P. 1
Oslobođenje [broj 23185, 9.7.2011]

Oslobođenje [broj 23185, 9.7.2011]

|Views: 435|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/14/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 9. 7. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.185

Mar{ mira krenuo prema Poto~arima

KOLONA SJE]ANJA NA 1995.
3. str.

Nakon vi{e od tri decenije planiranja

DANAS PRILOG

Otvorena Klinika
Foto: Senad GUBELI]

za srce u Sarajevu
6-7. strana

Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja u FBiH

Reviziju opstruiraju ljudi iz mog ministarstva
5. strana

U @I@I
Uspostavljena koordinacija klubova Srba

2

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Francuski intelektualci odr`ali konferenciju u Be~u

Proces protiv Divjaka

traje predugo
Hap{enje obavljeno po srbijanskom nalogu koji Interpol nije proglasio valjanim
U Be~u je ju~er odr`ana konferencija za novinare, na kojoj je upozoreno kako se proces protiv penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka odvija presporo. Konferenciju je organizovala grupa ljudi, ve}inom francuskih intelektualaca, koja je prije nekoliko dana ministru pravde BiH Bori{i ^olaku, a potom i austrijskom ministru evropskih i me|unarodnih poslova Michaelu Spindeleggeru uputila pismo u kojem je izrazila nezadovoljstvo polo`ajem u kojem se na{ao Divjak.

Najavili zajedni~ko djelovanje

Foto: A. KAJMOVI]

Sta{a Ko{arac
afirmi{e povratak
Predstavnici Srba tra`e i da se odgovorni za zlo~ine nad srpskim i ostalim narodima u BiH privedu pravdi
[to hitnije okon~anje procesa povratka i unapre|enje socijalnog statusa te kategorije stanovni{tva bit }e jedna od temeljnih aktivnosti zajedni~kog djelovanja klubova srpskog naroda u DomunarodaParlamentarneskup{tine BiH, DomanarodaParlamenta FBiH te Vije}a naroda RS-a. - Radi}emo u interesu srpskog, ali podjednakobitipartner i drugimklubovima naroda koje poti~emo na sli~anoblikzajedni~kesaradnje, a sve s ciljem stvaranja ambijenta za op{ti boljitak. Postoje veliki problemi srpske povratni~ke populacije u FBiH koja `ivi u veoma te{kim uvjetima i stoga smo i odlu~ili kako }e na{e prve aktivnosti biti usmjerene na njen obilazak u tri kantona te sagledavanje situacije kako tim ljudima pomo}i, ocijenio je Sta{a Ko{arac, predsjedavaju}i Kluba srpskog naroda Doma naroda PSBiH, nakon ju~era{njeg prvog sastanka predstavnika Srba u domovima naroda, organiziranog na njegovu inicijativu. zna~ajnim zajedni~ke aktivnosti koje }e u narednom periodu organizirati delegati Srba na dr`avnom i entitetskim nivoima, te zaklju~ila kako }e te aktivnostiimati za ciljrad na dobrobit svih gra|ana u BiH.

Florence Hartmann: Sporna dva pitanja

Jovan Divjak: Uhap{en po~etkom marta

Prioritetna pitanja
O svemu ovom novinarima u Be~u ju~er je govorila Claude Fisher, predsjednica Confrontations Europe. Divjak je po~etkommarta ove godine uhap{en na be~kom aerodromu po zahtjevu pravosudnih institucija Srbije, koje ga terete za u~e{}e u navodnom ratnom zlo~inu u Dobrovolja~kojulici u Sarajevu. Iako je uz kaucijupu{ten iz pritvora, Divjak ne mo`e napustiti Austriju. - @elimo skrenuti pa`nju da se predmet Jovana Divjaka nije pomjerio sa mjesta ve} ~etiri mjeseca, rekla je ju~er za Oslobo|enje Florence Hartmann, ratna dopisnica sa Balkana, te biv{a savjetnica glavne ha{ke tu`iteljice Carle del Ponte i jedna od potpisnica pisma. Ona je objasnila da su u slu~aju Divjak sporna dva pitanja. Jedno je da je njegovo

EVROPLJANI SE PRIDRU@UJU Pismo koje je upu}eno austrijskoj vladi i Evropskom parlamentu do sada je potpisalo {ezdesetak osoba, ve}inom Francuza. Me|utim, inicijativi se priklju~uju i osobe iz cijele Evrope
hap{enje u Be~u obavljeno po nalogu iz Srbije, ~iju valjanost Interpol nije potvrdio. - Drugo je da je procedura koja traje u Be~u bazirana na potjernici iz Srbije, objasnila je Hartmann. - Svaki ~ovjek ima pravo na slobodu i na fer proceduru, koja traje razumno vrijeme. To je ba zi~ni prin cip Evropske konvencije o ljudskim pravima. Pazit }emo da se ovaj proces ne odugovla~i, objasnila je Hartmann. Potpisnici pisma su od nadle`nih vlasti u Be~u zatra`ili da smjesta okon~aju proceduru protiv Jovana Divjaka, napominju}i da se njegovo ime ne nalazi ni u jednoj bazi podataka Interpola, organizacije koja je izri~ito odbila da proglasi pravovaljanim nalog za izru~enje koji je izdala J. F. Srbija.

Poruka liderima
- Najbitnije je da postoje `elja i interes da se stvari pokrenu. Insistirat }emo da se dr`avna i entitetska sredstva aktivnije usmjeravaju u proces povratka kako bi se kona~no stavila ta~ka na tu pri~u, zaklju~ila je Ljubijanki}.

Razumno vrijeme
Pismokoje je upu}enoaustrijskoj vladi i evropskom parlamentu do sada je potpisalo{ezdesetakosoba, ve}inomFrancuza. Me|utim, inicijativi se priklju~uju i osobe iz cijeleEvrope. Hartmann ka`e da }e zapo~ete aktivnosti oko ovog pi ta nja bi ti nas tav lje ne, a slu~aj i dalje pra}en.

