Professional Documents
Culture Documents
Porodica je naziv za instituciju koja je stara koliko i sam ljidski rod; ona je paradoksalna i nedokuiva pojava. Dobija mnoge oblike. Svugde je ista, a ipak nigde nije ista. Vekovima je ista, a ipak nigde nije ista. U prvim godinama ivot se iskljuivo deli sa lanovima nae porodice. Porodica je osnova uzrasta i iskustva, ispunjenja ili neuspeha. Ona je isto tako osnova bolesti i zdravlja.(Ackerman,1966) Porodica je drutvena zajednica, bioloki, socijalno, ekonomski i psiholoki jasno odreena. U njoj se raamo i stiemo prva iskustva; u njoj rastemo, razvijamo se, ivimo i umiremo. U odnosu na ostale male drutvene grupe, porodica je jedina koju pojedinac raanjem zatie kao takvu, pojedinac je ne bira, ona je neminovnost. Porodica kroz vekove doivljava stalne preobraaje kao posledicu neprestanog procesa evolucije. Ona oblikuje svoju formu prema uslovima ivota koji dominiraju na odreenom mestu i u odreenom vremenu. Na naim prostorima porodica naroito brzo menja svoj lik; ona se prilagoava drutvenim promenama koje su obeleje naeg istorijskog perioda (Markovi,1995). Porodica posmatrana kao ivi sistem predstavlja organizovanu, trajnu, samoobnavljajuu celinu u kojoj se menjaju obrasci ljudskih ponaanja. Kao i svaki sistem i porodica ima svoje subsisteme ali istovremeno kao celina i
1
sama je subsistem velikog suprasistema koji sainjavaju drutvena zajednica, odnosno nacija. Porodini subsistemi su brani, roditeljski i susbsistem koji formiraju deca. Za razumevanje porodinog funkcionisanja, a u svetlu sistemskog pristupa bitni su sledei koncepti: koncept ivotnog ciklusa porodice i porodina istorija. ivotni ciklus porodice, odnosno njen longitudinalni razvoj, podrazumeva osam faza: fazu zasnivanja porodice, porodicu sa malim detetom, porodicu sa predkolskim detetom, porodicu sa kolskim detetom, adolescentnu porodicu, porodicu u kojoj deca naputaju roditeljski dom, porodicu u srednjim godinama i porodicu koja stari. Svaka faza ima svoje karakteristike, oekivane i neoekivane dogaaje i zahteva stalno prilagoavanje lanova porodice. Ali, upravo zbog ove dinamike i novih izazova koje nosi, zahtevajui tako nova i nova prilagoavanja, svaka faza predstavlja potencijalnu kriznu taku. Porodina istorija se prenosi transgeneracijski, a odnosi se na porodine tajne, mitove, norme, sisteme vrednosti i naine na koje porodica reava probleme. Porodini lik ine podjednako spoljna-socijalna i unutranja-psihodinamika istorija porodice. Njen lik, posredno utie na linost svakog njenog lana, a posebno na adolescenta koji traga za sopstvenim likom. Porodina oekivanja esto nadmeu adolescentu ulogu porodinog delegata sa ve unapred odreenim likom, bez obzira da li je nametnuta uloga bliska njegovoj prirodi, tenjama i linim oekivanjima. Razvoj linosti
2
adolescenta mogu usmeravati i razna porodina zavetanja, porodine tajne. Umesto sopstvenih elja, ponekad, adolescent pod uticajem porodice je prinuen da u razvoj svoje linosti ugrauje neostvarene elje nekog drugog lana porodice. Porodini mitovi takoe mogu usmeriti razvoj linosti mladog oveka. Raznim metodama nagraivanja i kanjavanja porodini mitovi primoravaju adolescenta na odreenu ulogu koja je ujedno ukljuena i u drutveni scenario. Nametnutu ulogu adolescent teko odbija. Nagrada za nju je viestruka, sa jedne strane ouvana je porodina ravnotea, a sa druge strane, naroito ako uzmemo u obzir nesigurnost mladog oveka, takva uloga e mu obezbediti i najvie sigurnosti u sklopu porodinih odnosa. Na alost, ako adolescent na ovaj nain izgrauje svoju linost to e ii na tetu njegove autentinosti. Pratei razvoj porodice, peta faza u ivotnom