NOVAC, MJERE I TRGOVINA U ANTICI

2. NOVAC
U Homerovo i Heziodovo vrijeme razmjena dobara vršila se bez novca, trampom. Ponekad su se upotrebljavale šipke plemenitih kovina, no nisu imale određenu novčanu vrijednost. Cijena nekog predmeta ili osobe obično se mjerila grlima stoke. Novac koji je u staroj Grčkoj bio u upotrebi tamo negdje oko 7. st. pr. N. e. bio je isprva vrlo glomazan i nespretan. Imao je oblik željeznih šipki, što i jest prvotno značenje riječi obol – „ražanj“. U Sparti se upotreba novca takva oblika održala mnogo dulje nego drugdje. To je navelo neke na zaključak da je zakonodavac Likurg htio spriječiti raskoš i korupciju. Sve do Perzijskih ratova u Grčkoj zlatan ili srebrni novac je dosta rijedak, jer su i plemenite kovine bile rijetke. Nalazile su se jedino u rudnicima na tračkoj obali i na otocima Tasu i Sifnu. Otkrićem rudokopa u Maroneji 483. pr. n. e. omogućilo je širu primjenu novca od plemenite kovine. Atička je drahma imala 4,36 grama čistog srebra. U Atenskoj kovnici novca kovale su se i monete od dvije drahme – didrahme, od deset drahmi – dekadrahme, te posebne od četiri drahme – tetradrahme. Poznajemo još samo nominalne jedinice: mina je vrijedila sto drahmi, a talent 60 mina, odnosno, 6000 drahmi. S druge strane, za jedinice manje od drahme postojali su također srebrni novčići. Najčešći je bio obol, šestina drahme, zatim monet od tri, triobol, i dva obola, diobol, pa dijelovi obola; tri četvrtine tritemorion, četvrtina, tetratemorion i osmina, hemitetartemorion. Svi su ti kovani novci na jednoj strani imali lice boginje Atene sa šljemom ovjenčanim maslinovim lišćem, a na drugoj Ateninu pticu sovu s polumjesecom, mladicom masline i tri prva sloja imena Atena. Ti su se novci zvali „laurijske sove“. Ovi su likovi drugo vremena imali arhajsko obilježje jer se nije htjelo unositi nikakve promjene u novac koji je tako dugo bio u upotrebi i koji je bio veoma tražen na međunarodnom tržištu.

bilo 1 Robert Fleceliere. 2 . – 134.. jer su tamošnji robovi iskoristili priliku i pobjegli. Zagreb 1979. n. U trgovini je mnogovrsnost novca olakšavala prevare. Posljednjih godina Peloponeskog rata. s likovima dvaju božanstava delfijske amfiktionije – Demetre i Apolona. st. Pojava bankarstva Potkraj 5. Ukupni danak što su ga Ateni plaćale članice Saveza iznosio je najprije 460 talenata godišnje. Među zlatnicima najčešći je bio darik (po imenu kralja Darija) s likom strijelca. obično naseljenici ili oslobođeni robovi. 131. Grčka u doba Perikla. vrijednosni odnos zlata i srebra pao od jedan prema trinaest i jedne trećine na jedan prema deset. Dotle je postojala samo tezauracija i beskamatni zajam. ali tek je nekoliko monetarnih tipova uspjelo zadobiti rasprostranjeniju primjenu. dok je. pojavljuju se prvi bankari. st. n. Bakreni se novac u Ateni opet pojavio u 4. pr. kovana oko 338. koji su kovali Perzijanci. str. Atena je tijekom Peloponeskog rata svim državnim članicama Saveza nametnula svoje mjere i svoj monetarni sistem. Iz nekih sudskih rasprava u pogledu nasljedstva proizlazi da je u 4. bilo sasvim razumljivo da zajmodavac traži stanovitu odštetu za svoj rizik. taj iznos bio je povećan do trostruke vrijednosti od početne.1 2. i 336.1. Kada su se Peloponežani učvrstili u Atici. no prije svega da bi osigurala prvenstvo svojim „sovama“. st. ti su se zlatnici toliko proširili po Grčkoj da je između 450. i konačno se ustalio. e. Rast privrednih djelatnosti uvjetovao je potrebu za investicijama. i zbog toga je odlučeno da se počne upotrebljavati bronca ili bakar. e. svaka slobodna država imala je pravo kovati svoj novac. Tada je valjalo poslati u topionice zlatne kipove da bi se od njih kovao novac. No za vrijeme Peloponeskog rata vojne operacije iscrpile su rezerve. Novčana jedinica koju nije izdavala neka država nego jedno međunarodno tijelo bila je amfiktionska moneta. n. usprkos prosvjedima nekih filozofa. kada je veliki kralj financijski podupirao Spartance.U načelu. pr. Da bi doskočila tim poteškoćama. Bio je to pokušaj monetarnog ujednačivanja koje nije imalo osobita uspjeha. e. U Periklovo vrijeme uvodi se posudba novca uz kamate. pr. Poteškoće su nastajale kada je trebalo promijeniti novčane jedinice raznovrsnih sistema jedne udruge. da se želi osigurati od mogućeg gubitka. tj. prekinuto je vađenje srebra u Lauriju..

