You are on page 1of 73

PTICE SA TRI GRANE

Izbor
iz hrvatske, bonjake i srpske poezije za djecu
(Izabrao i priredio Marko Paovica)

Predgovor
Ovaj najui izbor iz hrvatskog, srpskog i bonjakog p(j)esnitva za d(j)ecu
nam(ij)enjen je uenicima i uenicama osnovnih i viih osnovnih kola, kao i
acima niih razreda gimnazije, za itanje u slobodnom vremenu. Ima se u vidu
viekratno itanje po vlastitom izboru, to jest itanje istih p(j)esama vie puta u
razliitim vremenskim periodima, primjerice, jednom sedmino (tjedno) ili bar
jednom m(j)eseno. Pri tome svaki mladi italac / itatelj / itateljka ima
mogunost da se usredsredi / koncentrira prvenstveno na p(j)esme i p(j)esnike
sopstvene jezike / jezine varijante i svoje kulturne i knjievne tradicije, ali
istovremeno i na p(j)esnike sadraje iz dv(ij)e ostale varijante. Od ovog pravila
izuzeto je itanje srpskih p(j)esnika od strane onih italaca / itatelja / itateljki
koji ne poznaju irilino pismo, jer se sastavlja rukovodio principom da sve tri
grupe budu zastupljene u punoj kulturnoj c(j)elovitosti svoga p(j)esnikog izraza
/ izriaja. Bilo bi vrlo uputno da se i roditelji ili stariji lanovi porodice / obitelji
ukljue u ovaj zamiljeni domai as / sat poezije. Eventualna pomo i
objanjenja nastavnika maternjeg / materinskog jezika se naravno
podrazum(ij)evaju, jer je, bezmalo, svaki od zastupljenih autora i autorki /
autorica ukljuen sa po nekom p(j)esmom u zajedniki program dopunske
nastave maternjeg / materinskog jezika.
Izborom vie p(j)esama manjega broja ponajboljih p(j)esnika i p(j)esnikinja
imala su se u vidu nekolika funkcionalna cilja. Prvo, stvaranje jedinstva utiska /
dojma, um(j)esto mnotva motiva, stilova i, esto, ispraznih um(j)etnikikih
informacija. Drugo, hronolokom / kronolokom kompozicijom svakog d(ij)ela
nav(j)etava se razvojna linija p(j)esnitva za d(j)ecu u svakoj knjievnoj sredini
ponaosob. Najzad, ilo se za tim da se, u uim okvirima, prirodno mora dati
prednost kvalitetu i komunikativnosti samih p(j)esama nad brojnou autora.
Ovo posljednje, posebno kada je r(ij)e o mladim itaocima / itateljima /
itateljkama koji ne odrastaju u vlastitoj jezikoj / jezinoj sredini i koji tek
treba da ovladavaju ne samo znanjem nego i os(j)eanjem svoga maternjeg /
materinskog jezika.
U tome je, istovremeno, i opti / opi razlog opred(j)eljivanja za poeziju, a ne za
prie. Dobro je poznato da d(j)eca predkolskog i mlaeg kolskog uzrasta radije
sluaju ili itaju prie nego p(j)esme, ali je manje znano zato je to tako. Naime,
pri sluanju ili itanju pria d(j)eiju panju najvie privlae napetost radnje,
uzbudljivost pojedinanih prizora ili bajkovita fantastika pripov(ij)edne
c(j)eline, dok sam jezik ostaje u drugom planu. U p(j)esmi je, meutim, upravo
obrnuto. Tu je potpuno jezik na d(j)elu, sa stotinu svojih nepredvidljivih lica. A
sva ta lica otkrivaju se u okrilju p(j)esnikog ritma i slikovitosti p(j)esnikog
jezika. Smisaona i os(j)eajna izraajnost svake dobre p(j)esme poiva na ta dva
jezika / jezina inioca. Zato, s postupnim emotivnim sazr(ij)evanjem, itanjem
2

dobrih p(j)esama nesv(j)esno usvajamo i razvijamo svoje jeziko / jezino


os(j)eanje, proirujui vlastito os(j)eajno i umno iskustvo.
Najzad, u zajednikoj je kulturnoj tradiciji sva tri naroda ije p(j)esnitvo za
d(j)ecu zastupa ovaj izbor ne samo odanost dobroj p(j)esmi nego i iskreno
potovanje svojih najznaajnijih p(j)esnika. A ono se oituje kako u poznavanju
njihovog d(j)ela tako i u poznavanju njihovog ivota. Toj svrsi, s jedne strane,
treba da poslue priloene napomene o p(j)esnicima i p(j)esnikinjama. S druge
strane, njihov smisao je u pokuaju privikavanja mladih italaca / itatelja /
itateljki na osnovni opisni nain predstavljanja pojedinanih p(j)esnikih
stvaralaca.
Uputstva o kasnijem itanju jesu prilozi sa odloenom upotrebom, koji bi, nadati
se, mogli jednoga dana postati od praktine orijentacione vanosti najistrajnijim
korisnicima ove malene zbirke.

Prireiva

P rva grana
ili
najui izbor iz hrvatskoga pjesnitva za djecu

Gustav Krklec

Prvi snijeg
Sve je bijelo, sve je bijelo:
grad i selo, polje, gaj.
Cijelog dana, vee cijelo
svud se blista bijeli sjaj.
Bijela breza, bijela staza,
bijela zvijezda, bijeli cvijet,
bijela brada djeda Mraza,
svud pahulja bijelih let.
Sve je bijelo, sve je bijelo:
bijela rijeka, bijeli brijeg.
Cijelog dana, vee cijelo
tiho sipi prvi snijeg.

Gustav Krklec

Sat
(ulomak)
Kucaj mi tika-taka,
Tiho pjevaj il plai.
Perca su tvoja laka,
Sitni, sjajni kotai.
Trenuci iz tebe jure
U strogomredu, ko mravi.
Koliko reda i bure
U tako sitnoj spravi.
Kao tekua traka
asove kuca i nosi,
I brzim tika-taka
Snopove dana kosi.

Gustav Krklec

Jesenji motiv
Jesen u Zagreb posve tiho doeta
u papuama bez peta.
Tek okom trepne, a ve su njeni puti
zasuti liem to uti.
ilim se rujni pred njom podatno prua
satkan od uvelih rua.
I tko je sretne, namah traiti stane
mahnito minule dane.
I ja ih tako u liu traim i item
pred utim sveuilitem.
Pado sam i ja tu, da bjee milota,
na ispitima ivota.
Pa ipak zvidim aku ariju lijepu
s rukom u praznom depu.
Jer negdje u suncu, teka, jo neobrana
I moja se svija grana.
7

Grigor Vitez

Kako ivi Antuntun


U desetom selu
ivi Antuntun.
U njega je malko
Neobian um.
On posao svaki
Na svoj nain radi:
Jaja za leenje
On u vrtu sadi.
Kad se jako smrai,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zaiva koncem.
Da l je jelo slano,
On to uhom slua.
A ribu da pjeva
Nauiti kua.
Na livadu tjera
Bicikl da pase.
Da mu mie lovi,
On zatvara prase.
Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvoku
Da mulee novce.
Kad kroz ito ide,
On sjeda u un.
Sasvim na svoj nain
ivi Antuntun.
8

Grigor Vitez

Maslaak
- Hej, maslaku uz poljski put,
a gdje ti je dukat ut?
- Pravio sam trampu:
dao ga za lampu.
- A kome e sjati,
moe li se znati?
- Djeci, kad ne puu,
obasjat u duu.

Grigor Vitez

evina jutarnja pjesma


Uvis!
Uvis u se dii!
Do sunca u
da ga budim
ii
ii
ii...
Ponijet u
tamburicu
tamburicu
tamburicu
Sipat u zvonca dolje
Zelenim
utim
i modrim
beskrajnim poljem.
Gdje mi je gnijezdo?
Gdje su mi ptii?
Morat u
sii
sii
sii
ptie obii...
Onda u opet
do sunca
ii
ii
ii...
10

Vesna Parun

Ide zima
Zima ide,
ide zima.
Mali zekan
umu ima.
Zima ide,
ide zima.
Mali zekan
Majku ima.
Zima ide,
ide zima.
Mali zekan
krzno ima.

11

Vesna Parun

ibenska balada

Dobra veer pismo moja,


kao vino plemenita.
Prije zore, bilog dana, dobra
veer uzorita.
Nosila si rodnoj grudi ovo
tilo eljno lada
Budila si moju dragu da
donese kljue grada
O ibenska pismo tiha sve si
rekla u dvi rii
Napila si edne usne, mogu
na kraj svita ii
O ibenska pismo mila, sve
si bila i sve jesi
Lanterna mi noas budi, put
mi kai i donesi

12

Zvonimir Balog

Gnjavator
Bio jedan teki gnjavator
Imao je glavator
Bjeao od kuatora
I od kolatora.
Nije volio nikakav radator
Leao je na livadi izvaljen na travator
Sunce mu je posudilo svoj radijator.
ekao je da mu peeni golubator
I zreli krukator
Sam padne u zubator.
- to mogu govorio je gnjavator
kad imam tup glavator.
Onda, jednog dana, kad je gnjavator
Leao na obali Nilatora
Eto aligatora.
- Ja sam ree aligator doktorator,
pa u malo zailjiti tvoj glavator.
Zasjalo u aligatora sto sjajnih zubatora
I tu je kraj pjesmatora.
13

Zvonimir Balog

Pouka pauku
Za neuka pauka potrebna je pouka!
Prvo da isprede konce koji vrijede!
- Da niti povee i doe do mree!
- Da mreu ne plete gdje muhe ne lete!
... I na koncu konca pauk mora znati
kako e tom mreom muhu da uhvati!

14

Luko Paljetak

Jei ubodei
Jei Ubodei
Peo se na brijei
Poeo je padat snjei
Pa je jei
Bjei
Bjei
Pobjegao kui.
Napravio tamu,
Obuko pidamu,
Legao u krevet vrui
Pa spava li spava,
Vidi mu se samo glava,
Lei
Lei
Jei.
Pada
Pada
Snjei.

15

Luko Paljetak

Maka kod psihijatra


Jedna je maka ivjela sama
u svome stanu, kao dama,
i tamo joj je bilo krasno;
spavala je do vrlo kasno,
spavaicu je imala dugu
i krevet mekani, u krugu,
i puno knjiga na sve strane,
romana, stripova, krimia,
i pun bar skupih, strani pia;
i pavila je ikebane,
i spremala je kineska jela
i tapiima jela vjeto,
i potpuno je bila bijela
i po parketu meko klizila,
al muilo je ipak neto,
jer nije znala to bi htjela,
i zbog toga je stalno izila.
Jednoga dana, da ne bi skrenula
do psihijatra je pravo krenula;
taj psihijatar bijae mi.
Ona mu ree sve po redu,
i ispria mu svoje probleme;
mi samo malo poee tjeme
kad je vidje nako blijedu
i zatim ree: Nije to ni,
a to je, draga moja bitno
vama mi jedan treba pod hitno!
I recept joj tada napisao,
a zatim polako kroz vrata zbrisao.
Maka je bila vrlo ljuta,
Maka je bila vrlo kruta;
Na receptu je pisalo ovo,
glasno i jasno, slovo po slovo:
Opasna bolest MIITIS KRONIKA!
Popijte stoga bocu tonika,
za prvu pomo ovog puta;
a ako elite pravi lijek,
uhvatiti me morate
16

Ivica Vanja Rori

arolija
Iza lea jednog druma
izviruje jedna uma.
Iz te ume viri bun,
a iz buna evin kljun,
a iz kljuna, ko iz esme,
i dan i no teku pjesme.

17

O
PJES
NI
CI
MA
18

Gustav Krklec
(1899 1977)
Gustav Krklec je roen 1899. godine u Udbinji kraj
Karlovca, a umro je u Zagrebu 1977. Djetinjstvo je proveo u
Maruevcu u blizini Varadina, u Hrvatskom zagorju. Studirao
je knjievnost na Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu
Zagrebakog sveuilita. Krklec je vrlo mlad postao poznat
pjesnik. Dvadeset godina, izmeu dva svjetska rata, ivio je u
Beogradu. Gustav Krklec je bio iznimno omiljen i od svojih
itatelja i od svojih kolega u knjievnim krugovima diljem
njihove bive zajednike domovine.
Krklec je pisao pristupano, razumljivo i, uz to, esto
veoma duhovito. Tijekom cijeloga stvaralakog vijeka on je
svoju pjesniku pozornost najvie vezivao za mnogobrojne
ivotne proturjenosti, izriui ih uvijek originalno, na nov i
na neoikivan nain. Tako je pisao i za itatelje najmlaeg i
neto starijeg uzrasta.
Najpoznatije su knjige za mlade Gustava Krkleca Vol za
volanom, Majmun i naoale i Telegrafske basne.

19

Grigor Vitez
(1911-1966)
Grigor Vitez je roen 1911. godine u jednoj srpskoj
obitelji u selu Kosovcu kraj Okuana, u Slavoniji. Djetinjstvo
je proveo u svojem pitomom zaviaju. Bio je uitelj, a kasnije
je postao urednik u jednom nakladnom zavodu u Zagrebu,
gdje je proivio drugu polovicu ivota. U Zagrebu je i umro
1966. godine, dok je jo bio u punom zamahu svojega
arobnog pjesmotvorstva.
Vitez je pisao hrvatskim jezinim izriajem, nastojei,
osobito izborom rijei, da njeguje slinosti i istovijetnosti
hrvatske i srpske jezine slike. No, neovisno od toga, Grigor
Vitez je nedvojbeno na najmatovitiji djeiji pjesnik svih
vremena, jednako omiljen i itan i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u
Bosni i Hercegovini. Njegovo ime nosi najglasovitija
knjievna nagrada u Hrvatskoj za pjesnitvo namijenjeno
djeci.
Najpoznatije su knjige Grigora Viteza Sto vukova, Iza
brda plava i Kad bi drvee hodalo.

20

Vesna Parun
Vesna Parun je roena 1922. godine na otoku Zlarinu kraj
ibenika.Djetinjstvo je provela u rodnom mjestu i, djelomice,
u Splitu. Oko ezdeset godina Parunova je ivjela u Zagrebu,
esto putujui na pjesnike susrete po svim krajevima
nekadanje Jugoslavije i po inozemstvu. Poslijednjih nekoliko
godina, zbog boljih zdravstvenih uvjeta, boravi u Stubikim
Toplicama.
Vesna Parun je najvea hrvatska pjesnikinja svih
vremena. Napisala je preko ezdeset pjesnikih kniga, od kojih
desetak za mlade i najmlae itatelje. U svojim pjesmama za
djecu ona najvie govori o arolijama djetinjstva, te, na aljiv
ili matovit nain, o ivotinjskom svijetu. Tako, primjerice, u
svome spjevu Tri morske pustolovke ova pjesnikinja stvara niz
fantastinih epizoda o ovjekolikim ivotinjama i o njihovim
pustolovinama.
Najpoznatije su knjige za djecu Vesne Parun Maak
Dingis-kan i Miki Trasi, Miki Trasi i primadona, Morska
koijica, Tri morske pustolovke, Moj prijatelj imi i
slikovnica Patka Zlatka.

21

Zvonimir Balog
Zvonimir Balog je roen 1932. godine u Svetom Petru
vrstecu kraj Krievaca. U Zagrebu je zavrio kolu primijenjenih umjetnosti. ivi takoer u Zagrebu. Pored
pjesnitva, Balog se bavi i likovnom umjetnou.
Zvonimir Balog pie pjesme, prie i romane za mlade
razlinoga uzrasta. Njegove su knjievne teme vrlo irokog
opsega, pa stoga ovaj pisac navjetava cjelovit djeiji doivljaj ivota i svijeta. Balogovo knjievno djelo posjeduje
zamijetne odgojne znaajke, osobito crte miroljubivosti,
ovjekoljublja i religioznosti. Unato tomu, Balog izvanredno
uspijeva da izie u susret ne samo svakidanjoj djeijoj znatielji nego i djeijoj potrebi za alom i humorom, koji redovito
proimaju njegove pjesme, prie i romane.On je jednovremeno i najistrajniji i najodaniji pisac mladih itateljskih narataja
u suvremenoj hrvatskoj knjievnosti.
Najpoznatije su knjige za djecu Zvonimira Baloga Pusa
od Krampusa, pjesme sa religioznom tematikom, Nevidljiva
Iva, aljive pjesme, Male prie o velikim slovima, Sto
najzanimanja i Bosonogi general, humoristiki roman o
vlastitom pjesnikovu ivotu.

22

Luko Paljetak
Luko Paljetak je roen 1943. godine u Dubrovniku, gdje
provodi svoje djetinjstvo i mlae godine svog ivota. Pored
puke kole, Paljetak je u svome rodnom gradu zavrio Uiteljsku, te Viu pedagoku kolu, a studij hrvatskog i
engleskog jezika i knjievnosti okonao na Filozofskom
fakultetu u Zadru. Doktorat nauka o knjievnosti stekao je na
Zagrebakom sveuilitu. Paljetak je lan Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Ovaj pjesnik danas ivi u
Zagrebu i u Dubrovniku.
Luko Paljetak pie pjesme za odrasle i za mlade itatelje,
te songve za glazbene kompozicije nekih hrvatskih, osobito
dalmatinskih pjevaa i skladatelja. Svoje krugove pjesama za
djecu on esto preoblikuje i u osvjedoeno uspjele kazaline
igrokaze. Pjevajui nadahnuto i duhovito, primjerice, o ivotinjskom svijetu, Paljetak ispoljava stanovite humoristike i
kritike crte, na razini prenesenih znaenja, spram zamijetnih
negativnih znaajki odgojnog sustava, svakidanjeg
postupanja i uope ivotnog stila suvremene mladei.
Najpoznatije su knjige za mlade Luke Paljetka Mievi i
make naopake i Djevojica u zemlji poezije.

23

Ivica Vanja Rori


Ivica Vanja Rori je roen 1951. godine u mjestu Foi
kraj Doboja, u Bosni. Zavrio je Uiteljsku kolu u Derventi,
a studij jugoslavenskih knjievnosti okonao na Filolokom
Fakultetu u Beogradu. Od rane mladosti Rori pie pjesme za
djecu. Bio je urednik djeijeg asopisa Vesela sveska u
Sarajevu, gdje i danas ivi i radi kao vlasnik jedne nakladne
kue i pisac za djecu.
Podrijetlom bosanski Hrvat, Rori se u pisanju dri
jezinih i pravopisnih pravila bosanskog ijekavskog izriaja i
djeluje uglavnom u suvremenim bosanskim knjievnim
krugovima sva tri tamonja naroda. On pie za najmlae
itatelje, uglavnom o udesnom svijetu prirode, te o poloaju
djeteta u porodici i u drutvu, proniui s lakoom u
raznorodna djeija ivotna iskustva, njihove naivne dojmove o
svijetu i, osobito, u osebujne predjele djeije mate i
nepomuene istote djeijih elja i predstava.
Najpoznatije su knjige Ivice Vanje Roria Djeak grli
svijet, Doivljaji ia Mia i Duga u travi.

