You are on page 1of 25

GLOBALNI LANCI SNABDEVANJA KRUZERA

PRILOG Globalni lanci snabdevanja: Empirijska studija o aktuelnoj praksi i izazovima kruz korporacija

KT

ABSTRA

Ovo istraivanje razmatra reenja za kompleksnost upravljanja lancima

snabdevanja globalnih turistikih kruzera, kroz prouavanje velikih kruzerskih kompanija, i reenja re-snabdevanja njihovih brodova na globalnom nivou. Ova studija se fokusira na kljune karakteristike lanca snabdevanja velikih kruzera i najbolje prakse u upravljanju tim globalnim uslunim lancima snabdevanja. Metodologija koja se koristi za ovu 24-mesenu studiju je podjednako podeljena izmeu istraivanja na kruzerima i istraivanja u seditima kompanija, dopunjena sa 19 formalnih intervjua sa direktorima i rukovodiocima u okviru odeljenja lanca nabavke kompanije koja se bavi kruzevima. Rezultati ove studije imaju implikacije na upravljanje sloenim svetskim lancima snabdevanja usluga u lancima snabdevanja humanitarnih akcija, ili hitnim sluajevima, kao i u lancima snabdevanja odmaralita ili lanca turistike ponude.

1. UVOD
Danas je industrija kruzeva daleko od svog prethodnika: putnikih brodova koji su povezivali Evropu sa novim kontinentom. Kao to je opisano od strane Page-a (1987), pomorski prevoz putnika je od 1956 do 1986 uivao nejednak napredak nalik igre zmija i merdevine. Dok u posleratni period doneo bum u ukupnom poslovanju, mlazni avion je bio povod za steaj nekih kruz kompanija. Trite je doivelo rast u ranim 1970-ih i pad u kasnijem delu naftne krize (Page, 1987). Ovaj ciklian napredak je tipian za brodarstvo u celini (Stopford, 1997), i odraava i opte stanje u ekonomiji tokom ovih godina, sa tom razlikom to su trgovaki brodovi pokazatelj buduih ekonomskih trendova, a kruz turizam je ustvari suprotno, rezultat privredne aktivnosti. 1990-e godine se odlikuju ekspanzijom, a rane 2000-te smanjenjem. Poslednje tri godine su obeleene jo jednom brzom ekspanzijom (Cruise Industry News Annual Report, 2007). U 2005, industrija kruzeva obuhvata 11,5 miliona putnika na raznim destinacijama irom sveta (Cruise Line International Association, 2005) i bruto prihod od 19,2 milijardi dolara (Business Research & Economic Advisors, 2006). Trenutno, primena brodova za krstarenja je vea nego ikada, na globalnom nivou. Poto je na Karibima trite zasieno, kruz kompanije se sada odluuju da presele neke od svojih brodova na brzo rastui segment, na evropsko trite (Cruise Line International Association, 2006) i uskoro i na azijsko trite, poto trite kruzeva raste i u Kini. Ova globalna razmetanja kruzera donose sa sobom i izazove organizovanja lanaca snabdevanja. Vanost lanaca snabdevanja raste, i to se moe u velikoj meri pripisati trenutnoj globalizaciji trgovine, koji takoe komplikuje i upravljanje tim lancima snabdevanja. Obezbeivanje blagostanja putnika na brodovima, uveravanje da oni nee ostati gladni ni edni, zahteva dobro koordiniran lanac snabdevanja. Kompleksnost proizvodnje hrane sa strogim rasporedom na brodu ne moe biti poremeen nestaicama zaliha ili drugim uzrocima, a da se ne pojave ozbiljne posledice (Weaver. 2005). U ovom radu se smatra, da se lanac snabdevanja sastoji od svih uesnika, koji direktno ili indirektno, uestvuju u ispunjavanju zahteva kupaca. To su proizvoai, dobavljai, magacini, trgovci i kupci (Chopra i Meindl, 2004). Koncept lanaca snabdevanja, iako je relativno mlad, poseduje komponente koje postoje vekovima (npr. Sun Tzu kineski mislilac i pisac, prim. prev. je prepoznao znaaj lanca snabdevanja 500 godina pre Hrista). U ovom istraivanju, smatramo da lanac snabdevanja poinje sa dobavljaima i zatim se prostire i na sam brod, kao na potroaa, ali se ne uzima u obzir interna potronja i koordinacija na brodu. Sami brodovi su imali razliite namene kroz vekove. Krstarenje brodovima je relativno nova pojava, ali su i putniki brodovi, predhodnici kruzera, takoe menjali namene u prolosti. Zato je iznenaujui podatak da je mali broj istraivanja na ovu temu, koji je naveden od strane mnogih autora u poslednjih nekoliko decenija (Marti, 2004; Teye & Leclerc 1998; Toh, Rivers, i Ling, 2005). Ovi autori su skrenuli panju na potrebu za vie istraivanja o industriji kruzeva. Naalost, malo strunjaka je odgovorilo na poziv. Ovaj rad izvetava o nekim od zakljuaka iz 24-mesenog terenskog istraivanja i 19 poluotvorenih formalnih intervjua sa rukovodiocima i viim rukovodiocima nabavke u upravljanju lancem jedne od najveih globalnih korporacija iz oblasti kruzeva, Cruise Line. Glavna pitanja istraivanja su: Kakvi su izazovi upravljanja globalnim lancem snabdevanja sa dinaminim, pokretnim lokacijama, i ta karakterie jedinstvenu delatnost lanaca snabdevanja? Ovaj rad je podeljen u est glavnih delova: sekcija jedan od njih je uvod, odeljak dva ispituje postojee literature, sekcija tri se bavi metodolokim i obuhvatnom problematikom, sekcije etiri i pet

izvetavaju o rezultatima, esti deo obuhvata zakljuke i implikacije studije.

2. PREGLED RELEVANTNE LITERATURE


2.1. Industrija krstarenja Industrija kruzeva je drastino evoluirala tokom poslednjih nekoliko decenija. U 1960-im godinama, kada je mlazni avion postao primarno prevozno sredstvo za meunarodna putovanja, putovanje brodom je poelo da odumire (Hobson, 1993; Lawton i Butler, 1987). Brodski prevoz putnika preko Severnoatlantskog okeana je dobio velikog konkurenta u 1950-im godinama, kroz brzo rastui avionski prevoz. Jo vei udarac za pekookeanske brodove je bila i pojava savremenih mlaznih aviona u 1958. godini. 1960-ih godina je sve to dovelo do finansijske propasti nekih pomorskih prevoznika, dok se u 1970-tim godinama transatlantski prevoz transformie u krstarenja Karibima, sa dodatnim oteavajuim okolnostima u vidu naftne krize (Lawton & Butler 1987). Avio-industrija je desetkovala broj putnika pomorske industrije, smanjujui broj transatlantskih putnika iz Njujorka za 90%, izmeu 1960 i 1975 (Hobson, 1993). Kruz usluge su prve ponudile parobrodske i transatlantske kompanije, koja su uglavnom polazile iz glavnih luka Sjedinjenih Amerikih Drava, kao to je Njujork (Dickinson i Vladimir 2008). U poetku, model je za vertikalnu integraciju hotelskih lanaca sa putnikim brodovima nudi integrativne usluge kombinovanjem eleznikog i pomorskog prevoza, i hotela. Canadian Pacific je primer takvog konglomerata sa svojim postojeim lancem luksuznih hotela u Kanadi i eleznikom infrastrukturom. Oni su takoe imali ogromnu flotu teretnih i putnikih brodova kojima su nudili usluge okeanskog prevoza. Danas je meutim preduzee razdvojeno u tri odvojena entiteta, od kojih samo elezniki nosi ime Canadian Pacific. Jo jedan primer takve usluge bio je i Henry Flagler koji je uveo vertikalnu integraciju hotela i pomorskog saobraaja sa Floride do Bahama (Lawton i Butler, 1987). Kreativnost ljudi i odrivog marketinga kompanija, dozvoljava delatnosti putnikih brodova da se transformie iz iste transportne funkcije u gotovo istu turistiku funkciju u globalnu industriju krstarenja, kakvu je mi danas poznajemo. Ovo je postignuto promenom namene brodova iz plutajuih hotela do plutajua odmaralita, gde su brodovi inili destinaciju sami po sebi (Page, 1987). Putopisi su promenjeni u kruni tip, gde ljudi vie ne idu od take A do B, ve od take A kroz taku B do take C i potom nazad do A (take polazita). Bolja integracija je uraena sa aviosaobraajem kako bi se ponudio jednostavan prevoz od kue do broda i nazad (Dickinson i Vladimir 2008), koji se takoe doprinelo odrivom razvoju novih trita (Page, 1987). U sluajevima kada kruni itinerer nije mogu, integracija omoguava putnicima da se vrate kui avionom bez doplate. Deregulacija avio-industrije u kombinaciji sa smanjenim taksama, je u velikoj meri doprinela da se uspostavi jaka ponuda krstarenja u SAD i Kanadi (Teye & Leclerc 1998). Svi ovi faktori doprineli razvoju trita krstarenja u pogledu njene dostupnosti. Sproveden je ekstenzivni marketing i mnoge su trine nie istraene u cilju razvoja razliitih segmenata trita (Dickinson i Vladimir, 2008). Konsolidacija trita 1980-ih i poetkom 1990-ih (Hobson, 1993) doprinela je ovoj industriji da postane oligopol (Wie. 2005), koji trenutno broji tri kruz kompanija koji dominiraju na tritu krstarenja: Carnival Corporations sa 82 brodova, Royal Caribbean Cruise Line sa 36 brodova i Star Group sa 19 brodova (Nautiki Dnevnik, 2007). Carnival Corporation je trenutno najvea korporacija daleko sa 46,7% uea na svetskom tritu u 2007. godini (Cruise Industry News Annual Report, 2007). Dananja industrija krstarenja nudi sve, od krstarenja u trajanju od 3-4 dana, koji je bio bum u 1980-im godinama (Hall & Braithwaite 1990), do produenih krstarenja, i krstarenja oko sveta (Marti, 2004). Proseno krstarenje traje