Najuobičajeniji način pojačavanja kapitala sastajao se u davanju zajmova uz velike kamate pomorskoj trgovini. te u kreditnim operacijama pri kojima su kamate hramovima ponekad donosila ogromna sredstva. str. ponekad dosta veliku. Oni su svoje usluge naplaćivali za izvjesnu svotu.2 2. Rate za otplatu zajmova bile su dosta česte. 3 . Bogatstvo hramova povećavalo se i putem iznajmljivanja zemlje koja je pripadala hramovima naplatom novčanih kazni. Stopa od pet obola (10%) smatrala se veoma povoljnom. Hramovi su u obliku darova i poklona dobivali ogromna sredstva. Odanost hramova dovela je do toga da su im na čuvanje svoj novac povjeravali ne samo privatna lica već i država. Od njih se očekivalo da budu dobro upoznati sa svim monetarnim sustavima. Trapeziti ili mjenjači Kod svake trgovine kao neophodno lice nalazio se trapezit ili mjenjač. Stara grčka. Država se nije trudila da ograniči kamatnu stopu i zbog toga su lihvari išli i dalje. Struve. u financijskim operacijama takvu ulogu. Ta zamjena imala je važan značaj za trgovinu jer je svaka nova oblast ubacivala na tržište i svoju monetu. Tako se trapeziti postupno od običnih mjenjača pretvaraju u posrednike prilikom raznih trgovinskih operacija i postaju svojevrsni bankari koji primaju novac i isplaćuju ga u drugoj moneti. ili kupnji robova za iznajmljivanje državi i pojedincima. 134. Osim njih. Prodaja i preprodaja strane monete i njena zamjena za mjesnu u početku su predstavljali glavne operacije trapezita. . Trapeziti su bili primorani da vode posebne bankarske liste za svakog svog ulagača. tj.2. Tako se posao trapezita zakomplicirao.imetaka gotovo potpuno uloženih u kreditiranje. 268. Grčka u doba Perikla.. Rashodi atenske države 2 3 R. ako ne i veću.3. Fleceliere. a kamate su se morale isplaćivati krajem svakog lunarnog mjeseca. V. Kamate su iznosile obično po jednu drahmu na minu mjesečno.3 2. dok je često znala iznositi i do 9. Sarajevo 1969. U takvim prilikama isplata i primanje novca predstavljali su vrlo složenu situaciju. igrali su veliki centri sa hramovima kojim su upravljale amfiktionije. pa i 10 obola. str.269. znači 20%. 12%.

