You are on page 1of 14

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARTSVA I BRODOGRADNJE ZAVOD ZA ZAVARENE KONSTRUKCIJE

CMT POSTUPAK
Seminarski rad iz Strojeva i opreme za zavarivanje PI

Nositelji kolegija: Dr. sc. Zoran Kouh Dr. sc. Branko Bauer Mentor: Mag. ing. Jozef Tuni

Student: Davor Volari 0035172515 KIRP

Zagreb, veljaa 2011.

SADRAJ

Popis slika .................................................................................................................................. I 1. Uvod ..................................................................................................................................... 1 2. Openito o elektrolunom zavarivanju ................................................................................. 2 2.1. MIG/MAG zavarivanje .................................................................................................. 2 3. CMT postupak ...................................................................................................................... 3 4. Prednosti CMT postupka ...................................................................................................... 5 5. Nedostaci CMT postupka ..................................................................................................... 6 6. Oprema za CMT postupak zavarivanja ................................................................................ 6 6.1. Kompenzator povrata ice ............................................................................................. 7 6.2. Pitolj za zavarivanje ..................................................................................................... 8 7. Podruja primjene CMT postupka zavarivanja ..................................................................... 9 8. Zakljuak ............................................................................................................................. 10 9. Literatura ............................................................................................................................. 11

Popis slika:

Slika 1. Ciklus CMT postupka [1] ............................................................................................ 4 Slika 2. Kod CMT postupka nema rasipanja kapljica materijala izvan el. luka i taline [7] ..................................................................................................................... 5 Slika 3. Shematski prikaz sustava za automatsko CMT zavarivanje [6] .................................. 6 Slika 4. Kompenzator povrata ice [6] ...................................................................................... 7 Slika 5. Pitolj za zavarivanje [4] .............................................................................................. 8 Slika 6. Sueoni zavar aluminijskih limova debljine 0,8 mm izveden CMT postupkom [6] ... 9 Slika 7. Lim debljine 0,8 mm prilemljen na lim debljine 1,5 mm uz zazor od 2 mm [8] ......... 9

1. UVOD

CMT (eng. cold metal transfer) postupak zavarivanja je novija inaica MIG/MAG postupka zavarivanja koji unazad tri do etiri godine postupno prelazi u primjenu. Razvila ga je Austrijska kompanija Fornius International GmbH te danas na tritu nudi kompletnu opremu i podrku za primjenu CMT postupka. Kompletan proces zavarivanja ukljuujui i gibanje ice je digitalno upravljan a to je i jedna od bitnih razlika u odnosu na konvencionalne procese zavarivanja. Cold (hladno) u nazivu postupka je teko povezati openito sa zavarivanjem. Kod CMT postupka dijelovi koje zavarujemo i podruje zavara su hladniji tokom procesa zavarivanja nego kod konvencionalnih postupaka zavarivanja pa odatle dolazi takav naziv. Tako smanjen usnos topline donosi bitne prednosti npr. manje deformacije. Ispoetka se proces primjenjivao pri automatiziranom i robotskom zavarivanju a odnedavno je prilagoen i za runo zavarivanje. CMT postupak karakteriziraju mogunost meusobnog zavarivanja razliitih metala (npr. pocinanih limova s elikom i aluminijem), visoka brzina zavarivanja te to je vrlo bitno, mogunost zavarivanja jako tankih limova od 0,3 mm debljine.

2. OPENITO O ELEKTROLUNOM ZAVARIVANJU

Pod pojmom elektrolunog zavarivanja smatraju se postupci zavarivanja koji kao izvor topline koriste elektrini luk uspostavljen izmeu elektrode i osnovnog materijala, a dodatni materijal je sama elektroda ili ica za zavarivanje. Konvencionalni postupci elektrolunog zavarivanja su MIG/MAG, TIG, REL, EPP i zavarivanje punjenom elektrodnom icom u zatiti plina ili zavarivanje samozatitnom icom. Svaki od ovih postupaka koristi toplinu elektrinog luka za taljenje dodatnog i osnovnog materijala i odgovarajue izvore elektrine struje.[9] Za elektroluno zavarivanje se koriste obje vrste struje - izmjenina i istosmjerna. Izvori izmjenine struje su transformatori, a istosmjerne struje ispravljai i pretvarai. Izvori struje moraju osigurati neophodnu jainu struje i napon luka u nekom radnom opsegu, kao i lako uspostavljanje luka i njegovu stabilnost. Osim toga, u nekim sluajevima se postavljaju specifini zahtjevi, kao to je impulsna struja kod MIG/ MAG postupka, uspostavljanje luka bez dodira s elektrodom i ispravljanje nesimetrije struje kod TIG postupka.

2.1. MIG/MAG postupak Zavarivanje u zatitnoj afmosferi inertonga plina (Metal Inert Gas - MIG) i zavarivanje u atmosferi aktivnoga plina (Metal Active Gas - MAG) su dva najrairenija postupka zavarivanja. Visoka produktivnost, omoguena s tom metodom, i injenica da ih je vrlo jednostavno automatizirati, su glavni faktori koji su pomogli njihovoj rasprostranjenosti. Princip MIG/MAG zavarivanja je, da se ica dodaje preko pitolja za zavarivanje i u elektrinom luku se rastali . ica ima dvije uloge. Ona je elektroda, koja prenosi elektrini tok, i ujedno je dodatni materijal. Zatitni plin, koji prolazi kroz zatitnu sapnicu, titi elektrini luk i talinu zavara. Zatitni plin je ili inertan (MIG) ili aktivan (MAG). Inertan plin je onaj koji ne reagira sa talinom zavara.Tu spadaju argon i helij, a dok aktivni plinovi sudjeluju u procesu, i to je npr. CO2.

Prednosti MIG/MAG postupka zavarivanja su:[10] primjenjivost za zavarivanje svih vrsta materijala velika mogunost izbora parametara i naina prijenosa materijala sa ice za zavarivanje na radni komad u talinu zavara zavarivanje u svim poloajima iroki raspon debljina radnih komada velika uinkovitost i proizvodnost (od 5 do 8 kg/h)[11] pogodan za automatizaciju

Nedostaci su: problemi kod dovoenja ice pricanje kod zavarivanja kratkim spojevima sloeniji ureaji (dovoenje ice, automatska regulacija) vei broj greaka uslijed neodgovarajue tehnike rada i parametara zavarivanja

3. CMT POSTUPAK

Tri su vana imbenika koja razlikuju CMT postupak zavarivanja od uobiajenog MIG/MAG zavarivanja u kratkom spoju. Smanjen je unos topline, pomicanje ice je direktno ukljueno (digitalno kontrolirano) u proces zavarivanja i prijenos metala se ostvaruje bez prskanja. Izvoenje CMT procesa se temelji na kontroli elektrinog luka tj. na kontroliranom uspostavljnju i prekidanju elektrinog luka. ica se kree prema radnom komadu do trenutka kad se uspostavi elektrini luk izmeu ice i radnog komada, uspostavljanjem elektrinog luka oslobaa se toplinska energija koja tali icu, elektrini luk se prekida i ica se povlai natrag. To povlaenje ice naprijed - natrag omoguava kontrolirano odvajanje kapljice. U trenutku kad se kapljica odvojila jedan ciklus je zavren. ica ponovno mjenja smjer i kree se prema obratku do uspostavljanja elektrinog luka izmeu ice i osnovnog materijala, poinje novi ciklus i cijeli postupak se ponavlja.[8] Jedan ciklus CMT postupka prikazan je slikom 1.
3

Broj ciklusa u sekundi varira i nije prethodno odreen, prosjek se kree do 70 ciklusa u sekundi. Broj ciklusa ovisi o samom tijeku procesa. Brzina i smjer kretanja ice su definirani uestalou uspostavljanja elektrinog luka. Zapravo kretanje ice odreuje to e se dogaati u talini zavara, a ono to se tada dogaa u talini zavara odreuje kretanje ice. Dakle frekvencija osciliranja ice odreuje se u toku procesa i nije konstantna.

Slika 1. Ciklus CMT postupka [1]

Kod konvencionalnog elektrolunog postupka je visoka struja kratkog spoja nuno konstantna da bi se odrao elektrini luk i da bi dolo do prijenosa metala, dok kod CMT postupka ta vrijednost oscilira, digitalno je upravljana. Dok je rastaljeni metal u kontaktu s radnim komadom vrijednost struje je tek tolika se da odri zatvoren strujni krug, nakon to se kapljica odvoji od ice vrijednost struje ponovno raste dok se ne stvori elektrini luk. Na taj nain je reducirana koliina topline u procesu zavarivanja i odatle rije cold u nazivu postupka.