sedam dana, i najpopularnije su krstarenja Karibima (Teye & Leclerc, 1998). Naglasak kvaliteta usluge je stavljen na kruz iskustvo, i svi zaposleni su motivisani da doprinesu savrenom kruz iskustvu putnika. Neki istraivai tvrde, da je popularna televizijska emisija Love Boat, direktno oznaila kompaniju Princess Cruise Line, koja je sada u vlasnitvu korporacije Carnival Corporations, kao faktor, koji je znaajno doprineo irenju kruz industrije u kasnim 1970-im godinama (Dickinson i Vladimir, 2008; Lawton & Butler 1987; Teye i Leclerc, 1998, Wood. 2000). Carnival je bio meu prvim kompanijama koji su se na tritu promovisali kao popularan odmor za prosene amerike porodice, sa svojom agresivnom kampanjom "Brodovi zabave" (Dickinson i Vladimir 2008; Wood, 2000). Kroz brojne godine napora, kao to je formiranje Meunarodnog udruenja Kruz Kompanija (CLIA), agresivne marketinke kampanje, kao i jaanja odnosa sa turistiki agencijama, doprinela su promeni percepcije javnosti o krstarenjima, od dosadnog ili elitnog odmora u neto novo, u koje je pristupano, i u kojem svi mogu uivati (Hobson, 1993). 2.2. Postojei sistem upravljanja lancem snabdevanja Postojei koncept snabdevanja su istraivali Powera i Sohala (2001.), koji su naglasili znaaj upravljanja sistemom snabdevanja, kako bi se predvidela neefikasnost. Poreklo ovog sistema vodi nazad do 17. veka, i povezana je sa funkcionisanjem francuske vojske. Sun Tzu je prepoznao vanost jedne takve dobro koordinisanog snabdevanja kao strategijsku prednost u jednom ratu. Sutina ovog lanca snabdevanja je u tome, da stvori vrednost za krajnjeg kupca. Vrednost za kupca predstavlja zadovoljstvo uslugom i isporuenim proizvodom. Savremeno shvatanje poslovanja priznaje znaaj dobavljaa u krajnem rezultatu poslovanja preduzea. Ovaj nain razmiljanja je uticao na uvoenje promena u organizacionoj strukturi kompanija, pre svega u vidu nastanka novih radnih pozicija, poput direktora nabavke, direktor logistike nabavke, itd. Na osnovu toga, lanac snabdevanja bi trebao da se sastoji od osam procesa: 1. Upravljanje sa odnosima sa kupcima 2. Upravljanje usluivanjem kupaca 3. Upravljanje tranjom 4. Upravljanje narudbinama 5. Upravljanje proizvodnjom 6. Odnosi sa dobavljaima 7. Razvoj i komercijalizacija proizvoda 8. Upravljenje reklamacijama Ovi procesi se meusobno ukrtaju i nadopunjuju i njihova integracija zavisi od sposobnosti menadmenta da pravilno primeni Odnose sa javnou. Koncept snabdevanja je svakako pod uticajem uslova poslovanja na tritu. Ona takoe moe biti i sredstvo za izbegavanje konflikata izmmeu dve strane. Prema Bowersoxu, pred organizaciju se pomou ovog koncepta postavlja 6 zahteva:

1. Postavljanje klijenta u centru panje 2. Besprekornost poslovanja 3. Integrativni menadment 4. Pravovremeno reagovanje 5. Upravljanje sistemom 6. Meusobna saradnja Koncept sistema upravljanja lancem snabdevanja je jo uvek u razvojnoj fazi, i oekuje se da e se dalje razvijeti. Sve vie strunjaka naglaava vanost integracije informacija i njihove pravovremene razmene kao znanajnog trenda u modernom upravljanju snabdevanja. 2.3. Upravljanje lancem snabdevanja kruz kompanija Kruzevi su je jedni od vidova turizma sa znaajnijim rastom u svetu, proseno 8.4% godinje. ini se da njihov vrtoglavi rast praktino nita ne moe zaustaviti. Rast tranje za kruzevima takoe je znaajan faktor, prosena bukiranost brodova 2003.godine je bila 95%, dok u hotelima S. Amerika samo 59%. Ovaj rast takoe odlikuje i same brodove, i kada se govori o kapacitetu i o primeni modernih tehnologija. Praktino se svake godine napravi po jedan brod, koji svojom veliinom prevazilazi sve prethodne. Trenutno najvei brod je Freedom of the Seas sa kapacitetom od 4375 putnika i 1260 lanova posade, koji je u vlasnitvu kompanije Royal Caribbean Lines. Oekuje se da e sledei najvei brod ove kompanije imati bruto teinu od ak 220 000 tona! Uprkos nemilosrdnoj borbi kruzera za sticanje statusa najveeg broda na svetu, otvara se jedno manje, ali posebno interesantno trite, trite manjih, luksuznih brodova, koji pruaju oseaj boravka na jahtama. Pored toga u najnovije trendove na svetu spadaju i narudbine od 1-2 broda po kompaniji godinje, kao i esta spajanja kompanija, na primer izmeu MSC Cruises i easyCruise-a. Sa druge strane novi brodovi se naruuju kako bi se spreio eventualni ulazak konkurenata na trite. Na osnovu ovolikog rasta trita, lanac snabdevanja takoe dolazi do izraaja. Probleme za organizaciju nabavke predstavljaju i sve ee, kao i vee narudbine jer ih je potrebno planirati na vreme. Promene u tranji takoe znaajno utiu na snabdevanje, pa ih je potrebno preciznije predviati. Kruzeri plove u praktino svaki deo sveta, dok jo uvek postoje odreene koncentracije putovanja na neke destinacije, poput Kariba, Mediterana, Alaske, Skandinavije i Azije. Takoe, sezonalnost odreenih destinacija je jo uvek izraen u velikoj meri.

Ovakva globalnost poslovanja kruz kompanija je imala pored svojih prednosti i mana. Pored organizacionih potekoa, postoji i problem razlika meu kulturama zemalja u kojima se krstarenja odvijaju. Takoe, jedni od znaajnih oteavajuih stvari jesu i razliite vremenske

zone i prepreke u vidu jezika. Propisi i zakoni iz oblasti snabdevanja se u velikoj meri razlikuju od zemlje do zemlje. Sezonalnost turistikih krstarenja zahtevaju fleksibilniji sistem snabdevanja u geografskom smislu, budui da ta nabavka treba da bude efikasna na svakom mestu i svako doba. Sa druge strane, ovakva pokretljivost ploveih hotela je izuzetna prednost u odnosu na fiksirane kopnene hotele, koja im omoguava da se prilagode zahtevima tranje. Organizaciona logistika na brodu obuhvata niz meusobno povezanih operacija, koje se vie puta ponavljaju tokom putovanja. Budui da se ono odvija daleko od obale, posebna panja mora biti posveena adekvatnosti nabavljenih materijala, ali i posade, pre svega duini puta i broju putnika. Nedostatak ovih resursa se usred mora i okeana teko nadoknauje. Postoje dve osnovne oblasti upravljanja na svakom brodu, pomorski i ugostiteljski. Pomorska jedinica je zaduena za odravanje broda i plovidbu, dok ugostiteljska se bavi smetajem, ishranom i ostalim uslugama koje se gostima pruaju na jednom kruzeru. Kruz kompanije su shvatile znaaj tih dodatnih usluga, budui da se one posebno naplauju i nisu ukljueni u aranman, a u isto vreme predstavljaju znaajan prihod. Na brodu praktino nema tokova novca. Gostima se dodeljulju interne platne kartice uz pomo kojih se vre transakcije sa njihovih bankovskih rauna, ili unapred uplaenog novca.

3. METODOLOGIJA
Ova oblast e se baviti sa rezultatima terenskog istraivanja sistemom upravljanja lancem snabdevanja. Subjekat analize je jedna kruz kompanija, koja se prema broju putnika i prihodima nalazi meu top 3 kompanije na svetu. Tokom istraivanja je anketirano 19 direktora i menadera sa raznih nivoa menadmenta o strategijskim, taktikim i operacionim potekoama snabdevanja. Vreni su takoe i neformalni intervjui sa klijentima i zaposlenima na ostalim funkcijama u kompanijama. Ciljna grupa ovog istraivanja je kruz kompanija sa svojim dobavljaima, a sprovedena je sa ciljem da se utvrde kljune karakteristike i najvaniji problemi u vezi snabdevanja. Posebna istraivanja o zadovoljstvu korisnika nisu vrena, jer se pretpostavlja se da kompanija posluje stabilno. Kljuna pitanja su koji su najvei izazovi u upravljanju globalnog lanca snabdevanja, koja se vri na razliim lokacijama na svetu, kao i koje su osnovne karakteristike lanca snabdevanja generalno.