Socijalni, a ne politi~ki karakter
Djelovanje tri kluba predstavnika srpskog naroda nije politi~kog ve} prvenstveno socijalnog karaktera, stav je Sta{e Ko{arca. - Nemamo mandat da rje{avamo politi~ka pitanja izme|u SNSD-a i SDP-a. Poznato je da mi imamo dva razli~ita koncepta i da se o eventualnim zajedni~kim oblicima saradnje trebaju dogovoriti ~elnici i rukovodstva dvije stranke, zaklju~io je on. Djelovanje klubova srpskog naroda na dr`avnoj i entitetskim nivoima, prema ocjeni predsjedavaju}eg Kluba srpskog naroda u Vije}u naroda RS-a MilanaTuki}a,bit }e „mostspajanjarazli~itosti i interesanarodakroz izra`avanjepoliti~kevolje, prvenstveno okon~anje procesa povratka i ratnih zlo~ina, da se te stvari koje ve} {esnaest godina optere}uju odnose kona~no privedu kraju“ . - Mo`da na{ glas zajedni~kog djelovanja dopre i do strana~kih predsjednika, pa se i oni odlu~e na sli~ne korake, ocijenio je Tuki}. Predstavnici klubova srpskog naroda u domovima naroda PSBiH, FBiH i RS-a sastajat }e se periodi~no i kreirati jedinstvene nastupe djelovanja. A. TERZI]

Traganje za nestalim
U tom kontekstunagla{eno je da }e predstavniciSrba u klubovimanaroda aktivno sara|ivati sa nevladinim organizacijamazadu`enim za proces povratka, kao i da }e vr{itianalizuefekata utro{ka sredstava za povratak. Ko{arac je istakaokako}e klubovisrpskognarodaraditi na „afirmacijiprocesa da se odgovorni za zlo~ine nad srpskim narodom u BiH privedu licu pravde, ali da }e aktivno podr`avati i tra`iti da se to ~ini i u slu~ajudruga dva naroda“ Kao jedan od prioritetazaje. dni~kogdjelovanjanaveoje i da }e klubovi srpskog naroda insistirati na okon~anju procesa pronalaska nestalih i njihove identifikacije. - Trenutno ima problema u raduinstitucijazadu`enih za ta pitanja i to se ~im prije mora prevazi}i kako bi se procesubrzao, konstatirao je Ko{arac najavljuju}i da }e u sve aktivnosti bitimaksimalnouklju~eni i predstavniciorganizacija i udru`enjakoja se bave pitanjem `rtava rata. Predsjedavaju}a Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH Mira Ljubijanki} ocijenila je

V I J E S T I

Parlamentarna skup{tina BiH

Zajedni~ke komisije
Nakon {to su i delegati Doma naroda izabrali svoje predstavnike, a {to je jo{ ranije u~inio Predstavni~ki/Zastupni~ki dom, odr`ane su konstituiraju}e sjednice zajedni~kih komisija oba doma Parlamentarne skup{tine BiH. Ta ko je za pred sje da va ju}u Za je dni~ke komisije za odbranu i sigurnost izabrana Du{anka Majki}, prvu zamjenicu Borjana Kri{to, a drugog zamjenika predsjedavaju}e [efik D`aferovi}. Predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za nadzor nad radom Obavje{tajnosi gur no sne agen ci je BiH je Mir sad \ugum, prvi zamjenik Sta{a Ko{arac, a drugi zamjenik Josip Merd`o. Za predsje da va ju}u Za je dni~ke ko mi si je za ekonomske reforme i razvoj je izabrana Danijela Martinovi}, prvog zamjenika Krstan Simi} i drugog zamjenika Hasan Be}irovi}. Halid Genjac ponovno je izabran za predsjedavaju}eg Zajedni~ke komisije za evropske integracije, njegova prva

zamjenica je Vesna Krstovi} - Spremo, a druga zamjenica Borjana Kri{to. Predsje da va ju}i Za je dni~ke ko mi si je za administrativne poslove je Dragutin Rodi}, prvi zamjenik Zvonko Juri{i}, a dru gi za mje nik pred sje da va ju}eg Adnan Ba{i}. Za predsjedavaju}u Zajedni~ke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku je izabrana Aleksandra Pandurevi}, prva zamjenica je Nermina Kapetanovi}, a drugi zamjenik je Niko Lozan~i}. Do izbora rukovodstava komisija, konstituiraju}e sjednice vodili su predsjedava ju}i Pred sta vni~kog do ma De nis Be}irovi} i predsjedavaju}i Doma naroda PSBiH Ognjen Tadi}. A. T.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

Mar{ mira krenuo prema Poto~arima

KOLONA SJE]ANJA NA

1995.
Kad mu `ivotdanasdoneseprobleme i brige, MuhizinOmerovi} iz Pobu|a kod Bratunca jednostavno se prisjeti jula i augusta 1995. Ju~er je s nestrpljenjem ~ekao polazak kolone prema Poto~arima. Na isto~nom bedemu Bosne, u sapanjskom naselju Nezuk, od ranih jutarnjih sati, stizali su ljudi iz svih krajeva na{e zemlje i svijeta. Stiglo ih je vi{e od 6.000 i svi su `eljeli biti dio Mar{a mira i pje{a~iti putem kojim su Podrinjci u julu 1995. spasavali svoje `ivote. Kolona je krenula u devet sati.

U koloni i dje~ak Salkan Halilovi}

U sapanjsko naselje Nezuk, od ranih jutarnjih sati, stizali su ljudi iz svih krajeva na{e zemlje i svijeta: vi{e od 6.000 je u~asnika Mar{a
nuo, u~esnici Mar{a bilje`e i fotografi{u. @ele se slikati pored spomenika heroju.