Specifične vrijednosti pojedinih jedinica su ovisile o lokaciji ili epohi (npr. pne. 3. Te su mjerne jedinice varirale od grada-države do grada-države. 50 m. 4 . a hodački stadion 157. a također zlatni i srebrni vijenci. 3. Stara grčka. olimpijski stadion 192. 27 m. a kasnije su poslužile kao temelj za rimske mjerne jedinice. Relativne proporcije su. u Egini je stopa ili pous iznosila 333 mm. imala službene mjere po kojima su svi trgovci morali baždariti svoje vage. Cjelokupan iznos rashoda za potreba građevinarstva dostigao je svotu od 6 do 8 tisuća talenata. Dužina Grčke mjere za dužinu su se temeljile na relativnoj dužini dijelova tijela kao što su stopalo ili prsti. međutim. Površina 4 V. st. Pobjednicima na konjskim ili gimnastičkim natjecanjima davale su se stotine amfora sa svetim uljem. Atički stadion je imao dužinu 184. str. Atena je imala praznika više nego ijedan drugi polis. Ukupni godišnji rashodi sredinom i krajem 5. bile istovjetne u grčkom svijetu. U atenskom proračunu važnu stavku predstavljali su rashodi za javne potrebe. Još veća sredstva u doba Kimona i Perikla trošena su na utvrđivanje Atene i drugih mjesta u Atici. dok je u Ateni bila 296 mm). Za vrijeme rata rashodi su naglo rasli. U vojnim natjecanjima za nagradu su darivani bikovi čija je cijena bila jedna mina po glavi.Rashodi za prinošenje žrtava i priređivanje proslava gutale su dobar dio državnog proračuna. ali je s vremenom razvoj trgovine doveo do njihove postupne stanardizacije. Uz te rashode dolazili su i rashodi za podizanje javnih zgrada. 274.2. u Ateni iznosili su prosječno od 40 do 80 talenata. pa je tako Atena već oko 500. Velike rashode zahtijevalo je i održavanje flote koja je brojala 200-300 trijera. Znatan rashod predstavljali su izdaci za nagrade na natjecanjima.4 3. MJERE Mjerne jedinice u antičkoj Grčkoj su se uglavnom temeljile na mjernim jedinicama iz Egipta.1. Uzdržavanje vojske znatnim je dijelom država primila na sebe. 98 m. Struve.

Volumen Grci su volumen mjerili ovisno o tome je li riječ o suhoj ili tekućoj tvari. Grčke mjere za težinu su također vezane uz grčke valute.org 5 . točnije. gdje je bilo dvanaest obola. 3.3.4. Atički/eubejski standard se navodno temeljio na klasu ječma. Ahranjanin je sam donosio u grad vreće ugljena. Postojala su dva dominantna standarda za težinu u istočnom Mediteranu . TRGOVINA Poljodjelci i obrtnici često su prodavali svoje proizvode bez posrednika. oružja ili posuđa nudio je pred svojom radnjom predmete koje su izrađivali njegovi robovi.1 plethron: tradicionalno se odnosi na količinu zemlje koju je vol s plugom mogao uzorati u jednom danu (oko 4 engleska akra). obuće. odnosno je li riječ o žitu ili vinu. 3. ulje i vino.standard koji je nastao na Eubeji i kojeg je na Atiku uveo Solon. te standard koji je nastao u Egina. Svi koji su se bavili trgovinom na malo zvali 5 www. to je bila površina kvadrata čija je strana bila 100 podes ili 1 plethron dužine. povrće. Međutim. sir. vage koje su pronašli povjesničari i arheolozi ukazuju na varijacije od teoretskih standarda. koji su kupovali od proizvođača i poslije prodavali potrošačima. Bilo je i dosta prekupaca. a seljak voće.wikipedia. Težina Mjere za težinu se najčešće vežu uz valute jer su one u pravilu sadržavale točno određenu količinu određenog metala.5 4. iako je porijeklo grčkih standarda predmet rasprave. Proizvođač svjetiljaka. Zajednička jedinica za oboje kroz grčku povijest bila je cotyle ili cotyla čija je apsolutna vrijednost varirala od jednog do drugog mjesta između 210 ml i 330 ml.