4. PLANIRANJE LANCA SNABDEVANJA KRUZERA


Kruz kompanije generalno karakteriu globalni lanci snabdevanja. Kao i u drugim oblastima ugostiteljstva, efikasna nabavka je i ovde preduslov. Posebno bitnu stavku za kruzere predstavlja nabavka hrane i pia, budui da ono ini veoma vaan deo ugostiteljskog produkta, koji se nudi gostima, a od nje zavisi i sam restoraterski asortiman na brodu. Zaposleni trebaju biti svesni znaaja nabavne funkcije u kruz kompanijama, i zato moraju posebno odgovorno pristupiti obavljanju svojih poslova. Oblast kruzeva sve vie prepoznaje vanost upravljanja lancem snabdevanja, i za najvanije menaderske pozicije zapoljavaju vrsne svetske strunjake. 4.1. Planiranje lanca snabdevanja na kruzerima Najvanije potekoe koje karakteriu nabavku generalno, takoe se prepoznaju i kad su u pitanju kruzeri. Sledi kratak prikaz najvanijih procesa planiranja strateko (dugorono), taktino (kratkorono i srednjerono) i operativno (svakodnevno). Sa stratekog aspekta, jedinstveno za krstarenja je da itinerer direktno i indirektno utie na izradu lanca snabdevanja, buduu tranju i asortiman prizvoda. Na taktikom nivou se odreuju uestalost i nain dobavljanja materijala. Na osnovu ovog plana se preciznije razrauju konkretne nabavke, koje moraju biti tane i adekvatne. Na operativnom nivou, model normativa i predviene potronje se uzima kao mera za izraunavanje potrebnih namirnica. Sistem predvianja na odreuje potrebnu materijala za snabdevanje, koji se na osnovu potvrenih rezervacija redovno dopunjuje. Kapacitet kruzera je esto popunjen blizu 100%, to praktino znai da nema veeg variranja u koliini potrebnog materijala. Na operativnom nivou u toku putovanja, trebovanja se vre samo na osnovu potroene koliine repromaterijala. Materijali, ija koliina ne zavisi direktno od broja putnika se naruuje po potrebi. Gorivo takoe ima svoj poseban sistem snabdevanja.

Planiranje nivoa lanaca snabdevanja kruzera


Strateko Model poslovanja Odreuje kapacitet investicije i ciljno trite

Planiranje itinerera Taktiko Determinie uestalost i mesto opsluivanja broda Master plan snabdevanja

Odreuje trine zadatke kruzera

Predvianje prometa (br.putnika)

Ugovori o nabavci Operativno Raspored nabavki

Sastavljanje ugovora

Potrebne namirnice

Na osnovu normative i ranijih iskustava

Potvrene rezervacije

Koliina potrebnog materijala

Usklaivanje nabavki

Usklaivanje razlike

4.2. Problemi strateskog i taktickog planiranja Sa strane taktikog i stratekog nivoa, glavni izazov je mobilna priroda mesta ponude. Poto se marruta broda sezonski menja i premeta prema zahtevima trista ovo predstavlja izazov ponovnog globalnog snabdevanja. Jedan od zanimljivih problema za kompanije brodova za krstarenje kao i za veoma mali broj uslunih industrija je ponovno snabdevanje njihovog rada na globalnom nivou u razliitim krajnjim destinacijama. U industriji krstarenja jedan vrlo zanimljiv fenomen je ok u lancu snabdevanja zbog ponovnog pozicioniranja luke broda. Fenomen je oznaen kao duplo optereenje od strane zaposlenih u kompaniji za krstarenje. Oni se odnose na ponovno pozicioniranje sezonskih brodova kao dvostruko optereenje sezone. Ovo je prouzrokovano zbog popunjenog glavnog vremena koje se poveava kako brodovi bivaju premeteni od ponude izvora. Zbog toga e brod koji je imao 2 dana dozvolu korienja luke Majami u zimskoj sezoni, snositi promene u vremenu pozicioniranja u Evropi do etiri nedelje. Ova promena je uglavnom zbog potrebnog vremena za transport. Kao rezultat toga 3 nedelje pre dolaska u Evropu logistiki centar i dobavljai kompanije moraju da pregledaju robu za isti brod 2 puta svake nedelje, prvi put lokalno, a drugi put pri oekivanju dolaska broda u Evropu. Ovaj fenomen moe jedino biti pripisan krajnjim

takama i nikakva referenca na ovo konkretno pitanje se moze nai u literaturi lanca za snabdevanje. ok koji se osetio u centru za distribuciju je prouzrokovao da se radno vreme udvostrui a prekovremeni rad plati, a zbog toga ima talasanja u lancu snabdevanja prema dobavljaima. Sl. 2 pokazuje 2 glavne struje za ponovno snabdevanje brodova. Specifini problemi brodova za krstarenje su brojni, primarni od njih je postojanje globalnog lanca snabdevanja. Marrute brodova za krstarenje pokrivaju raspored svih glavnih turistikih trita, imaju redovna sezonska putovanja ali se takoe prilagoavaju godinjoj potranji. Da bi se prilagodili lokalnim uslovima i olakali lokalna poslovanja, menaderi broda su angaovani da zastupaju kompaniju u odreenim gradovima i deluju kao zvanini predstavnici tih kompanija. Neke proizvodi tj. zalihe se stiu lokalno ali veina se isporuuje od glavnog logistikog centra koji se nalazi u Sjedinjenim Amerikim dravama. Glavni razlog za ovo je da se obezbedi odreena jednobraznost proizvoda kroz flote u svetu, kao i odravanje nivoa kontrole i kvaliteta i bezbednosti hrane u skladu sa standardom javnih zdravstvenih agencija u SAD-u. Kao to je navedeno od strane Luisa, Vanga,Vala i Ruktona (2004. Godine), holistiki i sistemski pristup mora da bude usvojen da obezbedi sigurnost i bezbednost brodovima za krstarenje. Kao takav, smanjenja centralizacije vora bi omoguilo ovim kompanijama da ispitaju teret, ne samo zbog kvaliteta ve takoe da osiguraju da se samo namenjen teret ukrca na brod. Ova centralizacija u velikoj meri pojednostavljuje traenje proizvoda i jaa bezbednost lanca ishrane. Jos jedan cilj ove standardizacije je da se omogui turistima da uivaju u iskustvima koja su prieljkivala. U retkim sluajevima kompanije za krstarenje moraju da prebace pune isporuke proizvoda u sledeu luku koja se nalazi u marruti broda zbog kasnog dolaska na luku. Razlozi za kanjenje se tada ispituje a ponekad sporovi se vode protiv dobavljaa i pruaoca usluga. Kompanije za krstarenje imaju klauzulu u ugovoru sa odreenim dobavljacima i kompanijama koje pruaju usluge sto ih ini odgovornim za proputene posiljke, koja ukljuuje avionske i druge logistike trokove. Transportni trokovi takvih besmislica su ogromni, ali veoma teko se mogu porediti sa cenom koji bi izazvao ne dolazak te poiljke, zbog mogunosti gubljenja na kvalitetu. Jasno je da su svi menaderi i zaposleni koji su bili intervjuisani istakli da nije prihvatljivo bilo kakvo odstupanje od poiljke, kada se bore za kvalitet usluge sa drugim brodovima. 4.3. Operativno planiranje Fokusiranje na operativno popunjavanje brodova je jedan izazov koji ima upravljanje lancem snabdevanja, a taj problem lei u kratkom vremenu koje je ogranieno za popunjavanje broda. Dakle, stalno dopunjavanje u najboljem sluaju ima preciznost u proseku od nedelju dana u rasponu od 3-14 dana. Brodovi imaju korist od veoma malog vremenskog perioda kojeg koriste za nove ponude 6-8 sati na luci, ali naalost vremensko ogranienje se ne poveava proprcionalno sa poveanjem tonae broda. Dakle, imati efikasan i vremenski dobro usklaen rad bez prekida je od ogromnog znaaja na dan utovara. Jos jedan problem na dan utovora predstavlja injenica da putnici nemaju ogranienje u koliini svoga prtljaga izuzev onih koji stignu na brod avionom, pa su samim tim i ogranieni koliinom prtljaga koju mogu nositi u avionu. Putnici se najee ukrcaju na brod sa 2 a ponekad i 3 kofera. Jedna vana operacija koja se odvija tokom preokreta je iskrcavanje otpada i reciklae. Kao sto je navedeno od strane Donsona 2002. Godine, neke kompanije su imali lou evidenciju o upravljanju otpadom, ali trenutni trend je proaktivan i usmeren zatiti zivotne sredine. Za ovo preduzee sortiranje otpada vri se kontinuirano tokom krstarenja tako sto se otpad razdvaja. Jedini otpad koji se ispusta u more je meanje crne i sive vode i ostataka hrane sa morskom vodom. Sva druga vrsta otpada mora biti pravilno iskrcana u lukama. U zavisnosti od marute broda otpad moe

biti istovaren u luci koja je najbolje odgovara istovaru otpada tokom putovanja. Zbog svojih maruta neki brodovi mogu nekoliko dana da odloe istovar otpada a samim tim se smanjuje pritisak na dan preokreta. Jedan od glavnih podsticaja za ekipu da obezbedi odgovarajuce maine za reciklau je da sav novac prikupljen iz ovog programa bude dat fondu za dobrobit posade broda. Slika 3 pokazuje protok robe na tipican dan preokreta na osnovu posmatranja prosenog vremena provedenog na dokovima. Pravci snabdevanja kruzera