Merhametli narod
Sa nezu~ke d`amije se ~uju ilahije “[ehidi“ i “[ehidska“ U~esnici Mar{a {ute i sje}aju . se najmilijih. Uz veliku vru}inu, kre}emo se prema Kri`eva~kim njivama. @ene ispred ku}aiznosekafu, sok, vodu. Ispredjedneku}e postavljen je kazan pun kafe. Radost i ponos `ena, koje ~a{om vode ugase `e| u~esnika Mar{a, dovoljno govori. “Mi smo stvarno dobar i merhametli narod. Ovo se ne bi desilo ni u jednojdrugojzemlji da ovako ljudi iznose vodu i kafu“ govo, ri neko iz kolone. A Salkan Halilovi} iz Nezuka je dobar dje~ak i dobar u~enik. Zajedno kora~amo kroz {umu. Ima deset godina i sa majkom i babom je krenuo na put do Poto~ara. “Izdr`at }u ja 110 kilometara. Mislim da }e bitinajgore na planiniUdr~, ali i nju }u pre}i“ , obe}ava Salkan. Ka`e, u {koli ima sve petice, a samo ~etvorku iz likovnog. “Kad se vrati{ sa Mar{a i kad po~ne nova {kolska godina, tra`i od nastavnika historije da ti odmahupi{epeticu“ poru~ujemo mu. , A peticu bi svakako trebao dobiti i 14-godi{nji Sead Dedi}, povratnik u Pobu|e kod Bratunca. Ve} tre}i put pje{a~i do Poto~ara, zajedno sa babom, koji je pre`ivio mar{ smrti iz jula 1995. Kolona je ju~er pro{la kroz zvorni~ka naselja Snagovo i Liplje, a sino} je stigla u Kamenicu. Kolonu predvodi Muhamed Durakovi}, koji je kazao da Mar{mirate~e bez proSamir KARI] blema.

Potresna svjedo~anstva
Dok pje{a~imo, Muhizin nam prepri~ava potresne doga|aje iz jula 1995. “Sa svima ostalima krenuo sam 11. jula sa Buljima. Onda sam nakon prve zasjede ostao. Dva puta sam dolazio do Baljkovice (selo u blizini Nezuka, op. a.) i nisam mogao da pre|em. Onda sam se vratio u Srebrenicu. Poslije sam na{aojednogstarijeg~ovjeka i jednog dje~aka. I skoro mjesec smo bili zajedno u {umi“ ispri~ao nam je Muhizin, koji je , tek 11. septembra iza{ao na slobodnu teritoriju u Kladnju. U {umama nije imao hranu. Ustvari, nije imao ni~ega. Iz Srebrenice je ponio ruksak, dvije konzerve i ~uturicu za vodu. “Ta dva mjeseca sam se hranio plodovima koje na|em u {umi, gljivama i pu`evima“ ispri~ao nam je Muhizin, koji 16 godi, na nakon genocida pje{a~i istim putem. Tvrdi, ovo je na~in da se ne zaboravi zlo i da ostali ljudi iz Bosne i Hercegovine i svijeta nau~e lekciju. “Da nau~e lekciju koju smo mi morali
Pje{a~enje putem kojim su Podrinjci u julu 1995. spasavali svoje `ivote

Kalesija i Krajina
Tradicionalno, svake godine, na Mar{u mira najvi{e u~esnika bude iz Kalesije. Organizovan je i dolazak ljudi iz Biha}a, Cazina i drugih dijelova Krajine. Na Mar{u se mogu vidjeti grupe iz skoro svih gradova BiH, ali tu su i u~esnici iz Japana, SAD-a, Francuske, [vicarske, Turske, Holandije...

pre`ivjeti. Meni je `ao {to velikibrojljudiskoro pa ni{ta ne shvata. A puno bi im zna~ilo da shvate kako su ljudi pre`ivljavali 1995“ , pri~a nam Muhizin. A tu lekciju, ve} sedmi put, u~i i Francuskinja Marie Ponlhelet. Ove godine je obukla i dimije. Dok pje{a~imo prema nezu~koj d`amiji, Ibro Hamidovi} nam prevodi i pla~e. “Ona ide da doka`e da je ovaj narod nevin, da je ovaj narod stradao. Da doka`e da

je agresija bila na BiH, da se to vidi o~ima {ta je bilo. I da se pomogne Bosni i ovom narodu“ prevodi nam Ibro rije~i Marie , Ponlhelet, te dodaje da se na francuskim televizijama ovih dana, otkako je zlo~inac Mladi} u Haagu, ~esto govori o genocidu u Srebrenici. Mnogobrojni u~esnici izlaze iz kolone i u~e Fatihu i odaju po~ast jednoj od najve}ih ratnih legendi - Hajri Me{i}u, narodnom heroju. Na mjestu gdje je pogi-

Tatham - Alkalaj

Kurte{ - Fajon

Vlada FBiH

Parlament FBiH

Foto: A. KAJMOVI]

Ambasador Velike Britanije u BiH Michael Tathamrekao je ju~ertokomopro{tajneposjete ministru inostranih poslova BiH Svenu Alkalaju da du`iperiodstagnacije BiH mo`e imati negativne posljedice. Alkalaj se saglasio sa ocjenom da stagnacija nijedobra ni za put BiH prema NATO-u, ni prema EU. Tatham i Alkalajocijenili su da su odnosiizme|u BiH i VelikeBritanijevrlodobri, saop{teno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH. Ukupnebilateralneodnosetreba i daljeunapre|ivati, a saradnju dvije zemlje u okviru me|unarodnih organizacija, posebno UN i dalje razvijati, rekao je Alkalaj.