ciklusu je porodica sa adolescentom. U savremenoj literaturi prevladava stav da je faza adolescencije najstresnija od svih u razvojnom ciklusu porodice. To je vreme kada adolescent stvara sopstveni identitet, uspostavlja odnose sa lanovima ire porodice i drutva, otkriva i realizuje nove ali i potvruje stare vrednosti. Prema podacima SZO, adolescentima se podrazumevaju osobe uzrasta od 10 do 19 godina, a mladi su grupisani u uzrastu od 15 do 24 godine. Prelazak iz detinjstva u zrelost obeleen je dubokim promenama koje se odnose na bioloki rast, seksualno,
3
saznajno, emotivno i psihosocijalno sazrevanje. Mlade osobe uspostavljaju kontrolu nad sopstvenim ivotom,donose odluke i snose posledice sopstvenih odluka i ponaanja. Drugim reima, navike i nain ivota koji se stiu u mladosti dalekoseno utiu na razvoj, zdravlje i celokupan ivot odrasle osobe. Faza adolescencije, kao deo ivotnog ciklusa porodice uzrokuje pomeranja u celoj porodici. Sa jedne strane porodica adolescenta priprema, podstie ili koi u procesu razvoja linosti, a sa druge strane, istovremeno, i ona menja svoj lik. Obzirom da se esto faza adolescencije poklapa sa periodom znaajnih indetitetnih zbivanja kod roditelja, ne tako retko, javljaju se problemi i potekoe. Ova faza se oznaava kao faza nagomilanog ivotnog stresa. Roditelji su u krizi srednjeg ivotnog doba. U ii njihovog interesovanja su profesionalni razvoj, meusobni odnosi i odnosi sa decom. Dakle, Pod istim krovom nai e se adolescent, koji je u fazi punog fizikog procvata, sa beskonano irokim socijalnim horizontom pred sobom, i roditelji koji u to vreme poinju intezivnije da se bave pitanjima sopstvenog zdravlja, radnog i ivotnog bilansa, suoeni sa injenicom da njihov socijalni horizont i status nemaju neku naroito novu perspektivu. Ovaj period je veliki izazov za porodicu. U ovom periodu roditelji i adolescenti mogu jedni drugima mnogo da pomognu; mladi svojom energijom, a roditelji bogatim ivotnim iskustvom. Meutim, ako su roditelji u krizi srednjih godina, ako se ne snau, ako se odbrambeno povlae, ako ih uplai i zabrine ivotni irok horizont adolescenta i u njima izazove netolerantnost, javie se problemi.
4
U periodu kada je adolescent u najveem ivotnom zamahu, porodini sistem ne sme da zauzme odbojan stav prema ivotnim promenama, ne sme da bude netolerantan. Porodici sa adolescentom su tada potrebne nove granice, novi lik. Adolescentovo traganje za sopstvenim likom treba da postakne porodicu da i ona oformi novi lik, kako bi bila sposobna da definie zajednika i pojedinana nastojanja i uvrsti vrednosti. Zadatak porodice je da kroz promenu svoje strukture, omogui svim lanovima da lake rastu, da nau dovoljno linog zadovoljstva, odnosno da sprei pojavu zapleta, da bude podrka (Tomori,1997). Istraivanja u Srbiji (UNICEF,SZO) otkrivaju generaciju mladih ije je zdravlje ugroeno. Rezultati ovih istraivanja ukazuju na to da su vodei rizici po zdravlje mladih sve vea zloupotreba duvana, alkohola, opojnih droga, visok nivo povreda (saobraajni traumatizam, zanemarivanja i zlostavljanja). Takoe, zdravstveno stanje mladih karakterie i loe mentalno zdravlje sa sve viom stopom poremeaja ponaanja, bolesti zavisnosti, depresije i samoubistava, kao i niska stopa kontraceptivne zatite sa sve veim porastom seksualno prenosivih infekcija. Smatra se da je zdravstvena kultura stanovnitva na niskom nivou, pa ni kod mladih nije razvijena navika uvanja i redovne kontrole zdravlja, nije razvijena svest o preuzimanju odgovornosti za sopstveno zdravlje, uglavnom su za takvu, nerazvijenu svest krivi roditelji koji se ne trude da na adekvatan nain obrazuju svoje adolescente.