Proizvodnja

Dobavljai

Kruz kompanija

Proizvodnja

Dobavljai

Kruz korporacija

Kruzer

Posveenost datim nivoima ponude je napravljena nedeljama pre isplovljavanja brodova, s obzirom na datu strukturu i popunjenost vodeeg vremena. Dakle, bilo koja anomalija u nivou potronje je zamrznuta u normalnom popunjavanju zaliha, to prevazilazi duinu krstarenja. Ako primenimo Bojdovu teoriju taktinog ciklusa kao sto je objanjeno u Veronea i Kimon (2007), vodee vreme za popunjenost bi trebalo da bude krae od duine krstarenja ako elimo da ostanemo u okviru takvog ciklusa i u stanju da odrimo odgovornost. Glavno reenje bi bilo smanjiti vreme kako bi se omogucila vea fleksibilnost i dalje kretanje prema vueem sistemu popunjavanja. U tom smislu, sprovodjenje Kanbana - kao to je sistem naveden od strane ausa uopte (2000), moe biti korisno na palubama brodova. Kao rezultat, s obzirom na trenutna ogranienja, predvianja moraju biti to su mogue preciznija ako menaderi ele da smanje zalihe bezbednosti u ovoj prostorno izgladneloj okolini. 4.4. Pravci snabdevanja etiri glavne kupovine pravaca su zastupljene u glavnom lancu snabdevanja za krstarenje linija: kupovina goriva, korporativna kupovina, tehnika kupovina i hotel kupovina. Kupovina

goriva je odgovorna za nabavku i isporuku goriva i drugih naftnih derivata kao to su mazivo za brod za dnevnu potronju. Korporativna kupovina brine kao sto veina stavki zahteva obalu i neke korporativne ugraene stavke kao sto su kancelarijski materijal i raunari. Tehnika kupovina se uglavnom koristi na objektnim odeljenjima i mornarikim odeljenjima kao sto su delovi motora, tapaciranje, itd. Konano, hotel kupovina je odeljenje za obezbeivanje da su hrana i druge neophodne stvari za poslovanje hotela na mestu. 4.4.1. Kupovina goriva Posedovanje velike flote plovila zahteva dobri heding goriva, praksu i paljivo planiranje. Trenutni rast cene naftnih sirovina je takoe pomerio vie panje na ovu sve znaajniju kupovinu. Posle svega, bez goriva brodovi bi samo bukvalno bili plutajui hoteli bez struje. Biranje dobrih portova goriva moe biti izazov u takvom globalnom razvoju. Kompanija, kao veliki potrosa goriva, ima poduhvat u biznisu sa bio-gorivom kao alternativa u poveanju cena redovnog goriva. Pilot projekat je bio uspean i strategija integracije je usvojena. Sada je i najvei potroa i uvoznik bio-goriva u Severnoj Americi. Oni dobijaju sva skladita i distribuciona sredstva u mestu sto im omoguava da budu sopstveni dobavljai. Sada postaju svoji proizvoaci, transporteri i snabdevai goriva. Finansijski govorei, finansijski dobici se mogu postii prodajom drugim bio-dizel potrosaima, ali je odlueno da bude odvojeno od biznisa prodaje bio-goriva, jer je daleko od osnovne funkcije kompanije. 4.4.2. Kupovina hotela Sta se smatra kupovinom hotela? Senior menader kupovine jednostavno rezimira ovim uslovima: "Sve to dodirne goste i nije ukljueno u zid, ako okrene brod naopako, sve to je labavo je uglavnom moje". Ovaj grafiki prikaz predstavlja dobro kako su dobra odvojena i ostatak robe pada veinom u tehniku kupovinu a neki u manjem sluaju spadaju u korporativnu kupovinu. Realnost kompanije za krstarenje je da kada se promeni maruta ili demografija broda, potronja broda je nepredvidiva. Ne postoji prava statistika koja bi mogla potvrditi da englezi 2 kilograma rozbifa na dnevnoj bazi a spanci jedu vise ribe. U ovoj fazi strategija koja najbolje funcionie je da budete fleksibilni na poetku nove marute i da brzo prilagodite razmetanje svojih zaliha. Vie novca se potroi na poetku, bilo u vidu pokvarene hrane ili isteka roka upotrebe. Kada se shvati obrazac potronje onda se moe poboljati efikasnost kako proizvod nastavi naseljavanje u svoje okruenje. Iskusni kupac objanjava lekciju koju je nauio: Potrebno je mnogo fleksibilnosti na poetku neoekivane potranje prilikom novih marute ili trita. Primer takve nepredvidivosti je kada kompanija poalje brod izvan Engleske. Kako se prisea menadzer inventara, prvi put kada su poslali brod izvan Engleske dolo je do nepredvienih talasa u potronji mesa.

Vreme Dogaaj Istovar robe Prtljag Otpad Ljudi Iskrcavanje putnika Iskrcavanje posade Ukrcavanje nove posade Ukrcavanje novih putnika Utovar tenosti Voda za pie Gorivo Utovar robe Zalihe Prtljag

7:00 Dolazak

8:00 Istovar

9:00

Dnevni raspored snabdevanja 10:00 11:00 12:00 13:00 Utovar

14:00

15:00

16:00 Ukrcavanje

17:00 Polazak

Temeljni faktor koji nije razmotren bila je tadanja kriza izazvana boleu ludih krava u Evropi koja je dovela do toga da Britanci znatno smanje potronju evropske govedine. Kada se dolo do saznanja da je govedina amerika, i da ne postoji doplata na dodatno posluenje sve zalihe govedine s broda doslovno su opustoene. Ono to je kompaniji omoguilo novu i brzu prilagodbu bilo je uvodjenje predanog menadera/rukovodioca zaliha na brodu koji je mogao da prikupi sredstva za pravovremenu prilagodbu. Iz ovakvih primera postaje jasno da ak i dobar postojei model koji bi predvideo potronju nikada ne bi mogao da predvidi i uklopi takve nepravilnosti u potronji. Stoga, fleksibilnost e morati uvek da bude deo strategije razvoja. Po miljenju glavnih kuvara na brodu, razmer potronje na brodovima za krstarenje neuporediv je sa drugim delatnostima koji ukljuuju goste ija je potronja i do 1,5 puta vea od normalnih obrazaca/modela potronje. Po reima vieg menadera/rukovodioca za kupovinu Ekonomija razmera/obima kada se prelazi sa kupovine dva i po miliona funti fileta na tri miliona funti fileta gotovo je nepostojea/zanemariva je. Umesto toga, izazov ponekad postaje neprekidna kupovina iste odrednice. Kada se radi o piu, centar moi je drugaiji. Kako kae vii rukovodilac za kupovinu, odreivanje cena napitaka ne zavisi od cene proizvodnje, ve od marketinke moi. Platite Hajneken onoliko koliko Hajneken smatra da biste trebali platiti. To nema veze sa tim koliko njih kota da ga proizvedu. 4.4.3. Udruena/korporacijska kupovina Jedna od novosprovedenih inicijativa je uvoenje novog programa kartica za kupovinu koji omoguava rukovodiocima/menaderima brodova pravovremenu kupovinu u lukama ili onlajn narudbe specijalizovanog proizvoda. Neposredni rezultat doprineo je preglednosti odeljenja/sektora za kupovinu koji je dalje mogao pratiti obrasce potronje i uoiti koje su proizvode rukovodioci/menaderi brodova uzastopno upotrebljavali. Na osnovu ovih podataka, doneta je odluka da se omogue posebni ugovori sa velikim nacionalnim maloprodavcima s kojima se esto saraivalo. Oni omoguuju brodovima kupovinu u istoj prodavnici sa ve unapred