BiH ne smije stagnirati

Formirati vlast
Federalni ministar unutra{njih poslova Predrag Kurte{ primio je ju~er zastupnicu Slovenije u Evropskom parlamentu Tanju Fajon. Kurte{ je zahvalio Fajon na svemu {to je u~inila da bi na{a zemlja dobila viznu liberalizaciju, isti~u}i njen li~ni do pri nos u re ali za ci ji ovog, za gra|ane BiH, veoma zna~ajnog projekta. Fajon je obavijestila ministra Kurte{a da gra|ani BiH po{tuju uslove bezviznog re`ima i izrazila nadu da }e vlast na dr`avnoj razini biti formirana u {to skorijem roku, {to }e ubrzati put ka pridru`ivanju EU i NATO-u. Fajon je pozitivnim ocijenila napore koje Ministarstvo ula`e na ja~anju sigurnosti u FBiH.

Nik{i} primio Alvargonzalesa
Premijer FBiH Nermin Nik{i} primio je ju~er u sjedi{tu Vlade FBiH u Sarajevu ambasadoraKraljevine[panije u BiH Alejandra Alvargonzalesa, prenosiFena. Nik{i}je u razgovoruambasadora[panijeupoznao o prilikama u kojimadjelujeVladaFBiH, prijesvega sa stanovi{ta ekonomskog oporavka i razvoja, koje uveliko odre|uju i njene programskeaktivnosti. U tom kontekstu, Alvargonzales se, izme|u ostalog, interesirao za mjere na rebalansiranjubud`etaFBiH za ovu godinu, finaliziranjerazvojnihprojekataiplaniraneaktivnostiVladeFBiH u nastavkuprocesa privatizacije.

O Srebrenici
U zgradi Parlamenta FBiH otvorena je izlo`ba fotografija “Ne zaboravimo Srebrenicu” u organizaciji Parlamenta FBiH , u saradnji s Muzejom Sarajeva. Radi se o crno-bijelim fotografijama skeletnih ostataka `rtava, kao i radova na tra`enju i iskopavanju masovnih grobnica u srebreni~koj regiji, va|enju skeletnih ostataka iz jama... Prema rije~ima autora postavke izlo`be i savjetnika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Elvisa Kond`i}a, namjera Muzeja Sarajeva je svojevremeno bila da ova izlo`ba bude postavljena u Bruxsellesu, te da do`ivi postavke u svim zemljama EU. S. [e.

4

DOGA\AJI

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Rat je duboko izmijenio etni~ko-vjersku ravnote`u u BiH u korist muslimanske zajednice, a na {tetu naro~ito katolika, uglavnom Hrvata, kojima je sprije~en povratak u njihove domove

VOJNI STANOVI Borci kod premijera FBiH

Nezadovoljni
radom Monike Miji}
U pismu Sudu za ljudska prava predstavnici boraca tra`ili da u budu}im sporovima budu - tre}a strana
Ponukani ~injenicom da je jo{ sedam biv{ih oficira JNA Sudu za ljudska prava u Starsbourgu podnijelo zahtjev za povrat stanova koje su prije agresije na BiH imali u Sarajevu, predstavnici Koordinacije 17 bora~kih udru`enja u FBiH u ~etvrtak su o toj temi razgovarali sa Nerminom Nik{i}em, premijerom FBiH i Zukanom Helezom, federalnim ministrom za bora~ka pitanja. sjedavaju}i Koordinacije. Podsjetimo, odlukom Suda za ljudska prava u Strasbourgu, \uki} je za svoj stan u Sarajevu obe{te}en sa 62.500 eura. Presudu u Strasbourgu \oki} je uspio dobiti zahvaljuju}i kupoprodajnom ugovoru, prema kojem je on 1992. u Beogradu otkupio sarajevski stan, uplativ{i iznos od 4.512 KM. Istovremeno, desetine oficira JNA bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti, koji su istuOrganizacijom {ehidskih i porodica poginulih pripadnika ARBiH, sucu Nikolasu Bratzu, predsjedniku ~etvrtog odjela Evropskog suda za ljudska prava, poslala zahtjev da u budu}im spo ro vi ma bu du tre}a strana. Podsjetili su kako su `rtve agresije, koje sada `ive u stanovima biv{ih oficira JNA, prije “kona~nog stambenog zbrinjavanja... pro{li vi{e kontrole OHR, misija OSCE-a u BiH koje su imale za cilj da utvrde navodne zloupotrebe i dvostruko kori{tenje stanova“.

KardinalskiVinko Pulji}, nadbiskup vrhbosan

Nova komisija, novi ~lanovi
- Objasnili smo kako nismo zadovoljni anga`manom Monike Miji}, zastupnice Savjeta ministara BiH u evropskom Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, napose u slu~aju \oki}. Predlo`ili smo da se sada{nja Komisija za razmjenu podataka o vojnim stanovima sa Srbijom i Crnom Gorom

DOBAR

LO[

ZAO

JERZY CHMIELEWSKI
Evropskoj uniji je potreban partner za razgovore, a u BiH ga jo{ nema, upozorio je poljski ambasador u na{oj zemlji Jerzy Chmielewski na promociji predsjedavanja njegove dr`ave Vije}em EU u Sarajevu. Poru~io je i da BiH mora ~im prije uskladiti Ustav BiH s odredbama koje propisuje presuda Suda u Strasbourgu.