24

Ljudevit Gaj
(1809 1872)
Ljudevit Gaj je bio znameniti hrvatski jezikoslovac, knjievnik,
politiar i preporoditelj nacionalne svijesti u Hrvata. Gaj je roen
1809. godine u Krapini, a umro je 1872. u Zagrebu. Studij filozofije i
jezika zapoeo je u Beu a dovrio u Gracu. Dugo godina bio je
zastupnik u Maarsko-Hrvatskom Saboru u Budimu. Ipak, sredite
Gajeva kulturnoga i nacionalnog djelovanja bio je Zagreb.
Dva su najkrupnija Gajeva doprinosa suvremenoj hrvatskoj
kulturnoj i opoj povijesti provedena tridesetih godina devetnaestog
stoljea. Prvi je organizi- ranje i voenje Ilirskog pokreta, kojega je
temeljni cilj bio povezivanje i uvrivanje uzajamnih kulturnih i
politikih veza svih junoslavenskih naroda. Naime, u tadanjim
znanstvenim krugovima vjerovalo se da nai narodi vode podrijetlo od
starog naroda Ilira, pa je i Gajev Pokret po tome dobio svoje ime. I
premda je zabluda o takovom podrijetlu junoslavenskih naroda ubrzo
otpala, pod nazivom Gajevog Pokreta zapoeto je faktiki iroko
kulturno okupljanje Hrvata iz raznih krajeva, te izvren snaan
preporod hrvatske nacionalne i kulturne svijesti. To zapravo znai
da se od tada svi Hrvati poinju osjeati pripadnicima jednog naroda.
Gaj je imao puno vrijednih suradnika, koje je okupljao oko svog
aspisa Danice ilirske, ubrzo preimenovane u naziv Danica
hrvatska, slavonska i dalmatinska. Gaj je, takoer, godine 1836.
pokrenuo i tiskao u Zagrebu svoje Novine Horvatzke, koje su bile
redovito glasilo kulturnih, politikih i knjievnih djelatnika njegova
nacionalnoga programa.
Drugi Gajev temeljni doprinos izveden je na polju hrvatskoga
jezika, i to na dvije kljune razine. Prvo, Gaj je, po uzoru na eki i
poljski jezik i uz potporu ehoslovakih jezenih znanstvenika Jana
Kollara i Pavela afarika, izvrio reformu latininog pisma u Hrvata.
Kao osnov Gajevog jezinoga preporoda posluila je njegova knjiica
Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, tiskana 1830.
u Budimu. Dotle su su se neki isti glasovi pisali razliitim slovima ili
grupama slova. Jo su tri narataja hrvatskih jezinih znanstvenika
radila na ovom Gajevom putu dok nije stvorena suvremena hrvatska
abeceda i dananji pravopis hrvatskoga jezika. Na drugoj jezinoj
razini Gaj je dotanjem kajkavskom i akavskom narodnom govoru
25

dodao i tokavski govor, kojim su dotle govorili samo Srbi. Bio je


zbog toga kritiziran, ali je upravo taj govor postao temeljem
suvremenog hrvatskoga knievnog jezika, a to je i danas ostao unato
stanovitim razlikama prema srpskom, poglavito u pogledu rjenika, to
jest novog oblikovanja rijei sa istom glasovnom osnovicom. Stoga se
tek sa dananjeg stajalita moe prosuditi koliko je Ljudevit Gaj bio
vidovit jezini znanstvenik, neovisno od toga da li bi se sloio, ili ne
bi, sa dananjim udaljavanjem hrvatskog od srpskog jezika. Naravno,
jezik se razvija, ali nije unaprijed dato u kojim sve smjerovima moe
krenuti taj razvitak. Nije dobro kad je on uvjetovan izvanjezinim
pobudama. Sve ostalo je prirodno.

26

Naputak o hrvatskim pjesnicima za odrasle


itatelje
Kad poraste i krene, primjerice, u starije razrede
gimnazije ili neke druge srednje kole, moda e se
zainteresirati i za hrvatske pjesnike koji su neko pisali i one
koji i u sadanjici piu pjesme za odrasle itatelje. Tada e
saznati da pjesnitvo na hrvatskom jeziku traje ve dulje od
pet stoljea.
U davnini petnaestog i esnaestog stoljea susrest e se sa
prvim znamenitim hrvatskim pjesnicima Markom Maruliem
iz Splita i Petrom Hektoroviem sa otoka Hvara, a vjerojatno
i sa Dubrovanima ikom Menetiem i Dorom Driem,
kao i sa njihovim sugraaninom iz sedamnaestog vijeka
velikim pjesnikom IvanomGunduliem.
Najglasovitiji hrvatski pjesnici devetnaestog stoljea bili su
Ivan Maurani, Petar Preradovi i Silvije Strahimir
Kranjevi.
No, tvoje itateljske simpatije, osobito zbog bliskih tema i
razumljivijeg jezika, osvojit e nedvojbeno nai moderni i
suvremeni pjesnici, koji su pisali tijekom prolog vijeka i oni
koji i danas ive i stvaraju. Navedimo ih po vremenskom
slijedu: Antun Gustav Mato, Vladimir Vidri, Tin Ujevi,
Vladimir Nazor, Antun Branko imi, Miroslav Krlea,
Ivan Goran Kovai, Dobria Cesari, Dragutin
Tadijanovi, Gustav Krklec, Vesna Parun, Slavko Mihali,
Daniel Dragojevi, Goran Babi, Kreimir ego, Ivan
Lovrenovi...
Najbolji nain da se informira o navedenim i drugim
pjesnicima jeste sigurno itanje neke antologije hrvatskoga
pjesnitva. Antologije su, to vjerojatno zna, izbori najboljih
pjesama od veeg broja pjesnika.

27

Druga grana
ili
najui izbor iz bonjakog pjesnitva za djecu

28

Nasiha Kapidi-Hadi

Uspavanka
Tiha pjesmo iarana
paunovim sjajnim krilom,
pauinom izatkana,
opivena utom svilom,
tia nego voda plava
uspavaj mi malog mrava!
On je danas, pjesmo vita,
kotrljao zrnce ita.
Mala pjesmo ispunjena
slavujevim toplim dahom,
na usnama zatvorena,
obasuta cvjetnim prahom
zaubori poput vrela,
nek umorna zaspi pela!
Ona je sred cvjetne pae
sakupljala med u ae.
Laka pjesmo uhvaena
na pramenu plavog svoda,
trakom sunca pozlaena,
od srninog meka hoda,
kao daak vjetra laka
uspavaj mi mog djeaka!
On je danas kao lane
pretrao tri poljane.

