaem visokom uilitu u usporedbi sa srodnim studijem na renomiranim sveuilitima u Europi i svijetu te u kojoj mjeri vai programi slijede preporuke europskih ili meunarodnih strukovnih udruenja. Kompetencije strunjaka koji zavre studij na Fakultetu su usporedive s onima sa srodnih studija u Europi jer su prilikom izrade studijskih programa koritene preporuke bitnih meunarodnih strukovnih udruenja (IEEE, ACM, AIS, SWEBOK, SFIA i sl.). U suradnji s partnerskim visokim uilitima iz Europe (Karl Franzens Universitat Graz u Austriji, University of Zilina, Institute of Information and Communication Technologies u Slovakoj, Slovak University of Technology in Bratislava, Faculty of Materials Science and Technology, Institute of Applied Informatics, Automation and Mathematics u Trnavi u Slovakoj, Technical University of Koice u Slovakoj, Universitt Freiburg, Institut fr Informatik und Gesellschaft u Njemakoj, Mykolas Romeris University, Vilnius u Litvi i dr.) radi se na poboljanju studijskih programa i usklaivanju kompetencija koje stjeu zavreni studenti.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

2.9. Pradenje i unapreenje studijskih programa te njihovo prilagoavanje novim istraivanjima


Opiite svoj postupak pradenja i unapreivanja studijskih programa, njihovo prilagoavanje novim istraivanjima. Navedite eventualne izmjene koje ste nainili u prvotno prihvadenim bolonjskim studijskim programima. Opiite svrhu tih izmjena i postupak donoenja odluke. Nakon to je preddiplomski studij uao u potpuno izvoenje svih godina studija krenulo se s postupkom revizije nastavnog plan i programa. Izmjene su obuhvatile usklaivanje stvarnog opteredenja i ECTS bodova, promjene obaveznih predmeta (iz implicitnih u eksplicitne) za pojedine informatike studije, promjene semestra izvoenja, inoviranje literature i sl.

2.10. Opravdanost izvoenja strunog studija Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) na Fakultetu
Samo za strune i specijalistike diplomske studije: objasnite njihovu opravdanost odnosno razlog izvoenja na vaem uilitu. Studenti koji zavre struni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju (PITUP) osposobljeni su za obavljanje poslova uvoenja i odravanja jednostavnih programskih rjeenja i jednostavnog odravanja postojedih informacijskih sustava. Studenti stjeu generike i strune vjetine nune za svakodnevno poslovno okruenje (fleksibilnost, inicijativnost, timski rad i sposobnost rjeavanja problema). Na tritu postoji potreba za zaposlenicima s takvim kompetencijama. Stavovi akademske zajednice prema strunim i specijalistikim diplomskim studijima na sveuilitima nisu jedinstveni, a dualni sustav nije doraen. Stav naeg Fakulteta je da postoji potreba i opravdanost da Fakultet bude nositelji i strunog studija. Za to postoji vie razloga, uvjetovanih prirodom informatike struke. Struni studij PITUP zamiljen je uglavnom kao izvanredni studij, usmjeren studentima koji su prekinuli prethodno kolovanje na nekom visokom uilitu u zemlji ili u inozemstvu ili prekvalifikaciju u sluaju da imaju prethodno zavreni neki drugi visokokolski program u zemlji ili inozemstvu. Prema tome, struni studij na naem Fakultetu je prije svega oblik institucionaliziranog cjeloivotnog osposobljavanja te kao takav treba ostati i dalje se razvijati. Mogudi pravac razvoja veda zastupljenost suvremenih tehnologija u uenju i poduavanju, ime bi se smanjila opteredenost nastavnika i studenata. Razlog izvoenja na Fakultetu nalazi se u osposobljenosti nastavnog kadra, potrebnoj infrastrukturi i sl.

2.11. Provjera redovitosti pohaanja nastave


Navedite kako se provjerava redovitost pohaanja nastave i vae miljenje o tim postupcima. Za sve predmete postoji javno objavljen Model pradenja i ocjenjivanja studenata u kojem su objanjeni uvjeti za potpis (redovitost pohaanja pojedinih vrsta nastave i sl.). U najvedem broju predmeta, nastavnici nasumino provode provjeru pohaanja predavanja (obino 5 puta), a na seminarskoj nastavi i nastavi u raunalnim laboratorijima ona se provodi svaki puta. Smatra se da su predavanja, seminari i laboratorijske vjebe vani za svladavanje nastavnog gradiva. Premda se veliki znaaj pridaje e-uenju i dalje vanu ulogu imaju tradicionalni oblici nastave zbog neposrednog prijenosa znanja i iskustava nastavnika na studente, diskusija izmeu studenata i sl.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

2.12. Nastavne metode i provedba praktine i terenske nastave na Fakultetu


Opiite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktine i terenske nastave. Posebno se osvrnite na probleme i moguda poboljanja. U nastavnom procesu koriste se razne individualne i grupne metode kao to su: - izvoenje predavanja (klasinih i videokonferencijskih) - izvoenje prezentacija, simulacija, demonstracija - koritenje igara za uenje, simulatora, virtualnih laboratorija - analize sluaja, kritike analize, osvrti, eseji - rjeavanje problema, zadataka koji potiu kreativnost, projekti, istraivanja - odgovaranje na postavljena pitanja, kvizovi, testovi; - testovi u sustavu za e-uenje - ponavljanje i uvjebavanje prilikom pamdenja, svladavanja vjetina-rad u timovima na postavljanju, analiziranju i rjeavanju problemskih zadataka i projekata - samostalno pronalaenje i analiziranje informacija iz razliitih izvora. Terenska nastava odvija se u nekoliko tvrtki s kojima Fakultet ima dugogodinju suradnju. Cilj terenske nastave je da se studenti neposredno upoznaju s nainom rada, problemima i rjeenjima iz realnog svijeta, sluaju specijalizirana struna predavanja, razgovaraju sa strunjacima o uvjetima rada i mogudem zapoljavanju i sl. Jedan od mogudih problema je ogranieni broj tvrtki koje imaju interes i mogudnost da osiguraju uvjete za terensku nastavu za planirani broj studenata (uglavnom se ograniava na 100 studenata zbog prostornih uvjeta i sl.), trokovi organiziranja terenske nastave i sl. Postoji malo prostora za poboljanja jer se radi o specifinim uvjetima s obzirom na broj studenata, podruje djelovanja i sl. Ta poboljanja usmjerena su na organiziranje pozvanih predavanja strunjaka iz renomiranih tvrtki u sklopu nastave na Fakultetu kada nije mogude za studente organizirati terensku nastavu u tvrtki i sl.

2.13. Izvoenje dijelova nastave izvan Fakulteta


Opiite i ocijenite izvoenje dijelova nastave u radilitima izvan vaega visokog uilita (radionice, farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav evidentiranja provedbe strune prakse. Posebno se osvrnite na probleme i moguda poboljanja. Praksa na diplomskom studiju ureena je Pravilnikom o strunoj praksi na diplomskom studiju. Postoji programski sustav za rezervaciju strune prakse, a evidencija strune prakse obavlja se putem dnevnika strune prakse. Mogudi su problemi u obliku slabog ukljuivanja studenta u poslove na strunoj praksi (poslovna tajna i drugi specifini uvjeti) ime se ne ostvaruju ishodi uenja koji su predvieni za praksu.

2.14. Dostupnost i kvaliteta web-sadraja studijskih programa


Ocijenite dostupnost i kvalitetu web-sadraja studijskih programa. Svi predmeti na informatikim studijskim programima trebaju imati raspoloive web sadraje na minimalno FOI 1 razini prema Strategiji e-uenja na Fakultetu (http://www.foi.hr/CMS_home/dokumenti/strategija_eUcenje.pdf). Isto vrijedi i za struni studij. Sustavnim uvoenjem e-uenja na sve studijske programe ciljano se radi na poboljanju nastavnih metoda. Postignuta je visoka kvaliteta sadraja uz koje se primjenjuju pedagoki principi. Kao sadraji obavljeni su uobiajene prezentacije koje koriste nastavnici na predavanjima, video i audio materijali, animacije i

Izvjetaj Samoanaliza 2010 simulacije koje su pripremili sami nastavnici ili su besplatni i javno dostupni, postavljene su poveznice na zanimljive web dokumente i sl., izrauju se wiki sustavi, koriste se razni web 2.0 edukacijski alati i sl. Poseban znaaj pridaje se komunikacijskim kanalima (forum, chat i sl.) kako bi se moglo komunicirati unutar odreenih zajednica (timovi, seminarske grupe, ili svi na predmetu). Rezultati tih napora su prepoznati izvan Fakulteta na nekoliko razina, na Sveuilitu, u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Tako su dva predmeta dobila nagradu na Sveuilitu u Zagrebu za ak. godinu 2008./2009. (nagrada za najbolji e-kolegij "Matematika 2", nagrada za pedagoko/didaktiko oblikovanje e-kolegija Programiranje 1), jedan za ak. godinu 2009./2010. (3. mjesto na natjeaju za najbolji e-kolegij Analiza i razvoj programa). Na Webfestivalu konferencije CUC 2010 predmet Financijska matematika osvojio je 1. mjesto u kategoriji seniora. Projekt E-tivities with a Wiki: Innovative Teaching of English as a Foreign Language osvojio je 1. mjesto na The Eunis Drup E-learning Award 2008.

2.15. Programska koncepcija na Fakultetu


Osvrnite se na programsku koncepciju na vaem visokom uilitu i iznesite eventualne prijedloge i planove za izmjenu studijskih programa u skoroj bududnosti i razloge koji vas na to navode. Koncepcija revizije planova i programa studija polazi od pretpostavke da ih treba periodino provoditi. Prva revizija informatikog preddiplomskog studijskog programa zapoela je pri kraju izvoenja prve generacije (ak. god. 2007./2008.), odnosno u 6. semestru. Nakon zavretka revizije i usvajanja revidiranog nastavnog programa, sljededa generacija studenata upisala je preddiplomski studij po revidiranom studijskom programu. U ovom trenutku u proceduri je revizija informatikog diplomskog studijskog programa. Razlozi su vrlo pragmatiki. Prvi razlog je da nakon prvog zavrenog ciklusa treba obaviti analizu i promjenu ako je potrebno. Drugi, podruje koje Fakultet pokriva je vrlo dinamino i studijski programi trebaju biti usklaeni s novim tehnikim i tehnolokim napredcima.

2.16. Programi cjeloivotnog obrazovanja na Fakultetu


Navedite koji se programi cjeloivotnog obrazovanja izvode na vaem visokom uilitu, u tablici prikaite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe s dodijeljenim ECTS bodovima te njihovo trajanje. Na Fakultetu postoje dva programa cjeloivotnog obrazovanja: Program izobrazbe u podruju javne nabave Program od 4 modula iz podruja upravljanja meunarodnim projektima. Struni studij PITUP ima odreene osobine cjeloivotnog obrazovanja bududi da ga vedinom upisuju osobe koje su zaposlene i koje su provele odreeni broj godina u radu na nekom radnom mjestu. Oni upisom na struni studij namjeravaju proiriti svoja znanja u struci i formalizirati pripadajudom svjedodbom. Poslijediplomski specijalistiki programi mogu zadovoljiti kriterije cjeloivotnog obrazovanja jer studenti mogu upisati predmete po izboru bez da upisuju cijeli program.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

2.17. Sustav za priznavanje ved steenih kompetencija i sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija
Objasnite sustav za priznavanje ved steenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje). Objasnite sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje). Za sada ne postoji sustav za priznavanje ved steenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje). Sustav za priznavanje stranih visokokolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje) temelji se na zahtjevu pojedinca za priznavanjem, emu se prilae pravovaljana dokumentacija. Slijedi postupak utvrivanja razine pokrivanja ishoda uenja programa, a nakon toga na razini pojedinog obaveznog predmeta.

2.18. Formalni mehanizmi za odobrenje, provjere i pradenja programa


Navedite i opiite formalne mehanizme za odobrenje, provjere i pradenje vaih programa. Programi i kvalifikacije Fakulteta prolaze kroz faze odobrenja, provjere i pradenja putem formalnih mehanizama. Fakultetsko vijede formira povjerenstvo. Povjerenstvo daje prijedlog programa. Fakultetsko vijede prihvada (odobrava) program ili ga vrada na doradu ili ga odbacuje. Po prihvadanju na Fakultetskom vijedu slijedi podnoenje zahtjeva na Sveuilite, gdje se provodi procedura prema Pravilniku u vrednovanju studijskih programa.

2.19. Samoakreditacija studijskih programa


Ako vae visoko uilite ima mogudnost samoakreditacije studijskih programa, objasnite postupak i kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih. Na razini Sveuilita postoji pravilnik koji ureuje ovo podruje, a donio ga je Senat Sveuilita u Zagrebu (dostupan na stranicama Sveuilita i Fakulteta ). Pravilnikom o postupku vrjednovanja studijskih programa sveuilinih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te strunih studija Sveuilita u Zagrebu, propisuje se postupak vrjednovanja studijskih programa i uvjeti koje trebaju ispunjavati znanstveno-nastavne i umjetniko-nastavne sastavnice Sveuilita u Zagrebu za ustroj i provedbu studija. Pravilnik regulira: 1. vrjednovanje novih studijskih programa i izdavanje dopusnice 2. izmjene i dopune studijskih programa s dopusnicom 3. periodino unutarnje vrjednovanje studijskih programa. Kriteriji vrednovanja su usklaeni sa Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN, br. 45/09.) i lanka 12. i 13. Pravilnika o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja, izvoenje studijskoga programa i reakreditaciju visokih uilita (NN, br. 24 /10.), kao i europskim smjernicama za osiguravanje kvalitete (ESG).

2.20. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem te predloite moguda poboljanja. Pozitivno je to je glavnina zadada oko vrednovanja studijskih programa sputena na razinu Sveuilita. Nadalje, prema Pravilniku manje se izmjene studijskih programa mogu provesti i putem odluka Fakultetskog vijeda, a vede izmjene dolaze na Vijeda podruja. Za nove studijske programe dopusnicu izdaje

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Senat. Ovakva procedura omoguduje fleksibilniji pristup promjenama studijskih programa to je posebno vano u podruju informatike gdje se sadraji brzo mijenjaju. Studijski programi Fakulteta u posljednjih su nekoliko godina redovito osuvremenjivani ne samo sa stanovita sadraja nego i upotrebe suvremenih nastavnih metoda i posebno e-uenja. Takav pristup doprinio je boljem postizanju ishoda uenja i vioj prolaznosti studenata. S druge strane, nedostatak ljudskih resursa u nastavi i podrci studentima ne dozvoljava daljnje pomake u podizanju kvalitete nastavnog procesa (manje grupe studenata, individualni rad sa studentima i sl.). Tablica 2.1. Popis studijskih programa i kolegija Studijski programi s predmetima priloeni su u digitalnom obliku.

Tablica 2.2. Dinamika izvoenja kolegija Red predavanja Sveuilita u Zagrebu za tri protekle akademske godine priloeni su u digitalnom obliku.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.a Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (preddiplomski studij Informacijski/Poslovni sustavi) Preddiplomski studij - IPS Redovni studenti Izvanredni studenti Gimnazija Godina 2009./10. 2008./09. 2007./08. Prijavljeni 428 387 412 Prvi izbor 311 298 308 Drugi izbor 117 89 104 Upisani u prvu godinu studija 268 214 257 Upisna kvota 285 260 260 Prijavljeni 29 21 68 Upisani 18 10 45 Upisna kvota 20 50 50 Broj 109 98 118 Prosj. ocjena 4,1 4,0 4,2 Strukovna k. Broj 177 126 184 Prosj. ocjena 3,87 3,9 3,89

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.b Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva) Preddiplomski studij - EP Redovni studenti Izvanredni studenti Gimnazija Prvi izbor 138 146 142 Drugi izbor 108 116 109 Upisani u prvu godinu studija 172 174 172 Upisna kvota 200 200 200 Upisna kvota Prosj. ocjena 4,28 4,37 4,45 Strukovna k. Prosj. ocjena 4,39 4,47 4,336

Godina 2009./10. 2008./09. 2007./08.

Prijavljeni 246 262 251

Prijavljeni

Upisani

Broj 51 45 42

Broj 121 129 130

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.c Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (struni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) Struni studij PITUP Redovni studenti Izvanredni studenti

Gimnazija Godina 2009./10. 2008./09. 2007./08. Prijavljeni 84 67 64 Prvi izbor 58 49 46 Drugi izbor 26 18 18 Upisani u prvu godinu studija 60 49 42 Upisna kvota 100 100 100 Prijavljeni 421 409 481 Upisani 388 368 443 Upisna kvota 330 400 400 Broj 148 182 199 Prosj. ocjena 3,98 3,87 3,86

Strukovna k. Broj 242 235 286 Prosj. ocjena 3,23 3,43 3,51

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.d Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Informacijsko i programsko inenjerstvo) Diplomski studij - IPI Redovni studenti Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita

Godina 2009./10. 2008./09.

Prijavljeni 49 33

Upisani 49 33

Upisna kvota

Prijavljeni 2 1

Upisani 2 1

Upisna kvota

Prosjena ocjena

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.e Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Baze podataka i baze znanja) Diplomski studij BPBZ Godina 2009./10. 2008./09. Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita

Prijavljeni 17 13

Upisani 17 13

Upisna kvota

Prijavljeni 3 2

Upisani 3 2

Upisna kvota

Prosjena ocjena

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.f Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Organizacija poslovnih sustava) Diplomski studij OPS Godina 2009./10. 2008./09. Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita

Prijavljeni 82 67

Upisani 82 67

Upisna kvota

Prijavljeni 11 9

Upisani 11 9

Upisna kvota

Prosjena ocjena

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.g Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (diplomski studij Informatika u obrazovanju) Diplomski studij - IO Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita

Godina 2009./10. 2008./09.

Prijavljeni 6 3

Upisani 6 3

Upisna kvota

Prijavljeni 3 3

Upisani 3 3

Upisna kvota

Prosjena ocjena

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.h Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (specijalistiki studij Inenjerstvo i reinenjerstvo organizacija informacijskog doba) Specijalistiki studij Inenj. i rein. org. inf. doba

Redovni student

Izvanredni studenti

Godina 2007./08. 2008./09. 2009./10.

Prijavljeni

Upisani

Upisna kvota

Prijavljeni 8

Upisani 8

Upisna kvota -

Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita 4

Prosjena ocjena 3,56

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.i Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (specijalistiki studij Upravljanje sigurnodu i revizijom informacijskih sustava) Specijalistiki studij Upr. sigurnodu i revizijom inf. sustava Godina 2007./08. 2008./09. 2009./10.

Redovni student

Izvanredni studenti

Prijavljeni

Upisani

Upisna kvota

Prijavljeni 24 -

Upisani 22 -

Upisna kvota -

Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita 14 -

Prosjena ocjena 3,56 -

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.j Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (specijalistiki studij Menadment poslovnih sustava) Specijalistiki studij Menadment poslovnih sustava Godina 2007./08. 2008./09. 2009./10.

Redovni student

Izvanredni studenti

Prijavljeni

Upisani

Upisna kvota

Prijavljeni 36 24 9

Upisani 33 22 8

Upisna kvota -

Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita 24 18 3

Prosjena ocjena 3,41 3,38 3,37

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.3.k Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine (doktorski studij Informacijske znanosti) Doktorski studij Redovni student Izvanredni studenti Broj studenata koji dolaze s drugog visokog uilita 20 20 26

Godina 2007./08. 2008./09. 2009./10.

Prijavljeni

Upisani

Upisna kvota

Prijavljeni 44 31 46

Upisani 31 28 45

Upisna kvota -

Prosjena ocjena 3,67 3,97 3,67

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.4. Prolaznost na studijskom programu Broj studenata koji su ostvarili do 1/3 mogudih ECTS bodova 75 59 Broj studenata koji su ostvarili od 1/3 do 2/3 mogudih ECTS bodova 27 25 Broj studenata koji su ostvarili vie od 2/3 mogudih ECTS bodova 177 138

Naziv studijskog programa

Godina upisa

Broj upisanih studenata

Broj zavrenih / diplomiranih studenata

Broj studenata koji su izgubili pravo studiranja

Prosjena ocjena u studiju

Preddip. IPS Preddip. IPS

2005./2006. 2006./2007.

375 246

158 113

42 37

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.5. Provjera ishoda uenja Samo zavrni ispit Naziv studijskog programa Preddiplomski studij IPS Preddiplomski studij EP Diplomski studiji informatiki Diplomski studij EP Struni studij PITUP Specijalistiki studij Inenj. i rein. org. inf. doba Specijalistiki studij Upr. sigurnodu i revizijom inf. Sustava Specijalistiki studij Menadment poslovnih sustava 40% 60% 10% Zavrni pisani ispit Zavrni usmeni ispit Pisani i usmeni zavrni ispit Praktini rad i zavrni ispit Samo Kolokvij/zadada Seminarski kolokvij/zadade i zavrni ispit rad Seminarski rad i Praktini zavrni rad ispit 20%

Drugi oblici

90% 90% 80% 80%

10% 10% 20% 20%

40%

40 40 40%

20%

100%

100%

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.6. Broj znanstvenih radova u znanstvenim asopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije Naziv doktorskog studija (smjerovi) Informacijske znanosti Broj objavljenih radova doktoranada u inozemnim znanstvenim asopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja 40* Broj objavljenih radova doktoranada u domadim znanstvenim asopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja

Broj obranjenih doktorskih disertacija u posljednjih 5 godina 20

Broj objavljenih radova potreban za pristup obrani disertacije 2

48*

*Napomena voditelja doktorskog studija Fakulteta: Broj objavljenih znanstvenih radova doktoranada nije praden sustavno. Prikazano stanje predstavlja najmanji broj objavljenih radova. Broj prijava (19) x2.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 2.7. Internetske stranice Broj predmeta za koje postoje posebne webstranice Za predmete kod kojih postoji posebna web-stranica, ona ukljuuje sljedede elemente (navesti u svakoj koloni broj web-stranica koje ukljuuju taj element) Ciljevi i sadraj predmeta te popis literature 150 Objavljivanje termina pismenih i usmenih ispita i termina konzultacija 74 Objavljivanje rezultata kolokvija i pismenih ispita za studente 74 Pomodni nastavni materijal (tekst predavanja, powerpoint prezentacija, crtei, slike, video zapisi, itd.) 740 Mogudnost interaktivne komunikacije nastavnika i studenata 74

Naziv studijskog programa

Zadaci iz prethodnih ispitnih rokova

Preddiplomski studij IPS Zajedniki preddiplomski studij EP Diplomski studij INF Diplomski studij EP Struni studij PITUP Specijalistiki studij IROID Specijalistiki studij SRIS

74

32

60

32

32

320

32

44 8 61 7 13

90 15 120 15 25

44 8 61 7 13

44 8 61 7 13

440 80 610 70 130

44 8 61 7 13

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Specijalistiki studij MPS Doktorski studij 1 23 2 45 1 23 1 23 10 230 1 23

Tablica 2.8. Programi cjeloivotnog obrazovanja (do 60 ECTS-a) Programi cjeloivotnog obrazovanja Program izobrazbe u podruju javne nabave Program od 4 modula iz podruja upravljanja meunarodnim projektima Trajanje 50 sati (15 do najvie 30 polaznika) 4 x 25 sati = 100 sati (10 20 polaznika po izvoenju) Akreditiran (da/ne) i od strane koje institucije Da, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Da, Sveuilite u Zagrebu 4 ECTS (ako se dodjeljuju)

Izvjetaj Samoanaliza 2010

3. Studenti

3.1. Kvaliteta i struktura prijavljenih i upisanih studenata na studijske programe


Izrazite miljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojani podaci u tablici 2.3.) na preddiplomske, diplomske i integrirane preddiplomske i diplomske studijske programe te strune (ako ih odravate). Na temelju dosadanjeg iskustva prosudite koliko su homogena i dostatna njihova predznanja. Kod preddiplomskog studija postoji odreena nehomogenost s obzirom na zavrenu srednju kolu. S time dolazi i do uoljive nehomogenosti njihovog predznanja. Na Matematici 1 se sustavno provodi dijagnostiki test koji provjerava predznanja. Zakljui su da su ona vrlo razliita tj. da su studenti izuzetno heterogena grupa i da je zato pouavanje dosta zahtjevno i da je potreban dobar metodiki pristup. Razina predznanja prilino je stabilna iako donekle nedostatna, barem to se matematike tie. Meutim primjenom razliitih metoda potpore studentima prolaznost studenata je znaajno povedana u odnosu na stanje prije Bolonjske reforme. Nadoknada znanja koju su nedostatna pojedinim grupama studenata rjeavaju se sustavom demonstratura, e-uenjem i rjee konzultacijama. Kod diplomskog studija postoji znatno veda homogenost studenata bududi je od njih minimalno 80% koji nastavljaju s preddiplomskog studija Fakulteta. Ostali studenti prolaze razlikovni semestar ili godinu, nakon ega su homogenizirani s ostalim studentima. Kod strunog studija postoji velika nehomogenost s obzirom na zavrenu srednju kolu. S time dolazi i do uoljive nehomogenosti njihovog predznanja. Nadoknada znanja koju su nedostatna pojedinim grupama studenata rjeavaju se sustavom demonstratura (u centru Varadin), e-uenjem i rjee konzultacijama.

