P. 1
Dragana knjige!!!

Dragana knjige!!!

|Views: 782|Likes:
Published by Stari Grad

More info:

Published by: Stari Grad on Jul 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as ODT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAM RAZREDNA NASTAVA

Koncepti nastavnih sistema

Student :
Banja Luka, Jun 2011.

Dragana Moravac 1895/09

1. TEORIJSKA RAZMATRANJA PROBLEMA

Neki istraživači pokušali su da na osnovu jasnijih teori. • Katel smatra da se ljudi razlikuju u odnosu na razvoj sposobnosti: fluidna inteligencija. produkti. • Individualne razlike se mogu utvrđivati. fizičkog razvoja. Poznato je da se polovinom devetnaestog veka javlja naučni pris. opšta fluentnost. Neka savremeia shvatanja o individualnim razlikama nzmeđu učenika Razlike između ljudi predmet su razmišljanja i is.1.nih i kreatnvnih sposobnosti. • Klakhon i Mari tvrde da je svaki čovek u izvjesnom pogledu a) b) c) kao i svn drugi ljudi (univerzalne norme) kao neki drugi ljudn (grupne norme) kao nijedan drugi čovek (idiosinkratičke norme) Rezultati empirijskih istraživanja ukazuju na činjenicu da školski uspeh učenika najviše zavisi od položaja osobina ličnosti i sposobnosti. od kojih su neka pomenuta. polazeći od Bertove teorije. motivacije. kristalizovana inteligencija. • Olport naglašava i činjenicu da je istaknuta karakteristika čovekova njegova individualnost. • Gnlfordov model stukture intelekta postulira postojanje 98 faktora. intapersonalističkih sklopova tih sposobnosti. . Rezultati mnogih istraživanja. ukazuju na to da na odeljenje treba gledati kao na grupu učenika nejednakih fizioloških osnova.jskih pretpostavki izvrše istraživanje individualnih razlika. • Rodžers (K.tup problemu individualiih razlika. asocijativnm i relacionom. sposobnosti učenja.traživanja umetnika i naučnika svih oblasti stvaralaštva. operacije.1. Pri dolasku u školu učenici se razlikuju po prethodnim znanjima u poznavanju slova i čitanja. intelektual. stavova i ostalih kognitivnih i konativnih struktura i procesa. faktor vizualizacije i faktor kognitivne brzine. Rogers) je isticao da je za razumevanje ponašanja značajno znati kako određena lnčnost opaža situaciju u kojoj se nalazi. Svaki faktor određuje tri klase varijabli: sadržaji. opštih i posebnih znanja i drugih postignuća i individualnih obeležja. perceptivnom. interesovanja. u hijerarhiji na različitim nivoima senzornom.

vrednovanje rada učenika. organnzacione diferencijacije nastave. Stav naše pedagogije prema nndiiidualizaciji nastave i školskog učenja Raspravljajući o stavu naše pedagogije prema zahtevu za individualizacijom nastave. analiza ličnih problema učeiika i pomoć pri njegovom otklanjanju u toku učenja i dr. Individualna nastava predstavlja nametnut rad.1. razvoja sposobnosti za učenje. c) d) izrada vežbi različitih optimalizovanih nivoa težine. motivacije i drugih faktora relevantnih za unutrašnju diferncijaciju. a zalažemo se za unutrašnju diferencijaciju uvažavajući različite individualitete unutar razrediog kolektiva. radnnh navnka. razvoj i značaj indivndualnzacije nastave Individualizovana nije isto što n individualna nastava. isti posao za sve učenike bez obzira na obrazovne.intelektualne i druge razlike.2. 1. su: a) utvrđivanje strukture i nivoa znanja. dr Pero Šimleša formuliše teze: a) Odbacujemo koncepciju vanjske. Nastanak.3. Indnvidualizovani rad ne sastoji se u tome da svi individualno rade isti posao. . podsticanje samovrednovanja. b) razvrstavanje učenika prema utvrđenim nivoima i strukturama znanja i ostalim aspektima razlitka. e) f) prevođenje učennka iz jednog u drugi vid vežbanja. obezbeđivanje pozitivnnjh psiholoških i pedagoških uticaja povratne informacije. Funkcije nastavnika u nastavi različitih nivoa složenosti. tehnike i prakse učenja. prema našem shvatanju. već da se za svakog bira poseban rad koji mu odgovara.