29

Nasiha Kapidi-Hadi

Cvjetna grana
Cvjetna grana
pelama hrana
i klackalica
za bezbroj ptica.
Ona je kut
gdje pauk ljut
upreda nit
u srebrn tit.
Ona je jo
u vrtu bro,
vjetru lepeza
od finpg veza,
oblak bjeline,
izvor svjeine
i rosi stan
mirisan.

30

Nasiha Kapidi-Hadi

Tuga na livadi
Sa najljepim vjeniem,
ukrasom na glavi,
bijela rada cvjetala
u visokoj travi.
Kad su ljudi kosili
travu vitku mladu,
neujno posjekoe
ljepoticu radu.
Tuno krila spustie
leptirica jata,
a sunce se zaplaka
suzama od zlata.

31

Ismet Bekri

Otac s kiobranom
Kada popodne, iznenada,
kia zalije ulice grada
mnoga se kola pred kolu sjate,
da djecu to prije kui vrate.
I moj otac doe po mene
sa kiobranom, ruke drvene.
Ne zavidim djeci u kolima
na mekim, udobnim sjeditima,
jer u onom gradskom meteu
s ocem tek poneku rije sveu.
U kolima su i ruke zauzete
ne mogu djeci da polete.
A moji prsti odmah se uvuku
u dobru, veliku oevu ruku,
i tu osjete da ih grije
ljubav mog oca, koji se smije.
I tako idemo kao dva druga,
svaka nam rije topla, duga.

32

Enisa Osmanevi-uri

Nesporazum
(ili kako se pozdravljaju optimista i pesimista)

Ima trenutak u svakom danu


kad sunce i mjesec na vagu stanu,
svaki na svoj usjajen tas.
Jeziak vage
na tren se smiri,
niti je dan
niti je no
a u nama se jave nemiri.
U tim asima esto se zgode
male luckaste ale,
nezgode.
Pozdravi lijepo:
- Dobar dan,
i uje kako zauen ree
taj pozdravljeni:
- Dobro vee!

33

Enisa Osmanevi-uri

Drvee raste do neba


Zato drvee raste do neba?
Zato to treba.
Da moe,
kad se propne na prste (kao moja baka),
vidjeti ta radi sunce iza oblaka.
Da bude
nou kad je vedro,
zeleno, utavo mjeseevo jedro.
Da jutrom,
prije prvog sunevog zraka,
sa neba pomete zadnje mrvice mraka.

34

Enisa Osmanevi-uri

Svaa
Vjetar Tres
i vjetar Tras
svaaju se
na sav glas.
Da l je bri
Mrsibrk,
ili vjetar
Brzotrk?
Ili laki Vrtirep,
ili silni Snjegoder?
Najbri je Razvipup.
On stigne do ljeta
u koiji cvjeta.

35

Enes Kievi

Korijen s krilima
Dugo sam letio u prazno.
Treba na zemlju stati.
Uspravno iz nje rasti.
Uspravno umirati.
Ptice su umi krila,
a uma pticama korijen.
List ne leti od sebe,
on biva olujom gonjen.
Pod zemljom i u zraku
u isti mah drvee ivi.
Drvo je most to die
izme mrtvih i ivih.
I kada ogole grane
cvrkut ih zazeleni.
Ja nita rekao nisam:
to jesen umi u meni.
36

BONJAKE NARODNE
POSLOVICE
(Skupio ih i objavio Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak)

U svakom itu bude crnadi.

Poslovica je meu rijeima kao mjesec meu


zvijezdama.

Razvrlji pa privrlji.
( Zavadi pa vladaj. )

Slae je svoje zelje nego tua halva.

Sve beg znade ko mu konje krade,


al ne znade ko julare skida.

37

O
PJES
NI
CI
MA

38

Nasiha Kapidi-Hadi
(1931 1995)
Nasiha Kapidi-Hadi rodjena je 1931. godine u
Banjaluci. Tu je uila osnovnu i srednju kolu, a studije
knjievnosti i jezika zavrila je na Filozofskom fakultetu u
Beogradu. Radila je najprije kao gimnazijski profesor a zatim
kao urednik u jednoj izdavakoj kui u Sarajevu. Umrla je
1995. godine u ovom gradu, gdje je provela i naj-vei dio svog
ivota.
Nasiha Kapidi-Hadi je istovremeno prva uspjena i
do danas najznaajnija pjesnikinja za djecu bonjakog
naroda. Zastupljena je u svim itankama za osnovne kole, ne
samo u Bosni i Hercegovini ve i u Srbiji i u Hrvatskoj. Njene
pjesme za djecu predstavljaju jedan od najnjenijih i
najosjetljivijih pjesnikih glasova na cijelom podruju naeg
zajednikog jezika. One snano djeluju na istanavanje djejih
osjeanja i izotravanje djejih zapaanja, podstiui male
itaoce da bogatije doivljavaju svijet oko sebe, posebice
raskoni svijet prirode.
Najznaajnije knjige Nasihe Kapidi-Hadi
jesu
Vezeni most, Glas djetinjstva, Maskenbal u umi i Pjetli,
svraka i proljee.