koji su robu nosili na samarima ili je vukli upregnuti u kola sa dva ili četiri kotača. Na prijedlog Perikla. uglavnom su to bile obične utabane staze. str.1.7 4. a vodene je tokove trebalo pregaziti jer nije bilo mostova. 6 . osim valova i nevremena. unatoč nadzoru metronoma. 146. ponekad su pomagali 6 7 R. Fleceliere. Među tim sajmovima veliku popularnost uživao je sajam u Delfima. a takve transakcije bile su uglavnom nepodesne i skupe. Čak ukoliko su naočigled i pošteni. a trgovci na veliko empori. str. 268. no usprkos tome mnogi su putujući trgovci sa svojim magarcima ili mazgama. Pored velikih hramova ili za vrijeme svečanosti održavani su posebni sajmovi na kojima su se isticali prodavači i kupci iz mnogih grčkih gradova. Bili su na lošem glasu jer su ih optuživali da varaju na vrijednosti novca i na vagi. Grčka u doba Perikla. . U gradovima s velikim trgovinskim prometom. osobito ako su se bavili pomorskom trgovinom. Trgovački brodovi mogli su nesmetano ploviti ne bojeći se nikakvih opasnosti. Ceste su bile loše. Pomorska trgovina Trgovina na veliko odvijala se morem. Trgovaca je najviše bilo u agori i okolnim ulicama. država je iz svojih sredstava podizala pokrivene galerije u koje su se smještale trgovine.6 Svaka vrsta robe imala je određeno mjesto.su se kapeli. Struve. u Pireju je izgrađena specijalna galerija za trgovinu brašnom. prelazili znatne udaljenosti. Plovilo se isključivo po danu i po lijepom vremenu. Veletrgovci koji su morali ulagati velike svote i izlagati se odgovarajućem riziku. Stara Grčka. U Periklovo doba Sredozemnim morem više nisu harali gusari jer ih je suzbila atenska talasokracija. Trgovački brodovi imali su veliku tonažu. Roba je izlagana ili pod otvorenim nebom ili pod izrađenim šatorima. zanat kojim se bave nosi žig sramote. V. kompasi i snažni svjetionici. no njihov nedostatak je kako bi se pomoću skromnih tehničkih mogućnosti tako teški brodovi mogli izvlačiti na obalu u vrijeme nepogodno za plovidbu. noćna plovidba je bila pogibeljna jer nisu postojale dobre prekomorske karte.148. Na tržište su sa svojom robom dolazili i robovi koji su „živjeli odvojeno“ da bi tu unovčili svoje izrađevine.