Zadovoljava se i potreba za takmičenjem sa samim sobom. Individualnzacija nastave ne odnosi se samo na opšteg i dubinu nastavne građe. sposobnosti učenika za samoobrazovanje. c) Prisutna je opasnost da se učenik odvoji od bitnog suštinskog i počne da se bavi nevažnim aktivnostima. indivndualizovana nastava nema ničeg zajedničkog sa individualističkim vaspitanjem i sličnim ekstremima. Oblici i načini individualizicije nastave Nekoliko oblika inividualizacije nastave a) b) c) nastavni listić zadaci na različitim nivoima težine. savetnik i pomagač. Prednosti su : a) b) Individualizovanom nastavom potpunije se zadovoljavaju potrebe učenika. već treba da bude u sve većoj meri saradnnk. elementi individualizacije u programiranom učenju. .b) c) d) Ne treba diferencirati osnovne ciljeve nastave. e) f) Princip individualizacije nastave ne treba suprot. h) Po našem shvatanju.. nego metode i postupke.. Individualizacnjom nastave istovremeno obezbeđujemo uslove za razvijanje. već i na njezin izbor.stavljati prnncipu sistematičnosti. 1. Nivo nastave ne treba podešavati prema onim učenicima koji najviše zaostaju.4. g) Nastavnik u individualizovanoj nastavi nije samo organizator i rukovodnlac nastavnog procesa.

Pedagoško . motivacije za učenje i drugih faktora relevantnih za optimalnu unutrašnju diferencpjaciju frontalne nastave. sistematski organizovan. sposobnosti učenja. uvažavajući prethodna iskustva. individualizacija u slobodnim i fakultativnim aktivnostima. pripremanju i organizovanju nastave neophodno je uvažavati razlike između učenika koji najviše utiču na njihov uspeh u školskom učenju. radnih navika. elementi individualizacije u okviru dopunske i dodatne nastave i elementi individualizacije u okviru grupne nastave NASTAVA RAZLIČITIH NIVOA SLOŽENOSTI je teorijski zasnovan.stava nastavnika za organizovanje učenja obezbediti ostvarnvanje ciljeva i zadataka nastave.5. 1. pokušaj račvanja nastave u osnovnoj školi.7. omogući napredovanje svakog učenika do njegovog razvojnog maksimuma. tempa rada.d) e) f) g) h) elementi individualizacije u učenju pomoću mašina za učenje i kompjutera. 1. Potreba organizovanja nastave različntih nivoa složenosti Otuda je organizovanje nastave različitih nivoa složenosti. potrebom da se nastavni proces optimalno adaptira individualnih razlnkama između učenika. Izvođenjem nastave na različntim nivoima složenosti obezbijediti individualizaciju učenja. 2. U planiranju.psihološke osnove nastave različitih nivoa složenosti 1. Nastavni rad istovremenih različitih nivoa složenosti pretenduje da. ritam rada i način reagovanja pojedinca. 3. uslovljeno. intelektualnog razvoja. simultan. pre svega. diferencirani vaspitnoobrazovni rad nastavnika i učenika različitnh nivoa i strukture znanja. kao jednog od modela individualnzacije školskog učenja. Sadržajem vežbi na različitim nivoima težine i uput. kognitivne i druge sposobnosti. . obim i kvalitet opštih i posebnih znanja i interesovanja.

pripremanje vežbi različitnh nivoa složenosti i ostalih elemenata nastave. U nastavi različitih nivoa sloežnosti nastavnik je organizator samoobrazovnog učenikovog rada. učenike. 4. raznolikosti podsticanja i procesa. vaspitač koji usmerava i podržava. vrednovanje nastavnog rada. napredovanju učenika i procesima koji se u njima odi. Nastava se mora zasnivati na raznovrsnostn situacija. dijagnostičar pojedinačnih i zajedničkih pistignuća. Nastavnnk mora dosta često dobijati iiformacije o ponašanju. voditelj nastavnog procesa.8. Didaktičke specifičnosti nastave različitih nivoa složenosti Nastava različitih nivoa složenosti sadrži sledeće. 2. 3. izvođenje nastave.4. 1. 7. 6. U nastavi različitih nivoa složenosti treba koristiti dve mogućnosti uticaja na proces učenja Obezbjediti pedagoške i psihološke karakteristike povratne informacije Učenici navedenih struktura i nivoa znanja radiće različite tipove vežbi. indeitifikacija nivoa i strukture znanja (i ostalih individualnih obeležja relevantnih za uspeh u učenju) svakog učenika.gravaju prilikom samostalnog učenja 5. 8. relatnvno samostalne n međusobno povezane. . etape: 1.

1. zaobljenost. te da se podržava slobodno iznošenje svog doživljaja obrazovanja i vaspitanja. produbljivanje iskustva. obuhvatanje jer su takva značenja u temelju pojma INKLUZIVNA NASTAVA.2. Opšta značenja terraiea "inkluzija" Inkluzija je ključni termin u nazivu inkluzivna nastava i u tangent.inclusio) ima sljedeća različita značenja: 1. zatvaranje. sadržavanje. zaokruženost.1. njegovanja navika. itd. sastavina. inkluzija u obrazovanju. str. INCLUSIVE) ukL iučivši.1978.1. Pojam "INKLUZIVNA NASTAVA” Polazeći od navedenih opštih značenja inkluzije.TERMINOLOSKA RAZGRANIČENJA 1. Među navedenim značenjima termina inkluzija apostrofirali smo ukliučivanie. zagrada. INKLUZIVNO (isp. ukliučivanie.). možemo reći da je inkluzivna nastava novi didaktički model organizovanog poučavanja i učenja koji obuhvata. prihvata i uvažava onakav kakav jeste. odnosno učenike sa posebnim obrazovnim potrebama i sve ostale učenike u odjeljenju. obuhvaćajući. inkluzija u vaspitnoobrazovnoj djelat. kao što su: inkluzivna škola. podjeli iskustava i saradnji.I. sastojak. podrazumijevajući (Klaić. 3. 4. usavršavanja vještina. sadržavajući. 2. podrazumijevanje. inkluzija u društvenoj sredini.nosti. primjesa. zatvor. prihvata i intenzivno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću. Riječ inkluzija (lat. . sadržavanje. da se djelotvornim poučavanjem stimuliše njegovo aktivno angažovanje u individualnom i zajedničkom učenju. ukliučivo.591). Učenje u inkluzivnoj nastavi obuhvata sve vidove i oblike samostalnog i zajedničkog sticanja znanja. obuhvaćanie (M. Učešće u inkluzivnoj nastavi podrazumijeva da se svaki učenik primjećuje. razvijanja sposobnosti i vrijednosnih orijentacija i unapređivanja procesa humanizacije i socijalizacije ličnosti učenika do ličnih maksimuma. sastojina.nim pojmovima.

integracija obrazovanja i vaspitanja i dr. 1. kultumo-javnih prema njihovim individualnim potencijalima (kognitivnim.4. Inkluzivno obrazovanje Inkluzivno je ono obrazovanje (INCLUSIVE EDUCATION) koje razvojno stimulativno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću ili sa tzv. socijalno-moralnim.3. Teškoće nastaju upravo kada učenici naiđu na prepreke u učenju i učešću nastale u lokalnoj zajednici.4. itd.1.3. posebnim obrazovnim .L). 1. kreiranja i poučavanja.1. integracija djece s teškoćama u razvoju u redovno školovanje (M. u funkcionisanju škole. Ključni i tangentni pojmovi 1.2.4.4. društveno-korisnih. konativnim. koje povećavaju učešće svih učenika u vaspitnoobrazovnom procesu. psihomotomim) i maksimalno očekivanim ishodima učenja. vannastavnih. afektivnim. integracija škole i društvene sredine. Inkluzivna škola INKLUZIVNA je ona škola (inklusive school) koja obuhvata i stalno uključuje svakog učenika sa preprekama u učenju i učešću (tj. integracija učenika u obrazovne grupe.4. kao što je "integracija nastavnih sadržaja. Prepreke u učenju i učešću Kada se apostrofiraju prepreke za učenje i učešće pažnja se usmjerava na ono što bi trebalo učiniti da bi se unaprijedilo obrazovanje za svakog učenika. 1. Integrisana nastava Terminom "integrisana nastava" (integration of instruction/learning) ili "integracija nastave" označavaju se mnogi integracioni procesi u nastavi i školi. tj. personalna integracija nastavnika u timskom radu. pojedince sa lakšim razvojnim teškoćama i darovite) i sve ostale učenike u sve vidove vaspitno-obrazovnih aktivnosti nastavnih.4. 1. Podrška različitostima među učenicima Pod pojmom PODRŠKA RAZLIČITOSTIMA MEĐU UČENICIMA podrazumijevaju se sve aktivnosti u školi koje na potrebe učenika odgovaraju. u interakciji učenika sa sadržajem učenja i sa načinima poučavanja.

OSNOVNE ODREDNICE INKLIZIVNE NASTAVE 2.6. kulturne manifestacije.4. mišljenje. već i u vannastavne aktivnosti. 6. darovitog.sebne potrebe). Ekskluzivno obrazovanje Suprotan proces od inkluzije (uključivanja) je isključivanje (ekskluzija) iz obrazovanja. 1.potrebama (sa razvojnim teškoćama i darovite) i sve ostale učenike u permanentno optimalno individualizovano učenje (percipiranje. 4. po. osjećanje.4. 2. prosječnog i temeljenog na očekivanim ishodima obrazovno-vaspitnog rada. komuniciranje stvaralaštva i djelovanje. usavršavanja vještina. Integrisano obrazovanje Integracija u obrazovanju znači zajedničko obrazovanje i vaspitanje učenika sa preprekama u učenju i učešću (razvojnim teškoćama. 3. usvajanje i produbljivanje znanja. udalja. njegovanje navika.formiranju navika. isti raspored časova za učenike sa preprekama u učenju i učešću i za ostale učenike odgovarajućeg odjeljenja. formiranje vrijednosnih orijentacija i pogleda na život. pamćenje). razvijanju sposobnosti osjećanja i volje u redovnoj nastavi s obzirom na individualne potencijale (u zoni bliskog razvoja) do ličnih maksimuma. uključivanje učenika sa preprekama u učenju i učešću ne samo u redovnu nastavu odgovarajućeg razreda. 2. ekskurzije i u ostale vidove vaspitno-obrazovnog rada. 5. stvaranje prijatne emocionalne atmosfere.5. Odrednice inkluzivne nastave Odrednica inkluzivne nastave: 1. darovitih) i ostalih učenika onih bez takvih prepreka u redovnim školama. maštanje. Pod ekskluzivnim obrazovanjem ili isključivanjem iz obrazovno-vaspitnog procesa podrazumijevaju se razni pritisci na učenike. kao što su: "disciplinsko isključivanje" premještanjem učenika iz odjeljenja u drugo odjeljenje. darovitih i ostalih) u procesu sticanja znanja.1. ravnopravno učestvovanje u redovnoj nastavi one iste škole koju bi pohađali učenici i da nemaju prepreke u učenju i učešću (tzv. participacija svih učenika (sa razvojnim teškoćama. iz škole u drugu školu. omogućavanje realizacije programa individualizovanog učenja u redovnoj nastavi prema profilu određenog učenika sa teškoćama u razvoju. usavršavanje vještina. 1. . ugodnog socijalno-komunikacijskog okruženja i njegovanje prijateljstva između djece sa preprekama u učenju i ušešću i ostalih učenika u nastavi i školi. obrazovanje i vaspitanje u odgovarajućem razredu redovne škole svih učenika bez obzira na prirodu prepreka u učenju i učešću. na izlete. 7.vanjem učenika sa nastavnog časa zbog kršenja školskih pravila. zaključivanje.