39

Ismet Bekri
Ismet Bekri je roen u Banjaluci 1943. godine. U rodnom
gradu je uio osnovnu i srednju kolu, a zatim je studirao na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Poslije studija vratio se u
Banjaluku, gdje je radio kao novinar i urednik u jednom
knjievnom aspoisu.
Bekri je vrlo znaajan pjesnik za djecu, poznat najmlaim itaocima i izvan svoje domovine. Najee pjeva o
djejim porodinim osjeanjima, ali i o svome djetinjstvu,
koje je bilo ispunjeno radou, ljubavlju, toplinom i njenou.
Napisao je puno pjesnikih knjiga, od kojih su najpoznatije
Jesen u gradu, Otac s kiobranom i Klupa kraj prozora.
Ve dui niz godina Ismet Bekri ivi u Ilirskoj Bistrici, u
Sloveniji, ali vrlo esto gostuje na knjievnim skupovima
irom Bosne, ne zaobilazei nikad Banjaluku.

40

Enisa Osmanevi uri


Enisa Osmanevi uri roena je 1945. godine u
Banjaluci. U rodnom gradu zavrila je osnovnu, srednju i Viu
pedagoku kolu. Tu je i radila kao nastavnica maternjeg
jezika. Ve due vremena ivi u Kanadi, ali svakog ljeta
dolazi u Bosnu i nastupa na pjesnikim susretima za djecu i
omladinu.
Pjesme Enise Osmanevi uri su vrlo vedre,
razigrane i fantastiki slikovite. Ona najee pjeva o prirodi,
do najsitnijih pojedinosti, ili se, isto tako, obraa neiscrpnoj
djejoj radoznalosti. Kao to djeca vole da se igraju sa
igrakama, ova pjesnikinja se rado i radosno igra rijeima.
Najpoznatije knjige Enise Osmanevi uri su
Pramiok, Klempav oblak i Svjetlac u koprivama.

41

Enes Kievi
Enes Kievi je roen 1947. u Bosanskoj Krupi. Osnovnu
kolu i gimnaziju uio je u Kljuu. Kievi je, zatim, zavrio
studije glume na Akademiji za kazalinu i filmsku
umjetnost u Zagrebu, gdje ivi i radi kao glumac i pjesnik za
djecu i omladinu.
Enes Kievi je jedan od najboljih modernih pjesnika za
mlade bonjakog roda. Njegove pjesme se odlikuju visoko
uspjelim spojem ive fantazije i blage, sjetne osjeajnosti.
Stoga je Kievi vrlo omiljen pjesnik, zastupljen u kolskim
itankama kako za neto mlae tako i za starije uenike. Rado
ga itaju ne samo u Bosni i Hercegovini ve i u Hrvatskoj,
vjerovatno i zato to se u njegovim pjesmama, pored osebujne
fantazije, ispoljava i izvjesna ravnotea izmeu suvremenog
hrvatskog i bonjakog jezikog izraza.
Najpoznatije knjige Enesa Kievia su Korijen s krilima,
Djeca su druga polovica duge, Pahulje, pahulje pa hulje i
Sunce, vjetar i ti.

42

Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak


(1839 1902)
Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak je roen 1839.
godine u Vitini kod Ljubukog u Zapadnoj Hecegovini.
Osnovnu kolu uio je u Ljubukom a potom je zavrio
medresu u Mostaru. Nauio je i vanije istone jezike:
arapski, turski i perzijski.Vei dio svog ivota proveo je u
Sarajevu, gdje je i umro 1902. godine. Putovao je po
znaajnijim gradovima i zemljama na Bliskom Istoku. Tako se
jo bolje upoznao sa islamskim nainom ivota i ponaanja
tamonjih naroda, sa njihovom ivotnom mudrou i vjerskim
obiajima, istovijetnim sa kulturnom tradicijom njegovih
muslimanskih sunarodnika u Bosni, Hercegovini i okolnim
krajevima.
Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak osnovao je i ureivao
asopis Bonjak, koji je izlazio u Sarajevu. On je sakupljao
narodne pjesme, prie, mudrosti, izreke i poslovice
muslimanskog naroda iz Bosne i Hercegovine i objavio ih u
svojoj knjizi Narodno blago. Isto tako, Mehmed-beg
Kapetanovi Ljubuak je prevodio narodne prie i izreke sa
arapskog, turskog i perzijskog, koje je tampao u svojoj drugoj
knjizi Istono blago.
Pored knjievnog rada, Mehmed-beg Kapetanovi
Ljubuak bavio se i politikom. U dva maha biran je za
gradonaelnika Sarajeva.