BIV[A ILI? Prema podacima na{ih vlasti, od 12.662 stana iz Stambenog fonda JNA samo je u 1.023 slu~aja odbijen zahtjev za vra}anje u posjed oficira biv{e JNA

@rtve i “`rtve“
- Prema podacima na{ih vlasti, od 12.662 stana iz Stambenog fonda JNA samo je u 1.023 slu~aja odbijen zahtjev za vra}anje u posjed oficira biv{e JNA. O ulozi te vojske u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Kosovu najbolje

Vuka{inovi}, \ur|evac, Belo{evi}...
Me|u biv{im oficirima JNA koji poku{avaju vratiti stanove u FBiH, ozlogla{eni je pukovnik Mirko Vuka{inovi}, kojem je |eneral Ratko Mladi} izdao naredbu da tu~e “Velu{i}e jer tamo nema srpskog `ivlja mnogo!” On je nakon rata, prem. da ima troiposoban stan u Beogradu, biv{oj me|unarodnoj komisiji CRPC u BiH podnio zahtjev za povrat stana u sarajevskom naselju Ciglane. CPRC mu je to i odobrio, ali su je doma}i organi osporili. I Vojislav \ur|evac, nekada{nji komandant 4. sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, poku{ao je vratiti stan u Sarajevu i iz njega istjerati 90postotnog ratnog vojnog in-

KRIVAJA
Radnicima Krivaje nikako se ne da. Dok jedni kroz novi Sindikat poku{avaju da za{tite svoja prava, drugi tra`e zara|eno preko suda. Op}inski sud u Zenici u ponedjeljak }e odlu~ivati da li }e Krivaja pod ste~aj, a u svemu se ne snalaze ni nove vlasti, koje bi trebale pomo}i da se spasi Krivaja.

Vojislav \ur|evac

Slavoljub Belo{evi}

ADNAN HOD@I]
Dvadeset osnovaca iz tuzlanskih {kola nedavno je boravilo u Ba{kom Polju, gdje su u~estvovali u prvom sportskom kampu, koji je organizovao profesor tjelesnog odgoja Adnan Hod`i}, biv{i reprezentativac BiH u ko{arci. Ku}i su se vratili puni lijepih utisaka.

valida, pripadnika ARBiH. Podsje}amo, \ur|evac je na Sarajevskom aerodromu, nakon povratka s pregovora u Lisabonu, zarobio Aliju Izetbegovi}a, predsjednika BiH. Vrijedi znati, Slavoljub Belo{evi}, pukovnik biv{e JNA, tako|er je po-

krenuo postupak za povrat stana u Sarajevu kada je, tim povodom, delo`irana {ehidska porodica. Ako bi ovi biv{i oficiri JNA pokucali na njegova vrata, da li bi im Sud za ljudska prava u Starsbourgu omogu}io povrat stanova u Sarajevu?!

EMIR SPAHI]
Kapiten nogometne reprezentacije BiH Emir Spahi} i zvani~no je predstavljen {panskim novinarima nakon {to je prije nekoliko dana potpisao ugovor sa Sevillom. Transfer iz Montpelliera iznosio je 1,5 miliona eura. Dolazak u Sevillu napredak je u Spahi}evoj karijeri.

VIJEST U

BROJU

mar ke po sta no vni ku izno si kre di tna za du`enost u ban ka ma u RS-u.

1.422

rasformira, a da u novi sastav te komisije u|u po dva predstavnika bora~kih organizacija i Ministarstva za bora~ka pitanja, te osoba iz kabineta premijera Nik{i}a. Napomenuli smo i kako ne}emo dozvoliti da, ponovi li se slu~aj Branimira \oki}a, ljude koji su legalno dobili stanove i otkupili ih, izbacuju napolje, obja{njava Saud Kulosman, pred-

pili iz JNA raspadom biv{e dr`ave, ne mogu vratiti svoje stanove u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji jer su stanovi iz Vojnostambenog fonda preuzeti, po osamostaljenju tih dr`ava, u dr`avnu imovinu i podijeljeni isklju~ivo njihovim dr`avljanima. Stoga je spomenuta koordinacija, zajedno sa Savezom ratnih vojnih invalida BiH i

BORCI SU JASNI Ne}emo dozvoliti da, ponovi li se slu~aj Branimira \oki}a, ljude koji su legalno dobili stanove i otkupili ih, izbacuju napolje

govore presude ICTY-ja. Oficiri te i takve armije, uglavnom visokopozicionirani, sa da se `ele pred Su dom predstaviti kao `rtve kr{enja prava, iako su njihova prava i vi{e nego dobro za{ti}ena od Srbije, u kojoj je ve}ina njih na{la svoj dom, ba{ kao i nedavno uhap{eni general Mladi}. U ta 1.023 stana danas su u 90 posto slu~ajeva smje{teni ljudi koji su `rtve rata u kojem je nemjerljiv doprinos svim patnjama i u`asima dala upravo JNA, podsjetili su, me|u ostalim u pismu.
A. BE^IROVI]

OSLOBO\ENJE subota, 9. juli 2011. godine

INTERVJU

5

Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja u FBiH

Reviziju opstruiraju ljudi iz mog ministarstva
Gladna djevoj~ica i fakture
Ako se potvrde optu`nice protiv mog pomo}nika Martina Fran~e{evi}a, {efa mog kabineta Salke Bebe, mog savjetnika Besima Hod`i}a, svi }e oti}i iz Ministarstva
Razgovarao: Asaf BE^IROVI]

• Savjetnik kojega ste si doveli iz Bugojna Besim Hod`i} bio je upravnik vojnog zatvora u Gimnaziji?! - U tom su zatvoru zajedno bili pripadnici Armije BiH i HVOa koji su se ogrije{ili o zakon. Besim je ~ist ko suza! • Jedan od Hrvata koji je bio u tom zatvoru za Ve~ernji list je ispri~ao da ga je Hod`i} tukao! - Pitanje je da li je to istina! A znate li ~iji je taj Ve~ernji list? To je novina HDZ-a BiH. I ne zanima me ta `uta {tampa. Pro~itao sam da imam veze s Mla~inom politikom. A Mla~o me je pritvarao. • Za{to? - Zato {to nisam bio u SDA, {to sam bio izdajnik naroda. A nakon rata, HDZ koji me napada, napravio je koaliciji s Mla~om i SDA. Besim je ponos Armije BiH, dobitnik je Zlatne policijske zna~ke, ~astan ~ovjek. Ponosan sam da mi je savjetnik.