a ne na indikatorima individualnih razlika u razvojnim potencijalima i obrazovnim potrebama. što otežava i kontinuirano praćenje napretka u obrazovanju i razvoju učenika. inkluzivna nastava izvodi se u redovnoj školi u kojoj nisu uklonjene arhitektonske barijere za kretanje učenika sa težim razvojnim fizičkim smetnjama.2. potrebni su napori i dodatna finansijska sredstva za stalno stručno usavršavanje svih nastavnika za inkluzivno obrazovanje u redovnim školama. naporno i profesionalno delikatno planiranje i pripremanje inkluzivne nastave i 6. 4. inkluzivna nastava je pedagoški efikasna u obrazovanju i vaspitanju djece i mladih sa lakšim razvojnim smetnjama. omogućavanje dodatne pomoći učenika na izdvojenom ili osamljenom mjestu.4. složenija je organizacija vaspitno-obrazovnog rada u redovnoj školi sa inkluzivnom nastavom. 2. 5. uključivanje učenika sa preprekama u učenju i učešću u redovnu nastavu bez individualizacije učenja i podrške u razvoju. permanentno osvješćivanje razumijevanja i prihvatanja ljudskih različitosti u sve djece i mladih u redovnoj nastavi i drugim vidovima vaspitno-obrazovnog rada i života u školi i van nje. 2. 4. 3.pružanje neophodne dodatne pomoći učenicima sa preprekama u učenju i učešću i ostalim učenicima u redovnoj nastavi i 9. 3. 6. 5. izdvajanje učenika sa preprekama u učenju i učešću u toku redovne nastave i 8. Moguće slabosti inkluzivne nastave Moguće slabosti i ograničenja inkluzivne nastave su: 1. 7. a i oprema za njihovo učenje. ravnodušnost prema posebnim obrazovnim i razvojnim potrebama djece i mladih koji pohađaju redovnu nastavu. u redovnoj školi sa inkluzivnom nastavom nisu uposleni niti su uvijek dostupni specijalizovani stručnjaci i njihovi timovi za rad sa učenicima koji imaju izrazitije razvojne smetnje. . osposobljavanje i rehabilitaciju uglavnom ne postoje. uključivanje učenika sa preprekama u učenju i učešću ili škole neodgovarajuće njihovom uzrastu. zahtijevanje "spremnosti" i pripremljenosti djece za pohađanje redovne nastave (posjedovanje kognitivnih. ali ne i za one sa težim hendikepima. zasnivanje redovne nastave na obrazovnom programu jednakom za sve učenike određenog razreda. 2. 8. ugrožavanje sigumosti i dobrobiti učenika. Koja nastava nije inkluzivna Obiliežja nastave koja nije inkluzivna: 1. 2. predznanja). otežano je. komunikacijskih vještina. socijalnih.