ugovorenim popustom i olakavaju obradu uplata, koje se nalaze na konsolidovanoj fakturi trgovaca za sve kupovine. 4.4.4. Tehnika/struna kupovina Tehnika kupovina predstavlja kupovinu artikala koji ne spadaju u kategoriju potrone robe i generalno su to brodski artikli kao to su delovi motora ili elektonike komponente. Bilo kakav materijal koriten u popravci kapaciteta pripada ovoj kategoriji kao i brodski/nautiki proizvodi. Izazov kod ovakve vrste kupovine je specifinost proizvoda do kojih se treba doi. Na primer, dva su glavna proizvoaa brodske farbe, a retko ih je vie za delove motora, koji nisu opti/generiki kao oni na automobilima. Stoga, strategija javnog tendera ne moe se koristiti kako bi se snizili trokovi. U sluaju nautikog odeljenja, veina zamenskih delova mora da se kupi preko posebnog proizvoaa. Ovaj proizvoa ili zvanini prodava ima mo i moe diktirati cenu na tritu poto nije uobiajeno za brodove da menjaju pogonske sisteme na pola ivotnog veka. Jedina strategija je promena proizvoaa u novoizgraenim projektima. Ovo, takoe, ima svoje nedostatke jer osoblje mora da se ponovo obui, a ekonomija obima/proizvodnje u masi je izgubljena. Uobiajena strategija je da se grade brodovi u klasama pri emu e biti u nizu sagraeno od 3 do 6 identinih brodova kako bi se olakala pokretljivost osoblja i ograniili trokovi obuavanja. 4.5. Procena izvora nabavke I proizvodnje/ Nabavka robe Prema viem menaderu/rukovodiocu za kupovinu, kriterijum broj jedan kod izbora kupaca za njihov tim je poznavanje trita, tj. da njegov kupac vina zna da boca Chateau Mouton Rothschild ne kota 15$. Svrha toga nije nuno samo da bi se spreilo preplaivanje, ve i da bi se izbegle greke niih prodavaca da zamene artikal za neki drugi, ime bi se spreile greke i trokovi ispravljanja istih u nizu podataka. to se tie kvaliteta obroka u masovnom trinom sektoru u uslunom rukovodstvu, vii menader/rukovodilac za kupovinu objanjava. Ako kupi bolji odrezak i prepee ga ili ga poslui hladnog, nee biti vano kakav odrezak kupuje. Stoga, mnogo panje se mora obratiti na obuavanje kuvara i na obezbeivanje radne snage koja je na nivou kvaliteta prozivoda koji se dobija. to se tie masovnog trita, ono je osnova koja moe promeniti sveopti kvalitet hrane. Kako je izjavio vii menader/rukovodilac, istinski poznavaoci ne plove na svojim brodovima masovnog trita. Sluite ih tople, sluite ih svee, znate, tople stvari su tople, hladne su hladne, i na pravom ste putu. Najvee korporacije za krstarenja prisutne su i na masovnom tritu i u oblasti specijaliziranih krstarenja. Poto je naglasak stavljen na kvalitet hrane u vrhunskom segmentu, to se postie ne samo viim kvalitetom proizvoda, nego i celokupnim nivoom kvaliteta usluga. 4.5.1. Nabavka robe irom sveta Nabavka robe irom sveta je jasna prednost na globalnom tritu i kao takva se i potie. Meutim, ne trebaju svi napori da prelaze granice. Kako vii menader/rukovodilac za kupovinu objanjava, marketinko odeljenje tampalo je broure na istom mestu 20 godina. Nakon javnog tendera, dodelili su ugovor drugoj tampariji. Tada su bili u mogunosti da smanje godinje trokove broura za 1,2 miliona dolara. Iako ne esto, konkurentni severno-ameriki tender smanjio je trokove u nekoliko sluajeva. Prava uteda je iskoritavanje globalnih prilika. Primer ogromnog smanjenja troka je omoguen nabavkom robe u Kini, kako je menader/rukovodilac za kupovinu objasnio. Zamenili su svo platno u kabinama (eng. staterooms) za celu posadu. Radili su sa

kineskim agentom za nabavku da bi pomogao sa nabavkom i ponudama. Kada su uporedili severnoamerike ponude sa kineskim za isti kvalitet tekstila, uteda je bila prilina: $750,000 od ukupnog programa za tkanine od $10 miliona. Razliita trita i regije imaju drugaija oekivanja u nainu na koji se hrana obrauje i priprema, opisuje vii menader/rukovodilac za kupovinu. U Kini, na primer, postoje neki izazovi kao to su razlika u kvalitetu i razlike u sorti. Njihova riba nije smrznuta. Oni ribu prevoze avionom sve do angaja ili Hong Konga ili Pekinga ili bilo gde drugde gde se nalazi trnica. Oni prevoze ribu avionom po celom svetu u kontejnerima u kojima ribe mogu da preive i smetaju ih u akvarijume. ak i njihovi ribarski amci su dizajnirani da bi odrali ribu u ivotu dok ih ne dostave na trnicu. Zatim na trnici imaju akvarijume da bi ribe ostale ive sve dok ne budu spremne za potronju. Jedan od problema nabavke u Kini je kvalitet njihove infrastrukture i rezultirajui kratak rok trajanja proizvoda. Kako objanjava vii menader/rukovodilac za kupovinu, za razliku od amerikih proizvoaa, Kinezi nemaju rashlaivanje u poljima. Kada se zelena salata ubere u Salinasu u Kaliforniji, u roku od 30 minuta od njenog sakupljanja, smeta se u friider. Ovo omoguava dui rpk trajanja, za razliku od Kine gde ne koriste modernu tehniku rashlaivanja, a prevoz se vri otvorenim kamionom do trnice to za rezultat ima jako kratak rok trajanja. Jo jedan problem s kineskim sveim proizvodima su procesi ienja i higijene, to rezultira dodatnom brigom i merom predostronosti te specijalnim reimom ienja i dezinfekcije zelene salate na brodu kako bi se osiguralo da je zelena salata zdrava za konzumiranje.

5. POSTOJEI IZAZOVI U DELATNOSTI


Kada upitate zaposlenike sledee pitanje: ta je svrha delatnosti krstarenja? Odgovor koji se ponavlja je: Prua sjajan odmor, vrhunsko iskustvo ljudima i stvara proizvod koji ne postaje roba iroke potronje. Kao to menader/rukovodilac objanjava, Sve je kupovina s jednom stanicom gde dobiju sobu, palubu, zabavu, svu hranu, i za sve smo se pobrinuli. Zadovoljstvo gosta je visoka prodajna taka, iz toga proizilazi potreba da se stvori proizvod koji je jedinstven, a ipak standardizovan, i po odrivoj ceni. Jedan drugi menader/rukovodilac objanjava, Brini se za svoje goste, a oni e se brinuti za vas kao kompaniju. Ovakav pogled na stvari postoji na razliitim nivoima organizacije i zaposlenici s obale vrsto veruju u odravanje vrhunske usluge na brodu. Kao to neki menaderi naglaavaju, to je usluni posao, ali ipak drugaiji. Poseduje jedinstveno i motiviue okruenje. 5.1. Lanac nabavke kao kljuni faktor koji omoguava pozitivno iskustvo gostiju Upravljanje lancem nabavke na brodovima za krstarenje moe se definisati kao: pravovremena koordinacija zaliha u iekivanju potranje kako bi se ostvarile vrhunske usluge isporuke. Vii rukovodilac/menader za kupovinu objanjava da priroda posla krstarenja je da prui gostima priliku za istinski jedinstven odmor i odmor visoke vrednosti. to se tie lanca nabavke, osiguravamo da budemo u poziciji da se bavimo komplikovanom logistikom podrkom potrebnom da bi se osigualo ostvarivanje naeg poslovnog modela. im stupimo na brod, ova filozofija se nastavlja u istom duhu. U ovakvom okruenju iji je pokreta usluga, menaderi lanca nabavke primetili su da teko dobijaju razumevanje i priznanje od drugih odeljenja. Kao to objanjava vii menader/rukovodilac za logistiku, Ljudi teko razumeju logistiku jer smo mi usmereni na doivljaj gosta. Jedan nedavno zaposlen menader logistike koji dolazi iz druge oblasti delatnosti objanjava, Mislim da na lanac nabavke u celini u ovoj organizaciji gledamo kao na pomoni mahanizam u zadovoljavanju potreba gosta. Mislim da mnogo ljudi ne shvata da lanac nabavke nije pomoni mehanizam u organizaciji. To je pokreta organizacije. To je pokreta zadovoljavanja gosta, a ne samo pomoni tim. Stoga, neprestano se ulae napor da se lanac nabavke prepozna kao jednak pokreta ili partner vrhunskog odmora. U prvu ruku, ini se da je pojam lanca nabavke kao vitalne funkcije vie uvreen u okruenju tradicionalne proizvodnje i da e menaderi lanca nabavke morati konstantno ulagati napor kako bi se prepoznala istinska vrednost ovog odeljenja. U pogledu rada lanca nabavke, opte gledite je da je mnogo tee u odnosu na rad na obali. Opti konsenzus ljudi koji su prethodno radili u drugim uslunim okruenjima je da postoji vie fleksibilnosti kod greaka u tipinom hotelu, dok se brodovi neprestano kreu i ne postoji druga ansa da se greke isprave. Odeljenje za korisnike usluge u centru za logistiku zadueno je za praenje. Njihovi zadaci rangiraju od optih istraivanja, ukljuujui probleme s fakturama i bilo koji problem koji se pojavi. Odeljenje za korisnike usluge je ekvivalent sigurnosnoj mrei koja hvata predmete koji padaju kroz sistem. Bilo da je neto zaboravljeno u centru za logistiku, pogrean unos podataka u sistemu, ili ak kad je jo uvek pred vratima opskrbljivaa, oni se pobrinu da uhvate sledei ukrcaj za taj brod. Ukoliko je potrebno, organizovae i poseban prevoz kad se predmet smatra presudnim. Druga karakteristika po kojoj se razlikuje lanac nabavke na krstarenjima od lanca nabavke drugih uslunih delatnosti je taj da je to reaktivno okruenje, a ne proaktivno. Uvek ure da osiguraju ispunjenje zadatog roka da proizvod stigne do broda.