Paraziti, pucajte!
- Neka se okupe svi ovi koje su revizorski timovi izveli i izvest }e iz prava, neka ih bude 10.000. I neka tra`e moju smjenu! Iza{ao bih pred njih i rekao: Pucajte, znam za {ta ginem. Evo, ~itam u Avazu neke kao anonimne poruke u kojima se ka`e kako nam Helez radi isto ono {to nam je radio agresor. Rekao bih im da su bje`ali od agresora, da su agresori na bud`et i pravi paraziti. vorima sa hrvatskim udrugama. Je li i Va{ savjetnik bio tema razgovora? - Besim je bio sa mnom na tim razgovorima. I rekao sam predsjednicima ~etiri temeljne udruge: Evo, to je taj ~ovjek za kojeg ka`u da je tukao Hrvate! Ali sam objasnio da to nije ta~no i da sam sve provjerio. Bilo koga da sam doveo, HDZ bi rekao da je tukao Hrvate. Valjda im politi~ki ne odgovaram, oni ne priznaju Vladu FBiH, ali s Dodikom ru{e BiH. • Ako se podigne i potvrdi op tu`ni ca pro tiv Be si ma Hod`i}a...? - Onda on ide iz Ministarstva. I ne samo on. Jer i sada u Ministarstvu rade ljudi koji imaju podignute krivi~ne prijave, a Budimir i budimiri ih {tite. [to o tome ne pri~ate? • Mislite na Martina Fran~e{evi}a, Va{eg pomo}nika, Dragana Majstorovi}a, dr`avnog slu`benika, koji se sumnji~e za izdavanje la`nih uvjere nja o vr{e nju ko man dne du`nosti... - Na njih, ali i na Salku Bebu, {efa moga kabineta! Ako se potvrde optu`be protiv njih i doka`e se da su krivi, svi do jednog }e van Ministarstva. • Za Omera Ba{i}a, glavnog inspektora Ministarstva, potpisan je obrazac FMB2. Ostao je bez prava koje je u`ivao kao ratni vojni invalid 80 posto! - Ne `elim se petljati u to. Nalaz revizorske komisije je takav kakav je i oni materijalno i moralno odgovaraju za svojepotpise. I ako Ba{i} tu`i Ministarstvo, poka`e se da su u krivu ~lanovi revizorskog tima, odgovarat }e! • Tim koji ga je kontrolisao bio je sastavljen od tri Hrvata i jednog Bo{njaka. Zakon ka`e, trebaju biti dva Bo{njaka, dva Hrvata u revizorskom timu.

Budimir i budimiri
• Prema na{im informacijama, predsjednik FBiH @ivko Budimir }e od premijera Nermina Nik{i}a tra`iti da se oslobodite savjetnika o kojem razgovaramo? - Onda }u ja od premijera tra`iti da se oslobodimo @ivka Budimira! Ne mo`e mi on birati kadrove. Ho}ete da ja malo pri~am o savjetnicima predsjednika Budimira? • Izvolite! - Sad ne bih, ali ako bude trebalo, ho}u! Ako se doka`e da je moj savjetnik radio to {to mu stavljaju na teret, ne treba mi @ivko Budimir, sam }u ga izbaciti. • Bili ste u Mostaru na razgo-

- Nije tako. Zakon ka`e da u timu treba da budu dva pripadnika Armije BiH, dva HVO-a. U ovom slu~aju, jedan od Hrvata bio je u ARBiH. Manje je bitno jesu li Hrvati ili Bo{njaci, bitno je jesu li svoj posao ispravno uradili. Jedino {to znam jeste da Omer ~estito radi svoj posao. • Najavili ste kako }e iz prava iza}i 50 posto vojnih penzionera koji su mirovinu stekli po uredbama Vlade FBiH. Rekli ste to napamet ili na osnovu nekih pokazatelja? - U principu se radi o ljudima koji su takvu penziju stekli na osnovu dva svjedoka, a podaci o tome sti`u upravo od onih koji su ih na takav na~in uvodili u pravo, iz PIO/MIO... Najmanje 5.000 }e ih ostati bez mirovine! • Za sto dana izvest }ete oko 800 osoba iz prava. Ipak, djelujete nezadovoljno, ljuto?! - Jesam ljut. I to na ljude iz mog ministarstva i vlasti. Svi su kao za reviziju, ali stalno govore da ne diram u ove ili one. A ba{ ti njihovi ne bi trebali da u`ivaju prava boraca. • Vjerovatno im je to familija, prijatelji... - Vrag }e znati! Evo, bar deset pu ta moj po mo}nik Mar tin Fran~e{evi} mi je rekao da treba zaustaviti reviziju. Pitam za razlog, ali on odgovara okruglo pa na }o{e!

• Za rad bora~kih udruga i udru`enja vlast daje 16.000.000 KM, a 340.000 za lije~enje boraca. Zar ne bi trebalo biti obrnuto? - Bi! Evo, dolaze biv{i borci kojima neko umre, a nemaju para za sahranu. Nevjerovatno je ko sve dolazi da formira udru`enja. Recimo, Udru`enje stomatologa pripadnika Armije BiH. I oni tra`e novce. • Maloprije Vas je tra`io borac koji je sa sobom poveo k}erku za koju ka`e da je gladna. Va{a mu je sekretarica dala svojih 10 KM! A silni milioni idu na pla te pred sje dni ka udru`enja, njihovih sekretarica, voza~a... - Ne mogu ja preko no}i rje{avati katastrofalne gre{ke svojih prethodnika. Sad meni sti`u fakture za ono {to oni jesu i nisu uradili.