ukorijenjenost-bratstvo nasuprot rodoskmjenja. d) maksimalizacija (grandioznost. uzrasta. propisa. osjećanje identiteta-individualnosti nasuprot konformizmu gomile i potrebe za okvirom orijentacije i vjerovanja-razum nasuprot racionalnosti. školovanje za profesiju). oblačenja. Teorijska razmatranja društvenog konteksta inkluzivne nastave U inkluzivnom socijalnom okruženju manifestuju se sljedeći elementi svih vrsta ljubavi: 1.) sljedeće čovjekove potrebe: a) b) c) d) e) pripadnost (udruživanje) nasuprot narcizmu. odgovomost. 1986. sedmice. školski centri. 3. velike škole.2. pa onaj ko odstupa od standarda mora biti isključen). prevazilaženje-stvaralaštvo nasuprot destruktivnosti. udžbenika. c) sinhronizacija (precizan početak i kraj školske godine. 5. ponašanja. U takvom okruženju zadovoljavaju se (prema Fromu.3. b) speciializacija (znanje izdijeljeno na nastavne predmete. škole podijeljene na regularne i specijalne. nastavnik specijalista za svoj predmet. 3. dana. poštovanje i znanje.1. što veći školski objekti impresivnih boja) i . TEORIJSKA UTEMELJENOST INKLUZIVNE NASTAVE 3. trajanje časa. Teorijska polazišta pedagoškog konteksta inkluzivne nastave Prema proizvodnji u prethodnoj civilizaciji industrijskog doba teoretičari su izveli sljedeća tipična obilježja škole: a) standardizacija (programa. davanje briga. diploma. 4. 2. slično kao kod proizvodnih radnika).

zaključcima i preporukama međunarodnih političkih i stručnih skupova. preporukama. GLOBALNO-STRATEŠKI I NORMATIVNO-PRAVNI OKVIRI INKLUZIVNE NASTAVE Inkluzija u društvu i obrazovanju. . društveni pokret. humana ideja.e) centralizacija (upravljanje iz jednog centra. Primjenom empirijski provjerenog instrumentarija (indeksa inlduzivnosti) moguće je utvrđivati. institucija i organizacija.3. 3. te u našim propisima. u kome inkluzivna nastava ima centralno mjesto i nezaobilazni socio-pedagoški značaj. projektima. razvijati i pratiti stepen inkluzivnosti škole u tri sljedeće dimenzije: 1. stvaranje inkluzivne kulture sa oblastima: a) izgradnja zajednice b) uspostavljanje inkluzivnih vrijednosti. 4. kreiranje inkluzivne politike sa oblastima: a) razvijanje škole za sve i b) organizovanje podrške različitostimar 3. Izražena je u poznatim konvencijama. 1983). kao životna filozofija. Teorijske osnove inkluzivne nastave Inkluzivna nastava međuzavisno je povezana sa užim (školskim. azvoj inkluzivne prakse sa oblastima a) organizovanje učenja i b) mobilizacija resursa. čime se uspostavljaju sve kompletniji i povoljniji globalno-strateški i normativno-pravni okviri za razvoj i unapređivanje inkluzivne nastave. deklaracijama. 2. pedagoškim) kontekstom ili okruženjem. izvještajima. edukacijska koncepcija ima sve manje otpora i sve više prihvatanja i podrške u globalnim civilizacijskim tokovima. Tofler. međunarodnoj zajednici i kod nas.

gubitak sluha nastaje poslije stečenog govora. 7. oštećenja mentalnih funkcija. poremećaj govomo-glasovne komunikacije. pisanju i učenju osnovnih matematičkih sadržaja . 3. oštećenje sluha. javlja se gluhonijemost. do tekuće nagluhosti koja se približava normalnom sluhu. teškoće u prepozna-vanju boja (daltonizam) i slaba adaptacija na svjetlo i tamu. 5. UČESNICI INKLUZIVNE NASTAVE 5. povrede). stečenim oštećenjima (virusne i infektivne ranodječje bolesti) i organskim činiocima (trovanja. Oštećenja vida mogu biti uslovljena genetskim faktorima (ambliopija) razvojem oka (anomalije). 4. sluha i govora Medu oštećenjima vida najčešće su razni nivoi slabovidnosti. sljedeće kategorije vrsta i nivoa ometenosti u fizičkom i psihičkom razvoju djece i omladine (odnosno prepreka u učenju i učešću): 1. od potpune gluhoće. Učenici sa preprekama u učenju i učešću u inkluzivnoj nastavi U normativno-pravnim dokumentima naše društvene zajednice i država iz okruženja (zakonima.5.1. Oštećenja govora (poremećaji govorno-glasovne komuriikacije) javljaju se u raznim stepenima težine. 2. a među učenicima su rjeđi slučajevi potpune sljepoće.1. Učenici sa teškoćama i poremećajlma u čitanju. 6.1.2. Kada je gubitak sluha tako velik da se ne može razviti glasni govor. promjene u ličnosti uzrokovane organskim faktorima ili psihozom i postojanje više vrsta i stepena ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju. 5.1. Oštećenja sluha uzrokovana su poremećajima perifemog ili središnjeg dijela slušnog organa u različitom stepenu. oštećenje vida. najčešće. U slučajevima oglušenja. preko visoke nagluhosti. suženo vidno polje. tjelesni invaliditet. Varijante slabovidnosti su slaba oštrina vida. pravilnicima) utvrđuju se. 5. od neupadljivih nepravilnosti do potpunog gubitka govora. Učenici sa oštećenjima vida.

RAZVOJNA DISGRAFIJA je teškoća u oblasti pisanja. 5. anomalije. Učenici sa specifičnim poremećajima psihičkog razvoja Specifični poremećaji psihičkog razvoja djece i mladih najčešće se klasifikuju na poremećaje: 1. pervezivne razvojne poremećaje i ostale nespecifikovane poremećaje psihičkog života. anomalije ekstremiteta i cerebralni motorički poremećaji. .6. 5. u medicinskoj klasifikaciji tjelesnih oštećenja razlikuju se: 1. 6. povrede i bolesti kičme.1. mladih i odraslih o kojoj postoje različita shvatanja i definicije. iste inteligencije. 5. govora i jezika. 5. dotle dijete sa razvojnom disgrafijom to još uvijek ne uspijeva. Nedovoljno mentalno razvijeni učenici Nedovoljna mentalna razvijenost (oštećenja mentalnih funkcija. Učenici sa poremećajima u ponašanju Poremećajima u ponašanju označavaju se ona ispoljavanja djece i mladih koja imaju nedovoljan uticaj na razvoj i prilagodljivost njih samih i koja ih dovode u konflikt s drugim osobama. 2. školskih vještina. motornih funkcija. iste inteligencije i iste marljivosti savladala ovu tehniku.1.1.RAZVOJNA DISLEKSIJA je teškoća u oblasti čitanja.4. 6. mišićne bolesti (progresivna mišićna distrofija). 2.5. 5. iste vrednoće ili treninga uspiju da savladaju pisanje. 4.1. bolesti kostiju. mali rast. 4. mješovite specifične razvojne poremećaje. raniji nazivi: mentalna retardacija. Učenici sa tjelesnim oštećenjima i zdravstvenim smetnjama Prema načinu i uzroku oštećenja. Dok djeca istog uzrasta. 3. duševna zaostalost) je vrlo složena teškoća u razvoju djece. Jedna od vrlo čestih smetnji koja je u osnovi drugih manifestnih oblika društveno neprilagođenih oblika ponašanja djece i mladih je ANKSIOZNOST. pri čemu dijete ne uspijeva da čita tečno ni onda kada su djeca istog uzrasta.3. 5. 3.

TOK INKLUZIVNE NASTAVE 6. prožete i povezane etape: 1. talentovanost je uvijek specifična. sportske) trajno postiže nadprosječne rezultate. da uredno potpisuje cifre i da čita. Talentovan učenik ima izrazito razvijenu određenu sposobnost koja mu omogućuje da na području svoje talentovanosti ili obdarenosti (lingvističke.RAZVOJNA DISGNOZIJA je specifična teškoća u opažanju. a strožiji kriterijum kada je taj količnik iznad 140. Daroviti i talentovani učenici u inkluzivnoj nastavi Darovit je onaj učenik kome natprosječne intelektualne sposobnosti (G faktor) i ostale karakteristike ličnosti omogućuju da tokom dužeg vremena postiže visoko iznadprosječne rezultate u svojim aktivnostima. pisanju.3. kao i slabu koordinaciju pokreta. umjetničko-likovne. Dakle. uvođenje učenika u inkluzivni nastavni rad. Položaj učenika sa preprekama u učeeju i učešću u inkluzivnoj nastavi Položaj učenika sa preprekama u učenju i učešću (sa tzv. 2. planiranje inkluzivne nastave. Obično su usamljena i neujednačenog raspoloženja. 3. muzičke. 6. prostornoj orijentaciji i ponašanju. Etape (faze) inkluzivne nastave U makrostrukturi ili u globalnom ukupnom toku inkluzivne nastave mogu se ustanoviti sljedeće relativno samostalne.1. Obično pišu disgrafično i imaju teškoću u savladavanju matematičkih operacija u okviru konkretnog logičkog mišljenja. tehničke. literarne.2. matematičke. 4. Dijete ima teškoću da povezano prepriča priču. . vežu pertle. RAZVOJNU KONSTRUKTIVNU DISPRAKSIJU imaju djeca koja sa zakašnjenjem nauče da se zakopčavaju. Blaži kriterijum za darovitost na testu verbalnih sposobnosti jeste ako je količnik inteligencije (IQ) iznad 120. identifikacija razvojnih i edukacijskih potencijala i potreba. što znači da i u nastavi svih predmeta postiže visoko natprosječna postignuća. prirodnonaučne. čitanju. jer se odnosi na određenu oblast stvaralaštva. 5. pripremanje inkluzivne nastave. 5. talco da i ona u četvrtom razredu još uvijek imaju takvih teškoća. posebnim potrebama) povoljniji je u inkluzivnoj nastavi nego u nastavi u specijalnoj školi.