4. PREDNOSTI CMT POSTUPKA

Tijekom CMT postupka vrijednost struje strujnog kruga dosee vrlo male vrijednosti, isto tako kretanje ice je dvosmjerno. Te karakteristike eliminiraju loe svojstvo uobiajenih elektrolunih postupaka kod kojih visoka vrijednost struje uzrokuje prskanje materijala. Dakle kod CMT postupka nema rasipanja materijala izvan elektrinog luka i taline to rezultira smanjenjem trokova naknadne obrade povrine, utedom vremena i poveanjem produktivnosti.

Slika 2. Kod CMT postupka nema rasipanja kapljica materijala izvan el. luka i taline [7]

Sljedea bitna prednost je mogunost premoivanja velikog zazora izmeu materijala te mogunost sueonog povezivanja tankih limova. Problem kod uobiajenog elektrolunog zavarivanja je to se uslijed jake struje tanki limovi rastale prije nego zazor bude zatvoren. Velika prednost CMT postupka je mogunost meusobnog zavarivanja aluminija i elika. CMT postupak nam to u potpunosti omoguava dok je to do sada bilo mogue samo uporabom lasera uz velika ogranienja.

5. NEDOSTACI CMT POSTUPKA


CMT postupak uz svoju inovativnost i prednosti koje donosi ima i nedostatke. Ogranien je na zavarivanje tankih materijala maksimalne debljine 3 do 4 mm. Veliina runog pitolja se takoer moe gledati kao ogranienje, naime zbog mogunosti reguliranja smjera ice (naprijed-nazad) u runi pitolj je ugraen AC servo motor koji mu poveava masu i dimenzije.[12]

6. OPREMA ZA CMT POSTUPAK ZAVARIVANJA


Fronius International GmbH, kompanija koja je razvila CMT postupak zavarivanja nudi punu podrku i opremu za primjenu CMT postupka. U poetku je bilo podrano automatizirano i robotsko zavarivanje a odnedavno postoji podrka i za runo zavarivanje Sustav za zavarivanje je potpuno digitalno kontroliran. Podrana je iznimno brza meusobna komunikacija komponenata u sustavu. Ova karakteristika je veoma bitna jer izvor struje mora brzo dobiti informaciju o tome to se dogaa na mjestu zavara kako bi brzo reagirao i isporuio struju odgovarajuih vrijednosti parametara.

Slika 3. Shematski prikaz sustava za automatsko CMT zavarivanje [6]

Dvije najbitnije komponente sustava za CMT zavarivanje su pitolj za zavarivanje i kompenzator povrata ice, detaljnije o tome je napisano u sljedeim poglavljima.

6.1. Kompenzator povrata ice U CMT postupku ica se pomie naprijed i nazad pomou AC servomotora koji je ugraen u pitolj za zavarivanje. Motor u spremniku ice ima samo mogunost pomicanja ice prema naprijed. Kako ne bi dolo do guvanja ice unutar sustava za dovod, izmeu spreminka ice i pitolja se ugrauje kompenzator povrata ice (wire buffer). Kompenzator slui za skladitenje ice koja se skuplja kao viak zbog suprotnog smjera vrtnje elektromotora u sustavu za dovod ice i servomotora koji vraa icu. ica u kompenzatoru moe biti smjetena uz njegov donji rub kada je kompenzator prazan ili se moe podii do gornjega ruba i tada je kompenzator pun, vie ne moe kompenzirati dovod ice ali to se ne moe dogoditi jer je motor zaduen za dovod ice podeen tako da kompenzator dri konstantno napola punoga.

Slika 4. Kompenzator povrata ice [6]

6.2. Pitolj za zavarivanje Kompaktni pitolj za CMT zavarivanje sastoji od digitalno kontroliranog, visokoosjetljivog AC servo motora koji omoguuje precizno dodavanje ice i konstantan pritisak u elektrinom luku. Pitolj zajedno s motorom tei oko 2 kilograma.