Oko 1/3 populacije srednjokolaca pripada grupi graninih i rizinih, tj. manifestuje znake psiholokog trpljenja i mentalnih problema, poremeaja i iskazuju potrebu za organizovanom psiholoko-psihijatrijskom podrkom, odnosno pomoi. Najugroenije su devojke i adolescenti u urbanim sredinama. Iz godine u godinu sve je vei broj mladih koji imaju psiholoke probleme ili manifestuju odreenu, za ovaj uzrast, specifinu psihopatologiju, i to: - razliite tekoe adolescentnog procesa, skoncentrisane oko formiranja stabilnog i definitivnog identiteta; - depresivna stanja (ukljuujui samoubistvo) i poremeaji ponaanja (ukljuujui zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, nasilno i delinkventno ponaanje i poremeaje ishrane); Meu najvanijim faktorima iz okruenja koji utiu na razvoj i zdravlje mladih, izdvajaju se: - poremeaj ili pad sistema vrednosti koji oteava strukturisanje identiteta mladih; - problemi u kolstvu koji dodatno oteavaju formiranje identiteta mladih; - siromatvo kao razlog za promiskuitet radi obezbeivanja najosnovnije ivotne egzistencije, kako pojedinca, tako i porodice;
6
- nedovoljna upuenost roditelja u stvarne potrebe njihove dece; - otuivanje lanova porodice, nedostatak komunikacije, raspad porodice. Istraivanje u Srbiji Predmet ovog istraivanja su porodice adolescenata sa dijagnostikovanim poremeajem ponaanja. Ovim istraivanjem je obuhvaeno 35 adolescenata sa dijagnostikovanim poremeajem ponaanja. Upitnik je zasnovan na Olsonovom Circumplex modelu porodinih odnosa koji omoguava procenu dve dimenzije porodinog funkcionisanja kohezivnost i adaptibilnost. (FACES III-skala za procenu porodine kohezivnosti i adaptibilnosti) FACES III omoguava procenu porodice u celini. Rezultati ovog upitnika su sledei: Tabela 1:Zastupljenost adolescenata prema polu
POL enski muki ukupno BROJ 25 10 35 % 71.5 28.5 100.0
U ispitivanoj grupi od 35 adolescenata, 25 ili 71.5% bilo je pripadnika enskog pola i 10 ili 28.5% mukog pola. Uoljiva je znatno vea zastupljenost osoba enskog pola.
Najvei broj ispitanika ivi u Beogradu, 20 ili 57.1%, 12 ili 34.3% je iz prigradskih naselja, a svega 3 ili 8.6% ispitanika ivi na selu. Tabela 3:Porodini status adolescenata
PORODINI STATUS potpune nepotpune ukupno BROJ 21 14 35 60.0 40.0 100.0 %
5 6 17 7 35
Iz ove tabele proizilazi da polovina ispitivanih adolescenata ivi u etvorolanoj porodici. Tabela5: Zaposlenost roditelja
zaposlenost zaposleni nezaposleni ukupno MAJKE broj % 28 80.0 7 20.0 35 100.0 OEVI broj % 34 97.1 1 2.9 35 100.0
BROJ 6 21 8 35
Iz prikazanih rezultata se vidi da skoro polovina ispitanika potie iz porodica koje se primenom FACES-III skale kategoriu kao isprepletane.