Nema kompromisa
• On je jedan od onih {to opstruiraju reviziju? - Jeste! To mi sami Hrvati govore. A ja mu ni{ta ne mogu! Mogu samo pokrenuti disciplinski postupak koji }e se razvu}i na pola mog mandata... Nadalje, i revizorski timovi me nerviraju. Tim za reviziju u Sre-

dnjobosanskom kantonu katastrofalno radi, a ja ga jo{ nisam uspio promijeniti. • Nastavite li tako, neki }e javnosti poznati ljudi ostati bez statusa. Mogu}e, Zahid Crnki}, biv{i ministar, mu` Borjane Kri{to... - Pa {ta? Ako su kontrolisali moju pripadnost Armiji BiH, za{to ne bi ostale. Na desetine hiljada ljudi se vode kao pripadnici Oru`anih snaga, a sigurno to nisu. I to je osnovni problem. Bilo je oko 300.000 oru`anih snaga, sada ih je u evidenciji 550.000. • I mislite da }ete taj vi{ak od 200.000 ljudi ostaviti bez statusa pripadnika Oru`anih snaga? - Ho}u! Mnogi su uvedeni u evidenciju, ali nemaprate}edokumentacije za njih. Dakle, ko nema dokumentaciju, dokaze, pi{e mu se FMB2 obrazac i gotovo. Nema kompromisa!

VIJEST U OBJEKTIVU Foto: Muhamed TUNOVI] Trening-centar
U Sportsko-rekreaciono-ekolo{kom centru na Smetovima Klu ba ek stre mnih spor to va Scorpio iz Zenice zvani~no je otvoren trening-centar ~iju je gradnju pomogla FIRMA - petogodi{nji projekat koji sponzorira Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj i saradnju (USAID) i [vedska agencija za me|unarodni razvoj i saradnju (SIDA). Uprili~ena je i pre zen ta ci ja pe nja nja na adrenalinskom tornju, spu{tanja zip li ne om, te pro las ka adrenalinskom stazom pored kro{nji drve}a. Mi. D.

6

DOGA\AJI

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Nakon vi{e od tri decenije planiranja

Otvorena Klin
Lagumd`ija sa Mirelom i Daviddijem
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija istakao je da bi najfunkcionalnije bilo da Savjet ministara bude sastavljen od dvije entitetske parlamentarne ve}ine, a da u slu~aju ustavnih reformi u formiranje vlasti na dr`avnom nivou treba uklju~iti oba HDZ-a i SDS. Lagumd`ija se ju~er sastao sa direktorom za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za pro{irenje Pierreom Mirelom i vr{iocem du`nosti {efa Delegacije EU u BiH Renzom Daviddijem. Na sastanku je konstatovano da za BiH EU nema alternativu, i da je obaveza kako doma}ih politi~ara, tako i me|unarodnih faktora da zemlja ubrzanim koracima krene ka pridru`ivanju, saop{teno je iz SDP-a.

za srce u Saraje
Imali smo u prethodnom periodu kapacitet od oko 250 operacija godi{nje i radili smo uvijek za 20 do 30 posto vi{e zahvaljuju}i entuzijazmu kadra ove klinike, kazao je {ef Klinike Mirsad Kacila
Klinika za srce u sklopu Klini~kog centra Univerziteta u Sa ra je vu ju~er je sve~ano otvorena. Ova klinika za koju su mnogi rekli da je vi{edecenijski projekat jedna je od najsavremenijih u regionu i zadovoljava najvi{e evropske standarde u lije~enju najslo`enijih bolesti na srcu. Centar su otvorili Nermin Nik{i}, federalni premijer, Fikret Musi}, premijer Kantona Sarajevo, saudijski ambasador u BiH ~ija je zemlja za izgradnju centra izdvojila 14,5 miliona dolara Eid Althakafi, te jedan od stru~njaka koji su edukovali bosanskohercegova~ki kadar iz oblasti kardiohirurgije dr. Roland Hetzer. ova klinika ne bi imala pacijenata, ali na`alost u sada{nje vrijeme stalno smo izlo`eni oboljenjima srca i sve govori da su potrebe za ovakvim centrima sve izra`enije. Dobro je znati da imamo vrhunske uslove koji uz vrhunske stru~njake garantuju pacijentima u Federaciji, u dr`avi BiH, pa i u regionu vrhunsku njegu i za{titu“, naglasio je Nik{i}. Do ktor Het zer ni je krio odu{evljenje otvaranjem nove klinike i modernim salama i opre mom ko ja je u njoj smje{tena. „Ovo je ogro man ko rak naprijed za kardiohirurgiju u BiH. To se posebno odnosi na hibridnu operacionu sa lu ko ja otva ra po tpu no novo polje. Bolesni i stari pacijenti mogu biti uspje{no operisani sa kratkim ostankom u bolnici. Mi smo imali pacijenta od 90 godina koji je operisan u ovakvoj sali“, kazao je Hetzer. Osoba koja zasigurno najbolje zna {ta su na{ grad, ali i dr`ava do bi li ju~era{ njim otvaranjem klinike je Mirsad Kacila, {ef Klinike za srce. Kacila je naglasio kako se sa novom klinikom stvaraju mnogo bolji uslovi za rad i lije~enje pacijenata. „Uslovi u kojima se radilo u starom prostoru ~esto su bili neprihvatljivi iz mnogo razloga. Sada pove}avamo kapacitete koji su bili minimalni u proteklom periodu, s obzirom na to da je veliki broj pacijenata tra`io za{titu ovoga nivoa“, pojasnio je Kacila. Lista ~ekanja pacijenata na za{titu ovog tipa, prema Kacilinim rije~ima, jako je duga. „Ima mo ja ko du ge lis te ~ekanja i jedan od razloga {to se ovo ura di lo je i,

Otvorena Poto~ka d`amija
Obnovljena Poto~ka ili Had`i-Pervizova d`amija ju~er je sve~ano otvorena u Banjoj Luci. Ova d`amija, izgra|ena jo{ 1630, bila je pod za{titom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske ba{tine III kategorije, prenosi Fena. Poru{ena je tokom rata, a Had`i-Perviz - Poto~ka d`amija je 11. koja je obnovljena u Banjoj Luci, za {to su najvi{e zaslu`ne d`ematlije, koje `ive diljem svijeta, kao i Med`lis IZ-a Banja Luka, re~eno je na otvaranju, uz napomenu da je u petak, 1. jula, nakon osamnaest godina, uz prisustvo velikog broja d`ematlija, prvi put klanjana d`uma u ovom vjerskom objektu.