Atena je političkom prevlašću nametnula i svoju trgovinsku hegemoniju. Potrebu za tim osjećali su neposredni sudionici u trgovini. n. Međutim. uplitanje države u trgovinske odnose imalo je neusporedivo veći značaj. Da bi pirejski brodograditelji mogli praviti brodove. Naime. Tu je država nalazila koristi za sebe jer je ubirala carinu. Deset puta godišnje Skupština je slušala izvještaj o stanju opskrbe.8 4. Atika je proizvodila premalo ječma i pšenice da bi mogla prehraniti svoje stanovništvo. Veoma strogi zakoni određivali su obaveze veletrgovaca i srednjih trgovaca žitom (sitopola). te je Atena uspostavila na njih stvarni ili pravni monopol. Fleceliere. – 151.2.3. e. 7 . 150. Trgovina žitom Atenjanima je naročito bilo stalo do uvoza žita. morali su prvo dobaviti drvo iz Trakije i neke druge sirovine iz drugih zemalja. kao i obveze mlinara i pekara.bankari. koji je nadzirao trgovinu žitom. U životu svakog polisa trgovina je igrala važnu ulogu. Sicilija i crnomorsko priobalje. čak i nakon gubitka političke prevlasti. Grčka u doba Perikla. Glavni proizvođač žita bile su udaljene zemlje: Egipat. Te je zakone provodio odbor sitofilaka. Atena je u ime narodne skupštine sklapale posebne trgovinske odnose 8 9 R. Isto. Atenska politika uvijek je bila dobrim dijelom usredotočena na pitanje opskrbe žita te je si pobjedom nad Egiptom i Sicilijom osigurala kontrolu nad žitom što je stizalo sa crnomorskih obala. 148. str. Odnos države prema trgovini U direktnoj vezi s porastom trgovinskog prometa i s proširivanjem tržišta pojavljuje se potreba za izvjesnom organiziranošću trgovinskih odnosa. – 150. str. pr. što bi izazivalo pomanjkanje i porast cijene kruha. više nego do bilo kakvih biranih poslastica. trgovci i država. Atena i dalje zadržala kao prva trgovačka sila. odobravajući im zajmove uz velike kamate. Vidimo da se 404. U pirejskoj žitnici (alfitopolu) uvijek se moralo čuvati dovoljno zaliha za potrebe grada i države.9 4. g. kao i promet brašna i kruha. Na toj osnovi pojavila su se udruženja trgovaca i brodovlasnika u obliku kompanija.

U cilju osiguranja svojih potreba.10 10 V. Činjenica je da su postojali specijalni sudovi za pretresanje djela iz oblasti trgovine. Pregled su obavljali službenici. U slučaju kakvih poremećaja u novčanom sustavu ili kad bi državi hitno trebao novac. pr. Podaci o zakonima iz oblasti trgovine u 5. str. ukazuje na nesumnjivo postojanje trgovinskog zakonodavstva u grčkim državama. Stara grčka.s drugim polisima. Porezi na trgovinu naplaćivali su se u svim značajnim trgovačkim lukama Sredozemnog i Crnog mora. i 4. – 271. Kr. Za vrijeme rata često je puta bio zabranjen izvoz živežnih namirnica i ratnog materijala kako se time ne bi okoristila neprijateljska strana. Atenska je država također naročitu pozornost poklanjala trgovini žitom jer je to bio artikl za koji su bili zainteresirani svi stanovnici Atene. država je ponekad stavljala zabranu na izvoz nekih proizvoda. Struve. Među najvažnije stavke državnik prihoda spadao je porez na trgovinski promet. st. Naplata poreza obavljena je pregledom utovara svakog broda koji je ulazio u luku ili izlazio iz nje. Te mjere nosile su privremeni karakter i poslije njihovog ukidanja ponovno je uspostavljena slobodna trgovina. 270. Pravo naplate tog poreza država je prenosila putem javne licitacije na pojedine zakupce ili kompanije nekoliko zakupaca. U Ateni se to prije svega odnosilo na žito. nisu raspoloživi. 8 . država je za sebe uzimala monopol na prodaju uvezene robe.

te nam ulili sigurnost. Dali su nam dobar primjer i prve začetke ozbiljnije vanjske i unutarnje trgovine. Dobra organizacija države i polisa omogućila im je takav rezultat. ali su usprkos svim poteškoćama postigli visok stupanj gospodarskog razvoja. 9 . Bili su veoma uspješan narod i trgovali su na najširem području što im je donijelo velika poznanstva i utjecaje. Upravo zbog svoje snalažljivosti i inovativnosti vrijedni su spomena i nezaborava.5. ZAKLJUČAK Život starih Grka nimalo nije bio lak.

POPIS LITERATURE 1. Struve. Zagreb 1979. Grčka u doba Perikla. Stara Grčka. 2. Robert Flaceliere.wikipedia. Sarajevo 1969.6. www. 3.org 10 . V.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful