P. 1
Oslobođenje [broj 23186, 10.7.2011]

Oslobođenje [broj 23186, 10.7.2011]

|Views: 250|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/06/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 10. 7. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.186

Sarajlije ispratile posmrtne ostatke Srebreni~ana

Foto: Amer KAJMOVI]

STRAH OD ZABORAVA
2-4. strana

Ameri~ka senatorka Jeanne Shaheen

SAD `ele pomo}i
2. strana

Deblokirana raspodjela imovine biv{e SFRJ

BiH preuzela rezidenciju u Budimpe{ti
6-7. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Ameri~ka senatorka Jeanne Shaheen
Foto: A. KAJMOVI]

2

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Drugi dan Mar{a mira

Vi{e od 6.000 u~esnika stiglo u Mravinjce
Uprkos vrelinama, u~esnici Mar{a su pro{li kroz Glode, te se osvje`ili u podrinjskoj ljepotici – rijeci Drinja~i. Potom, uslijedila je sigurno i najzahtjevnija dionica – pje{a~enje preko planine Udr~
Suze i jecaji preksino} u Kamenici. Murat Hurti}, ~ovjek koji je od 1996. otvorio skoro sve masovne grobnice u Podrinju, u~esnicima Mar{a mira je odr`ao historijski ~as. Stra{ni i jezivi podaci. Samo u Kamenici je otvoreno 14 masovnih grobnica, pa je zbog toga ovo zvorni~ko mjesto nazvano dolina grobnica. I nakon prvog no}enja u Kamenici, kolona u kojoj se nalazi preko 6.000 u~esnika, ju~er se nastavila kretati stazama, kojim su Podrinjci u julu 1995. spa{avali svoje `ivote.

SAD `ele pomo}i
Mi vrlo pa`ljivo pratimo ono {to se de{ava na politi~koj sceni u BiH i nadamo se da }e se napredovati u formiranju vlasti
„Ovdje sam da iska`em interes SAD-a, naro~ito Senata za situaciju u BiH“ rekla je predsjedavaju}a , Potkomiteta Senata za inostrane poslove i senatorka iz ameri~ke dr`ave New Hampshire Jeanne Shaheen ju~er u Sarajevu nakon sastanka s predstavnicima bh. politi~kih stranaka u rezidenciji ambasadora SAD-a Patricka Moona. „Sigurno je da SAD imaju odre|enu ulogu u tome da podsti~u politi~ke lidere da sjednu zajedno za sto i postignu sporazum, ali je to posao i odluka ljudi koji }e formirati vlast i donositi odluke u ovoj zemlji. Nau~ila sam lekciju da bez obzira na to iz koje politi~ke stranke dolazite i bez obzira na kojoj poziciji se nalazite, bitno je da ste uvijek spremni i voljni da u~estvujete u pregovorima i postizanju kompromisa dok se ne postigne rje{enje.“ Senatorka Shaheen je na pitanje s kojim liderima se susrela tokom svoje posjete BiH kazala da nije imala priliku da se sastane sa svim liderima, te da je razgovarala sa Izetbegovi}em, dok sa Neboj{om Radmanovi}em, predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH, i ~lanom Predsjedni{tva BiH @eljkom Kom{i}em nije „jer nisu bili tu“ .

Nastavljeno pje{a~enje do Poto~ara

Suosje}anje sa `rtvama
„Mi zaista vrlo pa`ljivo pratimo ono {to se de{ava na politi~koj sceni u BiH i nadamo se da }e biti postignut odre|eni napredak i da }e se napredovati u formiranju vlasti. Od svih Bo{njaka, Hrvata i Srba s kojima sam razgovarala u BiH sam ~ula da se oni nadaju kako }e se to desiti i da je to jako va`no za budu}nost BiH. Tako da se nadamo da }e se to uskoro i dogoditi“ kazala je ona, te , dodala kako SAD, Kongres i Senat `ele u tome biti od pomo}i. Shaheen je rekla kako joj je bila velika ~ast {to se mogla pridru`iti ~lanu Predsjedni{tva BiH Bakiru Izetbegovi}u na odavanju posljednje po~asti `rtvama srebreni~kog genocida. „Moja razmi{ljanja i molitve su bile i sa `rtvama i sa njihovim najmilijima,“ istaknula je senatorka Shaheen. Na pitanje da li }e se SAD konkretnije uklju~iti u proces formiranja vlasti u BiH, senatorka je odgovorila:

Ljekarske intervencije
Uprkos velikim vrelinama, u~esnici Mar{a su pro{li kroz Glode, te se osvje`ili u podrinjskoj ljepotici – rijeci Drinja~i. Potom, uslijedila je sigurno i najzahtjevnija dionica – pje{a~enje preko planine Udr~. Radi se o planini koja je imala veliki zna~aj prilikom proboja Bo{njaka u julu 1995. Nakon prelaska preko planine, u~esnici Mar{a mira su se spustili u naselje Cerska, a potom preko Kaldrimice, u kasnim poslijepodnevnim satima stigli u Mravinjce. Prema rije~ima Muhameda Durakovi}a, vo|e ovogodi{njeg Mar{a mira, drugi dan pje{a~enja je pro{ao bez ikakvih problema. Me|utim, s obzirom na to da su visoke temperature hitna pomo} je intervenisala nekoliko puta. “Kolona je oko 16 sati stigla u Mravinjce, gdje }e drugi put no}iti. Jednu dionicu smo morali malo pomjeriti zbog klizi{ta. Uglavnom, {to se ti~e hrane i smje{taja ljudi su ove godine do{li pripremljeni. Donijeli su hranu, ali i {atore,” kazao nam je Durakovi}.

Senat dr`ave Michigan usvojio rezoluciju

Kasne integracije
„MMF je ve} naveo da ne}e davati dodatni novac dok se ne formira Vije}e ministara BiH. To }e uticati na kompanije i ekonomsku situaciju koja je nesigurna. Utica}e na razmatranje kandidatskog statusa BiH u EU, kao i na Akcioni plan za ~lanstvo u NATO“ rekla je Shaheen nakon {to , je odr`ala sastanak sa Damirom Ma{i}em i Jasenkom Selimovi}em (SDPBiH), Danijelom Vidovi}em (HDZBiH) i ]amilom Durakovi}em, zamjenikom na~elnika Srebrenice (SDA). Dk. OMERAGI]

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojio je Senat dr`ave Michigan, saop}io je Kongres Bo{njaka Sjeverne Amerike, prenijela je Fena. Rezolucijom se 11. juli 2011. progla{ava Danom sje}anja na Srebrenicu, a sedmica 11. jula 2011. kao Sedmica po~asti Bosni i Hercegovini u dr`avi Michigan. Senatori iz obje stranke zastupljene u Senatu su sponzorirali i jednoglasno usvojili taj dokument. To je prvi put da senat jedne ameri~ke savezne dr`ave usvaja rezoluciju za Dan sje}anja na genocid u Srebrenici i sedmicu po~asti BiH. U ime Bo{njaka u Michiganu te Kongresa Bo{njaka Sjeverne Amerike, Haris Aliba{i}, predsjednik Upravnog odbora i ~lan Koordinacije Kongresa Bo{njaka Sjeverne Amerike, u pismu senatorima Michigana zahvalio je za podr{ku Bo{njacima u toj dr`avi. za 613 `rtava genocida. Tokom prekju~era{njeg prvog dana pje{a~enja na trasi Mar{a mira, jednom od u~esnika je zbog gr~eva u stomaku pozlilo, u naselju Snagovo kod Zvornika. Nermin Husejnovi}, medicinar u Crvenom krstu Kalesija, prona{ao je ~ovjeka koji je nepokretan le`ao na zemlji. Potom, nosio ga je sedam kilometara, sve dok nije stigao auto. Medicinska pomo} ~ovjeku je ukazana u Kamenici, gdje je bila smje{tena slu`ba hitne S. KARI] pomo}i.

Danas slijedi posljednja dionica Mar{a mira. U~esnici }e pro}i kroz Ravni Buljim, Jagli}e i Budak, a potom se spustiti do Memorijalnog kompleksa u Poto~arima.

Spa{en `ivot
Nakon obilaska mezarja gdje su ukopane `rtve genocida, u~esnici Mar{a }e tre}i put no}iti u krugu nekada{nje Fabrike akumulatora u Poto~arima. Sutra }e, zajedno sa jo{ nekoliko desetina hiljada gra|ana prisustvovati d`enazi

Sastanak sa Lagumd`ijom

Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija ju~er se sastao s predsjedavaju}om potkomiteta za europske poslove u ameri~kom senatu, senatoricom Jeanne Shaheen, kao i ambasadorom SAD-a u BiH Patrickom Moonom. Sagovornici su se slo`ili da je mogu}e napraviti sljede}i korak ka ~lanstvu u NATO-u i prije nego pregovori o formiranju novogVije}aministarabuduzavr{eni jer postojideklarativnaspremnost relevantnih politi~kih stranaka u Parlamentu BiH da se to uradi. Lagumd`ija je senatorku Shaheen upoznao sa dosada{njim uspjesima Vlade FBiH i ocijenio da je Vlada Premijera Nermina Nik{i}a najuspje{nija u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Tako|er, predsjednik SDP-a je iznio do sada napravljene korake na reformi obrazovanja i planovima da se u bliskoj budu}nosti ukine segregacija u sistemu obrazovanja tamo gdje je SDP dio vladaju}e koalicije. Shaheen je izrazila uvjerenje da }e SDP, kao najve}a stranka u zemlji, nastaviti igrati lidersku ulogu u reformskim procesima potrebnim za integraciju BiH u NATO i EU, kao i u formiranju Vije}a ministara BiH koje je dovoljno efikasno, transparentno i jako da integri{e BiH u euroatlantsku porodicu, navodi se, uz ostalo, u saop}enju SDP-a.

Kom{i}, Izetbegovi} i Josipovi} na komemoraciji
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} prisustvovat }e obilje`avanju 16. godi{njice genocida nad Bo{njacima Sigurne zone UN-a Srebrenica i ukopu identifikovanih `rtava genocida iz jula 1995. godine. Oni }e prisustvovati komemoraciji, a zatim odati po~ast i polo`iti cvije}e u Memorijalnom centru Poto~ari. Predvi|eno je da se prisutnima na komemoraciji obrati Izetbegovi}. Obilje`avanju 16. godi{njice genocida nad Bo{njacima Sigurne zone UN-a Srebrenicaprisustvovat}e i predsjednik RepublikeHrvatske Ivo Josipovi}. Protokolom je planirano da se hrvatski predsjednik obrati na komemoraciji te polo`i cvije}e u Memorijalnom centru Poto~ari, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

Sarajlije ispratile posmrtne ostatke Srebreni~ana

Strah od zaborava
Pet minuta prije nego }e ju~er konvoj s posmrtnim ostacima Srebreni~ana stradalih u genocidu jula 1995. na svom putu ka Poto~arima nakratko stati pred zgradom Predsjedni{tva BiH u Sarajevu, ve} suze o~i majke Munire Suba{i}. MAJKA: - Jo{ tra`im najmla|eg sina. On i Srebrenica su vazda u meni. I kad spavam i kad {utim i veselim se i tugujem. Prije dvije godine dijelovi tijela mog djevera na|eni su u jedanaest masovnih grobnica! Sad, kad ~ekam da pro|e konvoj, osje}anja su mi pomije{ana. Vra}aju se ku}i, u Poto~are, 613 na{ih najmilijih! Vra}aju se tamo odakle su ih zlo~inci odveli i pobili, govori Munira.
Tuga za najmilijim ne prestaje

Fotosi: Amer KAJMOVI]

Sad, kad ~ekam da pro|e konvoj, osje}anja su mi pomije{ana. Vra}aju se ku}i, u Poto~are, 613 na{ih najmilijih! Vra}aju se tamo odakle su ih zlo~inci odveli i pobili, govori Munira Suba{i}

Naza Begi} izgubila 27 najmilijih

Gdje su ljudi?
Potom tajac. Evo, klizi konvoj ka zgradi Predsjedni{tva. U tri su kamiona tabuti s kostima 613 pobijenih Srebreni~ana. Stado{e kamioni. Majka Munira rida. I druge s njom. Ne ~uje se zapravo ni{ta osim tihog u~enja tekbira, pla~a, {kljocanja fotoaparata. Miluju majke, djeca, mu{karci cerade

kamiona. Kite ih cvije}em. Neke od `ena padaju u nesvijest. COCALI]I: - Nije nani ni{ta! Dobro je nana, obja{njavaju unuci koja pla~e i ne}e iz naninog naru~ja. A nana i nije ba{ najbolje. Vodom je polijevaju, policajci je di`u i vode do hitne. Hasib Cocali}, iz Srebrenice, je smiren. Jedna mu je

ruka na ceradi kamiona, u drugoj fotografija ubijenog sina Mirsada Cocali}a. Njega je na{ao, sahranio. Ali Nihada, drugog sina, jo{ tra`i. - Kad bi samoznaokolika je moja volja da na|em Nihada i smirim mu kosti? Gledao sam jednom su|enje Dragi Nikoli}u, iz Zvorni~ke brigade, u Haagu. Pri~a Drago kako je na svoj rizik pustio Brojnim novinarima izjavu je dao ~lanPredsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, vidno potresen. “Ovo je mrlja na savjesti me|unarodne zajednice i crna rupa na savjesti onih koji su po~inili zlo~in“, rekao je. “Ono {to mi mo`emo u~initi je da se uporno i strpljivo borimo za o~uvanje jedinstvene Bosne i Hercegovine i gradimo prosperitetnu zemlju koja te`i Evropi, u kojoj }e se svi ljudi osje}ati dobro, a zlo~inci lo{e“ , naveo je Izetbegovi}. “Ako je strpljiva izgradnja prosperitetne dr`ave osveta, evo, ja pozivam na takvu osvetu“, dodao je.

pet hiljada muslimana iz Srebrenice da pro|u. Pa pusti{e snimak na kojem se pomoli oko stotinu ljudi. Vidim Nihada u koloni. Odem na televiziju, na|u taj snimak. Kupim ja traku pa mi snime. I{ao bih u Haag da pitam gdje je nestala ona stotina ljudi me|u kojima je i moj Nihad, obja{njava Hasib.

Majke Srebrenice do~ekale su ju~er najtu`niju kolonu u kojoj je iz Visokog dopremljeno 613 tabuta s posmrtnim ostacima `rtava genocida u Srebrenici. “Do~ekala sam brata u ovom konvoju. Ukopala sam trojicu sestri}a, a iz familije 27 mi je ubijeno“, izjavila je Naza Begi} iz sela Sikiri} kod Bratunca. Damir ef. Pe{tali}, glavni srebreni~kiimam, prijeizno{enja tabuta u halu biv{e fabrike akumulatora, zajedno sa ~lanovima porodica prou~io je fatihu za sve bo{nja~ke `rtve, javlja Fena.

Starina u uniformi

Mrlja na savjesti

@IVOT: Onda se malo razvedri pa ka`e kako od sina Mirsada, onog {to ga je sahranio, ima unuku. Veterinu upisala. - [ta }e{, `ivot ide dalje, veli Hasib. ^ekamo da \ulaga [ehovi} zavr{i s u~enjem Fatihe. Za rata je protjeran izselaDonjeBabine, op{tina Sokolac. Pri~a kako ga je rat doveo u Sarajevo, kako je “morao tra`iti spas `ivotu“ . - Na @u~i su mi poginula dva sina. \email i Emin! K‘o da njih danas opet ispra}am, veli \ulaga. Opet, Kasimu Musli}u, biv{em borcu Armije RBiH, krivo {to je malo Sarajlija do{lo ispratiti preostale kosti 613 Srebreni~ana. Pita, kako ljudi mogu samo sto me-

tara od zgrade Predsjedni{tva BiH i kamiona punih kostiju ubijenih, mirno sjediti i ispijati kafu. ZAPAMTI: - Ono {to se desilo Srebrenici, moglo je i Sarajevu. Bojim se, platit }emo ovu indolentnost. Vidi{ koliko je vru}eI A mo`e{ misliti kroz kakve muke su pro{li Srebreni~ani tog jula 95, zaklju~uje Kasim bri{u}i znoj. Konvojlaganoodlazi. Munirajednako bri{e suze. I njoj je krivo {to je malo Sarajlija bilo na ispra}aju posmrtnih ostataka Srebreni~ana. - Vi{e me je strah zaborava nego svega onoga {to sam pre`ivjela, boji se majka Munira. Starina Salem Sivac, Bo{njak od Olova, u Sarajevo je, na ispra}aj, do{ao u uniformi Armije BiH. Ka`e, u uniformi se osje}a ja~im, sigurnijim. Nisu, veli, u zatvoru svi oni koji bi trebali da budu. - E, zato, sine, nije vrijeme da se skida uniforma. Zapamti {ta ti Salem ka`e: Jo{ nije gotovo {to je zapo~eto prije dvadeset godina!
Asaf BE^IROVI]

4

DOGA\AJI
Podr{ka Srebrenici u Turskoj

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Nije pametno da se me|unarodna zajednica mije{a u formiranje vlasti ili jo{ gore da visoki predstavnik derogira odredbe Poslovnika ili ~ak Ustava, kako su neki tra`ili

8.372 para cipela

ispisana u UN
Asocijacija mladih Bo{njaka u Turskoj organizovala je prikupljanje cipela u znak 8.372 srebreni~ke `rtve
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Lazar Prodanovi},
poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH

DOBAR

LO[

ZAO

Pro je kat 8372 u znak sje}anja na Srebrenicu, Asocijacije mladih Bo{njaka u Turskoj, privukao je veliku pa`nju javnosti, medija kao i poznatih li~nosti. On je imao za cilj skupiti 8.372 para cipela u znak 8.372 `rtve Srebrenice, a skupljeno je skoro duplo vi{e te broj skupljenih cipela iznosi oko 15 hiljada. Je dan od onih ko ji su podr`ali sam projekat jeste i ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu, zatim veliki broj politi~ara, pjeva~a kao {to je poznata turska zvijezda Sezen Aksu, te reditelj Semih Kaplanolu koji je dobitnik Zlatnog medvjeda, scenarist Gani Muzde i ostali.

KLINIKA ZA SRCE
Klinika za srce sve~ano je otvorena u sklopu Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. Rije~ je o jednoj od najsavremenijih klinika u regionu, koja zadovoljava najvi{e evropske standarde u lije~enju najslo`enijih bolesti na srcu.

Zahvalnost na podr{ci
Otvorenje projekta odr`ano je ju~er na jednom od najposje}enijih mjesta u Istanbulu na Taksimu, gdje }e cipele biti izlo`ene dva dana. O~eku je se ve li ka po sje}enost, {to pokazuje i sami broj skupljenih cipela. Na otvorenju, pjeva~ Haluk Levent pjevao je pjesmu posve}enu Srebrenici. Podr{ka koja je stigla iz svih gradova Turske, pro{irila se i do Bugarske, Slovenije, Dubaija, Njema~ke odakle su tako|er `eljeli poslati cipele. Ponosni pokreta~i projekta, me|u kojima su Enisa Begi}, Enisa Kezo i Elma Jelovac izrazili su zahvalnost turskom narodu na podr{ci. Jedna od u~esnica projekta je i autorica ovih redaka. „Turska je uvijek bila dr`ava koja je zastupala mir. Iz tog razloga za nas je bitno da ovim projektom po{aljemo i poru-

FLORENCE HARTMANN
Novinarka i nekada{nja bliska saradnica glavne ha{ke tu`iteljice Carle del Ponte nalazi se me|u potpisnicima pisma, koji su od vlasti u Be~u zatra`ili da smjesta okon~aju proceduru u slu~aju Jovana Divjaka. Hartmannova upozorava da sve predugo traje i da je samo hap{enje ura|eno po potjernici iz Srbije, koju Interpol nije potvrdio.

PODR@AO IH I DAVUTOGLU Jedan od onih koji su podr`ali sam projekat jeste i ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu te brojne turske zvijezde
ku mira,“ naglasila je Kezo povodom pu{tanja 192 balona u zrak s porukom mira. Asocijacija mladih Bo{njaka u Turskoj ovim projektom za cilj je imala skupiti 8.372 para cipela, koji }e biti izlo`eni u obliku slova UN. Time ne samo da }e se prisjetiti de{avanja u Srebrenici, ve} }e poku{ati jo{ jednom privu}i pa`nju javnosti na lo{e odigranu ulogu UN-a u Srebrenici. U znak priznatih nezavisnih dr`ava u svijetu, u zrak }e biti pu{tena i 192 balona na kojima }e pisati poruka mira.
A. [E]EROVI]

Simboli~ni baloni
„Cilj na{eg projekta nije poticati mr`nju i neprijateljstvo, suprotno od toga, `elimo prijateljski posti}i ne{to za bolje sutra. Ujedno, mi ovim projektom ne negiramo UN kao instituciju ve} je pozivamo da se vrati svojim principima za mir u svijetu,“ rekla je koordinatorica projekta Enisa Begi}.
Foto: Amer KAJMOVI]

BH TELECOM
Kompanije BH Telecom iz Sarajeva i Nikola Tesla iz Zagreba potpisale su nove poslove vrijedne vi{e od 2,7 miliona maraka. Zahvaljuju}i tome bi}e modernizovan i pove}an kapacitet fiksne mre`e BH Telecoma, odnosno instalirano 10.800 novih ADSL portova na podru~ju cijele BiH.

VIJEST U OBJEKTIVU

EMIR PRELD@I]
Igra~ Fenerbache Ulkera Emir Preld`i} na narednom Evropskom prvenstvu u ko{arci nastupa}e za reprezentaciju Turske. Tako su propali svi poku{aji na{eg Ko{arka{kog saveza da ovog odli~nog igra~a ro|enog u Zenici, koji je svojevremeno nastupao za selekciju Slovenije, dovede u reprezentaciju BiH.

[minkanje grada sarajevskoj U sre di{ njoj
op}ini u toku je sanacija Mis Irbine ulice. Prema rje{enju Ministarstva prometa KS-a, zbog ovih je radova na snazi privreme na iz mje na re`ima sao bra}aja za motorna vozila, koji se odvija usporeno. Projekt obnove finansira Op}ina Centar sa 93 hiljade KM, a izvo|a~ je komunalno preduze}e Rad. Uku pno }e bi ti pos tav lje no 1.650 kvadrata asfalta na kolovozu i 1.300 na plo~nicima.

VIJEST U

BROJU

maraka ove godine je izdvojila Vlada RS-a za Aerodrom Banja Luka, a 800.000 za Skaj Srpsku.

600.000

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

INTERVJU

5

Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u BiH

Previ{e maksimalisti~kih

politi~kih stavova
Dobro se sje}am govora ameri~kog potpredsjednika Bidena u Parlamentarnoj skup{tini BiH 2009, u kojem je istakao da u mnogim situacijama spremnost na kompromis je znak politi~ke snage, a ne slabosti
Razgovarao: Jakub SALKI]

• U Bosnu i Hercegovinu ste do{li prije tri godine. Danas kadaodlazite, {ta se i kolikopromijenilo? - Nedovoljno! Bilo je pozitivnih pomaka poput liberalizacije viznog re`ima. Ali, uop{teno, ~ini mi se da je ovo bio period u kojem BiH nije dovoljno ostvarila svoje potencijale i u kojem je zaostala za drugim zemljama regiona na putu ka EU i NATO. ^ak iako ja ne}u biti ovdje da tome i li~no svjedo~im, iskreno se nadam da }e se situacija pobolj{ati u narednim mjesecima i da }emo vidjeti primjenu nove energije na sve preostale reformske prioritete. • Mnogo je problema koji priti{}u ovu zemlju, koje biste Vi izdvojili kao prioritete za rje{avanje? - Po mom mi{ljenju, najva`niji prioritet u ovom trenutku je formiranje nove vlasti na dr`avnom nivou {to je prije mogu}e. BiH pla}a visoku cijenu, i politi~ki i ekonomski, zbog trenutnog zastoja. Neformiranje nove vlade na dr`avnom nivou zna~i da je veoma te{ko ostvariti napredak u reformama vezanim za EU i stoga BiH zaostaje za drugim zemljama regiona na putu ka EU. Neformiranje nove vlade na dr`avnom nivou {alje razo~aravaju}u poruku potencijalnim investitorima i ugro`ava pristup BiH zna~ajnim vanjskim sredstvima. Iz svih ovih razloga veoma se nadam da }e se politi~ki lideri BiH brzo usredoto~iti na ovaj prioritet. To je njihova odgovornost prema njihovim glasa~ima. Uz ovolika politi~ka pitanja u BiH, za postizanje na-

pretka bi}e potrebno da politi~ki lideri pregovaraju uz fleksibilnost i kompromis.

Politi~ka volja
• Ima li BiH ijednog lidera koji je sposoban dovesti zemlju do statusa kandidata za ulazak u EU? - Mnogo je stranaka u Parlamentarnoj skup{tini BiH i sve one - bilo da su na vlasti ili u opoziciji - }e imati zna~ajnu ulogu. Naglasak bih stavio ne na jednog politi~kog lidera ve} na formiranje jedne politi~ke volje koju }e dijeliti sve stranke u cilju ostvarivanja napretka na putu ka EU. Iz primjera drugih zemalja u procesu pristupa EU, tamo gdje takva sna`na politi~ka volja postoji ona mo`e postati vode}a snaga za reforme koje }e zemlji omogu}iti da napravi impresivan i brz napredak ka ~lanstvu u EU. To je dinamika koju treba posti}i i ovdje u BiH. • Kako biste Vi opisali vode}e politi~are u BiH? - Prvo `elim re}i da ja uvijek cijenimotvoren i iskrenrazgovorkakav sam imao sa politi~kim liderima u BiH. Diskusije su se uvijek odvijale sa po{tovanjem i u prijateljskom tonu ~ak i kada su se na{a mi{ljenja znatno razilazila. Moj op{ti komentar na politi~ku kulturu u BiH je da ovdje postoji previ{e maksimalisti~kih politi~kih stavova. Previ{e insistiranja na tvrdim stavovima i nedovoljan fokus na postizanje sporazuma putem kompromisa i fleksibilnosti. Previ{e fokusa na pojedina~ne interese i nedovoljan fokus na zajedni~ki interes zemlje u cijelosti. Trenutni zastoj u formiranju vlade na dr`a-

vnom nivou je adekvatan primjer: niko nema koristi od politi~ke stagnacije do koje je do{lo. Dobro se sje}am govora ameri~kog potpredsjednika Bidena u Parlamentarnoj skup{tini BiH 2009, u kojem je istakao da u mnogim situacijama spremnost na kompromis je znak politi~ke snage a ne slabosti. To je bio dobar savjet koji treba poslu{ati. • Prije nekoliko dana predsjednik Srbije Boris Tadi} bio je u posjeti BiH i to je prilika da sagledamo odnose izme|u zemalja u regionu. Mo`ete li nam re}ikakva su Va{a zapa`anja o odnosima izme|u zemalja u regiji? - Mislim da je trend intenziviranog dijaloga na najvi{em nivou izme|u zemalja regiona zapadnog Balkana veoma bitan i dobrodo{ao. On pru`a pravi politi~ki i diplomatski kontekst za regionalnu stabilnost, za produktivne ekonomske veze i za zajedni~ki napredak ka zajedni~koj budu}nosti unutar okvira evropskih integracija. Mislim da je posjeta predsjednika Tadi}a Sarajevu ove sedmice bila upravo jedan od nekoliko nedavnih pozitivnih koraka u ovom smjeru.

• Jednom ste kazali kako ste puno nau~ili i skupili dosta lijepih iskustava tokom tri godine `ivota u BiH, mo`ete li sa na{im ~itateljima podijeliti ta iskustva i kazati {ta ste nau~ili?

.

Izvor talenata
- Ponije}u najtoplija sje}anja na nevjerovatnu ljepotu ove zemlje, bogatstvo ove kulture i toplinu njenih ljudi. Ova zemlja je bogat izvor talenata. Neki od najtalentovanijih, najkreativnijih, najpametnijih i najmudrijih ljudi koje sam upoznao su ovdje u BiH. Bez obzira na sve postoje}e izazove, ja sam uvjeren da }e ovaj ogroman izvor talenata oja~ati i oblikovati pozitivnu budu}nost BiH. • Koji su najte`i zadaci koje }e imati Va{ nasljednik u BiH? - To }e on morati sam spoznati! Moj nasljednik Nigel Casey se ve} pa`ljivo priprema za svoju du`nost ovdje. Sigurno }e se suo~iti sa nekim te{kim zadacima, ali ovo je prekrasan posao i velika je ~ast zastupati Veliku Britaniju u BiH. Siguran sam da }e on u`ivati u poslu koliko sam i ja i u njemu na}i podjednako zadovoljstvo.

• S obzirom na to da se Va{a misija u BiH zavr{ava, {ta je Va{ sljede}i zadatak? - Moj sljede}i posao je posao politi~kog savjetnika u Misiji Velike Britanije pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku. Iako }e mi BiH jako nedostajati, radujem se ovoj novoj du`nosti. A, kako }e se moj posao velikim dijelom fokusirati na Vije}e sigurnosti, radujem se i {to }u ostati upoznat sa razvojem situacije u BiH te posebno {to }u blisko sara|ivati sa zvani~nicima BiH sve dok BiH bude u Vije}u sigurnosti.

Savjetnik u New Yorku

TAKORE]I... TESLA
Na Dje~ijoj zemlji M u Me|a{ima ju~er je sve~ano postavljena skulptura nau~nika Nikole Tesle i otvorena Ulica djece Rusije i Amerike, javila je Srna. Generalni sekretar Dje~ije ambasade Me|a{i Du{ko Tomi} rekao je da je skulptura, koja je prvobitno ra|ena za beogradski Aerodrom, poklonjena Dje~ijoj ambasadi. “Nikola Tesla je zaslu`io da se svaki dan spominje. Ova skulptura, koju je donirao Dragan Radenovi}, te{ka je vi{e od 1.500 kilograma, {iroka je metar i po, a visoka 2,80 metara“ rekao je Tomi}. ,

6

DOGA\AJI

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Deblokirana raspodjela diplomats

Budimir posjetio Komaricu
Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir posjetio je banjalu~kog biskupa Franju Komaricu u uredu Biskupskog ordinarijata, saop}eno je iz predsjednikovog ureda, prenijela je Fena. Biskup Komarica je predsjednika Budimira izvijestio o brojnim problemi ma s ko ji ma se sva ko dne vno suo~avaju Hrvati u Republici Srpskoj. Razgovaralo se, izme|u ostalog, o odr`ivom povratku izbjeglih i raseljenih osoba na prostor RS-a. Komarica je naglasio va`nost vjere, koja ulijeva hrabrost i nadu u bolje sutra i spremnost da se kona~no pokrenu pozitivni procesi. Budimir je iskazao svoju zahvalnost biskupu Komarici zbog svega dobroga {to je ~inio i ~ini za hrvatski narod, za katolike, ali i za ljude koji su pripadnici drugih vjera i naroda, saop}eno je.

BiH preuzela rezidenciju u Budimpe{ti
Vlasti Bosne i Hercegovine nakon pune ~etiri godine ~ekanja na realizaciju primopredaje kona~no su od Republike Srbije preuzele rezidenciju biv{e SFRJ u Budimpe{ti vrijednu 600.000 ameri~kih dolara (USD), doznaje Oslobo|enje. Ovaj, kao i jo{ sedam diplomatsko-konzularnih objekata, ~etiri zgrade ambasada, po jedna rezidencija, ku}a i stan ukupne procijenjene vrijednosti na 12,1 milion USD pripao je BiH u skladu sa Sporazumom o sukcesiji imovine biv{e SFRJ na sastanku Komiteta za raspodjelu DKP imovine biv{e SFRJ u Zagrebu jo{ 2006. do sada, nikada nije do{lo isklju~ivo zbog odbijanja Republike Srbije da svoju potpisanu i preuzetu obavezu i realizira. - Poslije preuzimanja zgrade ambasade biv{e SFRJ u Londonu, objekat rezidencije u Budimpe{ti je drugi nad kojim na{a dr`ava preuzima vlasni{tvo. To je veoma pozitivan korak kojim se deblokirao proces implementacije Sporazuma o sukcesiji imovine biv{e SFRJ nakon du`eg perioda. Planirano je da se do 31. augusta 2012. sukcesivno preuzima jedan po jedan DKP objekt koji je pripao BiH kroz raspodjelu imovinebiv{eSFRJ, istakao je za Oslobo|enje Zenit Keli}, pomo}nik ministra finansija i trezora BiH zadu`en za pitanje sukcesije imovine biv{e SFRJ. Kako nam je potvrdio Adnan Had`ikapetanovi}, sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH i ~lan Zajedni~ke radne komisije po pitanjima iz Aneksa B (DKP) Sporazuma o sukcesiji biv{e SFRJ, do kraja godine vlasni{tvo BiH treba da

Do kraja godine vlasni{tvo BiH treba da postane i zgrada ambasade biv{ 2012. i zgrade ambasada u [panjolskoj vrijednosti 3,2 miliona, Kanadi v

Neograni~eni mandati {efovima
Izmjenama i dopunama Zakona o dr`avnim slu`benicima u RS-u rukovode}e dr`avne slu`benike, nakon javnog konkursa, postavljat }e Vlada RS-a i to na period od pet godina, s mogu}no{}u obnove mandata, javila je Fena. Istovremeno, propisuje se i da dr`avni slu`benik ne smije slijediti instrukcije politi~kih stranaka, niti podsticati druge osobe da se uklju~e u rad neke od partija, a uvodi se i postojanje sukoba interesa kao te`a povreda radne du`nosti koja za posljedicu ima prestanak radnog odnosa.

Sukcesivno preuzimanje
Na sastanku Komiteta u Skoplju, sredinom januara 2007. bilo je dogovoreno da dr`ave nasljednice biv{e SFRJ u posjed dodijeljene imovine u|u do sredine te godine (za rezidencije, ku}e, stanove), a do krajaiste godine da se isto desi i sa zgradama ambasada. Me|utim, do primopredaje, sve
Zenit Keli}: Preuzimanje imovine u narednoj godini Adnan Had`ikapetanovi}: Razgovori u septembru

REZIDENCIJE, KU]E I STANOVI Vlasni{tvo BiH postat }e i rezidencija biv{e SFRJ u Austriji (Be~) vrijedna 1,8 miliona USD, kao i ku}a u SAD-u vrijednosti 1,2 miliona USD, te stan u Italiji koji je procijenjen na 200.000 USD

Gra|ani potra`ili osvje`enje u slanoj vodi

Na tuzlanskim jezerima hiljade kupa~a
[arovi} ponovo u vrhu SDS-a
Glavni odbor Srpske demokratske stranke jednoglasno je ju~er odlu~io da Mirko [arovi}, Milenko Stani}, \ojo Arsenovi}, Milovan Bjelica, Dragomir Vasi} i Aco Savi}, kojima je nedavno sankcije skinuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, budu kooptirani u GO stranke, javila je Srna. Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} rekao je novinarima u Prnjavoru u pauzi zasjedanja da je ovo kadrovsko poja~anje veliki dobitak za stranku, koja }e, kako je naveo, kao nezaobilazan faktor i u Republici Srpskoj i u BiH biti sposobna da se nosi sa te{kim politi~kim odlukama koje treba da donese u narednom periodu.

U posljednje vrijeme posjeta je jako dobra i kre}e se negdje izme|u sedam i osam hiljada gostiju, kazao nam je Maid Porobi}, direktor Panonnice
Velike vru}ine ju~er su natjerale oko 8.000 gra|ana sa podru~ja Tuzlanskog kantona, ali i drugih krajeva Bosne i Hercegovine, da posjete kompleks Panonskih jezera u Tuzli, te da se osvje`e u slanoj vodi. Prema rije~ima Maida Porobi}a, direktora Javnog komunalnog preduze}a Pannonica, sve do 6. jula vrijeme je bilo lo{e, te je zbog toga na jezerima zabilje`en mali broj gostiju. ta... Voda je bakteriolo{ki ispravna i te parametre odr`avamo u zakonskim okvirima“ kazao nam je Porobi}.

Pristupa~ne ulaznice
Dnevna ulaznica na Panonskajezerako{ta2,5 maraka, dok je povla{tena dnevna za RVI, penzionere, porodice {ehida i poginulih boraca 1,5 maraka, a za djecu do sedam godina 1,5 maraka. Mjese~ne iskaznice: redovna 30 maraka, povla{tena 15 maraka, a dje~ija 10 maraka. Sezonske iskaznice: redovne 60 maraka, povla{tene 40 maraka, i dje~ije 20 maraka.
S. K.

Spremne slu`be
„Jednostavno, nismo navikli na takve stvari. Me|utim, u posljednje vrijeme posjeta je jako dobra i kre}e se negdje izme|u

Spas od vru}ina

sedam i osam hiljada gostiju“ kazao nam je Porobi}, navode}i da su sve slu`be na jezerima u pogonu, te da su spremni pri-

hvatiti ovako veliki broj gostiju. „Svi su spremni, od spasila~ko–redarske slu`be, hitne pomo}i, ugostiteljskih objeka-

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

DOGA\AJI

7

ko-konzularne imovine biv{e SFRJ

VIJESTI

Kom{i} od danas predsjedavaju}i
Od 10. jula 2011. du`nost predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, po na~elu rotacije, u narednih osam mjeseci preuzima ~lan Predsjedni{tva BiH iz reda hrvatskog naroda @eljko Kom{i}. Ova rotacija odvija se na osnovu ~lana V, stav 2. b. Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi sa ~lanom 5. stav 2. Poslovnika o radu Predsjedni{tva BiH, saop}ila je Slu`ba za odnose s javno{}u Predsjedni{tva BiH.

{e SFRJ u Turskoj procijenjene vrijednosti od 900.000, a do 31. augusta vrijedna 2,5 miliona, te Norve{koj procijenjena na 1,7 miliona USD
postane i zgrada ambasade biv{e SFRJ u Ankari, procijenjene vrijednosti 900.000 USD. Osimrezidencije u Budimpe{ti, te ambasade u Ankari do 31. augusta 2012. na osnovu najnovijeg dogovora u vlasni{tvo BiH treba da budu upisane i zgrade ambasadabiv{eSFRJ u [panjolskoj (Madrid) vrijednosti 3,2 miliona USD, Kanadi (Otava) vrijedan 2,5 miliona USD, te Norve{koj (Oslo) koja je procijenjena na 1,7 miliona USD. Vlasni{tvo BiH postat }e i rezidencija biv{e SFRJ u Austriji (Be~) vrijedna 1,8 miliona USD, kao i ku}a u SAD-u vrijednosti 1,2 miliona USD, te stan u Italiji koji je procijenjen na 200.000 USD. Sekretar MVP-a i ~lan Zajedni~ke radne komisije po pitanjima iz Aneksa B (DKP) Sporazuma o sukcesiji biv{e SFRJ Adnan Had`ikapetanovi} za septembar ve} najavljuje novi sastanak komisije radi raspodjele preostale imovine diplomatsko-konzularne

Od prodaje 6,74 miliona dolara

Na prodaju }e ukupno sedam diplomatsko-konzularnih predstavni{tava biv{e SFRJ za koje niti jedna dr`ava nasljednica nije izrazila zainteresiranost procijenjenih na ukupnu vrijednost od 43,5 miliona USD. U skladu sa Sporazumom o sukcesiji imovine biv{e SFRJ prema kojem BiH pripada 15,5 posto imovine biv{e zajedni~ke dr`ave od prodaje imovine DKP-a na{oj dr`avi }e pripasti 6,74 miliona USD. Kada je u pitanju preostala raspodjela DKP imovine biv{e SFRJ, vlasti na{e dr`ave imat }e na raspolaganju ukupno 9.855.000 USD. [to se ti~e regiona (Evropa) na raspolaganju }e biti iznos od 3.135.000 USD, a interes BiH su objekti ambasada u Bugarskoj vrijedan 1,9 miliona, te Rumunjskoj od 1,2 miliona USD. Na podru~ju koje obuhvata Latinsku Ameriku i Karibe vlasti BiH }e tra`iti zgradu ambasade biv{e SFRJ u Argentini vrijednu 1,7 miliona USD (na raspolaganju iznos od 1.710.000 USD), a u Aziji na{a dr`ava je

mre`e nekada{nje zajedni~ke dr`ave. U okviru dosada{nje raspodjele imovine biv{e SFRJ na{oj dr`avi pripalo je ukupno 12.725.000 USD, a ona je dobila objekte vrijedne 12,1 milion.

[ta tra`i BiH?
Za preostalu razliku od 625.000 USD vlasti BiH poku{at }e da u daljnjoj raspodjeli imovine biv{e SFRJ na{oj dr`avi pripadne objekt ambasade u Danskoj (Kopenhagen) s obzirom na ~injenicu da se procijenjena vrijednost zgrade finansijski uklapa u potra`ivanja.

izrazila interes za objekt ambasade biv{e SFRJ u Indoneziji ~ija je procijenjena vrijednost 500.000 USD (BiH ima na raspolaganju ukupan iznos od 1.365.000 USD). Od objekata preostalih za raspodjelu u sjevernoj Africi BiH je na raspolaganju iznos od 750.000 USD, a na{a dr`ava tra`it }e zgradu ambasade i gara`u u Egiptu ukupne vrijednosti 2,4 miliona USD. Razlika iznosa bit }e namirena ostatkom koji }e na{a dr`ava ostvariti u Aziji i Africi (ju`no od Sahare). Upravo u Africi (ju`no od Sahare) na raspolaganju BiH }e biti iznos od ukupno 2.895.000, a na tom podru~ju vlasti BiH su izrazile interes za zgradu ambasade biv{e SFRJ u Keniji procijenjene vrijednosti 1,6 miliona USD. Ako budu zadovoljeni zahtjevi BiH nakon ovog, novog kruga raspodjele imovine biv{eSFRJ, na{ojdr`avi bit }e na raspolaganju jo{ preostalih 555.000 USD.
Almir TERZI]

Osuda negiranja genocida
Alternativni klub Trebinje najo{trije osu|uje poku{aje re`ima Milorada Dodika da negira genocid u Srebrenici, saop}eno je ju~er iz tog kluba, prenijela je Fena. “U ime ve}inskog srpskog ~lanstva, iako dolazimo iz grada gdje je sloboda odavno zaklju~ana, podr`avamo sve porodice srebreni~kih `rtava koje }emo i ove godine posjetiti jer `rtva je ne{to najsvetije. Tra`imo hitnu urgenciju, prije svega, od Ambasade Sjedinjenih Dr`ava koja }e Dodika sprije~iti da ovih dana zajedno s profa{isti~kim srbijanskim organizacijama umanji veli~anstvenost tuge Srebrenice“, citat je iz saop}enja. Alternativni klub }e od ponedjeljka zatra`iti od lokalnog parlamenta da nekada{nja Titova, a danas Ulica kralja Aleksandra, bude srebreni~ka ulica, saop}eno je.

Pudari} posjetio Muzej AVNOJ-a

Slovenci naj~e{}i gosti
Broj organizovanih ekskurzija je mali, ali se i na tom polju u posljednje vrijeme uo~ava napredak
Dopredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari} posjetio je Muzej AVNOJ-a gdje se susreo s predstavnicima ne vla di nog se kto ra, sa op}eno je iz njegovog kabineta. Muzej, koji je obnovljen 2008, danas najvi{e posje}uju Slovenci. Broj organizovanih ekskurzija je mali, ali se i na tom polju u posljednje vrijeme uo~ava napredak, saop}eno je. Pudari} je uposlenicima Muzeja ~estitao za trud koji ula`u u o~uvanje uspomene na zajedni~ku antifa{isti~ku borbu naroda BiH i susjednih zemalja, u mra~nim vremenima nacisti~ke okupacije kad je upravo u Jajcu 1943. godine potvr|ena humanisti~ka ideja odbrane ljudskosti i slobode.
Razgovor s predstavnicima nevladinog sektora

Promovisana knjiga Mirsada Mustafi}a
sumnjivog doprinosa koji su upornim i nesebi~nimvolonterskim anga`manom dali pru`aju}i podr{ku i pomo} najugro`enijim ~lanovima njihove zajednice, najve}a vrijednost koju su oni darovali i Jajcu i BiH je njihova zajedni~ka borba za o~uvanje temelja jedinstvenog bh. dru{tva u vremenu u kojem je vladaju}a politi~ka orijentacija podsticala podjelu i segregaciju. Aktivisti ovih organizacija su to ~inili nediskriminatorski poma`u}i i daju}i nadu svojim sugra|anima. U okviru zvani~nog programa obilje`avanja 16. godi{njice genocida nad Bo{njacima Srebrenice, u kulturnom centru u Srebrenici je promovirana knjiga pod nazivom “Drina ne vjeruje suzama“, srebreni~kog knji`evnika Mirsada Mustafi}a, javila je Fena. “Ovo je sedma Mustafi}eva knjiga, ali je i jedno od najzna~ajnijih i najobimnijih djela do sada. U romanu Mustafi} opisuje realnost i sudbinu Bo{njaka, vezanih za rijeku Drinu uz koju moraju opstati ili umrijeti“, izjavio je prof. dr. Adib D`ozi}, jedan od promotora knjige. Musfafi} je profesor u Tuzli, a od 2003. izdao je {est zbirki pri~a o tragediji srebreni~kih Bo{njaka.

Gra|anska akcija
Oni saminisupukizbirpripadnika naroda ve} organizovana gra|anska akcija, rekao je potpredsjednik FBiH. “Upravo ta ideja jednakosti svih u integrisanom dru{tvu koje istovremeno ~uva bogatstvo razli~itosti dru{tva je ona vrijednost za koju }e se zalagati vlast u Federaciji BiH” njego, ve su rije~i.

Zajedni~ka borba
U razgovoru s ~lanovima nevladinih organizacija Viktorija ‘99, Omladinskog centra Jajce i planinarskog dru{tva ]usine, Pudari} je istakao da pored ne-

8

BiH

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Jedan dan u Rudniku Breza
Mostar }e dobiti modernu sportsku dvoranu
Gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, zajedno s na~elnikom Odjela dru{tvenih djelatnosti Bo`om ]ori}em, predsjednikom Sportskog saveza Grada Mostara Hasanom [i{i}em i direktorom Agencije za izgradnju kulturno-sportskog centra Edinom Pra{om, razgovarao je ju~er s Leonom Kalinom, predsjednikom Komisije za organizaciju i natjecanja i ~lanom Predsjedni{tva Me|unarodnog rukometnog saveza (IHF), te predstavnicima Rukometnog saveza BiH, Smajom Kara~i}em, glavnim tajnikom RS BiH, StanislavomMuci}em, ~lanomIzvr{nogodboraRSBiH, i Draganom Mili~evi}em, ~lanom Izvr{nog odbora RSBiH. Tema sastanka bila je dovr{enje projekta izgradnje Kulturnosportskog centra u Mostaru, odnosno kako zatvoriti financijsku konstrukciju da bi se sportska dvorana zavr{ila i bila sprema za Svjetsko juniorsko rukometno prvenstvo 2013, kada bi Grad Mostar bio jedan od gradova doma}ina te velike sportske priredbe. Nakon sastanka zajedno su obi{li gradili{te gdje su ih predstavnici izvo|a~a radova, tvrtke Hering, i direktor Agencije Pra{o upoznali sa do sada zavr{enim radovima i dinamikom gradnje. Gradona~elnik Be{li} skoro je dobio i od Olimpijskog odbora BiH potporu za projekt sportske dvorane. Ovisno od sporta, dvorana bi raspolagala sa tri do pet tisu}a mjesta, dok bi tijekom drugih manifestacija raspolagala sa 6.000 sjede}ih mjesta. Procijenjena vrijednost cijelog projekta je 35 milijuna KM, saop}eno je iz Ureda gradona~elnika Mostara.

Prebacili p
Rudnik mrkog uglja Breza ostvario je veliki uspjeh na poslovnom planu, prebaciv{i polugodi{nji plan za {est posto, te ostvariv{i profit od dva miliona konvertibilnih maraka. Uz ~injenicu da je nedavno pove}ana plata komoratima za 20 posto, ali i da Rudnik koji ove godine proslavlja 104 godine postojanja, upo{ljava vi{e od 1.300 radnika, te da je godinama prisutna ekonomska kriza, ovo je zaista ogroman uspjeh. „Ove godine u prvom polugodi{tu smo zabilje`ili pozitivne rezultate i po pitanju finansijskog dijela i po pitanju fizi~kog obima proizvodnje. Gledaju}i na kapacitete, potencijale kojim raspola`emo, radnu snagu i opremu, {to je veliki problem svih rudnika, ovo je zna~ajan rezultat. Planske zadatke smo prebacili za {est pos to, proi zve li smo 231.000 tona komercijalnog uglja. Od toga smo negdje oko 90 posto plasirali u Ter-

dobitak d
Mi kad ulazimo u revire, jame, moramo u hodu rje{avati neke stvari, jer dolazimo u nepredvi|ene okolnosti sa aspekta pritiska, radne snage, vode, kvaliteta, transporta i svega ostalog. Rudarstvo je specifi~na stvar. Samo Bog dragi mo`e znati u {ta }emo u}i dolje u fazi otvaranja. To je ono {to ne shvataju u drugim granama privrede, kazuje ]amil Zaimovi}, direktor Rudnika
moelektranu Kakanj. U finansijskom rezultatu to zna~i realizacija oko 22 miliona maraka, odnosno negdje oko dva miliona KM ostatka dohotka” ka`e ]amil Zaimovi}, di, rektor RMU Breza. Veli kako ih je mati~no preduze}e – JP Elektroprivreda BiH pratilo dobrim dijelom u elementima plasmana, {to je jedan od razloga uspje{nog poslovanja.

Kasni oprema
„Mi nismo o~ekivali ovako dobre rezultate s aspekta ~ime raspola`emo, ali smo o~ekivali puno bolja i br`a kretanja nabavke opreme i ostvarivanja na{ih dugoro~nih planova u cilju dovo|enja rudnika na njegov optimalni potencijal. Na{ optimalni potencijal je oko 650-700 hiljada tona proizvodnje komercijalnog uglja godi{nje kvaliteta 17-18 hiljada kJ/kg (kilod`ula po kilogramu). Me|utim, nismo ni blizu toga iz razloga {to oprema koja je trebala u na{im revirima da po~ne raditi u ovom dijelu godine, nije instalirana. Posljedice toga su raubovanje dosada{nje opreme, donekle ugro`avanje sigurnosti radnika, i kapaciteti pripremljeni u jami koji stoje iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec tonu, skloni su oksidacionim procesima, poplavama, provalama vode, pritiscima i mo`emo da ih izgubimo” , nagla{ava Zaimovi}, dodav{i da su trebali uposliti dodatnih 200 radnika i da ih po{alju na usavr{avanje za rad modernom tehnikom. Za opremu koja ne sti`e u rudnike dobrim dijelom je krivac, tvrde iz RMU Breza, Zakon o javnim nabavkama koji treba da pretrpi odre|ene izmjene. Pored toga problem je {to indirektno komuniciraju sa proizvo|a~ima opreme i to udaljuje njihove stru~njake od tih firmi izvo|a~a radova. Podnesen je zahtjev Elektroprivredi da proceduru oko na bav ke opre me pro ve de RMU Breza direktno uz saglasnost mati~nog preduze}a. „Sma tra mo da bi ta ko uprostili problem oko nabavke, ne samo ove, nego i ostale opreme, jer procedura kako ide ote`ava stvar. I sa jamskim drvetom, i sa podgra-

Trebinje ostalo bez vode
Ve}i dio op{tine Trebinje ju~er je bio bez pitke vode zbog kvara pumpi na izvori{tu Vrelo oko, i neizvjesno je kada }e stanje biti normalizovano, javila je Srna. U trebinjskom Vodovodu ka`u da }e bez vode biti potro{a~i koji se snabdijevaju sa ju`nog cjevovoda, odnosno prigradska naselja Pridvorci, Aleksina Me|a, Todori}i, Volujac i Petrovo Polje do Luka. Vode ne}e imati ni potro{a~i sa zapadnog cjevovoda od Srednjo{kolskog centra do Huma, kao ni Gu~ina, Banjevci i dio Gorice oko brane. U posljednje vrijeme ~esto se de{ava da ve}i dio op{tine ostane bez pitke vode i po nekoliko dana, a nakon ki{nih padavina sti`u upozorenja iz ovog Vodovoda da se voda za pi}e prokuhava. U op{tini Trebinje voda je od maja ove godine skuplja za 20 odsto, pa metar kubni ko{ta 0,73 KM bez PDV-a.

Narednog vikenda festival na Vla{i}u
Na Vla{i}u}e narednogvikenda, od 15. do 17.jula, bitiodr`an prvi BiH AdventureFestivalVla{i} 2011 – Festival avanturisti~kih sportova. Ciljevi festivala su promocija turizma na otvorenom, kao aktivnog vida odmora i zdravog na~ina `ivota na turisti~kim destinacijama u BiH, promocija ponude turisti~kih operatera, promocija uloge javnih institucija i organizacija civilnog dru{tva u razvoju turizma, edukacija turisti~kih djelatnika o najnovijim trendovima u turisti~koj bran{i, te ja~anje svijesti javnosti o za{titi okoli{a. „Festival je zami{ljen kao neprofitabilni doga|aj edukativno-zabavnog karaktera, iniciran od entuzijasta, profesionalaca i zaljubljenika u prirodu, sport i zdrav na~in `ivota. Tokom trajanja Festivala predvi|eni su okrugli stolovi o temi turizma na otvorenom u BiH, kao i prezentacija razli~itih klubova ekstremnih sportova i udru`enja (demonstracija paraglajding i tandem letova, hiking i tracking ture, paintball, Bmx i skateboard akrobacije, prezentacija quad vozila i mountain bicikala“ obja{njavaju Damir Selak i Dino Deli} u ime , organizatora. Prijava u~esnika se vr{i slanjem zahtjeva na advfest@gmail.com. Do sada je u~e{}e potvrdilo vi{e od 200 firmi, organizacija, klubova i zainteresiranih pojedinaca, a o~ekuje se i dolazak oko 10.000 posjetitelja. Za sve zainteresovane, organizator je obezbijedio i besplatan prevoz iz Sarajeva, Zenice, Viteza i Travnika. Mi. D.