5.2. Odravanje izvrsnosti na brodu Na brodovima, sve se vrti oko doivljaja gostiju. Da bi nai gosti bili zadovoljni, da bismo im pruili najbolji doivljaj odmora svih vremena, kako mnogi menaderi kau. To je kao plovei hotel, kae jedan menader po pitanju veliine delovanja. Drugi menader za kupovinu kae da su neto najblie tome mesta poput mega hotela smetenih u Las Vegasu ili velikih tematskih parkova na Floridi. Kao i u radu drugih modernih uslunih delatnosti, postoji jasna razlika izmedju altera I stranje kancelarije pri emu je poslovanje koje prua podrku ostvarenju usluga I stvarno ostvarenje usluga razdvojeno da bi se omoguio taj savren doivljaj. Uloga lanca nabavke u pruanju vrhunske usluge, komplikacijama zbog neuspeha i opravka je razumljiva. Kako vii menader za logistiku objanjava, Ako ne uspemo u logistikom delu, recimo, ne poaljemo jastoga, to e uticati na doivljaj gosta; ak i neto toliko jednostavno kao nestanak maski za oi s logom broda imae negativan efekat. Dok je veini jasno da e primer lososa uticati na veeru s lososom, suptilniji artikli koji utiu na samo aicu gostiju smatraju se isto toliko presudnim pri osiguravanju savrenog doivljaja gostiju. Logistiki nadzornik objanjava da se sve vrti oko gostiju na brodu. I sam sam bio jedan od putnika na brodovima za krstarenje. Shvatam da ono to radimo ovde utie na putnike na brodovima i na kvalitet proizvoda. Zaposlenici su svesni uticaja logistike na rad broda. Kako nadzornik za logistiku istie Ne pravim razliku izmeu izmeu kutije olovaka i rezervnih delova motora. Ako je to neko naruio, to znai da je ima neku vanost. Ovaj uvren oseaj podrke za odravanje usluge je ono to pokree zaposlenike da pokuavaju da budu izvrsni u svom logistikom radu. To takoe pokazuje i shvatanje da ak i najmanji predmet moe imati uticaj na rad. Veina ljudi razume hitnost nedostatka dela motora, ali I nedostataka hemijske olovke moe da bude presudan u uslunom ili poslovnom okruenju. 5.3. konkurentnost trita I efikasnost lanca nabavke Putnici imaju koristi od konkurentnosti trita krstarenja. Menader se prisea da kada je on poeo sa kompanijom pre 15 godina cena sedmodnevnog krstarenja do zapadnih Kariba na jednom od njihovih lepih, novih brodova u to vreme, u proseku je iznosila izmeu 1300 i 1500 amerikih dolara. U dananje vreme, isti plan puta koji ukljuuje najvee svetske brodove sa klizalitem, parkom za surfanje, koarkakim terenom, I mnogim drugim pogodnostima prodaje se za 600-800 amerikih dolara. Po miljenju intervjuisanih menadera, delatnost krstarenja suoie se sa dva glavna izazova u predstojeim godinama. Jedan od njih, kako objanjava menader za logistiku, bie sposobnost odravanja kao izbora atraktivnog odmora, to s obzirom na cenu po kojoj se krstarenja prodaju I na raznolikost stvari koji nudi, zahteva znaajno fokusiranje na efikasnost lanca nabavke kako bi se zadrale niski trokovi delovanja I ponovne nabavke. Drugi menader bavi se trenutnim poveanjem kapaciteta I odravanja razmera zanimanja kao I izuzetnom kupovnom stopom koja je bila na snazi toliko dugo. Eksponencijalni rast uzrokuje samo neposredno poveanje brodskog osoblja. Broj zaposlenika obalne podrke zadran je na niskom nivou ostvarivanjem odreenog nivoa ekonomije obima, ali to je jo vanije kroz ostvarivanje efikasnosti. Iako bi se moglo uiniti da odravanje broja zaposlenika na niskom nivou uzima svoj danak, kako menader objanjava, moramo nastaviti da ostvarujemo efikasnost kako rastemo kao organizacija, ali takoe moramo da shvatimo da rast I razvoj isto tako zahtevaju dodatnu podrku koja e slediti iste. Da bi se poveala efikasnost, naglasak je stavljen na obuavaje I zadnjeg korisnika da shvati strukturu trokova lanca nabavke. Primeri kojima se istie ovaj izazov o pruanju informacija o lancu nabavke su sluajevi gde trokovi odereenih aktivnosti logistike mogu prevazii troak zamene nove jedinice. Kao to menader za logistiku tvrdi, jedan od trenutnih prioriteta u obuavanju brodskog osoblja je da shvate logistike trokove, da shvate da moe biti logistiki veoma skupo popravljanje predmeta te da je poeljnije zameniti predmet koji kota 50$, nego ga popraviti.

Naglasak je na tome da brodsko osoblje shvati strukturu logistikih trokova, a svaki dan dolazi do napretka u smanjenju pristupa preko ograde. Jedan uspeh logistikog tima bila je potpuna analiza budeta za trokove prevoza robe. Ovo je omoguilo stvaranje jasne strukture trokova, i formiranju jasne strukture trokova, a time omoguilo i uvid celom preduzeu u logistike trokove koje prate svakodnevne odluke menadera. Jo jedan primer uspene inicijative poboljanja uinka je i poveanje stepena iskorienosti prostora. Prevoz prikolicama je znatno poboljan upotrebom prilagoenih I adekvatno opremljenih pregrada i vertikalnih izolacija izmeu spratova. uvanjem zamrznutih proizvoda, kao to su meso i plodovi mora u prednjem delu kontejnera u kojem se odravaju temperature ispod 0 C, omoguava se odravanje temperature izmeu 1-2 C u susednim pregradama, i to se moe koristiti za druge namirnice kao to su sir, povre, i smrznuto povre. Ako nema dostupnih hlaenih proizvoda za popunjavanje praznog prostora,moe se staviti voda kako bi se postigli maksimalni efekti. Ova inovacija, zajedno sa boljom komunikacijom izmeu suvog skladita i hladnjae, ima znaajan uticaj na stepen iskorienosti, to je u proseku ispod 60% zadnjih godina. Stepen iskorienosti se u novim uslovima kree u rasponu izmeu 85% i 95%, to je znatan skok ostvaren za neto manje od godinu dana. 5,4. Nepostojanost Rad sa vanim proizvodima zapadne kulture, moe privui vie od prostog divljenja. Nakon dogaaja 11. Septembra 2001, Obalska Straa je oznaila kruzere kao "plovila velikog interesa" ta u sutini znai da su potencijalne mete. Ova nova ogranienja takoe su slini sa industrijom avioprevoza, koji predstavlja jedan od najveih faktora reformi nakon deavanja 11. Septembra. Stoga su slube nacionalne bezbednosti u SAD jedan od najveih izazova za lance snabdevanja kruzera. U prolosti, mogli su poslati proizvod nazad iz bilo koje zemlje, bez veih problema. Jedino su morali prikazati neophodan dokument za uvoz. Veina menadera i zaposlenih takoe priznaju osetljivost kruzera. Menaderi koji su gledali kako su im bive kruz kompanije bankrotirale, prvi su spomenuli ovaj problem. "To je odmor. Ako je privreda teko pogoena i ako se iljudi boje da dou na destinaciju, onda imamo problem". To su takoe prepoznali mnogi menaderi ije kompanije jo uvek postoje i danas nakon 9 / 11 dogaaja bili su vrlo kreativni tako to su brzo promenili i prilagodili itinerere, ime su omoguili ljudima da se voze do lokalnih luka umesto da rizikuju let. Kako su neki pojedinci rekli, to nije bilo dovoljno za celokupan kapacitet krstarenja inajmanja preduzea su bili i u spojena ili su bankrotirala. RenesansKruz je primjer toga. Kao i druge industrije I krstarenja nisu iimuna na poslovne katastrofe koje mogu da se dese. Kompanije ulau velike napore kada je re o prevenciji. "Mi moemo kontrolisati krizeve . Krize su unutar nae kontrole. Mi inimo sve da se one ne javljaju. " 5.5 Regulator okruenje Poslovanje u globalnim poslovima u tako velikom obimu privlai panju razliitihregulatornih tela. Jedno od glavnih pitanja je da ima puno regionalnih i sub-regionalnih propisa koji utiuu na rad. Svi ovi propisi imaju razliite nivoe izvrenja. U sluaju emisije gasova, svaka regija ima svoje vlastite nivoe prihvatljivosti se razine. Evropska unija je takav primer s raznim propisima koji se primenjuju i razliitim regijama. U tom sluaju, reenje je pronai najstroije standarde za svaku kategoriju i primeniti je za globalno delovanje flote.