Slika 5. Pitolj za zavarivanje [4]

7. PODRUJE PRIMJENE CMT POSTUPKA ZAVARIVANJA

Mogunost dvosmjernog gibanja ice, smanjen unos topline i zavarivanje bez trcanja otvaraju nova podruja primjene zavarivanja i lemljenja. Ovim postupkom omogueno je premoivanje velikih zazora izmeu materijala. Vano podruje primjene CMT postupka je spajanje elika i aluminija. Spajanje elika i aluminija se iroko primjenjuje u autoindustriji zbog zahtjeva za smanjenjem teine asije. Glavni problem kod elektrolunog zavarivanja elika i aluminija je pojava vrlo krhke intermetalne faze izmeu ova dva materijala. to je ta intermetalna faza tanja bolja su mehanika svojstva spojenih dijelova. Debljinu intermetalne faze definira koliina topline koja je prisutna u procesu zavarivanja, to je manje topline dovedeno tanji je sloj intermetalne faze. Iz toga razloga je CMT postupak odlian izbor za zavarivanje elika i aluminija.

Slika 6. Sueoni zavar aluminijskih limova debljine 0,8 mm izveden CMT postupkom [6]

Slika 7. Lim debljine 0,8 mm prilemljen na lim debljine 1,5 mm uz zazor od 2 mm [8]

8. ZAKLJUAK

Brzina zavarivanja, kvaliteta zavarenog spoja i ista povrina zavara glavne su odlike CMT postupka zavarivanja koje poveavaju produktivnost i tede novac. Naknadnim dolaskom CMT ureaja za runo zavarivanje dodatno se proirila primjenjivost CMT postupka. Sve prednosti koje donosi ovaj novi postupak zavarivanja te njegov daljnji razvoj zasigurno e doprinjeti poboljanju i omoguiti tehnoloki napredak u proizvodnji.

10

9. LITERATURA

[1] Nederman, Welding techniques, dostupno na: http://www.nederman.ca/sitecore/content/Home/Welding_fume_extraction/Welding_techniqu es.aspx (31.05.2010.) [2] Jergen Bruckner, Cold metal transfer has a future joining steel to aluminium, dostupno na: http://www.aws.org/wj/2005/06/038/ (14.11.2004.) [3] Linde plin d.o.o., MIG/MAG varenje, dostupno na: http://lindeplin.hr/sadrzaj.php?gs=75 (18.11.2010.) [4] Machine Outil, FRONIUS CMT-Cold Metal Transfer, dostupno na: http://www.machineoutil.com/gfx/produits/3639-soudage-mig-mag-fronius.png (15.04.2007.) [5] RobotWorx, Welding Application - Cold Metal Transfer, dustupno na: http://www.welding-robots.com/applications.php?app=cold+metal+transfer (17.03.2009.) [6] Fronius International GmbH, CMT: Cold Metal Transfer, dostupno na: http://www.fronius.com/cps/rde/xbcr/SID-5F1DBAB835C7260F/fronius_international/40_0006_2419_44211_snapshot.pdf (25.01.2011.) [7] FMA Communications, Inc., Getting autobody welding down cold, dostupno na: http://www.thefabricator.com/article/arcwelding/getting-autobody-welding-down-cold (11.04.2006) [8] Wesley Doneth, Welding thin with GMAW, dostupno na: http://www.thefabricator.com/article/fronius-usa-llc/welding-thin-with-gmaw (01.04.2010.) [9] Sedmak, A., ijaki-eravi, V., Milosavljevi, A., orevi, V., Vukievi, M.: Mainski materijali II deo, izdanje Mainskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2000, dostupno na: http://afrodita.rcub.bg.ac.rs/~rzoran/ZAVAELEKT.pdf [10] Katedra za zavarene konstrukcije, On-line materijali, MIG-MAG (ZAV I), dostupno na: http://www.fsb.hr/zavkon/hrv/modules.php?op=modload&name=stud_dl&file=index [11] Sven Goecke, Tandem MIG/MAG welding, dostupno na: http://www.esab.com/global/en/products/upload/tandem.pdf [12] CMT proces - nova revolucija u digitalnom zavarivanju, dostupno na: http://www.dtzi.hr/upload/pdf/5.%20SEMINAR/3.%20RAD.pdf

11

You might also like