Smanjen broj povrije|enih
U prvom polugodi{tu 2009. u RMU Breza je bila 171 povreda, {to lak{a {to te`a. U istom periodu 2010. je taj broj smanjen na 137, a u ovoj godini na 119 od kojih je velika ve}ina bila lak{ih. „Kad gledamo proizvodnju, ove godine je preba~ena za {est posto u odnosu na plan. U tom periodu je iskopanovi{e13.350 tona uglja od predvi|enog. I pro{le godine u prvih {est mjeseci smo imalipreba~aj, kao i u istomperioduprijedvijegodine. Smanjuje se brojpovreda, a pove}avaju se proizvodniefekti, {to je jednaveomabitnastvar. Mi te`imo jo{ ve}emsmanjenjubrojapovrije|enih” nagla{ava ]amil Zaimovi}, direktor RMU Breza. ,

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

BiH

9

polugodi{nji plan,
dom, gumenom trakom... Ima jedna objektivna okolnost. Mi imamo trogodi{nje planove. U rudnicima je te{ko planirati da li }e se ne{to iskomplikovati, da li }e se morati mijenjati gra|a, da li }e se morati mijenjati rje{enja u projektima. Mi kad ulazimo u revire, jame, moramo u hodu rje{avati neke stvari, jer dolazimo u nepredvi|ene okolnosti sa aspekta pritiska, radne snage, vode, kvaliteta, transporta i svega ostalog, tako da je rudarstvo jedna specifi~na stvar. Samo Bog dragi mo`e znati u {ta }emo u}i dolje u fazi otvaranja. To je ono {to ne shvataju u drugim granama privrede” kazuje Zaimovi}. , Seid Osmanovi}, tehni~ki dire ktor bre zan skog ru dni ka, obja{njava da je napravljen iskorak sa proizvodnjom, te osim prebacivanja norme u proizvodnji i plasmana od nekih 90 posto Termoelektrani Kakanj, je uspje{no pokriveno i tr`i{te Srbije i dijelom u na{oj zemlji u maloprodaji.

dva miliona KM
Brezani na Mar{u mira
]amil Zaimovi}: Potrebno jo{ radnika Seid Osmanovi}: Iskorak u proizvodnji Mevludin Memi{evi}: Zadovoljni rudari

Novo vrijeme
„Oprema je bila uslov da se napravi jo{ ve}i iskorak, proizvodnja sa manje povreda i ostalo {to prati te{ku granu rudarstva. Mi blagi porast proizvodnje imamo od 2008. godine, da bi ove godine napravili jo{ bolji rezultat. Za ovu proizvodnju imaju zasluge svi, od kopa~a do ljudi u vrhu preduze}a. Kad napravimo presjek od prije dvije-tri godine i danas, puno smo u~inili u za{titi ~ovjeka kao indvidue koja obavlja te{ke uslove rada u jami, kako njegove li~ne tako i kolektivne za{tite. Ulo`ilo se u rudnik u ovom periodu negdje oko milion maraka u za{titnu opremu, nabavljena je nova metanometrijska centrala za pra}enje gasnih parametara, nabavljeni su izolacioni samospasioci, a li~na za{tita se nabavlja u kontinuitetu. Kad je u pitanju kolektivna za{tita moramo je pobolj{ati kroz nabavku mehanizovanog ~ela, jer ono ~ini 80 posto kolektivne za{tite” isti~e Osmanovi}. , Mevludin Memi{evi}, ~lan Glavnog odbora Sindikata RMU Breza, obja{njava da su sa ovakvim rezultatima rada Rudnika zadovoljni svi radnici, ali i ~injenjem napora Uprave, primanjem novih zaposlenih... „Vlada jedno op{te zadovoljstvo kod radnika i li~nim primanjima, i radom, i rezultatima... I

Grupa od 25 brezanskih komorata u~estvuje na tradicionalnom Mar{u mira ‘Trasom smrti do slobode – Srebrenica 2011. „Ideja je krenula od samih radnika, jer je dio njih porijeklom iz Srebrenice i Bratunca. Na Odboru Sindikata smo donijeli odluku da se ide, razgovarali s na{im direktorom jer je trebala materijalna podr{ka koju je zaista pru`io u potpunosti. Bili smo iznena|eni, jer smo dobili sve {ta je trebalo. Oni su iz Nezuka krenuli pje{ice u petak popodne. Radnici su iz svih radnih zajednica” , obja{njava Mevludin Memi{evi}, ~lan GO Sindikata RMU Breza. Iz Breze je osim grupe komorata, na Mar{ mira oti{lo i 50 gra|ana u organizaciji Seada Buze, automehani~ara iz ovog grada, biv{eg uposlenika brezanskog rudnika.

Brezanski rudnik upo{ljava 1.300 ljudi

Fotosi: Muhamed TUNOVI]

tu nema problema. Sara|ujemo sa ljudima iz Uprave preduze}a, ukazujemo im na ne{to {to treba, kao {to i oni sara|uju s nama. Ono oko ~ega se mi u sindikatu borimo i bori}emo se i dalje jesu te nabavke. Glavni odbor sindikata rudara u Federaciji BiH ~iji sam ~lan je zatra`io od resornog ministra da upozori Agenciju za javne nabavke na ovo {to se de{ava, jer mi se bojimo za budu}nost. Zadovoljni smo trenutno, ali {ta ako ovo ~elo ne do|e za godinu? [ta ako ne dobijemo ni opremu za dalje? Mi nismo tu krivi i zato tra`imo pomo} od Vlade i resornog ministarstva. Tu opremu nabavljaju ljudi koji nisu u rudarstvu i ne poznaju ovu oblast. ^ovjek iz Bijeljine ako je u tome, {ta on mo`e znati. Mo`da o poljoprivredi. Jer, on nije iz srca rudarstva, Zenice, Banovi}a, Kaknja, Breze...” ukazuje Memi{evi} ~ija , dvojica sinova su tako|er zaposleni u brezanskom rudniku. Sindikalista smatra da je do{lo neko novo vrijeme u pojedinim rudnicima, ali i posebno novi na~in organizovanja u Brezi koji daje rezultate. Mirza DAJI]

10

OGLASI
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE UNSKO-SANSKOG KANTONA BIHA]

nedjelja, 10. juli 2011. godine
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („ Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 12/03 i 34/03), ~lana 25. Zakona o ustanovama („Slu`beni list RBiH“, broj 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 14. Odluke o osnivanju Javne ustanove Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona Biha}, Pravila Javne ustanove Pedago{ki zavod Unskosanskog kantona Biha}, te Zaklju~ka Vlade Unsko-sanskog kantona o pokretanju postupka za izbor i kona~no imenovanje ~lanova Upravnog odbora Pedago{kog zavoda Unsko-sanskog kantona, broj 03017-493/2011 od 23. 6. 2011. godine, Vlada Unsko-sanskog kantona objavljuje

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine Federacije BiH“ br. 12/03), ~lana 64. Zakona o zdravstvenoj za{titi („Sl. novine Federacije BiH“ br. 46/10), Odluke o kriterijima za imenovanje u upravnim odborima zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Unsko-sanskog kantona, br. 03-017-257/2011 od 14. 4. 2011. godine, te Rje{enja Vlade USK-a od 3. 3. 2011. godine, broj: 03-017-521/2011, 03-017-523/2011, 03-017525/2011, 03-017-527/2011 i 03-017-528/2011, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona vr{i objavljivanje

J AV N I O G L A S
za izbor i kona~no imenovanje ~lanova Upravnog odbora JU Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona Biha} Objavljuje se javni oglas za izbor i imenovanje kandidata za ~lanove Upravnog odbora JU Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona Biha} i to: - 1 (jedan) ~lan ispred osniva~a - 2 (dva) ~lana iz reda zaposlenika - 2 (dva) ~lana iz reda odgojno-obrazovnih ustanova Opis pozicije ~lana Upravnog odbora JU Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona: - donosi Pravila zavoda, op}i akt o unutra{njoj organizaciji i cjenovnik usluga, uz suglasnost Vlade kantona, - donosi godi{nji plan i program rada Zavoda i prati njegovo izvr{enje uz suglasnost Skup{tine Unsko-sanskog kantona, - imenuje i razrje{ava direktora Zavoda uz suglasnost Vlade Kantona, - donosi finansijski plan i zavr{ni ra~un Zavoda, uz suglasnost Vlade Kantona i Skup{tine Unskosanskog kantona, - usvaja izvje{taj o radu i finansijskom poslovanju i podnosi ga osniva~u, - odlu~uje o promjeni unutra{nje organizacije Zavoda uz saglasnost Vlade Kantona, - predla`e osniva~u promjene djelatnosti i statusne promjene Zavoda, - donosi Poslovnik o radu Upravnog odbora Zavoda, - donosi Pravilnik o radu i unutra{njoj organizaciji, uz saglasnost Vlade Kantona, - donosi op}e akte JU Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona u skladu sa Zakonom i Pravilima Zavoda, - rje{ava sva pitanja odnosa sa osniva~em, - odlu~uje o raspore|ivanju sredstava Zavoda, - odlu~uje o prigovorima korisnika usluga na rad zavoda i zaposlenika Zavoda, - odgovra osniva~u za rezultate rada Zavoda, - vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom i Pravilima Zavoda. ^lanove Upravnog odbora imenuje i razrje{ava Vlada Kantona, na prijedlog Vladine komisije za izbor i imenovanje, a nakon provedene procedure javnog ogla{avanja upra`njenih pozicija u skladu sa Zakonom. Upravni odbor Pedago{kog zavoda ima 5 (pet) ~lanova, jedan ~lan ispred osniva~a, dva ~lana iz reda zaposlenika iz Pedago{kog zavoda i dva ~lana iz reda odgojno-obrazovnih ustanova. ^lanovi Upravnog odbora Zavoda imenuju se na ~etiri godine i mogu biti ponovo imenovani. Op}i uslovi: Za ~lana Upravnog odbora Pedago{kog zavoda Unsko-sanskog kantona mo`e biti nominiran/imenovan kandidat koji ispunjava slijede}e op}e uslove: a) da je stariji od 18 godina b) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, c) da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, d) da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lan IX Ustava BiH), e) da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u Upravnom odboru Pedago{kog zavoda pet godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, da se ne vodi krivi~ni postupak, f) da mu odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u Upravnom odboru u koji se kandidira, g) da nije stariji od 70 godina, h) da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 12/03), i) da nije ~lan zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti prema odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 70/08), j) da nema privatni ili finansijski interes u Pedago{kom zavodu u ~iji se Upravni odbor imenuje. Posebni uslovi: Pored navedenih op}ih uslova, kandidat koji se nominira/imenuje za ~lana Upravnog odbora Pedago{kog zavoda treba da ispunjava slijede}e posebne uslove: a) da ima visoku ili vi{u {kolsku spremu

J AV N O G O G L A S A
ZA NOMINIRANJE KANDIDATA ZA ^LANOVE UPRAVNIH ODBORA ZDRAVSTVENIH USTANOVA: JZU OP]A BOLNICA SANSKI MOST, ZU LJE^ILI[TE „GATA“ BIHA], ZU ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO UNSKO-SANSKOG KANTONA BIHA], ZU DOM ZDRAVLJA SANSKI MOST, ZU GRADSKA APOTEKA SANSKI MOST Upravne odbore zdravstvenih ustanova: JZU Op}a bolnica Sanski Most, ZU Lje~ili{te „Gata“ Biha}, ZU Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona Biha}, ZU Dom zdravlja Sanski Most, ZU Gradska apoteka Sanski Most, u skladu sa ~lanom 64. Zakona o zdravstvenoj za{titi („Sl. novine Federacije BiH“ br. 46/10) ~ini pet (5) ~lanova i to predstavnici: • osniva~a - tri (3) ~lana, od kojih jedan (1) mora biti ispred Kantonalnog ministarstva zdravstva, • stru~nih radnika zdravstvenih ustanova - dva (2) ~lana od kojih jedan (1) mora biti iz reda zdravstvenih radnika. Upravne odbore imenuje Vlada Unsko-sanskog kantona na period od (4) ~etiri godine. Nadle`nosti upravnih odbora zdravstvenih ustanova propisane su Zakonom o zdravstvenoj za{titi, Zakonom o ustanovama, podzakonskim aktima i statutom ustanove. Svaki kandidat za ~lana upravnog odbora zdravstvene ustanove mora ispunjavati slijede}e op}e uvjete: da je stariji od 18 godina; da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Pored ispunjavanja naprijed navedenih op}ih uvjeta, kandidat treba da ispunjava i sljede}e uvjete: da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; da nema privatni ili finansijski interes u zdravstvenoj ustanovi u ~iji se upravni odbor kandidira; da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv s du`no{}u u upravnom odboru zdravstvene ustanove i da im odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti ~lana upravnog odbora; da nije direktor zdravstvene ustanove; da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH („Slu`beni glasnik BiH“, 16/03); da nije na funkciji u politi~koj stranci, u smislu ~lana 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH; da nije ~lan upravnog i nadzornog odbora u vi{e od jedne zdravstvene ustanove, preduze}a; da posjeduje zavr{en VII stepen stru~ne spreme pravnog, ekonomskog i zdravstvenog usmjerenja; da nije stariji od 70 godina; da ima organizacijske i upravlja~ke sposobnosti, te da je upu}en u sadr`aj i na~in rada zdravstvene ustanove. Od ukupnog broja ~lanova upravnog odbora najmanje jedan ~lan treba biti zdravstveni radnik, lije~nik. Dokazi: Kandidati za ~lanove upravnih odbora zdravstvenih ustanova du`ni su u prijavi na ovaj oglas, koji sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, nazna~iti u koji upravni odbor se kandiduju i ispred kojeg reda predstavnika se kandiduju, prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene fotokopije dokumenata i ovjerene izjave, kao dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta tra`enih ovim oglasom i to: - fotokopiju li~ne karte i potvrdu prebivali{ta, odnosno boravi{ta (CIPS); - izjavu kandidata da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije objavljivanja oglasa ili uvjerenje od poslodavca ukoliko kod istog radi vi{e od tri godine; - izjavu kandidata da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH; - izjavu kandidata da nema privatno finansijski interes u zdravstvenoj ustanovi u ~iji se upravni odbor kandiduju; - uvjerenje od nadle`nog suda (ne starije od {est mjeseci) da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv s du`no{}u u upravnom odboru zdravstvene ustanove i da im odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti ~lana upravnog odbora; - rje{enje o rasporedu na poslove i radne zadatke; - izjavu kandidata da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH („Slu`beni glasnik BiH“, 16/03); - izjavu kandidata da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH; - izjavu kandidata da nije ~lan upravnog i nadzornog odbora u vi{e od jedne zdravstvene ustanove, preduze}a; - diplomu VII stepena stru~ne spreme, pravnog, ekonomskog ili zdravstvenog usmjerenja. Prijave sa tra`enim dokumentima se dostavljaju li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakom na koverti u koji upravni odbor (odbore) se kandiduju: „Prijava na javni oglas za ~lana upravnog odbora ZU ____________ - ne otvaraj“ na slijede}u adresu: Vlada Unsko-sanskog kantona — Komisiji za izbor, Ul. Alije \erzeleza br. 6, Biha}. Prijave koje ne sadr`e propisano iz ovog oglasa, kao i prijave podnesene istekom roka utvr|enog u ovom oglasu, odbacit }e se kao nepotpune, odnosno neblagovremene, te se kao takve ne}e razmatrati. Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija }e obaviti intervju. Prije intervjua kandidati }e biti pozvani da daju podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu zatra`iti preporuke i informacije o kandidatima. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja, a isti }e biti objavljen u „Slu`benim novinama FBiH“ i u dnevnim novinama „Oslobo|enje“.

Zainteresovani kandidati du`ni su podnijeti pisanu prijavu sa potpunom dokumentacijom kojom dokazuju tra`ene uslove iz oglasa i to: kra}u biografiju sa adresom i kontakt-telefonom i naznaku na koju se poziciju prijavljuju uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopiju CIPS-li~ne karte (ne starije od 6 mjeseci) izvod iz mati~ne knjige ro|enih ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~na djela i privredne prestupe, da se ne vodi krivi~ni postupak i da mu nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u Upravnom odboru (ne starije od 6 mjeseci), - ovjerenu izjavu kandidata da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, da se na njega ne odnosi ~lan IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine, da ne podlije`e odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti FBiH, Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije, te da nema privatni ili financijiski interes u Pedago{kom zavodu u ~iji se Upravni odbor kandidira. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Svi kandidati liste sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor i uz poziv }e dobiti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do kona~nog imenovanja. Bilo koji kandidat ili bilo koje drugo lice — ~lan javnosti, mo`e podnijeti prigovor na kona~no imenovanje, ako postoje dokazi da u procesu imenovanja nisu ispo{tovani principi ili postupci utvr|eni zakonom. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom na slijede}u adresu: Vlada Unsko -sanskog kantona, Komisija za izbor, ulica Alije \erzeleza br. 6.Biha} sa naznakom „Prijava na javni oglas za izbor i kona~no imenovanje ~lanova Upravnog odbora JU „Pedago{ki zavod Unsko-sanskog kantona“ Biha}. Na pole|ini koverte navesti ime i prezime po{iljaoca sa punom adresom stanovanja. Oglas ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja oglasa u dnevnom listu „Oslobo|enje“ i „Slu`benim novinama Federacije BiH“. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

RAZGOVOR S POVODOM 11

Himzo Selimovi}, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH

Na{a oprema je
ispod svakog minimuma
Razgovarao: Dragan PAVLOVI]

Sada egzistiramo na bazi odluke o privremenom finansiranju institucija BiH, u koje spada i Direkcija. To je puko pre`ivljavanje, jer su plate i svi drugi tro{kovi skresani
Dokle se stiglo sa bezbjednosnim pripremama kako bi se 11. jula na dostojanstven na~in obilje`ilo stradanje Bo{njaka u Srebrenici i 12. julastradanjeSrba u Bratuncu? - Kao i svake godine imamo organizacioni odbor za pripremu obilje`avanja godi{njice stradanja u Srebrenici. Imenovan sam za predsjednikapododbora za sigurnost u tom organizacionomodboru. Kao i svakegodine, s obzirom na teritorijalnunadle`nost MUP RS-a je nosilac aktivnosti i oni su blagovremenoformirali{tabosiguranja u koji su u{li predstavnici svih policijskihagencija, kao i predstavnici obavje{tajne dr`avne agencije, uklju~uju}i i Direkciju za koordinacijupolicijskihtijela. Formiran je i {tab Federalne uprave policije u koji su u{li i predstavnici kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova. Kontinuirana je komunikacija i saradnja u planiranju svih potrebnih mjera i radnji da bi se obilje`avanje ove godi{njice stradanjaodr`alo u {to sigurnijem ambijentu. [tabovi se redovnosastaju, organizacioni odbor tako|er. Ja sam u neprekidnoj vezi sa kolegama iz MUP-a RS-a i FMUP-a. Mislim da }e se uspje{no realizovati sve planirane radnje i garantujem da }e 11. jula na godi{njicustradanja Bo{njaka u Srebrenici i stradanja Srba 12. jula u Bratuncu, sa aspekta sigurnosti sve prote}i u najboljem redu. Do ovog trenutka ne raspola`emonikakvimkonkretniminformacijama o pojedincima i grupama koji bi mogli ugroziti odr`avanje ovih godi{njica. da{njih uglavnom neuspje{nih aktivnosti na reformi policijskih snaga, a po zahtjevima EU i nemogu}nosti da se do tada postigne odre|enikompromisdoma}evlasti. Tim zakonomnapokon je postignut odre|eni kompromis doma}ih vlasti, prihvatljiv za EU. Nadle`nosti Direkcije definisane su zakonom i odnose se na komunikaciju, koordinaciju i saradnju policijskih tijela BiH, a to se odnosi na SIPA i Grani~nu policiju, zatim pobolj{anje komunikacije i saradnje izme|u svih drugih policijskih agencija u BiH, tu`ila{tva i drugih institucija i slu`bi, sljede}a nadle`nost je me|unarodna operativnapolicijskasaradnja. U okviru ove direkcije postoji sektor za me|unarodnuoperativnupolicijskusaradnju sa odsjecimaInterpola, Europola, Odsjek za realizaciju i provo|enjebilateralnih i multilateralnih ugovora o policijskim saradnjama BiH sa drugim zemljama, osiguranjeobjekata i VIP osoba, koje je do prvog januara bilo u sastavuSIPA. Od prvogjanuaraovaj odsjek kao i Interpolpre{li su u sastav Direkcije. Ukupno je predvi|eno da bude uposleno 1.268 ljudi. Trenutno, Direkcija ima 817 uposlenih,od toganajve}i je brojpripadnikaSektora za osiguranje VIP osoba, a to je jedinica koja je 1. januara preuzeta iz SIPA. I ta jedinica je popunjena sa 70 posto. Uspjeli smo zbog u prijedlogu bud`eta za ovu godinu, koji kao {to znate jo{ nijeusvojen jer nije uspostavljena ni vlast u BiH,da se i ove godineprimi jo{ ljudi, da bi se {to prije uspostavili neophodni kapaciteti i preuzele sve nadle`nosti. Sada egzistiramo na bazi odluke o privremenom finansiranju institucija BiH, u koje spada i Direkcija. To je puko pre`ivljavanje, jer su plate i svi drugi tro{kovi skresani, onemogu}eno je primanje novih ljudi, a mi smo nova agencija i to je neophodno. Onemogu}ena su kapitalna ulaganja, dakle, nabavka opreme, a sa opremom smo ispod svakog minimuma, posebno Sektor za osiguranje VIP osoba i objekata, ali i drugi sektori. Oprema je u takvom stanju da ne garantuje uspje{no obavljanje poslova. Mislim na vozila koja su zastarjela i godinama su svakodnevno u upotrebi, prilikom osiguranja osoba i objekata. Planirano je da se ove godineprimi oko 60 osobaradiminimuma u uspostavi potrebnih kapaciteta. ^ak i ako se uskoro usvoji bud`et, opet do krajagodine to se ne bi mogloprovesti. Bojim se da je ova godina, sa aspektauspostavekapaciteta u onomobimukoji smo planirali, prili~no protra}ena. Ima li naznaka kada }ete useliti u svoje prostorije i koliki su vam trenutni tro{kovi zakupa prostorija? u biv{em Studentskom domu je smje{ten ostatak Direkcije, koji iznajmljujemo. Koristimo310 kvadratnihmetara a po kvadratnommetrupla}amo 10-ak eura. Studentske sobe su preure|ene u uredske prostore i u ovimkancelarijamasjede po tri ~ovjeka, da bi {to manjepla}alizakup. Mi smo odre|eneinicijativeblagovremeno podnijeli nadle`nim organimaputemMinistarstvasigurnosti, uz podr{ku predsjedavaju}egVije}aministara i ministrafinansija. Vlasnik ovog objekta u Ned`ari}ima u kojem je Direkcija je Kanton Sarajevo. Ovih dana bi trebalo kona~no da se razjasni mo`emo li ra~unati da }e Kanton dati odgovaraju}u i prihvatljivu cijenuzakupa, kao vlasnikobjekta, i da }e Vije}e ministara obezbijediti sredstva. Samo ovaj objekat ne bi bio dovoljan za na{u Direkciju, nego i za dijelovedrugihdr`avnihinstitucija koje pru`aju sredstva za zakup. Nadam se da }e se to pitanjerije{iti u narednih mjesec - dva. Nadamo se da }emo imati podr{ku. Osim resornog ministra sigurnostiobe}ali su podr{ku i predsjedavaju}i Vije}a ministara i ministar finansija da se obezbijedismje{tajdirekcije.

Onemogu}ena ulaganja
Koje su osnovnenadle`nostiDirekcije i kada}e do}i do punograzvoja ove agencije? - Direkcija za koordinacijupolicijskihtijela BiH je nastalaZakonom o direkciji za koordinacijupolicijskih tijela BiH i agencijama za podr{ku policijskoj strukturi BiH, donesenim u Parlamentu BiH u prvoj polovini2008, kao proizvodsvihdota-

Ameri~ka donacija
Nedavno ste od Regionalnog ureda za sigurnost Ambasade SAD u BiH dobili donaciju odbrambene opreme. O kakvoj se opremiradi i da li ste po~eli da je koristite? - Jedinica koja je bila u sastavu SIPA, a koju je preuzela Direkcija ima opremu koja je ispod potrebnog nivoa i minimuma. Isti~em da je ameri~ka ambasada i do sada pomagala policijske jedinice u BiH i dala punu podr{ku Direkciji od samog osnivanja. Ona je donirala odbrambenu opremu koju ova jedinicakoristitokomosiguranja ljudi i objekata, a radi se o {ljemovima sa vizirom, {titovima, pancirima.

ZASTARJELA VOZILA Oprema je u takvom stanju da ne garantuje uspje{no obavljanje poslova. Mislim na vozila koja su zastarjela i godinama su svakodnevno u upotrebi, prilikom osiguranja osoba i objekata
slo`enih procedura javnih konkursa i ogla{avanja tek krajempro{le i po~etkom ove godine primiti 36 osoba, ra~unaju}i tu i menad`ment, odnosnodirektora i dva zamjenika. Uposleni se finansiraju iz sredstavaobezbije|enih iz bud`eta za pro{lu godinu. Spomenuti sektori popunjeni su sa par osoba. Planirali smo - Trenutno smo smje{teni na tri lokacije: Sektor za osiguranje VIP osoba je smje{ten na Vracama, uz razumijevanjeFMUP-a, koji je vlasnik tog objekta. Ali taj objekat je u izuzetnolo{emstanju i ljudirade u krajnje neuslovnom ambijentu. Interpol koristi prostorije u zgradi Zajedni~kihinstitucija. Tamokoristimo vrlo mali broj prostorija u odnosu na brojuposlenika. Ovdje,

REAGIRANJE BO@E LJUBI]A

Nisam vrije|ao tajnicu Aidu Kreho
Po{tovani, U povodu teksta “Sala za sjednice Parlamenta BiH prazna, na Kolegiju sva|a - Ljubi}vrije|aosekretaraKomisije“ objavljenog , u Oslobo|enju 18.6.2011. godine, iz KabinetazamjenikapredsjedateljaZastupni~kog doma zamoljeni smo da vam proslijedimo reagiranje na njegov sadr`aj. Sadr`aj reagiranja dostavljamo u cijelosti i molimo da ga, sukladno zakonskim propisima, objavite u narednom broju va{eg lista. “Kategori~ki demantiram vrije|anje tajnicePovjerenstva za pripremuizboraVije}a ministara, Aide Kreho, {to mogu potvrditi i ostali ~lanovi Povjerenstva. Neprofesionalno je iznositi takve tvrdnje na osnovuinsinuacija i neprovjerenihtvrdnji tre}ihlica~ime va{ novinarnanosi{tetunovinama u kojimaradi a kod nekihljudimo`e o meni stvoriti pogre{an dojam.

Ina~e, razlog zbog kojeg reagiram sa zaka{njenjem je ~injenica da nisam redovan ~itateljOslobo|enja i da sam u vrijeme te neposredno po objavi teksta bio slu`beno u inozemstvu.” Zamjenik predsjedatelja Zastupni~kog doma Dr. Bo`o Ljubi} S po{tovanjem Sektor za odnose s javno{}uParlamentarne skup{tine BiH

12

CRNA HRONIKA
Radnici na odlagali{tu i separaciji uglja u rudniku Tu{nica kod Livna prona{li su kosti najvjerovatnije ljudskog porijekla, potvr|enojeizMUP-aLivanjskogkantona. Uvi|ajemje utvr|eno da je rije~ o kostigrudnogko{a, jednojbedrenojikomadutkanine, a ublizinistrojazaseparacijuugljaprona|enajejedna mu{kacipela, rekaojeportparolUpravepolicijekantonalnog MUP-a Ivica Vrdoljak.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prona|ene ljudske kosti

Ukradene cigarete i kosilica

Zasad neutvr|ena koli~ina cigareta i kosilica ukradeni su preksino} u Zenici, saop}eno je iz MUP-a ZDK-a. Cigarete su ukradene iz kioska u vlasni{tvu Tobaco presa u Ulici Kulina bana 31, dok je kosilica odnesena iz gara`e u vlasni{tvu K. M. koja se nalazi u Ulici `eljezni~ka. Uvi|aj su obavili pripadnici MUPa ZDK-a, a o doga|aju je obavije{teno i Kantonalno tu`ila{tvo.

Osuje}en poku{aj iznude novca

Presuda Okru`nog suda Banja Luka

Sarajevska policija uhapsila je grupu kradljivaca vozila koji su od o{te}enog vlasnika poku{ali iznuditi novac za povrat golfa trojke. Pripadnici Operativnog tima za povrat ukradenih vozila MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su \or|a [krbu (33), @eljka Arsenovskog (48) a njihove kolege iz Isto~nog Sarajeva prona{li su i uhapsili Mom~ila Stupara (32), stru~njaka za provale u vozila. Stupar, [krba i Arsenovski su sa parking prostora u Ulici Zmaja od Bosne u Novom Sarajevu ukrali golf trojkuvlasni{tvo R. H. Nakon{to je vozilo ukradeno, [krba i Arsenovski su stupili u kontakt sa vlasnikom vozila tra`e}i mu 500 KM za otkup vozila. R. H. se obratio za pomo} policiji te su pripadnici ovog sektora, vjerovatno prilikom primopredaje uhapsili iznu|iva~e. Ubrzo su policajci u Ulici Lava Tolstoja na Palama, prona{li ukradeni golf A3 sa dvije nepripadaju}e razli~ite registarske oznake. Policijski slu`benici PS Isto~no Sarajevo, u utorak sat i po iza pono}i uo~ili su Stupara u Dabrobosanskoj ulici, te su ga zaustavili i legitimisali, po{to im je od prijepoznat kao ovisnik o drogama, sklonprovalnimkra|ama. Kod njega su prona{li auto CD kasetofon, a Stupar im je priznao da ga je upravo ukrao iz nekog vozila na podru~ju Dobrinje. Istog dana @. C. je prijavio da mu je u toku no}i, iz golfa A2 ukraden auto CD kasetofon. Nakon {to je @. C. prepoznao svoj kasetofon, Stupar je uhap{en, a daljom istragom doveden u vezu i sa kra|om golfa trojke u Novom Sarajevu. D. P.

Za otkup golfa tra`ili 500 KM

Slovencu sedam
mjeseci za dilanje
Matja` Trampu` u jednoj prijedorskoj diskoteci Mladenu M. iz Prijedora prodao marihuanu
Slo ven skog dr`av lja ni na Matija`a Trampu`a (35) iz Nove Gorice Okru`ni sud Banja Luka osudio je na sedam mjeseci zatvora zbog omogu}avanja u`ivanja droga, te oslobodio optu`bi za nedozvoljenu proizvodnju i promet droga. Ovu pre su du je izre kla predsjedavaju}a Sudskog vije}a Vesna Stankovi} - ]osovi} koja je Trampu`u pritvor produ`ila zbog opasnosti od bjekstva. Stankovi} - ]osovi} je prilikom obrazlaganja presude navela da nije bilo dovoljno dokaza da se Trampu`u izrekne kazna i za nedozvoljenu proizvodnju i promet droga. Trampu` je osu|en jer je od maja pro{le do februara ove godine vi{e puta davao marihuanu Mladenu M. iz Prijedora i to u diskoteci Mayik koja toaleta ove ku}e prona|ene su specijalna folija i halogene lampe koje se upotrebljavaju za uzgoj marihuane. Slovenac je policiji poznat odranije i to po bje`anju iz zatvora. On je u oktobru 2005. pobjegao iz italijanskog zatvora nakon {to je u svojoj zatvorskoj sobi sa zemljakom iz Slovenije i Albancem 40-ak dana vilju{kom kopao rupu u zidu ispod ormara. Nakon {to su iskopali tunel kroz zidine zatvora dug nekoliko metara, preko krova su pobjegli na slobodu. Trampu` je, me|utim, ubrzo ponovo uhap{en, ali je opet pobjegao iz zatvora u Novoj Gorici i to iskakanjem kroz prozor. Trampu`ovo izru~enje tra`e vlasti Slovenije i ta procedura je u toku. Ta zemlja ga tra`i zbog sumnje da je po~inio Dk. O. razbojni{tvo.

Trampu` na izricanju presude (lijevo)

se nalazi u sklopu zgrade prijedorske gradske tr`nice. Trampu` je, kako se navodi, sa Adna nom De mi ro vi}em, koji je osu|en na 11 mjeseci zatvora, od oktobra pro{le do 10. februara 2011. godine uzgajao indijsku konoplju s namjerom da od nje

proizvedu marihuanu. Trampu` i Demirovi} su u kupatilu Demirovi}eve ku}e u Prijedoru pripremili laboratoriju za uzgoj marihuane. Pri tome su nabavili 190 sjemenki indijske konoplje. Tokom policijske akci je ko dnog ime na Planta`a 2011. na zidovima

Otkriveni vi{estruki po~initelji prekr{aja

Had`i}i

Supru`nici iz Posu{ja

Ru~na bomba

jurcali golfom
Pripadnici MUP-a Zapadnohercegova~kog kantona identifikovali su bra~ni par Duman~i} iz Rakitna kod Posu{ja koji je golfom III ove godine po~inio vi{e saobra}ajnih prekr{aja u zapadnoj Hercegovini. Policija je utvrdila da su S. Duman~i} (21) i T. Duman~i} (24) prekora~ili dopu{tene brzine te vozili neregistrovani automobil. Uvidom u registar saobra}ajnih prekr{aja po~injenih prekora~enjem dopu{tene brzine, a snimljenih stacionarnim radarom postavljenim u mjestu Bro}anac kod Posu{ja, utvr|eno je da je tri prekr{aja po~inio voza~ golfa III s nepripadaju}im registarskim tablicama (880-M830). Jedan prekr{aj je po~injen u januaru, a dva u maju. S. Duman~i} je zaustavljena prekju~er prilikom kontrole saobra}aja na regionalnoj cesti R-419 Posu{je - Rakitno, u mjestu Tribistovo. Za upravljanje neregistrovanim vozilom uru~en joj je prekr{ajni nalog i kazna od 100 KM, te jedan kazneni bod, dok je golf privremeno oduzet s ciljem utvr|ivanja njegovog porijekla. Osim toga istra`itelji PU Posu{je rade na otkrivanju ko je na vozilo postavio nepripadaju}e registarske oznake, te na taj na~in po~inio krivi~no djelo. Pripadnici MUP-a ZHK-a uru~it }e tri prekr{ajna naloga i njenom suprugu, za kojeg je utvr|eno da je ovim golfom po~inio tri prekr{aja snimljena stacionarnim radarom (prekora~enje brzine i upravljanje neregistrovanim vozilom). Njega o~ekuju tri jedinstvene kazne u ukupnom iznosu od 440 KM, kao i tri kaznena boda.
Dk. O.

u drvima za ogrjev
Pripadnici ^etvrte policijske uprave MUP-a KS-a obavije{teni su da je na lo ka li te tu La zi ne {u me kod Had`i}a, u slo`enim isje~enim drvima namijenjenim za ogrjev, vlasni{tvo B. A. iz Had`i}a, prona|ena ru~na bomba nepoznate marke. Ru~na bomba je na|ena s polomljenim gornjim dijelom a bila je `icom svezana za slo`ena drva. O doga|aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`itelj u Sarajevu, a uvi|aj je oba vi la eki pa MUP-a Kantona Sarajevo. Iz sigurnosnih razloga slu`benici KDZ-a ru~nu bom bu su uni {ti li, a po li cij ski slu`benici rade na rasvjetljavanju ovog doga|aja.

Ilid`a

Pucnjava bez povrije|enih
Pripadnici ^etvrte policijske uprave obavije{teni su da je u ulici Trg Ote{kog bataljona do broja 64 na Ilid`i, od nepoznate osobe do{lo do upotrebe vatrenog oru`ja kojom prilikom nije bilo povrije|enih i nastradalih. Na mjestu doga|aja je uvi|aj obavila ekipa MUP-a Kantona Sarajevo, a policijski slu`benici rade na rasvjetljavanju upotrebe vatrenog oru`ja.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

CRNA HRONIKA
Policijski slu`benici MUP-a Kantona Sarajevo su preduzimaju}i redovne mjere kontrole saobra}aja uru~ili 390 prekr{ajnih naloga, a za lak{e prekr{aje upozorili 79 voza~a. Iz saobra}aja je isklju~eno 15 voza~a zbog upravljanja motornim vozilom pod dejstvom alkohola, a po sedam osoba bez polo`enog voza~kog ispita i zbog vo`nje prije sticanja prava na upravljanje vozilom.

13

Uru~eno 390 prekr{ajnih naloga

Privedeni nasilnici

Slu`be ni ci Pe te PU uhap si li su H. A. (36), H. M. (21) i B. A. (26) iz Ili ja {a, zbog pos to ja nja osno va su mnje da su izvr{ili krivi~no djelo na sil ni~ko po na {a nje. Osu mnji~eni su pre da ti u pros to ri je Od sje ka za zadr`ava nje oso ba li {e nih slo bo de MUP-a Kan to na Sa ra je vo, a o ha p{e nju je oba vi je {te no i Kan to nal no tu`ila{ tvo Sa ra je vo.

Saobra}ajne nesre}e u ^elincu i Sarajevu

Nakon razbojni{tva u Drvaru

Potraga za
napada~em koji je

odnio 19.500 KM
Sedamdesetogodi{nja Ratka Kne`evi} zadobila lak{e povrede • Nekoliko privedenih na saslu{anje, jo{ niko nije uhap{en
Pripadnici MUP-aLivanjskogkantona jo{ tragaju za razbojnikom koji je u ponedjeljak nave~er provalio u porodi~nu ku}u Ratke Kne`evi} (70) u Drvaru, te joj vezao ruke i noge i oteo 19.500 maraka, potvrdio nam je Ivica Vrdoljak, glasnogovornik livanjske policije. Razbojni{tvo je prijavila kom{inica, koja je navela da je starica oplja~kana i pretu~ena u ku}i u Ulici omladinskih brigada. Vrdoljak nam je rekao da je Kne`evi}eva u ovom razbojni{tvu, ipak, pretrpjela lak{e povrede. Naime, zadobila je nekoliko ogrebotina i hematoma. “Starica je `ivjela sama, a po dolasku na mjesto doga|aja, zatekli smo prevrnute i porazbijane stvari“ , ka`e Vrdoljak, te dodaje da je za razbojnikom intenzivirana potraga. Pokradena `ena je, navodi on, policiji ispri~ala da je maskirani razbojnik u njenu ku}u upao u rano

Zlatan Jugo iz trolejbusa “izletio“ pred taksistu

Foto: A. KAJMOVI]

Voza~ poginuo,

pje{ak te`e

Ivica Vrdoljak, glasnogovornik MUP-a LK-a

povrije|en
U ^elincu je prilikom slijetanja s puta poginuo voza~ Branko Joki}, a u Sarajevu je te`e povrije|en pje{ak
Jedan pje{ak je poginuo, a drugi te`e povrije|en u dva udesa koja su se ju~er desila u ^elincu i Sarajevu, potvr|eno nam je iz Centra javne bezbjednosti Banja Luka i MUP-a Kantona Sarajevo. Dvadesettrogodi{nji Branko Joki} iz ^elinca poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er ujutro u mjestu Gornja Jo{avka, saznajemo u banjalu~koj policiji. Do nesre}e je do{lo dva sata i deset minuta iza pono}i kada je vozilo, kojim je upravljao nastradali, sletjelo s puta. U automobilu su bile jo{ ~etiriosobekoja su zadobilelak{e tjelesne povrede i svima je ukazana pomo} u Domu zdravlja ^elinac. Policijski slu`benici iz ^elinca izvr{ili su uvi|aj kojim je ustanovljeno da je uzrok nesre}e slijetanje s puta usljed neprilago|ene brzi-

ujutro, te je sru{io na pod, a zatim joj selotejpomvezaoruke i noge. Nakon toga je iz ormara uzeo 19.500 KM, te pobjegao u nepoznatom pravcu. Livanjska policija je nakon razbojni{tva na informativne razgovore privela nekoliko osoba. Me|utim, poslije je utvr|eno da one nemaju veze sa ovim krivi~nim djelom.
Dk. O.

Kod Mostara ozlije|ene ~etiri osobe

U saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er poslije podne dogodila na magistralnom putu M-17 Jablanica – Mostar povrije|ene su ~etiri osobe, od kojih je jedna u `ivotnoj opasnosti, potvr|eno nam je u operativnom centru MUP-a HNK-a. Do nesre}e je do{lo kada su se sudarili opel astra i VW transporter u mjestu Dre`nica. Uvi|aj su obavili slu`benici MUP-a HNK-a.

ne uslovima i stanju puta. Nesre}a u Sarajevu policiji je prijavljena u 14.10 sati nakon {to je u naselju Kova~i}i taksista firme Holand

company udario pje{aka. Prema policijskim informacijama, u Zagreba~koj ulici do broja 3 taksi-vozilo golf (A64T-495) kojim je upravljao A. [. udarilo je 55-godi{njeg pje{aka Zlatana Jugu. Kako se iz taksi-firme Holand company nezvani~no moglo saznati, pje{ak je na stanici iza{ao iz trolejbusa i krenuo preko ulice, te “izletio“ pred voza~a taksija koji je vozio iz grada prema Dobrinji. Taksista nije stigao na vrijeme zako~iti te mu je pje{ak pao na {ofer{ajbnu. Biljana Jandri}, portparol bolnice Ko{evo, pojasnila je da je Jugo zadobio frakturu lijeve nadlaktice, posjekotine na glavi te kontuziju rebara. Zadr`an je izvjesno vrijeme na posmatranju na Odjelu torakalne hirurgije, nakon ~ega je pu{ten na ku}no lije~enje.
D. P. – Dk. O.

[iroki Brijeg

Krao odje}u u prodavnicama

Pri pa dni ci MUP-a ZHK na osnovu naloga Op}inskog suda [iroki Brijeg izdali su potjernice za dvojicom Zeni~ana, Kenanom Bed`eti jem (25) i Fe ri zom Mrgi}em, zvani Pero (27), zbog sumnje da su po~inili vi{e te{kih kra|a. Kenan Bed`eti i Feriz Mrgi} dr`avljani su BiH, a u Zenici imaju posljednje prijavljeno prebivali{te. [to se ti~e Feriza Mrgi}a Pere, za njega se moglo saznati da je protiv njega Op}inski sud u [irokom Brijegu izdao nalog za hap{enje zbog produ`enog krivi~nog djela kra|e. Prema nezvani~nim informacijama Mrgi} je sa Adnanom [kaljom osumnji~en za kra|e koje je po~inio u tr`nom centru VD Trade i prodavni Divna. 3. decembra pro{le godine.

Feriz Mrgi} Pero Kenan Bed`eti

Oni se sumnji~e da su u ovim objektima krali majice i traperice tako {to su ih sakrivali ispod vindjakne, a potom bje`ali iz prodavnica. Iz policije su zamolili gra|ane koji imaju informaciju o boravku i kretanju ovih osoba da obavijeste najbli`u policijsku stanicu pozivom na besplatni telefonski broj 122.
D. P.

14

REGION

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Zavr{en Croatia Summit 2011 u Dubrovniku

Novo desetlje}e za jugoisto~nu Europu
Hrvatske reforme dobra su poruka susjedima i one se isplate, kazala je Kosor te ponovno istaknula potporu Hrvatske euroatlantskom putu susjednih zemalja
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

General Kruljac odbacio optu`be
ZapovjednikHrvatskekopnenevojske generalMladenKruljaci jo{pet osobauhap{enih zbog navodnih malverzacija sa zemlji{tem u op}iniSibinj, kod Slavonskoga Broda ju~er su ispitani u osje~kom odjeluUSKOK-a. Za zloupotrebuovlasti ili pomaganja u zloupotrebamasumnji~e se general Mladen Kruljac, najve}i pojedina~ni dioni~ar NK Hajduka poduzetnik IvanRimac, biv{i HDZ-ov saborskizastupnik i predsjednik@upanijskeskup{tine u Slavonskom Brodu Zdravko So~kovi}, na~elnikop}ineSibinjIvicaBatini}, nekada{nji vije}nik Sibinja Ivan Mi{kovi} te autoprevoznik iz SlavonskogBroda@eljko Gari}, doznajeIndex.hr. Krulj~evbranitelj, osje~kiodvjetnikMarkoDuman~i}izjavio je, po zavr{etkuispitivanja, okupljenimnovinarimakako se njegovklijentbranioaktivno, iznose}isvojuodbranu, te pritomnegirao optu`be koje mu se stavljaju na teret, prenosi Dnevnik.hr.

SNS tra`i ostavku premijera
Srpskanaprednastrankatra`i od premijera Mirka Cvetkovi}a da podnese ostavku zbog “obmana i prevara“ jer se u Srbi, ji ne `ivi bolje, ve} u njoj caruju kriminal i korupcija, izjavila je ~lanPredsjedni{tva te strankeZoranaMihajlovi}, prenosi u subotu RTS. “La`je da rastezaposlenost i da se u Srbiji bolje `ivi, na`alost, u Srbiji caruju kriminal i korupcija“ rekla je Mihaj, lovi} na konferenciji za novinare SNS-aispred zgrade Vlade Srbije povodom tri godine od njenogformiranja. Naprednjacioptu`ujuvlast da je odgovorna{to je od 2000. do danas iz Srbije, kakonavode, nestalo70 milijardidolara i kao jedinomoralnovideostavkuvlade, koja, premarije~ima Mihajlovi}, nemarealnupodr{kunaroda.

Croatia Summit 2011 u Dubrovniku u prethodna dva dana okupio je mnogobrojne politi~are te du`nosnike iz Europske unije i SAD-a. U radu ovog sastanka na vrhu, koji se u Dubrovniku organizira ve} {estu godinu zaredom, sudjelovalo je i sedam predsjednika Vlada (Belgije, Bugarske, Slovenije, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova) te oko 15 ministara uglavnom vanjskih poslova. Raspravljalo se o nastavku pro{irenja Europske unije, sigurnosnim izazovima u izmijenjenim okolnostima na Mediteranu kao i o ekonomiji, odnosno potrebi stvaranja povoljnog ulaga~kog ambijen ta u re gi ji ju go is to~ne Europe.

Raspravljalo se o nastavku pro{irenja EU, sigurnosnim izazovima, ekonomiji...

Reuters

Tajming
Uz predsjednicu Vlade RH Jadranku Kosor, koja je bila doma}in skupa, Summitu je prisustvovao cijeli hrvatski dr`a vni vrh, pred sje dnik dr`ave Ivo Josipovi} i predsjednik Hrvatskog sabora Luka

Bebi}. U hrvatskoj javnosti isti~e se tajming odr`avanja dubrova~kog Summita pod nazivom “Novo desetlje}e za jugoisto~nu Europu – dovr{etak tranzicije“ koji je organiziran svega desetak dana nakon slu`benog zaklju~enja pregovora RH s Europskom

Inzko: BiH ne smije zaostati iza drugih
Nova makedonska vlada u utorak
Sastavnovemakedonskevlade, koju}e ~initi predstavnici najve}ih partija iz makedonskog i albanskogpoliti~kogkorpusa - VMRO DPMNE i Demokratske unije za integraciju (DUI), bit }e poznat u utorak, objavio je ju~er provladin dnevnik Ve~er, prenosi Srna. Pozivaju}i se na nezvani~ne izvore list navodi da }e mandatar za sastav nove Vlade Nikola Gruevski po~etkomsljede}esedmicesaop{titiimenaministara. Poslanici u Sobranjuu utorak}e glasati i o prijedlozima za tri potpredsjednikaparlamenta. ZamjeniciTrajkaVeljanovskog bit }e Svetlana Jakimovska iz VMRO-DPMNE, JaniMakraduli iz Socijaldmokratskog saveza Makedonije i Suzana Saliu iz DUI-a. U razgovorima na sastancima na samitu regionalnih lidera u Dubrovniku u petak i subotu, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko naglasio je da politi~ki lideri u BiH moraju zauzeti novi pristup kako BiH ne bi zaostala iza ostalih zemalja u regionu koje ostvaruju napredak, prenosi Fena. Glavne politi~ke stranke, rekao je Inzko, moraju okon~ati ovu {tetnu bezizlaznu situaciju i dogovoriti se oko formiranja Vije}a ministara BiH. “To je jedini na~in za rje{avanje trenutne ekonomske krize i vra}anje zemlje na put ka Evropi“ kazao je Inzko. , U razgovorima koje je vodio s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovi}em i na sastanku s dr`avnim podsekretarom SAD-a za politi~ka pitanja Williamom Burnsom te ministrom vanjskih poslova ^e{ke Republike Karelom Schwarzenbergom, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je rekao da je potreba za promjenom pristupa u BiH potcrtana brzim napretkom koji sada ostvaruju susjedne zemlje. Od pozitivnih regionalnih doga|anja, Inzko je naveo spremnost lidera u Hrvatskoj i Srbiji da stvaraju novu diplomatiju, okrenutu ka budu}nosti.

unijom. U tom svjetlu, posebno se nagla{avaju stavovi doma}ina da Hrvatska sasvim sigurno ne}e praviti probleme svojim susjedima na njihovom putu ka Uniji. “Mi `elimo dobre odnose sa susjedima, `elimo njihovu stabilnost, njihov gospodarski razvoj, `elimo da i oni krenu putem ispunjavanja reformi i kriterija koje je pro{la Hrvatska“, citira se izjava dr`avnog tajnika u Ministarstvu vanjskih po slo va RH An dre ja Plenkovi}a. ^injenicu da do Dubrovnika i Croatia Summita ove godine nije stigao nitko od visokih du`nosnika iz Beograda nakon {to je poziv prihvatio premijer Kosova u doma}oj javnosti ostaje bez komentara. Organizatori su potvrdili da je poziv poslan i srbijanskom premijeru kao i ministru vanjskih poslova, ali usprkos porukama da su u Dubrovniku dobrodo{li, oni se nisu pojavili kao ni prethodnih godina. Kao {to je i najavljeno, u subotu, drugog dana Croatia Summita odr`an je niz bilateralnih sastanaka. Iz Ureda za odnose s javno{}u Vlade RH objavljeno je da se premijerka Kosor susrela s podtajnikom u State Departmentu SAD-a Williamom Burnsom, te da je jedna od tema razgovora bila i situacija u Bosni i Hercegovini. Prema istom priop}enju, tijekom susreta William Burns ~estitao je predsjednici hrvatske Vlade osobno, kao i Vladi RH u cjelini, na zavr{etku pregovora s Europskom unijom, {to je povijesni

korak za Hrvatsku. Premijerka Kosor zahvalila je SAD-u na potpori tijekom euroatlantskog puta Hrvatske. Govore}i o kraju pregovora, naglasila je kako je zavr{en va`an posao, ali da i dalje treba raditi. U tom smislu Kosor je kazala kako su hrvatske reforme dobra poruka i susjedima da se one isplate, te ponovno ista knu la po tpo ru Hrvat ske euroatlantskom putu susjednih zemalja.

Prioritet
Na mar gi na ma Cro atia Summita, premijerka Kosor sastala se s predsjednikom Vlade Kraljevine Belgije Yvesom Le ter me om ko ji je, izme|u ostaloga, posebno istaknuo potrebu ja~anja gospodarske suradnje, kazav{i kako su hrvatske tvrtke dobrodo{le u EU. Kosor je govorila o oporavku gospodarstva kao trenutnom hrvatskom prioritetu, kojem je sna`na potpora borba protiv korupcije. Premijerka Kosor sastala se ju~er u Dubrovniku i s kosovskim premijerom Ha{imom Ta~ijem. Kako je objavljeno nakon sastanka, Kosor je istaknula da Hrvatska mo`e biti poticaj i Kosovu i ponudila pomo} u svim oblicima reformi, istaknuv{i mnogostruku povezanost dvaju naroda. Premijer Ta~i zahvalio je na pozivu na konferenciju i pozdravio odlu~nost predsjednice Vlade RH u procesu europskih integracija, naglasiv{i da su euroatlantske integracije cilj njegove zemlje.
Jadranka DIZDAR

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

15

Iz osvete za kampanju NATO-a u Libiji

Gadafi prijeti Evropi napadima mu~enika
Libijski~elnikMuamerGadafi zaprijetio je da }e prenijeti rat iz Libije u Evropu iz osvete za kampanju koju NATO vodi protivnjega. U govoruemitovanom na libijskoj televiziji, Gadafi je zaprijetio da }e poslati stotine Libijaca da izvode samoubila~ke napade u Evropi.

VIJESTI

Gadafi jo{ jednom upozorio NATO da prekine bombardovanje Libije, navode}i da takve akcije ne}e sru{iti re`im

Preminula Betty Ford
Betty Ford, biv{a prva dama SAD-a, poznata po borbi sa zavisno{}u od droge i alkohola, umrla je u 93. godini u Kaliforniji, prenosi Fena. Njen suprug, biv{i ameri~ki predsjednik, Gerald Ford umro je u decembru 2006. godine, prenosi AP. Za vrijeme boravka u Bijeloj ku}i (1974 - 1977) a i poslije toga, Betty Ford je stekla po{tovanje zbog svoje otvorenosti i hrabrosti dok se borila s rakom dojke, jakim artritisom i dvostrukom zavisno{}u od droge i alkohola. Ona je tako|er bila borac za prava `ena i zalagala se za pravo na abortus. Postala je poznata po svom Betty Ford centru za lije~enje od bolesti zavisnosti, u kome su se lije~ile poznate osobe kao {to su Elizabeth Taylor, Johnny Cash i Lindsay Lohan, ali tako|er i mnogi “obi~ni“ ljudi.

Prilika
“Stotine Libijaca bit }e mu~enici u Evropi. Rekao sam vam... oko za oko, zub za zub. No, dat }emo im priliku da do|u pameti“ rekao je Gadafi , na audiosnimci. Gadafi je jo{ jednom upozorio NATO da prekine bombardovanje Libije, navode}i da takve akcije ne}e sru{iti re`im. “Re`im u Libiji ne}e pasti, jer mu osnovu ~ini narod, a ne Gadafi“ rekao je libijski lider u , tonskom snimku emitovanom na skupu njegovih pristalica. Desetine hiljada Gadafijevih prista{a i plemenskihvo|aokupili su se na Zelenom trgu u Tripoliju, kako bi izrazili podr{ku Gadafiju, koji nakon 40 godina vladavine i pet mjeseci borbi odbija si}i s vlasti, prenosi Hina. U Sabi, najve}emgradu na jugu Libije, na skupu podr{ke Gadafiju okupilo se 250.000 ljudi, koji predstavljaju ve}inu ju`nih plemena, rekli su organizatori. Istovremeno, Gadafijeve snage su pokrenule seriju `estokih

Skup podr{ke libijskom vo|i u Tripoliju

napada kako bi presjekle liniju snabdijevanja ustanika, koji su oru`je, hranu i municiju dovla~ili iz regiona oko granice Tunisa. Gadafijeva reakcija je uslijedila poslije ofanzive pobunjenika na zapadu dr`ave, pokrenute kako bi se linija fronta sa zapadnih planina preselila u niziju koja vodi sve do Tripolija. Napad iz Misrate, kako se ~ini, ne vodi nigdje, jer su pobunjenici ostali zakopani u pijesku svega nekoliko kilometara van grada,

dok su berberska plemena na zapadu imala malo vi{e sre}e i uspjela da do|u nadomak Garjanu, strate{kojta~ki za daljenapredovanje ka Tripoliju.

Ofanziva
Ali, ta akcija je dovedena u pitanje po{to je Gadafijeva Kamis brigada `estoko raspalila po grani~nom prelazu Vazin, siju}i paniku u redovima pobunjenika, koji su se, sa razlogom, zabrinuli da njihove linije snabdijevanja ne}e

trajati jo{ dugo, prenosi RTS. ^ini se, me|utim, da Gadafijeve snage uop{te nemaju namjeru da zauzmu to podru~je, ve} `ele da iscrpe pobunjenike, {to im u izvjesnoj mjeri uspijeva jer su radnje sa hranom ve} potpuno prazne, dok voza~i kamiona odbijaju da voze u taj region. Pobunjenici, strate{ki, dr`e bolje polo`aje, mahom na visovima, ali im takvipolo`aji pru`aju malu utjehu, jer ih Gadafijeve snage satima zasipaju artiljerijskom paljbom.

Decenije potrebne za ~i{}enje Fukushime
Japanski premijer Naoto Kan izjavio je u subotu da }e biti potrebne decenije da se o~isti i deaktivira o{te}ena nuklearka Fukushima, prenosi Fena. To je prvi put da je vlada Japana dala vremenski okvir za ~i{}enje Fukushime, van hitnih mjera koje su trenutno u toku radi zatvaranja reaktora, prenosi Reuters. “Bit }e potrebno tri, pet, deset ili ~ak vi{e decenija da se otklone posljedice nesre}e“ re, kao je Kan. Smatra se da je curenje radioaktivnih materijala iz postrojenja u Fukushimi najopasnije poslije najve}e atomske nesre}e u ^ernobilu 1986. Japanski zvani~nici treba da narednih dana, kada se navr{avaju ~etiri mjeseca od katastrofalnog zemljotresa od 11. marta i cunamija, izvijeste o napretku u stavljanju Fukushime pod kontrolu.

u Maleziji
Nekoliko ljudi zadobilo je povrede zbog suzavca koji je policija upotrijebila u poku{aju da sprije~i proteste, kazali su o~evici
Malezijskapolicijauhapsila je vi{eod 1.400 ljudi u prijestonicipoku{avaju}i da sprije~i masovneantivladinedemonstracijeprotiv premijeraNad`ibaRazaka. Me|uuhap{enima su i vo|e opozicionih stranaka, a premaprocjenamaorganizatorana ulice je iza{lo oko 50.000 ljudi. O~evicika`u da je policijaupotrijebilasuzavacprotivdemonstranata u centruKualaLumpura dok su uzvikivali “Neka dugo `ivi narod“ i “Reforme“ , prenosiSrna. Istiizvornavodi da je nekolikoljudizadobilopovredezbogsuzavca, ali policija nije o tome dala informacije. Policija je protivokupljenih na glavnojautobuskoj stanici upotrijebila vodene topove.

Antivladini protesti

1.400 demonstranata
“Borimo se za slobodne i fer izbore. Vladakoristi mo}, mi koristimona{aprava, mi }emo na kraju pobijediti“ rekao je Ambi, gaSrinvasan, {ef grupacijeBersih, koja je organizovala proteste. Ova grupa je ranijenajavila da }e dovestidesetinehiljadaljudi u centargrada i tra`iti izborne reforme, ~ime bi ovo bile najve}e antivladinedemonstracije od kada je smjena Anvara Ibrahima sa mjesta premijera 1998. dovela do nasilnih uli~nih protesta. Ukoliko se na|e pod pritiskom naroda, Nad`ib }e mo`da odgoditi prijevremene izbore i stopirati reforme kao {to su ukidanjesubvencija za gorivo i primjenaakcionog programa za ve}inske Malajce. Izbori ne bi trebalo da budu odr`ani prije 2013. godine, ali analiti~ari ka`u da }e Nad`ibvjerovatnotra`itiprijevremenimandat nakon ubrzanog ekonomskog rasta 2010. godine. Uli~niprotesti su rijetkapojava u ovojzemlji na jugoistokuAzije, a strani investitori su zabrinuti da bi politi~kinemirimogliusporitiekonomskereformekoje se vide kao vitalne za privla~enje investicija.

Uhap{eno

Meksiko: 20 ubijenih u baru
U pucnjavi koja se dogodila kada su naoru`ane osobe upale u jedan bar u meksi~kom gradu Monterreyu na sjeveru zemlje ubijeno je 20 osoba, prenosi Fena. U najnovijem obra~unu u ovom gradu povrije|eno je najmanje petoro ljudi, izvijestio je meksi~ki dnevni list Universal, pozivaju}i se na policijske izvore. U protekle ~etiri godine Monterrey je postao jedan od centara sukoba me|u narko-kartelima koji se poja~avaju u razli~itim dijelovima zemlje. Dr`ava Nuevo Leon, u kojoj je Monterrey, predstavlja upori{te Zetasa, jednog od najnasilnijih meksi~kih narko-kartela.

Desetine hiljada ljudi okupile su se na Reuters ulicama Kuala Lumpura

16

SVIJET FINANSIJA

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

MMF pu{ta Gr~koj jo{ 3,2 milijarde eura zajma

EU nastoji uklju~iti i

privatne kreditore
EP: Kasnije o izbornim pravilima
Evropski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu odgodio glasanje o prijedlogu reforme izbornih pravila za EP i vratio prijedlog ponovo na odbor za ustavnapitanja, koji}e o tome ponovno raspravljati. Zastupnici EP-a su podijeljeni oko prijedloga koji predvi|a da se bira25 dodatnihzastupnika sa sveevropske kandidatske liste. Prema tom prijedlogu, dr`avljani Evropske unije imali bi dva glasa: jedan bi koristili za izbor zastupnika u EP sa nacionalne liste, a drugi za glasanje za sveevropsku listu. Na toj listi bilo bi 25 kandidata, sastavile bi je stranke koje djeluju na evropskom nivou i morala bi predstavljati najmanje tre}inu dr`ava ~lanica. Tih 25 zastupnika pridru`ili bi se ostalimzastupnicimakoji su izabrani na nacionalnim listama i kojih je 751.

Fond prognozira da }e se ta zemlja vratiti pozitivnom ekonomskom rastu u prvoj polovini 2012, kazala izvr{na direktorica MMF-a Christine Lagarde
Me|unarodnimonetarnifond (MMF) saop}io je u Washingtonu kako je odlu~io da pusti Gr~koj sljede}u tran{u od 3,2 milijarde eura (4,6 milijardi dolara), ali je upozorio da ne smije da bude “ni najmanjegzastoja“ u realizaciji programa reformi te zemlje. Iznos odobren u petak nave~er dio je pro{logodi{njegpaketa pomo}i od 110 milijardi eurakoji su prezadu`enojGr~koj odobrili Evropska unija (EU) i MMF. Njegova isplata dolazi u vrijeme kada lideri EU i banke rade na osmi{ljavanju novog paketa koji bi doprinio finansiranju potreba Atine do 2014. godine.

Nova tran{a uz uslov da ne smije biti zastoja

Autor prijedloga, britanski liberalni zastupnik Andrew Duff, isti~e da bi tom sveevropskom listom izbori za EP dobili evropsku dimenziju. Izbori za EP u dr`avama ~lanicama naj~e{}e su preslik nacionalnih izbora i u predizbornoj kampanji uglavnom dominiraju nacionalne, a ne evropske teme kojima se evropski zastupnici bave. Tako|er se predla`e da se evropski izbori pomaknu sa juna na maj, kako bi EP imao vi{e vremena za postupak potvr|ivanja EK-a. Prijedlogu se uglavnomprotiveeuroskepti~nijizastupnici. Tako|er ima prigovora da bi se na takav na~in stvorilo dvije vrste zastupnika, tzv. elitne sa sveevropske liste i tzv. obi~ne, koji se biraju s nacionalnihlista. Vi{ezastupnika se slo`ilo da je prijedlog uglavnomdobar, ali da su mu jo{ potrebne odre|ene dorade.

Nove obveznice
Lideri EU nastoje da u taj plan uklju~e i privatne kreditore koji bi trebalo da dobrovoljnopristanu na kupovinu novih gr~kih obveznica s du`imrokomdospije}akako bi bio sprije~enprinudnibankrot te ~laniceeurozone. “Odr`ivostgr~kogduga u odsudnojmjerizavisi od blagovre-

menog i energi~nogprovo|enja programa prilago|avanja, bez i najmanjeg posustajanja, i nastavka podr{ke evropskih partnera i uklju~ivanjaprivatnogsektora“ izjavila je izvr{nadirekto, rica MMF-a Christine Lagarde. Lagarde je ukazala da je pomo} za spa{avanje Gr~ke “dala zna~ajne rezultate“ i da Fond prognozira da }e se ta zemlja vratitipozitivnomekonomskom rastu u prvoj polovini 2012. “Fiskalni deficit je smanjen, ekonomija se uravnote`uje i konkurentnost se postepeno pobolj{ava“ izjavila je Lagarde, , dodav{i da, ipak, ostaju znatni politi~ki izazovi. Kako je rekla, potrebno je jo{ rada na smanjenju fiskalnog deficita i pove}anju ekonomske produktivnosti kako bi ponovo bio uspostavljen rast gr~ke privrede.

U saop}enju MMF-a je kazano da Gr~kamora da rije{ipitanjevisokihplata u javnomsektoru, mogu}nostizatvaranjaneefikasnihdr`avnihfirmi i {irokorasprostranjenog izbjegavanja pla}anjaporeza. Fond je ocijenio da vladinplanprivatizacije- koji je jedan od zahtjeva MMF i EU radipribavljanjavladinogprihoda- predstavlja“klju~nikorak ka podsticanjuinvesticija i rasta“ kao , i smanjenju dr`avnog duga.

Privatizacija
MMF tako|ernavodineophodnost reformi visokih poreza na rad i “neefikasnog pravosudnog sistema“ Fond je upozorio da . gr~kebankemoraju da pove}aju svojkapital. Ukazano je, me|utim, da je od klju~nog zna~aja da Evropskacentralnabanka (ECB) nastavi da osiguravalikvidnost za finansijski sistem Gr~ke.

EK kritizira Bugarsku
Evropska komisija kritizirala je bugarski prijedlog zakona o hazardnim igrama, koji diskriminira kompanije koje nude on-line igre na sre}u iz drugih zemalja Evropske unije. Nakon izra`avanja detaljnog stava o normativnom aktu, EK je prakti~nozamrzlaovajprijedlog zakona. Prema EK-a, Bugarska nemapravausvojititakavzakon dok ga ne usaglasi s normativima EU, ~iji je ~lan. Ukoliko bugarska vlada ne ispo{tuje stav EK-a, mogu}e je da se suo~i s kaznenom procedurom EU. Sporni su visina poreza na igre na sre}u, koji u Bugarskoj iznosi 15 posto i trenutno je najvi{i u Evropi, kao i zahtjev da kompanije koje imaju sjedi{te van Bugarske trebaju u ovu zemlju investirati milion leva (500.000 eura) kako bi dobile licencu. Bugarskojvladi dat je rok da do 20. jula obrazlo`i ili promijeniprijedlogzakona, kako bi izbjegla reakciju EK-a.

Brz oporavak

japanske
ekonomije
Japanska ekonomija oporavlja se od posljedica katastrofalnogzemljotresa od 11. marta i cunamija br`e nego {to se prvobitno o~ekivalo, izjavio je u subotu japanski ministar industrije Banry Kaieda. MinistarKaeida je dao tu ocjenu u glavnom graduMalezijeKualaLumpuru na sastanku sa zvani~nicima deset ~lanica Udru`enja zemalja jugoisto~neAzije(ASEAN) i Federacijejapansketrgovinske i industrijske komore u ASEAN-u. Cilj tih pregovora je unapre|enje poslovne klime za japanskekompanijekojeposluju u tom regionu u oblastima kao {to su carinske procedure. ASEAN okuplja Kambod`u, Bruneje, Indoneziju, Laos, Maleziju, Mjanmar, Filipine, Singapur, Tajland i Vijetnam.

OTP zainteresiran za
preuzimanje Volksbank
OTP bankapokazujeozbiljan interes za preuzimanjeve}inskog udjela u Volksbank Internationalu (VBI). Do sada je jediniponu|a~ bio ruski Sberbank. Premamedijskimizvje{tajima, Sberbank je spreman ponuditi oko 700 miliona eura za VBI, ali ako OTP u|e u utakmicu, cijenapreuzimanje mogla bi porasti. Imovina Volksbanka iznosila je 13,7 milijardi eura krajem 2010. Njegova najve}a podru`nica je u Rumunjskoj, sa 4,8 milijardi eura vrijednosti imovine, ali ona nijeuklju~ena u paket za prodaju. VBI-ev kreditni portfelj iznosi 9,9 milijardi eura i ima 5 milijardi vrijednih depozita.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine
Nezadovoljni i poslodavci i sindikati

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Nezaposleni `ive bolje od radnika
Visina naknade za slu~aj nezaposlenosti primi~e se iznosu garantirane plate
Delegacije sindikata i poslodavaca u Ekonomsko-socijalnomvije}uFederacije BiH su na posljednjoj sjednici Vije}a zatra`ile od federalne Vlade da hitno po~ne pisati nove zakone o radu i posredovanju u zapo{ljavanju. Sada{njim zakonima, kako je re~eno, nemogu}e je zaustaviti ubrzan proces nestajanja radnih mjesta i privrednih dru{tava, neredovne isplate plata, pove}anja nezaposlenosti, radanacrno i nepravedno tro{enje novca prikupljenog po osnovu doprinosa za slu~aj nezaposlenosti. Sve navedene pojave ilustrirane su brojnim primjerima.
U prvih {est mjeseci 2011. vra}eno 436 miliona KM PDV-a

Poja~ana kontrola

povrata PDV-a
GP Vranica kao lo{ primjer

Ga{enje Vranice
Predsjednik Sindikata radnika u gra|evinarstvu [aban Kadiri} za primjer je uzeo Vranicu, ne tako davno kompaniju s oko 1.000 zaposlenih, u kojoj danas, nakon {to je privatizirana, radi njih tek oko 150. Nemaju dovoljno posla, plate su neredovne, a zarade iz proteklih mjeseci jo{ nikad nisu ispla}ene. Vlasnik Zijad Bleki} i njegovi ortaci prisvojili su 120 hektara zemlji{ta i nekretnina u Sarajevu i Mostaru i sada je samo pitanje kada }e otpustiti preostale radnike, a Vranicu definitivno ugasiti. Direktor federalnog Zavoda za zapo{ljavanje Miralem [ari} sugerira da senovimzakonskim rje{enjima ukine praksa prema kojoj poslodavci prijavljuju radnike na odre|eno vrijeme, na poslu ih dr`e osam mjeseci, nakon ~ega im daju otkaz. Radnici se javljaju na biro i dobivaju nov~anu naknadu, ali nas-

PRISVOJILI IMOVINU Vlasnik Zijad Bleki} i njegovi ortaci prisvojili su 120 hektara zemlji{ta i nekretnina u Sarajevu i Mostaru i sada je samo pitanje kada }e otpustiti preostale radnike, a Vranicu definitivno ugasiti
tavljaju raditi kod istog poslodavca, da bi ih on ponovo primio i prijavio. Novi zakoni trebaju smanjiti pritisak nezaposlenih na evidencije zavoda i rasteretiti ih prevelikog administriranja. Kako re~e direktor, svako ko se vodi na evidenciji danas u zavodu mo`e dobiti dvadesetak razli~itih potvrda kojima ostvaruje neko svoje socijalno, a ne radno pravo, ili mu slu`e da nekoga prevari - naj~e{}e dr`avu. oko 320 KM, i pribli`ava se visini garantirane plate kojom poslodavci pla}aju radnike anga`irane na poslu po osam i vi{e sati dnevno. To prakti~no potvr|uje da sedanasvi{eisplati plandovati nego raditi. Vladi je sugerirano da zakon o radu i posredovanju u zapo{ljavanju hitno pi{e, ali ne po principu danas dva sata, pa sutra isto toliko, prekosutra }e presko~iti, pa onda opet nastaviti, i tako unedogled. Oni kojima se to povjeri zakon trebaju napisati za sedam do deset dana i Vlada ga treba odmah pustiti u proceduru. Samo tako mogu}e je zaustaviti gubljenje radnih mjesta i galopiraju}u stopu nezaposlenosti te u ovoj oblasti uvesti vi{e pravi~nosti.
H. ARIFAGI]

Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) poja~ano kontroliraju zahtjeve za povrat PDV-a od poreskih obveznika u BiH. Osnovni razlog je ~injenica da je u prvoj polovici ove godine poreskim obveznicima vra}eno 436 miliona KM PDV-a, {to je za 100 miliona KM vi{e u odnosu na is ti pe ri od pro {le go di ne, sa op}eno je iz UIO. U Upravi smatraju da porast zahtjeva za povrat PDV-a od ~ak 30 posto na polugodi{njem nivou nije uskla|en s privrednim kretanjima u BiH. “Mi{ lje nja smo da pos to ji odre|eni broj zahtjeva za povrat PDV-a i zahtjeva za poreski kredit koji nisu u potpunosti opravdani. Za sve one obveznike za koje se u predstoje}im kontrolama utvrdi

da su suprotno zakonskim propisima podnosili zahtjeve za povrat PDV-a i zahtjeve za poreski kredit, bit }e izre~ene odgovaraju}e kazne“, upozoravaju iz UIO. Napominju da ~lanovi 210. i 211. Krivi~nog zakona BiH propisuju da svako ko neta~no iskazuje podatke u PDV prijavi u iznosu iznad 10.000 KM, i ukoliko se to radi s namjerom, a na bazi fiktivnog prometa, ~ini krivi~no djelo. Protiv obveznika za koje se utvrdi da su tako postupali bit }e podnijeti izvje{taji Tu`ila{tvu BiH. S druge strane, svi oni obveznici koji posluju u skladu sa zakonskim propisima mogu i dalje ra~unati na uredne i u skladu sa zakonskim rokovima izvr{ene povrate PDV-a od Uprave za indirektno oporezivanje.

SASE: UVR[TENJE
obveznica Op}ine Te{anj
Na Sekundarno slobodno berzansko tr`i{te Sarajevske berze ju~er su uvr{tene obveznice Op}ine Te{anj, saop}ila je SASE. Radi se o tri serije: simbol OPCTKA - broj emitovanih vrijednosnih papira 1.666 nominalne vrijednosti 100 KM, rok dospije}a 11.5.2012. godine, zatim simbol OPCTKB - broj emitovanih vrijednosnih papira 1.666 nominalne vrijednosti 100 KM, rok dospije}a 11.5.2013. i simbol OPCTKC - broj emitovanih vrijednosnih papira 1.668 nominalne vrijednosti 100 KM, rok dospije}a 11.5.2014. godine, saop}eno je.

Brzo pisanje
Tokomsjednice ESV-aprokomentirana je i ~injenica da visina materijalne naknade za slu~aj nezaposlenosti stimulira prijavljivanje na evidencije. Ta naknada iznosi 40 posto prosje~ne plate u Federaciji BiH,

Hifa Oil: Na ino-tr`i{te

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 131 - 8. 7. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

34.000 tona derivata
[irenje poslovnih aktivnosti na tr`i{ta regije koje je Higa Oilpo~elaprijedvijegodinepolu~ilo je zna~ajne rezultate, pa je u prvih {est mjeseci ove godine na tim tr`i{tima plasirano vi{e od 34.000 tona naftnih derivata. Firma je prisutna na skoro svim tr`i{tima u regiji, uklju~uju}i Austriju i Bugarsku. U odnosu na prvih {est mjeseci lani, prodaja na ino-tr`i{tu je pove}ana za vi{e od 120 posto, {to pokazuje da su kupci prepoznali ozbiljnost i kvalitet usluga koje pru`a Hifa Oil. Takav pristup je bio klju~ni faktor za u~e{}e u velikim infrastrukturnim projektima u regiji - Albaniji, Makedoniji, Kosovu i Bugarskoj. Kroz snabdijevanje naftnim derivatima bitumenskog tipa, Hifa Oil je postala jedan od nezaobilaznih aktera, posebno zbog ~injenice da su ti projekti zahtjevni i da se o~ekuju pravovremeni odgovori na sve zahtjeve kupaca. Poslovne

aktivnosti firme su pove}ane i na tr`i{tu Crne Gore i Austrije te susjednih zemalja, a prepoznavanje Hifa Oila kao pouzdanog snabdjeva~a je znak da }e pozitivan trend na ino-tr`i{tu biti odr`an i u narednom periodu. Hifa Oil je najve}i distributer naftnih derivata u BiH u posljednje dvije godine, a prema kretanju na tr`i{tu, vode}a pozicija }e biti odr`ana i ove godine.
M. BEGI]

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.469635 1.420105 26.356937 0.080352 0.261555 0.738993 1.687081 0.565032 0.251994 0.214507 1.619037 0.835807 2.186908 1.369369 0.048810 1.935075

1.955830 1.473318 1.423664 26.422994 0.080553 0.262211 0.740845 1.691309 0.566448 0.252626 0.215045 1.623095 0.837902 2.192389 1.372801 0.048932 1.939925 USD BAM

1.955830 1.477001 1.427223 26.489051 0.080754 0.262867 0.742697 1.695537 0.567864 0.253258 0.215583 1.627153 0.839997 2.197870 1.376233 0.049054 1.944775 1.59343 2.176624

SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 07. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 07. 2011 =

18 SARAJEVSKA HRONIKA U~enik generacije Osnovne {kole “El-Manar”

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Hokeja{ koji voli matematiku
Albert je pokazao sklonosti ka ve}ini predmeta, saznajemo u njegovoj {koli. Naro~ito su ga fascinirale matematika i fizika, te se u potpunosti predavao njihovom razumijevanju i rje{avanju problemati~nih zadataka. Umjetnost kao predmet ga je relaksirala i volio je da se opu{ta uz slikanje i crtanje. Albert voli mnoge sportove, ali ponajvi{e ga interesuju hokej i strelja{tvo iz ~ijih je ta kmi~enja go to vo uvi jek bio E. G. me|u najboljima.

Podijeljena mi{ljenja studenata. o cijenama karata za prevoz.

Studenti }e kupovati polugodi{nje karte Albert Selimi: Opu{ta se uz crtanje

Web strana i natje~aj Moja slika Sarajeva

Ponuda je bila
50 posto ili ni{ta
Istina je da ima podijeljenih reakcija, ali one negativne uglavnom su anonimne i one se objavljuju na forumima, isti~e predsjednica Studentskog parlamenta Jasmina Dizdarevi}
VladaKantonaSarajevo i Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu nedavno su postigli dogovor o subvencioniranju studentskihkarata za javnigradski prevoz. Prema obostrano prihvatljivom rje{enju, cijena pojedina~ne mjese~ne studentske karte izjedna~ena je s cijenom u~eni~ke i iznosi 16 maraka za prvu zonu. Obra~un je sa~injen na temelju mjese~nih, a bit }e izdatepolugodi{njestudentskekartekoje}e vrijediti od 1. jula do 31. decembra. Cijena tih karata za jednu zonu je 96, dvije zone 138, tri 147, te 179 KM za ~etiri zone. ca Studentskog parlamenta Jasmina Dizdarevi}, ovo je trenutnonajboljemogu}erje{enje. - U ovom trenutku nije bilo mogu}e do}i do najboljeg ishoda, ali je u~injen va`an korak na putu ka racionalnom i prihvatljivom rje{enju koje je rezultat dostojanstvenihpregovora, bez pritisaka ili kabinetskihdogovora. Istina je da je do{lo do podijeljenihreakcijastudenata, ali negativnesuuglavnomanonimne i one se objavljuju na forumima. Nismomogliuraditini{tavi{e u ovomtrenutku. Mogli smo birati da prihvatimo ili 50 postosubvencije ili da pla}amocijelucijenu karata, istakla je Dizdarevi}. Premarije~imaDizdarevi}eve, studenti su svevrijememogli da se upoznaju sa aktivnostima koje Studentski parlament vodi kada su u pitanju karte. - Ovo je privremeno rje{enje i ve} vodimo aktivnosti kako bi po~etkomsljede}egodineimali i povoljnije karte. Ovo nisu bili pregovori mene i resornog ministra. Naprotiv, ministarsaobra}ajaHarisLuli}dolazio je na javnerasprave i objasniostudentima poziciju u kojoj se nalazimo, kazala je Dizdarevi}.

Brendiranje grada kao turisti~ke destinacije

Glasajte za najbolju fotografiju mjeseca
Nova web stranica www.mojaslikasarajeva.net pru`it }e industriji turizma u BiH besplatnu bazu od najmanje 2.500 veoma kvalitetnih fotografija koje }e prikazivati razli~ite aspekte `ivota u Sarajevu. Projekat predstavlja jednu od aktivnosti utvr|enih sa ra dnjom Gra da Sa ra je va i USAID-Sida FIRMA projekta. - Moja slika Sarajeva je projekat kojim Sarajevo Navigator, u saradnji sa Gradom, po~inje rad na brendiranju Sarajeva kao turisti~ke destinacije. Cilj nam je da pre zen tu je mo sli ku Sa ra je va vi|enu o~ima gra|ana, ali i njegovih posjetitelja, rekao je Nedim Lipa iz Sarajevo Navigatora. Fotografije }e se objavljivati na web stranici koja je povezana sa mre`om Facebook, gdje je svaku od njih mogu}e komentarisati i ocjenjivati. Sve fotografije }e biti pohranjene u bazu, a najnovije i one sa najvi{e Facebook glasova bit }e posebno istaknute na stranici. - O~ekujemo da }e ova aktivnost uticati na odluku turista da posjete ovaj grad, a istovremeno i na izgradnju osje}aja ponosa i pripadanja me|u njegovim gra|anima, istakao je David King, {ef USAID-Sida FIRMA projekta. Fotografije }e ocjenjivati i `iri sastavljen od eminentnih bh. fotografa, te polaznici Male {kole fotografije, koja svakog 15. u mjesecu organizuje izlo`bu u amfiteatru Doma mladih. Kombinacijom glasanja svakog mjeseca }e biti izabrana najbolja fotografija za onaj prethodni. Fotografu }e biti uru~ena nagrada, koju je osigurao Olympus. Po~etkom 2012. bi}e progla{en ukupni pobjednik za 2011, koji }e zajedno sa jo{ 50 najuspjelijih radova biti prezentiran naj{iroj publici na izlo`bi koja }e biti odr`ana u povodu 6. aprila.

Subvencije svima
U po~etku je bilo zami{ljeno da se subvencionirajusamostudenti iz KantonaSarajevo, ali i da se subvencionirasamoprvazona gradskog prevoza. - Uspjeli smo da omogu}imo svimstudentima u ~etirizone da imaju subvencije. Nismo ponosni na ovakvorje{enje, ali ponavljam ono je za sada jedino mogu}e, dodala je Dizdarevi}. Da podsjetimo, pravo na studentsku kartu imaju svi redovni i redovni samofinansiraju}i studenti.
S. HUREMOVI]

Va`an korak
Nakon {to je prihva}eno ovo rje{enje, pojedinistudentiuputili su `albe kako su o{te}eni ovakvimdogovorom. Me|utim, kako nam je kazala predsjedni-

Trovanje plinom
U petak nave~er, izme|u 19.10 i 19.20 sati, prilikom kori{tenja kupatila u stanu koji se nalazi u Ulici Augusta Brauna14 (visokoprizemlje), sugra|anka T. A, ro|ena1987. godine, zatra`ila je medicinskupomo}zbogtrovanjaplinom, navodi se u saop{tenju MUP-a Kantona Sarajevo. Sugra|anka je kolimaHitne pomo}i prevezena na KUM Klini~kog centra, gdje je zadr`ana na posmatranju. Uvi|aj su obavili pripadnici MUP-a, u prisustvu vje{taka PPZ struke, koji je konstatovao da je najvjerovatnije rije~ o trovanju usljed neispravnog ispu{nog sistema instaliranog plinskog bojlera.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

Obnovljena Podcarina
Zavr{ena je sanacija starogradske Ulice Podcarina. Obnova u ovoj ulici podrazumijevala je krpljenje udarnih rupa i o{te}enja na kolovozu na povr{ini od oko 170 kvadratnih metara. Projekt je ra|en u sklopu ljetnog odr`avanja ulica u Starom Gradu. Izvo|a~ je bio KJKP Rad, a investitor Op}ina.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Zavr{ena obnova Vi{egradske kule na Vratniku

Po~ela sanacija
bedema
Novi krov za spomenik na Vratniku • U Ulici Bakije sokak zid se ve} godinama obru{avao
Rekonstrukcija Vi{egradske kule na Vratniku je zavr{ena, potvrdili su nam u Zavodu za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo. Na ovom spomeniku saniran je zid s jugoisto~ne strane koji se obru{avao u dvori{teobli`nje ku}e, te je promijenjena i streha, odnosno drveni potkrov. Postavljena je i nova {indra na krovu. Nosilac ovog projekta bio je Zavod, a projekat su finansiraliOp}inaStariGrad i Zavod za za{titu spomenika Federacije BiH. Sada je po~ela i sanacija Vratni~kog bedema koji se nalazi u Ulici Bakije sokak na Vratniku. - SanacijaVratni~kogbedema po~ela je u ponedjeljak. Ve} nekoliko godina zid se zbog dotrajalosti obru{ava i predstavlja opasnost i za gra|ane i za saobra}aj koji se tuda odvija. Posljednje dvije godine stanovnici obli`njih ku}a se `ale na obru{avanje zida. U op}ini Stari Grad imamo dosta ovakvih starih objekata, kojima je zbog dotrajalosti potrebna sanacija. Mi smo od ove godine krenuli sa ovim objektom, a svi daljnji radovi zavise isklju~ivo od finansijske situacije, kazala nam je Amira Radon~i}, saradnik za graditeljsko naslije|e u Zavo-

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Dijelovi krova sa Vi{egradske kapije padali na obli`nje ku}e

du za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo. Ovaj projekat finansira Op}ina Stari Grad, a krajnji rok za obnovu ovog objekta je

75 dana. Kako nam je istakla Radon~i}, u planu je i raspisivanje tendera za obnovu fasade i potpornih zidova Had`i{abanovi}a ku}e.
E. G.

Gradnja kanalizacione mre`e u Pofali}ima

Spas za mje{tane
Na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o ozvani~io je po~etak izgradnje kanalizacione mre`e u naselju Pofali}i na lokalitetu iznad fabrike Zrak. Radi se o 650 metara separatne kanalizacije, pre~nika 300 i 350 milimetara, kojima }e se rije{iti problem odvodnje kanalizacionih voda i ki{ne kanalizacije sa ovog prostora. Kold`o je kazao da su pripreme za izgradnju ove mre`e trajale godinu i po zbog slo`enosti projektnog zadatka, te nepostojanja planske dokumentacije. Mi{ljenja je da }e mje{tanima ovaj projekat biti od velikog zna~aja, jer je postojala mogu}nost zaraznih bolesti zbog ispu{tanja fekalne kanalizacije u otvoreni kanal koji prolazi pored njihovih ku}a. Predstavnik firme TB In`injering iz Breze Mirsad Du~i} rekao je da se radovi izvode u ote`anim uvjetima, ali se nada da }e oni biti zavr{eni prije ugovorenog roka od 40 dana. Vrijednost radova je 250.000 KM, a finansiraju ih Op}ina i Ministarstvo prostornog ure|enja Kantona Sarajevo.

Sastanak u Gradskoj upravi

Mjere sigurnosti tokom SFF-a
Povodom 17. Sarajevo Film Festivala, u Gradskoj upravi odr`an je sastanak o ure|enju grada. Pored gradskih du`nosnika, sastanku su prisustvovali predstavnici Turisti~ke zajednice, javnih preduze}a, zdravstvenih, inspekcijskih i bezbjednosnihslu`bi, te organizatoriSFFa. Zaklju~eno je da se i u toku ovogodi{njeg SFF-a, poredsve~anogdekorisanja i ure|enja, posebno vodi ra~una o sigurnosti u gradu. Tako}e pored policije, biti anga`ovani i za{titari. Policija}e, kako je dogovoreno, koordinirano djelovati sa inspekcijskimslu`bamaradispre~avanja nelegalne trgovine, prosja~enja i drugog. Re`imsaobra}aja,kao i javnigradskiprevoz bit }e prilago|eni Festivalu, a ekipeHitnepomo}i i sarajevskihvatrogasaca}e biti u punoj pripravnosti.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

12 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih/Banja Luka 7, Be~ 7.35, 14.30 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Minhen 12.15, Cirih/Banja Luka 13.30, Ljubljana 14.05, Be~ 14.10, 18.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Frankfurt 21, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA Performans Zane Marjanovi} “8.372...”

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sa~uvati sje}anje
To je, ustvari, rekvijem koji stvaraju glasovi glumaca dok broje `rtve genocida u Srebrenici, kazala je autorica Zana Marjanovi}
Performans se izvodi tre}i put, u prvoj izvedbi u~estvovalo je 18 glumaca, a pro{le godine 50. Za ovu godinu broj glumaca }e biti poznat tek na generalnoj probi. Performans }e biti zavr{en u ranim jutarnjim satima. Ulaz je besplatan i nije vremenski ograni~en, a svi gra|ani su pozvani da do|u i obilje`e dan stradanja Srebreni~ana. Mr. S.

Performans Zane Marjanovi} “8.372...” u kojem }e u~estvovati veliki broj sarajevskih glumaca bit }e izveden povodom Dana sje}anja na genocid u Srebrenici, ve~eras u 20 sati u Kamernom teatru 55. Tim povodom autorica Marjanovi} isti~e da je “to ustvari rekvijem koji stvaraju glasovi glumaca dok broje `rtve genocida u Srebrenici“:

- Ideja projekta je da iza svakog izgovorenog broja stoji ~ovjek kojem se suprotstavlja broj bez identiteta koji on danas postaje. Na taj na~in nastojimo spojiti pro{lost i sada{njost i sa~uvati sje}anje, kazala je Marjanovi}, dodaju}i da se broj `rtava zna, “iako tri ta~ke na kraju simbolizuju da to nije ta~an broj, ali je pitanje koliko nas se sje}a“.

62. dubrova~ke ljetne igre

K

Svi smo iza{li ispod Gogoljeve kabanice
Dubrova~ke ljetne igre, koje se tradicionalno odr`avaju od 10. srpnja do 25. kolovoza, i ove }e godine okupiti vi{e od 2.000 umje tni ka iz ci je log svi je ta. Po~etak glazbeno-scenske manifestacije, koja }e i ove godine trajati 47 dana, ozna~it }e podizanje festivalske zastave ve~eras ispred crkve sv. Vlaha u 21 sat. Za scenarij i re`iju ovogodi{nje ceremonije otvaranja zadu`ena je Dora Ru`djak, glazbu potpisuje Frano \urovi}, kostime Danica Dedijer, a Dubrova~kim simfonijskim orkestrom i Zagreba~kom filharmonijom ravnat }e maestro Ivan Repu{i}. Festivalski dramski ansambl ~ine: Silvio Vovk, Nik{a Butijer, Livio Badurina, Jelena Miholjevi}, Nata{a Dangubi}, Sr|ana [imunovi}, Maro Martinovi}, Perica Martinovi}, Doris [ari} Kukuljica, Barbara Prpi}, Mirej Stani}, Mima Brautovi}, Jasna Juki}, Branimir Vidi} Flika i Helena Kova~i}, uz sudjelovanje studenata Akademije dramskih umjetnosti iz Zagreba. Ceremonija otvaranja odvijat }e se pod poznatom krilaticom F. M. Dostojevskog “Svi smo iza{li ispod Gogoljeve kabanice“, koja simbolizira Gogoljev utjecaj na moderno kazali{te. Do 25. kolovoza na desetak scenskih i ambijentalnih lokacija renesansnog grada Dubrovnika Igre }e odr`ati vi{e od 80 dramskih, glazbenih, plesnih, likovnih i opernih izvedbi.

rajem pro{le godine sarajevska umjetnica [ejla Kameri} i albanski umjetnik Anrij Sale snimili su film 1395 dana bez crvene - snimali su u Sarajevu, a glavna uloga povjerena je {panskoj glumici Maribel Verdu. Splet okolnosti je htio da se umjetni~ki pogledi Kameri}eve i Sale ne podudare, {to je rezultiralo nastankom dva filma umjesto jednog. Ova zanimljiva sudbina, po mi{ljenju kriti~ara Guardiana, filmu je dala novi smisao. - Gledanje dva filma jedan za drugim, mnogo je vi{e od igre prona|i razlike iako su sli~nosti izme|u filmova gotovo beskrajne- pi{eAdrianSearle u Guardianu, nakon{to ih je, zajedno sa publikom na Manchester film festivalu odgledao u paru. Osim {to u oba filma, od kojih svaki traje ne{to manje od sat vremena, ista glumica hoda na isti na~in, tu je i mnogo drugih detalja, poput probe simfonijskog orkestra, krupnih kadrova instrumenata, gakanja vrana, ~ovjeka koji hoda `eljezni~kom prugom, pretr~avanja raskrsnica... U Sa li nom fil mu ~uje te

Guardian o filmu [ejle Kameri} i Anrija Sale

Maribel Verdu u filmu 1395 dana bez crvene

@ivot koji se dva puta `ivi
pu{~anu paljbu, u [ejlinom ne. Zvu~ne slike se razlikuju, kao i kadriranje i rediteljsko izlaganje pri~e. - Mislite da sa va{om memorijom ne{to nije u redu ka`e kriti~ar. Film 1395 dana bez crvene je udvostru~en, kao i hodanje na koje glavna glumica ponovo kre}e, kao simfonija koja se ponovo izvodi, kao opsada koja se ponovo de{ava, kao `ivot koji se dva puta `ivi, zaklju~ak je teksta u Guardianu.

Otvoreni Osmi susreti Banjalu~ana

Vezeni most
U Koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor otvoreni su Osmi susreti Banjalu~ana “Vezeni most“ Ma. nifestacija, u organizaciji Zajednice udru`enja gra|ana Banje Luke, po~ela je simboli~no pjesmom “Moja Banja Luka“ a prije sve~anog otvara, nja uprili~ena je i izlo`ba fotografija autora Enesa Zahi}a, javlja Fena. I ove godine su predvi|ene brojne kulturne i sportske aktivnosti, promocije knjiga te turniri u malom fudbalu, ko{arci, odbojci na pijesku i {ahu. U okviru “Vezenog mosta“ , 13. jula u Vije}nici Banskog dvora predvi|en je forum o temi “Implementacija revidirane strategije BiH za provo|enje aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma“ . Istoga dana, za najmla|e }e u Muzi~kom paviljonu parka “Petar Ko~i}“ biti odr`an igrokaz “Vesela dru`ina“ u , izvo|enju Dje~ijeg studija glume “Roda“ dok je za ve~ernje , sate planirana manifestacija u znak sje}anja na prof. dr. Nerkeza Smajlagi}a, na kojoj }e govoriti Muhamed Filipovi}. U petak, prije zavr{ne ve~eri, planirano je odr`avanje tradicionalne tribine predstavnika sugra|ana iz dijaspore i povratnika s gradskim vlastima o temi “Status banjalu~ke dijaspore u razvojnom procesu grada“ .

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Izlo`ba Freedom to Create u Sarajevu

Na Festivalu Zlatni lav u Umagu

Staza divlja~i
Na Me|unarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav u Umagu izvedena je predstava Narodnog pozori{ta Republike Srpske “Staza divlja~i“. Predstava, prema dramskom tekstu Franca Ksavera Kreca, u re`iji Filipa Grinvalda, premijerno je izvedena 25. februara 2008. na sceni “Petar Ko~i}“ Narodnog pona ADU Zagreb i Miran Hajro{, direktor Kazali{ta u Virovitici, dodijelit }e glavnu nagradu Grand Prix najboljem teatarskom doga|anju. Uz to }e uru~iti i tri nagrade za koje se ravnopravno natje~u svi elementi predstava. Pjeva~ica Tara Karma nadgledat }e glasanje gledatelja za nagradu publike. Osim banjalu~ke predstave, u

Mthabisi Phili

Izgradnja mira kroz kreativnu

UMJETNOST
Bit }e postavljena u Umjetni~koj galeriji BiH od 21. jula do 2. augusta
Nakon Londona, New Yorka, Hararea, Kabula, Kaira i Bombaja, Sarajevo }e biti doma}in me|unarodnoj izlo`bi Freedom to Create, odnosno “Izgradnji mira kroz kreativnu umjetnost“ koja }e biti postav, ljena u Umjetni~koj galeriji BiH od 21. jula do 2. augusta 2011. Freedom to Create, navodi se u saop}enju za javnost, kombinira sna`nu umjetnost sa va`nim porukama, pribli`avaju}i globalna pitanja lokalnim zajednicama i prikazuju}i kako se kreativnost koristi za pokretanje dru{tvenih promjena i ja~anje sloge {irom svijeta. Freedom to Create se fokusira na dru{tva u razvoju, u dr`avama koje se bore protiv siroma{tva, nepravde i netolerancije kako bi promijenio `ivote kroz kreativnost i umjetnost. Izlo`ba }e predstaviti 38 radova umjetnika i umjetnica iz 26 zemalja iz cijelog svijeta, a rije~ je o kompilaciji radova s natje~aja Freedom to Create 2010. godine, koji se fokusiraju na izgradnju mira. Tako|er, kao dio ove izlo`be bit }e postavljeno i 18 fotografija koje su rezultat zajedni~ke ra di oni ce za pa les tin ske i izraelske novinske i dokumentarne fotografe. Komentiraju}i dolazak jedinstvene izlo`be Freedom to Create u Sarajevo, Priti Devi,

Iz predstave “Staza divlja~i“

zori{ta RS-a. Do sada je imala 33 izvo|enja. U predstavi igraju Aleksandar Stojkovi}, Nata{a Ivan~evi}, Anja Stani}, Zlatan Vidovi}, Ognjen Kopuz, \or|e Markovi} i Vedrana Ma~kovi} - Zubovi}. Festivalski `iri, koji ~ine Mani Gotovac, teatrologinja iz Zagreba, dr. Sibila Petlevski, stalni predava~

Umagu su se predstavili i glumci Narodnog pozori{ta Sarajevo sa predstavom “Drveni sanduk Tomasa Vulfa“ Danila Ki{a, u re`iji Gradimira Gojera. Festival zavr{ava danas, kada }e najuspje{nijima biti uru~ene nagrade. Grand Prix je skulptura Zlatnog lava (zlato na kristalu), autora Ivice Propadala iz Zagreba.
Mr. S.

Ba{~ar{ijske no}i

Keisha Luce

Favianna Rodriquez

glasnogovornica projekta, kazalaje kakosmatra da je ovo divna prilika da se na takvom historijskom i lijepom mjestu kao {to je Umjetni~ka galerija BiH, umjetnicima koji `ive u nekim od najproblemati~nijih mjesta na svijetu osigura mjesto gdje mogu pokazati svoj talenat kako bi on potaknuo dru{tvene promjene. “Uprkos burnoj historiji ove

dr`ave, bosanskohercegova~ki umjetnici, nau~nici i muzi~ari su priznati {irom svijeta. Njihov talenat i uspjeh su inspiracija natjecateljima za nagradu Freedom to Create“ do, dala je Devi. Organizacija Freedom to Create uspostavljena je 2006. kako bi se usmjerila snaga umjetnosti i kulture na izgradnju kreativnijih i naprednijih dru{tava. Cilj organizacije je da svakoj osobi pru`i slobodu da sebi stvori priliku da u~estvuje u izgradnji i o~uvanju mira i inkluzivnog prosperiteta za svijet sutra{njice. Osnovu rada organizacije predstavlja vjera da i same zajednice posjeduju mo} da kreativno razmatraju i nalaze rje{enja za probleme na koje ove izlo`be ukazuju. Izlo`be Freedom to Create umjetnicima koji sudjeluju pru`aju mogu}nost da podijele svoj talenat sa novom publikom.

Karmen Pe~ar

Irena Preda

Nejc Kuhar

Imago Sloveniae Concert
Koncert najboljih mladih slovena~kih muzi~ara pod nazivom “Imago Sloveniae Concert“ odr`at }e se, u okviru Ba{~ar{ijskih no}i, ve~eras u 20 sati u Domu oru`anih snaga BiH. Nastupit }e Mak Grgi~ - gitara, Irena Preda - sopran, Karmen Pe~ar ~ello, Nejc Kuhar - gitara, Marko Brdnik - harmonika. na programu su djela: N. Kuhara, L. Boccherinija, J. Turina, M. Brdnika i A. Piazzole. Prije koncerta premijer KS, Fikret Musi}, uru~it }e povelju po~asnog gra|anina Kantona Sarajevo, Jelku Kacinu, ~lanu Parlamenta Evropske unije, koju mu je Skup{tina KS dodijelila na sve~anoj sjedinici prije dva mjeseca, a koja mu zbog nemogu}nosti da Kacin do|e u BiH do sada nije uru~ena. Podsje}amo, Kacinu je ovo priznanje dodijeljeno zbog izuzetnih zasluga, koje se ogledaju u davanju podr{ke pravednoj borbi za odbranu Sarajeva, kao i unapre|enju me|unarodne saradnje, te razvijanju me|unarodnih me|uljudskih odnosa, na na~elima solidarnosti, demokrati~nosti, humanosti i tolerancije me|u ljudima razli~itih nacija, vjere, kulture i sl.