3.2. Prolaznost na studijskim programima


Komentirajte podatke o prolaznosti (brojani podaci u tablici 2.4.) na studijskom programu s osvrtom na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave. Prva generacija studenata (2005./2006.) imala je znatno vedi broj upisanih studenata jer je dana prilika studentima koji su upisali studij prethodne ak. godine, a nisu stekli uvjete za upis u 2. godinu studija, da se prebace na novi studijski program. Prolaznost, zavrenost od priblino 50% nije zadovoljavajuda. Upisna kvota nije predstavljala problem bududi nije u potpunosti popunjena. Nastava je bila organizirana u primjerenim uvjetima s obzirom na broj studenata po grupama za predavanja (3 grupe po 80-100 studenata kod predmeta s vedim brojem upisanih studenata), broj grupa za seminare (8-9 grupa po 30-45 studenata) i broj grupa za laboratorijske vjebe (1 raunalo 1 student). Kako postoje ogranieni prostorni kapaciteti, nastava je bila odravana tijekom cijelog dana (od 8 do 21). Tako su odreene grupe imale vedi dio nastave (predavanja i seminare) preteno prijepodne, a preostali dio nastave (lab. vjebe) poslijepodne, odnosno prijepodne ako je postojalo slobodno vrijeme izmeu ostale nastave. Jedna grupa imala je obratan raspored tako da je vedi dio nastave (predavanja i seminare) preteno bio poslije podne, a preostali dio nastave (lab. vjebe) prijepodne odnosno poslijepodne ako je postojalo slobodno vrijeme izmeu ostale nastave. Nastava je bila organizirana na najbolji nain koji je mogao biti obavljen u danim uvjetima te ne postoji razlog da bi se organizacija nastave mogla tretirati kao element koji je utjecao na prolaznost studenata. Postoji odreeni dio populacije studenata koji nisu bili previe motivirani za studiranje te bi nakon odreenog vremena prestali dolaziti na nastavu zbog ega bi izgubili pravo na potpis iz predmeta. Neki od njih bi, nakon to je prola ak. godina, napustili studij ili se prebacili na struni studij, zaposlili i sl. Preostali

Izvjetaj Samoanaliza 2010 iz te grupacije bi nastavili studij uz ponovni upis predmeta. Unutar populacije studenata postoji odreena grupa studenata koji nisu zadovoljili akademske uvjete (2. pad na komisijskom ispitu) zbog ega su izgubili pravo studiranja.

3.3. Informiranje bududih studenata o Fakultetu i studijskim programima


Navedite nain na koji obavjetavate budude studente o vaem visokom uilitu i studijskim programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogudnost daljnjeg obrazovanja i zapoljavanja) informacijski paketi, internetske stranice, broure, letci i slino. Promotivna kampanja studijski programa Fakulteta obino zapoinje Smotrom Sveuilita u Zagrebu. Za potrebe kampanje osmiljava se strategija, izrauje se promotivni spot, broure, leci, igre, pokloni za najbolje igrae i sl. Nakon toga slijedi obilazak srednjih kola iz kojih gravitiraju bududi studenti (okolne upanije). Studenti viih godina studija obino se angairaju u prezentiranju studijskih programa Fakulteta u svojim srednjim kolama u udaljenijim mjestima. Sve informacije o studijskim programima nalaze se na web mjestu Fakulteta.

3.4. Provjera ishoda uenja te osiguravanje nepristranosti i objektivnosti na ispitima


Opiite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda uenja studenata (tablica 2.5.). Navedite mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima. FOI primjenjuje ocjenjivanje na temelju kontinuiranog pradenja studenata. Model pradenja razraen je na razini kolegija i javno objavljen. Pritom je preporueno i uglavnom se primjenjuje kumulativno ocjenjivanje kolokvija i drugih oblika provjere. Postoje rijetki primjeri eliminacijskog ocjenjivanja kolokvija. U vedem se broju kolegija trai izrada i obrana projekta, kao uvjet uspjenog zavretka. Nositelji kolegija su se vodili prethodno opisanim principima, za svaki kolegij postoje razraeni ishodi uenja i to su razlozi kojima su se nastavnici vodili prilikom definiranja provjere ishoda uenja. U sluaju da ne zadovolji kriterije kontinuiranog pradenja, student moe pristupiti ispitu. Nepristranost i objektivnost ispita i kontinuiranog pradenja temelji se na injenici da su ispiti kao i rezultati ispita javni, obavljaju se prema propisanoj proceduri. Veliki broj aktivnosti, pa i provjera znanja, obavlja se i objavljen je na sustavu za e-uenje Moodle. Osim ispita u pisanom obliku, na vedini kolegija postoje i neki oblici usmene provjere znanja, kolokviranja, obrane projekata i sl. Navedeno smatramo dobrim jer se u elji za automatizacijom i objektivizacijom svih oblika nastave i provjere ishoda uenja esto gubi humana, osobna i socijalna komponenta.

3.5. Miljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika


Navedite miljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izraena putem provedenih anketa i eventualno na druge naine i komentirajte eventualne probleme i postupke u njihovu rjeavanju kao i nain informiranja studenata o poduzetim mjerama. Studenti svoja miljenja o odnosima studenata i nastavnika mogu izraziti putem studentske ankete (u ISVU sustavu), anketa studentskog zbora, specifine ankete po predmetima i sl.). Glavni problem je vrlo mali postotak studenata koji popunjava tu anketu zbog ega se ne mogu dobiti statistiki vrijedni podaci. Na Fakultetu je obiaj je da se svaki semestar odri jedna do dvije tribine za odreene kategorije studenata (prva godina preddiplomskog studija, ostale godine preddiplomskog studija, sve godine diplomskog studija). Tribine organizira Uprava Fakulteta u suradnji sa Studentskim zborom i studentom savjetnikom. To je

Izvjetaj Samoanaliza 2010 mjesto i vrijeme kada se moe raspraviti o pojedinim problemima i dati studentima informacije o poduzetim mjerama kao i o planiranim aktivnostima.

3.6. Smjetaj i prehrana studenata Fakulteta te izvannastavne aktivnosti


Iznesite vae miljenje o problemu smjetaja i prehrane vaih studenata. Ako postoji, navedite i komentirajte vau organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (teajevi, sport, rekreacija i ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda koji se nudi na vaem visokom uilitu (prema podacima u tablici 3.1) i procijenite stupanj koritenja. Ako niste zadovoljni postojedim stanjem, identificirajte razloge i predloite moguda rjeenja. Postoji problem u smjetaju zbog premalog kapaciteta studentskog doma s obzirom na interes studenata koji dolaze na studij iz udaljenijih mjesta. Zbog toga se dio studenata smjetava u aki dom i dio koristi smjetaj kod privatnih osoba, uz subvencije za smjetaj. Problem studentske prehrane u Varadinu nije rijeen i marginaliziran je, kako od strane MZO, tako i od strane Sveuilita. Ne postoji kvalitetan studentski restoran, ved se studenti hrane u restoranima otvorenog tipa. S obzirom da se tijekom 2011. godine planira zatvaranje ovih restorana zbog preureenja, problem de sigurno eskalirati. Valja naglasiti da je Grad Varadin na odreen nain ispunio svoje obaveze jer je za gradnju studentskog restorana osiguran prostor. to se tie ostalih studentskih aktivnosti, postoji vie organizacija i studentskih udruga. O njihovim aktivnostima svjedoi predstavljanje svih studentskih udruga, odran u studenom 2010 i organiziran od strane studentske savjetnice, studentskog zbora i udruge Academica. Na ovogodinjem KickOffu svoje su aktivnosti predstavili: Studentski zbor, Gospodari sjevera, Microsoft Students Partneri, Lions club, Academica, UMNA, AMAC i AIESEC. Na Fakultetu djeluje i sportska udruga. Organiziraju se sportska natjecanja studenata uz koja dolazi tradicionalni nogometni susret studenata i nastavnika. Postoje i organizirani teajevi plesa. Osim navedenog, studenti se ukljuuju u rad udruga te javni, drutveni, kulturni i sportski ivot Varadina na razne druge naine. Prema gruboj procjeni nuna je izgradnja studentskog doma sa 220 leajeva i restorana studentske prehrane.

3.7. Uvedene mjere za motivaciju studenata


Navedite eventualne posebne mjere koje je vae visoko uilite uvelo kako bi motiviralo studente na vede zalaganje i uenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte uinak tih mjera. Na Fakultetu se organiziraju razna natjecanja (pod okriljem FOI CORE). Posljednje 4 godine studenti Fakulteta intenzivno sudjeluju na raznim meunarodnim natjecanjima (Imagine Cup, BCC i sl) uz vrlo zapaene uspjehe. Osvojeno je vie prvih mjesta, specijalne nagrade i sl. Svake godine provodi se interni postupak vrednovanja studentskih radova za Rektorovu nagradu i Dekanovu nagradu. Studentima s najboljim uspjehom (izraun po posebnoj formuli) na pojedinoj godini studija daju se priznanja na Danu Fakulteta. Sve ove mjere usmjerene su na razvoj kompetitivnih osobina studenata, kao vanih osobina u razvoju potencijala pojedinog studenta.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

3.8. Oblici podrke studentima


Navedite koje oblike podrke studentima prua visoko uilite (mentorstva, savjetovanje u karijeri, pomod pri uenju, pomod studentima s posebnim potrebama i meunarodnim studentima, pravna i financijska podrka i slino). Vie godina postojao je model nastavnika voditelja za studente, no u praksi se nije pokazao korisnim jer su ga studenti jedino koristili kada su imali velike probleme i kada je obino bilo prekasno. U posljednjih pet godina postoji funkcija studenta savjetnika, za koji se raspisuje natjeaj. Za tu funkciju se odabiru studenti koji su meu najboljima po uspjehu, komunikativnu su i spremni pomodi kolegama svojim savjetima. Na fakultetu postoji Ured za savjetovanje i pomod studentima s posebnim potrebama kojeg vodi doc.dr.sc. Violeta Vidaek-Hain, psiholog po struci. Ured za meunarodnu suradnju i projekte ima zadatak da prua pomod studentima koji se kandidiraju za razne oblike meunarodne suradnje (stipendija i sl.). Nadalje, na razini Sveuilita postoje uredi za studente s invaliditetom i studentsko savjetovalite koje takoer mogu koristiti studenti Fakulteta.

3.9. Propisi o zatiti studentskih prava


Priloite propise o zatiti studentskih prava (procedure za rjeavanje albi, studentski pravobranitelj i ostalo). Zatita studentskih prava regulirana je Pravilnikom o preddiplomskom i diplomskom studiju u kojem su predviene procedure za rjeavanje albi. Postoji i funkcija studentskog pravobranitelja kojeg bira Studentski zbor sukladno opdem aktu Studentskog zbora (Statut Studentskog zbora).

3.10. Pradenje zavrenih studenata (alumni)


Navedite na koji nain pratite zavrene studente (alumni) i prikupljate informacije o njihovoj zaposlenosti kao i druge znaajne podatke za unapreenje studijskih programa. Udruga AMAC-FOI djeluje od 1998. godine i okuplja diplomante i prijatelje Fakulteta organizacije i informatike s ciljem izgradnje i jaanja veza, te suradnje izmeu bivih studenata i Fakulteta organizacije i informatike. Udruga AMAC-FOI dio je ogranaka AMAC Domus koji postoji pri Sveuilitu u Zagrebu i djeluje kao neprofitna udruga.

Premda su uloeni veliki napori u prikupljanju podataka o zavrenim studentima i za njihovo ukljuivanje u AMAC-FOI, rezultati su vrlo slabi. Ukupan broj lanova je 114 to ini samo 2% ukupnog broja zavrenih studenata u 48-godinjoj povijesti Fakulteta.

3.11. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predloite moguda poboljanja. Moe se redi da je nehomogenosti upisanih studenata jedno od podruja najvedeg nezadovoljstva postojedim stanjem, a nakon njega manji interes za upis na fakultet. Razlozi za to su razliiti, od vanjskih (grad Varadin kao manje zanimljivo mjesto za mlade sa slabijom ponudom dodatnih zabavnih i kulturnih sadraja, premali kapacitet studentskog doma, problemi sa studentskom prehranom, otvaranje slinih studija na drugim uilitima i veleuilitima u regiji i Hrvatskoj, slabo prepoznavanje razlika izmeu sveuilinih i strunih studija meu irom populacijom potencijalnih bududih studenata, to zajedno s ekonomskom krizom posljednjih godina smanjuje broj upisanih studenata iz udaljenijih upanija i sl.) do unutarnjih (studiji postaju sve zahtjevniji zbog specifinosti samog podruja, usklaivanjem studija sa

Izvjetaj Samoanaliza 2010 zahtjevima Bolonjske deklaracije uvedeno je kontinuirano pradenje na svim predmetima tako da se od studenata za provjere ishoda uenja trai stalan rad na zadadama, seminarima, projektima i uenje tijekom cijelog semestra, premalo nastavnika zbog ega je njihovo prosjeno opteredenje 20% iznad norme prema kolektivnom ugovoru, to moe posredno smanjiti kvalitetu nastave i sl). Dodatnim naporima tijekom promotivne kampanje pokuat de se informirati potencijalni bududi studenti o specifinostima studijskih programa koje nudi Fakultet kako bi se jasnije razlikovali od srodnih i slinih na drugim uilitima i veleuilitima. Ukljuivanjem vanjskih suradnika u nastavu na strunom studiju u vanjskim centrima (Krievci, Sisak, Zabok) djelomino bi se rasteretili nastavnici. Tablica 3.1. Studentski standard Povrina (u m2) Prostor za uenje Studentska menza (koritenje X-ice) Drugi objekti prehrane Skriptarnica Kopiraona Mogudnosti studentskog smjetaja Sportski objekti Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti Objekti za rekreaciju 16 u Studentskom domu 94 Tablica 3.2. Zapoljavanje zavrenih studenata Naziv studijskog programa Preddiplomski studij IPS Zajedniki preddiplomski studij EP Diplomski studij INF Diplomski studij EP Struni studij PITUP Broj zavrenih studenata u protekle 3 godine 374 50 68 0 303 Broj nezaposlenih prema statistici Zavoda za zapoljavanje 6 14 25 Studentski dom - 5078 aki dom - 7214 Privatni smjetaj ------------Studentski dom - 286 leajeva aki dom - 60 leajeva Privatni smjetaj - 136 leajeva Knjinica FOI 46 Restoran Park 700 Raj 750 Broj sjededih ili aktivnih mjesta 12 itaonica, 11 raunalnih radionica Restoran Park 120 Raj 250

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 3.3. Nezaposleni diplomanti Fakulteta organizacije i informatike po navedenim upanijama i obrazovnim programima sa stanjima na dan upanija, obrazovni program BJELOVARSKO-BILOGORSKA dipl. informatiar Informatiar KARLOVAKA dipl. informatiar Informatiar KOPRIVNIKO-KRIEVAKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije KRAPINSKO-ZAGORSKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar struni/a pristupnik/pristupnica poslovne informatike sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike MEIMURSKA dipl. informatiar 31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009. 31.8.2010. 28 10 18 5 4 1 18 2 4 12 0 22 1 6 13 1 1 50 25 16 7 9 3 2 1 14 2 4 8 0 18 1 5 10 1 1 35 22 4 1 3 2 2 0 5 0 2 3 0 10 0 4 4 1 1 21 13 11 3 8 2 0 2 9 0 2 6 1 3 0 1 1 0 1 17 8

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Informatiar magistar/magistra informatike sveuilini/a specijalist/specijalistica menadmenta poslovnih sustava OSJEKO-BARANJSKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije POEKO-SLAVONSKA dipl. informatiar Informatiar sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike SISAKO-MOSLAVAKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar struni/a pristupnik/pristupnica poslovne informatike sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike sveuilini/a informatike prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) poslovne 25 0 0 7 1 4 0 2 7 4 2 0 1 35 0 4 28 2 1 0 13 0 0 7 1 4 0 2 4 2 1 0 1 19 0 4 13 1 1 0 8 0 0 4 0 3 0 1 2 1 0 0 1 12 0 4 7 1 0 0 7 1 1 8 1 4 3 0 3 2 0 1 0 18 1 1 12 1 2 1

Izvjetaj Samoanaliza 2010 VARADINSKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar magistar/magistra informatike sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike VIROVITIKO-PODRAVSKA dipl. informatiar Informatiar magistar/magistra informatike ZAGREBAKA dipl. ekonomist - smjer informatika dipl. informatiar Informatiar Ukupno 118 4 67 44 1 2 9 3 6 0 7 2 1 4 306 Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje, 2010 84 2 49 30 1 2 7 3 4 0 6 2 1 3 213 42 0 29 11 1 1 3 2 1 0 4 1 1 2 109 56 3 21 26 5 1 8 2 5 1 5 0 2 3 140

Izvjetaj Samoanaliza 2010

4. Nastavnici

4.1. Struktura nastavnika i suradnika


Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika koja je iskazana u tablici 4.1. Ocijenite dobre i loe strane u omjerima broja stalno zaposlenih na vaem visokom uilitu i vanjskih suradnika. Analizirajte probleme u kadrovskoj politici. Struktura nastavnika i suradnika uglavnom zadovoljava. Fakultet koristi vanjske suradnike, meutim ne dobiva adekvatna sredstva za ovu namjenu. S obzirom na znanstveno polje, od velike bi koristi bilo da se u sustavu osigura financiranje za vanjske suradnike koji su zaposleni u gospodarstvu. Neki problemi, iji su uzroci vanjski, bitno se odraavaju na rad Fakulteta. Problem je nepostojanje kadrovske evidencije i podataka o opteredenju nastavnika na Sveuilitu, to rezultira izrazitim nesrazmjerima u opteredenju po sastavnicama. Moda je to danas irelevantno jer nema novog zapoljavanja, ali i u vrijeme konjukture politika i praksa odobravanja radnih mjesta nije bila pravedna niti uravnoteena. Drugi problem je povedanje realnog opteredenja zbog razliitih reformskih procesa, koje ne slijede adekvatni resursi. Kontinuirano pradenje rada studenata i dalje oduzima puno vie vremena nego to se to vidi kroz propisane nastavne norma-sate (pripreme kolokvija, ispravljanje kolokvija, seminarski radovi, mentorstva na zavrnim i diplomskim radovima, dorade nastavnih materijala, angaman u odravanju stranica kolegija na web-u i LMS-u, administrativne aktivnosti u ISVU sustavu i sl. aktivnosti). Isto tako, zbog povedanja obaveza ne ostaje dovoljno vremena za rad s izvrsnim studentima u vidu projekata koji bi studentima omogudili proirivanje nastavnog gradiva. I dalje ostaje premalo vremena za znanstvenoistraivaki rad.

4.2. Omjer nastavnik/student


Prikaite i komentirajte omjer nastavnik/student i njegov trend u zadnjih pet godina. Omjer nastavnik/student mogude je prikazati u nekoliko varijanti s obzirom na kategorije nastavnika i studenata koje su ukljuene u razmatranje. Na fakultetu je zaposleno 35 nastavnika u znanstvenonastavnim zvanjima, 7 u nastavnim i 28 asistenata, ukupno 70 nastavnika. Na fakultetu studira 1420 studenata na preddiplomskim i diplomskim studijima te redovitom strunom studiju. Prema ovim podacima dolazi se do omjera 1 nastavnik (u znanstveno-nastavnim zvanjima) / 41 studenata, odnosno 1 nastavnik (u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima) / 34 studenata, odnosno 1 nastavnik (u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima i asistenti) / 20 studenata. U strukturi vanjskih suradnika ima 9 nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, 1 u nastavnom. Za vanjske nastavnike preporuuje se koeficijent 0.3 pa se doe do 3 nastavnika. Sve zajedno u nastavi sudjeluje 73 nastavnika. Ukoliko se uzmu u obzir svi nastavnici (vlastiti i vanjski) tada se dolazi do omjera 1 nastavnik / 19 studenata. Na izvanrednom strunom studiju nalazi se 801 student. Na svim studijima postoji oko 500 studenata koji su u statusu nastavka studija i koji nisu konzumenti nastave u ak. godini nego samo dolaze na ispite. Gledajudi sve studente zajedno doe se do brojke od 2721 studenata. U ovom sluaju potrebno je upozoriti da se za izvanredne studente odrava 50% satnice nastave u odnosu na redovite studente zbog ega njihov koeficijent (i za nastavke) iznosi 0.5 tako da se dobije ukupno 2070 studenata. Uzimajudi u

Izvjetaj Samoanaliza 2010 razmatranje ukupne podatke za vlastite nastavnike i studente dolazi se do omjera 1 nastavnik / 30 studenata, odnosno za sve nastavnika do omjera 1 nastavnik / 28 studenata. Smatramo da nemamo previe studenata, nego premalo nastavnika. Omjer se proteklih godina pogorao, s obzirom na vii nastavni standard koji se poeo provoditi s uvoenjem preddiplomskih i diplomskih studija. Kako bi se podigla kvaliteta nastave povedani su brojevi grupa predavanja i seminara kako bi se radilo u grupama s manjim brojem studenata. Ne treba ni zanemariti da je dolo do produljenja studija (preddiplomski 3 i diplomski 2 godine) za jednu godinu u odnosu na 4-godinji dodiplomski studij.

4.3. Opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika


Komentirajte opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika (prema podacima u tablici 4.2.). Fakultet ulae velike napore da se opteredenje meu nastavnicima to vie ujednai. Meutim, evidentan je nedostatak nastavnika. Fakultet takoer nastoji potivati standarde nastavnog opteredenja iz Kolektivnog ugovora, a tamo gdje to nije mogude, pladaju se prekovremeni sati. No financijska kompenzacija nije rjeenje za pad kvalitete, do kojeg u uvjetima velikog opteredenja nuno dolazi.

4.4. Formalni postupci za pradenje vanjskog angamana nastavnika Navedite formalne postupke za pradenje vanjskog angamana vaih nastavnika.
Znanstveno, nastavno i struno djelovanje zaposlenika izvan Fakulteta i izvan Sveuilita te novani i drugi interesi koji iz toga djelovanja proizlaze, ne smiju biti u sukobu s interesima Fakulteta i Sveuilita. Vanjska nastavna aktivnost zaposlenika Fakulteta na drugom visokom uilitu izvan Sveuilita ostvaruje se sporazumom Sveuilita i Fakulteta, sukladno opdem aktu Sveuilita. Navedena aktivnost ne smije premaiti 30% zaposlenikove redovite nastavne aktivnosti. Dekan moe zabraniti, ograniiti ili uvjetovati ugovor zaposlenika s pravnim osobama izvan Fakulteta ako bi takav ugovor negativno utjecao na rad Fakulteta ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnodu konkurira Fakultetu. Miljenje za izvoenje nastave na drugoj ustanovi daje Fakultetsko vijede.

4.5. Studentske grupe za predavanja, seminare, vjebe i druge oblike nastave


Navedite veliine studentskih grupa za predavanja, seminare, vjebe i druge oblike nastave i iznesite vlastitu prosudbu o uinkovitosti nastavnog rada u tim grupama. Komentirajte miljenja studenata izraena o tom pitanju u anketama. Veliine studentskih grupa za predavanja, seminare, vjebe i druge oblike nastave organizirane su u skladu s prostornim i kadrovskim kapacitetima Fakulteta pokuavajudi pri tome uvijek primjenjivati standarde bolonjskog studija. Broj studenata u studijskim grupama za predavanje ovisi o broju studenata koji su upisali pojedine predmete. Kod predmeta s vedim brojem studenata veliina grupe u pravilu ne prelazi 100 studenata. Postoji nekoliko iznimaka od tog pravila. Prvi od njih su nekoliko predmeta na prvoj godinu preddiplomskog studija gdje se radi o grupama do 150 studenata zbog povedanog broja studenata uslijed obaveze da studenti ponovno upisuju predmet ukoliko ga nisu poloili do sljededeg izvoenja. Druga iznimka se javlja na predavanjima koja dre renomirani vanjski nastavnici na predmetima s vedim brojem upisanih studenata, s time da broj studenata u grupi ne prelazi kapacitet najvede dvorane od 185 mjesta. Vrlo esto se ta predavanja odravaju putem telekonferencijskog sustava tako da nastavnik dri predavanja iz jednog mjesta (uglavnom FER u Zagrebu) a u dvorani se nalazi TCR operater koji osigurava tehnike uvjete (mrena veza, sinkronizacija videa i prezentacije, upravljanje kamerama u dvorani, prijenosnim i ambijentalnim mikrofonima u dvorani) te asistent koji provodi evidenciju dolazaka na nastavu i osigurava

Izvjetaj Samoanaliza 2010 ostale nastavne uvjete. Grupe za seminarske vjebe takoer su prilagoene broju upisanih studenata na predmetima pri emu se broj studenata krede do 35, a iznimno do 45 studenata kada se radi samo o jednoj grupi na predmetu. Vjebe u raunalnim uionicama ograniene su na 15 studenata. Po potrebi mogu se za vjebe koristiti 2 raunalne uionice sa 30 raunala ali samo uz uvjet da je u dvorani uz nastavnika i demonstrator koji pomae studentima u radu i rjeavanju nastalih problema. Prevelike grupe studenata na predavanjima ne osiguravaju mogudnost interaktivnog rada sa studentima. Veliina grupa na seminarima i vjebama omogudava izvrsnu uinkovitost i interaktivnu nastavu sa studentima. Grupe od 15 studenata na vjebama omogudava veliku uinkovitost u nastavi bududi svaki student radi na svom raunalu.

4.6. Procjena kompetentnosti nastavnika i vanjskih suradnika


Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskih suradnika koji izvode nastavu na vaim studijskim programima. Komentirajte usporedivost tih pokazatelja u domadim i meunarodnim okvirima. Navedite i miljenja studenata izraena u anketama i koji su njihovi uinci. Nastavnici svoje kompetencije dokazuju znanstvenim i strunim radom tj. objavljivanjem znanstvenih i strunih lanaka i knjiga te u radu na znanstvenim i strunim projektima. Politika fakulteta je da mlai nastavnici trebaju stjecati razliite strukovne i proizvoake certifikate kako bi podignuli svoju kompetentnost te studentima mogli pruiti rad u okruenju i s programskim alatima koji predstavljaju sam vrh u svom podruju.

4.7. Oblici strune podrke nastavnicima i vanjskim suradnicima u podruju osposobljavanja i usavravanja nastavnikih kompetencija
Navedite oblike strune podrke vaim nastavnicima i vanjskim suradnicima u podruju osposobljavanja i usavravanja nastavnikih kompetencija. Navedite nain usavravanja vaih nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domadim i inozemnim visokim uilitima te ocijenite opseg i postignuda tog procesa. Iznesite usporedbu s drugim visokim uilitima. Fakultet nudi nastavnicima kontinuirano usavravanje pristupu nastavi i studentima i izradi nastavnikih materijala. Takoer se provodi i permanentna edukacija mlaih nastavnika u podruju pedagoko-psiholokog i metodikog obrazovanja (voditeljica mr.sc. Vesna Ciglar, vii predava). U tu svrhu su svake godine organizirane posebne radionice kojima se znaajno podie kvaliteta nastavnika. U okviru projekta Teaching and Language Skills: Training Project (voditeljica prof.dr.sc. Blaenka Divjak) vedi broj nastavnika je boravio u inozemstvu na raznim sveuilitima kako bi usavrili svoje nastavnike i jezine kompetencije. Nastavnicima se daje poticaj da polaze razne radionice kao to su bile "Pedagoke metode i komunikacija s polaznicima u e-obrazovanju", "Principi prezentacijske komunikacije i koritenje suvremenih prezentacijskih tehnologija" i sl. Zbog znaaja koji se daje e-obrazovanju svake godine nekoliko mladih nastavnika i suradnika pohaa ELA-u (E-Learning akademija) tako da je do sada 10 njih zavrilo ELA-u.

4.8. Uvedene mjere u svrhu motiviranja nastavnika


Navedite eventualne posebne mjere koje je vae visoko uilite uvelo u svrhu motiviranja nastavnika za vede zalaganje i uenje (nagrade, priznanja i ostalo) te komentirajte uinak tih mjera. Na Fakultetu postoji vie naina novanog stimuliranja nastavnika iz vlastitih prihoda, to je do sada bilo regulirano odlukama, a u tijeku je donoenje odgovarajudeg pravilnika. Nositelji i sunositelji kolegija materijalno su stimulirani za kontinuirano poboljanje nastavnih programa i nastavnih materijala za kolegije preddiplomskih, diplomskih i strunih studija kao i posebno poboljanja prema zadacima koje za svaku

Izvjetaj Samoanaliza 2010 nastavnu godinu odreuje Fakultetsko vijede. Iz vlastitih prihoda Fakulteta novano se potie i objavljivanje sveuilinih i fakultetskih udbenika, iji su autori nastavnici Fakulteta, kao i znanstvenih radova koji su referencirani u bazama Science Citation Index (SCI), ili Current Contents (CC) te prijave meunarodnih projekata. Predviena je i stimulacija u obliku uvedanja plade zaposlenicima koji su tijekom mjeseca za koji se ispladuje plada ili tijekom duljeg vremenskog razdoblja: obavili poslove povedanog opsega i izvan redovitog radnog vremena, za koje nisu ispladeni prekovremeni sati i drugi oblici naknade, obavili izvanredni posao koji se nije mogao predvidjeti i koji je zahtijevao povedan napor radnika zbog intenziteta i rokova za obavljanje posla, obavili poslove i zadatke koji odgovaraju vedem koeficijentu sloenosti od onog koji pripada radnom mjestu zaposlenika, unaprijedili poslovni proces ili na drugi nain doprinijeli poboljanju poslovanja, obavljali posao povedane odgovornosti (funkcionalni dodatak), na drugi oigledan nain doprinijeli razvoju te povedanju ugleda i poslovnih, nastavnih i znanstvenoistraivakih rezultata Fakulteta. Treba dodati nematerijalno stimuliranje iz naeg pravilnika o nagraivanju, ali i sve oblike nagrada na sveuilinoj razini. Fakultet dodjeljuje sljedede nagrade i priznanja: 1. za ivotno djelo nastavnicima u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima 2. za posebna postignuda u znanstvenom i nastavnom radu 3. za uspjenog mladog znanstvenika 4. za uspjena mentorstva studentima 5. za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju 6. Dekanova nagrada najboljim studentima strunog, preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija.

4.9. Nastavni materijali


Kratko opiite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju vai nastavnici i navedite izabrane udbenike vaih nastavnika objavljenih u posljednjih 5 godina. Iznesite miljenje o pokrivenosti nastavnog programa strunom literaturom. Smatramo da su nastavni materijali kvalitetno pripremljeni te su predmeti dobro pokriveni literaturom. Fakultet ima svoju vlastitu izdavaku djelatnost te na taj nain pospjeuje izdavanje nastavnikih udbenika. U posljednjih 5 godina u vlastitoj su nakladi izdani sljededi prirunici i udbenici: Dvorski S., Dobrinid D., Stanid S., Trlek T: Meuzavisnost liberalizacije potanskog trita i izravnog marketinga, FOI-TIVA, 2009 Divjak B: Projekti u znanosti i razvoju. Europski programi, FOI-TIVA, 2009. Klamer-alopa M, Cingula M: Financijske institucije i trite kapitala, FOI-TIVA, 2009. (Sveuilini udbenik) Krsto K., Doba J., Bojanid-Glavica B: Statistika deskriptivna i inferencijalna i vjerojatnost, FOI-TIVA, 2008. Dvorski S (ur.): Inovativni marketing, FOI-TIVA, 2008

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Grupa autora: Ishodi uenja, FOI-TIVA, 2008. Miko L., Kukec S.K: Raunovodstvo, 2. izdanje, FOI-TIVA, 2008. Divjak B., Erjavec Z.: Financijska matematika, FOI-TIVA, 2007. Divjak B., Hunjak T., Ostroki M.: Zbirka zadataka iz matematike, FOI-TIVA, 2007. Dvorski S., Rua F., Kovca V.: Poslovna ekonomija, FOI-TIVA, 2007. Radoevid D.: Programiranje 2, FOI-TIVA, 2007. ugaj M., Dumiid K., Duak V.: Temelji znanstvenoistraivakog rada: metodologija I metodika, 2. dopunjeno izdanje, FOI-TIVA, 2006. ugaj M., Schatten M.: Arhitektura suvremenih organizacija, FOI-TIVA, 2005. Divjak B., Lovrenid A.: Diskretna matematika s teorijom grafova, FOI-TIVA, 2005. (Sveuilini udbenik) Osim toga, materijali iz predmeta Psihologija razrednog odjeljenja recenzirani su i dobili status fakultetskog udbenika.

4.10. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predloite moguda poboljanja. Struktura nastavnika i suradnika uglavnom zadovoljava, ali ne i broj. Prema svim pokazateljima, Fakultet ima premalo nastavnika i suradnika. Iako Sveuilite ne objavljuje podatke o broju nastavnika i suradnika po sastavnicama i njihovom opteredenju, iz neslubenih se podataka moe zakljuiti da je Fakultet u skupini fakulteta kod kojih je velik broj studenata po nastavniku ili suradniku te da je bio diskriminiran to se tie zapoljavanja tijekom proteklih nekoliko godina, za koje postoje nekakvi pokazatelji. Na ovom podruju nalazimo najvie mogudnosti poboljanja. Predlaemo sljedede: - objavljivanje podataka o broju i opteredenju nastavnika i suradnika na Sveuilitu i sustavu visokog obrazovanja u cjelini, - izradu i provedbu plana uravnoteenja opteredenja po sastavnicama - izradu strategije ljudskih resursa na razini Sveuilita. Fakultet koristi vanjske suradnike, meutim ne dobiva adekvatna sredstva za ovu namjenu. Stoga predlaemo da se u sustavu osigura adekvatno financiranje za vanjske suradnike. Veliki dio opteredenja nastavnika i suradnika vezan je uz razliite projekte reforme visokog obrazovanja, od bolonjskog procesa, do unutarnjih razvojnih projekata. Ove projekte i procese ne prati odgovarajudi sustav financiranja, tako da se uglavnom financiraju na temelj vlastite akumulacije, to bi se svakako moglo promijeniti. Unutarnji problem Fakulteta je to svi nastavnici i suradnici nisu prihvatili promijenjene okolnosti i zahtjeve, prije svega vezane uz kvalitetu rada, te umreavanje i povezivanje na meunarodnoj razini. Ovdje se poboljanje moe postidi razmjenom nastavnika i odlaskom na strana sveuilita te upoznavanjem i prijenosom najboljih iskustava. Broj fakultetskih i sveuilinih udbenika, posebno onih s podruja informatike, ne zadovoljava. Poboljanja se nastoje postidi uvoenjem financijskih poticaja za objavljivanje udbenika. Na temelju iskustava u prethodnom razdoblju moemo zakljuiti da nastava zahtijeva neprestanu panju, ulaganja, preispitivanja i napore za poboljanjem. Posebno su vane povratne informacije od studenata i veze s tritem rada. Nuna su poboljanja sustava anketiranja studenata, posebno u korektivnim aktivnostima na temelju rezultata anketa, te bolje povezivanje s gospodarstvom.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.1. Struktura osoblja Vanjska Zaposleni u suradnja kumulativnom radnom nastavnika u odnosu punom radnom odnosu Broj Prosj. starost Broj

Osoblje

Zaposleni u punom radnom odnosu

Vanjski suradnici

Broj Redoviti profesori Izvanredni profesori Docenti Nastavna zvanja Asistenti Suradnik u nastavi Struni suradnici Znanstveni novaci Tehniko osoblje Administrativno osoblje Pomodno osoblje 13 9 13 7 28 10 17 3 13 7

Prosj. starost 52 50 40 51 29 31 28 43 42 48

Broj 4

Prosj. starost 56 50 50 40

1 4 1

-------------------

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.2. Opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika (Brojevi su norma sati) Predavanja Naziv studijskog programa Nastavnici ovog visokog uilita 5974 1056 Vanjski suradnici 540 1520 Seminari i auditorne vjebe Nastavnici ovog visokog uilita 6306 1130 Vanjski suradnici 90 1740 Mentorski rad Nastavnici ovog visokog uilita Vanjski suradnici Drugi oblici nastave Nastavnici ovog visokog uilita 4417 432 Vanjski suradnici

Preddiplomski studij informatika Preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva(*) zajedniki studij s EF ZG Diplomski studij informatike Diplomski studij Ekonomika poduzetnitva (samo se izvodi 1. godina studija)

2122 688

300

1569 428

30

1314 20

30

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.3. Popis nastavnika Akademski stupanj


Doktor znanosti

Nastavnik

Zvanje

Visoko uilite koje je izdalo kvalifikaciju


Mainski fakultet Beograd Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Ekonomski fakultet Zagreb Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Varadin

Polje

Datum posljednjeg izbora u zvanje


8.4.2008.

Postotak radnog odnosa


100%

Brumec Josip

Redoviti profesor

Informacijske znanosti

ubrilo Mirko

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

9.2.2010.

100%

Divjak Blaenka

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Matematika

20.4.2010.

100%

Duak Vesna

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

10.6.2008.

100%

Dvorski Stjepan

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Ekonomija

14.9.2010.

100%

Hunjak Tihomir

Redoviti profesor

Doktor znanost

Matematika

8.7.2008.

100%

Hutinski eljko

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

16.1.2007.

100%

Kero Krsto

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Ekonomija

16.3.2010.

100%

Kliek Boidar

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

16.3.2010.

100%

Krakar Zdravko Mirko Malekovid

Redoviti profesor Redoviti profesor

Doktor znanosti Doktor znanosti

Informacijske znanosti Informacijske znanosti

11.3.2003.

100%

21.3.2006.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Strahonja Vjeran Redoviti profesor Doktor znanost Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Medicinski fakultet Informacijske znanosti 10.2.2009. 100%

Vrek Neven

Redoviti profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanost

8.9.2009.

100%

Baa Miroslav

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

21.6.2007.

100%

Brid Ruica

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Ekonomija

27.5.2009.

100%

Buba Goran

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

11.10.2007

100%

Dobrovid eljko

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

10.3.2009.

100%

Kermek Dragutin

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

16.4.2008.

100%

Lovrenid Alen

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

11.7.2008.

100%

Reep Milivoj imid Diana

Izvanredni profesor Izvanredni profesor

Doktor znanosti Doktor znanosti

Informacijske znanosti Informacijske i komunikacijske znanosti Informacijske znanosti

12.4.2005.

100%

16.12.2009.

100%

Vidaid Stjepan

Izvanredni profesor

Doktor znanosti

Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin

23.9.2009.

100%

Begievid Nina

Docent

Doktor znanosti

Informacijske i komunikacijske znanosti

16.12.2009.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Dobrinid Damir Docent Doktor znanosti Ekonomski fakultet Zagreb Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Ekonomija 11.10.2007 100%

Doba Jasminka

Docent

Doktor znanosti

Matematika

11.7.2008.

100%

Erjavec Zlatko

Docent

Doktor znanost

Matematika

27.10.2009.

100%

Fabac Robert

Docent

Doktor znanost

Informacijske znanosti

8.2.2007.

100%

Kirinid Valentina

Docent

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

23.9.2009.

100%

Klamer alopa Marina Kozina Melita

Docent

Doktor znanosti

Ekonomija

15.11.2009.

100%

Docent

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

13.7.2006.

100%

Lovrenid Sandra

Docent

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

28.5.2008.

100%

Rabuzin Kornelije

Docent

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

23.1.2008.

100%

Radoevid Danijel

Docent

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

2.11.2006.

100%

Sabati Zvonimir

Docent

Doktor znanost

Informacijske znanosti

15.7.1993.

100%

Vidaek Hain Violeta

Docent

Doktor znanosti

Informacijske znanosti

23.9.2009.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Vukovid Ksenija Ciglar Vesna Docent Doktor znanosti Magistar znanosti Ekonomski fakultet Zagreb Filozofski fakultet Zagreb Ekonomija 23.1.2008. 100%

Profesor visoke kole Vii predava Vii predava Vii predava Vii predava Predava

Jezikoslovlje

1.10.2008.

100%

Fara Vinja Kovaid Andreja Novak Josip

Filozofski fakultet Zagreb Filozofski fakultet Zagreb Fakultet fizike kulture Zagreb Filozofski fakultet Zagreb Doktor znanosti Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Fakultet organizacije i informatike Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Prirodoslovno matematiki fakultet Prirodoslovno matematiki fakultet Ekonomski fakultet

Jezikoslovlje

11.5.2006.

100%

Jezikoslovlje

1.4.2009.

100%

Odgojne znanosti

23.9.2003.

100%

imunid Vesna Peri Nenad

Jezikoslovlje

16.1.2001.

100%

Informacijske znanosti

1.5.2010.

100%

Zlatovid Miran

Predava

Magistar znanosti

Informacijske znanosti

1.5.2010.

100%

Androec Darko

Asistent

Informacijske znanosti

1.7.2009.

100%

Balaban Igor

Asistent

Informacijske znanosti

1.9.2010.

100%

Bambir Danijela

Asistent

Informacijske znanosti

28.9.2006.

100%

Brodar Kristina

Asistent

Ekonomija

19.1.2007.

100%

Brumec Mirela

Asistent

Matematika

14.12.2004.

100%

Horvat Damir

Asistent

Matematika

20.4.2004.

100%

Horvat Jelena

Asistent

Ekonomija

11.5.2009.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Zagreb Ivkovid NIkola Asistent Fakultet organizacije i informatike Varadin Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Magistar znanosti Doktor znanost Ekonomski fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Raunalstvo 17.7.2007. 100%

Jaku Marija

Asistent

Matematika

19.12.2006.

100%

Juriid Marko

Asistent

Informacijske i komunikacijske znanosti

1.7.2009.

100%

Kedmenec Irena Konecki Mario

Asistent

Ekonomija

1.7.2009.

100%

Asistent

Informacijske znanosti

19.9.2006.

100%

Konecki Mladen

Asistent

Informacijske znanosti

1.7.2009.

100%

Kovca Vladimir Kreid Dario

Asistent

Ekonomija

14.12.2004.

100%

Vii asistent

Informacijske znanosti

1.4.2008.

100%

Kukec Sandra Katarina


Magdalenid Ivan

Asistent

Magistar znanosti

Ekonomija

15.2.2005.

100%

Vii asistent

Doktor znanosti

Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb

Raunarstvo

1.4.2009.

100%

Mekovec Renata

Asistent

Magistar znanosti

Informacijske znanosti

19.10.2004.

100%

Munar Duan

Asistent

Matematika

19.12.2006.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Orehovaki Tihomir Asistent Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Doktor znanosti Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Doktor znanosti Fakultet organizacije I informatike Informacijske znanosti 28.9.2006. 100%

Oreki Dijana

Asistent

Informacijske znanosti

1.4.2009.

100%

Schatten Markus

Asistent

Informacijske znanosti

1.10.2006.

100%

Stapid Zlatko

Asistent

Informacijske znanosti

28.9.2006.

100%

estanj Perid Tanja

Asistent

Ekonomija

21.11.2006.

100%

eva Jurica

Asistent

Informacijske znanosti

28.9.2006.

100&

Toma Boris

Asistent

Informacijske znanosti

1.2.2010.

100%

Tomiid Furjan Martina

Asistent

Informacijske znanosti

19.10.2004.

100%

Tomiid Pupek Katarina

Asistent

Informacijske znanosti

19.9.2006.

100%

Boban Mate

Znan. novak

Informacijske znanosti

23.6.2005.

100%

Dorid Ana

Znan. novak

Informacijske znanosti

9.10.2009.

100%

Gerid Sandro

Znan. novak

Informacijske znanosti

15.4.2009.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Varadin Gregurec Iva Znan. novak Ekonomski fakultet Zagreb Filozofski fakultet Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Doktor znanosti Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Magistar znanosti Fakultet organizacije i informatike Fakultet organizacije i informatike Varadin Fakultet organizacije i informatike Varadin Ekonomski fakultet Zagreb Ekonomija 15.12.2007 100%

Hajdin Goran Kiasondi Tonimir

Znan. novak Znan. novak

Informacijske znanosti Informacijske znanosti

24.10.2008.

100%

1.2.2008.

100%

Koruga Petra

Znan. novak

Informacijske znanosti

1.10.2009.

100%

Kudelid Robert

Znan. novak

Informacijske znanosti

1.10.2009.

100%

Malbaid Ivan

Znan. novak

Ekonomija

1.6.2009.

100%

Picek Ruben

Znan. novak

Informacijske znanosti

24.7.2008.

100%

Pihir Igor

Znan. novak

Informacijske znanosti

1.2.2008.

100%

Plantak Vukovac Dijana Spahid Amir

Znan. novak

Informacijske znanosti

10.4.2007.

100%

Znan. novak

Informacijske znanosti

1.2.2008.

100%

Tomiid Igor

Znan. novak

Informacijske znanosti

1.4.2008.

100%

ajdela Hrustek NIkolina

Znan. novak

Ekonomija

15.3.2008.

100%

Izvjetaj Samoanaliza 2010


ugec Bojan Znan. novak Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Prirodoslovno matematiki fakultet Zagreb Matematika 1.2.2008. 100%

ugec Petra

Znan. novak

Matematika

1.10.2009.

100%

Tablica 4.4. Dinamika zapoljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina Godina 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. Broj novozaposlenih nastavnika 2 12 9 7 9 Broj nastavnika kojima je zavrio radni odnos 2 3 2 3 3

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 4.5. Nastavni materijali koriteni u prethodnoj akademskoj godini Broj udbenika napisanih na hrvatskom jeziku 55 32 Broj inozemnih udbenika prevedenih na hrvatski jezik 11 4 Broj znanstvenih publikacija vezanih uz nastavu 350 276 Broj prirunih materijala vezanih uz umjetnike predmete Broj predmeta za koje postoje na web-stranicama visokog uilita recenzirani prirunik 0 1 Broj predmeta za koje postoji internetska stranica s pomodnim nastavnim materijalima Svi predmeti Svi predmeti Broj predmeta koji se izvode kao e-kolegiji

Naziv studijskog programa

Broj prirunika

Preddiplomski studij informatike Diplomski studij informatike Primjena informacijske tehnologije u poslovanju PDSS Inenjerstvo i reinenjerstvo organizacija informacijskog doba PDSS Menadment poslovnih sustava PDSS Upravljanje sigurnodu i revizijom IS-a

184 45

Svi predmeti Svi predmeti

40

11

273

101

Svi predmeti

Svi predmeti

128

87

Svi predmeti

Svi predmeti

57

24

Svi predmeti

Svi predmeti

121

57

Svi predmeti

Svi predmeti

Izvjetaj Samoanaliza 2010 PDDS Ekonomika poduzetnitva Preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva Diplomski studij 8 48 3 13 153 224 85 142 0 0 Svi predmeti Svi predmeti Svi predmeti Svi predmeti

14

65

38

Svi predmeti

Svi predmeti

Izvjetaj Samoanaliza 2010

5. Znanstvena, umjetnika i struna djelatnost

5.1. Strategija znanstvenog rada i planiranja i podrke istraivaima na Fakultetu


Opiite strategiju znanstvenog, umjetnikog rada i strategiju planiranja i podrke istraivaima na vaem visokom uilitu. Prema Strategiji Fakulteta organizacije i informatike (2010.) misija Fakulteta u ovom podruju obuhvada: Provoenje znanstvenih istraivanja u informacijsko-komunikacijskoj znanosti, ali i u drugim znanostima u kojima istrauju znanstvenici Fakulteta, a koja se provode u okviru meunarodnih i domadih znanstvenih i razvojnih projekata i rezultiraju primjenom u nastavnom procesu i transferom znanja u praksu. Provoenje prepoznatljivih i akreditiranih studija informatike, organizacije i ekonomije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini te za potrebe cjeloivotnog obrazovanja. Poticanje, organiziranje i izvoenje primijenjenih projekata te prijenos poznatih i novostvorenih znanja prema gospodarstvu, javnim slubama i drutvu u cjelini. U podruju znanstveno-istraivake djelatnosti (ZID) strateki ciljevi Fakulteta u sljededem razdoblju (2010. -2014.) su: ZID1. Ukupni prihod od sredstava za istraivanje iz dravnog prorauna povedati za 5% godinje. ZID2. Prihod sredstava za istraivanje izvan dravnog prorauna povedati po stopi od najmanje 15% godinje. ZID3. Udio nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju ukljuenih u meunarodne istraivake projekte povedati po stopi od najmanje 15% godinje. ZID4. Najmanje 25% doktoranada tijekom studija treba provesti najmanje tri mjeseca na usavravanju izvan Hrvatske. ZID5. Broj postdoktoranada iz inozemstva koji su na Fakultetu proveli najmanje 6 mjeseci, povedati za 1 godinje. ZID6. Broj objavljenih radova u asopisima indeksiranim u bibliografskim bazama koje nisu CC, SCIE, SSCI, povedavati za 10% godinje. ZID7. Broj objavljenih radova indeksiranih u bibliografskim bazama CC, SCIE, SSCI, povedavati za 15% godinje. Prema analizi napravljenoj u postupku donoenja Strategije, identificirane su snage, koje trebaju pomodi u ostvarivanju postavljenih ciljeva. To su, prije svega, djelovanje Centra za meunarodne projekte koji trebaju pomodi nastavnicima/istraivaima Fakulteta u pripremi, prijavljivanju i voenju meunarodnih i domadih projekta u podruju znanosti i razvoja. Fakultetsko vijede na svojim sjednicama redovito raspravlja o temama vezanim uz znanstvenoistraivaki rad i temeljem rasprave usvaja zakljuke koji trebaju doprinijeti podizanju kvalitete i kvantitete djelatnosti. Nadalje, na prijedlog Uprave, a odlukom Fakultetskog vijeda, uvedene su poticajne mjere (http://www.foi.hr/sluzbe/tajnistvo/vijece) za nastavnike/istraivae za objavljivanje radova u relevantnim znanstvenim asopisima, prijavljivanje i voenje znaajnih meunarodnih projekata, podizanje kvalitete doktorskih disertacija, poticanju meunarodnih studijskih boravaka mlaih znanstvenika na relevantnim inozemnim institucijama, sudjelovanje u meunarodnoj razmjeni te za izvoenje predmeta na engleskom

Izvjetaj Samoanaliza 2010 jeziku (Zakljuci 4. sjednice Fakultetskog vijeda odrane 19. sijenja 2010. godine, Zakljuci 6. sjednice Fakultetskog vijeda odrane 16. veljae 2010. godine). Trenutno je u postupku prihvadanja Pravilnik o raspodjeli vlastitih prihoda Fakulteta koji de objediniti sve te odluke. Na kraju valja istaknuti da Fakultet prema Pravilniku o nagradama i priznanjima (http://www.foi.hr/sluzbe/tajnistvo/dokumenti.html), dodjeljuje godinje nagrade za dobre rezultate u nastavi, znanstvenom istraivanju i doprinosu razvoju Fakulteta opdenito razliitim kategorijama zaposlenika. U aktualnim uvjetima, znaajni potencijal za provedbu razvojnih i primijenjenih istraivanja, iako nedovoljno iskoriten, predstavlja Tehnoloki park d.o.o Varadin (TPV), iji je Fakultet tredinski suvlasnik. Tehnoloki park Varadin d.o.o je tvrtka za provedbu inkubacijskog procesa za tehnoloki inovativna "startup" poduzeda, uspostavu mehanizma za unapreenje postojedih tehnoloki inovativnih tvrtki, poboljanje transfera znanja iz akademske zajednice i razvojnih centara u gospodarstvo, umreavanje poduzeda, obrazovnih institucija, razvojnih agencija i inovativnih pojedinaca te promjenu percepcije prema inovativnosti kao temelju novog gospodarstva. Osnivai TPV su Grad Varadin, Fakultet organizacije i informatike i Veleuilite u Varadinu. Sufinanciranjem projekta od strane Vladine agencije BICRO (2007.2009.), obavljena je obnova i rekonstrukcija zgrade od 3300 m2. Tehnoloki park Varadin je regionalni partner Europske poduzetnike mree (Enterprise Europe Network - EEN). Do danas je proces inkubacije prolazilo vie od etrdesetak tvrtki, od kojih vedina i dalje djeluje, zapoljavajudi nekoliko stotina razvojnih inenjera i drugih strunjaka. Vedina tvrtki ima djelatnost vezanu uz ICT, izvozno su orijentirane i imaju vrlo konkurentne proizvode na svjetskom tritu. Danas u TPV djeluje dvadesetak tvrtki s vie od 200 zaposlenih.

5.2. Znanstveni asopisi u kojima objavljuju nastavnici Fakulteta (izbor)


Navedite nekoliko istaknutih svjetskih znanstvenih, umjetnikih asopisa u kojima objavljuju radove vai nastavnici. Nastavnici/istraivai Fakulteta objavili su radove, izmeu ostalog u sljededim asopisima (u zagradi su napisane znaajnije baze u kojima je asopis referenciran): Ad Hoc Networks (CC, SCIE, Impact Factor: 1.293) Applied soft computing (CC, SCIE, Impact Factor: 2.415), Central European Journal of Operations Research (JCR, SCIE, Impact Factor: 0.353) Drutvena istraivanja (CC, SCOPUS, Impact Factor: 0.180) IEEE communications letters (ranking number fifteen in telecommunications in 2004) (CC, SCIE, Impact Factor: 1.140) Informatica (CC, SCIE, Impact Factor: 1.040) International Journal of Mathematical Education in Science and Technology (SCOPUS, Impact Factor: 0.480) International Journal of Project Management (SCOPUS, ScienceDirect Impact Factor: 2.470) Monatshefte fr Mathematik (CC, SCIE, Impact Factor: 0.764) asopisi na gornjem popisu su izabrani tako da budu relevantni i svjetski poznati, ali i da reprezentiraju raznovrsna podruja u kojima nastavnici Fakulteta istrauju i objavljuju. Iz popisa je jasno da istraivanja na Fakultetu pripadaju vrlo raznovrsnim podrujima: tehnikim, drutvenim i prirodnim znanostima.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

5.3. Citiranost radova nastavnika FOI-a u svjetskim bazama podataka


Komentirajte citiranost radova vaih nastavnika u svjetskim bazama podataka. Usporedite opseg tih postignuda s drugim domadim i inozemnim visokim uilitima. Navedite nekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela javno predstavljaju vai nastavnici. U Tablici 5.5. dani su brojevi radova i citata (u zagradi) po pojedinim kategorijama. Ukoliko promatramo samo znanstvene radove u asopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu onda je omjer broja radova i nastavnika 2,9, to bi znailo da je svaki nastavnik u godinu dana napisao malo vie od polovice rada. Meutim, valja imati na umu da su uvjeti izbora u zvanja u podruju informacijskih znanosti, gdje se najvedi broj nastavnika i bira, takvi da uzimaju u obzir i radove publicirane u asopisima koji nisu u nabrojenim bazama. Dakle, ovdje treba promatrati kumulativno radove u navedenim bazama i ostale radove zastupljene u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja. U tom sluaju je broj radova po nastavniku 8,1 to daje znatno povoljniju sliku. Prema tome, citiranost i publiciranje nije zadovoljavajude, ako se uzimaju u obzir samo radovi citirani u naznaenim bazama (prvi redak tablice). Najvedi broj objavljenih radova u posljednjih 5 godina je 13 radova. Isti nastavnik (prof.dr.sc B. Divjak) ima 20 citata u 5 godina. Nadalje, prof.dr.sc D. imid ima velik broj citata (71) temeljem radova koje je objavila prije 2005., ali nema novih radova. Napominjemo da ovdje nisu uzeti u obzir radovi znanstvenih novaka koji su trenutno na duem studijskom boravku na kvalitetnim sveuilitima u svijetu. Ostali nastavnici/istraivai imaju zanemariv broj citata u posljednjih 5 godina, to govori o zanemarivom odjeku provedenih istraivanja. Na kraju, valja opaziti da postoje velike razlike u broju objavljenih radova i izmeu razliitih katedri. Primjerice, Katedra za primijenjene i teorijske osnove informacijskih znanosti i Katedra za kvantitativne metode imaju daleko vie radova u relativnom omjeru prema broju nastavnika nego ostale katedre, to je donekle razumljivo ukoliko uvaimo specifinosti pojedinih katedri (npr. Katedra za strane jezike), ali svakako treba uvidjeti da broj radova bitno ovisi o uvjetima izbora u pojedinom podruju (primjer: lanovi Katedre za gospodarstvo se biraju u polju ekonomskih znanosti). Ukoliko promatramo analize koje su napravljene na Sveuilitu u Zagrebu za 2009. godinu, Fakultet je u posljednjoj tredini po broju objavljenih radova i to u grupi u kojoj su pojedini tehniki fakulteti (npr. FER, FSB) i neki drutveni fakulteti (npr. EF, FPZ). U usporedbi s drugim fakultetima drutvenohumanistikog podruja Fakultet organizacije i informatike je na sedmom mjestu od ukupno deset fakulteta (2009. godina Izvor: http://bib.irb.hr/,rujan2010.) po omjeru broja radova po broju zaposlenih. Nadalje, kad se u obzir uzmu druga sveuilita u RH (Ekonomski fakultet Osijek, Ekonomski fakultet Rijeka i podaci u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji) tada Fakultet u toj usporedbi, prema kriterijima iz tablice, ima bolje rezultate. Meutim, u RH ne postoji fakultet koji je usporediv s Fakultetom organizacije i informatike, s obzirom na podruje djelovanja, tako da je teko ovakvu usporedbu jasnije utemeljiti. Naalost, za europska sveuilita i fakultete teko je pronadi ovakve podatke ak i uz pretpostavku da nam je poznata peer ustanova. Na kraju, scientometrija pokazuje da ovakve jednostavne mjere mjerenja publiciranja nisu dovoljne niti daju realnu sliku. Novi pokazatelji poput H indeksa pokazuju konzistentnost autora u njegovom podruju (dostupni primjerice putem SCOPUS-a), a u novije vrijeme se poinju koristiti i kao indikatori za vrednovanje asopisa.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

5.4. Kriteriji znanstvene produktivnosti za mentorstvo doktorskih disertacija i njihova usporedba s kriterijima na srodnim visokim uilitima
Navedite kriterije znanstvene ili umjetnike produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih disertacija u vaim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim uilitima u zemlji i inozemstvu. Mentori doktorskih disertacija trebaju zadovoljavati uvjete Pravilnika o poslijediplomskom znanstvenom studiju, Pravilnika o poslijediplomskom sveuilinom (doktorskom) studiju na Fakultetu organizacije i informatike Sveuilita u Zagrebu, ali i uvjete propisane u Pravilniku o doktorskim studijima Sveuilita u Zagrebu (svi dokumenti dostupni su na http://www.foi.hr/sluzbe/tajnistvo/dokumenti/zds.html). Primjerice, kod prijave teme doktorskog rada potencijalni mentor treba navesti pet objavljenih radova u posljednjih pet godina koji su u vezi s temom koja se prijavljuje. Nadalje, Odbor za doktorski studij raspravlja o kompetencijama potencijalnog mentora, a konanu odluku o mentoru donosi Fakultetsko vijede nakon izvjetaja s javnog razgovora. Tako lanak 30. Pravilnika o poslijediplomskom sveuilinom (doktorskom) studiju glasi: Radna prijava teme doktorske disertacije dostavlja se Odboru za poslijediplomski studij koji procjenjuje pripadnost podruju informacijskih znanosti i kompetencije pristupnika i predloenog mentora. U svrhu podizanja kvalitete doktorskih disertacija potiu se sumentorstva doktorskih disertacija u kojima je sumentor izvan Fakulteta, pa i izvan RH. Tako lanak 33. glasi: Na obrazloeni prijedlog Povjerenstva koje je vodilo javni razgovor i Odbora, Fakultetsko vijede moe u postupku odobravanja teme doktorske disertacije pristupniku uz mentora imenovati i komentora. Nadalje, Sveuilini pravilnik o mentorstvu u lanku 9.govori sljedede: Za mentora moe biti imenovana osoba koja je: 1. izabrana najmanje u znanstveno-nastavno zvanje ili umjetniko-nastavno zvanje docenta ili zvanje znanstvenog suradnika, ili u ekvivalentno zvanje, ako je rije o mentoru koji je akademsko zvanje stekao u inozemstvu; 2. voditelj ili lan znanstvenoistraivakog projekta, odnosno aktivan istraiva ili umjetnik u djelokrugu istraivanja iz kojeg se radi doktorski rad; 3. znanstveno i umjetniki aktivna, relevantna u meunarodnoj znanstvenoj ili umjetnikoj zajednici, te koja je u posljednjih pet godina objavila znanstvene radove ili prezentirala umjetnika djela vezana za temu doktorskog istraivanja. 4. Mentor moe iznimno biti i professor emeritus, a odluku o tome donosi vijede nositelja studija ili vijede podruja. to se internacionalnog konteksta tie, formalni uvjeti uglavnom se bitno ne razlikuju od ovih opisanih u zadanim dokumentima, provjereno za vie znaajnih sveuilita iz EU Freiburg, Manheim, KF Graz, KU Leuven) i SAD (Carnegie Mellon). Npr. na KU Leuven pie: As a scientific researcher, the supervisor has earned a solid and durable reputation. This is clear from publications, citations, invitations for conferences, the acquisition of important research funds, and other objective criteria, which are usually already known from other evaluations that regularly occur at K.U.Leuven (http://set.kuleuven.be/phd/supervisor/profile_supervisor.htm), a slino i Berlin Graduate School for Transnational Studies preporua: Dissertation supervisors are generally university professors from the department (http://www.transnationalstudies.eu). Meutim , treba naglasiti da se uvjeti izbora u zvanja bitno razlikuju na gore spomenutim sveuilitima, tako da je teko raditi usporedbe. Na kraju, i sustav osiguravanja kvalitete je na viem stupnju razvoja tako da se pogreke u sustavu lake detektiraju.

5.5. Briga o mladim istraivaima


Komentirajte brigu o mladim istraivaima. Prema Sveuilinom Pravilniku: lanak 10. Mentor je obvezan voditi doktoranda tijekom izrade doktorskog rada, pratiti kvalitetu doktorandova rada, poticati objavljivanje njegovih radova te omoguditi sudjelovanje u znanstvenim i umjetnikim projektimaMentor je obvezan jedanput godinje podnositi izvjetaj o radu doktoranda vijedu doktorskog studija, na obrascu Sveuilita. Prije imenovanja mentora taj izvjetaj podnosi studijski savjetnik. Na doktorskom studiju, svakom se studentu prilikom upis dodjeljuje

Izvjetaj Samoanaliza 2010 privremeni mentor koji studentu pomae u izboru kolegija i predmeta istraivanja, a mentor za doktorsku disertaciju se imenuje naknadno. Nadalje, svaki znanstveni novak/asistent na Fakultetu ima i voditelja koji mu pomae u usklaivanju nastavnih i istraivakih obaveza i sl. Tekst rjeenja, kao i popis voditelja je dostupan u tajnitvu Fakulteta. Kako bi se podigla razina istraivakih kompetencija novaka/asistenata Fakultet organizira radionice o pisanju znanstvenih radova, istraivakim metodama, prezentacijskim i pedagoko/metodikim vjetinama itd. Ovakve radionice se iniciraju i organiziraju s Udrugom asistenata i novaka koja ved petnaestak godina aktivno djeluje na Fakultetu.

5.6. Znanstveni radovi proizali iz meunarodne suradnje nastavnika i suradnika


Osvrnite se na broj znanstvenih, umjetnikih radova proizalih iz meunarodne suradnje vaih nastavnika i suradnika, a u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici i umjetnici. Usporedite te rezultate s praksom drugih srodnih visokih uilita. U posljednjih pet godina oko 10% svih radova nastalo je u koautorstvu sa suradnicima s drugih institucija, a postoji relativno mali broj radova koji su nastali kao suradnja s inozemnim istraivaima. Pri tome se suraivalo s istraivaima iz Maarske (Budapest University of Technology and Economics), SAD-a (Carnegie Mellon, University of Pittsburg), a provedeno je i jedno meunarodno istraivanje u kojem su pored Hrvatske sudjelovali i istraivai iz Albanije, Austrije, Japana i Kine. Nadalje, u knjigama koje su nastale kao rezultat rada na meunarodnim projektima sudjelovali su istraivai/nastavnici iz Austrije, Velike Britanije, Belgije , Finske itd. Valja napomenuti da se suradnja odvijala s vrlo kvalitetnim institucijama. Meutim, u segmentu zajednikog publiciranja sa suradnicima iz inozemstva trebala bi biti napravljena znaajnija poboljanja i u tom kontekstu boravci mlaih istraivaa u inozemstvu mogu biti korisni.

5.7. Miljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija


Navedite miljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosno o vremenu koje im se posveduje za upudivanje u metode znanstvenog ili umjetnikog istraivanja. Na doktorskom studiju ima 124 studenta koji su studij upisali u posljednje 4 godine i 29 novih odobrenih prijava za upis ove akademske godine. Nadalje, u procesu je jo i 19 studenata koji su disertaciju prijavili izvan doktorskog studija. S druge strane, u posljednjih 5 godina samo je 18 nastavnika bilo mentorom za doktorske disertacije. Ipak, valja istaknuti da jo 10-tak nastavnika ima iskustva u mentorskom radu, jer su bili mentori znanstvenih magisterija. Teoretski, mogli bismo imati preko 40 potencijalnih mentora na Fakultetu i jo se tome moe pribrojiti 5-10 vanjskih suradnika koji izvode nastavu na doktorskom studiju ili rade na zajednikim projektima s nastavnicima Fakulteta. Dakle, u najboljem sluaju imamo 3-4 doktorska kandidata po mentoru. Iz ovih podataka moglo bi se zakljuiti da je broj doktoranda prevelik s obzirom na broj raspoloivih mentora s iskustvom u mentorskom radu. Za sada je situacija podnoljiva, ali tek sada dolazi veliki pritisak na mentore, jer se sve vedi broj studenata pribliava zavretku prvog dijela studija u kojem je potrebno poloiti nekoliko kolegija. Stoga je potrebno motivirati i osposobiti vedi broj mentora, jer potencijal postoji. Sveuilite u Zagrebu je najavilo posebnu edukaciju za nastavnike koji de po prvi puta preuzeti ulogu mentora. Nadalje, kroz aktivnosti Odbora za poslijediplomski studij Fakultet nastoji pomodi studentima doktorskog studija u pronalaenju mentora i opdenitom prolasku kroz doktorski studij. Prigodom upisa svaki student dobiva privremenog mentora (lana Odbora poslijediplomskog studija) koji pomae kandidatu u poetnom snalaenju i odreivanju mentora sukladno interesu kandidata. U sluaju potekoda vezano uz dostupnost mentora ili komunikaciju s mentorom studenti se mogu obratiti svojem privremenom mentoru ili Odboru studija koji tada interveniraju. Angaman pojedinih mentora se bitno razlikuje, ali ukoliko doe do ozbiljnih potekoda, student se obrada Odboru, koji je do sada uspjeno rjeavao takve situacije. Na doktorski studij je ove godine uveden i poseban predmet koji ima za cilj obraditi istraivake metode u podruju informacijskih znanosti.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

5.8. Sadraj i karakter znanstvenih istraivakih projekata Fakulteta


Opiite sadraj i karakter znanstvenih ili umjetnikih istraivakih projekata vaega visokog uilita aktivnih u posljednjih 5 godina (brojani podaci u tablici 5.3). Iznesite miljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Broj projekata financiranih od strane MZO-a je zadovoljavajudi (18 znanstvenih projekata i 5 projekta primjene ICT-a u posljednjih 5 godina), ali sredstva su premala, a projekti previe fragmentirani da bi imali znaajniji utjecaj na podizanje razine znanstvenih istraivanja i publiciranja. U skladu s time, sredstva se uglavnom upotrebljavaju za financiranje nabavka knjiga, lanaka, opremanje lanaka, kupnju osobne raunalne opreme (raunala, programi i sl.) i financiranje odlazaka na konferencije. Posljednja evaluacija projekta MZO-a (ljeto 2010.) je to i pokazala bududi da niti jedan projekt nije negativno ocijenjen, ali nije bilo niti projekta u najvioj kategoriji. Prema tome, okrupnjavanje znanstvenih projekata i njihovo povezivanje s meunarodnim projektima pozitivno bi utjecalo na kvalitetu istraivanja i publiciranja. S druge strane napravljeno je nekoliko izrazito dobrih projekta financiranih od strane NZZ-a ili meunarodnih izvora financiranja (posebno Tempus i Eureka), koji su postigli izvrsne rezultate. Primjerice, projekti o upravljanju kvalitetom i konstruiranju ishoda uenja imali su i vrlo praktinu primjenu na Fakultetu, ali i na drugim sastavnicama Sveuilita. Knjiga Ishodi uenja u visokom obrazovanju imala je dva izdanja u svega nekoliko mjeseci.

5.9. Sadraj i karakter strunih projekata Fakulteta


Opiite sadraj i karakter strunih projekata ovog visokog uilita aktivnih u posljednjih pet godina (brojani podaci u tablici 5.3). Iznesite miljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Broj strunih projekta je tijekom posljednjih pet godina u porastu, posebno u odnosu na prethodno razdoblje (kojeg nema u tablici o projektima). Bitna je i struktura projekata. Posebno istiemo rad na tri nacionalna strateka dokumenta u iju je izradu Fakultet bio vrlo aktivno ukljuen, institucionalno i osobnom zastupljenodu istraivaa. To su: Strategija razvitka elektronikog poslovanja u republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010., Strategija razvoja elektronike uprave u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 2009.-2012., i Hrvatski okvir za interoperabilnost. Nadalje, istiemo projekte u koje je bio ukljuen iroki krug nastavnika i istraivaa, kao to je Istraivanje generikog procesnog modela tvrtke, identifikacija prikljunih toaka za elektroniko poslovanje te tehnike i funkcionalne specifikacije e-Modula za njihovu implementaciju. Vanost ovog projekta je u injenici da je orijentiran gospodarstvu, metodoloki je zahtjevan jer sadri sve faze, od koncipiranja i pripreme specifikacija visoke razine, pa do programiranja. Valja spomenuti projekte razvoja sustava koji se temelje na otvorenom kodu (e-uenje, upravljanje dokumentacijom i sl.) te cijeli niz projekata koji su provoeni u suradnji s gospodarstvom (npr. Expert, Raunalni program za proraun toplinske zatite i utede energije u zgradama te programe za mobilne ureaje) . Fakultet je, kroz provedbu projekata za Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, pripremom znanstvenih i strunih podloga i sudjelovanjem u stvaranju sadraja na javnom portalu MojaUprava.hr doprinio razvoju elektronikog poslovanja u gospodarstvu i javnoj upravi Republike Hrvatske, posebno u podruju uspostavljanja sustava interoperabilnosti na organizacijsko-procesnoj i semantikoj razini (javno objavljivanje generikih modela poslovnih procesa tvrtke s modulima za elektroniko poslovanje i XML-shema za elektronike poslovne isprave). Fakultet je ukljuen i u velike meunarodne projekte u regiji (npr. IPA projekt koji financira EU, a cilj je uvoenje e-uenja na Kosovu, a Fakultet radi na izradi stratekih dokumenata na razini drave. U dijelu strunih projekata i aktivnosti valja istaknuti konzultantske poslove vezane uz informacijske sustave (Plinacro, Fina GS, vie ministarstava i drugih tijela dravne uprave).

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Svi su navedeni projekti uspjeno zavreni ili su jo u tijeku i uspjeno se provode. Vanost navedenih projektnih aktivnosti je prije svega u primjeni i provjeri rezultata istraivanja te povezivanju akademske zajednice i gospodarstva. Ovdje je i najveda slabost, intenzivna ukljuenost dijela nastavnika i istraivaa, dok su drugi jo uvijek nedovoljno aktivni.

5.10. Utjecaj rezultata strunih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domade privrede, uslunog sektora i dravne uprave
Navedite utjecaj rezultata vaih strunih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domade privrede, uslunog sektora i dravne uprave. Ved su u prethodnoj toki spomenuti projekti od strategijskog znaaja za dravnu upravu i drutvo u cjelini. Provedeno je nekoliko znaajnih strunih projekata, projekata razvoja visokog kolstva i podupiranje ulaza RH u meunarodne projekte. Posebno istiemo Tempus projekt INTERSKILLS preko kojeg je razvijeno etiri modula cjeloivotnog obrazovanja kao i pratede okruenje za e-uenje koje upotrebljavaju korisnici sa sveuilita, javnog sektora i gospodarstva pri prijavljivanju i voenju meunarodnih projekata. Treba istaknuti cijeli niz projekata, ali i programa edukacije u podruju javne nabave. Kroz konzultantske usluge za tijela dravne uprave i gospodarstvo realizirano je nekoliko projekata izrade tehnike dokumentacije i metodologije izbora ekonomski najpovoljnije ponude primjenom metoda viekriterijskog odluivanja. Kroz kontinuirano pruanje konzultantskih usluga prenesene su znanstvene spoznaje, ali i najbolja struna praksa, na podruju razvoja informacijskih sustava i upravljanja informatikim uslugama. Fakultet surauje s tijelima dravne uprave i gospodarskim subjektima. Znaajniji projekti na kojima je Fakultet radio u posljednjih pet godina, a koje bismo izdvojili vezano za potrebe ovog dokumenta navedeni su u sljededoj tablici, gdje je dan i kratki opis projekta i obavljene usluge.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 5.1. Popis projekata Fakulteta u suradnji s tijelima dravne uprave i gospodarskim subjektima Naziv projekta Opis projekta Opis usluga obavljenih od strane ponuditelja Analiza postojedeg naina poslovanja. Preustroj poslovne tehnologije i modeliranje poslovnih procesa. Razrada naina povezivanja ERP i tehnikih aplikacija. Logiki dizajn baze podataka. Definiranje strategije daljnjeg razvoja poslovnih procesa i primjene suvremenih ICT. Procjena uinaka nove ICT. Izrada plana realizacije projekta. Analiza postojedeg naina registracije i pradenja cestovnih vozila. Preustroj poslovnih procesa i usklaivanje rada razliitih sudionika (MUP, stanice za tehniki pregled vozila, osiguravajuda drutva). Detaljno modeliranje poslovnih procesa. Logiki dizajn baze podataka, web servisa i aplikacija za mobilne ureaje. Proraun uinaka primjene suvremenih ICT i plan provedbe projekta. Projekt IS-a s osloncem na sredinju bazu podataka uz koritenje naprednih tehnologija (web servisi, mobilne tehnologije). Analiza postojedih postupaka s dokumentacijom o osiguranicima i korisnicima mirovinskog osiguranja. Strateka analiza i preustroj poslovnih procesa uz pretpostavku upotrebe suvremenih ICT za pohranjivanje i obradu brojanih, tekstualnih i slikovnih podataka. Razvoj postupaka za automatizaciju tokova dokumenata. Izrada plana implementacije projekta. Proraun uinaka nove ICT.

Strateko planiranje razvoja informacijskog sustava za poduzede Odailjai i veze

Preustroj poslovnih procesa poduzeda za usluge prijenosa radio i TV signala te priprema poduzeda za elektroniko poslovanje. Unapreenje poslovnih procesa razvojem sustava za pradenje ispada i tehnikih kvarova na odailjaima. Definiranje ICT infrastrukture za potporu tim procesima.

Upravljanje smanjenjem teta zbog tehniki neispravnih i neosiguranih vozila u prometu

Preustroj i unapreenje poslovnih procesa i dizajn sustava za pradenje i identifikaciju tehniki neispravnih ili neosiguranih vozila, a radi povedanja sigurnosti cestovnog prometa u RH. Definiranje ICT infrastrukture i BP te modeliranje mobilnih i aplikacija i web-servisa temeljeno na naelima elektronikog poslovanja i interoperabilnosti.

Sustav upravljanja dokumentacijom u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Modeliranje poslovnih procesa s dokumentacijom, koji de se odvijati u sustavu one stop shop uz koritenje suvremenih tehnologija za pohranjivanje i pretraivanje velikog obima raznovrsne dokumentacije.

Courses for Institution Building in Croatia -

TEMPUS projekt financiran od EU, Koordinacija projektnih aktivnosti sastavljen od meunarodnog u sloenom meunarodnom konzorcija i koordiniran od strane konzorciju. Razrada korpusa znanja

Izvjetaj Samoanaliza 2010 eGovernment FOI. Temeljni cilj projekta je i provedba pilot programa u kojem osmiljavanje korpusa znanja je educirano 60 slubenika u javnoj potrebnog za razvoj javne uprave u upravi. uvjetima informacijskog drutva. TEMPUS projekt financiran od EU, sastavljen od meunarodnog konzorcija i koordiniran od strane FOI. Temeljni cilj projekta je povedanje apsorpcijskog kapaciteta hrvatskog gospodarstva i akademske zajednice za prijavljivanje i izvedbu EU projekata. Koordinacija projektnih aktivnosti u sloenom meunarodnom konzorciju. Razrada neophodnih znanja i metodike neophodne za upravljanje EU projektima.

Enhancing Absorption Capacity of EU Programmes in Croatia

Aspects of Information and Organizational Scineces Curriculum Development

TEMPUS projekt financiran od EU, Koordinacija projektnih aktivnosti sastavljen od meunarodnog u sloenom meunarodnom konzorcija i koordiniran od strane konzorciju. FOI. Temeljni cilj projekta je analiza i razvoj znanja suvremenog informatiara. Razvoj programske podrke za Analiza fizikalnih pokazatelja, viekriterijalni izraun izolacijskih razvoj odgovarajudih algoritama i parametara u razliitim vrstama razrada programske podrke. graevinama. Razvoj i uvoenje multimedijskih Analiza potreba korisnika i razvoj Web stranica u Grad Varadin. specifinog sustava za upravljanje sadrajem za potrebe suvremenog grada. Tvrtka Plinacro, da bi mogla udovoljiti zahtjevima koje ima kao OTS za trite plinom (to je odreeno zakonima RH i smjernicama EU) pristupila je integraciji svojih informacijskih sustava za poslovno i tehnikotehnoloku djelatnost. Integracija se temelji na modeliranju cjelovitih poslovnih procesa i primjeni naela elektronikog poslovanja, a realizira kao SOA. Konzultantski tim FOI-a nadzire postupke integracije. Softverska rjeenja za interoperabilne poslovne i tehnoloke procese te izgradnju i povezivanje cjelovite ICT infrastrukture obavljaju tvrtke KING ICT i KONA KET. Konzultantski tim usmjerava postupke modeliranja interoperabilnih procesa i izgradnju SOA te savjetuje upravu poduzeda o mjerama koje treba poduzeti za uspjean zavretak i postizanje ciljeva projekta. Analiza poslovnih procesa generikog poduzeda i izrada modela procesa koji sudjeluju u razmjeni elektronikog rauna.

Graevinska fizika za tvrtku Termika d.d. iz Novog Marofa

Web stranice Grada Varadina

Nadzor nad integracijom poslovnog i procesnog informacijskog sustava za tvrtku Plinacro, Zagreb

Istraivanje i razvoj rjeenja temeljenih na otvorenom kodu za elektronike module identificirane u okviru

Analiza relevantne standardizacije i izrada programskog rjeenja za razmjenu elektronikog rauna. Pri tome je napravljen i detaljan model

Izvjetaj Samoanaliza 2010 istraivanja generikog procesnog modela tvrtke, identifikacije prikljunih toaka za elektroniko poslovanje te tehnikih i funkcionalnih specifikacija emodula Fina GS Cash Centre Process and IS Improvement Project Fina GS Cash Centre Enhanced Processes and Software, FINA gotovinski servisi d.o.o. poslovnih procesa koji sudjeluju u interakciji te simulacijski model za preliminarnu provjeru vremenskih i financijskih uinaka uvoenja elektronikog rauna. Izrada simulacijskog modela i interpretacija rezultata dobivenih simulacijom. Izrada odgovarajude XML specifikacije za eRaun. Programiranje programskih modula za razmjenu eRauna.

Poboljanje poslovnih procesa, nabava i nadogradnja odgovarajudeg softvera i primjena elektronikog poslovanja

Izrada funkcionalnih specifikacija i tehnikih zahtjeva informacijskog sustava gotovinskog centra i izrade modela za ocjenjivanje ponuda

Svi navedeni projekti utjecali su na razvoj korisnika njihovih rezultata. Kod edukacijskih projekata to se moe prepoznati po izuzetnom zadovoljstvu korisnika, to je provjereno kroz anketni postupak u sklopu kojeg je i provjerena relevantnost obraenog sadraja za posao koji polaznici rade. Kod projekata u kojima je Fakultet provodio konzultantske aktivnosti, uspjenost izvedenih projekta se moe analizirati po njihovom uspjenom zakljuenju kao i aktivnostima koje su uslijedile nakon zakljuenja projekta, a koje su se logino nadovezivale na projektne rezultate Fakulteta (npr. razvoj informacijskog sustava). Fakultet s ponosom istie da se kao visokokolska institucija nije pojavljivao kao nelojalna konkurencija poslovnim subjektima na tritu, ved je prijavljivao projekte sa znaajnom znanstvenom i razvojnom komponentom.

5.11. Politika pradenja opsega i kvalitete znanstvenog rada na Fakultetu


Navedite na koji ste nain uspostavili sustavnu politiku pradenja opsega i kvalitete znanstvenog ili umjetnikog rada na vaem visokom uilitu te opiite njezine elemente i nain djelotvorne primjene. Fakultet sudjeluje prikupljanju i analizi podataka na razini Sveuilita u Zagrebu. Pri tome se rezultati i usporedbe, dobivene preko Sveuilita, redovito analiziraju na razini Fakultetskog vijeda i katedri te se u skladu s time donose odreene preporuke ili predlau naini stimulacije. Nadalje, obaveza svih nastavnika/istraivaa je upis podataka o radovima u IRB Hrvatsku znanstvenu bibliografiju. U Uredu za meunarodnu suradnju pohranjuju se podaci o svim projektima koji se izvode na Fakultetu, a informacije o znanstvenim i razvojnim projektima objavljuju se i na web stranicama Fakulteta. Svake se godine barem jedanput Fakultetskom vijedu podnosi i izvjede o projektima na Fakultetu, kao i ostalim postignudima iz domene znanstvenoistraivakog rada. Na temelju takvih informacija Fakultetsko vijede donosi zakljuke i preporuke. Ubudude se planira u knjinici Fakulteta ustrojiti sustav kontinuiranog pradenja publiciranja, meutim trenutno za to nemamo resurse jer su svega dvije zaposlenice u knjinici.

5.12. Briga o etici u istraivanju


Objasnite na koji nain vodite brigu o etici u istraivanju. Posebnu ulogu u pradenju etike u istraivanju imaju Odbor za doktorski studij (vezano uz znanstvene magisterije, doktorate i specijalistike radove), Etiko povjerenstvo, ali i Uprava Fakulteta, bududi se sva istraivanja koja ukljuuju studente trebaju opisati i dati na pregled i odobrenje Upravi Fakulteta. Etiki aspekti su obuhvadeni i u Pravilniku o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti studenata i drugih polaznika Fakulteta. Nastavnici Fakulteta sudjeluju i u radu Sveuilinih odbora i povjerenstva koji se

Izvjetaj Samoanaliza 2010 bave etikim pitanjima. Nadalje, etika u znanstvenim istraivanjima ukljuujudi i Etike kodekse EU, Sveuilita u Zagrebu i vodedih svjetskih strukovnih udruga (ACM, IEEE) dio su nastave kolegija na diplomskom studiju (Primijenjene metode istraivanja u drutvenim znanostima) i na poslijediplomskom doktorskom studiju (Znanstvenoistraivaki rad u informacijskim znanostima).

5.13. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predloite moguda poboljanja Podruje znanstvenog i razvojnog djelovanja na Fakultetu ima tradiciju, ali jo nije dovoljno prepoznatljivo i organizirano i do sada je patilo od rascjepkanosti. esto se temelji na pojedinanim inicijativama i projektima, iji su sadraji i znanstveni ciljevi snano obiljeeni linodu glavnog istraivaa, bez obzira radi li se o meunarodnim projektima ili projektima MZO-a. Projektni rezultati su do unatrag nekoliko godina bili uglavnom, osim rijetkih izuzetaka, saeti u pojedinanim znanstvenim i strunim lancima ili radovima za konferencije, a nisu bili povezani u cjelinu koja bi imala snaniji utjecaj na znanstvenu i strunu javnost. U posljednje vrijeme, otvaranjem Centra za meunarodne projekte, ta se situacija mijenja u pozitivnom smjeru. Jo uvijek se najvie ljudskih resursa Fakulteta troi na nastavne aktivnosti, a premalo na znanstvenoistraivaki rad i na neposredne transfere znanja prema korisnicima usluga. Nadalje, neravnomjerna je raspodjela sudjelovanja u znanstvenoistraivakom radu i transferu znanja po nastavnicima/istraivaima. Kontinuirano pradenje i redovite toke dnevnog reda na sjednicama Fakultetskog vijeda doprinose pozitivnim pomacima u tom podruju. Pozitivno je da se IKT, ali i rezultati znanstvenih, razvojnih i strunih projekta koriste znaajno u nastavi i istraivanju, to doprinosi kvaliteti obrazovanja, pogotovo kod izvanrednih studenata, ali i prepoznatljivosti Fakulteta na sveuilinoj razini kao lidera u podruju primjene e-uenja, ali i po istraivanjima u toj domeni. Veliki problem, koji moe izazvati dugorone negativne posljedice, je aktualni sustav izbora u znanstvena i znanstveno- nastavna zvanja, koji omogudava brzo napredovanje uz ispunjene minimalne uvjete, kao i napredovanje u najvia zvanja istraivaima koji nemaju dokazano iskustvo voenja znanstvenih projekata, ije djelovanje nije ostavilo traga u struci, koji nisu umreeni izvan vlastite institucije i sl. U postupcima evaluacije kvalitete znanstvenoistraivakog rada i stjecanju prepoznatljivosti u europskom znanstvenom prostoru treba oekivati pojaane aktivnosti u narednim godinama. Stanje se poelo mijenjati povezivanjem 18 znanstvenih projekata trenutno odobrenih od MZO-a i moe se nastaviti sudjelovanjem u europskim projektima kao to su FP7, CIP, Eureka, ESF ili slinim projektima. U meunarodnim projektima Fakultet zauzima dobru poziciju na Sveuilitu u Zagrebu, pa je tako 2006. godine dobio i nagradu Sveuilita u Zagrebu za meunarodnu suradnju, a 2010. dobivena je i jedna pojedinana nagrada za meunarodnu suradnju. Meutim, opteredenost nastavnim obavezama, a esto puta i nezainteresiranost zaposlenika, negativno utjeu na mogudnosti sudjelovanja u znaajnim europskim znanstvenim i razvojnim projektima. Posebno je vaan utjecaj konferencije CECIIS i asopisa JIOS na podizanje kvantitete objavljenih znanstvenih radova. To s jedne strane ima pozitivni utjecaj na ispunjavanje uvjeta za izbor u znanstvenonastavna zvanja, a s druge strane moe biti potencijalna prepreka vedem angamanu nastavnika u objavljivanju u prepoznatim meunarodnim asopisima. To je razlog da je Fakultetsko vijede donijelo interne uvjete za napredovanja koji ukljuuju objavljivanje u kvalitetnim asopisima izvan RH. Valja imati na umu da su uvjeti izbora u zvanja u podruju informacijskih i ekonomskih znanosti, gdje se najvedi broj nastavnika i bira, takvi da uzimaju u obzir i radove publicirane u asopisima koji nisu u bazama koje se spominju u ovoj analizi, pa de jedino promjena uvjeta izbora u drutvenom podruju znaajnije pozitivno utjecati na povedanje broja radova u znaajnim svjetskim bazama, a samim time i na citiranost i odjek

Izvjetaj Samoanaliza 2010 istraivanja. Na poboljanje stanja pozitivno bi mogla utjecati i obaveza studijskog boravka u inozemstvu prije prvog izbora u znanstveno-nastavno zvanje. Tablica 5.2. Mentori (Mentori za znanstveno podruje) Naziv doktorskog studija (smjerovi) Informacijske znanosti Broj mentora koji su vodili doktorske disertacije u zadnjih 5 godina 18 Broj objavljenih radova mentora u domadim znanstvenim asopisima u posljednjih 5 godina* 63 Broj objavljenih radova mentora u inozemnim znanstvenim asopisima u zadnjih 5 godina* 49

Tablica 5.3. Projekti prijavljeni preko visokog uilita Ukupan broj znanstvenih ili umjetnikih projekata u posljednjih 5 godina
NZZ, UKF i ostale dravne institucije

Ukupan broj strunih projekata u posljednjih 5 godina, koji su trajali


vie od 1 godine

Ukupan broj projekata u suradnji s gospodarstvom u posljednjih 5 godina, koji su trajali


do 3 mjeseca do 1 godine vie od 1 godine

MZO

Meunarodni

do 3 mjeseca

do 1 godine

24

12

20

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 5.4. Popis znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekata Popis svih aktivnih znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekata dodijeljenih od strane MZO-a s imenima voditelja Meuzavisnost liberalizacije potanskog trita i izravnog marketinga, voditelj: prof.dr.sc. Stjepan Dvorski Informacijska infrastruktura i interoperabilnost (2007.-2009.), voditelj: prof.dr.sc. Neven Vrek Komunikacijske vjetine i tehnologije u komunikaciji Internetom i e-obrazovanju, voditelj: prof.dr.sc. Goran Buba Modeliranje proceduralnih propisa, voditelj: prof.dr.sc. Vjeran Strahonja Semantiko modeliranje vieagentnih sustava, voditelj: prof.dr.sc. Mirko Malekovid Razvoj cjelovitog sustava sigurnosti informacijskog sustava, voditelj: prof.dr.sc. eljko Hutinski Metodika evaluacije biometrijskih karakteristika, voditelj: prof.dr.sc. M. Baa Razvoj matematikih modela za unapreenje kvalitete usluga u javnom sektoru, voditelj: prof.dr.sc. Tihomir Hunjak Diferencijalna geometrija prostora s degeneriranim i indefinitnim metrikama, voditeljica: prof.dr.sc. Blaenka Divjak Konceptualno modeliranje sloenih sustava, voditeljica, voditeljica: prof.dr.sc. Vesna Duak Razvoj informacijskih sustava za potporu mjerenju organizacijskih performansi, voditelj: prof.dr.sc. eljko Dobrovid Utjecaj organizacijskih vrijednosti na djelotvornost javne uprave, voditeljica: prof.dr.sc. Rua Brid Razvoj metodike za objedinjeno modeliranje poslovnog i informacijskog sustava, voditelj: prof.dr.sc. Josip Brumec Adaptilnost visokotehnolokih organizacija/ Inteligentne organizacije (2003-2008.), voditelj:prof. dr. sc. Boidar Kliek Razvoj informacijske infrastrukture i deduktivnih mehanizama Semantikog Weba, voditelj: prof.dr.sc. Mirko ubrilo Automatizacija postupaka u projektiranju informacijskih sustava, voditelj: prof.dr.sc. Alen Lovrenid Razvoj metodike za ICT menadment, voditelj: prof.dr.sc. Zdravko Krakar Utjecaj generikih imbenika na strukturu i uinkovitost organizacijskih oblika, voditelj: prof.dr.sc. Marijan Cingula

iProjekti: Semantiko pretraivanje i klasifikacija tekstualnih dokumenata, voditeljica: prof.dr.sc. J. Doba Viestruka biometrijska autentikacija smart karticom, voditelj: prof.dr.sc. Baa Miroslav Portal za testiranje i promociju edukacije pomodu Web 2.0 alata , voditelj: prof.dr.sc. Goran Buba Lokalizacija Latexa za Hrvatsku, voditeljica: prof.dr.sc. B. Divjak

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Implementacija multimodalnih biometrijskih sustava u aktivnim bazama podataka, voditelj : doc.dr.sc. Kornelije Rabuzin)

Ostalo: Umreena ekonomija, voditelj: prof.dr.sc. Z. Skoir sudjeluje dr. I. Magdalenid, a voditelj je s FER-a Zg

Popis aktivnih znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ, ostala dravne institucije ili domade gospodarstvo) s imenima voditelja Ishodi uenja u interdisciplinarnom podruju INTER-OUTCOMES, voditeljica: prof.dr.sc. B. Divjak, 2008-2009 Razvojni projet CARNet: Referalni Centar Carneta za prijavljivanje projekata obrazovanja na daljinu, voditeljica: prof.dr.sc. B. Divjak, 2003-2006 Razvojni NZZ: Osiguranje kvalitete u visokom kolstvu, Projekt hrvatske Nacionalne zaklade za znanost voditelj: prof.dr.sc. N. Vrek, 2005 2006. Hrvatski okvir za interoperabilnost, voditelj: prof. dr. sc. Neven Vrek Izvedivost real time aplikacija u VANET (Vehicular Ad hoc NETwork) mreama, voditelj: Mate Boban Nadzor nad integracijom poslovnog i procesnog IS-a za tvrtku Plinacro, Zagreb, voditelj: prof. dr. sc. Josip Brumec FINA GS Cash centre Procesess and IS Improvement Project FINA GS Cash Centre Enhanced Procesess and Software, FINA Gotovinski servisi d.o.o., voditelj: prof.dr.sc. V. Strahonja Istraivanje i razvoj rjeenja temeljenih na otvorenom kodu za elektronike module identificirane u okviru istraivanja generikog procesnog modela tvrtke, identifikacije prikljunih toaka za elektroniko poslovanje te tehnikih i funkcionalnih specifikacija emodula, MINGORP, Zagreb, 2008./2009. Godina, voditelj: prof.dr.sc. V. Strahonja Sustav upravljanja dokumentacijom u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - HZMO, voditelj: prof.dr.sc. J. Brumec Consulting services for the project Strengthening institutional capacity of State Intellectual Property Office of the Republic of Croatia, naruitelj: MVPEI Strategija razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=153, 2007. (vie suradnika s FOI) Strategija razvoja elektronike uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine, Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, http://www.ehrvatska.hr/sdu/hr/eUprava/StrategijaeUprave.html, 2009 (vie suradnika s FOI)