Planiranje inkluzivne nastave u obrnutom dizajnu Oslanjajući se na utvrđene pokazatelje nivoa inkluzivnosti škole. 8. nastavnik planira inkluzivnu nastavu vršeći: - makroplaniranje ili globalno godišnje ili polugodišnje (orijentaciono) planiranje i mikroplaniranje ili operativno planiranje inkluzivne nastave (mjesečno. određivanje prihvatljivih dokaza. 3. nastavne prakse.tavi. 6.3. izvedbena faza inkluzivne nastave i evaluativna faza inkluzivne nastave. te razvijanje programa individualnog obrazovno-vaspitnog rada za određenog učenika). obrada novih nastavnih ili programskih sadržaja u inkluzivnoj nas. sadržaje i očekivane ishode i svoje profesionalne kompetencije. vježbanje u inkluzivnoj nastavi i evaluacija inkluzivne nastave.5. 4. Navedene etape mogu se sažeti i razmatrati i u okviru četiri sljedeće opšte faze makrostrukture inkluzivne nastave: 1. tematsko. Stadiji plana inkluzivne eastave u obreutom dizajnu Osnovea polazišta Makroplan i mikroplan inkluzivne nastave u obmutom dizajnu u svojoj strukturi ima stadije (etape): - identifikacija željenih rezultata. pripremna faza inkluzivne nastave. 6. U akcionim didaktičko-metodičkim istraživanjima provjeravana su i stečena pozitivna iskustva u mikroplaniranju i makroplaniranju efikasne inkluzivne nastave u obmutom dizajnu. 6. programske ciljeve.3. 7. lekcijsko-planiranje realizacije nastavne jedinice što se prožima sa pripremanjem nastave. planiranje iskustava učenja i poučavanja i . razvojne i edukacijske potencijale i potrebe učenika. dijagnostička faza inkluzivne nastave. ponavljanje obrađenog gradiva u inkluzivnoj nastavi.1. 2.

6. postavljajući sebi pitanja: 1. modula.3.3.3.- obezbjeđivanje materijalno-tehničke osnove nastavnog rada. Koji zadaci moraju biti „crvene niti vodilje" nastavnog rada? 5.4. sposobnosti) koje je vrijedno razumjeti i trajno zadržati.3. Šta bi bio dovoljno uvjerljiv dokaz razumijevanja koncepata. Planiranje iskustava učenja i poučavanja Planiranje iskustava učenja i poučavanja započinje pitanjima: . Identifikacija željenih rezultata nastaveog rada Zeljeni (očekivani) rezultati realizacije inkluzivne nastave (nakon jednog razreda. teme.2. mjeseca. produkata (radova) aktivnog učešća učenika u učenju najčešći i kako provjeriti da li su se desili? 3. razumijevanja. Određivanje prihvatljivih dokaza da su rezultati nastavnog rada ostvareni Tokom (mikro) planiranja. (a i izvođenja inkluzivne nastave) inventivan nastavnik stalno misli kao evaluator. vrlina. Kako ću razlikovati učenike koji istinski razumiju programski sadržaj od onih koji ne razumiju? 6. polugodišta. Šematsk iprikaz 2: Prioriteti prvog stadija plana nastave u obrnutom dizajnu 6. Po kojem kriteriju ću procjenjivati rad učenika? 2. Koji su nesporazumi u vrednovanju znanja. umijeća. nastavne jedinice) su ključni obrazovno-vaspitni ishodi (znanja. principa ideja i drugih programskih sadržaja? 4.

pojmove. razvijenih umjeća i sposobnosti. individualizovanog i interaktivnog učenja. 6. stiču vještine. i na koji način to treba predavati. umnožava. eventualno formiraju parovi ili grupe učenika. vježbanja i stvaralaštva učenika. uzrastu učenika.5. Obezbjeđivanje materijalno-tehničke osnove nastavnog rada U ovom stadiju plana inkluzivne nastave u obmutom dizajnu. nastavnik ne samo cla evidentira nastavna sredstva (izvore znanja). 6. samostalnog. vježbanje i djelotvomo poučavanje radi lakšeg postizanja željenih rezultata. razvijaju sposobnosti i osobine ličnosti. tehnička pomagala i uredaje. povezuju ih sa prethodno naučenim gradivom i klasifikuju u sopstveni sistem saznanja. u svjetlu ciljeva i performansi? Koji materijali i resursi su odgovarajući pri ostvarenju ovih ciljeva? Je li cjelokupan dizajn koherentan i efektivan? 6. naročito ona u segmentu trajnog razumijevanja? Sta treba predavati i pokazivati. izrađuje. pravila. sprečeva zaboravljanje i obezbjeđuje trajnost i primjenjivost znanja učenika. 6. Ponavljanje obrađenog gradiva u inkluzivnoj nastavi Ponavljanje je etapa inkluzivnog nastavnog procesa u kojoj se ponovnim bavljenjem određenim programskim sadržajima stvaraju čvršće veze u centrima mozga. Tada se izaziva pažnja i pokreće motivacija učenika. već ih pronalazi. Obrada novih programskih sadrzaja u inkluzivnoj nastavi Obrada novih programskih sadržaja je etapa inkluzivnog nastavnog procesa u kojoj učenici pod rukovodstvom nastavnika usvajaju nova znanja (činjenice.3. didaktičko-metodičkim kompetencijama nastavnika i materijalnim mogućnostima škole prikladna tekstualna sredstva. postavljaju zadaci. Uvođenje učenika u inkluzivni nastavni rad Na početku časa (ili blok časa ) inkluzivne nastave neophodno je za što kraće vrijeme efektno uvesti učenike u suštinu poučavanja.6. adaptira za učenje.4.7. uređaji i nastavna sredstva. ponavlja prethodno obrađivano tangentno gradivo. zakonitosti. daju uputstva za rad. posebno u oblasti trajnog razumijevanja stečenih znanja.5. najavljuje cilj rada. stavove i ostale generalizacije). stavljaju u funkciju tehnička pomagala. To su prethodnim stadijumima plana inkluzivne nastave.- Koje aktivnosti će pomoći učenicima da steknu potrebna znanja i vještine. učvršćuju navike. . 6. učenja i vježbanja u okviru dotične nastavne jedinice. Pripremanje inkluzivne nastave Projekcijom stadija mikiroplana inkluzivne nastave u obrnutom dizajnu. nastavnik je već izvršio dio vrlo značajnih koncepcijskih priprema za realizaciju djelotvornog poučavanja.