Sve vea popularnost i rast krstarenja kao vida turizma ima za rezultat i sve veu medijsku panju, ali su podstakli i razvoj propisa i zakona koji ga reguliu. Jedan od najboljih primera je i pojava Norovirusa, koji se najee javlja meu putnicima na brodovima. Menader jednog lanca snabdevanja objanjava: U hotelima, infekcija Norovirusom se javlja toliko esto, koliko ima i zloina, sa tim to za razliku od zloina, ovakvu infekciju hotel menaderi nisu duni da prijave, samim tim ni novinari neobraaju toliko panje na to. Sam hotel ne predstavlja potpuno zatvoreno okruenje, gosti izlaze I etaju se gradom danju i vraaju se nou. Dakle, ako se desi situacija da 10 ljudi dobije trovanje hranom, da se pretpostaviti da su se zarazili spolja. Stoga su istoa I izvor proizvoda od sutinskog znaaja. Takoe, veoma je bitna I mogunost da se prate namirnice koje pristiu na brod, kao I izbor pouzdanih dobavljaa. Deavaju se I druge neprijatne situacije, kao to su padanja putnika u more I njihov nestanak, koje bude sasvim ista oseanja, kao I zaraze Norovirusom. Menader u nastavku objanjava, da su se takvi dogaaji deavali I u hotelima u kojima je ranije radio, kao i u nekim drugim hotelima. Naalost, to se moe bilo gde dogoditi, meutim misliti da se to ne deava u hotelima i restoranima, je smeno. On objanjava, mediji I javnost zavaravaju sebe kad misle da niko pre nikoga nije bacio kroz balkon hotela. Zato mediji I javnost to vie naglaavaju I postavljaju vie standard je van ovog istraivanja, ali ipak iziskuje odreenu panju. 5.6. Sloenost Jedan stariji menaer lanca snabdevanja objanjava: Sa perspektive nabavke, verovatno jedan od najveih izazova koji se javljaju u svim poslovima zbog raznolikosti osoblja, jeste snabdevanje brodova. Zbog injenice, da se to obavlja na mnogo razliitih lokacija, zahteva se preciznost. Menader brodske logistike objanjava, da je jedan od najveih izazova je organizacija dnevnog ciklusa prometa u lukama. esto ima veoma malo vremena da se obave mnogi zadaci. Moe da se desi, da se 4000 ljudi iskrca I ukrca na isti brod u roku od 8h, istovremeno sa utovarom I istovarom njihovih prtljaga, a da se u tom period izvri I snabdevanje robe, namirnica I potrebnim inventarom. Ovaj tok namirnica I ljudi mora biti izuzetno precizno organizovano, I nema mesta za kanjenja I odlaganja. Odeljenje za snabdevanje povezuje poslovanje I drugih odeljenja. Ukljueno je I u inicijativu razvoja luke, kao konsultanti lokalnim vlastima, elei da izgrade luke I dokove, koje su prilagoene brodovima, ali najvie u smislu snabdevanja brodova. Ima ulogu I u rezervaciji, prihvatie I posebne zahteve za specifinom hranom I posebne potrebe gostiju. To moe biti kiseonik, dijetalna hrana, ilihrana za bebe. Neuobiajeno je za druge industrije da nude ovakve usluge. Veoma malo hotela bi prihvatilo zadatak pripremanja posebne vrste hrane, ali sama priroda ovog posla diktira uslugu, koja prevazilazi oekivanja. 5.7. Globalno poslovanje Izazovi globalnog poslovanja su jasni. Kod velikih kompanija drastine promene, kao to su izmena mesta pruanja usluga, ili iznenadno pomeranje celokupne maloprodaje I proizvodnih kapaciteta, imaju najvei uticaj na lance snabdevanja. Stariji menader podsea da je tokom prve godine znatnijeg razvoja krstarenja po Evropi kasnilo 110 kontejnera namirnica koji nisu stigli na vreme na brodove. Prole godine ih je bilo svega 6. Uzrok toga je bilo loe planiranje I nedostatak teretnih kontejnera u Evropi. Moemo to izbei, kad budemo znali dovoljno o tome. Ovo se moe postii dobrom komunikacijom sa dobavljaima, praenjem kontejnera, budui da ako znamo gde su oni, moemo unapred prepoznati problem koji moe nastati, I na vreme smisliti nain za njihovo izbegavanje. Vernneau i Cimon (2007) tvrde da je klju svega brza reakcija.

to se globalnog aspekta logistike tie, sve je u marljivosti upoznavanja stranih lokacija I razumevanja njihovih ogranienja unapred. Poto je tajming od esencijalnog znaaja za snabdevanje, bitno je da se postave standardi operativnih procedura I jasna oekivanja pre poetka pruanja usluga. To mora da obezbedi glatko I kontinuirano snabdevanje. Stariji menader nabavke kae: Stii tamo I zadrati tu poziciju je najtei deo. Godinu dana pre premetanja na novo trite, alju se izviai da bi ostvarili kontakte sa lokalnim snabdevaima I vlastima. Zatim se biraju dobavljai I potpisuju ugovori. Za svaki brod koji se premesti na novu lokaciju, potrebna je ista logistika kao I u premetanju nekog itavog velikog odmaralita za skoro 5000 ljudi, I to se radi na godinjem nivou. Planiranje nije uvek jednostavno u globalnom kontekstu, pogotovo ne u stalno promeljivim demografskim uslovima. Idealno bi bilo kada bi se planiranje vrilo automatski, koristei recepte kao raun materijala i pokretajui MRP za demografski raspored da se krene na putovanje. Prisutna su dva problema koja spreavaju takvo planiranje. Prvo je to to trenutno ne postoje podaci o specifinoj potronji za datu demografiju, i drugi problem predstavlja iskustvo gosta: meni se menja i potronja ljudi se ne moe standardizovati. Sledei izazov ovakvog planiranja je injenica da stariji lanci nabavke tvrde: Mi primamo goste sa raznih strana sveta, tako da mi u stvari menjamo proizvod na brodu. Dati primer odnosi se na trenutno slanje brodova u Kinu, gde vei deo putnika predstavljaju putnici iz Azije, i oni nee oekivati potpuno zapadnjako iskustvo. Prelazak sa severnoamerikog na evropskog gosta zahteva neznatne promene u proizvodu, budui da je evropska kultura pustila svoje korene na podruje Severne Amerike i ukusi su dosta slini. Meutim, razvoj putovanja u Kini zahteva razliite vrste proizvoda, prilagoenih lokalnim ukusima. Kljuni element koji se smatra krucijalnim u novom razvoju jeste mogunost posedovanja banke lokalnih resursa koji se mogu koristiti. Vreme reagovanja je kljuni element u izbegavanju manjaka, to bi moglo uticati na brodove. Sticanje ove lokalne baze je uinjeno kroz njihovo lino upoznavanje i pijavljivanje na terenu ranije u sezoni i direktno suoavanje sa problemima i planiranje za sledeu godinu. Taj rad unapred u iznalaenju odgovarajuih ljudi i planiranju predstojee godine do najsitnijih detalja, ako je zavren ispravno, osigurae uspeh sezone i razvoj. Drugi aspekt predstavlja potrebu da se obezbede svi potrebni ugovori s prevoznicima za odreeno vreme i da se vreme prevoza dobro razume. Kao primer, vreme tranzita do azije je od 35 do 40 dana, to implicira veoma dugo planiranje za brodove, pogotovo ako uporedimo sa praksom u Sjedinjenim Amerikim Dravama gde vreme prevoza od dobavljaa do luke traje svega nekoliko asova. Poslednji aspekt globalnog razvoja jeste obezbeivanje odgovarajueg menadera na palubi koji e okupiti personal koji se moe nositi sa svim moguim izazovima. U azijskim itinererima, na primer, ta osoba bi trebalo da pregovara, kupuje stvari lokalno, i ima pozitivan stav u prilagoavanju konstantnim promenama. To podrazumeva kontinuirano i paljivo ispitivanje lokalnih propisa. Kako objanjava menader logistike, radi se o dobrom planiranju i briljivom ispitivanju luke takse. Na primer, ako luka taksa ukljuuje pristajanje zbog reciklae otpada, od menadera inventara se trai da koriste te objekte, jer taksa ukljuuje trokove prevoza. Poto luke takse mogu varirati od zemlje do zemlje, pa ak i od luke do luke, ovi jednostavni koraci mogu doprineti vidnim utedama. 5.8. Ljudski faktori Tokom vremena provedenog posmatrajui i intervjuiui, tema koja se ponavljala jeste znaaj ljudskog elementa i zbog toga je ovaj deo vaan. Mnogi menaderi su se suoili sa izazovom

boravka u Junoj Floridi i sticanja i zadravanja kvalitetnih talenata koji e doneti dugoronu korist kompaniji. Pojam izazova esto se pominje kada je potrebno nai dobro obuene ljude za rad u menadmentu lanca nabavke, a time i oekivanja za poziciju se stalno iznova vrednuju. Na stratekom nivou, prioriteti u narednih est meseci ili godinu dana su nastavak internog rasta ekspertize i regrutovanje ljudi sa novim vetinama koje odgovaraju danenjem lancu nabavke. Kako stariji menader nabavke objanjava, dolo je do stvarne nagradnje u vetinama koje se zahtevaju od ljudi koji rade u lancu nabavke. Ranije, to je vie bilo vidno u transakcionom nivou; danas, zaposleni moraju nastupiti u stratekom nivou. Ova promena u vetinama bila je neophodna i osoba od koje se sada oekuje da obavlja posao znaajno se razlikuje od zaposlenih pre pet godina. Dok su taktiki izazovi kojima su suoeni u menadmentu u lancima nabavke slini onima koje nalazimo u ostalim industrijama, na vrhu liste nalazimo permanentno obuavanje svakoga ko u ovoj delatnosti uestvuje. Granine inicijativa su rezultirale boljom kooperacijom i boljom efikasnou. Jedan supervizor logistike preuzeo je inicijativu dovoenja lanova tima u posetu drugim odeljenjima i upoznavanje sa ljudima s kojima oni esto komuniciraju najee samo telefonom. Unakrsno obuavanje je takoe izvreno i rezultati su bili pozitivni, sa vidnim unapreenjem komunikacije koje je rezultiralo poveanjem efikasnosti. Takoe je primetno da svest o problemima kod mnogih ljudi pomae u otkrivanju veeg broja reenja i zajednikim naporima u reavanju problema dolazi se do mnogo boljih rezultata. U svakodnevnom upravljanju, opta saglasnost svih menadera jeste to da su ljudi klju uspeha. Kako god, pronalaenje odgovarajuih ljudi za sva radna mesta i dalje ostaju veliki izazov u svakodnevnom radu. Zbog visoke stope promene zaposlenih u skladitima, neophodno je usporiti upotrebu opreme (dizalice, viljukari) do dolaska novog personala.

6. ZAKLJUAK I IMPLIKACIJE
Istraivanje je sprovedeno sa ciljem da se utvrdi koji su izazovi upravljanja globalnim lancima snabdevanja, u odnosu na promenljiva mesta snabdevanja, kao i koje su glavne karakteristike ove privredne aktivnosti. Ova vrsta snabdevanja nesumnjivo ima veliki broj problema, kojima se pojedinano treba pozabaviti, kako bi sam process bio uspean. Postoje tri najvanija izazova: Prvi izazov proistie iz globalnosti turistikih kretanja, treba uspostaviti kontinuelan i taan sistem dobavljanja materijala, uz odravanje potrebnog nivoa kvaliteta usluge za klijenta. Drugi izazov predstavlja obezbeivanje velikih koliina materijala koje se nalaze u potrebnom asortimanu proizvoda, i zbog toga je potrebno zaposliti tim strunjaka iz oblasti nabavke. Trei i poslednji izazov je kratak vremenski razmak izmeu dva ciklusa dobavljanja, zbog ega sama dobavljanja moraju biti odlino organizovana. Slede kratka uputsva za lake savladavanje ovih izazova. Od kljunog znaaja za globalno poslovanje je zapoljavanje strunjaka iz lokalne zajednice, koji dobro poznaju stanje na tritu I pravnu regulative iz oblasti snabdevanja. Dobri odnosi sa lokalnom vlau i lokalnim dobavljaima se podrazumevaju. Sa ciljem da se postignu strogi globalni standardi u poslovanju, neophodno je da se stvore pojedinani skupovi pravila, koje u sebe integriu i pravne zahteve pojedinane zemlje. Cilj je da se mogunost ljudskih greaka svede na minimim u toku procesa snabdevanja. Kompanija mora da obrati posebnu panju na izradu dugoronih planova, a takoe da zaposli i izviae, koji bi odlazili na konkretna podruja radi praenja poslovanja, to nije lak posao imajui u vidu este promene lokacija. Stalne demografske promene svetskog stanovnitva proiziskuju I promenu u potronji na brodovima, tako da organizacija mora biti maksimalno fleksibilna, kako bi se adaptirala trenutnoj potranji. Prema tome, mora postojati dobra komunikaciona infrastruktura, kao i centralizovana baza podataka koja je stalno dostupna putem interneta i koje bi obezbedili efikasni komunikaciju i pravovremene reakcije zaposlenih. Takoe, potrebno je razviti i glavni informativni centar, koja bi objedinila sve neophodne informacije, poput trenutnih zaliha, transportnih linija i izvetaja. Pravilno istraivanje trita treba da obezbedi sniavanje trokova poslovanja. Menaderi moraju dobro poznavati ponuenu robu kako bi obezbedili potrebni nivo kvaliteta nabavljenih proizvoda. Potrebno je stalno pratiti poslovanje raznih dobavljaa, ak i ako ne postoji namera promene postojeeg. Na taj nain e se izvriti odreeni benmarking potencijalnih partnera u poslovanju, ali imati i osnova za zahtevanje boljih uslova kod trenutnog dobavljaa. Meu njima treba iznai one, koji su u stanju da svoje poslovanje proire i na znatno vei deo trita na kojima posluje kruz kompanija. Sa jedne strane se ostvaruje uteda sredstava u poslovanju, jer se nabavljaju vee koliine materijala, a sa druge omoguava kompaniji da na osnovu reputacije uspostavi saradnju i sa drugim lokalnim kompanijama u buduim poslovima Potrebno je obezbediti pravovremene isporuke zbog kratkih rokova izmeu ciklusa snabdevanja, dok postoje odreene prepreke koje to oteavaju. U ovakvom osetljivom okruenju, najvaniji faktori uspenog snabdevanja su dobro planiranje, kvalitetna povratna informacija, dobra komunikacija i koordinacija na sam dan ospluivanja brodova. Nestanak robe i materijala kojima treba snabdeti brod ima mnoge dalekosenije posledice. Ako se to dogodi, u tom sluaju se mora pronai dobavlja koja ima te proizvode na zalihama. Samim tim e i cena nabavke biti mnogo vea. Stalni dobavlja mora biti u stanju da rei i nepredvidive situacije. U krajnjem sluaju, najvaniji faktor efikasnosti snabdevanja je ljudski faktor. Iz toga razloga

se mora vrlo paljivo pristupiti obuci zaposlenih, koja mora biti u skladu sa stadnardima i ciljevima kompanijem kako bi doprineo poveanju ukupne efikasnosti i efektivnosti lanca snabdvanja. Dalje usavravanje postojeeg kadra zaposlenih je mnogo isplativije od zapoljavanja novih u podrujima gde su potrebni struni kadrovi. 6.1. Implikacije Glavni zadatak ovog istraivanja je da postavi deskriptivno teorijski temelj lanaca snabdevanja kruzera, sa svim njihovim osobinama. Ono slui kao polazna taka prema mnogim drugim specifinim problemima ove delatnosti. Ovaj rad daje prvi sveobuhvatni pogled na odreene lance snabdevanja. Na taj nain, on otkriva ovo novo polje istraivanja, koje trai dalja dublja istraivanja. 6.1.1. Implikacija za naune radnike Glavni zahtev za akademike je postavljanje temelja za dalja istraivanja o problemima upravljanja lancima snabdevanja kruzera. Dugoroni model planiranja, kao to je navedeno na slici. 1 moe posluiti kao temelj za dalja istraivanja problema predvianja potranje. Jo jedno vano pitanje, koje se pojavljuje kod delatnosti kruzeva jeste izgradnja partnerskog odnosa sa stranim dobavljaima, kako bi ih mogli koristiti kao lokalne agente. Rezultati takoe pokazuju da prilikom otvaranja novog inostranog trita zapoljavanja, mora se pridravati strogih naela, jer bi to moglo tetiti kvalitetu usluga na brodu. Dobra praksa odreenog lanca snabdevanja moe biti korisna za istraivanja i u drugim podrujima sa slinim ogranienjima, kao to su humanitarni lanci snabdevanja, vojni nabavni lanci i drugih usluga snabdevanja. To takoe jasno pokazuje na potrebu za daljim istraivanjem kretanja lanca slube nabavke, kako bismo razumeli ovu jedinstvenu oblast menadmenta lanca nabavke. Kruz kompanija orijentisana ka usluzi, zahtevaju radikalan pristup trokovima zaliha, koja nastoji da ne dodeljuje vrednost dolara, smatra se neprikladnom. Ovo se razlikuje od tradicionalnig lanaca nabavke za proizvodnju, koji tee da izmere vrednost zaliha za planiranje istih. 6.1.2. Implikacije za praktiare Glavni doprinos praktiara je u opisivanju polja lanca nabavke krstarica, koje bi trebalo da olaka razumevanje i poslovanje u ovom domenu. Ovaj tekst prua listu odreenih izazova i reenja istih kao zahteve krstarica SCM. Dalje, ovaj document moe biti koristan za zaposlene u odeljenjima van menamenta nabavke, koji imaju ogranienja razumevanja menadmenta lana nabavke i njegovog uticaja na kruz industriju. Na kraju, ovo istraivanje moe biti delotvorno za druge uslune delatnosti, gde je menadment lanca nabavke u centru panje. 6.2. Dalji tok istraivanja i ogranienja Dalji tok istraivanja mogao bi se fokusirati na odnos dobavljaa kao internih logistikih procesa na brodu dok je na krstarenju. Dalje istraivanje moglo bi, takoe, da istrai trokove zaliha za slubunabavke, i korisnika oekivanja u pogledu dostupnosti proizvoda u ugostiteljstvu. Bolje definisanje trokova, i uticaj manjka artikala na goste, moe otkriti da li je pristup stvaranja zaliha zaista neophodan. S druge strane, takvo istraivanje moe takoe pokazati da izostanak savrenog pruanja usluga toliko ukorenjen u kulturi putnika i pruaoca usluga da skladitenje odreenih artikala ne mora da se uzima u obzir. Drugi pravac bi bio razvoj modela konzumacije hrane i pia

na brodu, koja bi napravila znaajan doprinos ugostiteljskoj delatnosti uopte. Jedno ogranienje ovog istraivanja je da je ono fokusirano na jednu kruz kompaniju. Druge studije bi se mogle izloiti opasnosti u poreenju prakse u istom domenu izmeu razliitih kompanija. Iako je ovo ogranienje priznato, ono se ne shvata preterano ozbiljnim, s obzirom na oligopolistiku prirodu ove industrijeske grane i injenice da je kompanija jedna od tri najvee kompanije koje dominiraju na tritu. Zahvalnost Ovo istraivanje je delom osnovano od strane Transpor Canada, kroz forum kanadijskog transportnog istraivanja doktorskih stipendija. Autori bi hteli da se zahvale zaposlenima u kruz kompaniji koji su uestvovali u intervjuima, za njihovo dragoceno vreme, kao i svim ostalim zaposlenima u kompaniji i njenim agencijama koji su odvojili vreme da objasne sloenost njihovih dnevnih zadataka. Takoe bismo eleli da se zahvalimo trojici anonimnih recenzenata, kao i uredniku za njihove vredne komentare, koji su poveali kvalitet ovog rada. Konano, dugujemo zahvalnost profesorima Yvon Bigras i Federico Pasin-u za njihove savete tokom ovog istraivanja.

You might also like