ADAPTIBILNOS
SKOR
10
U odnosu na procenu porodine adaptibilnosti merenu upitnikom FACES-III ubedljivo najvei broj ispitanika potie iz porodica koje su svrstane u kategoriju haotinih. Znaaj porodice u periodu adolescencije je u kontinuitetu sa svim onim to se u porodici deavalo od prvog dana ivota dananjeg adolescenta, pa ak i odavno pre toga. U linosti adolescenta ogleda se porodica na mnogo naina. Poremeaj ponaanja adolescenta se javlja kao posledica tekog prilagoavanja na odreene promene, kako line tako i promene u porodici i okolini. Roditelji ispitivanih adolescenata su u 85.7%(30 od 35 porodica) bili iste veroispovesti. Iz ovih nalaza se ne moe izvui zakljuak da nacionalna i religijska homogenost, odnosno heterogenost roditelja imaju uticaja na pojavu adolescentnog kriznog stanja. Analiza ispitivanih porodica primenom isnstrumenta FACES-III pokazuje visok nivo kohezivnosti (zajednitva) i adaptibilnosti (prilagoenosti). Rezultati dobijeni istraivanjem u poreenju sa normama ustanovljenim ovim
11
instrumentom, odnosno sa datim skorovima, pokazuju da ispitivane porodice spadaju u kategoriju isprepletanih u pogledu zajednitva i haotinih u pogledu prilagoenosti. Visoka kohezivnost se manifestuje kroz ekstremnu emocionalnu bliskost meu lanovima porodice. lanovi isprepletanih porodica su meusobno veoma zavisni, zajednika su im interesovanja i aktivnosti. Ovakve porodice ostavljaju malo prostora svojim lanovima za lini ivot, intimu privatnost. Struktura ovakvih porodica je poremeena. Naime, unutar porodice su sruene sve granice, koje normalno treba da postoje izmeu lanova. Sa druge strane, granice koje formiraju ovakve porodice prema spoljnoj sredini su relativno vrste. Pojedini lanovi ovih porodica imaju malo prostora i za individuaciju i za formiranje spoljanjih veza. Visok nivo adaptibilnosti unutar porodice ogleda se u postojanju haotinih odnosa meu njenim lanovima. U haotinim porodicama pravila gotovo da ne postoje, odluke se donose nepromiljeno, impulsivno, dogovori se ne potuju. U ovakvim porodicama nedostaje disciplina. Isprepletano-haotine porodice su disfunkcionalne porodice. U pozadini ovih porodica moe biti razvojni stres ili poremeaj posledica delovanja hroninog stresa. Isprepletano-haotine porodice postoje u specifinim drutvenim kontekstima (ratovi, tranzicija...) Naime, po Olsonu, ovaj nain funkcionisanja je oblik prilagoavanja porodice na ekstremne uslove u kojima se porodica nalazi kao celina. Uzimajui u obzir drutveno12
istorijske okolnosti kod nas u poslednjih nekoliko decenija i prihvatajui Olsonov stav, jasno je da su brze i dramatine drutvene promene, kao i esta tragina ratna dogaanja, pogodovali upravo formiranju ovakvih porodica. Dakle, uzimajui u obzir sve ove injenice namee se zakljuak da je visoka porodina kohezivnost i adaptibilnost u naim okolnostima neminovna karakteristika porodinog funkcionisanja, uslovljen u velikoj meri spoljnim uslovima, na neki nain neminovan i koristan u odreenom istorijskom trenutku, istovremeno sadri i sve negativne faktore koje ovakvi porodini odnosi nose na planu formiranja i razvoja linosti adolescenta. Zakljuci istraivanja su pokazali da su uglavnom ugroeni adolescenti u urbanim sredinama (zbog ekonomske nestabilnosti, jaza izmeu ekonomske udnje i realnosti, porasta nasilja, zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, sloma porodine strukture), iji su roditelji niskog ekonomskog statusa, srednje strune spreme, zatim najee stradaju oni koji ive u isprepletano-haotinim porodicama.
13