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Popis svih znanstvenih, umjetnikih i razvojnih projekta iz meunarodnih izvora s imenima voditelja Tempus InterProject, "Enhancing Absoption Capacity of EU Programmes in Croatia", koordinator: prof.dr.sc. Blaenka Divjak (2007. - 2009.) Tempus: Courses for Institution Building in Croatia eGovernment (,eGovCRO), koordinator: prof.dr.c. Neven Vrek Tempus SCM: Teaching and Language Skills: Training Project, (2004-2005 SCM-C006-A04) koordinator: prof.dr.sc. Blaenka Divjak European Science Foundation: Quantitative methods in social sciences (QMSS 2)(2008 2011), koordinatorica: prof. Angela Dale, voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B.Divjak TEMPUS: Education Quality Improvement by E-learning Technology (EQIBELT), koordinator: Z. Bekid, SRCE (2005-2009) - sudionici s FOI-a: B. Divjak, N. Begievid, D. Grabar Tempus SCM Cro4Bologna (Croatian Boogna Promoters Team), koordinator: prof.dr. A. Bjeli, Sveuilite u Zagrebu (2004 2005) - sudionici s FOI-a: B. Divjak, S. Kukec Tempus SCM FurtherBologna (Furtherence of bologna Promotion in Croatia), koordinator: prof.dr.A. Bjeli, Sveuilite u Zagrebu (2005 2006) - sudionici s FOI-a: B. Divjak, S. Kukec, A. Spahid Tempus JEP: Aspects of information and organization systems: Curriculum development, 2002-2005 (CD_JEP-16086-2001), koordinator: prof.dr.sc. B. Divjak FP6 Enhancing Western Balkan eGovernment Expertise (We-Go), koordinator: Dr. Klaus Gschwendtner, voditelj na FOI: prof.dr.sc. B. Kliek FP7 Children as Change Agents for Science in Society (University of Liverpool, UK), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B.Divjak; koordinator: T. Jenkings, University of Liverpool FP6 STREP projekt,"iCamp - Innovative, Inclusive, Interactive & Intercultural Learning Campus", Trials 3, koordinator: Barbara Kieslinger, Centre for Social Innovation ZSI Sudionici s FOI-a: I. Balaban, B. Divjak IPA Kosovo IT Pilot Project in the Field of Education (2010 - 2012), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. Blaenka Divjak EUREKA: Full Featured LMS with module for synchronized learning and content development tool (E-learner), voditelj: mr.sc. Z. Lw, IT Centar Zagreb (2003 2006), voditelj na FOI: prof.dr.sc. . Hutinski EUREKA: Sme Inovattion Navigator (IS4), voditelj u Hrvatskoj prof.dr.sc. A. Lovrenid (20052008) EUREKA: ABIT Enterprise Content Management, koordinator: Damir Vlaid, voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B. Divjak Eureka mrea: E-Learning EUROLEARN (2002-2005) + eConTec (2005-2008), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. B. Divjak

Bilateralni projekti: Quality and usability evaluation of online courses and Web 2.0 tools in e-learning (bilateralni projekt sa Slovenijom), voditelj u Hrvatskoj: prof. dr. sc. Goran Buba Citizens and Governance: e-Government Future Foresight in Lithuania (bilateralni s Litvom),

Izvjetaj Samoanaliza 2010 koordinator: Rimantas Petrauskas, voditelj na FOI: prof.dr.sc. Neven Vrek System for automatic classification for Croatian and Slovene Internet pages (bilateralni sa Slovenijom) (2005-2006), voditeljica na FOI: prof.dr.sc. J. Doba Verification of Real-Time Warranties by CAN Medium Access, meunarodni partner je University of Erlangen-Nuremberg, Department of Computer Science; voditelj Prof. Dr.-Ing. Reinhard German, voditelj na FOI: dr.sc. Dario Kreid

Tablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina) Broj radova koje su zajedniki napisala dva ili vie nastavnika Broj radova koji su proizali iz suradnje s drugim visokim uilitima Omjer za Fakultet, broj radova/broj nastavnika

Vrsta radova

Ukupan broj radova i njihova citiranost po kategorijama

Broj radova nastavnika

Znanstveni radovi u asopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te Scopusu Ostali radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja Radovi u meunarodnim asopisima koji nisu uvrteni u navedene baze

102 (135)

131

72

14

131/45 2,9

159

234

156

22

234/45 5,2

23

43

23

43/45 0,96

Autorstvo meunarodnih knjiga

8/45 0,18

Autorstvo domadih knjiga Radovi u domadim asopisima s meunarodnom recenzijom

35

20

16

20/45 0,44

29

42

26

12

42/45 0,93

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i meunarodnih znanstvenih skupova*

482 338

336

61

482/45 10,71

Radovi u domadim asopisima s domadom recenzijom

4/45 0,08

Struni radovi

135

176

121

176/45 3,91

Poglavlja u knjigama

49

58

31

58/45 1,29

Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova* Urednitva inozemnih knjiga* Urednitva domadih knjiga*

64

42

29

42/45 0,94

0 16

0 14

0 5

0 7

0 14/45 0,31

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog uilita Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika Katedra za informacijske tehnologije i raunarstvo Katedra za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti

Vrsta radova

Ukupan broj radova

Katedra za gospodarstvo

Katedra za razvoj informacijskih sustava

Katedra za kvantitativne metode

Katedra za organizaciju

Katedra za strane jezike

Znanstveni radovi u asopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te Scopusu

102

0,1

1,33

2.1

4,62

3,37

5,0

Ostali radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja Radovi u meunarodnim asopisima koji nisu uvrteni u navedene baze Autorstvo meunarodnih knjiga

159

1,6

1,66

4.9

3,75

3,5

8,43

0,50

23

2,7

0.4

1,25

0,4

0,25

Izvjetaj Samoanaliza 2010


Autorstvo domadih knjiga Radovi u domadim asopisima s meunarodnom recenzijom Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i meunarodnih znanstvenih skupova

35

1,8

0.2

1,00

0 0,43

29

3,4

0,63

0,7 0

338

6,8

11,16

6.6

6,88

8,4 17,29

3,50

Radovi u domadim asopisima s domadom recenzijom

0.2

0,25

Struni radovi Poglavlja u knjigama Recenzirani radovi u zbornicima domadih znanstvenih skupova* Urednitva inozemnih knjiga* Urednitva domadih knjiga*

135 49 64

0,4 1,6 0,6

4,5 0,33 1.16

4.6 1.1 1

3,25 1,63 1,88

2,6 0,6 0,3

3,57 2,00 0

0,75 0,25 0,25

0 16

0 0

0 0,66

0 0

0,00 0,63

0 0

0 0

0 0

Izvjetaj Samoanaliza 2010

6. Mobilnost i meunarodna suradnja

6.1. Unutarnja mobilnost studenata Navedite na koji nain podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogudnosti prelaska studenata koji su zavrili druge srodne studijske programe). Fakultetsko vijede je razmatralo i prihvatilo registar istovjetnosti i uvjete prijelaza za studente koji su zavrili druge srodne studijske programe, a ele se upisati na Fakultet organizacije i informatike na diplomski studij. Informacije su objavljene na web stranicama Fakulteta (http://www.foi.hr/upisi/2010/ds/uvjeti.html) i svake se godine registar dopunjava. Nadalje, Odbor za doktorski studij je takoer na slian nain uredio upise na doktorski studij za studente koji su zavrili neki drugi srodni sveuilini dodiplomski/diplomski studij.

6.2. Ciljevi meunarodne suradnje Fakulteta


Opiite ciljeve koje elite postidi meunarodnom suradnjom vaega visokog uilita. Navedite oblike suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokim uilitima, individualnu suradnju u istraivanjima, due i krade boravke nastavnika i studenata u inozemstvu, organiziranje meunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje na meunarodnim konferencijama i ostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspjenost postojede meunarodne suradnje vaega visokog uilita. Misija Fakulteta u podruju meunarodne suradnje je meunarodna razmjena ideja, iskustva i znanja u svrhu podizanja kvalitete znanstvenoistraivakog i nastavnog rada, koja vodi povedanju prepoznatljivosti i konkurentnosti Fakulteta na domadoj i meunarodnoj razini. Na Fakultetu postoje dva ureda koja se bave unapreivanjem meunarodnih odnosa Fakulteta, implementiraju meunarodne projekte i pruaju podrku i savjetovanja nastavnicima i suradnicima koji su ukljueni u meunarodne projekte. To su Ured za meunarodnu suradnju, koji je osnovan 2002. godine i Centar za meunarodne projekte koji je slubeno osnovan 2009. godine, iako je s radom poeo 2007. Fakultet je uspjeno sudjelovao ili sudjeluje u dosta velikom broju meunarodnih projekata (Tempus, ESF, FP6, FP7, Eureka, bilateralni projekti, IPA) te su oni vaan nain meunarodne afirmacije fakulteta, ali i nain ostvarivanja prihoda na meunarodnoj razini. Fakultet takoer ima sklopljene bilateralne ugovore, Erasmus ugovore ili ugovore o studentskoj praksi s fakultetima/sveuilitima diljem svijeta, meu njima su: Carlow University, University of Central Florida, Sveuilite u Ljubljani (Fakulteta za raunalstvo in infromatiko), University of Liverpool, Mid Sweden University, Mykolas Romeris University (Faculty of Social Informatics), Fakulteta za informacijske tudije v Novem Mestu, University of Pittsburgh, Siberian Federal University, Faculty Of Materials Science And Technology Slovak University Of Technology in Bratislava, Danube University Krems, Hogeschool van Amsterdam (University of Applied Sciences), Karl-Franzens-Universitt Graz (Sozial- und Wirtschaftswissenschaftlichen Fakultt), Albert-Ludwigs-Universitt Freiburg (Institut fr Telematik, University of Porto (Faculty of Engineering). U postupku pregovora je i potpisivanje ugovora o suradnji s jednom istraivakom grupom na Carnegie Mellon sveuilitu i fakultetima s Katholieke Universiteit Leuven i London Metropolitan University. Zbog kvalitete i kvantitete meunarodnih projekata Fakultet je 2006. godine dobio nagradu Sveuilita u Zagrebu za meunarodnu suradnju, a 2010. godine pojedinanu nagradu za meunarodnu suradnju dobila je prodekanica Fakulteta prof.dr.sc. B. Divjak.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Na Fakultetu se ved vie od 20 godina redovito odrava meunarodna znanstvena konferencija posvedena informacijskim i inteligentnim sustavima CECIIS (Central European Conference on Information and Intelligent Systems). CECIIS konferencija je mjesto susreta vodedih hrvatskih, ali i inozemnih IT znanstvenika i strunjaka koji uz prezentiranje svojih istraivakih projekata razmjenjuju ideje za nove istraivake poduhvate. Prihvadeni radovi objavljuju se u Zborniku radova CECIIS, a izbor radova u znanstvenom asopisu JIOS. Nadalje, Fakultet je izdava asopisa Journal of Information and Organizational Sciences (JIOS) koji izlazi dva puta godinje redovito od 1977. godine. Nekoliko znanstvenih novaka na Fakultetu doktorandi su inozemnih sveuilita (Karl Franzens Universitt Graz, Carnegie Mellon, University u Pittsburghu, Sveuilite u Mariboru, Purdue University) i pri tome, izmeu ostalog, koriste prestine Fulbright i Junior Faculty Development Program stipendije. Studenti Fakulteta iz godine u godinu osvajaju nagrade na meunarodnim natjecanjima u podruju informacijskih znanosti i menadmenta. Neka od njih su: Wiser Summer 2010, Balkan Case Challenge 2008 i 2010, Imagine cup 2008, 2009, 2010, FUTUR 2007 i 2008, Studentska poslovna konferencija na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Ljubljani itd. Knjinica Fakulteta ima vrlo dobru suradnju s nekoliko knjinica izvan Hrvatske, a suradnja se oituje kroz meuknjinnu razmjenu izdanja s knjinicama Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Ekonomskog fakulteta u Mostaru, Fakulteta strojarstva i raunarstva u Mostaru, Ekonomskog fakulteta u Mariboru, Prirodno-matematikog fakulteta u Novom Sadu, meuknjininu posudbu s knjinicom Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Ekonomskog fakulteta u Mariboru i Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Meuknjinina razmjena podrazumijeva razmjenu izdanja Fakulteta poput asopisa, zbornika, duplikata knjinine grae ime se obogaduje fond knjinica. U meunarodnoj razmjeni sudjeluje i administrativno osoblje Fakulteta iz Ureda za meunarodnu suradnju i Centra za meunarodne projekte. Tako je primjerice zaposlenica Ureda R. Horvatek, trenutno na jednogodinjoj Humphrey stipendiji na SAD-u na Pennsylvania State University.

6.3. Ukljuenost Fakulteta u meunarodna udruenja srodnih institucija


Navedite meunarodna udruenja srodnih institucija u koja ste ukljueni i opiite nain na koji aktivno pridonosite zajednikim ciljevima. Fakultet je ukljuen u europsku mreu European Access Network (EAN) iju web stranicu i bazu administrira i razvija te sudjeluje na godinjim konferencijama s radovima vezanim uz irenje obrazovanja i jednakost pristupa visokom obrazovanju. Prof.dr.sc. Blaenka Divjak lanica je Izvrnog odbora EAN-a. Suradnja je uspostavljena i prema slinoj organizaciji pod nazivom Cuncil for Opportunity in Education (COE) iz SAD-a, u sklopu koje djeluje i TRIO program koji stipendira darovite studente nieg socioekonomskog statusa. Nadalje, matematiarke s Fakulteta su ukljuene u European Women in Mathematics, koji djeluje u sklopu European Mathematical Society i promovira ukljuivanje vie ena u istraivanja u matematici. Doc. dr. V. Vidaek Hain sudjeluje u radu Skuptina Udruga europskih regija (Assembly of European Regions AER), njene podorganizacije Group on Equal Opportunities koja provodi akcije usmjerene na ravnopravnost i toleriranje rasnih, jezinih, etnikih, rodnih, socio-ekonomskih i drugih razlika, a lanica je European Citizen Action Service, organizacije koja promovira aktivnosti unutar organizacija civilnog drutva koje su od koristi za iru drutvenu zajednicu. Nastavnici Fakulteta su isto tako lanovi razliitih domadih i meunarodnih strukovnih udruga, kao to su ACM i IEEE. Asistentice S. Kukec i T. estanj Perid su lanice European Accounting Association (EAA). Cilj EAA je povezivanje europske, ali i izvaneuropske zajednice znanstvenika iz podruja raunovodstva s ciljem organizacije platforme za diseminaciju istraivanja u podruju raunovodstva u Europi te za

Izvjetaj Samoanaliza 2010 unapreenje istraivanja. Takoer, nastavnici Fakulteta sudjeluju u programskim odborima vie meunarodnih konferencija.

6.4. Ukljuenost Fakulteta u Program za cjeloivotno uenje EU


Opiite oblike svoje ukljuenosti u Program za cjeloivotno uenje EU. Fakultet je vrlo aktivno ukljuen u Program za cjeloivotno uenje EU od samog poetka programa u Hrvatskoj, prvenstveno u potprogramu Erasmus. Inicirao je potpisivanje nekoliko Erasmus ugovora sa sveuilitima diljem Europe (Karl Franzens sveuilite u Grazu, Sveuilite u Portu, Mykolas Romeris sveuilite u Vilniusu, Tehniko sveuilite u Bratislavi, Mid Sweden sveuilite u Sundsvallu, Danube University Krems, Hogeschool van Amsterdam, a pripremaju se i sporazumi sa KU Leuven, London Metropolitan University). Takoer ostvarujemo razmjenu sa Sveuilitem u Ljubljani s kojim je potpisan ugovor na razini Sveuilita u Zagrebu. Sa spomenutim sveuilitima Fakultet vrlo dobro surauje na svim razinama (zajedniki projekti, objavljivanje radova itd.), ima srodne studijske programe te se mobilnost studenata i nastavnika redovito ostvaruje. Plan je da, od akademske godine 2011./2012., kvote za mobilnost kako studenata tako i nastavnog i nenastavnog osoblja budu reciprone, odnosno i studentima i nastavnicima s navedenih sveuilita bit de omogudeno studiranje i odravanje nastave na Fakultetu. Zasad je na partnerskim sveuilitima u inozemstvu studijski boravak ostvarilo 27 studenata, a 2 studenta otila su na strunu praksu. Mogudnost za mobilnost nastavnog osoblja dosada je iskoristilo 9 nastavnika. Najede se radi o aktivnosti odravanja nastave (5 dana). Mogudnost Erasmus pripremnog posjeta zasada je koristio samo 1 nastavnik bududi se s tim programom zapoelo tek ove godine. to se tie horizontalnih programa Transverzalnog programa i Jean Monnet programa, Fakultet ved sada ima mnotvo dogovorenih suradnji sa sveuilitima diljem Europe. Prvenstveno se radi o projektnoj suradnji unutar Transverzalnog programa, te se Fakultet ved od 2011. godine namjerava intenzivno ukljuiti u prijavljivanje projekata unutar razliitih aktivnosti tog programa. Svake godine u oujku na Fakultetu se odrava Dan meunarodne suradnje na kojem je velik dio programa posveden upravo Programu za cjeloivotno uenje te se pozivaju osobe zaduene za pojedina podruja unutar tog programa da odre prezentacije i informiraju studente i ostale zainteresirane. Bududi je Hrvatska tek sada (studeni 2010.) punopravni lan Programa za cjeloivotno uenje, oekujemo nove i intenzivnije aktivnosti Fakulteta na tom podruju.

6.5. Primjena meunarodnog iskustva nastavnika i suradnika steenog duljim boravcima na inozemnim sveuilitima i institutima
Analizirajte primjenu meunarodnog iskustva vaih nastavnika i suradnika steeno duljim boravcima (godinu dana ili vie) na uglednim sveuilitima ili institutima u svijetu. Navedite usporedbu s drugim srodnim visokim uilitima i vae miljenje o tome. Zasad je due vrijeme u inozemstvu boravilo nekoliko znanstvenih novaka/docenata, i to Mate Boban (Carnegie Mellon University), Sandra Kukec i Tanja estanj Perid (Karl Franzens Universitt Graz, Nina Begievdc (University of Pittsburgh), Jurica eva (Purdue Univesity), Kornelije Rabuzin (University of Freiburg), Danijela Bambir (University of ilina), nekoliko znanstvenih novaka iz podruja ekonomije Kristina Brodar, Jelena Horvat, Irena Kedmenec i Ivan Malbaid na Sveuilitu u Mariboru. Za sve njih radi se o izuzetno vrijednom iskustvu koje im je otvorilo nove puteve u znanstvenom istraivanju i publiciranju, ali i omogudilo stvaranje dugoronih partnerstva. U pravilu se u takvoj suradnji pojavljuju i zajedniki radovi u kvalitetnim znanstvenim asopisima. Meutim, uvijek postoji realna mogudnost da zapravo znanstveni novaci/asistenti ostanu na inozemnim institucijama zbog boljih uvjeta rada ili financijske potpore, to predstavlja velik gubitak za matinu ustanovu.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

6.6. Suradnja u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim uilitima iz inozemstva


Ako postoji, opiite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim uilitima iz inozemstva. Navedite miljenja i komentare studenata o gostujudim nastavnicima. U posljednjih nekoliko godina (2002.-2009.) u okviru TEMPUS projekata bio je ostvaren izuzetno veliki broj mobilnosti naih nastavnika, a posebno mlaih istraivaa/novaka/asistenata, ali i administrativnog osoblja na partnerska sveuilita u EU, a takoer je zamjetan broj nastavnika iz EU posjetio Fakultet. Nadalje, nekoliko znanstvenih novaka Fakulteta boravilo je 2009. godine na partnerskim sveuilitima u okviru projekta Basileus - Univerzitet u Sarajevu (Elektrotehniki fakultet, Ekonomski fakultet) i Univerzitet Crne Gore, a iskoritena je i ulazna mobilnost. U posljednje dvije godine vrlo vaan vid mobilnosti nastavnika je Erasmus program, ali i ostali meunarodni projekti. Za znanstvene novake/asistente otvorena je mogudnost stipendiranja unutar ESF projekta QMSS2. Sve te mogudnosti jo uvijek nisu dovoljno iskoritene, no nai nastavnici i suradnici poeli su uviati vanost Erasmus mobilnosti te interes za tu vrstu odlaska u inozemstvo raste. Mogudnost dolaska stranih nastavnika u sklopu tog programa je jo uvijek ograniena, no novi Erasmus ugovori (za akademsku godinu 2011./2012.) svakako ukljuuju i dolaske inozemnih nastavnika/istraivaa na Fakultet, kako radi predavanja tako i zbog strunog usavravanja i znanstvenog rada. Prema diskusiji Studentskog zbora, studenti pozitivno reagiraju na nastavnike iz inozemstva i preporuili bi da bude i vie gostujudih nastavnika u sklopu redovne nastave na svim razinama studija. Isto tako, prema anketi provedenoj meu studentima doktorskog studija, nastavnici iz inozemstva koji sudjeluju u nastavi, vrlo su dobro ocijenjeni.

6.7. Izvoenje kolegija na stranom jeziku


Navedite nain na koji podupirete izvoenja kolegija na engleskom ili nekom drugom svjetskom jeziku kako biste privukli studente iz inozemstva. Fakultetsko vijede usvojilo je prioritetnu listu predmeta koji bi se trebali izvoditi na engleskom jeziku ukupno 8 kolegija (sijeanj 2010.). Prioritetna lista predmeta napravljena je prema rezultatima ankete provedene meu studentima Fakulteta na uzorku od 193 studenta i iskazanom interesu nastavnikanositelja predmeta. U sljedede dvije godine plan je pripremiti ukupno 8 predmeta za izvoenje na engleskom jeziku. Ove godine je Sveuilite podralo uvoenje 2 nova predmeta na engleskom jeziku (10 000 kn po predmetu), tako da bi se u ovoj godini izvodila 4 predmeta na engleskom. Slijedede godine, kad bude moguda redovita dolazna mobilnost unutar Erasmusa, za izvoenje bismo pripremili najmanje 6 predmeta. Fakultet je nastavnike i suradnike koji de nastavu izvoditi na engleskom jeziku posebnom Odlukom stimulirao financijski i preko priznavanja dodatnih norma sati. Meutim, interes studenta za ovaj oblik nastave je trenutno dosta skroman.

6.8. Meunarodna suradnja studenata


Analizirajte meunarodnu suradnju studenata vaega visokog uilita, posebno sa strunog stajalita (struni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajalita udruivanja u svrhu promoviranja studentskih prava. Jedan od naina meunarodne suradnje su ved spomenuta natjecanja, na kojima studenti sudjeluju s velikim uspjesima. U srpnju 2010. godine po prvi puta je u Varadinu organizirana interdisciplinarna znanstvena studentska konferencija na kojoj su prisustvovali i studenti s University of Central Florida (UCF). S obzirom da je ova posjeta bila od iznimne koristi ne samo za UCF studente nego i za studente Fakulteta, ovaj pilot projekt pokuat de se pretvoriti u program razmjene. Studenti Fakulteta pozvani su na razmjenu na Floridu sljedede akademske godine. UCF i Fakultet potpisali su Sporazum o bilateralnoj akademskoj suradnji, koji de biti temelj za budude zajednike aktivnosti razmjene i istraivake projekte.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Studenti su ukljueni i u nekoliko studentskih udruga, kako na lokalnoj tako i na meunarodnoj razini. Meunarodne udruge poput AIESEC-a nude svojim lanovima razne mogudnosti putovanja, meunarodnih konferencija, obavljanja prakse u inozemstvu i sl., to su studenti Fakulteta prepoznali i koriste kao jedan od naina upoznavanja stranih zemalja, studenata s inozemnih sveuilita i stvaranje meunarodnih kontakata. Nadalje, 14. sijenja 2010. godine na Fakultetu je odran 1. studentski forum na kojem se diskutiralo o mogudim pravcima bududeg razvoja Fakulteta i IT struke u Hrvatskoj pod nazivom FOI FORUM LIVE. Forum je bio organiziran kroz nekoliko predavanja i okruglih stolova. Nakon uvodnih izlaganja prof. dr. sc. Z. Krakara o stanju u domadoj IT industriji i perspektivama razvoja Fakulteta unutar iste te izlaganja prof. dr. sc. J. Brumeca o stratekim pogledima na razvoj Fakulteta u bududnosti, uslijedio je okrugli stol moderatorice prof.dr.sc. B. Divjak na temu Moe li FOI vie, i kako to postidi?. U drugom dijelu Foruma predstavili su se sadanji i bivi studenti Fakulteta. lanovi tima Explorer priali su o sudjelovanju na svjetskom natjecanju Imagine Cup-a, a studenti Tomislav Fotak i Mario Karlovec, zajedno s prof.dr.sc. M. Baom, o perspektivama osvajanja Rektorove nagrade. Od bivih studenata Fakulteta, svoja iskustva predstavili su Nikola Gereci, zaposlenik APIS IT-a i Darko Ilid ikelj, zaposlenik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Na kraju dogaaja uslijedio je drugi okrugli stol na temu FOI-jevci na crvenom tepihu: Kako biti uspjean student? kojeg je vodila studentica Martina imiid. FOI FORUM pokazao se kao dogaaj koji je jednako pozitivno prihvaden od strane studenata, profesora i ljudi iz prakse te se nadamo nastavku ove inicijative i u narednoj akademskoj godini. (Prikaz ovog dogaaja pripremila je studentica K. Paur.) Koristimo i studentske tribine kako bismo studentima objasnili mogudnosti meunarodne razmjene i odgovorili na pitanja u vezi meunarodne razmjene. Nadalje, u sustavu za e-uenje Moodle otvoreno je posebno e-mjesto za Erasmus program gdje studenti mogu nadi sve informacije, formulare i kontakte, ali i postaviti pitanja putem foruma.

6.9. Mogudnost studijskog boravka studenata u inozemstvu i oblici institucijske potpore


Komentirajte mogudnost da vai studenti jedan dio svog studija provedu u inozemstvu i oblike institucijske potpore. Studenti se konstantno potiu da jedan dio svog studija provedu u inozemstvu putem obavijestima na tribinama, informacijama na webu i organiziranjem razliitih ciljanih aktivnosti za studente, kao to su Dan meunarodne suradnje Fakulteta, prezentiranje iskustava studenta koji su se vratili iz studentske razmjene, Infodana i sl. Fakultet organizacije i informatike meu prvima u Hrvatskoj prepoznao je vanost i znaaj studentskih boravaka na inozemnim sveuilitima te je prvenstveno iz tog razloga 2002. godine osnovan Ured za meunarodnu suradnju u kojem je stalno zaposlena jedna djelatnica. Ured prvenstveno slui studentima kao izvor informacija, pomod pri ispunjavanju prijavnih obrazaca, a kasnije i kao pomod pri kontaktiranju fakulteta u inozemstvu i pronalazak odgovarajudih mentora. Na web stranicama Fakulteta postoji posebno osmiljen program koji se svakodnevno nadopunjuje novim stipendijama (prvenstveno za strana sveuilita) i obavijestima koje bi mogle biti zanimljive naim studentima (http://www.stipendije.foi.hr/), a tu je i ranije spomenuto e-mjesto u Moodle-u. Na taj nain, studenti su redovito informirani o raznim mogudnostima koje imaju. U pojedinim sluajevima Fakultet se posebno angaira u prikupljanju dodatnih sredstava od razliitih donatora i sponzora kako bi se i studentima skromnijeg socio-ekonomskog statusa omogudilo sudjelovanje u studentskoj razmjeni. Studenti koji su bili u razmjeni zakljuuju kako imaju punu podrku i pomod prodekanice za meunarodnu suradnju, kao i od ECTS koordinatora i prodekana za nastavu koji provjeravaju kompatibilnost kolegija naeg Fakulteta i kolegija na stranim sveuilitima, osobito za studente koji odlaze na razmjene unutar Erasmus mobilnosti. Studentska referada fakulteta izdaje im potrebne potvrde, prijepis ocjena i sve ostalo to im je potrebno kako bi se prijavili na odreeni natjeaj.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

6.10. Boravak stranih studenata na Fakultetu


Opiite boravke stranih studenata na vaem visokom uilitu (njihovo trajanje i sadraj tablica 6.2). Primjer boravka stranih studenta na FOI-u je boravak studenata s University of Central Florida na interdisciplinarnoj znanstvenoj studentskoj konferenciji u ukupnom trajanju od 10 dana. U slubenom programu konferencije odran je niz prezentacija, radionica i diskusija s razliitom tematikom, a uz to su studenti UCF-a i Fakulteta sudjelovali u razliitim organiziranim aktivnostima i sastancima kako bi bolje upoznali lokalnu zajednicu, povijest regije, kulturnu i prirodnu batinu Hrvatske, a s vanim ciljem cijelog programa - stjecanjem interkulturalnih kompetencija. U okviru projekta Basilius 1 student iz Makedonije pohaao je na Fakultetu diplomski studij. Oekuju se i studenti na doktorskom studiju temeljem bilateralne razmjene. Meutim, u ovom trenutku je dolazna mobilnost u pravilu nedostatna. Djelomino je razlog tome da Hrvatska nije bila ravnopravna lanica LLP programa do studenog 2010.

6.11. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predloite moguda poboljanja. S obzirom na uvjete, meunarodna suradnja na Fakultetu je vrlo dobro razvijena. Postoji relativno velik broj meunarodnih projekata, ugovora i ostalih oblika suradnje (konferencije, znanstveni asopis). Meutim, potrebno je osigurati ire ukljuivanje nastavnika/suradnika u projekte i razmjenu, jer postoji velika razlika u angamanu. Takoer je posebno vano poticati novake/asistente na studijske boravke izvan Hrvatske, kako bi usvajali i prenosili meunarodna iskustva i razvijali istraivake kompetencije u globalnom kompetitivnom okruenju. Ukoliko bi uvjeti napredovanja u znanstveno-nastavna zvanja zahtijevali boravak na inozemnoj znanstveno-nastavnoj instituciji i kao posljedicu toga zajednike meunarodne projekte i publikacije, broj studijskih boravaka u inozemstvu bi se zasigurno povedao. Unato prilino velikom naporu i brojnim ugovorima o razmjeni studenata, odaziv studenata je umjeren, tako da treba uloiti dodatne napore kako bi se istraili uzroci takve situacije. Problemi koje sami studenti spominju su relativno visoki trokovi studiranja u EU koje niti izdaleka ne pokriva stipendija, pa bi preko sveuilinog fonda za nadarene studente trebalo ovim studentima osigurati potporu. Smanjenom interesu za mobilnost ide u prilog i potreba da se im prije zavri studij, a boravak u inozemstvu moe poremetiti raspored ispita i preduvjete. U tom smislu trebamo vie koristiti e-uenje koje je na Fakultetu iznadprosjeno dobro razvijeno.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine Broj boravaka nastavnika i suradnika ovog visokog uilita u inozemstvu
Domade financiranje Inozemno financiranje Mjeovito financiranje

Broj boravaka inozemnih nastavnika na ovom visokom uilitu


Domade financiranje Inozemno financiranje Mjeovito financiranje

Znanstveni Umjetniki Nastavni Struni

11 1 15

31 10 39

10 3 10

4 10 0

45 0 0

6 0 1

Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine Broj studenata u meunarodnoj razmjeni Domade financiranje Studenti ovog visokog uilita Strani studenti Inozemno financiranje Mjeovito financiranje 6 7

6 0

30 1

Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine Broj strunih boravaka nenastavnog osoblja ovog visokog uilita u inozemstvu Domade financiranje 21 Inozemno financiranje 32 Mjeovito 5

Izvjetaj Samoanaliza 2010

7. Resursi: strune slube, prostor, oprema i financije

7.1. Analiza broja osoblja prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru, opremi i financijama Fakulteta
Analizirajte broj administrativnog, tehnikog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehnike i druge opreme za odravanje i financijskih mogudnosti visokog uilita. S obzirom na sve vede zahtjeve Ministarstva, Sveuilita i razliitih agencija za izvjetavanjem, i drugim administrativnim aktivnostima, ali i povedane zahtjeve prema Fakultetu za pruanjem kvalitetnije usluge studentima i drugim korisnicima usluga, broj administrativnog osoblja je premali. Fakultet organizacije i informatike je jedan od rijetkih fakulteta koji nema administrativnu potporu na razini katedri. Takoer, u vedini drugih ustrojstvenih jedinica administrativne poslove obavljaju neposredni izvritelji, ak i rukovodede osoblje. Na primjer, dekan, tri prodekana i tajnica Fakulteta i sve strune slube imaju na dispoziciji jednu administrativnu tajnicu. Fakultet je u svim svojim djelatnostima izrazito ovisan o potpori suvremenih tehnologija, a s druge strane ove tehnologije zahtijevaju odgovarajude odravanje, administriranje i druge oblike tehnike potpore. Tri djelatnika Centra za informatiku potporu opsluuju svu opremu (dvadesetak posluitelja, nekoliko stotina raunala, dvije lokacije u Varadinu i vanjske centre na tri lokacije), ukljuujudi dio poslova za akademsku mreu jer je u naoj zgradi Carnet vor. Jedan domar, koji stanuje u zgradi fakulteta i dijelom obavlja poslove fizike zatite, loa je dvije kotlovnice, dostavlja, brine za etiri automobila, organizira kompletno tehniko odravanje prostora i istaice, planira i organizira tekude i investicijsko odravanje itd. Ilustracija postojedeg stanja se moda moe najbolje prikazati u tablici 7.1., koja sadri broj studenata pojedinih sastavnica Sveuilita u Zagrebu, broju administrativnog i pomodnog osoblja i njihov omjer. Podaci u tablici su neslubeni, kompilirani krajem 2008. godine iz raznih izvora, ali u meuvremenu se nisu bitno mijenjali zbog ogranienja u zapoljavanju.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.1. Prikaz i omjer broja administrativnog osoblja i studenata po sastavnicama Sveuilita u Zagrebu Administracija i pomodno osoblje 1. Ekonomski fakultet 2. Hrvatski studij 3. Fakultet politikih znanosti 4. Pravni fakultet 5 Fakultet prometnih znanosti 6. Fakultet org. i informatike 7. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 8. Uiteljski fakultet 9. Filozofski fakultet 10. Grafiki fakultet 11. Fakultet elektrotehnike i raunarstva 12. Tekstilno-tehnoloki fakultet 13. Kinezioloki fakultet 14. Arhitektonski fakultet- studij dizajn 15. Katoliki bogoslovni fakultet 16. Geodetski fakultet 17. Arhitektonski fakultet 18. Graevinski fakultet 19. Prirodoslovno-matematiki fakultet 20. Prehrambeno-biotehnoloki fakultet 21. Geotehniki fakultet 22. Muzika akademija 23. Farmaceutsko-biokemijski fakultet 24. Stomatoloki fakultet 25. Rudarsko-geoloki-naftni fakultet 26. Agronomski fakultet 27 Fakultet kemijskog in.a i tehnologije 28. Medicinski fakultet 29. Fakultet strojarstva i brodogradnje 30. umarski fakultet30 31. Veterinarski fakultet 32. Akademija dramske umjetnosti 34. Akademija likovnih umjetnosti 33. Metalurki fakultet 112 16 21 78 51 29 13 32 143 20 125 34 45 6 32 27 33 52 226 80 16 25 66 117 50 157 64 261 174 77 145 22 43 16 Broj studenata 15092 2057 2342 6781 4139 2178 885 1997 6805 953 4932 1459 1748 226 1195 746 1066 1444 5225 1363 336 558 997 774 650 1984 730 2379 1946 892 810 217 381 109 Studenata po adm. i pom. osobi 134,8 128,6 111,5 86,9 81,2 75,1 68,1 62,4 47,6 47,7 39,5 42,9 38,8 37,7 37,3 27,6 32,3 27,8 23,1 17 21 22,3 15,1 6,6 13 12,6 11,4 9,1 11,2 11,6 5,6 9,9 8,9 6,8

Izvjetaj Samoanaliza 2010

7.2. Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga strunog usavravanja


Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga strunog usavravanja. Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja je dobrim dijelom naslijeena jer je javno sveuilite nefleksibilan sustav. U strukturi nenastavnog osoblja nedostaju zaposlenici sposobni podrati suvremene potrebe nastave i studenata (mobilnost, planiranje studija i karijere, uspostavljanje veza s tritem rada, razvoj i primjena informacijskih sustava i e-usluga, itd.). Nedostaje struna informatika potpora nastavnog procesa i znanstvenoistraivakog rada. Radno i socijalno zakonodavstvo onemogudava tehnoloki uvjetovane otkaze i promjenu strukture zaposlenih. To je opravdano. Gospodarska situacija ne omogudava novo zapoljavanje na Fakultetu. To je objektivna injenica. Meutim, postoje potpuno neopravdane administrativne i organizacijske barijere. Na primjer, dogovor postignut na zajednikom sastanku dekana sastavnica i voditelja Hrvatskih studija SuZg (1.7.2010.) ne dozvoljava odstupanje pravilnika o unutarnjem ustrojstvu sastavnica (sistematizacija radnih mjesta), od takozvanog ukupnog zbirnog koeficijenta (UZKZ), prihvadenog od strane MZO. Pravilnici sastavnica kod kojih je bilo odstupanja nisu potvreni pa tako i pravilnik Fakulteta. To je pogreno jer UZKZ u pravilniku mora biti vedi od UZKZ stvarno zaposlenih. U protivnom nema razvoja institucije.

7.3. Stanje i zadovoljstvo postojedim prostorom predavaonica i laboratorija/praktikuma za nastavu


Opiite stanje i vae zadovoljstvo postojedim prostorom predavaonica i laboratorija/praktikuma za nastavu, s obzirom na postojedi broj studenata, upisnim kvotama i optimalnim brojem studenata. Usporedite vlastite prostorne mogudnosti s onima drugih srodnih visokih uilita. Fakultet obavlja vedinu svojih aktivnosti u dvokatnoj zgradi, Pavlinska 2, koju je kao dvokatni isusovaki samostan gradio Jacom Schmerleib (1679-1691). Zgrada je dograivana u 18. i 19. Stoljedu. Od 18. stoljeda ima javne i stambene namjene, da bi sredinom 20. stoljeda u njoj djelovao sud. Kao takva, ali jako zaputena, ustupljena je Vioj ekonomskoj koli i kasnije Fakultetu organizacije i informatike. Danas je potpuno ureena, ukljuujudi potkrovlja i podrume, uzorno odravana i iskoritena u svakom svom dijelu. Druga zgrada, u Ulici Petra Kreimira IV (FOI2), je nefunkcionalni i nedovreni projekt Muzike kole iz sedamdesetih godina 20. stoljeda. Fakultet je zgradu dobio od Grada Varadina na koritenje. U zgradi uglavnom djeluje studij Ekonomika poduzetnitva i PITUP. Ovi prostorni uvjeti ne zadovoljavaju. Broj predavaonica i laboratorija bi trebao biti vedi s obzirom na broj upisanih studenata. Time bi se omogudile i manje grupe i fleksibilniji raspored nastave. Laboratoriji s raunalima su dobro opremljeni i ispunjavaju sve potrebe studenata i nastavnika. Najvie nedostaje veliki amfiteatar (350+ mjesta), dvije velike predavaone (200+ mjesta) i etiri do pet laboratorija. Postojedi restorani vjerojatno de zatvoriti vrata sredinom 2011. godine. Poseban problem je studentska prehrana, koja u Varadinu nije rijeena. Namjenski prostori u kojima bi se odvijali drutveni sadraji jako nedostaju. Fakultet posebnu panju poklanja tjelesnom odgoju. Fakultet unajmljuje vedu i manju dvoranu sportskog centra, termine na bazenu, prostor za fitness i teretanu. U postojedem proraunu Fakultet ne dobiva nikakva sredstva za najam ovih prostora, ni od nadlenog Ministarstva ni od Sveuilita. Dio strategije Fakulteta je izgradnja Kampusa FOI, za to je Grad Varadin Ugovorom od 24.07.2008. godine na lokaciji Ribnjak darovao Fakultetu zemljite povrine 54.437 m2. U prvoj fazi, planirano je sagraditi objekt od oko 15.000 m2 bruto korisne povrine, koji ukljuuje predavaone, prostore za nastavnike, biblioteku, prostore za upravu i administraciju, prirune ugostiteljske i drutvene sadraje itd. Projekt je upitan, dijelom zbog potraivanja bivih vlasnika prema zemljitu, a dijelom zbog nedefiniranog

Izvjetaj Samoanaliza 2010 odnosa Sveuilita prema policentrinom razvoju. Za razliku od Kampusa Borongaj, Kampus Varadin nije uao u prioritete Sveuilita za financiranje iz strukturnih fondova. Projekt Kampusa Varadin u ovom trenutku nema operativnu potporu strunih slubi Sveuilita.

7.4. Stanje i funkcionalnost raunalne opreme Fakulteta koritene u nastavi


Navedite stanje i funkcionalnost raunalne opreme vaega visokog uilita koja se koristi u nastavi. Posebno opiite mogudnosti da se studenti koriste ovom opremom i izvan nastave. Fakultet opremu uglavnom nabavlja iz vlastitih prihoda te u okviru projekata. Vedina raunalne opreme je dovoljno dobra i suvremena za potrebe izvoenja nastave. Raunala su proteklih godina bila izuzeta iz nabavki kapitalne opreme koju je do prole godine financiralo Ministarstvo. Odnosno, raunalo i programi su mogli biti nabavljeni iskljuivo kao dio laboratorijskog sustava. Najvedi broj servera je dediciran, na njima je odreen skup programa, instaliranih za potrebe nekakvih vjebi, projekta i sl. Dio softvera je vezan uz tono odreen stroj (npr. Aris). Dio prostora je virtualiziran. U ovom trenutku imamo ozbiljne probleme s odvoenjem topline iz prostorije gdje su serveri. Kvaliteta opreme u vanjskim centrima strunog studija nije zadovoljavajuda. Najvedi problem su posluiteljski resursi i sustav za masovnu pohranu podataka. Na Fakultetu se koristi dvadesetak posluitelja razliitih vrsta. Posluitelji su samostojedi, na policama. Mogudnost studentske uporabe opreme izvan nastave postoji i prakticira se, ali ogranieno. Postoje poetni primjeri i napori udomljavanja aplikacija i podatkovnih sadraja na resursima u SRCE-u.

7.5. Interna politika nabave i naina upotrebe raunalne opreme


Osvrnite se na internu politiku nabave i naina upotrebe raunalne opreme. Fakultet provodi sustav javne nabave. Interna politika nabave opreme je dobra, kao i politika (i praksa) upotrebe opreme. Ukoliko se govori o osobnim raunalima, opde naelo je da nastavnici polovicu iznosa moraju osigurati projektom, a druga se polovica pokriva iz vlastitog prihoda Fakulteta.

7.6. Nastavniki kabineti, njihova brojnost i funkcionalnost


Osvrnite se na nastavnike kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.7) i funkcionalnost. Procijenite prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstvene aktivnosti vaih nastavnika i suradnika. Broj kabineta je za sada zadovoljavajudi, iako s povedanjem broja nastavnog osoblja postaje sve "tjesnije". Kabineti su prikladni za obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti. Dva nastavnika po kabinetu je prikladan broj. Problem je u tome to ne postoje manji, prilagodljivi, zajedniki radni prostor koji bi se koristili za projektne aktivnosti.

7.7. Veliina i opremljenost prostora namijenjena znanstveno-istraivakom radu


Opiite veliinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno-istraivaki ili umjetniki rad te procijenite iskoritenost prostora. Fakultet nema specijalizirane laboratorije koji su strogo namijenjeni za znanstvenoistraivaki rad. Fakultet takoer nema potrebne znaajne resurse za realiziranje razvojnih i primijenjenih projekata. Svi laboratoriji se prvenstveno koriste u nastavi. Prije dvadesetak godina u okviru Fakulteta djelovao je Centar za informatiku, koji je osiguravao raunalnu infrastrukturu za nastavu i znanstvenoistraivaki rad, ali je

Izvjetaj Samoanaliza 2010 ujedno bio i vaan centar za razvoj softvera i pruanje usluga gospodarstvu. Razvojem trinog gospodarstva iz centra je niklo desetak privatnih tvrtke i on se ugasio. U sljededem je razdoblju nuno osiguranje prostora i opremanje nekoliko specijaliziranih laboratorija i razvojnih centara. Za sada postoje jezgre za otvorene tehnologije i biometriju. U postojedim okolnostima potrebni su laboratoriji za multimediju, kvalitetu softvera, GIS, mobilne tehnologije i sl. U aktualnim uvjetima, znaajni potencijal za provedbu razvojnih i primijenjenih istraivanja, koji nije iskoriten, predstavlja tehnoloki park d.o.oVaradin (TPV), iji je FOI tredinski suvlasnik.

7.8. Knjinini prostor Fakulteta


Opiite knjinini prostor vaega visokog uilita i radno vrijeme kada je knjinica otvorena za studente, nastavnike i suradnike vaega visokog uilita te eventualno za vanjske posjetitelje. Iznesite svoj komentar o broju knjiga i asopisa (domadih i inozemnih) u knjinici te o iznosu sredstava koja se svake godine troe za nove knjige i asopise. Knjinica Fakulteta je smjetena u podrumskim prostorijama junog krila zgrade, a dodijeljene su joj i dvije pomodne prostorije sa zatvorenim pristupom u podrumu istonog krila zgrade i na prvom katu junog krila. Osnovni prostor knjinice sastoji se od zajednike prostorije u kojoj se nalazi informacijski pult, itaonica za tihi rad, itaonica asopisa, raunalna radionica, police s otvorenim pristupom, referentna zbirka (starija graa), otvorena zbirka osnovne i dopunske literature. Pomodna prostorija na prvom katu zgrade slui smjetaju zbirke doktorskih disertacija, zbirke magistarskih radova, zbirke diplomskih i zavrnih radova, zbirke izdanja Fakulteta kao i arhivske grae knjinice. Pomodna prostorija u podrumu slui kao spremite zbirke asopisa. Uz gore opisani osnovni prostor nalazi se ured knjiniara u kojem svoje radne stolove imaju svi djelatnici i voditelj knjinice. Isti prostor slui za sve strune knjiniarske poslove poput nabave grae, zaprimanje grae, inventariziranja, kontinuacije, strune obrade (koja se sastoji od formalne obrade, klasifikacije i struenja, predmetne obrade, signiranja), digitalizacije grae. Iza ovog ureda nalazi se zatvoreno spremite starije i manje koritene grae kao i referentna zbirka. Radno vrijeme knjinice je prilagoeno korisnicima. Knjinica je za sve svoje, ali i vanjske korisnike, otvorena 13 sati dnevno, u vremenu od 7,00 20,00 sati, a otvorena je i svake subote 6 sati, odnosno od 8,00 14,00 sati. Tjedna otvorenost knjinice je 71 sat. U tom vremenu korisnicima su na raspolaganju svi resursi knjinice. to se opremljenosti tie, knjinica koristi knjinini programski proizvod MetelWin. Ima odlian besplatno dostupan online katalog, opremljena je s raunalom na pultu, raunalima koja slue samo za pretraivanje kataloga, raunalima za korisnike s besplatnim pristupom Internetu, printerom, dva skenera, fotokopirnim aparatom. Svaki djelatnik ima svoje raunalo za rad. Fond knjinice se sustavno povedava, a nabava prati potrebe nastavnih planova i programa pojedinih studija Fakulteta. Osim toga prate se i zadovoljavaju potrebe nastave, projekata i korisnika. Nabavlja se i domada i strana literatura, pri emu financijska sredstva uvijek pokrivaju potrebe nabave. Svim korisnicima knjinice su na raspolaganju i baze podataka koje za potrebe Hrvatske akademske zajednice financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Osim tih baza podataka sredstvima Fakulteta osigurava se pristup, odnosno jednogodinje pretplate na baze podataka koje nisu u okviru pretplate MZOa. Knjinica ima svoju web stranicu s mnotvom korisnih sadraja namijenjenih korisnicima, a dostupna je na adresi http://www.foi.hr/knjiznica. Za svoje korisnike knjinica organizira radionice koje obuhvadaju pretraivanje online kataloga knjinice Fakulteta kao i online kataloga drugih knjinica, pretraivanje dostupnih baza podataka, pravila koritenja knjinice, samostalno pronalaenje literature na policama, naine koritenja itaonice i raunalne radionice. Radionice se odravaju u prostorijama knjinice u terminima koji odgovaraju korisnicima, a na temelju prikupljenih prijava. Korisnici se mogu prijaviti osobno u knjinici, e-mail-om ili telefonom.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Svojim slubama i uslugama knjinica stoji na usluzi korisnicima i doprinosi zadovoljavanju njihovih informacijskih potreba. Nedostatak knjinice oituje se u neprimjerenom smjetaju, suprotnom od preporuka Standarda za visokokolske knjinice. Kako je gore navedeno knjinica je smjetena u podrumu, bez mogudnosti provjetravanja (to je vrlo vano za zatitu grae u smislu istode i knjinih nametnika) i danjeg svjetla (uenje i dulje boravljenje u prostorima knjinice). Nedostatak je i veliina knjinice s obzirom da Standardi za visokokolske knjinice propisuju odvojenost informacijskog pulta od ostalih dijelova knjinice kako bi se zatitili osobni podaci korisnika kao i potivala povjerljivosti i privatnosti podataka. Standardi takoer propisuju odvojenost itaonice za tihi rad, raunalne radionice, itaonice asopisa, a preporuuju postojanje radionica za grupni rad. Kod nas se sve nabrojene aktivnosti odvijaju u jednom prostoru, to ometa rad korisnika i djelatnika. Osim navedenog knjinica je nepristupana korisnicima s invaliditetom.

7.9. Informatizacija knjinice Fakulteta


Ocijenite stupanj informatizacije vae knjinice. Posebno navedite raunalne baze podataka knjiga i asopisa koje su dostupne nastavnicima, suradnicima i studentima te opiite nain i uestalost koritenja. Usporedite se sa srodnim visokim uilitima. Informatizacija knjinice Fakulteta je do sada bila visokog stupnja, a ovisi o financijskim sredstvima koje izdvaja MZO. Svi korisnici imaju na raspolaganju baze podataka u sklopu Centra za online baze podataka, a koje se nabavljaju za potrebe visokokolskih i znanstvenih ustanova Republike Hrvatske. Baze podataka su korisnicima dostupne preko posluitelja izdavaa te je pristup reguliran iskljuivo validacijom IP adrese raunala s kojeg se pristupa bazama podataka. Pristup bazama podataka se ostvaruje izravno, bez koritenja korisnikog imena i lozinke, pri emu posluitelj na kojem se dotina baza podataka nalazi automatski provjerava je li IP adresa u nekom od IP raspona institucije koji su registrirani pri Centru za online baze podataka. Isto tako koristedi Proxy server korisnici imaju mogudnost pristupa svim pretpladenim sadrajima s bilo kojeg raunala izvan Fakulteta, uz koritenje osobnog AAI korisnikog imena i lozinke. Od Centra za online baze podataka vie puta je zatraen podatak o uestalosti koritenja, odnosno o broju pristupa bazama podataka, ali na alost nismo ga dobili jer institucije koje su ukljuene u ovaj projekt odgovornost prebacuju jedni na druge.

7.10. Omjer proraunskih i trinih prihoda Fakulteta, stupanj autonomnosti i fleksibilnosti u financijskom poslovanju
Obrazloite omjer proraunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetnikih) i trinih prihoda svoga visokog uilita te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vae visoko uilite ima u financijskom poslovanju. Na temelju podataka u tablici 7.9. moe se zakljuiti da je ukupni prihod Fakulteta (2009. godina) oko 40 milijuna Kuna. Od toga je oko 50% proraunski prihod (MZO). Oko 75% proraunskog prihoda otpada na plade, a oko 25% na materijalne trokove, dotacije za pojedine projekte i sl. Oko 50% prihoda Fakulteta su vlastiti prihodi. Fakultet ima relativno visok stupanj autonomije u financijskom poslovanju. Ugovorom Ministarstva i Sveuilita o besplatnom kolovanju (najprije prva godina diplomskog studija, a sada prva godina preddiplomskog studija) prihodi od participacija kolarina za ove kategorije studenata smanjit de se na tredinu, to nije kompenzirano povedanim pladanjem materijalnih trokova fakulteta. Dugorono, ovakav sustav nije odriv.

Izvjetaj Samoanaliza 2010

7.11. Struktura izvora trinih prihoda Fakulteta


Komentirajte detaljnije strukturu izvora trinih prihoda (naplata kolarine od studenata, istraivaki i analitiki projekti, usluge, ostale djelatnosti) vaega visokog uilita. Oko 65% vlastitih prihoda su prihodi od participacija kolarina, vedim dijelom od strunih studija (centri Varadin, Zabok, Sisak i Krievci), a manjim dijelom od nastavaka studija na predbolonjskom dodiplomskom studiju. Oko 10% vlastitih prihoda otpada na poslijediplomske studije (doktorski i tri specijalistika studija), oko 10% na komercijalne projekte i oko 15% na ostale prihode. Navedena struktura prihoda nije zadovoljavajuda. Poeljno bi bilo da prihodi od komercijalnih projekata i drugih oblika suradnje s gospodarstvom budu barem trostruko vedi, odnosno 15% ukupnog prihoda ili 30% vlastitih prihoda, a na raun prihoda od kolarina.

7.12. Struktura troenja trinih prihoda Fakulteta


Osvrnite se na postotnu strukturu troenja trinih prihoda te procijenite u kojoj mjeri smanjenje ili nedostatak tih sredstava moe utjecati na funkcionalnost visokog uilita i realizaciju njegove osnovne djelatnosti. Materijalni trokovi Fakulteta iznose oko 15 milijuna kuna, a proraunski prihodi za materijalne trokove oko 5 milijuna kuna. Dio materijalnih trokova neposredno je vezan uz trine aktivnosti, ali ipak se oko 4 milijuna kuna materijalnih trokova vezanih uz program osnovne djelatnosti, prije svega nastavu, pokriva vlastitim prihodima. Smanjivanje prihoda od participacije kolarina, ako nije popradeno realnom naknadom za materijalne trokove na teret dravnog prorauna, srednjorono vodi do nelikvidnosti, zaustavljanja svih razvojnih aktivnosti, troenja supstance i financijskog gubitka. Valja naglasiti da se oko tredine bruto iznosa plada, autorskih honorara, dodataka na pladu i ostalih primanja zaposlenika, kao i vanjskih suradnika i zaposlenika ije se plade ispladuju iz vlastitih sredstava, pokriva vlastitim sredstvima.

7.13. Prioritet Fakulteta u sluaju povedanoga proraunskog financiranja


Navedite va prioritet u sluaju povedanoga proraunskog financiranja vaega visokog uilita. Prioritet Fakulteta je ulaganje u ljude. Sada je razdoblje recesije i nema velikog pritiska prema odljevu kadrova. Meutim, u vrijeme konjukture, plade nastavnika i znanstvenih novaka moraju biti usporedive s gospodarstvom inae kadrovi masovno odlaze i dolazi u pitanje odrivost Fakulteta. Kratkorono, do sredine 2011. godine, u Varadinu treba izgraditi studentski restoran. Srednjorono, do 2015. godine, Fakultet treba rijeiti prostorne uvjete. Projekcija prostornih potreba, izraena u okviru plana Kampusa Varadin, prikazana je u sljededoj tablici:

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.2. Projekcija prostornih potreba Fakulteta A Osnovni parametri Studenti Nastavnici Slube (ukljuujudi ICT potporu i sl.) FOI 1 (Postojeda zgrada) FOI 3 (Kampus) FOI 1 + FOI 3 Ukupna povrina po studentu Broj 3.000 120 60 4.900 12.000 16.900 5,63 Koef. 1,25 m2 3.750

PROSTORI ZA NASTAVU Amfiteatar Amfiteatar Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionica (kosi pod) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) Uionice (seminari) eLearning

mjesta 300 200 150 150 100 100 100 100 100 100 60 60 60 60 60 60 40 40 40 40 40 40

m2/osoba 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,25 1,75

m2 375 250 187,5 187,5 125 125 125 125 125 125 75 75 75 75 75 75 50 50 50 50 50 70

Izvjetaj Samoanaliza 2010 eLearning Laboratorij (30 raunala) Laboratorij (30 raunala) Laboratorij (30 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (20 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Laboratorij (15 raunala) Fleksibilna Fleksibilna Fleksibilna Fleksibilna Sastanci Sastanci Sastanci Sastanci Sastanci Sastanci Ukupno I nekorigirano: Koeficijent istovremenosti Ukupno I: II PROSTORI ZA NASTAVNIKE I ISTR. Nastavnici (1 rm) Nastavnici (2 rm) Novaci (open space ?) Doktoranti i gostujudi istraivai 40 40 40 25 14 9 6 3,25 560 360 240 81,25 40 30 30 30 20 20 20 20 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 12 12 12 12 8 8 2.459 0,65 1,75 2,75 2,75 2,75 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 2,75 2,75 2,75 2,75 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 3,25 70 82,5 82,5 82,5 65 65 65 65 48,75 48,75 48,75 48,75 48,75 48,75 48,75 55 55 55 55 39 39 39 39 26 26 3.867 5.949 5.949

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Ukupno II: PROSTORI ZA UPRAVU I ADMINISTRATIVNO III OSOBLJE Dekanat Uprava Velika vijednica Mala vijednica Strune slube Ukupno III: IV KNJINICA I ITAONIKI PROSTORI itaonica (1,2m2/stud*0,25) Knjinica Depo za knjige Ukupno IV: V TEHNIKA POTPORA Spremita,radionice i sl Server sala i komunikacije CIP Kotlovnica Ukupno V: VI ZAJEDNIKI PROSTORI Ugostiteljski prostori (bez pripreme hrane) Trgovina, kopirnica i sl. Studentske organizacije Sanitarni vorovi Podzemna garaa Hodnici i multifunkcionalni hol Ukupno VI: VII OSTALI PROSTORI (sport, zdravstveni servisi, stanovanje) Nije obuhvadeno SVEUKUPNO (I+II+III+IV+V+VI+VII): 16.080 0,3 400 60 60 120 900 5.070 6.610 10 6 100 60 60 60 280 0,3 900 400 200 1.500 30 6 7 9 30 63 180 47 180 500 145 1.241

Izvjetaj Samoanaliza 2010

7.14. Zadovoljstvo postojedim stanjem i moguda poboljanja


Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predloite moguda poboljanja. Postojede stanje nije zadovoljavajude. Posljednji je as da se na Sveuilitu, ali i u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u cjelini definiraju strategije, prioriteti, kadrovski standardi, prostorni standardi, tehniki standardi, standardi kvalitete usluga te da se na temelju svega navedenog izradi i primijeni odriv sustav financiranja. Nune su analize koritenja ljudskih resursa i opteredenja na razini sustava. Ove analize moraju biti objavljene i javno dostupne, barem za onu komponentu koja se financira iz prorauna. Racionalizacijama, spajanjem funkcija i izdvajanjem funkcija izvan organizacije, broj zaposlenih na Sveuilitu i UZKZ bi mogao ostati na istoj razini, s tim da se broj zaposlenih ak smanji (npr. administrativne i tehnike funkcije se izdvoje i povjere vanjskim tvrtkama koje posao rade efikasnije. i sl.). Preduvjet za to je drugaiji sustav financiranja, ali i promjena ponaanja. Jednaka je situacija s prostornim razvojem i opremanjem, gdje takoer ne postoje strategije, niti prioriteti. Metaforiki, bolje se najede onaj tko je u tom trenutku blie stolu. Odsustvo stratekog promiljanja i racionalnog postupanja vodi prema nerazumnim zahtjevima i ulaganjima, to dugorono ugroava cijeli sustav. Interno, Fakultet je racionalan (ukupan broj zaposlenih, broj administrativnog osoblja u odnosu na znanstveno-nastavno, prostor itd.), ali Fakultet je ugroen iz vana, mogudnodu da se rizici od neracionalnog ponaanja raspodijele.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.3. Zgrade visokog uilita Ukupna povrina prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u m2 4006 btt 650

Identifikacija zgrade Upisano vlasnitvo Upisano vlasnitvo Ugovor o pravu graenja Grad Varadin U tijeku spor

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Godina dogradnje ili rekonstrukcije

Pavlinska 2 Varadin J. Habdelida 5 Varadin K.P. Kreimira IV, broj 15 Varadin (FOI2) Zemljite Ribnjak Visoko gospodarsko uilite Krievci (PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak (PITUP) Puko otvoreno uilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP)

1783 1975

2003 2003

1982

2002

15158

54437 btt

Najam

Najam

Najam

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.4. Predavaonice Identifikacija zgrade Pavlinska 2 Varadin Habdelideva 5 Varadin K.P.Kreimira IV, broj 15 Varadin Visoko gospodarsko uilite Krievci (PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak (PITUP) Puko otvoreno uilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP) Redni broj ili oznaka predavaonice 1,2,3,6,7,8,9,10 3 DVORANE, 4 PREDAVAONICE, Povrina (u m2) 599 663 ntt Broj sjededih mjesta za studente 720 608 Broj sati koritenja u tjednu 400 320 Ocjena opremljenosti* (od 1 5) 3 3

190

185

60

190

180

60

250

130

60

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.5. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi Interna oznaka prostorije laboratorija/praktikuma 2 LABORATORIJA: DV. 4 I DV. 5 4 LABORATORIJA: 12,13,14,15 3 LABORATORIJA: Lab 1, Lab 2, Biometrija 1 Povrina (u m2) 101 175 171 ntt Broj radnih mjesta za studente 30 60 85 Broj sati koritenja u tjednu 110 160 100 Ocjena opremljenosti (od 1 5) 3 3 3

Identifikacija zgrade Pavlinska 2 Habdelideva 5 K.P.Kreimira IV, broj 15 Visoko gospodarsko uilite Krievci(PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak(PITUP) Puko otvoreno uiilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP)

60ntt

25

10

60

25

12

85

110

14

Tablica 7.6. Opremljenost raunalnih uionica Broj novijih raunala (do 3 godine) 77 Ocjena funkcionalnosti (od 1 5) 3 Ocjena mogudnosti koritenja izvan nastave (od 1 5) 4

Broj raunala starijih od 3 godine 93

Ocjena odravanja (od 1 5) 4

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.7. Nastavniki kabineti Broj nastavnikih kabineta 38 13 6 Prosjena povrina u m2 705 200 121 Ocjena opremljenosti (od 1 5) 3 3 3 Prosjena povrina u m2 po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku

Identifikacija zgrade Pavlinska 2 Habdelideva 5 K.P.Kreimira IV, broj 15 Visoko gospodarsko uilite Krievci (PITUP) Metalurki fakultet, Aleja narodnih heroja 3, Sisak (PITUP) Puko otvoreno uiilite Zabok, Kumroveka 8 (PITUP)

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.8. Opremljenost knjinice Ukupna povrina (u m2) 250 Broj zaposlenih Broj sjededih mjesta 12 itaonica 11 ra. radionica Broj studenata koji koriste knjinicu 2006 Postoji li raunalna baza podataka vaih knjiga i asopisa MetelWin

Broj naslova knjiga 10060

Broj udbenika*

Ocjena suvremenosti knjiga i udbenika (od 1 5) 3

Broj naslova inozemnih asopisa 15

Broj naslova domadih asopisa 27

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga i asopisa 5+

Ocjena opremljenosti (od 1 5)** 5

Ocijenite kvalitetu i dostupnost elektronskih sadraja (od 1 5)*** 4

1894

* Broj udbenika podrazumijeva sve udbenike bez obzira na broj primjeraka. ** Mogudnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjinica, katalozi radova nastavnika itd. *** Pod elektronskim se sadrajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga, asopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjinica.

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Tablica 7.9. Financijska evaluacija N-2 kalendarska godina PRIHODI 2008. N-1 kalendarska godina 2009.

1. 1.1 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. 1.10. 1.11. 1.12.

PRIHODI IZ DRAVNOG PRORAUNA Plade za zaposlene Trokovi poslovanja (ukljuivo i terenska nastava) Vanjska suradnja u nastavi Domadi znanstveni ili umjetniki projekti Meunarodni znanstveni ili umjetniki projekti Meunarodna suradnja Organizacija znanstvenih skupova Nabava asopisa Tekude odravanje Izgradnja i investicijsko odravanje Oprema Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Naknada za preddipl. i dipl. studij Nagrada za e-kolegij Refundacije prn Povrat PDV-a Naknade zaposlenima (prijevoz,regres,boidnica,otpremnine,poklon djeci,pomodi,jubilarne nagrade) Zdravstvena usluga JIOS - znanstveni asopis FOI Studentski zbor

19.693.532 14.570.076 1.081.670 280.000 643.254 0 222.800 18.456 0 0 813.593 77.348 1.986.336 427.500 0 7.222 133.510 1.343.604

20.247.127 15.919.445 982.316 69.900 854.658 68.740 74.822 0 0 0 290.341 0 1.986.905 653.391 7.500 4.600 96.169 1.183.118

18.000 35.000 21.500

18.500 23.627 0

Izvjetaj Samoanaliza 2010 2. 2.1. 2.2. 2.3. PRIHODI IZ PRORAUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA Prihodi i pomodi od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad, upanija, itd.) Prihodi i pomodi ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za znanost) Ukupno ostale vrste (specificirati) 360.000 60.000 300.000 0 79.500 79.500 0 0

3.

PRIHODI OD KAMATA

255.017

589.497

4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6.

PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI kolarine poslijediplomske specijalistike kolarine poslijediplomske doktorske Znanstveni ili umjetniki projekti Struni projekti Prihodi od najma Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Fotokopiranje Prihodi od fakturiranih reijskih trokova

6.004.243 1.739.188 1.011.237 91.769 2.981.560 120.950 59.539 21.382 38.157

3.854.629 1.098.250 1.079.765 41.827 1.502.261 93.011 39.515 11.110 28.405

5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6.

PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA kolarine preddiplomske, diplomske, strune Dodatna provjera posebnih znanja, vjetina i sposobnosti (ako se provodi uz ispite dravne mature) Naknade za upis Izdavaka djelatnost Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome, indeksi, itd. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Prihodi od prijave I klasifikacijskog ispita

15.418.467 13.660.932 0 648.026 255.915 441.045 412.550 401.550

15.459.069 13.571.200 0 925.745 319.260 207.254 435.610 418.610

Izvjetaj Samoanaliza 2010 Prihodi od izbora u zvanja 11.000 17.000

6.

OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati) Projekt financiran od strane EK Tempus I dr. Donacije Teajne razlike Prodaja stanova Prodaja opreme (sl.automobil) Ostali vlastiti prihodi

822.890 552.333 94.827 576 4.733 84.000 86.421 42.554.148

667.904 505.942 79.145 395 4.270 0 78.151 40.897.725

UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA

N-2 kalendarska godina RASHODI 2008.

N-1 kalendarska godina 2009.

1. 1.1 1.2. 1.3.

RASHODI ZA ZAPOSLENE Plade za zaposlene Vanjska suradnja u nastavi Ukupno ostalo (specificirati) Nagrade-jubilarna Darovi Otpremnine Pomodi Regres Boidnica i dr.

22.391.008 21.509.438 468.071 413.500 37.500 75.000 8.000 23.000 135.000 135.000

23.973.545 23.082.406 464.989 426.150 20.500 82.400 24.000 10.500 140.000 148.750

Izvjetaj Samoanaliza 2010 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU Uredski materijal i ostali materijalni rashodi Laboratorijski materijal Energija Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko odravanje Sitni inventar Ukupno ostalo (specificirati) 1.113.154 482.389 0 461.636 168.499 630 0 1.399.348 636.782 0 577.017 183.469 2.081 0

3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8.

RASHODI ZA USLUGE Telefon, pota, prijevoz Usluge tekudeg i investicijskog odravanja Promidba i informiranje Komunalne usluge Zakup, najam Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari) Raunalne usluge Ukupno ostalo Usluge studentskog servisa Ostale intelektualne usluge Grafike I tiskarske usluge, fotokopiranje, uvez I sl. Ostale nespomenute usluge

10.545.807 222.444 235.886 148.772 101.297 152.611 4.458.185 0 5.226.613 238.673 4.742.423 235.107 10.410

11.423.317 237.119 320.712 193.066 111.233 277.300 7.207.971 0 3.075.916 240.489 2.301.867 513.782 19.778

4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4.

RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU Poslovni objekti Raunalna oprema Laboratorijska oprema Uredska oprema

2.844.893 0 742.099 0 262.036

1.412.634 0 441.993 0 316.790

Izvjetaj Samoanaliza 2010 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. 4.10. Komunikacijska oprema Ostala oprema Literatura Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu Dodatna ulaganja na graevinskim objektima Ukupno ostalo (specificirati) Licence Raunalni programi Knjige za daljnju prodaja(roba) Osobni automobili 0 63.296 0 0 884.184 893.278 163.919 49.551 137.864 541.944 0 39.710 0 0 468.285 145.856 18.739 12.999 114.118 0

5. 5.1. 5.2. 5.3.

NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIMA Slubena putovanja Struna usavravanja Ukupno ostalo (specificirati) ukljuujudi i trokove prijevoza Prijevoz na posao Zdravstveni pregledi zaposlenika

2.250.886 988.284 409.167 853.435 850.288 3.148

2.304.772 921.338 373.802 1.009.632 946.232 63.400

6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. 6.6.

OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA Premije osiguranja Reprezentacija lanarine Bankarske i usluge platnog prometa Kamate Ostali financijski izdaci

563.980 25169,17 206.531 20.386 26.671 85,61 285.137

821.416 57.533 164.279 37.566 27.793 638 533.608

UKUPNO RASHODI POSLOVANJA

39.709.729

41.335.033

Izvjetaj Samoanaliza 2010

Preneseno stanje iz prethodne godine

3.591.390

6.435.809

UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C)

6.435.809

5.998.501

Izvjetaj Samoanaliza 2010

7. Zakljuak

U ovom izvjetaju opisani su uvjeti u kojima FOI ispunjava svoju misiju. Pokazano je da se u izvrenju pojedinih dijelova misije ne rade kompromisi, da postoji puna svijest o kljunim initeljima uspjenosti za svaku aktivnost i da se tei tome da se te pretpostavke osiguraju. Prepoznata je vanost upravljanja kvalitetom i osiguravanja kvalitete za uinkovito upravljanje svim procesima na Fakultetu i taj pristup je dokumentiran. U nastavi se polazi od pretpostavke da se studijski programi trebaju razvijati u suradnji sa svim kljunim dionicima: studentima, poslodavcima u privatnom i javnom sektoru i nastavnicima-znanstvenicima. U njihovoj izvedbi treba se oslanjati na najsuvremeniju ICT opremu i pripremiti kvalitetne nastavne materijale. S tim ciljem na Fakultetu su pokrenuti i realizirani projekti iji rezultati su bili, izmeu ostalih, metodologija razvoja studijskih programa temeljenih na definiranim ishodima uenja i strategija e-uenja. Proveden je bolonjski proces i uspostavlja se mrea visokih uilita za razmjenu studenata po principu reciprociteta. Sustav mjera za poticanje kvalitete u znanstvenom radu svjedoi o svijesti da je kvalitetno sveuilino obrazovanje usko povezano sa znanstvenom izvrsnodu. Poduzimaju se napori da se osiguraju mjesta i uvjeti za odlazak mlaih znanstvenika na strana sveuilita na znanstveno i struno usavravanje. Na razvojne projekte i suradnju s gospodarstvom i javnim sektorom ne gleda se samo kao na kvalitetan izvor vlastitih prihoda, ved se sudjelovanje u takvim projektima smatra nunom nadogradnjom u formiranju kompletnog nastavnika i znanstvenika svjesnog svog dijela odgovornosti za transfer znanja u praksu. Fakultetom se do nedavno upravljalo temeljem programa rada dekana koji je po svojoj prirodi uvijek bio vezan za izborno razdoblje. U posljednjoj godini nainjena je tranzicija u tom procesu i prelazi se na upravljanje koji vodi prema postizanju stratekih ciljeva definiranih u Stratekom planu razvoja Fakulteta. Ta promjena de omoguditi planiranje razvoja na due razdoblje i time planiranje i realizaciju kompleksnijih razvojnih projekata. Fakultet je u svojih etrdesetosam godina postojanja prerastao od vie ekonomske kole na kojoj su se izvodili jedan informatiki studijski program i vie studijskih programa u podruju ekonomije, do visokog uilita (fakulteta) koje u polju informacijskih znanosti ima studijske programe svih razina: struni studij (redovni i izvanredni), preddiplomski studij, diplomski studij, poslijediplomske specijalistike studije i doktorski studij te prua cjeloivotno obrazovanje. Svjesni svoje drutvene odgovornosti prema lokalnoj zajednici, posljednjih godina smo uveli i preddiplomski i diplomski studij iz poduzetnitva, u polju ekonomije. Ovakvi kompleksni projekti nose i svoje rizike. Osnovni nain na koji se osiguravamo od potencijalnih rizika koji proizlaze iz potrebe da se organiziraju i izvedu ti studijski programi je uspostava sustava upravljanja kvalitetom.

D E K A N: Prof. dr.sc. Tihomir Hunjak

You might also like