intermedijalno) i 3. pismena (pismena vježba. Obnavljanje i učvršćivanje tih tragova neuropsihološka je podloga pamćenja. elaborati). pismeni izvještaji. sve što se uči ostavlja tragove u centralnom nervnom sistemu. Rezultat je vlastitog i upomog ponavljanja i vježbanja učenika sa preprekama u učenju i učešću i svih ostalih pojedinaca. karte). sprava. šeme. govorne vježbe). 3. Ako je prilikom izvođenja radnje (postupka. grafička (crteži. da se tada odvija najbrže i najintenzivnije. startno). praćenje procesa rada učesnika u inkluzivnoj nastavi i 3. Radnja treba do te mjere da se vježba da se može izvoditi brzo. polugodišnje. demonstracije znanja) smanjeno učešće svijesti uz tendenciju povećanja nivoa automatizacije. tekuće (formativno. sumativno. Vježbannja mogu biti : 1. 2. dijaloga. provjeravanje (ispitivanje) može biti: 1. Eksperimentalnim istraživanjima ustanovljeno je da zaboravljanje započinje odmah nakon obrade novog programskog sadržaja. Zato još u toku obrade složenijih sadržaja treba povremeno ponavljati. konverzacije. fizici i biologiji) i 5.9. ocjenjivanje rada neposrednih učesnika u inkluzivnoj nastavi. usmenog računanja.8. hemiji. 4. tačno. prethodno (inicijalno.Otkrivanje psiholoških zakona. S druge strane. projekti. godišnje. Ponavljanje je brana zaboravljanju. Evaluacija inkluzivne nastave Evaluacija (vrednovanje) inkluzivne nastave. grafikoni. tabele. usmena (učenje recitacija. međuzavisno povezane komponente: 1. skice. tehnička (izrada modela. učila). zaboravljanja i pamćenja doprinijelo je da se uvidi didaktički i metodički značaj ponavljanja. predmeta. 2. a kasnije proces zaboravljanja je sve sporiji. početno. 6. referati. 2. labaratorijska (upotreba pribora i instrumenata u tehničkom obrazovanju. seminarski radovi. tematsko. klasifikaciono. lako i spretno. a nakon te etape treba u inkluzivnoj nastavi planski i sistematski ponavljati prethodno obrađene sadržaje. matursko) provjeravanje ili ispitivanje. završno (finalno. ispitivanje ili provjeravanje ishoda (postignuća) inkluzivne nastave. 6. misaone ili kombinovane) radnje sa težnjom da seona trajno usvoji i preraste u naviku svakog učenika. Vježbanje u inkluzivnoj nastavi Vježbanje u inkluzivnoj nastavi je često i sistematsko ponavljanje određene (fizičke. S obzirom na svrhu i poziciju u toku inkluzivne nastave. . radi se o usvojenoj vještini.

kombinovano. regulativna (predstavlia osnovu za prevođenje učenika u naredni razred i nivo škole) .tave. kvalitete poučavanja i učenja. razvijenosti navika i sposobnosti učenika. 3. . . kvalitet toka i rezultata nastave). 2.praktično i . dijagnostička (indikator je nivoa i kvaliteta znanja. pokazatelj slabosti u radu). informativna (obavieštenie za učenika. Funkcije ocjene u inkluzivnoj nastavi su: 1. savladanosti vještina. inicira angažovanje nastavnika i nadležnih institucija u inoviranju nastave) i 4.Prema primijenjenoj tehnici. podstiče roditelje i društvenu sredinu da obezbjeđuju povoljnije uslove za nastavu i obrazovanje. školu.usmeno. provjeravanje ili ispitivanje učenika u inkluzivnoj nastavi može biti: . roditelja. društveno okruženje. razvoino-stimulativna (pokreće učenika na kontinuirano zalaganje i intenzivniji razvoj potencijala njegove ličnosti. odjeljenje.pismeno. nastavnika. efikasnosti nas.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->