43

Napomena o bonjakim pjesnicima za odrasle


itaoce
Kad poraste i krene, na primjer, u starije razrede gimnazije ili
neke druge srednje kole, moda e poeliti da se upozna i sa
bonjakim pjesnicima koji su u prolosti pisali za odrasle, kao i sa
onima koji takve pjesme piu u ovom naem vremenu.
U Bonjaka su, kao i u Srba, u prolosti najvie njegovane usmene
pjesme, koje su pjevane uz razliite instrumente. Najpoznatija vrsta tih
narodnih pjesama meu Bonjacima bile su tzv. sevdalinke, to jest
vrlo osjeajne ljubavne pjesme. Ne zna se sasvim tano kada je
otpoelo pisanje pjesama na isto narodnom jeziku bilo kojim od dva
domaa pisma kojima su se Bonjaci sluili u prolosti. Ali, nasuprot
tome, dobro su poznnati bonjaki pjesnici koji su od sedamnaestog
do pred kraj devetnaestog vijeka pisali pjesme na svom jeziku sluei
se arapskim pismom. Njihova djela, u stihu i u prozi, nastajala su
tokom razdoblja turske vladavine u Bosni i pripadaju tzv. alhamijado
bonjakoj knjievnosti. to se tie pjesnitva, na alhamijadu su
najvie pisane ilahije pobone pjesme, kaside poune pjesme i
gazele ljubavne pjesme.
Najpoznatiji su alhamijado pjesnici Hasan Kaimi i Hadi Jusuf, iz
sedamnaestog vijeka, Mula Mustafa Baekija i Abdulvehab Ilhami
epak, iz osamnaestog, te Umihan uvidina, Softa Fejzo, Omer
Humo i Arif Sarajlija, iz devetnaestog stoljea. Na prelazu iz
devetnaestog u dvadeseti vijek najznaajniji su bonjaki pjesnici
Musa azim ati, Osman iki i Avdo Karabegovi. Meusobno
se puno razlikuju, osobito prvi od ostale dvojice, kako u pogledu
pjesnitva tako i u pitanju nacionalne svijesti.
Najznaajniji moderni bonjaki pjesnici prolog i ovog vijeka
svakako su Skender Kulenovi, Izet Sarajli, Mak Dizdar, Ibrahim
Kajan, Enes Kievi, Meho Barakovi, Sinan Gudevi i Abdulah
Sidran.
Najbolji nain da se ire upozna sa pjesnitvom svog naroda
jeste, sigurno, da proita neku antologiju bonjake poezije, kad za
to doe vrijeme. Antologija je, kao to vjerovatno ve zna, izbor
najboljih pjesama od veeg broja pjesnika.
44

45

Jo

,
, , ?

,
,
,
,
, .
, ,
.
,
, , ?

46

()

, , ,
?
,
.
,
.
,
.
,
.
.
.
,
!
, , ,
?

47



;

.
: -
!

.

,
,
.

:
- , ,
!
,


.
48



,
,
.

,

.

,

.

49


, .
.
,
!

,
.
,
,
!

, .
.
,
,
,
!
50

.
.
,
,
,
,
!

, .
.
,
,
,
,
,
!
, !

51


, ,
,

.
,
,
,
.

.
, ?,
.
,
, .
, !, ,
!
,
:
,
, - !
,
,
:
. !
52



:
, ,
, !
?
?
. !
, .
: ?
? ,
.
:
? ?!
, , ,
, , .
,
- .
53



,

.
,
,
!


,

,

,

.

,

,

,

54

- !
,
,
!


,
,
,
,
,
,
,
,
,

.
,
,
!


.
,
:
- , ,
,
55

,
,
,
,
.

,
!

,
,
,
,
,
.
, ,
, !
,
,
!

56


,
,

, , .

, , ,
,
,

- ,
...

57


...
?
,
!
, !
,
,
...
, .
.

-
!
, !
, ,
!
, !

,
.
,
58


:
, .
, .
, , .
, .
, .
, .
, .
, .
, ,
, .
, .
, .
, .
, .

,
,
.
59


,

.
,
,

,

,

.

60

61


(1833 1904)
Jo 1833.
, 1904. .
.
.

, .
,
. , ,
, ,
, .

. ,
. ,
.
, ,
.
,
, .
,
, .
, , . ,
.

62


(1898 1993)
1898.
, , o .

.
, ,

. 1993. .

.
, .

. ,

.

. ,

.

, .

, , ,
, ,
...

63


(1911 1966)
1911. ,
( ).
. ,
.
1966.
.

,
, , .
: ,
.

64


(1915 1984)
1915.
, , 1984. .

, .

,
, ,
.
,
.
,
.

. ,
, , .

,
,
.
,
,
,
. , ,
,
.

, . ,
,
, .
( )
65

, ,
, .

, ,
; ,
, ;
,
, ...

66


(1922 1984)
je 1922. .
1984. .
.
,
- . ,
,
,

. (

. :
;
, .)
,

.
, ,
.

,
.
,
( , ).
.
( : /
/ . )
,
, ,
.
67


,
() . .
,
, , , ,
,
...
,
,



.
, , .
, , ,
().

68

a
(1928 2006)
1928. ,
,
.
.
2006. .

,
. ,
, . (
,

.)

: , , , ,
, ,
, .
,
,
, ,
. -
, ,

. ,
, ,

,
, ,
. ,

.

69


,
.
,
, , , , ,
...

70


(1787 - 1864)
1787.
, , 1864. .

. ,
.

.

.
.
, .
,
(
Rasumovskygasse)
. , ,
.
.
.
,
.
,

, .
,
(die Schrift) .
( ,
.

, ,

71

. , ,
, , , .)

.

.

,
.
.
.


, , ,
, .

.

,
,
,
.

72

, ,
,
.
.
.
,
,
, . , ,
, , . ,
,
.
,
, .
,
.
, :
, , ,
.,
.
: , ,
, , ,
, , ,
, , . ,
, , ,
, , ,
, .

, ,
. , , ,
.

73

You might also like