22

OGLASI

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~l. 8. i 54. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, br. 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), ~lana 8. Odluke o uslovima i na~inu prijema pripravnika visoke stru~ne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, broj 52/05 i 102/09) i Odluke o prijemu pripravnika u radni odnos, broj 03-34-1668-1/11 godine od 6. 7. 2011. godine, Regulatorna agencija za komunikacije raspisuje

J AVNI O G L A S
ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U REGULATORNU AGENCIJU ZA KOMUNIKACIJE - Pripravnik sa zavr{enim elektrotehni~kim fakultetom — smjer za telekomunikacije - jedan (1) izvr{ilac Radni odnos se zasniva na period od jedne godine. I — Opis poslova: Pripravnik }e obavljati poslove u svrhu stru~ne obuke i osposobljavanja za samostalan rad u profesiji za koju je obrazovan. II — Mjesto rada: Sjedi{te Regulatorne agencije za komunikacije u Sarajevu III — Uslovi: Kandidat koji se prijavljuje mora da ispunjava op{te uslove propisane ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine: - navr{enih 18 godina `ivota; - dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine; - da protiv njega nije pokrenut krivi~ni postupak (za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu s krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini); - da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavljuje. Kandidat koji se prijavljuje na javni oglas mora ispunjavati i sljede}e posebne uslove: - posebni uslovi stru~ne spreme: visoka stru~na sprema VII/1 stepen sa zavr{enim elektrotehni~kim fakultetom — smjer za telekomunikacije (diplomirani in`enjer elektrotehnike — smjer za telekomunikacije), a za lica koja su studij zavr{ila po bolonjskom sistemu, zavr{en najmanje prvi ciklus elektrotehni~kog fakulteta — odsjek, smjer, grupa za telekomunikacije (dodiplomski studij - degree of bachelor) uz ostvarenih najmanje 180 ECTS; - aktivno znanje engleskog jezika; - znanje rada na ra~unaru. Kandidati ne smiju imati ostvaren pripravni~ki sta` (radni sta` ili radno iskustvo) jednu godinu i vi{e nakon diplomiranja. IV — Uz prijavu za javni oglas za prijem pripravnika kandidati su obavezni dostaviti: - Uvjerenje o dr`avljanstvu (original ne stariji od {est mjeseci ili ovjerena kopija originala ne starijeg od {est mjeseci); - Va`e}a li~na karta (ovjerena kopija ne starija od tri mjeseca); - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak izdato od nadle`nog suda (ne starije od tri mjeseca); - Izjavu da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - Original ili ovjerena kopija diplome ili uvjerenja o diplomiranju (uvjerenje ne mo`e biti starije od jedne godine, odnosno od roka potrebnog za izdavanje diplome), odnosno za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi, a u slu~aju da fakultet nije zavr{en u Bosni i Hercegovini, strana diploma mora biti nostrifikovana (dokaz o nostrifikaciji); - Dokaz da nema ostvaren pripravni~ki sta` (radni sta` ili radno iskustvo) jednu godinu i vi{e od dana diplomiranja (original ili ovjerena kopija uvjerenja Zavoda za zapo{ljavanje, s tim da navedeni dokaz mora sadr`avati podatak da kandidat nema ostvaren radni sta` i radno iskustvo u trajanju od jedne godine i vi{e od dana diplomiranja); - Potvrda, uvjerenje ili certifikat o aktivnom znanju engleskog jezika (napredni nivo) izdat od ovla{tene {kole, centra ili druge institucije koja se bavi obu~avanjem znanja stranih jezika; Napomena: Validost dokumenata iz ta~ke IV ra~una se sa danom prijema prijave kandidata. - Popunjen prijavni obrazac koji se nalazi na internet (WEB) stranici Regulatorne agencije za komunikacije http://www.rak.ba/bih/. Izabrani kandidat je du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije po~etka obavljanja pripravni~kog sta`a. V — Postupak izbora: Kandidati koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa i koji su blagovremeno podnijeli urednu i kompletnu prijavu na javni oglas podlije`u provjeri znanja koju, u skladu sa Odlukom o uslovima i na~inu prijema pripravnika visoke stru~ne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, br. 52/05 i 102/09), provodi Komisija za prijem pripravnika. Provjera znanja sastoji se od pisanog testa i intervjua. VI — Dostavljanje prijava: Prijavu sa svim tra`enim dokumentima u originalu ili ovjerenoj kopiji treba dostaviti najkasnije do 18. 7. 2011. godine, direktno na protokol Agencije, Ul. Mehmeda Spahe broj 1, Sarajevo, od 9 do 17 sati, ili putem po{te preporu~eno na adresu: Regulatorna agencija za komunikacije “Javni oglas za prijem pripravnika — NE OTVARAJ” Mehmeda Spahe broj 1. 71 000 Sarajevo Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se razmatrati. Neovjerene kopije tra`ene dokumentacije, kao i dokumenti stariji od roka koji je utvr|en javnim oglasom, ne}e se razmatrati. Generalni direktor Kemal Huseinovi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KALESIJI Broj: 029-0-Su-11-000016 Datum, 1. 7. 2011. godine Na osnovu ~l. 21. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05), i ~l. 14. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Op}inskog suda u Kalesiji, broj 029-0-Su-10-000063 od 3. 3. 2010. godine, predsjednik Suda raspisuje:

J AV N I O G L A S
za popunjavanje radnog mjesta namje{tenika Vi{i referent sudski asistent daktilograf - 1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme Opis poslova: Obavlja sve daktilografske poslove, prijepis, kucanje po diktatu, sre|ivanje spisa, obavlja steno-daktilografske poslove i poslove audio-vizualnog snimanja rasprava/pretresa, radi na umno`avanju materijala, obra|uje materijale na ra~unaru, vodi i a`urira bazu podataka, izra|uje izvje{taje o podacima iz baze podataka koji se odnose na sudiju, obavlja sve poslove po spisima u skladu sa naredbama sudije, prati kretanja predmeta od po~etka do kraja, kompletira kontrolnu listu koja se odnosi na odre|eni predmet, osigurava da je svaka ta~ka na kontrolnoj listi kompletirana u skladu sa zakonom, kontroli{e da li su svi sudski pozivi uru~eni, da li su sve potvrde o prijemu prilo`ene u spis predmeta, a u slu~aju da nema potvrde odmah obavje{tava sudiju, kontroli{e naplatu sudskih taksi i tro{kova postupka, te o tome obavje{tava sudiju, provjerava da li su pojedini sud-

ski oglasi objavljeni u Slu`benim novinama/Glasniku ili na oglasnoj tabli suda i o tome sa~injava zabilje{ke u spisu, osigurava po{tivanje rokova i osigurava da upisni~ar zavr{i svoj dio poslova koji eventualno nije kompletirao, obavlja i druge poslove po naredbi sudije i predsjednika Suda. Uslovi za obavljanje poslova: SSS (zavr{ena srednja {kola IV stepena - upravna i birotehni~ka, gimnazija, ekonomska ili druga odgovaraju}a {kola dru{tvenog smjera), najmanje deset mjeseci radnog sta`a, poznavanje daktilografije i rada na ra~unaru. Obavezno daktilo-testiranje. Status izvr{ioca: Namje{tenik. Pozicija radnog mjesta: Vi{i referent Spisak dokumenata koje treba dostaviti: 1. Dokaz o zavr{enoj stru~noj spremi (diploma o zavr{enoj {koli) 2. Dokaz o poznavanju rada na ra~unaru; 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu - ne starije od 6 mjeseci ili fotokopija CIPS-li~ne karte 4. Uvjerenje o neka`njavanju - ne starije od 3 mjeseca 5. Dokaz o radnom iskustvu na tra`enim poslovima Oglas ostaje otvoren 10 dana od dana objavljivanja. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: Op}inski sud u Kalesiji - Ul. `rtava genocida bb, 75 260 Kalesija sa naznakom "za javni oglas". Sve dokumente dostaviti u originalu ili ovjerene fotokopije. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmtrati. PREDSJEDNIK SUDA Omerovi} Ibrahim

24

10. juli 2011. godine

Bosno moja, lijepa li si...Prenjski mozaik

Prenj je jedna od najljep{ih (a koja nije?) na{ih planina. Zanimljiv je naro~ito po tome {to svaki njegov posjetitelj, bio tamo prvi ili stoti put, uvijek ima novi, svoj, specifi~an do`ivljaj ovih predjela sa {umom, usjecima, strminama, stijenama, brdima, vrhovima iznad dvije hiljade metara, kosinama, dubodolinama, vidicima, razgledima, zavjetrinama, golinama, florom i faunom, suncem, zrakom, vjetrom, ki{om, snijegom i ledom... Takav je slu~aj bio i s hodoljupcima Nerminom Nerom Had`ifejzovi}em i Kenanom Kenom Husremovi}em, koji su nedavno izveli petodnevni pohod po prenjskim vrletima, od Ruji{ta preko Bijelih voda, Velikog Prijevorca, Poljica, Lu~ina, Tisovice, Jezerca, pa opet na Bijele vode i Ruji{te... I s toga nam puta spremili fantasti~ne, panoramske fotografije, koje prvi put ovakve objavljujemo u na{oj novini, na ~emu zahvaljujemo. Tom su prigodom osvojili sljede}e vrhove: Lupoglav (2.102 mnv), Veliki Prenj - Has (1.915 mnv), Krunu (1.914 mnv), Veliku kapu (2.004 mnv), Zelenu glavu (2.103 mnv) i Oti{ (2.097 mnv). Primijetili su i ovaj put kako je Prenj planinski gorostas na kojem se istovremeno mo`e do`ivjeti ljepota s divljinom, pitomina s ljutim karstom, samotni vrhovi sa skrivenim dolinama... Na{i hodoljupci su za ovu prigodu naro~ito raspolo`eni za savjete mla|ima i onima koji se prvi put upu}uju u ove krajeve. Zato

Od Ruji{ta prek
podvla~e kako se ovu planinu mora po{tovati i uvijek biti na oprezu, na {to podsje}aju brojne spomen-plo~e onih koji su `ivotom platili svoje neiskustvo ili naivnost. Putnici namjernici ovih predjela trebaju znati da je svako kreta nje izvan mar ki ra nih sta za avantura, a sve zbog zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava iz proteklog rata. Dobro markirane staze su od Ruji{ta preko Bijelih voda, Velikog Prijevorca, Tisovice, Jezerca do Lu~ina i Glogove. Do usputnih informacija je te{ko do}i jer nema sto~arskih nastambi - katuna. Signal mobilne telefonske mre`e dostupan je jedino na vrhovima. Zato preporu~uju: - kretati se markiranim stazama, - u pohod ne i}i bez povoljne dugoro~ne vremenske prognoze, - grupe treba da se sastoje od minimalno tri ~lana i sa pouzdanim vodi~em koji poznaje lokacije smje{taja i izvora vode, - obilazak vi{ih vrhova vr{iti u ranim jutarnjim satima, jer su oko podneva mogu}e nagle meteorolo{ke promjene uz grmljavinu i obilne padavine, - obavezno nositi kabanicu - pelerinu koja mo`e za{tititi ruksak sa rezervnom odje}om i 2-3 litra vode. Iskoristili su priliku pa se ovdje zahvalili, posthumno, Ferdi @agovecu, doajenu bh. planinarstva i zaljubljeniku Prenja, jer su njegove savjete i poglede s ove planine koristili i u svome pohodu...
Ramo KOLAR

10. juli 2011. godine

25

ko Bijelih voda

26

10. juli 2011. godine

Nela \enisijevi}, bh. glumica

Ta~no je da smo mi daleko od stvarne metropole, ta~no je da od broja pozori{ta do gradskog prevoza zaostajemo u svemu za evropskim prosjekom, ali ja, eto, nekako, ne bih odlazila. Uvijek ponavljam da u ovom momentu mogu komotno, kod najbli`ih srodnika, `ivjeti u najmanje pet evropskih dr`ava, od [tokholma do Beograda. Ali sam Bog zna za{to, nekako nemam potrebu za tim. Tu sam gdje sam. I guram dalje
Mimi \UROVI] RUKAVINA

Sanjala sam da se umorim igraju}i
hom na licima i opu{teni. [ta mislite da je, ustvari, cilj te predstave? - Drago mi je da ste to primijetili, ljudi zaista odlaze radosniji iz pozori{ta... Moja jedina ideja vodilja tokom rada na ovoj predstavi je radost. Radost igre, moje, svim gluma~kim sredstvima. Kona~no. Ra dost ko le kti vi te ta u tom momentu, radost zbog nestajanja rampe izme|u publike i izvo|a~a... Oni su moji dragi gosti tih dva sata, osjete da se radujem ja njima, pa se valjda zato raduju sa mnom. dividue, jedinstvene ~estice i djeli}i Stvoritelja, svaki odnos izme|u dvije jedinke mora biti unikatan, originalan, nemogu} za kopirati ili ponoviti. Zato u `ivotu nema pravila, savjeta, unaprijed nau~ene `ivotne {kole. Ali s druge strane ~injenica jeste da svi pripadamo odre|enim skupovima u okviru kojih va`e odre|ena pravila, u ovom slu~aju govorimo o podjeli na skup mu{karci i skup `ene. Meni se ~ini da ova knjiga upravo to i na gla {a va, sva~ija je pri~a druga~ija, slu{aj, uporedi, zaklju~i. Dakle, kao odnos dvije jedinstvene jedinke, dvije du{e, odnos mu{karca i `ene je svugdje na planeti jednako i komplikovan i prost. Koliko Vam je bilo te{ko igrati ovu ulogu, da li smo svi u su{tini mahalu{e? - Ja sam ovu ulogu odabrala, inicirala projekat, ideja je potekla od mene. Tako da se ne mogu `aliti ni na kakvu muku i tegobu koja je do{la u radu na njoj. Naravno, kao svaki zadatak kojem `eli{ dati cijelog sebe - ustaje{ i pada{, trudi{ se i radi{ na sebi. @ivim sa ovom ulogom i rastem vje{tija i bolja uz nju, jer biti skoro dva sata na sceni koriste}i pjevanje, pokret, naraciju, iz lika i lik... Sanjala sam da se umorim igraju}i. I igrom ka`em ljudima da smo svi te mahalu{e u smislu da smo po-

red sta va Ja, mahalu{a spada u onaj red predstava koje pune pozori{te do posljednjeg mjesta, koja je uspjela da ve} u prvoj sezoni prikazivanja obezbijedi gledaoce koji su je gledali po nekoliko puta i kona~no da Kamernom teatru, na ~ijem repertoaru se nalazi obezbijedi solidnu zaradu na osnovu prodatih karata. Ako je posje}enost predstava ono po ~emu se mjeri uspje{nost repertoara onda je i ova predstava jo{ jedan uspjeh ovog sarajev skog tea tra. Raz go va ra li smo s Nelom \enisijevi}, glumicom koja je uspjela da sve vrijeme dr`i pa`nju gledalaca i da ih nasmije do suza. Predstava Ja, mahalu{a osvojila je publiku. Gledaoci nakon nje izlaze s osmije-

SVI SMO MAHALU[E
Po me nu ta pred sta va, ra|ena po knjizi Indire Ku~uk - Sorgu~, bavi se mu{ko-`enskim odnosima. Da li je problematika koju ova knjiga, a i predstava, obra|uje tipi~na samo za Balkan ili su mu{ko`enski odnosi sli~ni svugdje na planeti? - Mislim da, kako smo svi in-

SRCE Sve one lijepe rije~i i ozarena lica koja me ~ekaju nakon predstave, ili nakon programa koji vodim, to su rije~i i momenti koje pohranjujem duboko u svoje srce

trebni jedni drugima ba{ za tu radost, kao svjedoci postojanja jedni drugima. Da li Vam je ova predstava pomogla u Va{oj gluma~koj promociji, kakve su kritike kolega glumaca? - Svaki po{teno ura|en zada tak je pro mo ci ja. Uvi jek sam svemu pristupala sa jednakim po{tovanjem, i to je bio moj jedini PR i jedina preporuka koja me je pratila u `ivotu - ko god je radio sa mnom zvao me je na saradnju ponovo. Od promocije knjige, gostovanja u emisiji, voditeljskog anga`mana u okviru raznih manifestacija i projekata, preko serija i filmova do rada u teatru - svakoga sam saradnika i svaki zadatak smatrala jednako va`nim korakom na mom putu. Tako je, u tom smislu, i ova predstava dobra promocija, jer se prije svega ja sama fer prema njoj odnosim. Ne vjerujem u druga~iji pristup.

10. juli 2011. godine

27

BIJEG Kao i svaka `ena, kada sam slobodna, posvetim se svojoj ku}i i `ivotu u njoj sa mojim najbli`ima. I volim pobje}i na vikendicu u planini, slu{ati vjetar i grmljavinu, i diviti se... SILVANA Voljela bih u nekom filmu ili predstavi igrati Silvanu Armenuli}. Osje}am i razumijem taj svijet muzike, kafane, derta, sevdaha, putovanja, tezgarenja, gradova, sela, publike... Mislim da je njen `ivot i tragi~an kraj vrijedan postavljanja na scenu ili platno. Eto, to `elim, na primjer....
A kolege, koji su i pored svojih oba ve za na {li vre me na do}i na moju predstavu, zadovoljni su i to nisu krili. Drago im je, valjda, vidjeti da nekako ima smisla boriti se, raditi, ne kukati i ne ljen~ariti. ^estitali su mi Ka}a Dori}, Selma Ali spa hi}, Ve dra na Se ksan, Zijah Sokolovi}, Mediha Mu isi lo vi}, Ale na D`ebo He}o. Da koga ne presko~im, svima hvala, i naravno, i moja klasa i trupa. be, vrlo lijepog dru`enja na setu, a donosi pristojan honorar i gledanost. Glumci su, poput novinara, sujetni. Postoji li podmetanje nogu u Va{oj profesiji? - Ja ga, od kolega glumaca, zaista nikada nisam osjetila. Kada biste mogli birati, koju biste ulogu za sebe najradije odabrali i zbog ~ega? - Svaka `ivotna faza nosi druge `elje, afinitete, prioritete...Naravno, da uvijek postoje mala gluma~ka ma{tanja... Evo, ako treba ne{to priznati i izdvojiti, voljela bih u nekom filmu ili predstavi igrati Silvanu Armenuli}. Osje}am i razumijem taj svijet muzike, kafane, derta, sevdaha, putovanja, tezgarenja, gradova, sela, publike... Mislim da je njen `ivot i tragi~an kraj vrijedan postavljanja na scenu ili platno. Eto, to `elim, na primjer... Koliko Nela ima vremena samo za sebe i koje su joj preokupacije tada? - Kao i svaka `ena, kada sam slobodna, posvetim se svojoj ku}i i `ivotu u njoj sa mojim najbli`ima. I volim pobje}i na vikendicu u planini, slu{ati vjetar i grmljavinu, i diviti se... Da li je Sarajevo prostor za po tpu nu re ali za ci ju glumca, i kolika je uloga na{eg grada u kulturnim zbivanjima regiona? - To je dobro pitanje, i predmet vje~itih rasprava me|u mojim prijateljima. Ta~no je da smo mi daleko od stvarne metropole, ta~no je da od broja pozori{ta do gradskog prevoza zaostajemo u svemu za evropskim prosjekom, ali ja, eto, nekako, ne bih odlazila. Uvijek ponavljam da u ovom momentu mogu komotno, kod najbli`ih srodnika, `ivjeti u naj ma nje pet evrop skih dr`ava, od [tokholma do Beograda. Ali sam Bog zna za{to, ne ka ko ne mam po tre bu za tim. Tu sam gdje sam. I guram dalje. [ta Vam je najve}e priznanje za posao kojim se bavite, koliko su Vam zvani~ne nagrade bitne? - Najve}a potvrda, i ono {to uzimam kao jedino relevantno, jeste moja publika. Ljudi su zadovoljni sa mnom, a kao svaki ~ovjek sa scene, ja sam tu zbog njih i bez njih ni{ta nema smisla. Sve one lijepe rije~i i ozarena lica koja me ~ekaju nakon predstave, ili nakon programa koji vodim, to su rije~i i momenti koje pohranjujem duboko u svoje srce. Naravno, pohvalit }u se, i lijepo je re}i da sam dobitnik nekoliko nagrada, one na Pozori{nim/kazali{nim igrama u Jajcu, mu zi~ke na gra de na BHRTV Festivalu, a posebno su mi drage i va`ne one koje sam osvajala sa svojim kolegama iz eksperimentalne teatarske trupe FACE, Lanom Stani{i} i Mirzom Mu{ijom. One imaju posebnu dra`, pobijedili smo pro{le godine na festivalu pozori{ta za djecu u Sanskom Mostu, i osvoji li Sre brnu mas ku na me|unarodnom Trema festu u Srbiji prije nekoliko godina. Oba puta je to bilo u konkurenciji sa predstavama iz Beograda, Zagreba, Osijeka, Sarajeva... I gdje god smo i{li, ku}i smo donosili nagrade... One za sada stoje kod Lane, Mirze ili kod mene po ku}ama, ali ko zna? Mo`da jednom i u nekoj na{oj privatnoj teatarskoj ku}i.

^ESTITKE KOLEGA
Pozori{na karijera - da li je to kona~no opredjeljenje? - Moje kona~no opredjeljenje jest samostalni umjetnik, to je ono {to me najta~nije opisuje. Nemam platu i nisam kreditno sposobna, ali radim u mjeri o kojoj mnogi sanjaju. Nemam direktora ni {efa, ali imam slobodu izbora, radim kada ho}u, sa kim ho}u i ono {to zaista ho}u, imam taj veli~anstveni Bo`iji blagoslov da se okru`ujem sa ra dni ci ma po svom izboru, i zato u mom `ivotu ima toliko prekrasnih ljudi kojima mogu re}i “hvala na saradnji“. Koliko su vam privla~ne sve po pu lar ni je se ri je, odnosno sapunice? - Ja sam se kao veoma mlada glumica, prije dobrih {estsedam godina oku{ala u gotovo svim serijama doma}e produkcije, po~ev{i od tada veoma popularne Vize za budu}nost... Vjerujte da me ljudi na ulici dan-danas znaju pitati “a gdje ti je tvoj momak Rile?”. Nakon toliko godina. Tako da sam rano zavoljela rad na serijama. To je dinami~an posao, sa mnogo ljudi oko te-

Foto: Vanja Lisac

SLU[AJ, UPOREDI, ZAKLJU^I Meni se ~ini da ova knjiga Indire Ku~uk Sorgu~ nagla{ava da je sva~ija pri~a druga~ija, slu{aj, uporedi, zaklju~i. Dakle, kao odnos dvije jedinstvene jedinke, dvije du{e, odnos mu{karca i `ene je svugdje na planeti jednako i komplikovan i prost

28

10. juli 2011. godine

PRI^A
Napisao: Branko ^U^AK

NEDJELJE

- Ho}e{ li tr~ati ili ne}e{, rekao je Trener? - Sad mi se sjedi, rekla je Iva, kad po~nem tr~ati, ne namjeravam stati. - Vrijeme je za tr~anje, rekao je Trener, jako si se ulijenila. - Po~eo si i}i pred rudu, rekla je Iva. - Pred koju rudu, rekao je Trener? - Kao magare pred rudu, rekla je Iva, obi~no ja prva po~injem pri~u. - Bolje bi ti bilo da po~ne{ tr~ati, rekao je Trener, ode nam dan. - Ako ti se tr~i a tr~i, rekla je Iva, brinu me misli o atletici. - Nema atletike kad se sjedi, rekao je Trener, atletika je skakanje i tr~anje. - Ti }e{ da mi ka`e{ {ta je atletika, rekla je Iva, atletika je disanje. - Jeste, atletika je i disanje, rekao je Trener, ali ne}e biti da je atletika sjedenje. - Ne}u danas da tr~im, rekla je Iva, ho}u da di{em i da mislim o atletici. - [ta ti misli{ o atletici, rekao je Trener, makni to dupe sa stolice. - Mislim da je kraj atletici, rekla je Iva, nema vi{e ni{ta od atletike. - Nema, kad se sjedi, rekao je Trener. - Mislim da je atletika stala, rekla je Iva, i da je stalo tr~anje i skakanje. - Koliko ja znam, rekao je Trener, mnogo je vi{e onih koji uporno tr~e i ska~u u odnosu na one koji kao ti sjede. - Tr~e ud`aba, rekla je Iva, atletika je posustala i stala. - Kako je stala, pitao je Trener, ~ime to mo`e{ da doka`e{? - Mogu lako da doka`em, rekla je Iva, evo ja sam stala, i atletika je stala. - Ti nisi ni tr~ala, rekao je Trener, ti se zeza{ sa atletikom. - Ne}u da tr~im uzalud, rekla je Iva, oni koji tr~e posti`u samo skromne rezultate. - Nisi oborila jo{ nijedan svjetski rekord, a ve} dr`i{ lekcije, rekao je Trener. - Da nisam danas malaksala, oborila bih svjetski rekord, rekla je Iva. - Pa, hajde ga obori za moju du{u, rekao je Trener, kad si takva {ampionka. - Ne}u da ga danas obaram, jer mislim da je atletika mrtva, rekla je Iva. - Samo ti njega obori, rekao je Trener, i atletika ne}e biti mrtva. - Misli{ da to mijenja stvar, rekla je Iva? - To ru{i granice, rekao je Trener, obori ti njega. - Ja oborim svjetski rekord, rekla je Iva, i do|e neka vucibatina pa me skine. - Do|e onda neko drugi, i skine vucibatinu, rekao je Trener. - Zar je to atletika, rekla je Iva, da vucibatina smjenjuje vucibatinu. - Samo ti njega obori, rekao je Trener, drugi }e pri~ekati da te nadtr~e. - [to ga ti ne obori{, rekla je Iva? Ja sam star ~ovjek, rekao je Trener, moj rekord u mladosti, dr`ao se {est mjeseci. - Onda je do{la neka vucibatina, rekla je Iva, i prepi{ala te za pet sekundi i deset desetinki. - U tome je ~ar atletike, rekao je Trener. - Ne volim da me iko prepi{ava, rekla je Iva, zato i sjedim. - Ne mogu svi biti vje~ni {ampioni, rekao je Trener, vrijedi da poku{a{. - Radije }u da sjedim, nego da juri{am na svjetski rekord, rekla je Iva, da me neka budaletina ostavi za prsa. Rekordi su oboreni i atletika je mrtva, rekla je Iva. - Kako to misli{ da je atletika mrtva, rekao je Trener? - Jo{ nije mrtva, rekla je Iva, ali je na samrti. - Treba to da doka`e{, rekao je Trener. - Mo`e li se tr~ati sto metara za tri se-

Iva tr~i kroz atletiku

Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

kunde, pitala je Iva? - Jo{ nije niko tr~ao tako brzo, rekao je Trener, ali ve} se tr~i ispod deset sekundi, rekao je Trener. - Pitam, mo`e li se tr~ati sto metara za tri sekunde, rekla je Iva? Mo`da }e i to mo}i, rekao je Trener, ja vjerujem u atletiku. - A mo`e li se skakati uvis pet metara, pitala je Iva? Ve} ska~u oko dva i po metra, rekao je Trener. - To je duplo manje od pet metara, rekla je Iva, mo`e li se skakati pet metara uvis? - Ljudi su skakali ispod dva metra a sad ska~u preko dva metra, rekao je Trener, ja vjerujem u atletiku. - A mo`e li se baciti koplje dvjesta metara, pitala je Iva? - Ve} ga bacaju po sto metara, rekao je Trener. - To je pola mog zahtjeva, rekla je Iva, atletika je na izdisaju. - Misli{ da vi{e ne}e biti svjetskih rekorda, pitao je Trener? - Ne}e ih biti, jer niko ne mo`e tr~ati sto metara za tri sekunde, i ne mo`e bacati koplje dvjesta metara, i ne mo`e uvis skakati pet metara, rekla je Iva. Niko. - Sad ne mo`e, rekao je Trener, ali atletika stalno napreduje. - Napreduje kao pu`, rekla je Iva, zato ne}u da tr~im. - Vidje}e{ da }e biti novih svjetskih

rekorda, rekao je Trener. - Vidje}u kad budem u grobu, rekla je Iva, ja ne vjerujem vi{e u atletiku. - Hajde da oboje tr~imo, rekao je Trener. - Ti tr~i, pa neka te strefi infarkt, rekla je Iva. Tr~anje spre~ava infarkt, rekao je Trener. - Jest, rekla je Iva, onaj {to je izmislio d`oging, umro je na tr~anju. - De{avaju se i takvi slu~ajevi, rekao je Trener, ali to su rijetki pojedinci. - Ma nemoj, rekla je Iva, {to je ba{ odapeo od tr~anja, onaj koji ga je izmislio. - On je odapeo, rekao je Trener, pa ipak ga mnogi slijede. - E ne tr~ala mu ja do smrti, rekla je Iva. - On je umro na zadatku, rekao je Trener. To je isto kao kad bi Fleming umro od penicilina, kojeg je izmislio, rekla je Iva. - Da ipak optr~imo jedan krug, rekao je Trener? - Ne dolazi u obzir, rekla je Iva, danas samo sjedim i di{em. - Da optr~imo jedan, da optr~imo jedan, rekao je Trener. - Jesi li ~uo za onaj slu~aj, pitala je Iva? - Koji slu~aj, pitao je Trener? - Za slu~aj one djevojke u Engleskoj, rekla je Iva. - Nisam ~uo za taj slu~aj, rekao je Trener. - Ta djevojka je tr~ala, tr~ala, i tr~ala, rekla je Iva. - I {ta se onda desilo, pitao je Trener? - Neki su je mladi}i po-

smatrali, rekla je Iva, posmatrali je kako se umara, a kad se umorila! - [ta je onda bilo, pitao je Trener? - Onda su je umornu i iscrpljenu silovali, rekla je Iva. - Ma ne mo`e biti, rekao je Trener. - Mo`e biti, rekla je Iva, pisale su sve novine. - O, to su ru`ni slu~ajevi, rekao je Trener, ja vjerujem u atletiku. - Ja ne vjerujem onim tipovima, s kraja staze, rekla je Iva. - Misli{ da bi te oni silovali, pitao je Trener? - Ako su ~itali novine, i ako znaju za slu~aj Engleskinje, ja im ne vjerujem, rekla je Iva. - Mo`da uop{te ne ~itaju novine, rekao je Trener? - Mo`da ne ~itaju, ali mo`da su ista krvna grupa sa onima iz Engleske. - A koja si ti krvna grupa, pitao je Trener? - Nulta, rekla je Iva, mogu svima da dam a ne mogu da primim nego od nulte grupe. - Ja sam nulta grupa, rekao je Trener. - Al’ si star i vjeruje{ u atletiku, rekla je Iva. Danas bih, ipak, da sjedim. Da sjedim i da di{em.

10. juli 2011. godine

Dani humora i satire ”Vuko Bezarevi}”

NASIZBOR

29

ENES MID@I]: KNJIGA O KNJIGA ANI... I USPUTNA SJE]ANJA
Ro|enje djeteta najve}a je sre}a svake obitelji, no spoznaja da je tek ro|eno dijete gluho mijenja `ivot i daje mu drugi smisao. „Knjiga o Ani“ pri~a je o `ivotu jedne obitelji nakon takve kona~ne dijagnoze. Pri~a je to i o odluci da se `ivot optere}en tom ~injenicom ne shvati kao nesre}a, ve} kao misija, zada}a koju treba ispuniti - a ona nije mala: unato~ svemu, dijete mora ~uti! Iako u po~etku ta ~injenica zvu~i gotovo nevjerovatno, mali savez obitelji, obiteljskih prijatelja i potpuno nepoznatih ljudi u~init }e ~udo: djevoj~ica }e, unato~ lo{im prognozama, mo}i ~uti. Enes Mid`i} ispisao je intimnu pri~u oca koji svoje iskustvo nosi u dubini du{e i odlu~uje podijeliti sa svima.

FILM

CHARLI CHAPLIN LO[E PRO[AO NA DRA@BI

Jubilarni dvadeset i peti dani humora i satire u Pljevljima, odr`ani nedavno, podsjetili su na najbolje dane ovog specifi~nog literarnog `anra i zagrijali dlanove publike
Satira u ovom regionu ima dugu tradiciju, od Radoja Domanovi}a, Branislava Nu{i}a, Branka ]opi}a, Gustava Krkleca, Petra Ko~i}a, Du{ka Radovi}a, Milovana Vitezovi}a, pa do na{ih dana. Bilo je i festivala humora i satire u Budvi, [apcu, Zaje~aru, Kru{evcu i Pljevljima. Jubilarni dvadeset i peti dani humora i satire u Pljevljima, odr`ani nedavno, podsjetili su na najbolje dane ovog specifi~nog literarnog `anra i zagrijali dlanove publike. U prepunoj dvorani Doma vojske nastupili su: Aleksandar Baljak, Aleksandar ^otri}, Dragutin Karlo Mini} i Savo Martinovi} iz Beograda; Ratko Orozovi} i Sabahudin Had`iali} iz Sarajeva, Vladimir Mi}kovi} iz Podgorice, Dragan Koprivica iz Nik{i}a, Rako Palibrk, Milenko Jovi}, Milorad Jokni} iz Pljevalja. Kako je to uobi~ajeno, dodijeljene su i nagrade: za satiri~nu pri~u Pljevljaku Dejanu Mili~i}u, za karikaturu Milanku Kli~aninu, dok su specijalne nagrade pripale Vladi Vola{u i Miletu Mi}i Miloradovi}u. Ovogodi{nji laureat nagrade Tipar je Emir Kusturica za djelo “Smrt je neprovjerena glasina“. U svakom slu~aju, festival je potvrdio da pisci humora i sati re u re gi onu ima ju ma lo prostora za objavljivanje svojih radova. Konkretno, u Bosni i Hercegovini je nekad bilo humoristi~kih listova, a posljednji Bockalo je tako|er uga{en.
R. O.

Smijeh za tri republike

Unato~ o~ekivanjima da }e oti}i za veliki {estocifreni iznos, zaboravljeni kratki film komi~arske legende Charlija Chaplina nije prodan na dra`bi u Londonu, prenosi Hina. Rezervna cijena na prodaji u aukcijskoj ku}i Bonhamsu bila je stotinu hiljada funti, ali i to je bilo previ{e. Rije~ je o propagandnom filmu snimljenom u Britaniji u Prvome svjetskom ratu. Otkriven je u o{te}enoj metalnoj kutiji za film koju je kolekcionar Morace Park kupio za 3,20 funti na eBayu. Sedmominutni film pokazuje Chaplina s njema~kim Zeppelinom. Ni Chaplin vjerovatno nije znao da film postoji, ka`e filmski kriti~ar i Chaplinov biograf David Robinson. Po njegovim rije~ima, anonimni autor slo`io je scene iz triju ranijih Chaplinovih filmova i dodao neku animaciju i druge efekte.

TEATAR

KEVIN SPACEY ODU[EVIO U LONDONU

IZBOR AFORIZAMA
Karlo Mini}: Operaciju je platio bubregom. Nije imao sitnije. Nekada smo u Europi prodavali svinje. A sad svinje prodaju nas. Za ljubav sa Amerikom potrebno je troje. Zato su tu Crnogorci. Volim ja Ameriku. Majke mi Rusije. Birajmo najbolje. Najgori su ve} izabrani. Sabahudin Had`iali}: Vlast ne mijenja ~ovjeka. Papak, brate, ostaje papak. U Bosni i Hercegovini se pregovori nastavljaju. Do posljednjeg Bo{njaka, Hrvata i Srbina. Mijenja se ustav u BiH. Posljednji put kad smo ga mijenjali do{lo je do rata. Istina je ja~a od la`i. Na pustom otoku. Gej-parade su zamijenile Titine parade. I ovom prilikom obezbje|enje je tu, da narodne mase ne do|u u isku{enje. Politi~ar je ~ovjek bez pro{losti. Za budu}nost su se pobrinuli bira~i. Aleksandar ^otri}: Ka`njen je iako je {irio optimizam. Tvrdio je da }e pasti vlada. Cijeli svijet je protiv nas, ali mi znamo da su to strani pla}enici. Ne mo`ete od vlasti tra`iti demokratiju. Odakle joj? Prvi korak je najte`i. Sve ostalo je let. Za{to se knji`evnici mije{aju u politiku? Ni

mi ne ~itamo njihove knjige. Aleksandar Baljak: Aforizam je dribling duha na malom prostoru. Diktator `eli isto {to i narod. Ho}e o svemu da odlu~uje. Sve bi dali da sve zadr`e. Opkoljeni smo. Svuda oko nas je inostranstvo. Ja sam veliki patriota. Ne znam nijedan strani jezik.
Milorad Jokni}: ^ovjek se ne mo`e oprati. Zagadio je vodu. Odao ga lo{ zaklon. Bio se povukao u sebe. Lako je pendreku kad se prelama preko tu|ih le|a. Ko ka`e da nema brige o ~ovjeku? Stalno prate jedni druge. Prilo`io je diskusiju, jer nije imao {ta da ka`e. Ratko Orozovi}: Zauzet sam, spremam dr`avu. Javite se na meil Com feder Com racija ba. Dole mini gore star, to je ministar. Po{ao je u bolju budu}nost, ali mu je neko podmetnuo nogu. Ja sam popu{io u pro{loj dr`avi, a vi pu{ite sad. U cilju ravnopravnosti polova, pored le`e}ih policajaca treba uvesti i le`e}e policajke. Roditelje treba tu}i na vrijeme. Kasno je kad odrastu.

Slavni ameri~ki oskarovac Kevin Spacey, koji se zadnjih godina posvetio kazali{tu, odu{evio je londonsku kritiku i publiku svojom interpretacijom Richarda III, prenosi Hina. Spacey je kralja Richarda utjelovio na daskama Old Vic kazali{ta u Londonu, a predstavu je re`irao Sam Mendes, prenosi britanski BBC. Najnovija produkcija poznate Shakespeareove povijesne drame premje{tene u moderno doba jo{ je jednom spojila dvojicu filmskih velikana nakon filma “Vrtlog `ivota“ iz 1999. u Mendesovoj re`iji, u kojoj Spacey igra ulogu koja mu je donijela Oscara za najboljeg glumca. Smje{tena u savremenom okru`enju, pri~a povla~i jasne paralele s postoje}im diktatorskim re`imima, a Spacey uvodni monolog izgovara gledaju}i stare televizijske emisije, okrunjen {e{irom s bo`i}ne proslave. “Kevin je ro|en za ovu ulogu“, kazao je Mendes. U programskoj knji`ici Spacey otkriva da je prestao piti i pu{iti kako bi se lak{e pripremio za ovu fizi~ki i emotivno zahtjevnu ulogu. Richard III obilje`ava tre}u i posljednju sezonu inicijative Bridge Project, koja spaja britanske i ameri~ke glumce u klasi~nim kazali{nim izvedbama. Nakon Old Vica, predstava kre}e na me|unarodnu turneju.

MUZIKA

OTPJEVAJTE JUSTINA BEIBERA I ZAVR[IT ]ETE U ZATVORU

Svi znamo barem jedan od onih videa na Youtubeu gdje neki slatki klinac otvara usta na pjesmu svoje omiljene pop-zvijezde i izvode}i plesne pokrete pretvara se da pjeva tu pjesmu. Novi ameri~ki zakon mogao bi stati ukraj tome. Zakon broj 978 poo{triti }e ionako u mnogo~emu ve} pretjerano stroge propise o za{titi autorskih prava i u~initi „lip syncing“ ilegalnim. „Mislim da je potpuno pogre{no zakonima i}i protiv osmogodi{njaka koji vole Justina Beibera i stavljaju snimke sebe kako pjevaju njegove pjesme na Youtube“, rekao je Cubby Squires, poznati sinhronizator koji je postao slavan nakon {to je prije dvije godine i sam na Youtube stavio svoju obradu velikog hita „Single Ladies“ od Beyonce. Taj je video do danas pogledan 51 milion puta. Novi zakon predvi|a kazne i do 5 godina zatvora za stavljanje materijala za{ti}enog autorskim pravima na stranice poput Youtubea.

30

10. juli 2011. godine

DOM
Namje{taj dnevnog boravka jedan je od najva`nijih elemenata za ure|enje va{eg doma. Dnevni boravak je prostor u kojem }ete provoditi vrijeme sa obitelji i gostima. Prilikom ure|enja nastojte ga u~initi udobnim, kako biste se u njemu mogli opustiti i u`ivati. Razmislite stoga i odlu~ite kakav bi namje{taj bio najprikladniji za va{ dnevni boravak

MOJ

Razli~iti su stilovi, boje, materijali, forme i veli~ine namje{taja za ure|enje dnevnog boravka. Za ure|enje doma na raspolaganju vam je sva va{a ma{ta i kreativnost. Prije svega, odaberite najpo`eljniji stil. Namje{taj za ure|enje dnevnih boravaka raspolo`iv je u svim stilovima, od savremenog, modernog, antiknog, francuskog, country ili prirodnog nadalje. Poku{ajte odrediti stil koji }e biti kompatibilan sa stilom ostalih prostorija va{eg doma. Va`no je da dnevni boravak bude prostran, a namje{taj u njemu udoban kako biste u`ivali u vremenu provedenom u njemu. Namje{taj odra`ava ukus i unutra{nji svijet vlasnika. Imajte to na umu i kod odabira namje{taja za va{ dnevni boravak. Odaberite onaj koji vam se zaista svi|a. Ne zaboravite pritom na dodatnu opremu. Ona }e va{ dnevni boravak u~initi jo{ ugodnijim. Razli~ite su raspolo`ive boje i materijali namje{taja dnevnog boravka. Stil sobe ponajvi{e je definiran odabirom materijala. Drvo, metali, staklo, plastika, aluminij i ostali mate-

Dnevni boravak je slika va{e du{e
rija li pritom su vrlo uobi~ajeni. Poku{ajte razli~ite dijelove i pojedine elemente dnevnog boravka urediti u sli~nom stilu i boji. To }e va{u sobu u~initi uskla|enom i uravnote`enom. Namje{taj mo`ete odabrati u specijaliziranim prodavaonicama i prodajnim centrima, gdje }ete odabrati izme|u modela i boja koje su na raspolaganju. Ako svoje zamisli mo`ete preto~iti u nacrt ili dovoljno dobro objasniti {to biste `eljeli, izradu sobnog namje{taja mo`ete i naru~iti. Tako|er, odabir i kupnju olak{at }e vam online ponuda te mogu}nost kupnje putem interneta. Sve to pru`a vam mogu}nost izbora u {irokoj paleti stilova, boja i modela po pristupa~nim cijenama, ali i u ponudi za one dubljeg d`epa i profinjenijih zahtjeva.

MOJ VRT
Tekst i fotografije Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. «ANA-HUP» d.o.o. Sarajevo

U`ivajmo u ljetu i u radovima u vrtu jer nam vrt upravo sada daje svje`u zdravu hranu za tijelo a i ono {to je itekako va`no jeste da tako njegujemo i na{ zdrav duh i raspolo`enje za dru`enje i ostale nama drage aktivnosti
dnom ili najvi{e dvaput sedmi~no ali temeljito. Paradajz pinciramo – odstranjujemo zaperke u pazu{cu listova. Od stra nju je mo do nje listove sve do prvih plodova da pobolj{amo strujanje zraka. Zalijevamo ujutro ili uve~e po tlu a ne po listovima. Beremo sve plodove u punoj zrelosti jer su tada najukusniji. Ukoliko primjenjujemo mineralna gnojiva koristimo ona za pa ra dajz ili za plo do vi to povr}e. Redovito privezujemo stabljike uz oslonac. Krastavce obavezno redovito beremo, jer samo tako pospje{ujemo razvoj novih cvjetova i plodova. Beremo i one neupotrebljive za jelo. Preporu~ljivo je i krastavce uzgajati uz oslonac, jer se tada manje razvijaju bolesti. Tikvice tako|er redovito beremo i to dok su mlade. I tu va`i pravilo da se beru svi pa i oni kr`ljavi plodovi. Patlid`an je kod nas omiljeno povr}e. Sve se uspje{nije uzgaja, jer mu prijaju duga i topla ljeta. Plodovi se beru kada dostignu za sortu tipi~nu veli~inu i poko`ica im je sjajna. I kod njih treba redovito brati sve plodove. Zalijevanje je obavezna mjera ukoliko nastupi su{a. Niska i visoka boranija su na{e omiljeno povr}e. Vrlo su prinosne. Upotrebljive su u svje`em stanju a smrznute se mogu koristiti do duboko u zimu. Boraniju treba brati dok je mlada i to pa`ljivo sve plodove. Nisku boraniju oberemo u nekoliko navrata, a visoku beremo sukcesivno sve do jeseni. Veoma je va`no da boranija u fazi cvjetanja i zrenja ima dovoljno vlage kako bi do{lo do obilnijeg cvjetanja i oplodnje. Ono {to malo ljudi zna, a jo{ manje primjenjuje, mogu}nost je da se niska boranija mo`e sijati

Juli u vrtu

Kona~no smo do~ekali vru}e julsko ljeto. Dani su dugi, raspusti i godi{nji odmori u toku tako da mo`emo mnogo vremena provoditi u vrtu u`ivaju}i plodove na{eg dosada{njeg ovogodi{njeg rada. Mnogo toga cvjeta i zri. Nastavljamo njegu biljaka a i prva obilnija berba je u toku. Po|imo redom. Travnjak redovito kosimo, ali ne{to viso~ije negoli ranije, da za vrijeme o~ekivanih vru}ina vi{e stabljike {tite korijen od su{e. Poko{enom travom mal~iramo (zastiremo) tlo u povrtnjaku i cvjetnim gredicama u sloju od oko 5 cm. Po potrebi zalijevamo je-

10. juli 2011. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

[ta sve trebate znati o kremama za sun~anje?
SP faktor koji je napisan na kremi za sun~anje ozna~ava stupanj za{tite, odnosno {to je ve}i broj, to }e dulje va{a ko`a biti za{ti}ena
Kreme s UV za{titom od sunca postale su vrlo va`ne u njezi ko`e, s obzirom na to da mogu za{tititi ko`u od o{te}enja koja mogu prouzro~iti UV zrake. Zbog toga je odabir kreme za sun~anje vrlo va`an, jer {titi va{u ko`u od opasnosti ultraljubi~astog zra~enja za vrijeme izlaganja suncu. Naime, UV zrake svake godine postaju sve opasnije zbog stanjivanja sloja ozona koji {titi zemlju od prodiranja {tetnog sun~evog zra~enja i ozonskih rupa. [to je taj sloj tanji, to je prodor {tetnog zra~enja ve}i, na {to na{a ko`a nije naviknuta te nam je potrebna dodatna za{tita. Dugotrajno izlaganje suncu bez za{tite mo`e izazvati ozbiljne opekline, prebrzo starenje ko`e, stara~ke pjege, pjegice i bore. Same opekline ko`e su vrlo opasne jer mogu izazvati rak ko`e, a tu upravo nastupa krema za sun~anje. zra~enja. Tako|er, mo`ete biti sigurni isto ako kupujete kremu koja ima filtere {irokog spektra {to zna~i da {titi i od UVA i UVB sun~evih zraka. Krema za sun~anje djeluje na na~in da apsorbira {tetne sun~eve zrake i pretvara ih u toplinu, jer krema u sebi ima sastojke koji to omogu}uju.

MITOVI NE ”DR@E VODU”
Na{a je preporuka da kupujete ne{to skuplje i kvalitetnije kreme poznatih proizvo|a~a. Mnoge kreme koje mo`ete kupiti na akciji u supermarketima i sli~nim trgovinama nemaju dovoljno jake filtere, te }e vas mnogo kra}e {tititi od sunca, nego neke druge kvalitetnije kreme. Tako|er, na{a je preporuka da kupujete kreme s SPF 15 i vi{e. Svi ni`i faktori ne}e vam dati dovoljno dobru za{titu. Mnoge osobe jo{ uvijek vjeruju u stare pri~e na{ih roditelja kako sunce nije opasno, kako ne mo`emo izgorjeti ispod odje}e, da ne mo`ete izgorjeti i hladu ili da je dovoljno da nanesete kremu za sun~anje – jednom na dan. Na`alost, to su sve mitovi koji jednostavno ne „dr`e vodu“. • Osobe koje provode svoje slobodno vrijeme na otvorenom, trebaju posebnu pozornost polagati detaljima, kao {to je nano{enje za{titne kreme na cijelo tijelo, s obzirom na to da je dokazano da mnogi materijali, a posebno pamuk jako dobro propu{taju sun~eve zrake. • Bez za{titne kreme izgorjet }ete u hladu gotovo jednako kao na suncu, a vrlo lako mo`ete izgorjeti i kada se nalazite u zatvorenim prostorima. Naime, UV zrake toliko su jake da vrlo lako prolaze kroz prozore ku}a i auta isto kao i kroz odje}u. • Morate biti svjesni, da bez obzira na obe}anja da }e vas jedno nano{enje kreme {tititi satima, to jednostavno nije istina. I najbolja krema ne}e vas {tititi od najja~eg sunca dulje od dva ili dva i po sata. Nano{enje kreme samo jednom na dan, gotovo je jednako kao da ju i niste nanijeli. Ako i kupite vodootpornu kremu za sun~anje, ona }e vas {tititi kada ste u vodi, ali je ponovno morate nanijeti ~im vam se ko`a osu{i.

IZRA^UNAJTE SVOJ FAKTOR
Ljudi mogu dobiti sun~eve opekline razli~itog intenziteta, ovisno o koli~ini melanina koju ima pojedina ko`a. Osobama koje imaju tamniju boju ko`e, treba du`e da zadobiju opekline od sunca. Upravo zbog takvih razlika u boji ko`e, proizvode se razli~ite kreme, sprejevi i emulzije s razli~itim SP faktorima, koji daju razli~ite stupnjeve za{tite. Osim toga, potrebno je imati na umu da odre|eni lijekovi mogu izazvati opekline ko`e mnogo br`e nego ina~e. SP faktor koji je napisan na kremi za sun~anje ozna~ava stupanj za{tite, odnosno {to je ve}i broj, to }e dulje va{a ko`a biti za{ti}ena. Kako biste saznali koji faktor treba va{a ko`a, trebat }ete pomno`iti broj minuta koji vam je potreban da va{a ko`a po~ne crveniti na suncu bez za{tite s faktorom na bo~ici. Umno`ak predstavlja broj minuta koje mo`ete provesti na suncu, nakon {to ste nanijeli za{titni faktor, a da ne zadobijete opekline. Kada kupujete kremu za sun~anje, vrlo je va`no da pro~itate upute na bo~ici i uvjerite se da krema koju kupujete {titi od UVA i UVB zraka. Naime, postoje odre|ene kreme koje nemaju u sebi filtere koji bi {titili protiv navedenih

i u julu za kasno ljetnu i jesenju potro{nju. Stabljike niske boranije po zavr{etku berbe odre`emo pri zemlji i upotrijebimo ih za zastiranje izme|u redova povr}a, za pokrivanje staza izme|u gredica povr}a ili ih kompostiramo. Prasa se upravo sada sadi za jesenju i zimsku potro{nju. Rasad se sadi dublje negoli {to je bio u klijali{tu. Va`no je da se redovito zalijeva. Ru`ama redovito odstranjujemo ocvjetale cvjetove i divljake iz podloge. Trajnicama koje cvjetaju ljeti tako|er znatno produ`ujemo cvatnju odstranjivanjem ocvjetalih cvjetova (gailardija, ko-

reopsis, ehinaceja). Sezonskom cvije}u odstranjujemo ocvjetale cvjetove (petunije, surfinije, salvije, kadifice, cinije, lijepe kate i mnoge druge). Sezonsko cvije}e u kontejnerima redovito zalijevamo i prihranjujemo.Kompost nadopunjujemo otpacima iz vrta a u periodu su{e redovito zalijevamo da pospje{imo kompostiranje. U`ivajmo u ljetu i u radovima u vrtu jer nam vrt upravo sada daje svje`u zdravu hranu za tijelo a i ono {to je itekako va`no tako njegujemo i na{ zdrav duh i raspolo`enje za dru`enje i ostale nama drage aktivnosti. Dobrodo{lo ljeto!

32

10. juli 2011. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

10. juli 2011. godine

33

Louis Pasteur, 1822 - 1895.

PRONALAZA^ VAKCINE PROTIV
bjesnila, antraksa i crvenog vjetra
Priredila: Nagorka IDRIZOVI]

Fran cus ki he mi~ar Louis Pasteur (Luj Paster) je prvi pokazao da mikrobi izazivaju vrenje i bolesti. Razvio je proces kojim se toplotom ubijaju mikrobi (pasterizacija) i zalagao se za sterilizaciju medicinske opreme spa{avaju}i time brojne `ivote. Pasteur je otkrio vakcinu protiv bjesnila i antraksa. Godine 1888. on u Parizu osniva Pasteurov zavod za bavljenje zaraznim bolestima i u njemu radi do smrti. Ostala je zauvijek zapisana njegova izreka “ Nova mora mo}i }e{ otkriti tek kad stekne{ dovoljno hrabrosti da iz vida izgubi{ obalu“.

VAKCINA PROTIV BJESNILA I ANTRAKSA
Ime Louisa Pasteura poznato je {i rom svi je ta, pri je sve ga upravo po postupku pasterizacije, nazvanom po njegovom imenu. I mada je po obrazovanju bio

hemi~ar, vi{e se proslavio u medicini. Prvi je u svijetu napravio vakcinu protiv bjesnila, kao i vakcinu protiv antraksa. Zna se da je Edward Jenner napravio prvu vakcinu protiv malih boginja, ali za dugo vremena poslije tog pronalaska ni{ta zna~ajno nije u~injeno. Pasteur je 1880. na{ao da bakterija `ivinske kolere, ostavljena du`i vremenski period, ako se ubrizga `ivini ne izaziva koleru. Kada je, nakon toga, istu `ivinu vakcinisao svje`om aktivnom kulturom bakterije, `ivina je pre`ivjela. A onda je 1882. godine napravio vakcinu protiv antraksa, koji se veoma rijetko javlja kod ljudi, a masovan je kod stoke. Louis Pasteur napravio je 1885. vakcinu protiv bjesnila. Kada mu je doveden 9-godi{nji dje~ak, kojeg je na vi{e mjesta ujeo bijesan pas, Pasteur mu je dao vakcinu i dje~ak je pre`ivio. Vijest se pro{irila i ve} sljede}e godine vakcinisano je oko 2.500 pa ci je na ta. Fa tal nih

Pasteurova otkri}a su otvorila vrata savremenom dobu u medicini. Njihova posljedica je bila eliminacija mnogih bolesti, produ`etak ljudskog vijeka i uve}anje ~ovje~anstva
slu~ajeva bilo je svega ispod 1 posto. To je bio najbolji povod da i drugi nau~nici pohitaju u iznala`enju vakcina za razna druga oboljenja. Postupkom pasteriza ci je Pas te ur je umno go me uspio da sprije~i {irenje tuberkuloze, a to je postupak do kojeg je on do{ao u tehnologijama mlijeka i alkohola. On je utvrdio da se tu radi o mikroorganizmima, koji se ubijaju pri temperaturama iznad 63 stepena C u trajanju od oko 30 minuta. Pasteur je, tako|er, zaklju~io da se sterilisani materijali, koji se ne izla`u vazduhu, ne kontami ni ra ju, dok se ma te ri ja li izlo`eni vazduhu zaga|uju i kvare. On je svojim postupcima pobolj{ao proizvodnju vina i piva, a tako|er zna~ajno pomogao industriji svile u sprje~avanju {tetnog dejstva svilenog crva. U Parizu je izgra|en Pasteurov institut 1888, gdje je Pasteur i sahranjen 1895. godine. Kada su Nijemci 1940. naredili Meisteru da im otvori Pasteurov grob, radi ispitivanja, Meister je izvr{io samoubistvo, ne `ele}i da im to u~ini. Joseph Meister je bio prva osoba koja je vakcinisana protiv bjesnila i koju je Louis Pasteur, uspje{no izlije~io. Meistera je kada je imao devet godina ugrizao bijesan pas. Kao odrasla osoba Meister je radio kao domar i Institutu Pasteur sve do svoje smrti u 64. godini. Jednostavno nije `elio da skrnavi grob svoga za{titnika i spasitelja. Louis Pasteur je proizveo prvu vakcinu protiv bjesnila koriste}i osu{enu ki~menu mo`dinu za-

Mikroorganizmi
Mikroorganizmi su neophodni za pravljenje hljeba, sira, piva, vina, antibiotika, enzima, vakcina, vitamina, i mnogih drugih bitnih produkata. Mikroorganizmi su neophodni za ekolo{ki sistem. Zahvaljuju}i njima, postoje azotni i ugljenikovi ciklusi koji se odvijaju duboko u zemlji{tu i u dubokim vodama. u jednu, a oni drugog tipa u drugu stranu. Njihova mje{avina ne uti~e na ravan polarizacije. Zaklju~io je da je ovo posljedica asimetri~nosti molekula vinske kiseline, {to je osobina danas poznata u nauci kao kiralnost. Sljede}a oblast za koju se zainteresovao bila je fermentacija. Pokazao je da fermentaciju izazivaju mikroorganizmi, i da to nije spontani proces. Za to je koristio staklenu bocu sa dugim vra tom sa vi je nim na do lje. U boci bi se nalazila hranljiva supa. Specifi~an oblik boce nije dozvoljavao ~esticama pra{ine (na kojima se skupljaju bakterije) da dopru do hranljive podloge tako da u njoj nije dolazilo do fermentacije. Bavio se problemima alkoholne i mlije~ne fermentacije, {to ga je odvelo na prou~avanje bolesti vina. Ozna~io je po~etak antisepti~ke metode u hirurgiji, koju je Pasteur primijenio 1865. uvo|enjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istra`ivao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatra`io da se njegovo ime bri{e s popisa po~asnih doktora Sveu~ili{ta u Bonnu. Izolirao je uzro~nika antraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzro~nike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pas te urov za vod za is tra`ivanje bjesno}e osnovan je 1888. Otkrio je da su uzro~nici truljenja i vrenja mikrobi. Pokusom dokazao da mikrobi nastaju samo od mikroba, sve `ivo mo`e se razviti samo iz `ivoga. Uveo je nazive aerobni i anaerobni. Ime no vao vi ru se kao uzro~nike bolesti. Istra`ivao je procese zaraze i gnojenja. Uo~io je da se neke zarazne bolesti ne ponavljaju pa je zaklju~io da uzro~nici uzrokuju bolesti, ali i otpornost (imunitet) protiv te bolesti. Uveo je nove postupke u mikrobiologiji i uzgoju mikroorganizama. U narednoj fazi istra`ivanja, Pasteur je izu~avao pile}u koleru. Sretnim sticajem okolnosti, soj bakterija kojim je zarazio pili}e bio je oslabljen. Kada je sljede}i put poku{ao da ih zarazi, ustanovio je da to nije mogu}e. Inficiranje oslabljenim sojem bakterija u~inilo je da pili}i postanu imuni na ovo oboljenje. Pasteurov saradnik, Charles Chamberlain, trebao je da zarazi pili}e dok je Pasteur bio na odmoru. Umjesto toga, Charles je i sam oti{ao na odmor. Po povratku, zarazio je pili}e starim bakterijskim kulturama, oni su se ra zbo lje li, ali su ka sni je neo~ekivano ozdravili. Chamberlain je smatrao da je do{lo do gre{ke, ali je Pasteur ispravno postavio teoriju da su pre`ivjeli pili}i postali imuni na bakteriju ~iju su infekciju preboljeli. Princip upotrebe slabijeg oblika bolesti da bi se stvorila otpornost na te`e zaraze nije bila nova. Edward Jenner je davno prije toga razvio vakcinu protiv velikih boginja. Ono {to je bila novina je da se oslabljena varijanta bolesti sada proizvodila ljudskom in ter ven ci jom. Prin cip upotrebe slabijeg oblika bolesti da bi se stvorila otpornost na te`e zaraze nije bila nova. Jenner je davno prije toga razvio vakci nu pro tiv ve li kih bo gi nja. Ono {to je bila novina je da se oslabljena varijanta bolesti sada proizvodila ljudskom intervencijom. Pasteur je ovim namjerno oslabljenim izaziva~ima bolesti dao ime vakcina u znak po{tovanja prema Jenneru jer je Jenner izolovao vakcinu protiv velikih boginja od krava - na latinskom: Vacca. Pasteurova otkri}a su otvorila vrata savremenom dobu u medicini. Njihova posljedica je bila eliminacija mnogih bolesti, pro du`etak ljud skog vi je ka i uve}anje ~ovje~anstva.

Zanimljivosti
Krateri na Marsu i Mjesecu su dobili njegovo ime. Jedna od rijetkih ulica u Sajgonu u Vijetnamu koja nije mijenjala ime od francuskih kolonijalnih vremena nosi ime Louisa Pasteura. Poznati citat: U svijetu posmatranja rizik }e poslu`iti samo one ~iji je um spreman. (fr. Dans les champs de l’observation le hasard ne favorise que les esprits préparés) ra`enih ze~eva. Ovu metodu je prona{ao i na psima isprobao Pasteurov kolega Emil Ru. neophodni za ekolo{ki sistem. Zahvaljuju}i njima postoje azotni i ugljenikovi ciklusi koji se odvijaju duboko u zemlji i u dubokim vodama. Louis Pasteur je ro|en 27. decembra 1822. u mjestu Dol u de par tma nu Ju ra u is to~noj Francuskoj. Studirao je hemiju, fiziku i kristalografiju na Visokoj {koli u Parizu (École Normale Supérieure). Postao je profesor hemije na Univerzitetu u Strasbourgu. Nje go vo prvo is tra`iva nje odnosilo se na opti~ka svojstva vinske kiseline pa je jedan od osniva~a i stereohemije. U oblasti stereohemije otkrio je pojavu asimetrije kristala. Ta prva istra`ivanja ticala su se opti~kih osobina vinske kiseline. Do tada nije bilo poznato za{to prirodna vinska kiselina skre}e ravan polarizacije svjetlosti, a sinteti~ka ne, iako su hemijski istog sastava. Poslije mnogo rada na razdvajanju si}u{nih kristala, uspio je da demonstrira da kristali jednog tipa skre}u svjetlost

BOLESTI VINA
Mikrobiologija od gr~kog mikron - mali biologos - nauka o `ivotu, jedna je od nauka koja je imala i ima veoma bitnu ulogu u dru{tvu. Mikrobiologija je, pre ma to me, na uka ko ja prou~ava mikroorganizme, koji su jedno}elijski ili }elijski cluster mikroskopski organizmi. Mikrobiologija je ~esto definisana kao nauka koja prou~ava organizme koji su premali da bi se vidjeli golim okom, tj. nauka koja prou~ava mikroorganizme. Organizmi i objekti manji od jednog milimetra u promjeru se ne mogu vidjeti golim okom, te su mikroskopi nai{li na ogromnu primjenu u mikrobiologiji. Mikroorganizmi su neophodni za pravljenje hljeba, sira, piva, vina, antibiotika, enzima, vakcina, vitamina, i mnogih drugih bitnih produkata. Mikroorganizmi su

34

10. juli 2011. godine

OKOEKOLOGIJE

Ljeto je i u
a vr{e ni lo ok ne jam~i sama odjevna kombinacija, koliko god vrhunska bila, osje}aj za stil, kako se to zna re}i, krije se u detaljima. A s njima ovoga ljeta zaista mo`ete promijeniti izgled, biti druk~iji od drugih i zaslu`iti pohvale za ma{tovi tost i us pje {an spoj odje}e i modnih dodataka. Ove sezone, kada se radi o detaljima, nezaobilazni su {e{iri, marame, tor be, sva ka ko sun~ane nao~ale, remen, nakit. Za izla zak na vru}e gradske ulice svakako pripremite {e{ir, moderni, ljetni, ako ima i ukras na obodu ili maramu jo{ bolje. Slamnati {e{iri s velikim obodom prikladni su za pla`u, {tite od sunca, ali i jam~e da s njima ne}ete pro}i nezapa`eno. Nekim `enama bolje stoje slamnati {e{iri s kra}im obodom, a druge pak fenomenalno izgledaju s pravim kaubojskim {e{irom na dugoj kosi. [e{ire mo`ete birati u raznim bojama i materijalima, znak su osobnosti i elegancije, svakako potra`ite model koji vam najbolje pristaje. Ove sezone moderne su i trake za kosu. Osvrnete li se oko sebe, na gotovo svakoj drugoj

Medicinski otpad preplavio Jablani~ko jezero, no obraz op}inske administracije i turisti~kih radnika jo{ se nije zacrvenio
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Pla`a na infuziji

Pro{log vikenda na Jablani~kom jezeru, posebno u Donjem Papraskom, bilo je mnogo zainteresovanih da taj dan-dva provedu u kupanju i rekreaciji na vodi. U jezero nisu ni zakora~ili jer je na njegovoj povr{ini plutao medicinski otpad, mnogo katetera, {prica, boca od infuzije. U`as, kako mi u mailu uz autenti~ne fotografije tvrdi kolegica Alma D`inovi} sa Federalnog radija, uz opasku da je to sramota za Op}inu i Turisti~ku zajednicu. Premda sam za ovonedjeljnu rubriku smislio i drugi naslov i ljep{i po~etak, odustajem od toga iz potrebe da po ko zna koji put ustvrdim da je nekontrolisano odlaganje otpada u Bosni i Hercegovini najozbiljniji ne samo ekolo{ki ve} i dru{tveni problem sa kojim bi {to hitnije trebalo da se pozabave svi nivoi vlasti. Sude}i prema nedavnom istupu njegovog direktora Safeta Harbinje, Fond za za{titu okoli{a u Federaciji BiH shvatio je su{tinu problema i mogu}e razmjere njegovih posljedica ukoliko ne uslijede konkretne akcije na realizaciji projekata odr`ivog upravljanja otpadom. [ta }e poduzeti, nije detaljno elaborirao. U svakom slu~aju, stanje je takvo da zahtijeva danono}ni nadzor nad velikim proizvo|a~ima opasnog otpada kakav je onaj iz mesnica, bolnica, hemijskih postrojenja, poja~ano de`urstvo ekolo{kih aktivista, ribara, lovaca, {umara nad vodotocima, mjestima pogodnim za skriveno odlaganje otpada i inspekcijska ophodnja gdje god i kad god je to mogu}e. Svaki nedozvoljen atak na `ivotnu sredinu trebalo bi odmah prijaviti, {to je i obaveza svakog gra|anina, a ne samo gore pobrojanih. Ne bude li toga, ne}e vi{e biti ni kupanja u rijekama, niti sjedenja po cvjetnim livadama i {umskim proplancima.

sjednu dr`avu da }e potro{iti novac na glupost i izgraditi put za luke u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ako brodovi ikada zaplove tim kanalom, Br~ko }e postati konkurencija luci u Vukovaru, {to on smatra pogre{nim i iz razloga jer }e projekti poput vodne stepenice na Dravi kod Osijeka i nizovi obaloutvrda devastirati ovo podru~je. Ovaj projekt }e poremetit vodni re`im Spa~vanskih {uma, jedne od najve}ih cjelovitih nizinskih {uma hrasta u Evropi, a unato~ tome siguran je da na tom kanalu nikada ne}e biti brodova! Apsolutno je protiv nasipanja prirodnih obala „jer one izvan naselja nemaju nikakvog smisla“. Iz tog, a i drugih razloga, obaloutvrde su u Njema~koj zabranjene ve} 15 godina. Dokazano je da mnogo manje {tete uzrokuje prirodno meandriranje rijeka nego neprestano reguliranje. Tamo{nja vlada vlasnicima zemlje kompenzira {tete od erozije tla s oranica uz obale, a to je mnogo manje novca od gradnje i odr`avanja obaloutvrda.

S

Ove sezone, kada se radi o detaljima, nezaobilazni su {e{iri, marame, torbe, svakako sun~ane nao~ale, remen, nakit
djevojci primjetit }ete jo{ jedan dominiraju}i modni do da tak; ma ra mu-{al, po`eljno je da su {arene, veselih boja i {to du`e. Torba je nezaobilazan modni dodatak, ne samo ljeti. To je i najjednostavniji na~in da osvje`ite garderobu. Za ovu sezonu birajte torbu jarkih boja, to mo`e biti `uta, crvena, no, ako vam je dra`a klasika, onda je svakako va{ izbor velika, bijela torba. Remen je modni dodatak koji poma`e da naglasite struk, te da vizualno izgledate mr{avije. Ako vam je to cilj onda birajte remen u boji haljine i nosite ga na naju`em dijelu struka. Ovoga ljeta nose se {iroki, lakirani re me ni, mo gu bi ti od ko`e, ili zavezani poput marame. Klasi~an ko`ni remen najbolje pristaje uz tra pe ri ce. Tu ni ku mo`ete osvje`iti remenom koji }ete nositi ni`e, na bokovima, {to tako|er produljuje figuru. U tren du je ve lik, uo~ljiv nakit. Najva`nije je da stvara dojam blje{tavila, sjaja, kako i prili~i ljetu i razigranosti boja i dezena na nama i oko nas. To mogu biti {iroke narukvice, velike ogrlice s perlama, velike nau{nice, ogromno prstenje. Uvijek lijepo izgleda i nakit od drve ta. Od na ru kvi ca mo`ete staviti nekoliko srebrnih, tankih ili jednu ve}u. Satovi su postali pravi modni dodatak, bitan za sveukupni dojam. Ne samo da su dokaz statusa, ako se radi o skupim i iznimno vrijednim primjercima, nego su satovi danas poput nakita. [to se ti~e sun~anih nao~ala, ovoga su ljeta u trendu modeli s retro {tihom. No se se ve li ke sun~ane nao~ale zaobljenih okvira.

DETALJIMA

KUDA IDE NAKNADA
Opasnost od neutemeljenih projekata i poteza nekompetentnih institucija i pojedinaca ve} odavno je uo~ena i kod nas, ali nema kriti~ne mase koja bi to sprije~ila, kao {to je slu~aj u na{em susjedstvu. Hrvatske ekolo{ke udruge ve} su tra`ile reformu Hrvatskih voda i uvo|enje na~ela “vi{e prostora rijekama” kao alternativu neprestanom regulisanju i kanaliziranju. Dr. Martin Schneider-Jacoby daje im za pravo tvrdnjom da je vodno gospodarstvo u Hrvatskoj previ{e gra|evinski orijentirano i kadrovski zastarjelo, {to je glavna prepreka provedbi Okvirne direktive o vodama, koja je odli~an propis za vodno gospodarstvo i za{titu prirode. Prvo bi trebalo potpuno reformisati sektor voda i sistem vodnih naknada, odnosno finansiranje vodnog gospodarstva. Naknade koje pla}aju porezni obveznici, gra|ani i kompanije trebale bi se upla}ivati direktno u dr`avni bud`et. Tek tada bi se odre|ivali prioriteti - koliko }e sredstava godi{nje dobiti za{tita prirode, za{tita okoli{a, zatim vodno gospodarstvo, {umarstvo i tako dalje. Sada{njim sistemom prikupljanja i raspolaganja pojedine institucije imaju previ{e novca, a tamo gdje treba „gasiti po`ar“, nema ga nikako ili ga ima nedovoljno. Ne smijem ni pomisliti {ta bi ugledni doktor kazao kada bi malo zavirio u na{e rijeke, poslovne knjige i projekte, tim prije jer smo mnoga od rje{enja u ovoj oblasti preuzeli iz Hrvatske.

SPORNI KANAL
Siroma{na dr`ava, kao {to je na{a, nema novca za velike investicijske poduhvate u ovom dijelu za{tite `ivotne sredine i zbog toga se od po{asti otpada mora braniti strogom primjenom postoje}ih zakona i sveop{tom akcijom ekolo{ki osvije{tenih gra|ana. U `i`i je minule sedmice bila i rijeka Sava, a iz razloga mogu}ih implikacija u vezi sa kanalom Dunav - Sava. Taj kanal }e ugroziti nacionalne interese Republike Hrvatske. Dr. Martin Schneider-Jacoby stru~njak Me|unarodne organizacije za za{titu prirode Euronator, upozorio je su-

Modni dodaci

10. juli 2011. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Prvi put se hr~ak spominje daleke 1839. godine, kada ga je britanski zoolog G. Water house doveo iz Sirije. Bila je to `enka zlatnog hr~ka poznata pod nazivom Cricetus auratus. Hr~ak se prvenstveno uzgajao kao laboratorijska `ivotinja iz razloga {to je vrlo dru{tvena, brzo se razmno`ava (imaju okot svaki mjesec), nema neugodan miris
Postoji nekoliko vrsta hr~ka, a to su: Sirijski hr~ak (Mesocricetus Auratus) - zemlja porijekla je Sirija i oni su naj~e{}i hr~ci koje mi imamo za ku}ne ljubimce. Ruski Campbell Dwarf hr~ak (Phodopus Campbelli) - zemlja porijekla je Centralna Azija, sjeverna Rusija, Mongolija. Kineski hr~ak (Cricetulus Griseus) zemlja porijekla je Mongolija i sjeverna Kina. Roborovski hr~ak (Phodopus Roborovskii) - najnovija vrsta hr~ka, zemlja porijekla je Mongolija. Oni su najmanja vrsta hr~ka. Zimsko-bijeli ruski hr~ak (Phodopus Songorus) - poznat i kao sibirski hr~ak; kod njih je poznata pojava da tokom godine mijenjaju boju dlake od sn je`nobi je le do znatno tamnije. Danas je hr~ak postao ku}ni ljubimac mnogih obitelji. Prilikom kupovine hr~ka obratite pa`nju na vanjski izgled: dlaka, o~i, nju{kica koji moraju biti ~isti i bez rana i temperament hr~ka veseo, `ivahan, znati`eljan. Kada ga donesete ku}i, stavite ga u njegov kavez i ostavite ga nekoliko dana na miru kako bi se upoznao sa novonastalom situacijom. Jako je zahvalan za odr`avanje i nema neugodnih mirisa ako mu se omogu}i adekvatan smje{taj. Za smje{taj hr~ka najbitniji je kavez koji mora biti odre|enih dimenzija najmanje 60 x 50 x 40 cm, nikako ne kupujte manje kaveze jer je hr~ak izrazito aktivan i treba mu prostora. U kavez osim hrane, vode, postelje, igra~aka ne zaboravite na ku}icu u kojoj hr~ak osim spavanja pravi svoje gnijezdo. Sve ovo mo`ete na}i u specijaliziranim trgovinama za ku}ne ljubimce ili se mo`ete potruditi i napraviti sami. Kod hranjenja treba paziti da kupujete hranu za hr~ke, ne kupujte druge vrste jer nisu primijenjene za njih. Ukoliko odaberete krivu hranu, mo`e se desiti da svome hr~ku uskratite bjelan~evine ili druge va`ne elemente u prehrani te izazovete bolest. Osim gotove hrane, hr~ci rado jedu jabuke, banane, salatu, lje{ nja ke. Ka da odlu~ite smjestiti kavez na neko mjesto, trebate pripaziti da na tom mjestu nije propuh, ne stavljajte kavez da bude na direktnom suncu ~itav dan, ili pak da mu je hladno. - Aktivni su no}u - ne uzimajte ga iz kaveza tokom dana, tj. kada hr~ak spava da vas ne bi ugrizao. - @ivotni vijek 2-3 godine. - @enke se mogu razmno`avati ve} od 6. sedmice, graviditet im traje 16 dana. Mladunci su spremni za samostalni `ivot ve} sa mjesec. - Sirijski hr~ak voli `ivjeti sam, dok sve ostale vrste hr~ka vole `ivot u paru. - Normalna temperatura tijela je 37,4 C. - U ustima imaju vre}ice za spremanje hrane.

HR^AK

36

10. juli 2011. godine

ORDINACIJA

Disleksija

Disleksija nije rezultat smanjene inteligencije, a nije ni problem pona{anja i motivacije, nju je mogu}e zna~ajno umanjiti pravovremenom i ciljanom pomo}i
Pripremila: Alema PENDEK

Specifi~ne te{ko}e u ~itanju i pisanju
Dio njih mo`e se javiti i kod odre|enog broja djece koja nemaju disleksiju, {to ~esto zbunjuje roditelje i nastavnike. Me|utim, simptomi kod djece s disleksijom su brojniji, ja~e izra`eni i dugo traju. Zato je va`no razlikovati djecu koja imaju prolazne te{ko}e u ~itanju i pisanju, djecu koja imaju trajne te{ko}e (disleksija) i djecu koja imaju te{ko}e u okviru op{te smanjenih sposobnosti. Svakoj od navedenih grupa treba pristupiti na prilago|en na~in.

Sindrom specifi~nih jezi~nih pote{ko}a, poznatiji kao disleksija, kod nas je jo{ nedovoljno poznat i nedovoljno prihva}en, a na`alost mnogo je djece koja moraju da se nose s ovom nevoljom. Nedovoljno upu}ene osobe, koje po svojoj poziciji (roditelja, u~itelja, vaspita~a...) direktno uti~u na djecu, mogu svojim neosnovanim optu`bama djetetu u potpunosti da zagor~aju odrastanje. Disleksija nije bolest, ona je sindrom ili skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija u neke osobe zbog kojeg ona ima odre|eni stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. Disleksija nije rezultat smanjene inteligencije, a nije ni problem pona{anja i motivacije, nju je mogu}e zna~ajno umanjiti pravovremenom i ciljanom pomo}i. Disleksija se javlja u najranijem djetinjstvu i obi~no se otkriva u ranom {kolskom dobu, kada dijete po~inje da savladava vje{tine ~itanja i pisanja. Disleksi~na djeca su prosje~ne ili natprosje~ne inteligencije, izrazito kreativna, s razvijenim posebnim, vizuelnim, stilom mi{ljenja. Razlikuju se oblici i nivoi disleksije, a pravovremeno otkrivanje, podr{ka okoline i prikladna terapija mogu da je ubla`e. Primarni problem kod ovog sindroma je {to mnogi roditelji ne mogu da ga prepoznaju. Oni koji su ~uli ili ~itali o disleksiji mogu ve} kod djeteta u pred{kolskom dobu da primijete znake disleksije, ali i tada ne mora obavezno da se radi o disleksiji.

SIMPTOMI

NADARENOST Disleksi~na djeca opisuju da im se pri ~itanju rije~i okre}u u razli~itim smjerovima, da slova igraju, da se re~enice stapaju. Istovremeno, kod odre|enog broja djece takva druga~ije organizirana vizualna percepcija dovodi do nadarenosti u vizualnom razmi{ljanju i kreaciji

TE[KO]E
Dijete s disleksijom se mora nositi s te{ko}ama u savladavanju vje{tina ~itanja i pisanja, te {kolskog gradiva. Ova vje{tina podrazumijeva te~no i pravilno ~itanje, te tuma~enje i razumijevanje pisanih poruka. Za djecu s disleksijom ~itanje postaje mu~na, te{ko savladiva, a ponekad i nepremostiva te{ko}a zbog koje osje}aju neuspjeh i zamor. To polako prelazi u frustriranost {kolom i nezadovoljstvo sobom jer su druga~iji. Takav psiholo{ki razvoj za posljedicu mo`e imati nepoznavanje vlastitih potencijala, {to rezultira odsustvom samosvijesti, pojavu destruktivnog i samodestruktivnog pona{anja, agresiju, delinkvenciju ili ovisnosti i zato je vrlo va`no na vrijeme prepoznati disleksiju. Saradnjom roditelja, u~itelja i terapeuta koji se bave disleksijom simptomi disleksije se mogu ukloniti, ubla`iti, oblikovati i pobijediti. Djeca s disleksijom pri ~itanju mijenjaju redoslijed slova ili slogova u rije~i, zamjenjuju ili izostavljaju neka slova, mijenjaju, dodaju ili izostavljaju pojedine rije~i. Dijete mo`e imati te{ko}a s odre|ivanjem smjera pisanja slova ili s pravilnim i{~itavanjem sli~nih slova. Tako disleksi~na djeca opisuju da im se pri ~itanju rije~i okre}u u razli~itim smjerovima, da slova igraju, da ne mogu da uhvate red, ili da se re~enice stapaju. Istovremeno, kod odre|enog broja djece takva druga~ije organizirana vizualna percepcija dovodi do nadarenosti u vizualnom razmi{ljanju i kreaciji. Rukopis im je ~esto neuredan i nerazumljiv, tako|er dolazi do izostavljanja i zamjene pojedinih slova i slogova i te{ko}a pri izra`avanju misli u pisanom obliku. Disleksi~no dijete je ~esto dezorijentisano u vremenu i prostoru i ne mo`e ta~no da odredi vremenski slijed doga|anja. Zavisno od oblika i nivoa disleksije, dijete mo`e da ima sve ili samo neki od navedenih simptoma.

Vidljivi simptomi disleksije (te{ko}e pri ~itanju) i disgrafije (te{ko}e pri pisanju) su, izme|u ostalih, nepovezivanje rije~i, izostavljanje slova u pisanju, zamjena slova ili slogova, neuredan rukopis, zatim te{ko}e u pronala`enju primjerenog zna~enja rije~i, te{ko}e u razumijevanju teksta, te{ko}e pri izra`avanju misli u pisanom obliku, pote{ko}e pri upotrebi zamjenica i prilo{kih oznaka, zabune u orijentaciji lijevo-desno, neprecizno i pogre{no ponavljanje onog {to ~uje, te{ko}e u matematici vezane uz nizove brojeva ili redoslijed matemati~kih operacija, te{ko}e u orijentaciji “ju~er – danas - sutra“, te pri orijentaciji na satu. Kod djeteta sa smetnjama u ~itanju i pisanju usporen je razvoj sazrijevanja pojedinih funkcija, a to je posljedica op}eg usporenja razvoja djeteta. Dok je normalno razvijeno dijete sposobno ovladati procesom ra{~lanjivanja cjeline na sastavne dijelove (re~enice u rije~i, rije~i na glasove) za otprilike {est do sedam sedmica, a srednje razvijeno dijete za tri do ~etiri mjeseca, djetetu sa te{ko}ama u ~itanju i pisanju potrebne su jedna do dvije godine. Kod djeteta s disleksijom mo`emo primijetiti jezi~nu slabost, zbog koje }e ono kasnije imati problema sa sintaksom, semantikom i te{ko }e mo}i ispri~ati neku pri~u. Tako|er, u neke djece prisutni su problemi ra{~lanjivanja rije~i na glasove i njihovo spajanje. Koliko je ra{~lanjivanje rije~i na slogove i glasove (glasovna i slogovna analiza) va`an faktor za stjecanje vje{tine pisanja, toliko je i spajanje glasova i slogova u rije~i (glasovna i slogovna sinteza) izrazito va`no za razvijanje vje{tine ~itanja.

Me|utim, ne treba ve} pri najmanjim te{ko}ama u ~itanju i pisanju sumnjati na disleksiju i disgrafiju (djeca koja malo te`e shva}aju ili kojima je lak{e o{te}en vid, sluh ili govor ne moraju imati i specifi~ne te{ko}e u ~itanju i pisanju). Pri procjeni ima li ili nema neko dijete pote{ko}e u ~itanju i pisanju nisu va`ne samo vrste pogre{aka nego i veliki broj uvijek istih karakteristi~nih pogre{aka. Bitno je naglasiti da vrlo inteligentna djeca uspijevaju u prvim razredima dosta ~esto i dugo prikrivati svoje te{ko}e u ~itanju i pisanju, tako da se prave te{ko}e javljaju tek kasnije, u petom ili {estom razredu i to posebno u pisanju (mnogo pravopisnih i gramati~kih pogre{aka). Ve} se u pred{kolsko doba mo`e predvidjeti bi li dijete moglo imati pote{ko}e u ~itanju i pisanju, tj. pokazuje li sklonost dislekti~nim i disgrafi~nim pote{ko}ama i to kroz ispitivanje glasovne i slogovne analize i sinteze. Nepercipiranjem inicijalnog i finalnog glasa u rije~ima, tj. ako dijete ne uspije razaznati glas od sloga i ne uspije spojiti odre|ene glasove u rije~, mogu}e je predvidjeti pote{ko}e tipa disleksije i disgrafije vrlo rano, ve} u prvim razredima osnovne {kole. Tada se javljaju gre{ke u ~itanju i pisanju tipa: omisija (ispu{tanja) glasova, tj. slova, supstitucija, adicija (umetanja) i metateze (izvrtanja – karakteristi~na za ~itanje napamet, tipi~na za brzo ~itanje bez razumijevanja). Zna~i, u pred{kolskoj dobi mogu se predvidjeti mogu}e dislekti~ne i disgrafi~ne pote{ko}e, a potvrditi se mogu u prvim razredima osnovno{kolskog obrazovanja.

ZAMJENA FUNKCIJA
Ve}ina stru~njaka sla`e se da je glavni uzrok disleksije zamjena funkcija lijeve i desne mo`dane polovine. Za jezi~ke funkcije mozga, dakle, i za ~itanje i pisanje, zadu`ena je lijeva mo`dana polovina koja se jo{ naziva analiti~ka. Kod disleksi~ara, zbog ka{njenja razvoja lijeve polovine, jezi~ke funkcije preuzima desna. Kako desna polovina primarno vr{i funkcije sinteze vizuelnog i auditivnog tipa, pojavljuju se te{ko}e pri analizi rije~i, a to obja{njava zbog ~ega disleksi~ari misle na neverbalan ili vizuelan na~in.

10. juli 2011. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

I geni su va`ni, ali ne i presudni za nastajanje disleksije. Naime, dijete mo`e da posjeduje gen za razvoj disleksije, ali to ne mora da zna~i da }e imati taj poreme}aj. Prema posljednjim rezultatima sedmogodi{njeg istra`ivanja provedenog u Velsu i zapadnoj Engleskoj, u porodicama tri stotine djece koja pate od disleksije gen uzro~nik disleksije je KIAA0319, ali njegov uticaj na razvoj poreme}aja tek treba detaljno prou~iti. Na razvoj disleksije uti~u i govorno podru~je i na~ini podu~avanja ~itanja i pisanja. Razlikuje se analiti~kosinteti~ki metod podu~avanja i globalni, koji je pogodniji za disleksi~nu djecu. U

viti jo{ neke dodatne preglede i pretrage (EEG npr).

PROMIJENITE MI[LJENJE
Najva`nije je, ipak, promijeniti uobi~ajeno mi{ljenje i zabludu prema kojoj osoba mora prvo biti neuspje{na kako bismo je prepoznali kao osobu s disleksijom. Nema razloga da ne u~imo na primjeru drugih. Posumnjate li da neko dijete ima disleksiju, potra`ite stru~no mi{ljenje logopeda ili defektologa. Danas postoje vrlo jednostavni testovi pomo}u kojih se mo`e sa sigurno{}u utvrditi disleksija. Va`no je tako|er objasniti djetetu, rje~nikom prila-

rje{avanje zadataka kao i ostalim u~enicima. Mnogi roditelji nerijetko gubestrpljenje~itaju}i i pi{u}i sa svojim djetetom, smatraju}i s jedne strane da je lijen, da mu se ne da, ili pak da je jo{ nezreo i razigran, zbog ~ega~estouslijede i batine za takvo pona{anje. Stoga se roditeljima savjetuje da ni slu~ajno dijete ne proglase lijenim ako izbjegava ~itanje i pisanje. Nemojte zahtijevati da ~ita naglas. Nemojte ga uspore|ivati s drugom djecom u razredu. Nemojte stalno prigovarati da mu je rukopis neuredan. Ohrabrite ga da smije raditi i polako ako mu je to lak{e. Otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne idu za rukom. Po-

Slatki dani vrcanja meda
Ramo KOLAR

POZNATE LI^NOSTI Mnoge poznate osobe poput Toma Cruisea, Hansa Christiana Andersena, Leonarda da Vincia, Alberta Einsteina imale su disleksiju sa kojom su se uspje{no izborile i postale najbolje u svojim oblastima
na{em jeziku va`i na~elo da kako ~ujemo, tako i pi{emo - zbog toga je va`no analizirati glasove, {to ~e{}e dovodi do pojave disleksije. Procenat disleksije u zemljama slovenskih jezika kre}e se od pet do 10 posto, dok se u zemljamaengleskog govornog podru~ja, zbog velikih razlika izme|u govora i pisma, penje na 15 do 30 posto. Pore|enja radi, u Kini i Japanu gdje je u upotrebi likovno pismo (koje obra|uje desna mo`dana polovina), samo jedan posto stanovni{tva ima disleksiju. Va`no je znati i da je, ako se u djeteta pojave simptomi disleksije, jako bitno prou~iti sve anamnesti~ke podatke koji nam mogu dati smjernice za tretman i terapiju. Posebno ako je rije~ o tzv. rizi~noj djeci, koja se i ina~e longitudinalno prate. Pritom je dobro naprago|enim njegovom dobu, {ta mu se i zbog ~ega doga|a, biti mu podr{ka, iskazivati razumijevanje i hrabriti ga. Tako|er, s problemom i potrebama djeteta treba upoznati i ostale ~lanove porodice, {kolu i prijatelje. Nastavnicima koji u razredu imaju disleksi~no dijete preporu~uje se da u radu {to vi{e koriste razli~ita nastavna sredstva i pomagala (vizuelna, audio i sli~na), da imaju individualan pristup i da stvaraju pozitivnu atmosferu u razredu, u kojoj se prihvataju razli~itosti. Nastavnik ni u kojem slu~aju ne bi smio da prisiljava disleksi~no dijete da ~ita u razredu pred svima ostalima, ako ono to ne `eli, zadavati mu dodatne vje`be kao {to su prepisivanje, zahtijevati da pi{e urednije i davati mu iste vremenske okvire za hvalite ga za sve {to u~ini dobro. Sura|ujte s djetetovim u~iteljima i objasnite im s kojim i kakvim se te{ko}ama dijete susre}e. Nemojte razvijati osje}aj krivnje ni kod sebe niti kod samog djeteta, jer se tako uni{tava djetetovo samopouzdanje i smanjuje se mogu}nost napretka. Poti~ite ga u drugim aktivnostima u kojima je kreativan i ma{tovit. Javite se logopedu radi to~nog dijagnosticiranja i potrebnog uklju~ivanja djeteta u tretman s vje`bama ~itanja i pisanja, gdje }e se dati naglasak na vezu slovo - glas. Recite djetetu da su i mnoge poznate osobe poput Toma Cruisea, Hansa Christiana Andersena, Leonarda da Vincia, Alberta Einsteina imale disleksiju sa kojom su se uspje{no izborile i postale najbolje u svojim oblastima.

U ovoj, kao i nekoliko narednih rubrika, opet se vra}amo medu. Razlog je vrijeme vrcanja meda, koje je, zavisno od mjesta i pa{e, u punom jeku, ili }e biti za koji dan. P~elari su prili~no zadovoljni ovom (dosada{njom) godinom i pa{om, tako da }e se stanje ne{to popraviti u odnosu na lanjsku, reklo bi se katastrofalnu godinu i u BiH. Po{to je godina jako dobra, tvrde stru~njaci, vrcanju meda treba pristupiti {to prije. Med mora biti potpuno zreo, {to zna svaki p~elar (oni koji vade nezreo, ostat }e bez njega - ukiselit }e se). Prostorije u kojima se vrca med moraju zadovoljavati vrhunske higijenske standarde. ^iste, provjetrene, bez stranih mirisa. Po`eljno je zapravo da su namijenjene samo za p~elarske radove. Posu|e koje se koristi i kante u koje se smje{ta med, moraju biti besprijekorno ~isti, kao i sve {to se koristi, od vilju{ke za otklapanje vo{tanih poklopaca, posuda za dr`anje ramova do vrcaljki (centrifuga). Vrcaju se samo ramovi koji su u medi{tu. Ukoliko neki ramovi imaju velike koli~ine meda, a na njima ima i legla, takvi se podi`u u medi{te. Tek nakon izlaska kompletnog legla, ti ramovi se mogu vrcati. Nakon vrcanja meda i vra}anja ramova u ko{nice, mo`e se izvr{iti tretiranje protiv varoe. Potrebno je stalno pro{irivati mjesto za leglo i ko{nice, dodavanjem satnih osnova. ^im su osnove izra|ene, dodaju se opet nove. Preporuka je u svaku ko{nicu staviti bar jedan “ram gra|evnjak”. Njegova svrha je “biolo{ka” borba protiv varoe. P~ele na tim ramovima po pravilu, izgra|uju trutovsko sa}e. Matica ih zale`e, a nakon toga i varoa svoja jaja pola`e u te }elije. Nakon nekoliko dana, kompletno sa}e se isje~e, a trutovske

}elije pretope. Ram gra|evnjak se vra}a u ko{nicu, i postupak se periodi~no ponavlja. Na ovaj na~in se razvoj varoe dr`i pod kontrolom... Ovo je vrijeme kada se posebna pa`nja mora obratiti i na rojenje i spre~avanje bje`anja rojeva iz ko{nica. Kod p~elara profesionalaca, prirodno rojenje se i ne de{ava, jer p~elari vr{e niz radnji koje su potrebne da bi se rojevi nagon potpuno izbjegao. Uzroci zbog kojih p~ele dolaze u rojevno stanje, i kasnije se roje, su mnogobrojni. Glavni su: manjak prostora za leglo i p~ele, blokada matice, nedovoljno izlu~ivanje voska, slaba ventilacija, izlo`enost dru{tava direktnoj sun~evoj svjetlosti... Po{to su uzroci poznati, jasno je {ta je potrebno uraditi da se prirodno rojenje svede na {to manju mjeru. Kod jakih dru{tava, ka`u znalci, potrebno je otvoriti i gornje lijeto radi ventilacije i sprje~avanja pregrijavanja ko{nica. Ko{nice je potrebno dr`ati na sjenovitim mjestima. Ukoliko se i pored svih poduzetih mjera uo~i da je neko dru{tvo u{lo u rojevi nagon i po~elo da gradi mati~njake, potrebno je odmah izvr{iti vje{ta~ko razrojavanje. Va`no je sprije~iti bje`anje roja i {to prije vratiti dru{tva u “normalno” stanje. Vje{ta~ko razrojavanje je odli~na prilika za p~elare koji imaju mali broj dru{tava, da pove}aju p~elinjak i broj dru{tava na njemu.

Mnogi ljubitelji i meda u nas pogotovu (needucirani glede p~elarstva i ove hrane i lijeka) pitaju kako prepoznati pravi (odnosno la`ni) med? Odgovor je koliko jednostavan, toliko i kompliciran: potrebno ga je odnijeti na laboratorijsku analizu! Oni iskusniji imaju i priru~ne metode: - Kao prvo, jedino pravi med kristalizira (no mo`e se, na 40°C, u toploj vodi, ponovo dovesti u te~no stanje); - Uzeti ka{ikom med iz tegle, izdignuti je iznad i ako nit od meda koja curi nazad u teglu nema prekida (pauza) u te~enju - pravi je med (kod vje{ta~kog se te niti kidaju); - U drugom postupku teglu sa medom izvrnemo naopa~ke. Ako se gusta masa rastegljivo odvaja od dna posude i sporo kaplje, znak je da se radi o ~istom p~elinjem medu. Ako se pak masa naglo odvoji od dna posude, med nije pravi. - Ako se malo meda trlja po dlanu, su{i se i primijete kristali}i {e}era, vje{ta~ki je. Prirodni med se u istom slu~aju zagrijava i pretvara vi{e u vrstu ulja.

Kako prepoznati pravi med?

38

10. juli 2011. godine

Slana torta

Hladna predjela

Priprema FIL 1: 1 majoneza, 1 pavlaka, 4 kuhana jajeta - isjeckana, 2 krastavca... sve izmije{ati FIL 2: 1 majoneza, 1 pavlaka, 300 g {unke - sitno isjeckati, kesica ke~apa (100g)... sjediniti FIL 3: 1 majoneza, 1 pavlaka, 150 g fete - izdrobiti, 5 krastavaca... sjediniti Redoslijed stavljanja odozdo pa nagore: tost fil 1, tost fil 2, tost fil 3, ka~kavalj izrendan na najsitnije. Poslu`ivanje: Najbolje je tortu pripremiti dan ranije, da bi se tost natopio filovima… Sastojci • 2 tost hljeba (skinuti koricu) • 4×3 - 12 komada u jednom redu • 3 majoneze po 200 g • 3 pavlake 20% mm • 4 kuhana jajeta • 7 kiselih krastavaca • 300 g pra{ke {unke • 150 g feta sira • 200 g ka~kavalja • 100 g ke~apa

Razigrani pajaci
Priprema: Tvrdo skuhati jaja, oguliti ih i odrezati dio na {irem dijelu da se dobije ravno postolje. Na jajima (na kojima je to mogu}e zbog polo`aja `umanjka) izvaditi malom ka{ikom `umanjke. Izva|ene `umanjke dobro izmije{ati sa maslacem, nasjeckanim per{unom, limunovim sokom i senfom uz mali dodatak soli i papra. Smjesom ispuniti jaja iz kojih su izva|eni `umanjci. U svako jaje utisnuti po dva zrna papra (o~i) i po jedan klin~ek (nos). Ispod nosa napraviti mali zarez pa u njega utaknuti komadi} mrkve (usta) malo premazan majonezom.

[areni slani rolati
Priprema: Napravite biskvit tako {to }ete umutiti 6 bjelanaca sa ka{i~icom soli u ~vrst snijeg. Dodajte `utanjke i izmije{ajte dobro. Uspite 3 ka{ike mlijeka i 3 ka{ike vode. Promije{ajte. Dodajte 6 ka{ika bra{na i pra{ak za pecivo. Lagano umije{ajte na najmanjoj brzini. Potom dodati {pinat, ili ajvar ili mak. Oblo`ite veliku tepsiju masnim papirom i izru~ite smjesu. Ravnomjerno je razvucite ka{ikom i kad ste gotovi, lupite malo tepsijom o rub radne povr{ine da iza|u mjehuri}i vazduha. Pecite na 180 stepeni kao {to pe~ete i klasi~an biskvit za kola~e. Vru} rolat umotajte zajedno sa papirom na kojem se pekao i ostavite da se ohladi. U me|uvremenu pripremite nadjev tj. fil. Pomije{ati sir i pavlaku, premazati ohla|enu koru i poredati ostale sastojke. ^vrsto uvijte rolat, umotajte ga u plasti~nu foliju, i ostavite preko no}i (ili na nekoliko sati) u fri`ideru. Sastojci: • Za koru potrebno je: • 6 jaja • 6 ka{ika bra{na • 3 ka{ike vode • 3 ka{ike mlijeka • 1 kesica pra{ka za pecivo i jedna ka{i~ica soli • ako je crveni, dodati 2 pune ka{ike ajvara • za zeleni 500 g smrznutog {pinata (odlediti) • tufnasti dodati 2 pune ka{ike maka • Za fil: • 500 g sira • 1 ~a{a pavlake • 300 g {unke • 300 g sjeckanih kiselih krastav~i}a • 1 rendano kuhano jaje • i ako ima, malo rendanog ka~kavalja

Vrh jaja premazati majonezom, na to staviti listi}e salate ili per{una (kosa) pa poklopiti {e{iri}ima i u~vrstiti ih polovinama ~a~kalice. [e{iri}e mo`ete izrezati od paprike, od izdubljenih polovina paradajza ili pak u tuljak savijenih {nita salame. Sastojci: • po `elji tvrdo kuhanih jaja • 2 ka{i~ice maslaca •1 ka{ika sjeckanog per{ina • 1 ka{ika senfa • 1 ka{i~ica soka od limuna • so, papar • 1-2 ze le ne, crvene ili `ute paprike • nekoliko malih raj~ica • po `elji koluta suhe salame • 1 ka{i~ica papra u zrnu • 1 ka{i~ica klin~i}a • 1-2 kuhane mrkve • nekoliko kapara • nekoliko maslina

Labneh
Priprema: Jogurt pomije{ati sa solju. Staviti cjediljku na zdjelu, pa u nju ra{iriti gazu. Na gazu istresti jogurt te gazu dobro zavezati u zave`ljaj. Objesiti je na re{etku u hladnjaku ili pak na kuha~u preko duboke zdjele te ostaviti da se cijedi 2 dana u hladnjaku. Nakon dva dana od dobivene smjese raditi male okruglice koje se mogu uvaljati u sitno sjeckano

za~insko bilje po izboru, razne za~ine, fino sjeckani luk ili ~e{njak, sjemenke pe~enog susama, orahe... ili pak marinirati u maslinovom ulju s dodatkom gran~ica ruzmarina, ~e{njaka pa ~ak i feferona. Mogu stajati i do 2 sedmice u ulju u hladnjaku. Sastojci: • 600 g gustog jogurta • 1 ka{i~ica soli • fina gusta gaza ili ne{to sli~no cjedaljki

10. juli 2011. godine

39

U RESTORANU

Namaz od slanutka
Priprema: Susam kratko popecite u tavi bez masno}e pa pola koli~ine sameljite u elektri~noj sjeckalici. Vodu od slanutka, u koju ste dodali vegetu, kratko prokuhajte i malo ohladite. Slanutak, zajedno s vodom, limunovim sokom i ~e{njakom, usitnite u elektri~noj sjeckalici da dobijete glatku masu. Umije{ajte maslinovo ulje, per{un, kajenski papar i mljeveni susam. Ovako pripremljeni namaz stavite u hladnjak i ostavite da se dobro ohladi. Poslu`ite na pope~enom kruhu i pospite sjemenkama susama. Savjet: Slanutak namo~ite u vodi dan ranije, a zatim ga skuhajte. Sastojci: • 2 ka{ike susama • 100 ml vode u kojoj se kuhao slanutak • 1 ka{i~ica vegete • 200 g kuhanog slanutka • 23 ka{ike limunova soka • 2 ~e{nja ~e{njaka • 50 ml maslinova ulja • 1 ka{ika nasjeckanog per{una • ˝ ka{i~ice kajenskog papra

Hotel Sunce
Dragan MARIJANOVI]

Rolat od {pinata i pe~ene paprike
Priprema: Papriku ispe}i i o~istiti od sjemenki i ko`ice. [pinat o~istiti, oprati i preliti vrelom vodom, da uvene. Sitno ga isjeckati, dodati mu `umanjke, promije{ati, zatim dodati bra{no sa pra{kom za pecivo, za~initi i na kraju umije{ati ulupane bjelanjke (snijeg). Istresti u podmazan i oblo`en papirom za pe~enje lim (23×33cm), poravnati i staviti pe}i na 180 stepeni C oko 15 minuta, u prethodno zagrijanu pe}nicu. Prirediti sir i papriku. Sir izmije{ati sa narendanom koricom limuna, malo soli i bibera, a papriku ocijediti od vode. Pe~eni rolat istresti na drugi papir za pe~enje, koji pospemo rendanim parmezanom; skinemo papir sa pole|ine, ako smo stavljali, i zavijemo rolat. Prohla|eni rolat prema`emo smjesom od sira, pa slo`imo na du`u stranu rolata red pe~enih, crvenih paprika, ponovo savijemo rolat i pustimo da se dobro ohladi. Rolat mo`ete ukrasiti kiselim vrhnjem i posuti parmezanom ili ostaviti kako jeste. Sastojci: • Rolat • 5 jaja, odvojeno • 600 g {pinata (2 zave`ljaja) • 1/4 ~a{e (250 ml) bra{na • 1/2 ka{i~ice pra{ka za pecivo • soli, bibera • Nadjev • 200 g ricotta sira • 2 crvene paprike (pe~ene) • limunova korica, parmezan -po potrebi

Goranski nadjev
Priprema: Kruh star dan ili dva (bez kore) narezati na kockice. Suho meso narezano na kockice kratko popr`iti na masti da meso pusti svoj miris. Ohladiti! Maknuti s vatre i dodati narezani luk, te za~ine. (Napomena: ako je suho meso dosta slano, ne previ{e soliti). Jaja izmije{ati u posebnoj zdjeli. Jaja i meso zatim dodati kruhu i dobro izmije{ati da se sljubi. Ostaviti da odstoji 1 sat. Crijevo namo~iti da otpusti. Smjesom puniti crijeva, ali ne smije pre}i 3/4 crijeva jer se u toku kuhanja crijevo stisne, a smjesa pove}a. Smjesa je dovoljna za 2 crijeva od 75 mm. Crijevo na kraju za{iti koncem.

Staviti da se kuha u mlaku vodu kako se crijevo ne bi odmah stislo, ve} postupno. Kako se crijevo napuhava, potrebno ga je nekoliko puta probosti iglicom. Tokom kasnijeg kuhanja voda mo`e zavreti. Kuhati sat i po.

tvoren 1983. godine, hotel Sunce u Neumu zabljesnuo je bjelinom nad neumskim zaljevom. Od tada, s izuzetkom rata, vjerojatno je kroz njegova vrata pro{ao veliki broj na{ih gra|ana koji su odmarali na na{em komadi}u Jadranske obale. U to vrijeme hotel Sunce smatrao se ~udom arhitekture, koja je spustila ovo zdanje od zaravni na kamenitom neumskom uzvi{enju sve do pla`e. Hotel ima duplo vi{e katova ispod, negoli nad prizemljem. Dakako, njegov komoditet prepoznali su i strani turisti, pa je u njemu uvijek vladala gu`va. Nakon rata, trebalo je mnogo vremena, muke i truda da se njegov sjaj ne samo ne ugasi nego da ga se osvje`i i vrati na staze stare slave, a najte`e od svega bilo je dobiti bespo{tednu bitku s ratnim profiterima koji su, iz sigurnih gnijezda slu`benih institucija ratnih i poratnih vlasti bacili oko na ovaj turisti~ki biser, u kojega nisu ulo`ili ba{ ni{ta. No, menad`ment Sunca i njegovi djelatnici pokazali su se tvrdim orahom, i valjda su jedini na{ hotel takvoga zna~aja, a koji je ostao u rukama ljudi koji su te 1983. godine u njemu po~eli popunjavati radnu knji`icu. Privatizacija je nakon duge i te{ke “rovovske“ borbe dovr{ena 2006. godine. Danas se u holu ovoga hotela opet osje}a ljetna razdraganost doma}ih i stranih turista, s tim da su ovi drugi ove godine – apsolutna ve}ina. To govori o ~injenici da smo mi ovamo nazadovali onoliko koliko su oni napredovali, pa je danas u hotelu vi{e Poljaka negoli Bosanaca i Hercegovaca, pa ~ak i Francuza koji se ovdje prije rata nisu pojavljivali. Nekada{nja stalna klijentela ^esi i Slovaci radije se dr`e otvorenoga mora, njihov standard ve} je takav da si mogu priu{titi mnogo skuplju, hrvatsku obalu. No, zanimljivo je da tu po~inju dolaziti i turisti s Malte, [panjolske, Njema~ke i Belgije. Nitko u hotelu Sunce nije dobio otkaz, oti{ao je samo onaj tko je htio oti}i i prodati svoje dionice, a ~ak je primljeno i deset posto novih radnika, uglavnom pripremljenih za gastronomiju, ugostiteljstvo i hotelijerstvo u lokal-

O

noj srednjoj strukovnoj {koli. Ta ~injenica da hotel pripada radnicima napravila je od njih istinske ~uvare hotela. Tu spadaju sve usluge koje hotel mo`e pru`iti, od recepcijske ljubaznosti do restoranskih i smje{tajnih usluga. Upo{ljava 75 stalnih i tridesetak sezonskih radnika, a Sunce bilje`i jo{ jedan kuriozitet: radnicima nikada nije kasnila pla}a, i ista je i ljeti kada je hotel pun, i zimi kada ba{ i nije! Gabariti hotela su, jasno, veliki. Tako se gradilo u to vrijeme, i tisu}e kubika i bezbrojni ~etvorni metri stakla, osim nu`nih, okru`uju i one sasvim bespotrebne prostore, koji nikom niza{to ne koriste, a valja ih odr`avati, ali, ako ni{ta drugo, takvi “bezdani“ nude barem komoditet i li{avaju gosta osje}anja ikakve sku~enosti. Hotel ima 202 sobe, ali duplo vi{e kreveta. U jednokrevetnim, dvokrevetnim sobama i apartmanima postoji sve {to jedan suvremen hotel i ljetovali{te trebaju imati. U cijelosti je klimatiziran. U unutarnjem restoranu gostima je na raspolaganju petsto mjesta, a u taverni, slasti~arnici, piceriji i terasama jo{ toliko i sasvim dostatno za {est tisu}a no}enja koja hotel ostvaruje prosje~no u godini. To je doista izvrsno, pa je osoblje dodatno motivirano za maksimalnu uslu`nost. Restoran nudi nepobrojivu paletu kontinentalnih i mediteranskih jela, napose vegetarijansku kuhinju. U na~elu, ponuda je organizirana po principu samoposlu`ivanja. Podrazumijeva barem dvije vrste juhe, ~ak deset vrsta priloga, ribu, piletinu, teletinu, svinjetinu u kuhanoj ili pe~enoj varijanti, sve sezonske salate, nekoliko vrsta kola~a uz obvezno sezonsko vo}e plus lubenica ili dinja. [ef kuhinje u hotelu je legendarni Ante Ba~i}, vi{estruki dr`avni prvak i biv{e i ove dr`ave, a kako je mirovina neminovan ~in, ovdje je osposobio vojsku dobrih kuhara; Ivicu, Sre}ka, Anu, Ljubu, Zdravku... Na aperitiv-baru do~ekat }e vas njegovi veterani: Milenko, Sre}ko ili Mirko. Uop}e, hotel Sunce, njegovi ljudi i njegovi sadr`aji dio su na{ih pro{losti i sada{njosti, jo{ je to mjesto umjerenih cijena, sedamdesetak KM je dan, pa kad se ve} mora davati neka lova, bolje da ostane – u nas!

40

10. juli 2011. godine

10. juli 2011. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Skype za Mac OS X korisnike Logitech G110
Kompanija Logitech je predstavila novu igra~ku tastaturu koju karakteri{e prilagodljivo pozadinsko osvjetljenje, a me|u pozitivne elemente spadaju u posve}eni makrotasteri, Onboard USB audioure|aj, kao i pogodni za kori{tenje media tasteri. Generalno, ova tastatura je precijenjena s obzirom na to da ne izgleda pretjerano skupo, posjeduje jeftine tastere, te osrednji kvalitet izrade. Dodirni osje}aj je kao kod najjeftinijih tastatura. Za cijenu po kojoj se ova tastatura prodaje o~ekivao se bolji kvalitet izrade i kvalitetniji materijali, ali je ova tastatura razo~arala svojom tvrdom plastikom. U pitanju jeste rje{enje koje je dobro zami{ljeno, ali je implementacija ta koja je zatajila.

43

Goo gle Maps za An dro id sa da uklju~uje stop-by-stop tranzitnu navigaciju za vi{e od 400 gradova {irom sveta. Uprkos tome {to je i dalje u beta-stadijumu Google Maps 5.7 za Android ve} ima vi{e od 19 milijardi kilometara GPS vo|enih pravaca za vo`nju i {etnju. Ova aplikacija koristi GPS funkciju smart telefona da odredi trenutnu lokaciju korisnika du` odre|ene rute. Nakon {to korisnik unese destinaciju, aplikacija }e prikazati upozorenja vezana za mogu}e putanje i kada je potrebno skrenuti.

Unapre|enje za Google Maps

Kompanija Skype je unaprijedila svoj klijent softver za Apple Mac korisnike obezbje|uju}i im mogu}nost da dijele desktope u videopozivima u kojima u~estvuje vi{e korisnika. Skype koji je prodat Microsoftu prije mjesec imao je veoma turbulentnih posljednjih nekoliko mjeseci kada su vi{estruki prekidi rada ovog servisa doveli do toga da se o njemu govori kao o nepouzdanom za poslovne korisnike. Me|utim, to nije sprije~ilo kompaniju da na tr`i{te plasira sve vi{e premium karakteristika.

HTC korporacija, svjetski lider u inovacijama i dizajnu mobilnih telefona, nagra|ivana je od tri razli~ite me|unarodne organizacije za izvrsnost u pogledu dizajna proizvoda. “HTC filozofija dizajniranja mobilnih telefona za individualne potrebe i `elje korisnika odra`ava se u svakoj nagra|enoj liniji proizvoda, kao i u osvajanju nagrada IDEA, red dot i IDA. Veliki broj zaposlenih u HTC korporaciji je zajedni~ki radio za priznanja koja smo primili na IDEA 2011, red dot i IDA 2010 doga|ajima“ izjavio je , Scott Croyle, potpredsjednik za dizajn HTC korporacije.

HTC svjetski lider u dizajnu

Bluetooth slu{alica za sve telefone

Otkrivena slaba ta~ka telefona

HP TouchPad hakovan
WebOS platforma za mobilni operativni sistem ranjiva je na XSS, cross-site zahtjev baziran na objavljenom proof-of-conceptu za napad. Jedan od istra`iva~a otkrio je zero-day slabu ta~ku u okviru HP novog TouchPada koji napada~u pru`a mogu}nost da ubaci kod u Contacts aplikaciju sa ciljem da ukrade informacije sa ure|aja, ili da izgradi botnet. Orlando Barrera je u toku protekle nedjelje objavio proof-of-concept za napad koji iskori{tava ovu slabu ta~ku u WebOS 3.0. On navodi da je ova slaba ta~ka povezana sa slabim ta~kama koje su otkrivene u ranijoj verziji HP WebOS u toku novembra pro{le godine.

Nokia BH-105
Slu{alica je minijaturnih dimenzija i vrlo male te`ine, jednostavna je za instalaciju, a ima i solidnu autonomiju od 5,5 h pri~e i 120 h mirovanja
Handsfree slu{alice su postale prili~no popularne kod nas ~ak i prije nego {to je zakonom zabranjeno kori{tenje telefona u kolima bez upotrebe nekog handsfree rje{enja, i na tr`i{tu mo`e da se prona|e ogroman broj razli~itih modela. Gotovo da nema ve}eg proizvo|a~a periferija koji u svoj program nije uvrstio neku vrstu Bluetooth handsfreeja. Nokia je ime koje }e svaki korisnik mobilnog telefona odmah prepoznati, i poznato je odranije da postoji i veliki broj dodataka koji se mogu na}i. Slu{alica BH105 je osnovni model, koji se naravno mo`e koristiti sa bilo kojim telefonom drugih proizvo|a~a, a ono {to je ovdje karakteristi~no jeste poznato ime i dosta dobra cijena. modela, crne i plave boje, a ono {to se mo`e zaklju~iti je da se proizvo|a~ dosta potrudio oko dizajna, pa je sama slu{alica zaobljenih linija, a zaka~ka (koja se mo`e i skinuti ako nije potrebna) u vidu cjev~ice od providne plastike. U pakovanju se dobija kratko uputstvo za instalaciju, strujni punja~, kao i jedan univerzalni silikonski nastavak koji se smje{ta u uho. glasovno pozivanje i automatski redial (preduslov za ovo je, naravno, da sam telefon to podr`ava). Tu su i konektor za napajanje (cio ciklus punjenja traje oko 2 h), a ono {to se ne vidi su statusne (zelena i plava) diode koje ozna~avaju da je slu{alica povezana, indikaciju poziva i status baterije U pitanju je Li-Ion Polymer model kapaciteta 58 mAh, {to se prevodi na 5,5 h kori{tenja ili 120 h mirovanja. ^ime se slu{alica svrstava u prosjek kada je autonomija u pitanju.

Novi fotoaparat

Fujifilm HS20 EXR
F u j i fi l m HS20 EXR model donosi karakteristike koje se obi~no mogu prona}i samo kod profesionalnih DSLR modela. Pored 16MP rezolucije, HS20EXR model nudi 30x opti~ki zum, visoku brzinu snimanja do 8fps pri punoj 16MP rezoluciji za 7 uzastopnih kadrova i osjetljivost do ISO 6400 ili ISO 12800 pri ni`oj rezoluciji S re`ima. Pored toga, koristi JPEG i/ili RAW za visoko pristupa~ne ili fajlove visokog kvaliteta. Tu su i novi re`imi snimanja, me|u kojima su Natural Light, Natural Light & with Flash, Portrait, Portrait enhancer, Dog, Cat, Landscape, Sport, Night, Night (Tripod), Fireworks, Sunset, Snow, Beach, Underwater, Party, Flower, Text, plus Mode taster ima EXR, P, S, A, M, SP, Adv i AUTO pode{avanja.

Odli~an zvuk
Iako nema na raspolaganju eliminaciju {uma i eha, slu{alica se odli~no ~uje, s tim {to tre ba iz bje ga va ti bu~ni je okru`enje i situacije u kojima pu{e vjetar, po{to se tada ne}e posti}i ba{ najbolji rezultati. Ne treba zaboraviti, ipak, da se radi o osnovnom modelu i da je kod njega poenta da kvalitet zvuka bude {to bolji, da se jednostavno instalira, i da je autonomija dobra, uz {to povoljniju cijenu, {to je ovdje i postignuto.

Manji model
Uz dimenzije od 42,9 x 20,7 x 9,0 mm, BH-105 spada u jedan od manjih modela, i te`i samo 9,3 g, {to zna~i da }e idealno odgovarati onima koji koriste handsfree na du`e periode po{to se bukvalno ne}e ni osjetiti. U ponudi postoje dva

Glasovno pozivanje
Slu{alica ima sa prednje strane jedan multifunkcionalni taster (za uspostavljanje i prekidanje poziva), a podr`ano je i

44

FELJTON

~etvrtak, 30. juni 2011. godine nedjelja, 10. juli

OSLOBO\ENJE

O poeziji, pticama i drugim varkama (3)

Smrt jeste jednako izdahnuti!
Pi{e: Ned`ad IBRAHIMOVI]

Dok ga bolni~ari nose, ja gutam svoju stravu. Nemam kome ispri~ati {ta sam vidio - i ~uo. Kome ispri~ati ~ika-D`emin izdisaj?
Smajo je bio najbr`i ~ovjek u gradu. Iako mu se stan nalazio u drugoj zgradi od Fabrike, tj. od Kina, on bi uvijek tih stotinjak metara do posla pretr~ao. Nikad ga niko nije vidio da hoda polahko. Jednostavno, to nije i{lo uz njega. ^ak je i brzo pri~ao. A opet, nekako se pona{ao gospodski. Nikad se nije ~ulo da je nekoga otra~ao, niti su njega tra~ali. On i `ena su se dru`ili s malo porodica iz na{e ulice. I, nekako, kao da su te porodice na neki na~in bile povla{tene. Jednostavno, Smajo je bio druga~iji!

i{i danima u Seattleu. I nema se kuda! Zato na Comcastovoj kablovskoj ponovo, i ponovo, gledam Sleepers, film Barryija Levinsona iz 1996. godine... Smrt je bila prili~no apstraktna, jer se nalazila izvan na{ega, dje~ijega jezika. I bila je takva sve dok ~ika D`emo, obu}ar na Centralnom trgu s fontanom oivi~enom lopo~ima i `eljeznim ribama {to, umjesto da piju, pljuckaju vodu, nije izdahnuo pred mojim o~ima. Izdahnuo, to je prava rije~! Smrt jest jednako izdahnuti! Onaj ko bi uspio da ne izdahne, mislio sam, vje~no bi `ivio! Ili, da izdahne samo ako je siguran da }e i udahnuti! (Treba vje`bati disanje!) Dok ga bolni~ari nose, ja gutam svoju stravu. Nemam kome ispri~ati {ta sam vidio - i ~uo. Kome ispri~ati ~ika-D`emin izdisaj? Kada se moja Teta vratila i otklju~ala Borbinu trafiku koju je zid dijelio od obu}arske radnje, ve} sam morao `uriti u {kolu.

K

Imao sam devet godina i novine, cigarete i pisane romane u njenom sam odsustvu mogao prodavati jedino stoje}i pred vanjskim pultom. Bio sam suvi{e zelen da bi me ona pustila unutra. U njenoj je trafici bilo mnogo skupih stvari. Ovo je meni moja borba dala - znala je govoriti.

Pravi drug
Dok se preko livade koja dijeli dvije polovice grada vra}amo iz {kole, ispovijedam se Pavlu kako sam ~uo posljednje ~ika-D`emine izdisaje: - Smrt je, jebote, stra{na! - Ma, boli te! Pavle je pravi drug, iako je, za razliku od mene, uvijek izbjegavao pri~ati o osje}anjima. - Dragi{a Vazdu{no Zlato je ju~er opet gledo film kod Smaje - ka`e dok se smje{ka. - I? - pitam. - Sve isto! - Pa {to je i{o? - Pa da gleda film, jeboga ti? I ja bi ve~eras, ali samo ako }emo zajedno? - predla`e. - Va`i - velim. - Ja nisam nikad!

Autor je ro|en 1958. godine u Tuzli, knji`evni je i filmski kriti~ar, scenarista i autor dokumentarnih filmova. Doktor je knji`evnih nauka. Snimao je dokumentarne filmove za razli~ite televizijske ku}e, a knji`evne i filmske kritike objavljivao je u brojnim ~asopisima i novinama. Objavio je knjige „Prelamanje eseja“ (Sarajevo, 1990), „^italac na raskr{}u“ (Te{anj, 2001) te zbornike „Savremena bo{nja~ka poezija“ (CUM, Makedonia, 2001), „Kulturalni studiji“ (Tuzla, 2004), „Tijela u shopingu - Nova britanska drama“ (Tuzla, 2005). Dobitnik je Brankove nagrade (Novi Sad, 1983), Specijalne nagrade `irija za film „Pun mjesec iznad Bosne“ (Festival dokumentarnog filma Gouden vlam, Amsterdam, 1996) te nagrade Fondacije za kinematografiju Federacije BiH za scenario za igrani film „Ku}a na otoku“. ^lan je P. E. N. International - Centar za BiH (Me|unarodno udru`enje pisaca). Na University of Washington (Seattle, SAD) 2006. i 2007. godine predavao je Ju`noslavenski film i Ju`noslavensku knji`evnost u egzilu. Zaposlen je kao vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje `ivi. Ibrahimovi}evu knjigu proze, odnosno ameri~kih predavanja, objavila je sarajevska izdava~ka ku}a Rabic 2011. godine. Nije va`ilo! U {est uve~er Pavle nije do{ao. Ja sam presko~io ogradu koja je dijelila kino i fabriku sode od dvori{ta. ]elavi Smajo, kino-operater, stajao je na stepenicama i izvirivao lijevodesno da vidi ima li koga. Onda mi mahnu rukom da utr~im u sobicu iz koje je pu{tao filmove. Pomogao mi da se popnem na visoku stolicu pokraj ogromnog projektora. - Sjedi tu i ne mrdaj! I, nemoj da izviruje{ kroz prozor~e u salu!

Svjetlosni ma~evi
- ^ika Smajo je, sine, ratno siro~e i nikada nije upoznao svoje roditelje - ka`e moja Teta. Skoro su svi dje~aci iz ulice gledali filmove sa Smajom. Sjedili su, kao i ja sada, pokraj bu~nih ma{ina koje su prskale svjetlost kroz mrak kino-dvorane. U kinu se nisam mogao nadiviti ljepoti i ~udu velikog bijelog platna. Iako su svjetlosne sablje dolijetale kroz mra~nu dvoranu, dok su po na{im nogama milje-

Zatvorska razmi{ljanja Vjenceslava Vijeke ^i`eka (3)

U svakoj partiji ima budala
Ako se treba oru`jem boriti, onda do|i, brate, pa pripucaj, i zato su za mene oni Bugojanci pravi junaci. Oni su do{li. Kako i za{to, to su sada njihovi ra~uni i prora~uni. Oni su do{li naoru`ani, znali su s kim }e se sukobiti. Zna~i, s naoru`anom silom
Pi{e: @elimir BO[NJAK

Upravnik: Ja bih Vas zamolio da mi ka`ete kako da Vi koji volite ~ovjeka kako se opredjeljujete za te ekstremne teroristi~ke organizacije? ^i`ek: Ne, ne i ne. Za Vas je osobno mo`da to tako izgledalo. Sve ostavljate pod jednu etiketu takozvane ekstremne organizacije. To su zablude. Dozvolite da i u Va{oj partiji ima budala, prema tome i u svakoj drugoj politi~koj organizaciji ima bu da la ko ji ma ni {ta ne mo`ete. To su svojeglavi ljudi. Upravnik: Pa kako Vi niste na to utjecali? ^i`ek: Nisam imao s njima posla. Nisam ni mogao. To su tajne organizacije, s kojima ja nisam bio u doticaju. Ja sam mogao samo po sluhu ocijeniti da li je tko tamo ili ovamo. Ja sam bio ~lan Hrvatske republikanske stranke. Znao sam ja i mnoge iz drugih organizacija, ali nitko mi se nikada nije

predstavljao: „Ja sam terorist“, ili, „Ja ho}u to...“ Jedino bih ne{to o tome ~uo kada bi se ne{to dogodilo. Tada bi promi{ljao: jesam li ja znao toga ili nisam znao; jesam li bio s njim ili nisam bio. Upravnik: Jeste li to odobravali kao ~ovjek?

Stradaju nevini
^i`ek: Ne... Nisam to odobravao zato {to je to, prije svega, zlo~in, zato {to strada nevino pu~anstvo. Ljudi u tramvaju, u kino dvorani, bilo gdje stradaju. I to je neki vid protesta. To ~ujete svaki dan da se doga|a, pucaju na turiste, potapaju brodove, miniraju... To su zlo~inci. U na~elu su zlo~inci, bez obzira {to oni imaju iza toga nekakvu ideju. Ne znam {to oni imaju u glavi. Stradaju nedu`ni ljudi. Ako se treba oru`jem boriti, onda do|i, brate, pa pripucaj, i zato su za mene oni Bugojanci pravi junaci. Oni su do{li. Kako i za{to, to su sada njihovi

Spomenik teroristima na Radu{i kod Bugojna

ra~uni i prora~uni. Oni su do{li naoru`ani, znali su s kim }e se sukobiti. Zna~i, s naoru`anom silom. Ako su bili iole pametni, znali su da }e u toj borbi izgubiti i da }e juna~ki pasti. To

ne{to zna~i. Sve drugo ja odbijam. To ne pravdam. Mo`e se shvatiti da je tamo, osobito kod onih koji su dugo u emigraciji, ja to ne mogu izraziti, ali sve to je za mene pojava koju, istina,

nisam o~ekivao. Mislim da je dobar dio tih ljudi obolio od neke du{evne bolesti, za koju ja razumijem da postoji dijagnoza u suvremenoj psihijatriji, ali kako poznajem na{e ljude, oni silno vole svoju domovinu, bez obzira kako su politi~ki opredijeljeni, gdje `ive i gdje rade. Svi oni vole svoju zemlju, a osobito Hrvati. Zbog toga {to imaju vrlo utjecajnu idejnost i kulturu koja ih u tome biolo{ki podr`ava. Nau~io sam da postoje i bolesni ljudi, dakle oni s kojima ne mo`ete razgovarati, a ako slu~ajno i razgovarate, morate im i}i niz dlaku, ina~e vas ne}e ni slu{ati, jer ne mogu shvatiti da, naprimjer, jedan profesor na njihovo pitanje: „Kada }e propasti Juga?“ odgovori: „Ne}e to tako brzo.“ On u tom momentu pred svima njima, u njihovim o~ima, pada i kao profesor, i kao Hrvat. Ja sam vi {e pu ta bio u ta kvim slu~ajevima kada sam morao lagati. Ja sam znao da la`em, jer

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Samo di{i, Ned`ade, di{i, di{i, di{i... Smajo je bio ugasio radno svjetlo pokraj stola na kojem je pripremio drugi kolut filmske vrpce, uvukao je u to~kove drugog projektora i stao pokraj mene. Kao da slijedi moje disanje, i on po~inje ritmi~ki mi disati za vratom... Stavio je ruku na moje rame. - Samo gledaj, ne boj se! {ap}e mi pokraj uha. Ne znam koji sam film gledao i krivo mi {to se ni sada ne mogu sjetiti. Znam samo da je bio crno-bijeli. Sje}am se jo{ da je neki ru`ni ~ovjek (Smrt sama?) ulazio u neku seosku brvnaru. Tu je mu~io nekog drugog ~ovjeka, da bi mu kasnije odsjekao prste na ruci i, ~ini mi se, ti su se odsje~eni prsti na zemlji micali. Horor! Smajo sad sklanja ruku s moga ramena i hvata me za mokru {aku. Drugom rukom raskop~ava svoj {lic. Kraji~kom oka vidim kako se jedan od onih svjetlosnih ma~eva zaokre}e i spu{ta na njegovo izvu~eno mlohavo spolovilo. - ^ika Smajo, ja moram ku}i! Tata }e me tra`iti! Reko sam da }u do}i do {est sa treninga, izvinite! - govorim i ska~em sa stolice. Smajo se nasmija, iza|e do vrata, proviri napolje i re~e: - Sad mo`e{... I do|i kad god ho}e{!
(Sutra: ^itava je ulica bila ponosna) Umro rimski car Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus). Tokom vladavine od 117. izvr{io je zna~ajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gdje je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za za{titu od upada [kota. Bio je veliki po{tovalac gr~ke kulture i pokrovitelj umjetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao. {panski na onalni ju El legendarna ske ep po je, 1099.Umrojeli~nost i{pancisneoveskenak eziSid,glavni lik Kornejeve tragedi “Sid” Ma opere. Ro|en ski olog cus rije @an vin, vo|a pro tan zma u 1509.imalaKal{vicarbrojtefrakcijefranceteskogtiposkimkla @enevi, koja je mnogo ne pristali u evrop

45

138.

Jan Neruda

zemljama, posebno u Francuskoj, i izazvala velike dru{tvene potrese. Njegovo djelo “Temelji hri{}anstva“ (1536) postalo je priru~nik protestantske doktrine. U Minhenu va li~ka liga kao govor osniva Protes je 1609.poja~alonatenziosnonjena Katotankotskesuunidoveod(1608), {to je je u Njema~koj je le

do izbijanja Tridesetogodi{njeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi. ra Ru ja i sklopi Ku~uk-Kajnard`ijski mir kojim Tur 1774.Nakonle{estitogodi{njegskuta,granisicu naTurjeska iska izgubila Krim, prihva la rusko-tur Bugu priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vla{kom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj. cuski pisac ~ije djelo traga za gubljenim vremenom“ 1871.Ro|en“UfranmonjuFranizcusMarsel Prustevropje ostavilo dubok trag ne sa u koj ve} i u skoj Ro|en kompo tor Karl autor popularne scen te na 1895.pedagonjema~kiske kanutazinas“KarmiOrf,Burana“. Bavio se i {kim radom, a tavu je uveo tzv.

1834. Ro|en ~e{ki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije “majevaca“ knji`evnika koji su, okupljeni oko ~asopisa “Maj” , promovisali ~e{ki knji`evni realizam (“Malostranske pripovjetke“ , “Arabeska“ , “@eljezni~ki radnici“ zbirke pje, sama “Prosti motivi“ “Kosmi~ke , pjesme“ “Balade i , romanse“).

knji`evnosti 20. vijeka, i izvr{ilo veliki uticaj na mnoge knji`evnike. Nikola Tesla

Orfov instrumentarij, sa~injen od grupe instrumenata prilago|enih djeci. borbi za pre na po gornjeg Ni fran ke trupe za su Fes 1897.U{tocusizazvalovlastposjeledru~juansoude (Kola, dok) u Sudanu, je ozbiljnu krizu u glo-fran-

la krda `ohara, ja sam znao da se ~arolija i ljepota filmske slike ipak ra|a u toj prelijepoj, ~arobnoj bjelini - kad se ugasi. I sada, dok prvi puta sjedim pokraj traktora-projektora, jo{ sam uvjereniji u to da je njegov zadatak tek da mije{a vreli

zrak iznad sjenki u kino-sali. Dok se moj pogled kroz kvadratno prozor~e gura i prepli}e sa svjetlosnim ma~evima koji jure u dubinu dvorane, mene po~inje oblijevati znoj. Kraj sve te buke ja ~ujem svoje disanje. Ubrzano i sve kra}e.

cuskim odnosima. Kompromisnim rje{enjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom. padom naj bom de u ju`nom Velsu, u Drugom 1940.Nara najeciljevemazanje 70ninjema~kihda bribarsvjetskom ratu po~ela Bitka Brita ju. Pobje tanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nijemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju. Fran ka dna {tina vjerila je vlast mar{alu An Pete ji 1940.kog racuspreNarodiorijuskupnu,cikopoje tokomdu Drugog svjets ta dvo kolabora onisti~ku vla sa sjedi{tem u Vi{iju. ra iskrca su na ju. 1943.Antuglo-ameleri~kesetrupeSiuciliDrugom svjetskom ski li ta jenio je tra unu njih po va Lavrentija Beri blis1953.Sovjetdnitra{der NikisloHru{~ovljismiti~kimju,~isminiskog Staljinovog sara ka i egzekutora u sta nis tkama. Berija je kasnije uhap{en, osu|en na smrt i strijeljan. Iz Kejp Kaneve siran prvi ameri~ki te komuni ci lit koji je 1962.TV prograkamaonirasalatelan“Telstar“,okeana.omo-legu}io prenos preko Atlantskog Bahamska ostrva stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, poslije 190 godina britanske kolonijalne vladavine. tila u skoj fa ci Ikme zi Mila oblak hemijskih ma1976.jiZbogizapuucablinjaniven{kona,hemijdio ~etibriop{tine terija, me|u ko ma dioksina, te je zaga ri - Seveza, Meda, Dezio i ^ezena. To je bila prva ekolo{ka nesre}a te vrste u Evropi. po dni~kim izbori u Ukra 1994.Leonid Ku~mama bijediojijeni.na predsjege SFOR-a u jedoru uhap bosanskog Srbina na op 1997.uSnajedorskojMila{tiPriKoUva~evi}a, siletu`enog za ratni zlo~in pri op ni. istoj akciji snage

Feljton o hrvatskom pjesniku i dugogodi{njem politi~kom emigrantu Vjenceslavu ^i`eku Vijeki za na{ list priredio je profesor u penziji @elimir Bo{njak, koji je dugi niz godina radio u zatvorima kao odgajatelj i pedagog. Poznat je kao autor interesantnih pri~a koje su objavljene pod nazivom „S druge strane re{etaka“ u na{im dnevnim listovima. Autor je televizijske serije u pripremi pod radnim naslovom „Zatvor“. meni do|e nepoznat ~ovjek, mo`e biti da me je vidio negdje na misi, jer tamo ima za na{e ljude misa svake nedjelje. Poz drav lja mo se i dru`imo i on bi sada htio razgovarati. Ne ~ita novine, ne mora ~itati knjige, on je samo ... protiv. E sad to njegovo protiv traje 10, 20 ili 30 godina, pa on ne mo`e vi{e izdr`ati. Da sam mu rekao da }e Juga nestati za 10 ili 15 godina, to bi njegovo psihi~ko stanje jo{ vi{e pogor{alo, pa mu ka`em: „Jo{ par mjeseci.“ Poslije ~ujem da je on sam ne{to poduzeo. Nije me do{ao za to pitati. Da me je pitao {to ja mislim o tome, ja bih ga sigurno „slomio“, ali nije. I poslije - nema toga ~ovjeka. Poslije se ~uje - uradio to i to. Ja sam tamo imao dosta prijetnji. Upravnik: Tamo su Vam prijetili? ^i`ek: Govorili su mi sva{ta, ali intelektualac mora biti neovisan, mora biti samostalan, bez obzira da li je ili nije pripadao nekoj skupini, jer on ina~e nije intelektualac. Imao sam sre}u da sam stvorio takav krug ljudi, pa su me i oni upozoravali. Politi~ki izbru{ene osobe imaju jasne ciljeve, ali i kod njih je ne ka da ne mo gu}e iz bje}i taj ekstremizam, pa ja mislim da to nije utjecaj emigracije, to je stvar prirode na{ih ljudi. E sad ovaj novi nara{taj, ne znam kakvi su oni, ali s obzirom da su tamo odgojeni, mislim da su sasvim uredu.

Ameri~ki utjecaj
Upravnik: Da nije tu utjecaj kakvih slu`bi i onih drugih koji ih koriste? ^i`ek: Mislim da postoji utjecaj, poglavito iz Amerike. Ja mislim da je CIA ili neka specijalna njihova policija u svim hrvatskim organizacijama ima svoje ljude i da

to~no znaju {to se tamo doga|a i da oni vode}e ljude upu}uju na de mo krat ske forme rada. Upravnik: Upu}uju na demokratske forme rada? ^i`ek: Da, sigurno. Pet ili {est godina prije nego {to je formirano Hrvatsko narodno vije}e nismo se nikako o njemu mogli dogovoriti. Tek kada nam je iz Amerike do{ao prijedlog, a vjerovalo se da iza njega stoje neke demokratske osobe, formirano je to vije}e, ali s glavnim sjedi{tem u New Yorku. Ono je osno va no na de mo krat ski na~in, putem izbora, ima Izvr{no vije}e, ima ~lanove, pla}aju ~lanarinu. Ja sam vodio je dan mje sni odbor i znam da se kroz takav rad te`i posti}i politi~ko prosvje}ivanje. Hrvatsko narodno vije}e je organizacija koja objedinjuje Hrvate, bez obzira pripadaju li ili ne nekim drugim organizacijama. Meni je to izgledalo prihvatljivo tada, a i danas. Politi~ka borba demokratskim sredstvima za samostalnu Hrvatsku. E sada u toj igri {to }e se i kako sve primijeniti, tko }e i gdje biti anga`iran, to je pitanje prakse, taktike...
(Sutra: Suze nad revolucijom)

1856. U selu Smiljani, kod Gospi}a u Hrvatskoj, ro|en Nikola Tesla, nau~nik i pronalaza~ na polju elektrotehnike i radiotehnike. Od 1884. do smrti 1943. `ivio je u SAD-u. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima {iroku primjenu, me|u kojima je i serija izuma (1896-1914) koji ~ine temelj savremene radiotehnike.

Manuel Norijega

1973.

1992. Ameri~ki sud osudio je biv{eg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijum~arenje droge u Panami.

SFOR-a ubile su {efa prijedorske policije Simu Drlja~u, optu`enog za ratne zlo~ine tokom rata. Kova~evi} je 1998. umro u ha{kom pritvoru. U gomili sme}a koja se sru{ila na sirotinjsko naselje, nazvano Obe}ana zemlja, u Manili, Filipini, stradalo je vi{e od 200 ljudi.

Aung San Su Chi

2000.

skih se ta [amil sa ubijen je u ji, ruskoj re ci ja 2006.Lider ~e~enIngu{etiparajitis~ovjekpuubliBasikojev grani~i sa ^e~enijom. Bio je najtra`eni Ru ji zbog terorizma i masovnih ubistava, a 2003. su ga SAD i UN uklju~ile u spisak me|unarodnih terorista.

1995. Vojne vlasti oslobodile iz {estogodi{njeg ku}nog pritvora vo|u burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi.

46

SPORT

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Odre|ena lista sudija za Premijer ligu BiH

Dok se Banjalu~ani spremaju za Maccabi

Otpala sedmorica

iz pro{le sezone
Komitet za normalizaciju i Sudijski komitet Nogometnog saveza BiH odredili su liste sudija za predstoje}u sezonu Premijer lige BiH, koja po~inje 6. augusta ove godine. U odnosu na pro{lu sezonu sa sudijske A listeotpalo je sedam arbitara koji }e ubudu}e pravdu dijeliti u entitetskim rangovima takmi~enja. U Premijer ligi BiH u sezoni 2011/12. ne}e suditi Anto @ivkovi}, Ljubi{a Vrhovac, Zoran Sokni}, Elvis Pro{i}, Adnan Pervan, Oliver Ko`ul i Denis Begovi}. Uz dvojicu perspektivnih arbitara koje }e na Premijer ligu BiH poslati NS Federacije i jednog FS RS, glavne sudije na utakmicama PLBiH ostali su: Elmir Pilav, Edin Jakupovi}, Goran Parad`ik, Rusmir Mrkovi}, Emir Ale~kovi}, Dragan Skaki}, Semir Kaplan, Midhat Arnautovi}, Vladimir Bjelica, Danijel Paji}, Ognjen Valji}, Edin Gola}, Predrag Stanki}, Muamer Burekovi}, Tomislav ^ui}, Robert Zrili}, Radoslav Vukasovi}, Eldis Pro{i}, Vedran Zovko, Vladimir Dominkovi} i Darko Obradovi}.

Aktobe `eli Maleti}a
Ukoliko ne bude zadovoljan uslovima koje mu ponude Kazahstanci, Maleti} }e se vratiti u Borac i putova}e u Haifu u ponedjeljak sa ekipom
Fudbaleri Borca treniraju punom parom i spremaju se za utakmicu 2. kola kvalifikacija za Ligu prvaka koju igraju protiv Maccabija u Haifi. Odlukom trenera Zvezdana Cvetkovi}a Banjalu~ani ve} pet dana rade na svom terenu jednom dnevno po najve}im temperaturama. Prvi strateg Borca `eli na taj na~in svojim izabranicima pribli`iti uslove iz Izraela gdje ih o~ekuje visoka temperatura. “Ne pla{imo se ni protivnika ni uslova koji nas ~ekaju u Izraelu. Spremamo se najnormalnije za duele protiv Makabija, mada smo svjesni da nam ne}e bitilako. Na terenu}e nas bitijedanaest protiv jedanaest, a i Izraelci su ljudi od krvi i mesa. Maccabi mo`da jeste favorit i ima 40 puta ve}i bud`et, ali ne igra novac nego fudbaleri. Imamo svoje motive i adute, a vjerujem da }emo ih pokazati ve} u prvoj utakmici u Haifi“ kazao , je Du{ko Staji}, fudbaler Borca i jedan od glavnih aduta trenera Cvetkovi}a u napadu. Staji} je najbolji strijelac Banjalu~ana u pripremnom periodu sa ~etiri pogotka. Pogodio je mre`u prvaka Crne Gore, Mogrena iz Budve, a protiv selekcije Zlatibora sastavljene od igra~a koji tra`e anga`man postigao je tri pogotka. “Sanjam da postignem pogodak u Haifi. Nastoja}u svim silama da bar jednom zatresem mre`u izraelskog golmana Davidovi~a. Osje}am da }u to uraditi. Taj gol u gostima bi nam mnogo zna~io, odnosno, imao bi vi{estruku vrijednost. Pred nama su jo{ dva dana rada, kovanja planova i tra`enja dobitne kombinacije“ rekao je , Staji}. Dok se ekipa bh. {ampiona priprema za Izraelce, reprezentativac BiH Darko Maleti} ju~er je otputovao na pregovore s kazahstanskim prvoliga{em i ukoliko postigne dogovor ne}e ga biti u timu u duelima protiv Maccabija. Za njegove usluge zainteresovan je Aktobe, jedan od najpoznatijih klubova iz KaDarko Maleti} napustio pripreme Borca

Leotar doma}in Lige prvaka u futsalu

Trebinjci sada `ele napraviti iskorak

Moldavci
Trebinje, najju`niji grad u BiH, po drugi put }e biti doma}in jednog od turnira preliminarne runde Lige prvaka u futsalu. Ekipa Leotara je 2009. godineugostilalatvijskuNikarsu, njema~ku Panteru i estonsku Silamaeu, ali tada bh. predstavnik nije imao sre}e i nije uspio da se plasira u glavnu rudnu takmi~enja. Sada su Trebinjci dobili novu priliku, a na turnirukoji}e bitiodr`an od 14. do 19. augustaprotivniciekipiLeotarabi}eEnkamp iz Andore, Falcao Futsal iz Stokholma i Torpedo Chinshau iz Moldavije. ‘’Presretni smo jer smo dobili doma}instvo jednog turnira nakon samodvijegodine, {to je pravarijetkost. UEFAnemaobi~aj da u takokratkom rokujednomklubudajemogu}nost da dva putabudedoma}in, ali fenomenalnaorganizacijapro{logturnira nam je to omogu}ila. Ovaj put `elimo da se osim na organizacionom polju poka`emo i na takmi~arskom i da odemokorakdalje i plasiramo se u glavnurundu. Veliko nam je zadovoljstvo {to }e na{ grad biti doma}in i {to }emo opet napuniti dvoranu u Bregovima’’, rekao je kapiten Leotara Mitar Vukanovi}.

najve}a prepreka
Da}emo sve od sebe da se plasiramo dalje, a tamo nas izme|u ostalih timova ~eka i slavna Barcelona. Susret sa takvom ekipom bio bi kruna na{eg napornog rada i vrhunski do`ivljaj za na{e mlade igra~e, rekao je Mitar Vukanovi}
Prema prvim procjenama Moldavci }e biti favorit na turniru, ali iz KMF Leotar najavljuju da na teren ne}e izlaziti sa bijelom zastavom. ‘’Mi }emo dati sve od sebe da uz vjernupublikupobijedimona{eprotivnike i da se plasiramo u sljede}iciklus takmi~enja gdje nas izme|u ostalihtimova~eka i slavnaBarcelona. Susret sa takvimtimom bio bi kruna na{eg napornog rada i vrhunski do`ivljaj za na{e mlade igra~e’’, zaklju~io je Vukanovi}. Podsjetimo, ove godine }e u Ligi prvaka nastupiti 49 ekipa kroz tri runde takmi~enja. U preliminarnoj rundi igra}e 28 klubova, podijeljenih u sedam grupa, koja }e se igrati u sedam gradova: Nikoziji, Varni, Skoplju, Trebinju, Be~u, @enevi i Edinburgu. Samo pobjednici grupa idu u glavnu rundu, gdje se ukr{taju sa 17 ekipa sa boljim koeficijentom. Prvoplasirani i drugoplasirani iz {est grupa ide u elitnu rundu gdje se ukr{taju sa ~etiri kluba sa najboljim koeficijentom: Montesilvano (Italija), Sporting (Portugal), Kairat (Kazahstan) i Araz (Azerbejd`an).
A. MEHANOVI]

zahstana. Ukoliko ne bude zadovoljan uslovima koje mu ponude Kazahstanci Maleti} }e se vratiti u Borac i putova}e u Haifu u ponedjeljak sa ekipom. Zavr{ena je pri~a i o poja~anjima iz Brazila koja je trajala dvije sedmice. U ~etvrtak su Luiz Andre Diaz Nasimento i Gabrijel Markos Korsato do{li na trening Borca i uslijedilo je razo~arenje jer nisu bili kalibar koji su na Gradskom stadionu o~ekivali. Korsato je dugo bio povrije|en, igrao je za drugoliga{ki kiparski klub koji je ispao u tre}u ligu, a za Nasimenta nema nijedan podatak da je igrao u bilo kojem poznatom klubu u Brazilu. “Procjena u klubu je da su isuvi{e skupi za Borac, a da nisu kvalitet koji bi mogao da zadovoljii na{e apetite i ambicije. Osim toga dolaze kao anonimusi, a za takve igra~e ne mo`emo da rizikujemo i izdvojimo veliki novac“ rekao je , Radmilo [ipovac, direktor Borca.

Kantonalna liga Sarajevo dobila generalnog sponzora

Klubovi oslobo|eni kotizacija

^elni ljudi FSKS-a potpisali ugovor sa Plivom

Klubovima kantonalne lige Sarajevo u petak je saop{tena radosna vijest kako je FSKSa potpisao ugovor o generalnom sponzorstvu sa jednom od vode}ih farmaceutskih kompanija u BiH - PLIVA Croatia d.o.o. Sastanku su prisustvovali skoro svi klubovi kantonalne lige (Pofali}ki, Jug, Igman, Bojnik, Hrid...), koji su sa odu{evljenjem primili vijest o sponzorstvu, {to zna~i kako }e u narednoj sezoni biti oslobo|eni pla}anja tro{kova kotizacija Savezu. Zahvaljuju}i FSKS-u ovo je prvi put u BiH da jedan fudbalski savez uspije prona}i generalnog sponzora za ligu, a podatak da se radi o renomiranoj farmaceutskoj kompaniji poput Plive, samo jo{ vi{e pokazuje sposobnost vode}ih ljudi FSKS-a. Na sastanku su klubovi i zvani~no upoznati da }e prvi put u narednoj takmi~arskoj sezoni u kantonalnoj ligi Sarajevo, u~e{}e uzeti FK Sarajevo II i FK @eljezni~ar II, a vjerovatno i FK Olimpic II.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

S

ulejman Smaji} }e biti najve}e po ja~anje @elje zni~ara u narednoj sezoni, tvrdi to direktor kluba D`elaludin Muharemovi}, koji je ovog igra~a imao priliku posmatrati u prijateljskoj utakmici protiv Istanbulspora, u kojoj je tim sa Grbavice slavio sa 4:3. Smaji} je u igru u{ao u drugom poluvremenu i odmah pokazao sav svoj potencijhal, a ako tome dodamo rije~i najboljeg strijelca @elje svih vremena, onda je jasno kako su plavi napra vi li iz vrstan po sao do vo|enjem ovog brzonogog veznjaka. Podsajetimo, Smaji} je iz bugojanske Iskre pre{ao u Zrinjski, odakle odlazi u Dender, a onda i u Lokeren, gdje je bio standardan igra~ do povrede. Dolaskom novog trenera Smaji} je izgubio mjesto u ekipi, te je raskinuo ugovor i do{ao u @eljezni~ar... “Smaji} je ve} pro{ao dobar dio priprema sa Lokerenom i stigao je prili~no spreman. U narednim danima }e se dodatno uigrati sa ekipom i ve} sada mo`emo re}i da }e nam biti od velike pomo}i“, ka`e Muharemovi} i dodaje kako je Smaji} do{ao pun vjere u sebe i svoje mogu}nosti, {to se moglo primijetiti na terenu. “Smaji} }e nam sigurno donijeti kvalitet vi{e, kako u utakmici protiv Sheriffa, tako i u Premijer ligi. Uostalom, sva tri poja~anja - Adilovi}, Smaji} i Selimovi} pokazali su se kao puni pogoci. Istina, Selimovi} se povrijedio, ali do tada je pokazao kako je @eljo mnogo dobio

@eljezni~ar zavr{io pripreme u Sloveniji

Smaji} u konkurenciji za me~ protiv Sheriffa
Selimovi} se povrijedio, ali do tada je pokazao kako je @eljo mnogo dobio njegovim anga`manom. Adilovi} se ve} dokazao na pripremama i opravdao je o~ekivanja, tvrdi direktor plavog tima D`elaludin Muharemovi}

Ubjedljiv trijumf Moldavaca

Nogometa{i Sheriffa rezultatom 5:1 savladali su tim Akademije u prijateljskom susretu igranom u Ki{njevu. Pogotke za moldavskog viceprvaka u duelu sa lokalnim liga{em postigli su Balima, Sosa, te poja~anje ovog tima Nuhu Fuseini, koji je ~ak tri puta zatresao protivni~ku mre`u. Na veb-stranici moldavskog kluba stoji kako je ovo posljednjaprovjerapred me~ protiv @eljezni~ara, te da efikasnaigra u napadudajenadu Sheriffu kako }e i u Sarajevu uspjeti posti}i pogodak.

Selimovi} je prije povrede dokazao da }e biti poja~anje

njegovim anga`manom. Adilovi} se ve} dokazao na pripremama i opravdao je o~ekivanja“, tvrdi direktor plavog tima, koji nam je otkrio kako }e tokom

naredne sedmice biti predstavljeni i drosovi kompanije Macron u kojima }e @eljo nastupati u narednoj sezoni. Ina~e, @eljo je ju~er u Velikoj

Kladu{i odigrao i posljednju prijateljsku utakmicu uo~i me~a protiv Sheriffa (14. juli), a na putu iz Slovenije do BiH, ekipi se priklju~io i Josip Kvesi}, koji

ne}e imati pravo nastupa u Evropskoj ligi, za razliku od Sulejmana Smaji}a, kojeg su plavi uspjeli na vrijeme prijaviti.
J. LIGATA

COPA AMERICA

Plavi gostovali u Velikoj Kladu{i

@eljo bolji od
Mladosti i Kraji{nika
Utakmicama protiv Mladosti i Kraji{nika (igralo se samo po poluvrijeme), @eljezni~ar je zavr{io seriju pripremnih me~eva i danas vra}a u Sarajevo. Plavi su u prvom dijelu savladali Mladost rezultatom 4:0, dok je me~ protiv Kraji{nika zavr{en sa 2:0. U prvom susretu pogotke za @elju postigli su Sulejman Smaji} (dva), te Edin Vi{}a i Zajko Zeba, dok je protiv Kraji{nika dvostruki strijelac bio [aban Pehilj.Stru~ni {tab @elje u ovom susretu priliku je pru`io svim nogometa{ima izuzev Eldinu Adilovi}u i Nerminu Jamaku, koji su dobili po{tedu zbog umora. @eljezni~ar I: Kari}, Markovi}, Nyema, Vasili}, Bogi~evi}, Savi}, Stan~eski, Smaji}, Vi{}a, Zeba, Rami}. @eljezni~ar II: Bukvi}, B. ^oli}, Stani}, Ali}, Zoloti}, Prutina, Svraka, Be{lija, Smaji} (Vi{}a), Nikoli}, Pehilj. J. Li.

Urugvaj je do poravnanja stigao preko Sancheza

Reuters

Novi remi Urugvaja
^ile i Peru odmjeri}e snage u posljednjem kolu grupe, dok }e Urugvaj loviti pobjedu protiv Meksika i time tra`iti prolaz u idu}i krug Copa Americe
Nakon 2. kola grupe C Copa Americe na vrhu tabele izdvojile su se reprezentacije ^ilea i Perua koje su dosad sakupile po ~etiri boda, dok je papirnati favorit grupe - Urugvaj odigrao drugu utakmicu s identi~nih 1:1. Poslije remija s Peruom ~etvrtoplasirana ekipa s posljednjeg SP-a - Urugvaj, je isti rezultatostvarilaprotiv^ilea i nakon tih 90 minuta mo`e biti i sretna zbog takvog ishoda. ^ile je bio bolja i kreativnija ekipa u tom duelumakar su Urugvajci vodili od 54. minute kada je, nakon gu`ve u {esnaestercu ^ilea, najbolje reagirao Alvaro Pereira. Ipak, 11 minuta poslije lijepu kombinaciju ^ileanaca jo{ ljep{e je okon~ao Alexis Sanchez koji je {picom, s desetak metara iskosa, pogodio suparni~ku mre`u. Ina~e, u prvom dijelu je ^ile pogodio stativu, imao niz lijepih {ansi, kao i nakon izjedna~enja, no do kraja je ostalo 1:1. Peru je, pak, prividno dominirao protiv Meksika koji je na Copa Americu do{ao s relativno podmla|enom ekipom. Krunasvega je bio pogodakPaola Guerrera u 83. minuti (dao je gol i u utakmici protiv Urugvaja), pa su sada na vrhu tabele ^ile i Peru s 4 boda. Te }e dvije ekipe igrati me|usobno u posljednjem kolu grupe, dok }e Urugvaj loviti pobjedu protiv Meksika i time tra`iti prolaz u idu}i krug Copa Americe. • Copa America, grupa C, 2. kolo: ^ile - Urugvaj 1:1 (Pereira 54 - Sanchez 65), Peru - Meksiko 1:0 (Guerrero 83). Poredak: 1. ^ile 4, 2. Peru 4, 3. Urugvaj 2, 4. Meksiko 0.

Salihamid`i} slomio ruku
Wol fsburg je sku po platio pobjedu od 16:2 nad Bismarkom. Posljednje poja~anje Vukova, Hasan Salihamid`i} slomio je ruku. U 18. minuti, u nezgodnom duelu, Hasan Salihamid`i} zadobio je povredu zbog koje je morao napustiti igru, a kasnije je odve`en i u bolnicu. Prva dijagnoza je fraktura kosti lijeve podlaktice. Jo{ uvijek nije poznato koliko dugo }e Salihamid`i} biti odsutan sa terena.

48

SPORT

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

VN Velike Britanije Lagana ki{a na Silverstoneu

Yao Ming zavr{ava karijeru
Kineski ko{arka{ Yao Ming (30), centar NBA ekipe Houston Rocketsa, odlu~io je okon~ati karijeru, saznaje YahooSports. Zbog serije povreda 228 centimetara visoki centar pro{le je sezone odigrao tek pet utakmica, a sezonu prije toga je propustio u cijelosti. Sve je to dovelo do odluke da zavr{i karijeru, a o tome je u posljednja dva dana, tvrdi Yahoo, obavijestio ured NBA lige i svoj aktuelni klub. Ming je u Houston do{ao 2002, a tokom karijere u najja~oj ligi svijeta ostvario je prosjek od 19 poena i 9,2 skoka po utakmici u regularnom dijelu sezone. Osam je puta nastupio u AllStar dvobojima, a dvaput je biran u drugu ekipu lige.

Mark Webber prolazi pored Fernanda Alonsa

Reuters

Kvalifikacije za Veliku nagradu Velike Britanije obilje`ila je povremena lagana ki{a na redizajniranom Silverstoneu. U takvim uvjetima najbolje se opet sna{ao Red Bull. Tako }e po drugi put ove sezone Australac Mark Webber krenuti u utrku s prvog startnog mjesta, a odmah iza njega na{ao se njegov timski kolega i svjetski prvak Sebastian Vettel. Red Bullov dvojac kvalificirao se ispred Ferrarijevih voza~a, Fernanda Alonsa i Felipea Masse, nakon kojih slijede Jenson Button, Paul di Resta, te impresivno brzi kabinetu v.d. op}inskog na~elnika Admira Had`iemri}a odr`an je sastanak sa Stanislavom Muci}em, potpredsjednikom RSBiH, Smajom Kara~i}em, generalnim sekretarom RSBiH, i predsjednikom Komisije za organizacije i takmi~enja IHFa (Svjetske rukometne federacije) Leonom Kalinom. Tema sastanka bilo je razmatranje mogu}nosti doma}in stva op}ine Tra vnik kvalifikacionoj grupi Svjetskog rukometnog prvenstva do 21 go di nu ko je }e se odr`ati 2013. godine u BiH. Sastanku su prisustvovali i Ta hir Len do, pre mi jer SBK/KSB, te pred sta vni ci Sportskog saveza op}ine Travnik. Tako|er, delegacija je posjetila i PSKC Pirota gdje se na licu mjesta mogla uvjeriti u dinamiku izvo|enja radova na dovr{etku ovog velikog sportskog kompleksa. “Odmah nakon posjete Brazilu do{ao sam u BiH gdje sam ve} bio u Doboju a sada evo u Travniku, kako bih sagledao mogu}nosti gradova da budu dio SP 2013. @elimo razvoj rukometa u pojedinim dr`ava, a nakon vi|enog na Piroti, potrudi}emo se u saradnji sa Rukometnim savezom BiH da podr`imo projekat dovr{etka ove impresivne dvorane i dovedemo dio svjetske rukometne scene u Travnik“ izja,

Po drugi put ove sezone Australac Mark Webber }e krenuti u utrku s prvog startnog mjesta, a odmah iza njega na{ao se njegov timski kolega i svjetski prvak Sebastian Vettel
Pastor Maldonado i Kamui Kobayashi. Razo~arani su ostali svi simpatizeri Lewisa Hamiltona, kojem ki{a nije dopustila popravljanje prvotno postavljenog, tek desetog vremena. Peti startni red sa britanski voza~em dijeli Nico Rosberg. Spomenimo i ta da u tre}i kvalifikacijski krug nisu pro{li iskusni Nijemac Michael Schumacher, kao ni oba voza~a Renaulta, Vitalij Petrov i Nick Heidfeld, za koje se vjeruje da imaju najvi{e problema s novouvedenom promjenom pravila o koli~ini ispu{nih plinovima dopu{tenoj u difuzorima (10 do 20 posto), oko kojeg lome ko-

plja u svijetu Formule 1. Poredak kvalifikacija na VN Velike Britanije: 1. M. Webber (Red Bull-Renault) 1:30:399, 2. S. Vettel (Red Bull-Renault) 1:30:431, 3. F. Alonso (Ferrari) 1:30:516, 4. F. Massa (Ferrari) 1:31:124, 5. J. Button (McLaren-Mercedes) 1:31:898, 6. P. di Resta (For ce In dia-Mer ce des) 1:31:929, 7. P. Maldonado (Williams-Cosworth) 1:31:933, 8. K. Kobayashi (Sauber-Ferrari) 1:32:128, 9. N. Ro sberg (Mer ce des) 1:32:209, 10. L. Hamilton (McLaren-Mercedes) 1:32:376...
A. MEHANOVI]

U

SP 2013. za mlade rukometa{e: I Pirota doma}in?

Delegacija IHF-a
i RSBiH u Travniku
Razmatrana mogu}nost doma}instva op}ine Travnik kvalifikacionoj grupi rukometnog SP (U-21) 2013. u BiH

Usain Bolt i s gripom najbr`i
Iako je razmi{ljao o odustajanju od nastupa zbog gripe koja ga je uhvatila ve~er prije, Usain Bolt je ponovno bio nedodirljiv za sve suparnike. Jamaj~anski atleti~ar pobijedio je na 200 metara na osmom ovogodi{njem mitingu Dijamantne lige u Parizu. Pola kruga je na Stade de Franceu istr~ao za 20.03 sekunde, {to je daleko od svjetskog rekorda koji dr`i (19.19), ~ak i od najboljeg rezultata ove sezone koji je tako|er u njegovom vlasni{tvu (19.86). Bolt je odmah nakon starta odjurio suparnicima, te ni u jednom trenutku nije bio ugro`en. Christophe Lemaitre mogao je tek do drugog mjesta (20.21), dok je tre}e osvojio Amerikanac Darvis Patton (20.59). Od ostalih doga|aja, veliki dvoboj bio je u utrci na 110 metara s preponama u kojem je svjetski rekorder, Kubanac Dayron Robles, pobijedio Amerikanca Davida Olivera, najbr`eg ~ovjeka pro{le i ove sezone. Najbolje rezultate ove godine u svijetu postavile su Yargelis Savigne u troskoku (14.99), Christine Obergföll u bacanju koplja (68.01), Zuzana Hejnova na 400 prepone (53.29) i Meseret Defar na 5000 metara (14:29.52).

Gosti zadovoljni dinamikom izvo|enja radova na sportskom kompleksu

vio je Leon Kalin, o~ito zadovoljan vi|enim u PSKC Pirota. Admir Had`iemri} i Tahir Lendo u ime doma}ina naglasi li su zna~aj po no vnog uklju~enja Travnika na rukometnu mapu na kojoj se deceni ja ma i na la zio, te da bi u~e{}e Travnika kao jednog

od gradova doma}ina SP za mlade rukometa{e znatno olak{alo pronalazak finansijskih sredstava za potpuni dovr{etak kompleksa ~ija je izgradnja po~ela prije rata. Prema procjeni stru~ne komisije potreban iznos za realizaciju ovog projekta je osam

miliona konvertibilnih maraka, a ukupna investicija od po~etka izgradnje je 32 miliona ma ra ka. Do sa da su ulo`ena 24 miliona maraka, od toga je Op}ina u protekle dvije godine investirala 5 miliona maraka.
ENI news

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine
avr{ena je prva faza ko{arka{kog kampa koji se odr`ava na Bjela{nici pod nazivom Sarajevo 2011, a u organizaciji Ko{arka{ke fondacije Fenix i {kole ko{arke GEN koju vode biv{i bh. reprezentativci Gordan Firi}, Emir Halimi} i Nenad Markovi}. Prema rije~ima Emira Halimi}a, prezadovoljni su kako je sve pro{lo u prvoj fazi odr`avanja kampa. “Na Bjela{nici imamo zaista idealne uslove za rad. U prvoj smjeni smo imali 42 dje~aka koji su bili podijeljeni u tri grupe, tako da su svi imali dovoljno prostora da treniraju. Sa svima se radilo individualno i posve}ivala im se posebna pa`nja. Mislim da su dosta nau~ili i nadam se da }e znanje koje su stekli za ovih sedam dana nastaviti primjenjivati i u svojim klubovima“ rekao je , Halimi} koji je uz Nenada Markovi}a svaki dan trenirao na{e ko{arka{ke nade.

SPORT

49

Z

Zavr{ena prva faza kampa na Bjela{nici

NOVI DOLAZAK Va`no nam je da su djeca zadovoljna na~inom na koji se radi i koliko su nau~ili. Koliko im se svidjelo dovoljno govori podatak da se veliki broj njih koji su bili u prvoj fazi ponovo prijavio da do|u u neku drugu smjenu, ka`e Halimi}
“Pored Nenada i mene, s djecom svakodnevno radi i Muris Memi}, a svoje znanje mladim ko{arka{ima u nekoliko dana nastojali su prenijeti i trener @eljko Lukaji} i bh. reprezentativac Edin Bav~i}. Drago nam je {to je uz nas bio i Mladen Ostoji} koji je je svima nama bio trener kad smo po~injali trenirati ko{arku i njegovo prisustvo nam mnogo zna~i.

Priklju~ila se druga

grupa ko{arka{a
Tako|er, veliki udio ima i Osman Hand`i} koji radi na fizi~koj pripremi igra~a“ istakao je Halimi}. , Druga faza ovog kampa po~ela je ju~er, kad se priklju~ila nova grupa dje~aka. “Podijelili smo ih u dvijegrupe, od kojih je jedna sastavljena samo od naprednih igra~a koji imaju veliki potencijal. Na{ cilj u svakomslu~aju nije bila komercijalizacija ovog kampa jer bi u tom slu~ajuimali po stotinu polaznika u jednoj smjeni. @elimo da radimo kvalitetno sa svakimdjetetomkako bi stvarnone{to nau~ili, dok bi se u masovnostikvalitetizgubio. Svjesni smo da za osam dana ne mo`emo napraviti ni{ta spektakularno, ali je bitno da

Svjesni smo da za osam dana ne mo`emo napraviti ni{ta spektakularno, ali je bitno da mlade igra~e pravilno usmjerimo, kazao je Emir Halimi}

U prvoj grupi trenirala 42 dje~aka

ih pravilnousmjerimo“ kazao je Ha, limi}, te naglasio: “Va`no nam je da su djeca zadovoljna na~inom na koji se radi i koliko su nau~ili. Koliko im se svidjelo dovoljno govori podatak da se veliki broj njih koji su bili u prvoj fazi ponovo prijavio da do|u u neku drugu smjenu. Ve} sada imamo dovoljan broj dje~aka, ali i djevoj~ica, za tre}u grupu. Bi}emo na Bjela{nici sve dok bude postojalo interesovanje.” Kao gosti u drugoj smjeni kampa ovaj put }e biti selektor mu{ke ko{arka{ke reprezentacije BiH Sabit Had`i}, kao i proslavljeni bh. trener Emir Mutap~i}.
A. KRVAVAC

N

a{i pliva~i dostojno su predstavili BiH na juniorskom Evropskom prvenstvu u plivanju u Beogradu na kojem nastupa 505 pliva~a iz 43 zemlje. Njih {estero: Ivana Ninkovi} (Leotar), Amina Kajtaz (Vele`), Amir Grizovi}(GKVS^elik), DamirHod`i} i Andrej Simi} (Zmaj Alpamm) i Aleksa Jo{i} (22.april) uglavnom su uspjeli otplivati svoja najbolja vremena. Najbolji rezultat imala je izvanredna 16-godi{nja Ivana Ninkovi} koja je u utrci 50 m prsno dva puta obarala dr`avni rekord BiH nakon {to je u kvalifikacijama plivala 33,47 (na juniorskoj Balkanijadi isplivala 33,51), a u polufinalu ostvarila rezultat od 33,14 sekundi ~ime je do{la do 16. mjesta {to je najboljiplasmanna{ih na EP. Na 100 m prsno plivala je 1:15,77 minute i popravila rekord za 21 stotinku (1:15,96 tako|er sa juniorske Balkanijade). Amir Grizovi} popravio je li~ni rekord za 22 stotinke isplivav{i utrku na 50 m delfin za 26,86 (na Balkanijadi isplivao

Odli~ni bh. pliva~i na juniorskom EP u Beogradu

Dva dr`avna rekorda

Ivane Ninkovi}
te {to je ne{to sporije od li~nog rekorda - 2:01,56. Aleksa Jo{i} je na 100 m slobodno plivao 56,55 sekunde (rekord (56,49), Amina Kajtaz na 50 m le|no 32,99 (rekord 32,28), a Andrej Simi} isplivao rekorde na 50 m le|no s 30,08 (30,19 dosada{nji rekord), na 50 m delfin 27,68 (dosada{nji 27,82) i 200 m mje{ovito s 2:18,62 (dosada{nji 2:20,07), dok je bio u rangu svog najboljeg vremena na 100 m delfin 59,98 (rekord 59,97). Od na{ih predstavnika danas bi nastupe bi trebali imati Aleksa Jo{i} na 50 m slobodno, Andrej Simi} na 400 m mje{ovito i Amina Kajtaz na M. DAJI] 50 m delfin.

Najbolji rezultat imala je izvanredna 16-godi{nja Ivana Ninkovi} koja je u utrci 50 m prsno dva puta obarala dr`avni rekord BiH

Morovi} u Ukrajini
Ko{arka{ki klub [iroki, aktuelni prvak BiH, ostao je bez playmakera jer je Vedran Morovi} prihvatio ponudu iz Ukrajine. Zadranin Morovi} bio je jedan od nositelja igre [irokog u pro{loj sezoni, a u novoj sezoni nosi}e dres Politehnike. Morovi} je stigao iz Zadra kao zamjena za najkorisnijeg igra~a NLB lige Chestera Masona i opravdao ulo`eno.

Zapa`eni nastupi: Ivana Ninkovi} (desno)

27,08), DamirHod`i}popravio je li~ni rekord na 100 m slobodno isplivav{i 55,72 (ranije 55,98), na 400 m slobodno sa

4:28,43 (ranije 4:30,26), te na 50 m prsno sa 33,08 (ranije 33,27), dok je na 200 m slobodno plivao u vremenu 2:02,10 minu-

50

SPORT

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

DAVIS CUP BiH povela protiv Estonije sa 2:1

Deli} i Gor~i} slavili u dublu
Me~ odluke za na{u selekciju danas igra Amer Deli} protiv Jurgena Zoppa i ukoliko na{ reprezentativac slavi, bi}e rije{eno pitanje ukupnog pobjednika
Davis Cup reprezentacija BiH povela je sa 2:1 protiv Estonije u 2. kolu II grupe Euro-afri~ke zone. Amer Deli} i Ismar Gor~i} su nakon tri sata i 51 minut igre u dublu savladali estonski par Jurgen Zopp/Mait Kunnap sa 3:2 (6:4, 6:1, 6:7, 2:6, 6:2). Bh. teniseri su dobro po~eli me~ i bez ve}ih problema osvojili prvi set, ne dopustiv{i Estoncima da u bilo kojem momentu ugroze rezultat. Jo{ lak{i posao Deli} i Gor~i} imali su u drugom setu koji su zavr{ili za 22 minute, prepustiv{i gostima samo jedan gem. Kada se mislilo da }e u tre}em setu bh. dvojac rutniski zavr{iti posao, Estonci su se probudili. Obje ekipe su dr`ale svoj servis, a na{i igra~i su propustili idealnu priSve o~i uprte u Deli}a
Foto: T. JAKTRO

Deli} lopticom po publici
U petom setu me~a protiv Estonaca, Amer Deli} je bore}i se za poen pogodio lopticom jednu stariju `enu u gledali{tu, kojoj su prisutni prisko~ili u pomo}. Loptica je stariju gospo|u pogodila u nos, a ona je odbila medicinsku pomo} `ele}i pogledati me~ do kraja, s obzirom na to da je Deli}, ispostavilo se, zapravo njen unuk. li ku za bre ak u 11. ge mu. Me|utim, u tie-breaku na{i teniseri se nisu najbolje sna{li, tako da je Estonija smanjila rezultat na 2:1 u setovima. O~ito je bilo da je taj set digao samopouzdanje Zoppu i Kunnapu, te su bez velikog otpora na{ih izjedna~ili rezultat na 2:2. U odlu~uju}em petom setu, Deli} i Gor~i} su ubacili u brzinu vi{e, te vratili gostima istom mjerom i na kraju slavili veoma va`nu pobjedu za reprezentaciju BiH. Danas je posljednji dan takmi~enja, kada su na programu dva me~a. Prvi i najva`niji dvoboj za na{u reprezentaciju u 14 sati igra Amer Deli} protiv Jurgena Zoppa. Ukoliko bi Deli} slavio, rije{io bi pitanje ukupnog pobjednika, tako da bi posljednji me~ izme|u Aldina [etki}a i Jaaka Poldme bio odigran samo radi presti`a. “Ova pobjeda u parovima nam je mnogo olak{ala posao uo~i dana{njih singl me~eva jer imamo toliko `eljenu prednost. Znamo da nas ~eka te`ak zadatak, ali obe}avam da }u dati i 200 posto od sebe da pobijedim Zoppa. On je igrao dva dana zaredom pet setova, ali ne mislim da ga je to previ{e izmori lo“, re kao je De li} na kon ju~era{nje pobjede.
A. K.

Argentina i Francuska u polufinalu
Nakon tri odigrana me~a teniseri Argentine su protiv Kazahstana osigurali pobjedu i plasman u polufinale Davis Cupa. Isto to je uspjelo Francuskoj tokom subote. Nakon tri odigrana me~a u Stuttgartu, na zemljanoj podlozi, Francuska ima nedosti`nih 3:0 protiv Njema~ke, ~ime su se pro{logodi{nji finalisti plasirali u polufinale. Tre}i bod je ekipa Guya Forgeta osvojila u igri parova. Michael Llodra i Jo-Wilfried Tsonga su pobijedili doma}i par Kas/Petzschner sa 7:6(4), 6:4, 6:4.

Bayern dobio pozivnicu za Eurocup
Ko{arka{ka sekcija Bayerna }e iste sezone u kojoj }e nakon vi{e od dva desetlje}a zaigrati u Bundesligi dobiti priliku nastupiti i u Eurocupu. Ove sezone Bavarci su izborili povratak u Bundesligu, a njihov trud prepoznali su i ~elni ljudi Eurocupa koji su ih nagradili pozivnicom. Bayern je 10. klub koji je potvrdio nas tup u ovom ta kmi~enju sljede}e sezone, a osim njega Njema~ku }e predstavljati i frankfurtski Fraport Skylinersi. Ostala 22 mjesta bi}e popunjena kroz kvalifikacije Eurocupa i Eurolige.

Odr`an `rijeb NLB lige

[iroki TT Kabeli u prvom kolu

gostuje kod Heliosa
U Ljubljani je ju~er obavljeno `rijebanje parova ko{arka{ke NLB lige za sezonu 2011/2012. Prvak BiH [iroki TT Kabeli, koji je jedini predstavnik BiH u ovoj sezoni, u prvom kolu gostuje ekipi Helios Dom`ale. Takmi~enje u NLB ligi po~inje 8. oktobra, dok }e Krka i izraelski Maccabi prvi me~ odigrati sedam dana ranije. Parovi prvog kola su: Krka - Maccabi, Union Olimpija - Zlatorog La{ko, Helios Dom`ale - [iroki TT Kabeli, Cedevita - Budu}nost, FMP Hemofarm, Zagreb Croatia Osiguranje - Partizan mt:s i Radni~ki Cibona.

Eldin Adilovi} vs. Adi Adilovi}

Udario brat na brata
Uprava najbogatijeg vaterpolo kluba odlu~ila

Pro Recco u Jadranskoj ligi
Davis Cup

Odjeci me~a BiH - Estonija

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM pos. prostor kod porodili{ta Jezero, sve novo, 160m2+10 parking mjesta, 2.500 KM. Mob. 061/170254. POSLOVNI prostor, B. \ur|eva, prizemlje, 33m2, adaptiran, 650 KM kirija. Mob. 062/907-831. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 061/375-168. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, ^. Vila I, zaposlenom samcuci. Mob. 061/228-055. KO[EVSKO brdo, izdajem jednosoban ili dvosoban lijepo namje{ten stan, studenticama ili zaposle. `enskoj osobi. Mob. 061/253-382. IZDAJEM jednosoban kompletno namje{ten stan, samcu-ci, na du`i rok, ^. Vila. Mob. 061/228-055. POVOLJNO izdajem dvosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, N. [i{i}a. Mob. 061/571-129. JEDNOIPOSOBAN renoviran stan, Alipa{ino polje, A faza, cen. grij. nova kuhinja i kupatilo, 380 KM+re`ije. Mob. 061/553-121. IZDAJEM namje{tenu ku}u, sa gara`om, blizina Centra, povoljno. Mob. 061/812-046. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, Centar, od 15.7. studenticama. Mob. 061/812-046. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan kod Ro bo ta, Hra sno. Mob. 062/525-981. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, 300 KM+re`ije, ul. Bjelave. Mob. 061/356-535. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, Marin dvor, zaposlenim osobama. Mob. 061/933-401. IZDAJEM namje{ten trosoban stan na Marin dvoru. Mob. 0617933-401. IZDAJEM poslovni prostor 125m2, centar, prostor 76m2 Centar, prostor 80m2 Grbavica, razne ku}e za strance. Tel. 061/573-640. IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2 — Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob. 061/573-460. IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica I-48m2, ^engi} Vila-64m2, ci gla ne-52m2, stu den ti ma. Mob. 066/488-818. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223-710. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZ DA JEM po slo vni pros tor kod op}ine Sta ri grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko {ev skom brdu. Ci je na sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. IZDAJEM stan u ku}i zaseban ulaz. Mob: 061/410-723. IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701128. IZDAJEM stan Dobrinja I kod Ferex pumpe jednosoban. Mob: 061-410723. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZ DA JEM kan ce la rij ski pros tor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192059. ISTO^NO Sarajevo, izdajem ve}u ku}u pp 124m2, sp 224, na placu 500m2, za sve namjene. Tel. 638126. IZDAJEM ve}i jednosoban stan, Dolac Malta, zaposlenim osobama. Tel. 644-068. SOBA studentici-studenticama, Medrese, Logavina kod apoteke. Mob. 061/511-163. IZDAJEM gara`u, Ul. Muhameda Had`ijahi}a. tel. 201-058. IZDAJEM garsonjeru, poseban ulaz, ostalo po dogovoru, I. Samakovlije 155. Mob. 061/712-513. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, privatna ku}a, I sprat, Grbavica. Mob. 063/639-213. IZDAJEM namje{ten stan, Ciglane, sa dvije spava}e sobe. Mob. 061/347685. IZDAJEM nenamje{ten stan 116m2, Lju bljan ska. Mob. 062/737-489, 061/185-718. ZMAJA od bosne, namje{ten trosoban stan 80m2, lift, cen. grij. 5 kat. Mob. 061/214-856. TROSOBAN namje{ten stan, privatna ku}a, kod Termalne rivijere, eta`no, parking. Tel. 629-932, 061/319589. IZDAJEM dvosoban opremljen stan kod USA ID-a, Grba vi ca. Mob. 062/256-773. GRBAVICA, dvosoban stan, grijanje, blind vrata, namje{ten, za studente, samice. Mob. 062/737-506. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM kancelarijske prostore 130m2-500m2 u novoizgra|enom objektu lokacija Hrasno. IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje NA „B“ FAZI UL. TRG ZAVNOBIHA br. 21. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, ci je na 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandari na, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, blizu studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem na mje {te ne sta no ve, Sa ra je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM stan 90m2 i 150m2 pos. prostora, cent. grijanje, gara`a, Grbavica. tel. 061/130-034. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra za strance pos. ljude kod Holdy in-M. Dvor. Mob:061/897-959. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM dvosoban stan 74m2 luksu zno na mje {ten, s.B.Ba {a gi}a 500KM. Tel. 061/177-610. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa grijanjem, Ohridska 3A. Tel. 443620. NA Bjelavama izdajem jednosoban namje{ten stan. Mob. 061/740-343. SOBA, upotreba kuhinje, kupatila, cen. grij. blizu fakulteta, tramvaja, autob. stajali{ta. Tel. 611-351, 061/619249. NAMJE[TEN jednosoban stan, Grbavica, stambena zgrada, 2 kat. Mob. 061/167-930. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. LIJEPO namje{tena ku}a sa 7 soba, 2 kupatila, gara`a, 3 vel. terase, vrt, kod OBN, strancima. Mob. 061/546246. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM stan u ul. Envera [ehovi}a, 56m2 i stan u centru Vogo{}e, 50m2. Mob. 061/573-640. RAKOVICA, prodajem ku}u 10x12 pr. sp. pot. sa 1200m2 zemlji{ta i sremskim bunarom pun vode, cijena po dogovoru. Mob. 062/649-825. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656-270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. GARA@A - Kranj~evi}eva ispod Konzuma, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. CEN TAR — Dal ma tin ska, stan 121m2/2.500 KM, visoko prizemlje. Tel. 033/221-533. PRO DA JEM stan, stro gi cen tar, 64m2, IV sprat, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM gara`u 14m2, povoljno, Dobrinja, Nade`de Petrovi}. Mob. 061/897-959. NOVA ku}a sa oku}nicom u Fo~i, pored KP Doma, mo`e i zamjena za stan ili ku}u u Sarajevu. Mob. 061/498743. PRODAJEM stan bez posrednika povoljno Ul. Avde Jabu~ice, mo`e zamjena za Trebinje. tel. 033/810-572, 061/438-855. PRODAJEM stan 66m2, II sprat, balkon, Hrasnica, odmah useljiv. Tel. 033/458-244. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608962. PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM stan u Ne|ari}ima novogradnja 59m2, cijena 1500KM/m2. Tel. 061/509-259. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. PRODAJEM stan Dobrinja II mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan 91 m2, 4 sprat. Mob: 062-606831. PRODAJEM stan 100 m2 preko puta op}ine Stari grad idealan za poslovni prostor. Mob: 061/215-033. PRODAJEM trosoban stan I kat, terasa, dvori{te, ostava, klima, kamin, Katedrala. tel. 061/349-177. PRODAJEM 17500 m2 zemlje kromoll gornji. Tel: 062/157-289. PRODAJEM ku}u farmu za koke nosilje sve useljivo 1/1 cijena po vi|enju. Tel: 033-404-391. Mob: 061-936-598. STAN na Logavinoj, 51m2, skoro adaptiran, (mogu 2 rate), 135.000 KM. Mob. 061/245-900. PRODAJEM stan na Ciglanama 82 m2 gara`a. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan centar Ferhadija 105 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan Centar 57 m2 I kat Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan M. Tita centar 147 m2 121 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM vi{e gra|. placeva na podru~ju grada od 300 m2 do 5000 m2. Mob: 061/299-911.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674417 I 052/753-292. MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM stan u privatnoj ku}i u Sarajevu za stan na hrv. primorju. Tel: 062/878-502. MIJENJAM stan 120 m2 + pp 60 m2 + gara`a + 200 m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061-866-143 i 033-646-812. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva od go va ra ju}a. Tel. 070210971. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

PRODAJA
HITNO prodajem veoma lijep dvoiposoban stan na Otoci, 14 sprat, 76m2 sa dvije lo|e, adaptiran, cen. grij. 119.000 KM. Mob. 061/194-197. NEUM Tiha luka dalmatinska broj 9 prodajem ku}u sa gara`om 300m2 oku}nice. Tel: 061/548-365 i 036/884-297. PRODAJEM vikend-ku}a u Resniku kod Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda, oku}nica pored glavnog puta za Mostar. Tel. 061/224-704. PRODAJEM ku}u na atraktivnoj lokaciji — Bentba{a, u blizini Vije~nice i ambasade republike Slovenije. Mob. 063/387-750. PRODAJEM dvosoban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — PRODAJEM trosoban stan na Donjim Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel. 033/665-256. PRODAJE se devastirana vikendica sa 960 m2 zemlji{ta, 3 KM od Vraca. Mob: 061/253-540. PRODAJEM ~etverosoban stan sa gara`om u zgradi sa ~etiri sprata naselje „kvadrant“ ^. vila. Tel. 033-677582. PRODAJEM stan ekstra lokacija, ul. Titova, novija gradnja. Mob. 065/469-616, 061/226-037. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2 prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061-211-303. PRODAJEM-izdajem gara`u, centar - Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, povoljno po dogovoru. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 2. ku}e na Jablani~kom jezeru 476m2 i 330m2, sve opremljeno. Apartman u Neumu 46m2 i apartman 60m2, mo`e i zamjena za Sarajevo. Mob. 061/573-640. POFALI]I blizu fabrike duhana i OBN-a ku}a plus dva trosobna stana posebni ulazi dvije gara`e sve komunalije. Tel: 062/439-329 i 061/437-719. PRODAJEM gara`u 13m2, Habibe Sto~evi}, Dobrinja C-5. Tel. 033/465027, 061/144-547. PLAC 1380m2, 1/1, Dra`evi}i-Kiseljak, asvalt, struja, voda. Tel. 200-449. DOLAC Malta, jednosoban stan 37m2, F. hauptmana, 5 sprat, 75.000 KM. Mob. 061/890-979. KU]A pr+sp, Vrbanju{a 106, 130.000 eura. Mob. 062/139-054. PRODAJEM dvoiposoban stan, vl. 1/1, Centar. Mob. 062/156-882. U CENTRU prodajem stan, na 4 spratu, 62m2, dvostrano orjentisan, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411. RAKOVICA, plac u centru, 1400m2, cijena 22.000 KM. Mob. 066/680100. STAN 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, trpezarija, WC, ostava, balkon, Stari Grad, Ul. Glo|ina. SKENDERIJA, novogradnja, dvosoban 65m2 uz jednosoban 42m2, I sprat, pogodni i poslovni prostor. Mob. 061/352-112. PRODAJEM razne parcele u Federaciji i R. Srpskoj, ku}u i lokal u centru Gora`da oko 500m2 + oku}nica. Mob. 061/573-640. PRODAJEM jednosoban stan, Ko{evsko brdo ili mijenjam za pazari}, Ilid`a. Mob. 061/253-382. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665-966, 061/199-845.

POTRA@NJA
ZA STRANCA potreban ve}i stan za iznajmljivanje do 70m2 u centru na du`i period (agencija). Tel. 062/677488. POTREBAN dvosoban ili manji stan u zgradi, Grbavica, Hrasno, Otoka zaposlenom bra~nom paru (agencija). Tel. 061/031-330. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za iznajmljivanje, za poznate klijente. Mob. 062/959-129. POTREBNO vi{e stanova za prodaju ili iznajmljivanje. Mob. 061/573640. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru, studenticama. Tel. 033/442331 i 061/438-681. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvo ri {te, par king pros tor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM ku}u u Centru. Mob. 062/337-925. IZDAJEM jednosoban namje{ten, ili poluprazan stan, povoljno, strogo poseban ulaz, H. Be{irevi}a 96. Tel. 203-032, 062/214-751. NA Ba{~ar{iji izdajem poslovni prostor 30m2. Mob. 061/745-525. IZDAJEM stan 105m2 Centar, stan 92m2 — Breka i stan na I i II spratu na Breci, sve namje{teno, stan na Skenderiji 60m2. Tel. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor 32m2, u Papagajci, pogled na Miljacku. Mob. 063/639-691. LUKSUZNA ku}a na Kova~ima, gara`a, ba{ta, 5 min. od Ba{~ar{ije, kirija 2.800 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM namje{ten stan 56m2, 3 sprat, Paromlinska, 300 KM. Mob. 062/907-831.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 061/150-373. PRO DA JEM ~e tve ro so ban stan 77m2, V kat na Alipa{inom polju B faza. Tel. 061/167-930. ZAGREBA^KA 2d/2 sprat, 64m2, cen. grij. 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495-660. DOBRINJA 3, kod slasti~arne Kup, dvosoban stan 57m2, 6 sprat, 90.000 KM. Mob. 061/398-106. ^EN GI] Vi la, je dno ipo so ban, 3 sprat, cen. grij. cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. GARSONJERA 36m2, 8 sprat, novogradnja, Ned`ari}i, cijena 57.000 KM. Mob. 061/509-259. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. VIKENDICA-Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 033/538-798. STAN 71m2, Mejta{-Centar. Mob. 061/251-367. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grba vi ca, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. JEDNOSOBAN stan, prizemlje, Dobrinja. Tel. 234-206. NE UM, gar so nje ra sa te ra som 31m2+25m2, K. Tomislava bb/4, 46.500 KM. Mob. 062/917-704. STAN 38m2+balkon, cen. grij. A. Lipa, Hrasno. Mob. 061/838-055. GRBAVICA, [oping, troiposoban stan 85m2/2.100 KM, renoviran, sa gara`om. Tel. 617-742, 061/964-797. VIKEND ku}a, devastirana, Trnovo, Rajski do, 1.000 m2 zemlje. Mob. 061/200-699. NASELJE [ip, stan 48,5m2, 2 sprat, dvosoban+balkon, pl. et. grijanje. Mob. 062/649-370. ^ENGI] Vila, N. Filipovi}a, 49m2, dvosoban, 2 balkona, 4 sprat, lift, 1.850 KM/m2. Mob. 062/649-370, 061/072-845. VI [E sta no va u Sta rom Gra du: 143m2, 155m2, 176m2, 105m2, svi u krugu, 300 m od Katedrale. Mob. 061/072-845, 062/649-370. KU]A, Mejta{, 150m2 na 250m2 placa. Mob. 061/299-911. STAN 77m2, Bol ni~ka 11. Mob. 061/299-911. BREKA, stan troiposoban, I. Mujezinovi}a. Mob. 061/299-911. PRODAJEM ku}u, na Marin Dvoru (trosoban stan+garsonjera+ba{ta. Mob. 061/933-401. PRODAJEM peterosoban stan, 6 sprat, Alipa{ino polje, pored tramvajske stanice. Mob. 061/933-401. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Ka di no se lo), po vo ljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715478. PRODAJEM ku}u, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. PRODAJEM ili mijenjam stan 50 m2 Bistrik br. 22. Mob: 066-125-258. DVIJE ku}e kod TV OBN, vrt, dvije gara`e, mo`e i odvojeno, Pofali}i. Mob. 061/546-246. ORE BI], pro da jem dvos pra tnu ku}u, ba{ta, vo}e, vl. parking, blizu prodavnice i mora. Tel. 0038520/714072, 00385955271785. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, En ve ra [e ho vi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ija hi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175196. PRODAJEM pos. prostor 84m2, Dobrinja, suteren. Mob. 061/605-851. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRO DA JEM ku}u u Ru mi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRO DA JEM ku}u na Pe lje {cu, 30.000 eura, na se lje Mi li}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, I. Andri}a 7/14. Tel. 524-809. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lu ka vi ca, 1.000m2, po vo ljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450976, 062/606-831. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. CENTAR, Vrazova, 1 sprat, 59m2, potpuno adaptiran, parking mjesto, 154.000 KM. Mob. 062/907-831. ODOBA[INA, 1 sprat, 65m2, plin, useljiv, 1,900 KM/m2. Mob. 062/907831. ^. VILA, F. Hauptmana, 5 sprat, lif, 38m2, adaptiran kompletno, odmah useljiv, 67.000 KM. Mob. 062/907-831. A. POLJE, Trg ZAVNOBI-a, 3 sprat, 80m2, balkon, useljiv, 800 eura/m2. Mob. 062/907-831. KO[EVSKO brdo, B. Begi}, VP, 58m2, dvo ipo so ban, adap ti ran, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. CENTAR, M. Todorovi}a, prizemlje, 31m2, po tpu no adap ti ran, 2.700 KM/m2. Mob. 062/907-831. DOBRINJA I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, balkon, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. KU]A, Bla go vac 1, 2 eta`e, 79m2+980m2 oku}nice, 100.000 KM. Mob. 062/907-831. VO GO[]A, Jo {a ni~ka, 4 sprat, 112m2, dvoeta`ni, adaptiran, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907831. VOGO[]A, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2+2 balkona, useljiv, 115.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca, samoborska, 3 eta`e, ga ra`a, ba {ta, gri ja nje, use lji va, 250.000 KM. Mob. 062/907-831.

53

PRODAJEM ku}u Stari gad Kova~i 150 m2 gara`a na 300 m2 placa. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan centar p.uge 66 m2 IV kat. Mob: 061/299-911. PRODAJEM poslovni prostor centar 150 m2 180 m2 40 m2 Hrasno 100 m2. B. potok 100 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan centar 82 m2 ul. Jezero v.p. stan Vi{njik 32 m2 v.p. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan M. Dvor 82 m2 I kat. Mob: 061/299-911. STAN 38m2/VP, vl. R. Petrovi}a, nova cijena 68.000 KM, 43m2-Skenderija. Mob. 061/019-236. PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101969. PRODAJEM povoljno stan, 54m2, I sprat, na Grbavici, ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAM BE NO - po slo vni obje kat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. STAN na Vi{njiku dvosoban, komforan, 64m2, prodajem. Mob. 066/321485. CIGLANE, Ul. Husrefa Red`i}a, 71+37m2, 2 kat. Mob. 061/214-856. KU]A u @ep~u, 550m2 zemlje, kod gurmana, Trzna 35, cijena po dogovoru. Mob. 061/063-151. SPRAT ku}e na Ivanici u F BiH, iznad Dubrovnika 10km. Tel. 036/884541, 062/490-480. PRODAJEM ~etverosoban stan, 4 sprat, Mis Ir bi na, Cen tar. Mob. 061/827-634, 215-556. STAN 54m2+balkon, adaptiran, VP, 108.000 KM. Mob. 061/565-598. MANJI stan u S.B.Ba{agi}a, mogu}nost nadogradnje. Tel. 521-764. DVOIPOSOBAN stan 65m2, Dobrinja I. Tel. 471-379, 065/969-243. ALIPA[INO polje, prodajem namje{ten ~etverosoban stan, 5 kat, 2 lifta, balkon. Mob. 061/167-930. PRODAJEM ~etverosoban stan na Alipa{inom polju B faza 77m2, V kat, odmah use ljiv. Tel. 061/167-930, 0038592 2444341. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net

IMANJE u Donjoj Vogo{}i, 4 ku}e+2 pos. prostora, 12 dunuma zemlje, 600 KM. Mob. 062/907-831. CENTAR, Skender pa{ina, 1 sprat, novogradnja, 118m2+2 gara`e+ba{ta, 430.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A iznad Katedrale, M. Hand`i}a, priz.+sprat+gara`a+200m2 placa, 350.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM 13 dunuma zemlje u Ilija{u, uz glavnu cestu, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. PRODAJEM-izdajem pos. prostor, E. Ade mo vi}a, 133m2, dvo eta`ni, 400.000 KM ili 2.000 KM kirija. Mob. 062/907-831. TITOVA, 5 sprat, lift, potkrovni, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 180.000 KM. 065/819-136. CENTAR, kod hotela Evrope, 3 sprat, adaptiran, dvoeta`ni, 67m2, 210.000 KM. 065/819-136. GARA@A na Vracama, A. Smajlovi}a, uknji`ena, 13m2, 12.000 KM. Mob. 065/819-136. BO SAN SKA ku}a na Sken de ri ji+900m2 placa, uz cestu, 130.000 KM. Mob. 065/819-136. MARIJIN DVOR, V. Peri}a, 2 sprat, 123m2, 220.000 KM. Mob. 065/819136. VOJNI^KO Polje, H. Su}eske, 6 sprt, 61m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. DOBRINJA C5, A. [eremeta, VP, adaptiran, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. KOVA^I]I, Ljubljanska, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819136. OTES, Ote{kog bataljona, 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. DOBRINJA 5, S. Filipovi}a, 7 sprat, potkrovni, 77m2/1.500 KM. Mob. 065/819-136. SOKOLOVI] Kolonija, stan u nizu, 90m2, ~etverosoban, gara`a, dvori{te, 120.000 KM. Mob. 061/170-254, 065/061-966. OSIJEK, stambeno-poslovni objekat 800m2, 240.000 KM. Mob. 061/170-254, 061/177-556. OSIJEK, Bla`uj, ku}a 200m2 stamb. prostora, 1.500m2 oku}nice, 150.000 KM. Mob. 061/170-254, 061/177-556. BU]A Potok, dvije ku}e 10x10, na 2 eta`e, sa 1.000m2 oku}nice, 250.000 KM. Mob. 061/170-254, 061/177-556. ILID@A-Lu`ani, ku}a 240m2 sa 700m2 oku}nice, 300.000 KM. Mob. 061/170-254, 061/177-556. ALIPA[INO Polje, B faza, trosoban 70m2+balkon, 8 sprat, 1.300 KM/m2. Mob. 061/170-254, 061/177-556. BREKA, trosoban stan 78m2, 3 sprat, vrijedi pogledati, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254, 061/177-556. CENTAR, Mejta{, dvosoban, 52m2, 1 sprat, salonac, 2.900 KM/m2. Mob. 061/170-254, 061/177-556.

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
KU]A u Blagovcu, na parceli od 970m2, ku}a useljiva sa dvije eta`e i pom. prostorijama, 130.000 KM. Mob. 066/801-737. DOBRINJA C5, preko puta Merkatora, 70m2, trosoban, 2 balkona, 1 sprat, 107.500 KM. Mob. 066/801-737. NO VO GRA DNJA, nu kle usNed`ari}i, dvosoban, 60m2, 7 sprt, balkon, klima, 1.500 KM/m2. Mob. 066/801-737. TROSOBAN, Mojmilo, Olimpijska, 4 kat, 77m2/800 eura. Mob. 066/801737. DVOSOBAN, Vojni~ko, H. Su}eske, potpuno adaptiran, 6 kat, 54m2, 50.000 eura. Mob. 066/801-737. ^ENGI] Vila, 15 sprat, 53m2/1.700 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Po fa li}ima, Or lo va~ka,priz.+sprat+gara`a+oku}nica, 110.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Kova~i}ima, Trnovska, priz.+sprat+gara`a, 170.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A na Vratniku, 150m2 stam. prost.+ba{ta, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. HRASNO, VP, P. Ribar, 58m2+2 balkona, 2.100 KM/m2. Mob. 061/415787. HRASNO, P. Ribar, 38m2, 80.000 KM. Mob. 061/415-787. PRODAJEM 3 dunuma zemlje u Rakovici u centru, 100.000 KM. Mob. 061/415-787. ^ENGI] Vila, D`. Bijedi}a, 5 kat, 54m2, 85.000 KM. Mob. 066/801737. NO VO GRA DNJA, gar so nje ra u Ned`ari}ima, 34m2, 12 sprat, 51.000 KM. Mob. 061/702-881. ILID@A, novogradnja, 51m2, prizemlje, dvosoban, 1.600 KM/m2. Mob. 061/702-881. PO LJI NE, ku}a 3 eta`e+600m2 oku}nice, nedovr{ena, 210.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Barica, 80m2+750m2 oku}nice, 85.000 KM. Mob. 0627907-831. NOVOGRADNJA, Stup, garsonjera, 34m2, 6 sprat, 1.500 KM/m2. Mob. 066/801-711. GRBAVICA, Radni~ka, VP, 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819-136. JEDNOSOBAN, potkrovni u vili, Had`i Idrizova, 32m2, sa mogu}no{}u pro{irenja, 90.000 KM. Mob. 066/801737. CENTAR, ul. Ko{evo, 123m2, 1 sprat, adaptiran, gara`a 17m2 u dvori{tu, sve 1/1, 330.000 Km. Mob. 061/702881. S. GRAD, jednosoban 29m2, 1 sprat, 1/1, 63.000 Km. Mob. 061/702-881. PRU[^AKOVA, Centar, 85m2, 1 sprat, renoviran, 208.000 KM. Mob. 0617702-881. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, renoviran, balnon, cen. grij. 109.000 KM. Mob. 061/702-881. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRO DA JEM lap top nov. Tel. 063/405-549. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. FIAT panda-van (dostavno vozilo), 2001. god. prvi vlasnik, 2.450 KM. Mob. 061/245-900. ^AMAC Elan sa prikolicom, baterijskim motorom, ispravlja~em. Mob. 061/106-673. OPEL vektra, 97. god. benzin, u odli~nom stanju, registrovan, cijena 6.200 KM. Mob. 061/262-336. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. JETA, 91. god. benzin 1,6 90 KS, alarm, metalik zelena, reg. 8/2011, odli~no sta nje, 3.500 KM. Mob. 061/338-199. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337782. RADIJATORE aluminiske po rebru, 10 KM. Mob. 062/458-313. GRIL za pe~enje pili}a-plin, plata za ro {tilj-plin, dva fri`ide ra. Mob. 061/375-168. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. PRODAJEM grobnicu fna< Barama, katoli~ka parcela. Mob. 061/912-574. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

PRODAJA
^ENGI] Vila, trosoban, 73m2, terasa, 15 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/170-254, 061/177-556. CENTAR, kod Austrijske ambasade, troiposoban, 84m2, VP, salonski, 2.800 KM/m2. Mob. 061/170-254, 065/061-966. STARI Grad, Logavina, dvosoban, 45m2, VP, plinsko grijanje, 104.000 KM. Mob. 061/170-254, 061/177-556. MEJTA[, ul. Mejta{, adaptiran, VP, 59m2/2.700 KM. Mob. 061/819-136. ALIPA[INO Polje, jednosoban, C-faza, Trg nezavis. 2 sprat, 39m2, 67.000 KM. Mob. 061/819-136. ALIPA[INO Polje, Trg nezavis. 2 sprat, 59m2, 97.000 KM. Mob. 061/819-136. ALIPA[INO Polje, Trg nezavis. 2 sprat, useljiv, 72m2/1.500 KM. Mob. 061/819-136. DVOSOBAN, Vrazova, 2 kat, 59m2, parking mjesto, 140.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN, Hrasnica (neboder), E. Sarajki}a, 3 sprat, 77m2/1.200 KM. Mob. 061/320-439. DVOIPOSOBAN, Vojni~ko, 7 kat, 61m2, 110.000 KM. Mob. 061/320439. TROIPOSOBAN, Alipa{ino-B faza, 77m2, 125.000 KM. Mob. 061/320439. JEDNOSOBAN, ^engi} Vila, 4 kat, 34m2, 65.000 KM. Mob. 061/320439. JEDNOSOBAN, Trg heroja, 5 kat, 36m2, 36.000 eura. Mob. 061/320-439. TROIPOSOBAN, Petrakijina, 1 kat, 115m2, 260.000 KM. Mob. 061/320439. ^E TVE RO SO BAN, Cen tar, D. Ozme, novoizgra|en, 136m2, cijena po vi|enju. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN, Hrasno, A. Lipa, 8 kat, 52m2, djelimi~no adaptiran, nova stolarija. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN, ^engi} Vila, B.M.Selimovi}a (Vrani~in nekboder), 11 kat, 54m2, 98.000 KM. Mob. 061/320439. TROSOBAN, Vrazova, VP, pogodan za pos. prostor, ured-ambulantu i sl. 84m2, 250.000 KM. Mob. 061/320439. JEDNOIPOSOBAN, novoadaptiran, K. Kapetanovi}a, VP, 43m2, 50.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN, ^engi} vila, 15 kat, 57m2, kod kina Kumrovca, 57.000 eura. Mob. 066/801-737. TROSOBAN, Alipa{ino A faza, Trg me|. prij. 6 kat, 70m2+balkon, 50.000 eura. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN, Dobrinja C5, L. Pastera, 2 kat, 68m2, 2 balkona, jedan zatvoren, 103.000 KM. Mob. 066/801737. TROSOBAN, preko puta Parlamenta, 81m2, 2 kat, 210.000 KM. Mob. 066/801-737. PETEROSOBAN, V. Peri}a, 1 kat, 138m2, (mogu} kao dva odvojena stana), 380.000 KM. Mob. 066/801-737. GARSONJERA, M. [najdera, 2 kat, 21m2, adaptirana, 60.000 KM. Mob. 066/801-737. CEN TAR, Kranj~evi}a, 85m2, 1 sprat, (fizi~ki 100m2), 220.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN, Grbavica, 53m2, 1 kat, et. grijanje, balkon, podrum, 112.000 KM. Mob. 066/801-737. CENTAR, kod BBI-ja, 83m2, 2 sprat, 2 bal ko na, 240.000 KM. Mob. 066/801-737. KO[EVSKO brdo, M. Had`ijahi}a, jednoiposoban, 44m2, 2 sprat, balkon, 80.000 KM. Mob. 066/801-737.

VOZILA
LAN DRO VER, du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. PRODAJEM Opel Omegu, 1987. godine, benzin. Mob. 061/902-375. PRODAJEM kamion korpa 12 m iveco 35-10 god./pr. 1999 plava. Tel: 553-865 061/895-017. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u BiH, ekstra stanje, pre{la 168.000 km, cijena 9.500 KM. Mob. 061/220-245. PRODAJEM vozilo Chevrolet Corzica 95. god, registrovano od 17. 7. 2011. god. Tel. 063/991-310. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM za Golfa alnaser alternator 2,3,4 i za ostala vozilamo`e monta`a. Tel. 033-531-996 i 062/693470. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. ASTRA, 2008. god. srebrena, 1.6. 116 ks, mac, oprema, pre{la samo 45.000 km, 1 vlasnike, 18.000 KM. Mob. 061/173-947. PRO DA JEM mo to cikl 125 ccm CHOP PER 15 KS nov, mar ke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. KADET 1,6, 1991. god. automatik, benzin+plin, podesan za invalide. Mob. 061/326-182. PRODAJEM Audi 80 Jaje 1,9 TD metalik-crni. Centralna brava, servo volan, el. {iber i podiza~i prozora. Mob: 061-210-576. [KODA suberb, 2009. god. 170 ks, ful opre ma, kas ko, re gis tro va na do 1/2012. cijena 40.000 KM. Mob. 061/227-752. PEUGEOT 406, benzin, 2,0 l, 2002. god. puna+dodatna oprema, registrovan do 11/2011. Mob. 061/212267.

ZAPOSLENJE
ZA JEDAN od ureda Austrijske ambasade u Sarajevu potreban asistent/asistentica za b-h-s i engleski jezik, znanje njema~kog jezika je po`eljno ali nije neophodno, zainteresirani se prijavljuju isklju~ivo sa CVem na engleskom jeziku putem fax-a na broj. 033/552-426. POTREBNE osobe od 22-35. god. iz svih gradova BiH za obavljanje podjele letaka. Dnevnice jako dobre. Tel: 066/033-451. POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. TRA@IM po sao: rad u pe ka ri, ~i{}enje stanova, ~uvanje nave}e u svom ili va{em stanu, ozbiuljna `ena srednjih godina. Mob. 061/253-382. POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

OSTALO
VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, du ga dla ka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM kontejner povoljno, izolacija, struja, dimenzije 6x2,50, na Kozijoj }upriji. Tel. 066/818-736, 065/384-167. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906914. PRODAJEM mobitel HP IPAG Pocker PC (|epni ra~unar), u o~uvanom stanju, povoljno. Mob. 062/401-229. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profe si onal ne, ve li~ina 44-46. Mob. 061/906-914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne police, metalne, vage, kase Oliveti, reno. Mob. 061/958-001. ISPRAVNA {iva}a ma{ina Singer, stara preko 100 god. starina. Mob. 061/909-320. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM grobno mjesto na groblju Bare, pravoslavna parcela. Mob. 061/441-143. DVA slu{na aparata za oba uha, nekori{tena sa komplet opremom. Mob. 062/196-153. PRODAJEM elektri~nu potpuno ispravnu pe}, dvosjed i trosjed, povoljna ci je na. Mob. 062/842-697, 062/051-859.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, tra kas te za vje se 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767995 i 061/131-447.

KUPOVINA
KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice u FBiH i RS, isplata i dolazak odmah na adresu. Mob. 063/595-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, najbolje pla~am, isplata i dolazak odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo i Privredna banka, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM 100% najbolje pla~amo staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice iz F BiH i RS, isplata odmah. Mob. 062/206-118. KUPUJEM deviznu {tednju robna od{tetu dionice firmi fondova FBiH i RS isplata odma. Mob: 061/624-364. BROKER, kupujem staru deviznu {tednju, obveznice, dionice i ratnu {tetu, isplata odmah. Mob. 061/268892.

MIKADO d.o.o. A. `aluzine, trakaste i DUAL zavjese, VANJSKE PVC i Al. ROLETNE i harmonika vrata. Mob. 062/170248, 066/613-584. SJAJ- KIRBI, dubinsko usisavanje i pranje tepiha, itisona, sjede}ih garnitura. Mob. 061/210-992. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. POVOLJNO vanjske roletne aluminijske `aluzine 061/214-303. VR[IMO kvalitetno ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi. Itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. MARLESOVA komplet spava}a soba, povoljno. Antuna Hangija 9/II, 061/312-610, 061/367-339. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695.

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139034. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625196, Ilid`a. PUTUJTE brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem, Sarajevo, more i ostale destinacije. Mob. 061/222-310 i +385995730940. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvo kril na, u bo ji drve ta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534231. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, kera mi ku, ri gips, mo le raj...Mob. 063/155-868. VODOINSTALATER vr{i opravke i ugradnju novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. ELEKTRI^AR vr{i opravke bojlera, TEA pe}i, indikatora i izradu novih instalacija. Mob. 061/222-228. MOLERAJ, gletovanje, ekstra kvalitetno, besprejekorno ~isto, cijena po dogovoru. Tel. 061/733-558, 062/453058. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. UDOBNIM kobmijem vr{im prevoz putnika, do 8 osoba, povoljno, prema moru i ost. destinacije, svakim danom. Mob. 061/903-526, 033/470-223. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803.

USLUGE
BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i ~as 6 KM. Tel: 033-621-976. PROFESORICA engleskog jezika prevodilac i sduski tuma~ prevodi ovjerava sve pravne dokumente dr`i ~asove. Tel: 033-465-958 i Mob: 062612-399. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob: 061/227189. BRINULA bih o starijoj `enskoj pokretnoj osobi. Tel: 033-611-436. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREVOZ putnika Sarajevo-more, novim lux kombi vozilima, klimatizirano, Neum-Pelje{ac, Dubrovnik i M. rivijera-Split, dolazimo na adresu. Mob. 062/213-645. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Tel. 061/274-872, 062/672-238. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227189. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914-014, 204-453. PREKUCAVAM sve vrste radova na kom pju te ru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Tel: 062-916-472. INSTRUKCIJE iz matematike za pomo} studnetima oko prijemnog dolazak na adresu. Tel: 061-536-973. INSTRUKCIJE iz matematike za sve srednje {kole i fakultete dolazak na adresu. Tel: 062-391-715. Molersko farbarski radove radim sve i druge poslove. Tel: 061-382-219. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476. TEPSER s.o.d, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone, tvrde podove (za{tita). Tel. 200-003, 061/524461. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

OLGI

baki

OLGA BLAGOJEVI], ro|. FILIPOVI]
10. 7. 2005 — 10. 7. 2011.

prof. dr

Gogi, Dijana, Ksenija i Katarina
4308

Porodica
25745

ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365677. DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945 i Mob. 061/858-228. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Mob. 065/733-400. FIZIOTERAPEUT dolazim na adresu. Tel: 061-505-073. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu lijepljivom trakom i podnim najlonima. Tel. 061/606-441. RADIM molersko-farbarske poslove po pristupa~nim cijenama sa iskustvom, ~isto i uredno. Tel. 033/412-486, 062/482-192. ^ISTILA bih stanove. Mob. 062/970325. ^UVALA bi i opslu`ivala nepokretno lice. Mob. 062/569-444. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi sa radnom snagom ili bez, Ko{evsko brdo. Mob. 066/226-665. PROFESORICA francuskog i latinskog jezika, daje instrukcije. Tel. 645-307. PREVOZ kombi vozilom, vas, va{ih ljubimaca, manjih stvari, putnika. Mob. 061/160-085. PARKETAR, postavlja, brusi, lakira parket, {ipod, postavlja laminat. Mob. 062/177-796. MOLERSKO-farbarske usluge. Mob. 062/922-323. BRAVAR, ograde kovane, ograde, kapije, klizne kapije, vrata, gara`na vrata, gitere. Mob. 062/177-796. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134.

POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868. MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. ILIJA[, radim antikorozivnu za{titu automobila, varenje, farbanje, poliranje. Mob. 061/552-547. PREVOZ putnika Sarajevo-more, novi, klima. kombijem, dolazim na adresu. Mob. 062/671-603. RADIM kompletnu adaptaciju stanaku}e, moler. keramiku, rigips, ugradnju stolarije, itd. povoljno, brzo. Mob. 062/226-904. MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razuman na~in. Mob. 061/571-361. ITALIJANSKI/francuski, povoljno instrukcije. Tel. 213-968. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

IDEALAN odmor za familiju na Hvaru veoma povoljne cijene, 50 m od glavne pla`e, posjetite nas. Mob: 061/810-398. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mora. Tel. 00385921473119. IZDAJEM sobe i apartmane kod hotela Zenit u Neumu. Mob. 063/894751. Ulcinj-apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)-62-559303. OREBI] povoljno izdajem konforne apartmane blizu mora. Tel. 00385 20 713-710, 00385 98 9134 725. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220. BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. VODICE izdajem apartmana i sobe sa ku pa ti lom Olim pi ja. Tel: +38522444118. NEUM luksuzno opremljen apartmani blizu mora. Tel: 036-884-135 i 063-405-355. MA KAR SKA apar tma ni, bli zi na pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel: 063-327-098 i 036-884-169. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. DUBROVNIK, izdajem trosoban apartman, terasa, parking, pogled na more, most, rijeku Dubrova~ku, 100 eura/dan, du`i boravak po dogovoru. Mob. +385959042186. U TRPNJU apartman 60 KM i sobe krevet 20 KM. Tel. 00385998264320. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa kupatilom, upotreba kuhinje, parking, povoljno. Tel: 00385/981863-337 i 062-334-139. U PODACAMA izdajem apartman (trosoban stan) sa 6 le`aja, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. tel. 061/375-059, 00385 98 1865664. IZDAJEM jednosoban stan u Ulicinju-Valdanos 100 metaara od pla`e, 5 eura po ~lanu. tel. 00382 69 365672. NEUM sun~ana soba sa kupatilom, wc, terasom, poseban ulaz, 70 metara od mora. tel. 061/511-234. HVAR — SU^URAJA, iznajmljujem apartman 4+2, 70 m2, blizu pla`e sa parking prostorom, povoljno. Tel: 0038521 773 343 Mob: 061/810-398. IDEALAN odmor za familiju na Hvaru veoma povoljne cijene 50 m od glavne pla`e. Posjetite nas. Mob: 061-810-398.

U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom, blizu mora. Tel. 00385 21 699-445. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 7984396. GRADAC, M. rivijera, apartmani i sobe, sa kuhinom, uz samu pla`u, povo ljno. Tel. 00385913001771, 00385989657400. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. IGRANE Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. tel. 00385 21 627738, 00385915583218. IZ DA JEM lu ksu zno opre mlje ne apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. MAKARSKA rivijera — Mali Drvenik iz da jem apar tma ne.Tel: 0038761157790 i 00385919542000. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488-043, 036/880-582. IZDAJEM apartman 82m2 u Neumu, 10m od mora. Mob. 063/219-027, Kemo. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM vila Glorija apartmani uz more povoljno, parking osiguran. Tel. 036/884-215. NEUM apartmani konforni klimatizi ra ni bli zu mo ra par king. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 0038520741246. NEUM, uz more izdajem apartmane i sobe sa kuhinjom, kupatilom, parkingom. Tel. 036/880-658, 036/805907, 063/924-121. KOR^ULA, izdajem apartmane i so be. Tel. 0038592381825, 0038763185392. DOBRE VODE-Bar, C. Gora, sobe 70, pd, pra. 7 eura po le`aju, posebno kupatilo, zajedni~ka kuhinja. Tel. 00382/67360365, 033/621-119. KORU^A, izdajem apartmane. Tel. 0038592381825, 0038763185392. VODICE, izdajem apartmane i sobe sa kupatilom kod hotela Olimpija. Tel.+38522444118. IZDAJEM sobe u Neumu kod po{te. Mob. 062/342-124.

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjez di ce. www.ne umbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-ma il: vil la-bi an ca@hotmail.com; info@villabi an ca-ne um.com Te le fon: 387(0)36 884-125, Fax:387(0)36 884-128.

NEUM — Apartmani prvi red do mora, Primorska 124 (SURDUP 2) klimatizirano, vlastiti parking,www.villa-grazzia.ba e-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel. +387(0)61 138 007. U PRELIJAPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00387 20 713-884 i Mob. 061/252-782. OREBI] apartmani za 4 osobe opremljeni, kuhinja, kupatilo, spava}a, dnevni boravak, terasa, parking u hladu. Tel. 033/220-068, 061/147-359. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. ODMOR na Bristu, uz vrlo povoljne ci je ne so ba i apar tma na. Tel. 0038521699179.

RAZNO
USTUPAM ugovor za op{tinsku radnju, uz otkup inventara, Stari Grad. Mob. 061/245-900.

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

na moju dragu sestru

OLGA BLAGOJEVI], ro|. FILIPOVI]
10. 7. 2005. — 10. 7. 2011.

prof. dr.

OLGU BLAGOJEVI], ro|. FILIPOVI]
10. 7. 2005. — 10. 7. 2011.

prof. dr.

Sestra Kosa, sestri~na Nevena sa porodicom i sestri} Neboj{a sa porodicom
25745

Sestra Nada
25745

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem, javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

IN MEMORIAM

MUHAREM (NURIJE) MAHMUTOVI]

LIDIJA VR^EK

@AN MAROLT
11. 7. 2009. - 11. 7. 2011.

preselio na ahiret u petak, 8. jula 2011, u 74. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 10. jula 2011. godine, poslije podne-namaza u haremu Br|anske d`amije u Tuzli, a ukop }e se obaviti na mezarju Ilin~ica - Tuzla. O`alo{}eni: supruga Ha{meta, k}erka Rasima, zet Sead, unuke Adina i Merima, bra}a Halid i Muharem, snahe Sadeta, Suada i Halima, brati}i i brati~ne, daid`a D`emal, daid`inice Nafa i Fikreta, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, svastika Mina, bad`e Ismet i Ekrem, te porodice Mahmutovi}, Selimovi}, Kavgi}, Pa{ali}, [ahmanaovi}, Vrabac, Po`egi}, Kari}, Vili}, Ibri{imovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije d`enaze u Br|anskoj d`amiji u Tuzli.
000

preminula 8. jula 2011, u 80. godini. Sahrana }e se obaviti na groblju Sv. Josip u ponedjeljak, 11. jula 2011. godine, u 13 sati. O`alo{}eni: sestri~ne Diana, Snje`ana i njihova djeca Irena, Valentina, Renata, Alen, Leo, Ines, Stela, Sara, Katy, Damir, snaha Any, zetovi Nazif, D`evad, Elmir i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
25746

“Mirne jutarnje misli. Sad uvi|am: gubiti je stra{no samo tako dugo dok se ne izgubi sve, jer gubiti malo donosi `alost i suze; i dok god mo`emo na preostalom mjeriti veli~inu izgubljenog, te{ko nam je, ali kad jednom izgubimo sve, onda osjetimo lako}u za koju nema imena, jer to je lako}a prevelikog bola.” I. Andri}

Sre{}emo se sutra u 10 sati na gradskom groblju Bare da podijelimo uspomene.
4321

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IN MEMORIAM

ADIL (HUSE) KAPO

ASIM (SULJE) PRASKO
preselio na ahiret u subotu, 9. jula 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 10. jula 2011. godine, u 17 sati na mezarju Kijevo. D`enaza polazi ispred d`amije Kijevo. O`alo{}eni: supruga Nezira, sinovi Sakib i Zijo, unuk Mirza, bra}a Hamid i Huso, sestra Nura, snahe D`enita, Fata, Nermina, Fata, Sabiha i Mina, {ure Kasim, Avdo i Zajko, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i, te porodice Prasko, Vatri}, ]osi}, Demir, Mahmutovi}, Had`o, Belko, Kari}, Razi}, Kapo, Zolota, Hamzi}, Musi}, Stupar, Kolar, Omerbegovi}, Trubljanin, Osmani, Rami}, Gani}, Hodo, Zolj, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u porodi~noj ku}i rahmetlije u Kijevu, u 17 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u subotu, 9. jula 2011, u 76. godini. D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 10. jula 2011. godine, poslije ikindija-namaza (17.15 sati) u haremu centralne d`amije Sokolovi}-Kolonija, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: supruga Vasvija, sinovi Bernadin i Mugdim, brat Huso, sestra Emina, snahe Ziba, Habiba, Mirsada i Elma, unu~ad Ajnur, Nejra, Amina, Nerma, Zejd i Zejna, te porodice Kapo, Bahtanovi}, Zorlak, Isovi}, Arukovi}, Agi}, Vuk, Musli}, [egalo, Vare{anovi}, Vra`alica, ]eskin, ^au{evi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u centralnoj d`amiji Sokolovi}-Kolonija. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
4275 000

IVAN \ONLI]
2007 — 2011.

S ljubavlju, obitelj \onli}

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

Desetog jula 2011. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana otkako vi{e nije sa nama na{ dragi i nikad pre`aljeni suprug, tata i deda

JUG MILI]
dipl. ing. arh.

Sa ljubavlju i ponosom zauvijek }emo te nositi u svojim srcima, pamtiti i voljeti dok `ivimo. Tvoji: supruga Mubera, sin Vedran, k}erka Lana sa porodicama i rodbina. U nedjelju, 10. jula 2011. godine, u 11 ~asova posjeti}emo njegov grob i polo`iti cvije}e.
4307

VLADO BRANKOVI]
10. 7. 1994. — 10. 7. 2011.

ZORA BRANKOVI]
24. 5. 2008. — 10. 7. 2011.

Porodica
4147

SJE]ANJE

na na{u dragu Canu

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

MUHAMED (IBRI[IMA) SUBA[I] STANISLAVA CANA LAU[EVI]
1991 - 2011.

kao `rtva genocida tragi~no preselio na ahiret 12. jula 1995. u 77. godini. D`enaza }e se klanjati u ponedjeljak, 11. jula 2011. godine, u 12 sati na Memorijalnom kompleksu “Srebrenica” - Poto~ari, gdje }e se i pokopati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: sinovi Fehim, Rasim i Kemal, k}eri Ferida i Hedina, unuci, unuke, te porodice Suba{i}, Mujkanovi}, Kari}, Budi}, Gu{i}, Brgulja, Dedi}, Grabovi}, Leki}, Nu{inovi}, Had`iavdi}, Rami} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
4281

MIROSLAV @LOF
10. 7. 1995 — 10. 7. 2011.

Vrijeme prolazi a sje}anje na tvoju dobrotu i velikodu{nost traje... S ljubavlju, tvoji: Tatjana, Maja, Indira i Dragan
4306

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj na{oj

POSLJEDNJI POZDRAV

S neizmjernom tugom i ljubavlju sje}aju te se, tvoji najmiliji
4225

jedinoj i najdra`oj majci i baki na svijetu

OLGI

IVANKI IVI @ULJ, ro|. STOJANOVI]

Desetog jula 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako je preselila na ahiret na{a mama, nana, pranana, tetka i svekrva

Desetog jula 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage tetke

Po~ivaj u miru.

Velikom i plemenitom ~ovjeku. Od kom{ija, porodice: [uvak, Maglajli}, Resi}, [i{i}, Vujovi} i \api}
4310

Tvoje Mirjana i Tara - Iva
4300

SJE]ANJE

Desetog jula 2011. godine navr{ava se trinaest godina od posljednjeg ispra}aja na{eg dragog supruga, oca, svekra, dede i pradede Desetog jula 2011. navr{ava se sedam tu`nih godina otkako nije sa nama na{a draga

ZVONKO PETRI[EVAC
10. 7. 1998 - 10. 7. 2011.

OLGA NADA BOJOVI]
Hvala Ti za svu Tvoju ljubav i dobrotu koju si nam pru`ila. Porodica
AX

ZEJNEBA (MU[ANA) JELE^, ro|. POD@O
Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: sinovi, k}erka, unuci, unuke, praunuka, snahe i porodica Husi} Hazima
4276

ZEJNEBE (MU[ANA) JELE^, ro|. POD@O
Malo smo znali tog dana, da }e Allah d`.{. da pozove tvoje ime. U `ivotu voljeli smo te puno, u smrti isto. Slomila si na{e srce {to smo te izgubili, ali nisi oti{la sama. Oti{la si, plemenita `eno i ljudska vilo, za sve {to si ~inila hvala ti bilo. Tvoji najmiliji: Hazim, Saida, Almir, Amela i Senida. Porodica Husi}
4277

Tuga za tobom ne prolazi. S puno ljubavi i po{tovanja tvoj plemeniti lik `ivi u nama. Vje~no te volimo. Tvoja porodica
PA

58

PREDAH

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

U dogovoru sa saradnicima potrebno je da ostvarite saglasnost u uva`avanju razli~itih interesovanja ili prakti~nih ciljeva. Nove doga|aje na poslovnoj sceni prihvatite u optimisti~kom stilu, bez obzira na razlike koje postoje u mi{ljenju. Postoje pitanja koja se postupno rje{avaju ili tajne koje se otkrivaju samo kroz zajedni~ki odnos. Rje{avajte dileme isklju~ivo u bliskom susretu sa dragom osobom. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Jedna osoba vas indirektno navodi na pogre{an izbor ili na prikrivanje istine. Postoje stvari koje ~inite u tajnosti ili mimo ne~ijeg znanja, {to lo{e uti~e na va{u koncentraciju. Na kraju, potrebno je da preuzmete odgovornost za svoje postupke. U odnosu sa bliskom osobom izbjegavajte raspravu i rivalstvo. Uvijek postoji mogu}nost da uskladite svoja interesovanja i `elje koliko god da se u njima razlikujete. Osjeti}ete psiholo{ko olak{anje nakon iskrenog razgovora. Nema razloga da optu`ujete druge za svoj poslovno-finansijski neuspjeh ili da se pona{ate nepravedno prema saradnicima. Nalazite se pod pritiskom i u te`im okolnostima, ali to vam ne daje za pravo da zanemarite svoje redovne obaveze. Imate utisak da partner uporno prikriva neke detalje istine, koje biste `eljeli da ~ujete i to dodatno uti~e na va{u sumnji~avost ili neraspolo`enje. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna, ali obratite pa`nju na svoje snove. Interesuju vas konkretni poslovni rezultati, a ne op{irni planovi ili pregovori. Ukoliko vam je stalo da rije{ite svoje dileme, preostaje vam da preuzmete stvari i kontrolu u svoje ruke. Slobodno pokrenite inicijativu. Pratite svoj unutra{nji glas ili predosje}aje koje imate u susretu sa bliskom osobom. Iako postoje odre|ene dileme, ne sumnjajte da }e va{e srce napraviti dobar izbor. Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`enje. Neko u vama podsti~e kreativnu radoznalost i `elju za novim saznanjem. Obratite pa`nju na korisne informacije i prihvatite pozitivan uticaj. Poka`ite saradnicima da imate ozbiljne namjere i jasne ciljeve. U dru{tvu voljene osobe nemojte dozvoliti da vam nedostaje ma{tovitost ili ljubavna inspiracija, kao dobar podsticaj za niz novih situacija u kojima oboje mo`ete da u`ivate. U~inite ne{to u prilog ljep{em fizi~kom izgledu i dobrom raspolo`enju. Ideja ili posao koji ste odabrali predstavlja dobar izbor. O~ekuje vas uspjeh u saradnji sa jednom starijom osobom. Pokrenite inicijativu u razli~itim pravcima, kako biste ostvarili kombinaciju poslovnog uspjeha i li~nog zadovoljstva. Raduju vas novi doga|aji koji vas prate ili raspolo`enje koje prepoznajete kod bliske osobe. Slobodno izrazite osje}anja kako biste dobili pravi odgovor. Prija}e vam neka dodatna ili sportska aktivnost. Sti~ete utisak da okolina nema dovoljno razumijevanja za va{e potrebe ili interesovanja. Ipak, nemojte donositi zaklju~ak na osnovu prvog utiska. Sa~ekajte da vam neko zvani~no saop{ti svoju odluku o saradnji. Iznena|enja su mogu}a u oba pravca. Nemojte zanemariti svoje emotivne dileme, izme|u vas i partnera povremeno provijava zajedni~ko nepovjerenje i nova pitanja. Izbjegavajte situacije koje vas previ{e iscrpljuju ili psiholo{ki optere}uju. Imate dobre ideje, ali, na`alost, va{a okolina kao da nema dovoljno sluha da vas podr`i. Zbog razli~itih pravila i poslovnih interesa, po`eljno je da prihvatite kompromisnu varijantu kao najbolje rje{enje. Va`no je da pravilno isti~ete svoje pozitivne osobine. U odnosu sa voljenom osobom budite ma{toviti i zavodljivi dok god ne osjetite zajedni~ko zadovoljstvo. U`ivajte u svom svijetu intime. Prija}e vam relaksacija ili boravak u prirodi. Prati vas pomalo lo{ predosje}aj u i{~ekivanju raspleta nekih doga|aja na poslovnoj sceni ili susreta sa odre|enim saradnicima. Stoga, izbjegavajte sumnjive ponude i eksperimentalne situacije. Posvetite pa`nju porodi~nim temama ili osobi koja umije da djeluje vrlo pozitivno na va{e raspolo`enje. Trenutno vam je potrebno ne samo ne~ije prisustvo ve} i emotivna podr{ka. Prija}e vas psihofizi~ka relaksacija. Drugi osporavaju va{e ideje ili uticaj koji imate u poslovnim krugovima. Budite promi{ljeni i ne dozvolite da se to negativno odra`ava na va{e raspolo`enje. Sa nekoliko dobrih poteza, mo`ete rije{iti svoje probleme. Iznenadite voljenu osobu ne nesvakida{nji na~in, ako imate dovoljno ma{te, sve je mogu}e promijeniti u pozitivnom pravcu. Nema razloga da odustajete od svojih dobrih namjera. Va`no je da sa~uvate pozitivno raspolo`enje. Na vama je da opravdate poslovni ugled ili povjerenje u susretu sa saradnicima. Ponekad razli~ite obaveze predstavljaju veliki psiholo{ki teret, ali ne i izgovor za neispunjena obe}anja. Prihvatite koristan savjet. Poka`ite da imate dovoljno povjerenja u blisku osobu, posebno kada se to od vas o~ekuje. Ne zaboravite da prvi utisak umije lako da prevari, oslonite se na svoja osje}anja. Podsti~ite kod sebe optimizam i dobro raspolo`enje. Ponekad vam nedostaje samopouzdanje i smisao za prakti~nom orijentacijom, ali uvijek postoji neko zaobilazno rje{enje. Obratite pa`nju na nove informacije, va`no je da udru`ite svoje interese sa provjerenim saradnicima. Dobra volja ponekad ~ini ~uda i djeluje sna`no. Dovoljno je da vidite osmijeh zadovoljstva na licu drage osobe kako biste osjetili novu kreativnu inspiraciju ili zanos. Izbjegavajte situacije koje vas psihi~ki uznemiravaju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: razmaknuti, alvaro, raza, bajrami, rok, otekline, kr, t, ze, ~ampra, nadrmati se, ima, ar, roto, ~angrizavac, krmak, otata, i, ivona, ~it, pseta, prizor, r, mima, oko, as, zavist, ali}, i.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas sun~ano i vrlo toplo. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 14 do 21 stepen C, maksimalna dnevna od 34 do 39 stepeni C. Sutra sun~ano i vrlo toplo, temperatura do 37 stepeni C. Poslije podne i uve~er nestabilno, ponegdje sa pljuskovima i grmljavinom. U utorak prete`no sun~ano, a temperatura }e biti u manjem padu, od 30 do 35 stepeni C. Narednih dana sun~ano i vru}e, temperatura do 37 stepeni C, a na jugu oko 39 stepeni C.

Danas }e sun~ano i vrlo toplo biti na jugu i jugoistoku Evrope, a najtoplije bi}e na Balkanskom poluostrvu od 35 do 40 stepeni C. U ostalim predjelima kontinenta nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom, a nepogoda pra}enih gradom i jakim vjetrom }e biti u oblasti Alpa i u Poljskoj. Na Balkanskom poluostrvu danas sun~ano i vrlo toplo. U oblasti Egejskog mora puha}e umjeren do jak sjeverni vjetar. Maksimalna temperatura od 34 do 40 stepeni C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 20.30 sati.

nedjelja, 10. juli 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba pod nazivom, MRTVA GLAVA JEZIK PROGOVARA, autorice Alme Suljevi}, za posjete je otvorena do 12. jula.

TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 14, 17, 20 i 22.45 sati.

AKO MI SE FU]KA, FU]KAM

KUNG FU PANDA 2

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

TURIST
akcija, triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany, Timothy Dalton... po~etak u 21 sat. socijalna drama, re`ija: Florian Serban, uloge: George Pistereanu, Ada Condeescu, Mihai Constantin... po~etak u 20.30 sati.

KINA
KRITERION
KULA OD KARATA
krimi, triler, misterija, re`ija: Daniel Alfredson, uloge: Mirja Turestedt, Hans Alfredson, Annika Hallin, Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Lena Endre, Sofia Ledarp, Georgi Staykov, Micke Spreitz, Anders Ahlbom, Niklas Hjulström, Jacob Ericksson, Niklas Falk, Lennart Hjulström, Jan Holmquist, po~etak u 20.20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

ZATVORENO OSTRVO
triler, re`ija: Mar tin Skorseze, uloge: Leonardo DiCaprio, Mark Ruffalo, Ben Kingsley, Michelle Williams, Max Von Sydow... po~etak u 16 i 18.30 sati.

OLIMPIJSKI
animirani, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 11.50, 12.20, 14.20 i 16.20 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

BANJA LUKA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
animirana komedija, re`ija: Reinhard Klooss, glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}... po~etak u 10.30 i 12.30 sati.

CINEMA CITY
DJEVERU[E

BAL
drama, re`ija: Semih Kaplanoglu, uloge: Bora Altas, Erdal Besikçioglu, Tülin Özen, Alev Uçarer, Ayse Altay, Ozkan Akcay, po~etak u 13.40 i 15.40 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
animirana komedija, re`ija: Reinhard Klooss, glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}... po~etak u 11.15, 13, 17.45 i 19.30 sati.

PINGVIN D@ASPER I PUTOVANJE NA KRAJ SVIJETA
animirana avantura, re`ija: Eckart Fingberg i Kay Delventhal, po~etak u 11 i 13 sati.

HANA
akcija, triler, re`ija: Joe Wright, uloge: Eric Bana, Cate Blanchett, Saoirse Ronan, Olivia Williams... po~etak u 18.20, 20.40 sata. komedija, re`ija: Paul Feig, uloge: Kristen Wiig, Terry Crews, Jessica St. Clair... po~etak u u 17.50 i 20.20 sati.

ZEMALJSKI

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba nacionalnih dru{tava iz Zenice, za posjete je otvorena do 15. jula. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Izlo`ba “Cijeli grad“, posve}ena umjetni~koj fotografiji iz Njema~ke, za posjete je otvorena do 10. jula.

HANNA
akcijski SF, re`ija: Joe Wright, uloge: Eric Bana, Cate Blanchett, Saoirse Ronan, Olivia Williams... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

FESTIVALI
Ba{~ar{ijske no}i

MORI]A HAN
Izlo`ba kaligrafije Mirsada Mirze Smajovi}a, otvorena je za posjete do 24. jula.

X-MEN: PRVA GENERACIJA

MEDVJEDI] WINNIE

OS BiH
KONCERT NAJBOLJIH MLADIH SLOVENA^KIH MUZI^ARA po~etak u 20 sati.

Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni sat, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne posjete potrebno je najaviti na telefon 033/ 279-800.

GALERIJE
animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 11, 12.40 i 14.15 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM BLACK BOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom “Dvojnost..?!” sarajevskog umjetnika Erola ^olakovi}a [ehi}a. Koncept izlo`be obuhvata period [ehi}evog `ivota u Evropi i na prostorima biv{e Jugoslavije, a za posjete }e biti otvorena do 31. jula.

TUZLA
akcija, avantura, re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: James McAvoy, Michael Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose Byrne, January Jones... po~etak u 22.30 sati.

ZENICA

FILMSKI HITOVI ZA 2 KM

SUPER 8

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

GALERIJE KINA
MULTIPLEX EKRAN
MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 15.30 i 17.30 sati.

Po~etak u 12, 14, 16, 18.30 i 21 sat.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

TRANSFORMERSI 3

NOVI HRAM
avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 15.50 i 18.10 sati. Izlo`ba akademske slikarke Benine Dedi}, za posjete je otvorena do 15. jula, svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

BIHA]

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

DJEVOJ^ICA KOJA SE IGRALA VATROM

TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 13.50, 17 i 20.10 sati.

SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 15 i 21.30 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
UNA
TRANSFORMERSI 3
krimi, triler, re`ija: Daniel Alfredson, uloge: Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Lena Endre... po~etak u 19.30 i 22 sata. SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 18 i 21 sat.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milene Pavlovi} Barilli za posjete je otvorena do 30. jula.

PINGVINI GOSPODINA POPPERA
komedija, re`ija: Mark Waters, uloge: Jim Carrey, Carla Gugino, Angela Lansbury... po~etak u 12, 14, 16 i 18, 20 sata.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. juli 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Sinova soba
DRAMA
Re`ija: Nanni Moretti Uloge: Nanni Moretti, Laura Morante, Jasmine Trinca, Giuseppe Sanfelice

Pri~a iz Bronksa

HIT
21.50

DANA

00.05
BHT

MRE@A/TV1
KRIMI DRAMA
Re`ija: Robert de Niro Uloge: Robert de Niro, Chazz Palminteri i Lillo Brancato

@ivotnu rutinu psihijatra Giovannija, njegove supruge i dvoje djece, prekida vijest o pogibiji sina Andree pri ronjenju. Porodi~na idila ru{i se u trenu. Film je nagra|en Zlatnom palmom u Cannesu, potvrdiv{i Morettiju status najcjenjenijeg italijanskog re`isera 1990-ih u inostranstvu, a u Italiji je postigao i veliki komercijalni uspjeh.

Crni horizont
SF DRAMA
Re`ija: Maria Lidon Uloge: Vincent Gallo, Maria de Medeiros, Joaquim de Almeida, Maria Lidon, Danel Aser, Johnny Ramone...

23.35
FTV

Grupa astronauta se u prvoj misiji na Mars sru{i na njegovu povr{inu i izgubi kontakt sa Zemljom. Bez ikakvih resursa te uz pomo} koja je milionima kilometara daleko, posada je prinu|ena da ~ini o~ajni~ke korake kako bi pre`ivjeli. Minuti prolaze a opstanak je sve neizvjesniji. Film je na Fantafestivalu u Rimu osvojio tri nagrade.

Film je, ustvari, odrastanje dje~aka i njegovo snala`enje izme|u dva tutorstva: o~evog i mafija{kog gazde Sonija. [ta zna~i biti mafija{ki bos i kakvu mo} on u to vrijeme ima u Bronksu ilustruje na~in na koji Soni vozi automobil, jer sve vrijeme ide samo u rikverc, dok se ostali sklanjaju. Otac, klasi~ni predstavnik radne klase koja vjerovatno i odlazi u raj, za svoj `ivot zara|uje skromno ali po{teno, i izbjegava svaki kontakt sa mafija{ima. S druge strane, Soni zavoli dje~aka, koji policiji nije htio da ga cinkari za ubistvo, i poku{ava mu dati razne savjete, kao {to je i onaj za djevojke. Iako kriminalac Soni savjetuje dje~aka da se kloni tog svijeta...

FILMOVI

Mu{karac u sme|em odijelu
KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Alan Grint Uloge: Rue McClanahan, Tony Randall, Edward Woodward, Stephanie Zimbalist, Ken Howard...

Zbogom oru`je
Godina je 1917. Frederick Henry oporavlja se od rana na sjeveru Italije. Frederick je Amerikanac pustolovnog duha koji slu`i u italijanskoj vojsci kao voza~ hitne pomo}i. Upozna privla~nu Britanku Catherine Barkley, bolni~arku Crvenog kri`a, plane strastvena ljubav i ona ostane u drugom stanju...

08.30 HRT2

Pomo}nik
Kompjuterski genije i veliki fan stripova Norman, otkriva da njegov ljubazni kolega Viktor Vaentura posjeduje telekineti~ke mo}i. Norman obu~ava Venturu sa namjerom da stvori od njega superheroja, ali Viktor ima i druga~ije koristi za svoje mo`dane mo}i.

Nije lako s mu{karcima 18.00 PINK
Mladoj, razvedenoj `eni sa tri k}eri i to sve tri u pubertetu, `ivot nimalo nije lak. Sama zara|uje za izdr`avanje porodice, trudi se da bude dobra majka, ocu svoje djece prijateljica, da i doma}em ljubimcu, ogromnom psu, pru`i toplinu doma. U toj trci ona zaboravlja da je `ena i to privla~na. Jedno ljetovanje unije}e mnoge novine u `ivot ove porodice

10.05
HRT

08.00 PINK

No}ni klub u Ju`noj Africi. Pjeva~ica Anita prokazuje dvojicu mu{karaca mjesnoj policiji koja ih uhiti zbog navodnog krijum~arenja dijamantima... Dvije godine kasnije, Anita sti`e u Kairo na imanje ~iji je vlasnik sir Eustace Pedler. No jedan od mu{karaca kojega je dala uhititi, Harry Lucas, prona|e je ubijenu. Istodobno, u zrakoplovnoj luci mlada Amerikanka pustolovnog duha Anne Beddingfeld svjedo~i smrti Anitina supruga Lea. Kada Anne umjesto njega do|e do zagonetne poruke...

FILMOVI

[ejtanov ratnik
DRAMA
Re`ija: Stevan Filipovi} Uloge: Radovan Vujovi}, Sta{a Koprivica, Milo{ Tanaskovi}, Vladimir Te{ovi}...

21.00
PINK

Volim te do smrti

13.20 NOVA Otok u plamenu

21.50 HRT2

Sve legende postaju stvarnost! Nevolje uglavnom po~inju kada se mo}ne stvari na|u u pogre{nim rukama. Tako je knjiga koja krije drevno zlo pala u ruke Stanislavu. To ne bi bilo problem da je Stanislav dobar de~ko koji poma`e staricama da pre|u ulicu, a ne {treber-psihopata `eljan krvi drugara iz odjeljenja, koji su ga zezali...

Joey Boca toliko je pun `ivota da ni sam ne zna {ta bi sa sobom. Lud je za prijateljima, hranom, poslom, igrom, seksom. Joey je vlasnik pizzerije, ima vjernu `enu Rosalie, dvoje prekrasne djece i `ar za `ivotom koji ga katkad tjera da u~ini sulude stvari, primjerice, da spava s toliko `ena da vi{e i ne zna koliko ih je bilo. Rosalie ne `eli sebi priznati da je suprug vara, no jednog dana shvati da mora sagledati istinu. I ona se odlu~uje na ludost - poku{ava ga otrovati uz pomo} majke Nadje, pomalo poreme}enoga duhovnog prijatelja i dvojice nesposobnih pla}enih ubojica Harlana i Marlona.

William Walker je tajni britanski agent poslan na otok Queimadu. Tamo se sprijatelji s Joseom preko kojeg poti~e robove na pobunu protiv portugalskog kolonizatora. Drugi mje{tanin, Teddy, zbog politi~kih te`nji potpada tako|er pod Walkerov utjecaj. Uskoro dolazi do okr{aja u kojemu }e otokom zagospodariti Teddy sa svojim ljudima, promi~u}i engleske interese. Walker se, obavljena posla, vra}a u domovinu, ali nakon deset godina vra}a se na otok ne bi li ugu{io revoluciju koju vodi Jose protiv okrutne Teddyeve vlasti...

62
BHT
08.00 BHT Vijesti Program za djecu i mlade 08.15 BHT slagalica 08.45 Sandokan, animirana serija, 2/45 09.10 Zombi hotel, animirana serija, 9/19 09.35 [kola filma, obrazovna serija, 11/26 10.00 BHT vijesti 10.15 TV Liberty 10.45 Zlato divljine: Leptiri, blago {uma, strana dokumentarna serija, 6/6 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.15 Izazovi poljoprivrede 13.00 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 13.30 Tenis: Davis Cup: Bosna i Hercegovina Estonija, prijenos 18.45 Velika imena malih ekrana: Sa{a Zalepugin 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Olimpijski magazin 20.10 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 10/22 20.55 Sinova soba, italijanskofrancuski igrani film 22.35 BHT vijesti 22.50 BHT sport 23.05 Naj menad`er regiona 2011, reporta`a 00.05 Sinova soba, italijanskofrancuski igrani film (r) 01.45 Pregled programa za ponedjeljak

TV PROGRAM
FTV
07.00 Sumo nade: Hvatanje u ko{tac sa `ivotom, japanski dokumentarni program 08.00 Vijesti 08.05 Barimba Program za djecu: 08.35 Bo u pokretu 09.00 Mekanike u misiji 09.15 Gladijatorska akademija 09.35 Lucky Lucke 11.05 Graditelj Bob, crtani film 11.20 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Dobra supruga, igrana serija, 2. epizoda

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 Vite{ka zemlja, serija 07.30 ^arli ^aplin, kratki film 08.00 Vijesti Mala TV 08.25 Gumenko, crtana serija 08.35 Barimba, crtana serija 08.55 Mekanike u misiji, crtana serija 09.20 D`ekersi, crtana serija 09.45 Bo u pokretu, crtana serija 10.10 Jagodica Bobica, crtana serija 10.35 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 11.25 Heroji i fenomeni, Kuvajt 1 12.00 Dnevnik 1 12.20 Snop 13.00 Pandamonium, dokumentarni serijal 14.00 Ah, ta planeta!

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Pocoyo, crtani film, 21. i 22. ep. 08.20 Jagodica Bobica Jagositne pustolovine, crtani film 10.20 Lijeni grad, crtani film 11.20 Sasuke Ninja ratnici, zabavnosportski TV show 12.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 12.58 Biometeorolo{ka prognoza 13.00 Ke~eri, Arena Meksiko, sportski program 14.00 Ninja surferi, film 16.00 Nema problema, film

TV1
06.00 Nijemi svjedok, serija, 16/100 07.00 Jutarnje vijesti tv1 07.12 Flash info 07.24 Flash biznis 07.27 Flash sport 07.30 Historija odje}e, dokumentarni program, 9/13 08.00 Vijesti 08.05 Ma~ak Mika, 9/13 08.35 Ostrvo kornja~a, 26/26 09.00 Vijesti 09.05 Tito, dokumentarni serijal, 16. ep.(r) 10.00 Vijesti 10.10 [erif, film 11.10 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.20 Kapital, poslovni magazin 13.10 Vijesti 13.35 2011 F 1 Santander British Grand Prix-VN Britanije

PINK
06.00 Ilejni, film 08.00 Pomo}nik, film 10.00 Spidermen, animirani film 10.45 Mo}ni rend`eri, animirani film 12.00 Info top, infoprogram 12.20 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, infoprogram 14.10 Dobar kom{ija, zabavna emisija, u`ivo 15.50 Info top, infoprogram

Graditelj Bob
CRTANI FILM

11.05

Kenedijevi
SERIJA

20.15

Glam Blam
ZABAVNI PROGRAM

18.00

Nijemi svjedok
SERIJA

Dobar kom{ija
ZABAVNI PROGRAM

06.00

14.10

13.35 Oprah - veliko darivanje, 1. epizoda 14.35 Vijesti 14.45 Villa Maria, igrana serija, 160. epizoda (r) 15.35 Ljubav i kazna, igrana serija, 73. epizoda (r) 16.30 Ljubav i kazna, igrana serija, 74. epizoda (r) 17.29 Dnevnik, najava 17.30 Ljubav i kazna, igrana serija, 75. epizoda (r) 18.30 Harveytoons, crtana serija 19.00 Piplinzi 19.20 Tomica i prijatelji, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Majka i dijete, ameri~ki igrani film 22.30 Lud, zbunjen, normalan, serija 23.14 Dnevnik, najava 23.15 Dnevnik 3 23.35 Crni horizont, ameri~ki igrani film 01.20 Pregled programa za ponedjeljak

14.15 Marija Montesori `ivjeti za djecu, mini serija 16.05 Putem zvijezda, serija 17.00 Vijesti Prijevremi izbori za na~elnika Op{tine Travnik,hronika 17.20 Sre}ka za svemir, film 19.05 Op,op, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 Kenedijevi, serija 21.10 ^ovjek koji je zavidio pticama, reporta`a 21.25 Sportski pregled 22.30 Dnevnik 3 23.00 Cirkus, serija 01.30 Sre}ka za svemir, film 03.00 Dnevnik 2 03.30 Kenedijevi, serija 04.15 Pandamonium 05.05 Snop 05.40 Muzi~ki program

17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Mar{ mira 20.00 Film 22.00 Sport centar 22.05 ]ao inspektore, film 00.05 Iznad zakona, film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam Blam, zabavni program 03.45 Film 05.45 Ilahije

16.00 Biznis vijesti 16.15 Sedma brzina, 0emisija o automobilizmu, 2. ep.(r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Doba ljubavi, serija 1/24 (r) 18.10 Biznis vijesti 18.15 The game, serija, 10. ep.(r) 19.00 Najava dnevnika 19.01 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, serija, 2/24 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, serija, 1/14 21.50 Pri~e iz Bronksa, film 00.00 Pono}ne Vijesti plus 00.15 Velika zvjerka, film (r) 01.58 No}ni program

16.00 Zumba Zumba, zabavni program 16.30 Sve za ljubav, reality show

Sve za ljubav
REALITY SHOW

16.30

18.00 Nije lako s mu{karcima, film 20.00 3XDA, reality show 21.00 [ejtanov ratnik, film 23.00 Bijela grofica, film

RTS
12.15 12.25 13.00 13.14 13.15 13.25 13.30 14.10 14.45 15.00 15.10 16.03 17.40 18.00 18.26 18.27 19.00 19.17 19.22 19.30 20.05 21.00 21.30 22.05 23.00 23.45 Vjerski kalendar (r) Moj ljubimac Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad Vijesti Sat Kamiond`ije: Stara ma~ka, serija Medijska mre`a srpske dijaspore Srpski isto~nici Najava dnevnika 2 Sasvim prirodno Slagalica, kviz Vrijeme Najava programa Dnevnik Kamiond`ije: Tvoji smo tato, serija Bez vize Balkanskom ulicom, zabavni program Igrani program (r) Vijesti Dnevnik

RTCG
08.00 10.00 10.40 11.00 11.05 12.00 12.35 13.05 14.35 15.05 15.20 15.30 16 45 17.00 19.00 19.30 20.15 21.30 22.30 23.00 23.30 00.10 00.30 01.30 02.00 Jutarnji program Vijesti Muzika Vijesti Program za djecu Vijesti Crno - bijeli svijet, no}ni program (r) Jutarnji program Pecat (r) Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 1 Dokumentarni program Ljeto sa mora Program za djecu: Korak po korak /10 Dnevnik 2 Okvir Agrosaznanje Muzika Dnevnik 3 Fle{ sport TV SAT Agrosaznanje Dnevnik 2 Ljeto sa mora

FOX LIFE
08.05 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 @ivot s Fren, serija 10.30 [kola za parove, serija 11.20 Dr Haus, serija 12.05 Upravljanje Vajldom, serija 12.30 Houp i Fejt, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Prljavi seksi novac, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 @ivot s Fren, serija 16.30 [kola za parove, serija 17.15 Dr Haus, serija 18.00 Lekar po porud`bini, serija 18.50 Ludnica u Klivlendu, serija 19.10 Kugar Taun, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 Dr Haus, serija 22.00 Ni na karti, serija 22.50 Upravljanje Vajldom, serija 23.15 Uprava, serija 00.05 Rajlijev `ivot, serija 00.55 Dr Haus, serija

UNIVERSAL
06.20 Ne{ Brid`iz, serija 11.20 Bra}a i sestre, serija 13.20 I eto nje, film 15.10 Oteta usret bijela dana, film 17.00 Odlazak sa scene, film

TV1000
06.00 Povratni udar, film 08.20 Two if by Sea 10.00 Velika zvjerka, film 12.00 Na ~aju sa Musolinijem, film 14.00 Ksanadu, film

EUROSPORT
10.00 Atletika 10.30 Veslanje, SK Lucerne, [vajcarska, live 11.45 Superbike Corner 12.00 Superbike, S[ Brno, ^e{ka, live 13.00 Fudbal, SP (@) Njema~ka, ~etvrtfinale, live 15.00 Biciklizam, Tour de France, live 17.45 Fudbal, SP (@) Njema~ka ~etvrtfinale, live 19.30 World Cup show 19.45 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka Live: Njema~ka - ^e{ka 20.45 Motorsports weekend magazin 21.00 Snuker, Wuxi, Kina, finale 22.00 Fudbal, SP U-17 Meksiko, live, za 3. mjesto 00.00 Reli 00.15 Superbike, S[ Brno, ^e{ka

Bra}a i sestre
SERIJA

Robin Hud, princ lopova
FILM

21.00

15.40

19.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 20.00 Dobra `ena, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 23.00 Divlji u srcu, film 01.40 Dobra `ena, serija 02.40 Dijagnoza: Ubistvo, serija 03.40 Sudija Ejmi, serija

15.40 Robin Hud, princ lopova, film 18.00 Prijedlog, film 20.00 Premijera: Ispod povr{ine, film 22.00 Dijabolik, film 00.00 48 sati, film 02.00 Lu~ straha, film 04.00 To je moj `ivot, film

nedjelja, 10. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
06.57 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.26 Iz arhiva Dubrova~kih ljetnih igara: Van Cliburn, snimka koncerta (r) 08.30 Zlatna kinoteka: Zbogom oru`je, ameri~ki film 10.55 Ludina: Misa, prijenos 12.00 Biblija (r) 12.15 Monk 7, serija 12.53 Monk 7, serija 13.36 Pitoma~a ‘11. 1.ve~er 15.18 e-Hrvatska 15.54 Odbojka, Europska liga: Hrvatska - Velika Britanija, snimka 17.00 @ena sokol, ameri~ki igrani film (r)

63

NOVA
08.05 Timmy Time, crtana serija (r) 08.20 Timmy Time, crtana serija 08.35 Peppa, crtana serija 08.50 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 09.15 Chuggington 09.30 Beyblade metal fusion, crtana serija 09.55 Winx, crtana serija 10.20 Automotiv 10.50 Bra~ne vode, serija 11.50 Brza blagajna, 4/8 12.20 Dodir s neba, 5/23 13.20 Volim te do smrti, film 15.05 Pobjeda `ivota, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.15 Showtime, film (r) 19.05 INA Plave vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV 20.00 Nad lipom 35 21.15 Indiana Jones: Otima~i izgubljenog kov~ega, film 23.20 Red carpet 00.30 Zlo~esti de~ki, film (r) 02.30 Rollerball, film (r) 03.50 Dr. Huff, serija 05.35 Red carpet (r)

OBN
07.10 Kornja~a Hero, crtani film 07.35 An|eli i prijatelji, crtani film 07.50 Roni, Olly, Roni, crtani film 08.05 Banny Maloney, crtani film 08.20 Nebeske plesa~ice, crtani film 08.50 Casper, crtani film 08.05 Kornja~a Hero, crtani film 09.25 Ke~eri SMACKDOWN, zabavni program 10.20 Ne bojim se, film 12.15 Slijepi putnik, film 14.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 14.55 @ivjeti kao sav normalan svet, film 16.35 Red Carpet, showbiz magazin 17.30 Dejana talk show: Prvo bajka, a onda samohrana majka!, talk show 18.50 OBN Info 19.05 OBN Sport 19.15 Najsexy `ene svijeta, zabavni program 20.00 Dokaz, film 21.45 Kamiond`ije ponovo voze, doma}i film 23.35 Kralj Neresuan, doma}i film 01.20 Solsticij, film 02.45 Dokaz, film 04.20 ^uvari planeta, dokumentarni program

TVSA
07.00 Mu}ke, humoristi~ki program (r) 07.30 Mu}ke, humoristi~ki program, (r) 08.00 Mu}ke, humoristi~ki program, (r) 08.30 Program za djecu 10.30 Nevidljivi svijet, dok. program, (r) 11.20 Freud, dok. program 12.25 Tribunal (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Jane Doe: Dok nas smrt ne rastavi, film 14.35 Carstvo, serija (r) 15.25 Carstvo, serija (r) 16.10 Nevidljivi svijet, dok. program (r) 17.00 Tribunal (r) 17.30 TVSA ribolov, revijalni program 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Specijalni program povodom 16-te godi{njice genocida u Srebrenici, u`ivo 21.00 Rezolucija 819, film 22.35 Sarajevo ART, emisija iz kulture 23.05 Da se ne zaboravi, dok. program 00.00 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 00.30 Sarajevo art, emisija iz kulture (r) 01.00 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
06.55 Iz dana u dan, TV kalendar 07.00 Vijesti 09.45 Moj dom, magazin 12.00 Vijesti 14.00 Veliki susret, serija 15.15 Autoshop magazin 16.00 Vijesti 18.45 Skrivena kamera 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, serija 22.15 Vijesti 23.15 Autoshop magazin 23.45 Dnevnik (r)

06.08 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.38 TV kalendar 06.52 Mala TV (r) 07.48 Prijatelji 1 (r) 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (r) 09.06 Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i (r) 09.31 TV kalendar (r) 09.44 Vijesti iz kulture (r) 09.55 Vijesti 10.00 Vrijeme danas 10.01 HAK - Promet info 10.05 Filmska matineja: Mu{karac u sme|em odijelu - Prema romanu Agathe Christie, ameri~ki film (r) 11.39 manjinski MOZAIK: Oficir i d`entlmen 11.54 Predstavljamo vam... 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.17 Poljoprivredni savjetnik 12.26 Plodovi zemlje 13.22 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.00 Predstavljamo vam... 15.02 Mir i dobro 15.32 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot 15.35 Vijesti 15.40 Vrijeme sutra 15.41 HAK - Promet info 15.45 Mafalda Savojska, mini-serija 17.20 Planinski gorila: Kraljevstvo u oblacima, dokumentarna serija 18.17 Lijepom na{om: Prolo`ac (r) 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.12 Velo misto, Serija (r) 21.39 Stipe u gostima 3, serija (r) 22.20 Vijesti 22.39 Vijesti iz kulture 22.50 Coco Chanel, mini-serija (r) 00.26 Monk 7, serija (r) 01.08 Monk 7, serija (r) 01.49 Planinski gorila: Kraljevstvo u oblacima, dokumentarna serija (r) 02.41 Skica za portret (r) 02.55 Rijeke Hrvatske: Zrmanja, dokumentarna serija (r) 03.24 Alpe-Dunav-Jadran (r) 03.56 Lijepom na{om: Prolo`ac (r)

MRE@A
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, crtani film 09.05 Tito, dokumentarni serijal, 16. ep. (r) 10.10 [erif, film 14.00 2011 F 1 Santander British Grand Prix VN Britanije 17.20 Doba ljubavi, serija 1/24 (r) 18.15 Dva smo svijeta razli~ita, 14. ep. (r) 20.05 Doba ljubavi, 2/24 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 1/14 21.50 Pri~a iz Bronksa, film

Monk
SERIJA

12.15

Red Carpet
SHOWBIZ MAGAZIN

23.20

19.00 Birmingham: Atletika Dijamantna liga, prijenos 21.00 Otvorenje Dubrova~kih ljetnih igara, prijenos 21.50 Queimada Otok u plamenu, talijansko-francuski film 23.50 Filmski boutique Ljeto s Alfredom Hitchockom: Marnie, ameri~ki film 01.56 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.52 No}ni glazbeni program: Swingers Prvih deset godina, snimka koncerta, Tvornica 2009. (r) 06.04 No}ni glazbeni program: Parni valjak koncert za 20. ro|endan, Dom sportova 1995. (r)

TV MOSTAR
12.00 Vijesti plus 12.20 Kapital, poslovni magazin 13.10 Vijesti 14.00 F1 Santander British Grand Prix-VN Britanije 16.15 2011 F 1 Santander British Grand prix - VN Britanije sedma brzina, emisija o automobilizmu, 2.epizoda (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Doba ljubavi, 1/24 (r) 18.15 Dva smo svijeta razli~ita, 14. ep. (r) 19.00 Najava dnevnika 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, serija serija, 2/24 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 1/14 21.50 Pri~a iz Bronksa, film

TV KAKANJ
09.00 Odli~an 5+ 09.05 Denis napast 09.15 Vjerski program 09.20 Program TV sahar 10.00 Tribunal 10.30 Lesi, film 12.00 Barbi i ~arobni pegaz 13.15 Brzi i `estoki, film 15.00 Frej`er, serija 15.30 Bosanska dolina piramida 16.00 Vjerski program 17.00 Putovanja 17.30 Legende bh sporta 18.00 Bh ritam 19.00 Odli~an 5+ 19.10 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.05 Info IC 20.30 Frej`er, serija 21.10 Biografije 22.00 Ekstremi slavnih 23.00 Vijesti TV sahar 23.30 Razbojnici, film

RTV USK
12.35 Reporta`e sa zemlje mira: Od agrarne pusto{i do cvjetaju}e zemlje 10/11 13.05 Opstanak: Mizma, uto~i{te vodenog konja 14.00 Vikend ru~ak 14.30 Vijesti 14.40 Hronika kraji{kih gradova, info- program (r) 15.25 Vrata tajne, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste, 35. emisija (r) 16.30 Nedjeljom zajedno, zabavno-revijalni program 18.30 Bajke iz cijelog svijeta19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Omiljeni gradovi svijeta: Prag 21.00 Vijesti 21.05 Igrani film po izboru gledalaca 22.45 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija 14.50 @ivotne pri~e, dok. program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 16.00 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 16.05 [e}ernica, revijalni program 18.05 Vremenska prognoza 18.15 Tuzla u`ivo 18.25 Zoo hoby, emisija o `ivotinjama 19.05 Extra DJ 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.10 Djevojke iz butika, 1/12 22.00 TOP 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Eko kviz 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) - 12.00 Ljeto u gradu (r) - 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Klinika igrana serija (r) 16.00 Klinika igrana serija (r) 18.00 Autoshop 19.00 Dokumentarni program: Biografije (r) 20.00 10 godina mla|i dokumentarni program 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 [ou na moj na~in

RTV VOGO[]A
17.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Priroda i ljudi, magazin o zemlji i plodovima zemlje 20.00 Auto Shop Magazin 20.30 Sportski program 21.30 Ne zaboravimo Srebrenicu, specijalni program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Priroda i ljudi, magazin o zemlji i plodovima zemlje (r) 00.30 Auto Shop Magazin (r) 01.00 Dok. program (r) 02.00 Religija u slu`bi `ivota, religijski program TV Hema (r) 03.00 O~i du{e, igrana serija 05.00

RTV BN
06.00 Muzi~ki izlog 07.00 Zvuci zavi~aja 08.00 Pri~e zavi~ajne 08.30 Pletenica 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici 15.10 Nedjeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Preljubnici 20.40 Bijela la|a, serija 21.00 Film 22.30 Ljubavnica, film 00.00 Dobra hemija, film

ATV
10.30 Spori}, dje~iji program 11.00 Graditelj Bob, crtani film 11.20 Film 13.00 Ke~eri, arena Meksiko, sportski program 14.00 Ninja surferi, film 16.00 Nema problema 18+, film 18.00 Blef, zabavni program 18.50 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko 20.10 Ljetne igre, zabavni program 22.00 Sport centar 22.05 ]ao, inspektore 14+, film 00.05 Iznad zakona 16+, film

EUROSPORT 2
11.45 Autotrke, Silverstone, UK, live 12.30 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka: Rusija - Turska 13.00 Supersport, S[ Brno, ^e{ka, live 14.00 Fudbal, Japanska J. League 15.30 Superbike, S[ Brno, ^e{ka, live 16.30 Watts 16.45 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka, live: Portugal Rusija 18.00 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka, live: Rumunija Turska 19.00 Ko{arka, SP U-19 Letonija, live, finale 21.00 Mountain bike, Windham, USA, live 22.30 Snuker, Wuxi, Kina, finale 00.30 Ko{arka, SP U-19, Letonija, finale

SPORT KLUB
06.30 Fudbal Studio 07.00 Ukrainian Super Cup: Shakhtar Dinamo Kiev 09.30 WTA Bastad, finale 11.00 Premier League Classic: Tottenham Everton 11.30 ATP Newport, polufinale 14.15 Ukrainian league: Tavriya Zorya 16.00 Davis Cup: USA - Spain 18.00 Ukrainian league: Shakhtar Obolov, direktno 20.00 Borovcanin 21.00 Davis Cup: USA - Spain, direktno 04.00 Klupske TV

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Kako se pravi? Kako to radi? Pametnjakovi} Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde - 2 epizode Vrhunsko graditeljstvo Gra|evinske intervencije ^ovek, `ena, divljina Opasan lov Razotkrivanje mitova Borna kola na frontu sa Majkom Bruerom Oru`je budu}nosti Smrtonosna zona Automobili Peta brzina 2 epizode Ameri~ki ~operi Pre`ivljavanje udvoj Najbolji ostaju Istraga zlo~ina Svet fudbalskih huligana Kaskaderski zavisnici, 2 epizode

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Nepristojne `ivotinje 08.00 Nesta{ne `ivotinje 09.00 Gra|evinska zona 10.00 Granica 11.00 [apta~ psima 13.00 Reke i `ivot

VIASAT HISTORY
07.00 Ratnici 08.00 Biblijske zagonetke 09.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom 10.00 [arlota Luksembur{ka: Vojvotkinja u ratu 12.00 Smrt ledenog ~ovjeka 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Dobrodo{li u osamdesete 15.00 Ratnici 16.00 Genije dizajna 17.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom 18.00 Sinatra - mra~na zvijezda 19.00 1066 20.00 Zaljubljen u Barbaru 21.30 Svijet novca: Kako se obogatiti u recesiji 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 ^a~apoja: Misterija izgubljene civilizacije 00.00 Genije dizajna 01.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom

ANIMAL PLANET
06.00 Ulica lemura 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mihaelom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 D`ef Korvin - bez ograni~enja 08.10 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija - 2 epizode 09.05 Paklene ma~ke 10.00 Sve o psima 10.55 Lovac na krokodile 11.50 Velike morske avanture 12.45 Velike morske avanture 13.40 Sve o ma~kama 14.35 Avanture Ostina Stivensa - 2 epizode 15.55 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 16.25 Bjekstvo u raj za {impanze - 2 epizode 17.20 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 18.15 Donald [ulc - stru~njak za otrove 19.10 Sve o psima 20.05 U ~oporu 21.00 Planeta Zemlja 21.55 Borba za kitove 22.50 Ta prelijepa Afrika 23.45 Sve o psima 00.40 Divlje i bez cenzure

[apta~ psima
SHOW 11.00

15.00 19.00 20.00 21.00

Tajne krsta Megafabrike Posao u Egiptu Kada su krokodili jeli dinosauruse 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Posao u Egiptu

DAVIS CUP BiH povela protiv Estonije sa 2:1

Deli} i Gor~i}
SLAVILI U DUBLU Nezavisnost poslije pola vijeka sukoba
50. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 10. juli 2011. godine

Ju`ni Sudan
najmla|a dr`ava
Preminuo prof. Milan [ipka
Istaknuti lingvist i dugogodi{nji profesor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Milan[ipka, preminuo je u 80. godini`ivota, saop}ila je Akademijascenskihumjetnosti u Sarajevu. Dugogodi{njidirektorInstituta za jeziki knji`evnostu Sarajevu, profesor Pedago{ke akademije i ASU, vrstan lingvista i veliki popularizatornjegovanjajezi~kekulture, bio je anga`ovan i u drugim vidovima nau~nih i stru~nihaktivnosti. Komemoracija }e biti odr`ana sutra u 12 sati u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu. Posljednjiispra}ajprof. dr. Milana [ipke obavit }e se u utorak, 12. jula, ispred ateisti~ke kapele na gradskom groblju Bare u Sarajevu, a sahrana je u 15 sati na Novomgroblju u Banjoj Luci.

NA SVIJETU
Desetine hiljada Ju`nih Sudanaca prisustvovali su podizanju zastave u glavnom gradu Jubi • Novu dr`avu prvi je priznao Sudan
Poslije pet decenijasukoba sa Sjeverom i referenduma na kojem se stanovni{tvo masovno izjasnilo za otcjepljenje, Ju`ni Sudan od subote je najmla|a dr`ava na svijetu ~ime se najve}a zemlja Afrike raspolovila na dvije nacije, prenosi Fena. DesetinehiljadaJu`nihSudanaca prisustvovali su podizanju zastavenovedr`ave na svjetskoj politi~koj sceni. Ceremonija je odr`ana u glavnomgraduJubi. formiranjeBarbanaMarialBenjamin. Izazovi na koje je aludirao su oru`anisukobi na granici u kojima je ove godineubijeno1.800 ljudi. Drugi izazov je naftni sektor. Drugo bolno pitanje je sporazum o restrukturiranju naftnogsektorakojidvijezemlje trebaju potpisati.

Zabrana uvoza sjemena piskavice
Agencija za sigurnost hrane BiH je u saradnji sa Upravom BiH za za{tituzdravljabilja, a nakonnajnovijih nau~nih saznanja Evropskog autoriteta za sigurnosthrane i Evropskog centra za prevenciju i kontroluzaraznihbolesti, premakojima je Trigonelafoenumgraecum(piskavica) uzrok epidemije hemoragi~nogenterokolitisadonijelanaredbu da je u BiH neophodno sprovestimjerepovla~enja i uni{tavanja svih lotova spornog sjemena i mahunarkiporijeklom iz Egipta. Zabrana }e na snazi biti do 31. oktobra 2011.

Spor zbog nafte
Sudan, u granicama od 1. januara 1956. Egipat i SAD su, tako|er, saop{tili da priznajuJu`ni Sudan. Od 1955, godinu prije oslobo|enjaSudana od kolonijalizma, sve do 2005, ju`nosudanski pobunjenici dvaput su ratovaliprotivsredi{njevlasti u Kartumu tra`e}i ve}u autonomiju. Sukob je razorio regiju, milioni ljudi poginuli su i stvoreno je stanje trajnog me|usobnog nepovjerenja. Mirovni sporazumpotpisao je 2005. pobunjeni~ki vo|a John Garang, nekoliko mjeseci prije smrti u helikopterskoj nesre}i te potpredsjednikSudana Ali Osman Taha. Time je otvoreno novo poglavlje u povijesti zemlje i put za raspisivanjereferenduma o nezavisnosti koji je odr`an u januaru. Ju`ni Sudan gotovo je jednoglasno glasao za otcjepljenje. “Jasno nam je svima da nas ~ekaju veliki izazovi, no suo~it }emo se jedinstveni, u miru i nezavisni te }emoizgraditistabilnu i prosperitetnu zemlju“ , obe}ao je uo~i progla{enja ju`nosudanski ministar za inJu`ni Sudan bogat je naftom, a Sjeverni i Ju`niSudandugo se sporezbogpodjelenaftnogbogatstva. Analiti~ari dr`e da }e SjeverniSudanizgubiti37 postosvojihprihoda i da ga o~ekuje mra~na budu}nost jer se nijepripremio za gubitakdeviznih prihodakoje je dobivaoprodajom nafte s Juga. Napetosti su pove}ane i oko pokrajineAbyei, grani~neizme|uSjevera i Juga. Njena je budu}nost nesigurna iako je 20. junazaklju~ensporazum o demilitarizacijiAbyeija i raspore|ivanju 4.200 etiopijskih plavih kaciga.

Slu`bena ceremonija
Na slu`benojceremonijiProglas o nezavisnostiJu`nogaSudana, najnovijedr`ave na svijetu i 193. ~lanice UN-a, pro~itao je u ime zakonodavne skup{tineJamesWaniIgga. Proslavisu prisustvovali lideri 30 afri~kih zemalja, stranedelegacije, rukovodioci me|unarodnih i regionalnihorganizacija, me|ukojima su bili i sudanski predsjednikOmar al-Bashir te generalnisekretar UN-a Ban Ki-moon. Novu dr`avu prvi je priznao

POSLJEDNJE VIJESTI
UTOPIO SE DJE^AK - Sedamnaestogodi{nji mladi} iz Travnika, koji je s dvije sestre provodio raspust u Biha}u, utopio se ju~er na najpoznatijem kupali{tu na Uni, zvanom Jotani. U opasnosti su bile i njegove dvije sestre. Njih su spasili kupa~i. POGINUO PLANINAR - Hrvatski planinar poginuo je ju~er nakon {to je pao sa stijene pri usponu na planinu Vr{ac na zapadu Slovenije. U dru{tvu sa poginulim planinarom bio je i jedan njegov kolega, koji je uspio nepovrije|en da ostane na stijeni. ODAVANJE PO[TE U SRBIJI - Nata{a Kandi}, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda iako ovog 11. jula ne}e fizi~ki biti u Srebrenici i odati po~ast `rtvama genocida, zajedno sa ~lanicama udru`enja @ene u crnom u~init }e to dan ranije na skupu u Beogradu na kojem }e biti ispisana imena svih `rtava u Srebrenici 11. jula 1995. (Mi. D.) UBIJENA DVA VOJNIKA NATO-a - Agent afganistanske obavje{tajne slu`be ubio je tokom sva|e u vojnoj bazi dva pripadnika snaga NATO-a, a jednog ranio. Do incidenta je do{lo u sjevernoj provinciji Pand`{ir.

Bayern ljut na svoje
navija~e zbog Neuera
Njema~ki Bayern u petak je izdao saop{tenje u kojem je osudio pona{anje dijela navija~a usmjereno protiv novog golmana bavarskog kluba Manuela Neuera (25). Podsjetimo, tokom prijateljske utakmice u kojoj je Bayern u Arcu savladao selekciju Trentina s 15:0, grupa navija~a je na tribinama postavila transparent s porukom Neueru: Mo`e{ odbraniti koliko god lopti ho}e{, ali mi te nikad ne}emo prihvatiti. Netrpeljivost prema jedinici njema~ke nogometne reprezentacije le`i u ~injenici da je posljednjih 20 godina proveo u Schalkeu, jednom od ve}ih Bayernovih rivala. “Bayern se ogra|uje od

Agassi u Ku}i slavnih
Osmerostrukiosvaja~GrandSlam naslova, danas 41-godi{nji Andre Agassi, u subotu je primljen u me|unarodnuteniskuKu}uslavnih u ameri~kom Newportu. Agassi spadame|usamosedmoricuteniserakoji su krozkarijeruosvajalinaslove na sva ~etiri Grand Slam turnira. Proveo je 101 sedmicu na vrhu ATP liste, a vlasnik je i zlatne olimpijskemedalje iz Atlante1996. “Zaista sam po~a{}en{to }u se pridru`iti najve}im teniskim imenima svih vremena“ rekao je Agassi. ,

Jedan dio navija~a Bayerna ne podr`ava Manuela Neuera

LOTO
7
JOKER 1 JOKER 2

55. KOLO

transparenta usmjerenog protiv Neuera, kao i od osoba koje su ga donijele. @elimo naglasiti da je ta grupa navija~a vrlo mala i da nije registrirana u na{em klu-

bu. Kao posljedica doga|aja u Arcu, navija~i iz spomenute grupe od ovog trenutka postaju nepo`eljne osobe u Bayernu“, stoji u saop{tenju.

11 26 29 36 39
9 2 9 7 6 3 1 8 6 9 7 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->