Ogroman korak
Premijer Nik{i} istakao je kako ovakve klinike nema na prostorima biv{e dr`ave. „Ja bih bio najsretniji kada

DVOSTRUKI KAPACITETI Ovom klinikom dvostruko pove}avamo kapacitete, {to je jako zna~ajno za Sarajevo i BiH, kazao je Kacila

Ostaje odluka o suspenziji

Bara{inu odbijena `alba
Drugostepena disciplinska komisija ju~er je odbila `albu suspendiranog glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH odbila je kao neosnovanu `albu Milorada Bara{ina. ko {to }e se odbiti zahtjev za privremeno udaljenje od du`nosti glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH ili da uva`avanjem `albe ukine odluku i predmet vrati prvostepenoj disciplinskoj koudaljenje od vr{enja du`nosti, tako {to je Bara{ina udaljila od vr{enja du`nosti glavnog tu`ioca i du`nosti tu`ioca, iako je zahtjev disciplinskog tu`ioca, po stanovi{tu `albe, bio usmjeren samo na udaljenje od du`nosti glavnog tu`ioca. Na taj na~in su, stoji u `albi, po~injenepovredepravilapostupka koje su uticale na zakonitost i pravilnostodluke. Komisijatako ne smatra: `albeni prigovor, po ocjeni Komisije, bez osnova je.

Punomo}nici

Klju~evi za povratnike
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} ju~er je posjetio Kotor-Varo{, gdje je s na~elnikom Op{tine Nedeljkom Kne`evi}em uru~io klju~eve za 13 obnovljenih stambenih jedinica povratnika, za ~iju je rekonstrukciju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo 300.000 KM, prenosi Fena. Halilovi} je kazao da je Ministarstvo, uklju~uju}i CEB projekat, od 2008. do 2010. u obnovu stambenih jedinica povratnika, elektrifikaciju povratni~kih naselja i rekonstrukciju komunalne i socijalne infrastrukture u ovoj op}ini ulo`ilo vi{e od 2,2 miliona KM.

Na ovaj je na~in disciplinska komisija, koju su ~inili sudija Obren Bu`anin, te tu`iteljice SvetlanaBrkovi} i EnisaAdrovi}, potvrdila prvostepenu odluku disciplinske komisije, kojom je Bara{in privremeno udaljen sa du`nostiglavnogtu`ioca i tu`ioca u Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine od 1. jula ove godine pa do okon~anja disciplinskog postupka. Bara{inovipunomo}nici, advokati Nikica Gr`i} i Vlado Adamovi}, ulo`ilisu `albu, s prijedlogom da je drugostepena disciplinska komisija uva`i. Bara{inovi advokati su, tako|er, predlo`ili disciplinskoj komisiji da odluku preina~i ta-

KOMISIJA Sudija Obren Bu`anin, te tu`iteljice Svetlana Brkovi} i Enisa Adrovi}, potvrdili su prvostepenu odluku disciplinske komisije
misiji na ponovno odlu~ivanje. U odgovoru na Bara{inovu `albu, glavni disciplinski tu`ilac je osporio njezinu osnovanost. Bara{inova`alba, kako je ju~er saop}eno, razvija tezu da je prvostepena disciplinska komisija prekora~ila zahtjev disciplinskog tu`ioca za privremeno

Milorad Bara{in

Zakon je jasan
“Zakon o VSTV-u sasvim odre|eno i jasno propisuje da mjeru privremenog udaljenja od vr{enja du`nosti sudije ili tu`ioca prvostepena disciplinska komisija mo`e izre}i po slu`benoj du`nosti, na zahtjev ureda disciplinskog tu`ioca, predsjednika suda ili glavnog tu`ioca, koji su nadre|eni sudi-

ji, odnosno tu`iocu. Prema tome, za izricanje ove mjere od prvostepene disciplinske komisije nije nu`an uslov postojanje zahtjeva UDT-a niti rukovodioca pravosudne institucije koji je nadre|en sudiji ili tu`iocu, nego je komisija ovla{tena da postupaju}i po slu`benoj du`nosti, ocijeni potrebu izricanja ove mjere“ saop}eno , je nakon odluke drugostepene disciplinske komisije. J. F.

OSLOBO\ENJE subota, 9. juli 2011. godine

DOGA\AJI

7

VIJESTI

nika
Foto: S. GUBELI]

evu

Povezivanje privrednika
90 GODINA Bolesni i stari pacijenti mogu biti uspje{no operisani sa kratkim ostankom u bolnici. Mi smo imali pacijenta od 90 godina koji je operisan u ovakvoj sali, kazao je Hetzer
„Mi imamo doktore, imamo gdje i sada je na redu vlast koja mo`e i treba da nam omogu}i, odobri, da operi{emo onoliko ljudi koliko ih ima i kojima je potreban ovaj vid za{tite. To zna~i da fondovi koji ina~e pokrivaju tro{kove lije~enja trebaju da uve}aju davanja, jer sad imamo sve {to je potrebno da bi se ti ljudi {to prije i efikasnije tretirali“, istakao je Kacila. ma problema sa tajmingom. Sve vi{e su intervencije kombinirane i to je sistem koji se pokazao najboljim. Hibridna sala dopu{ta da neke vrlo radikalne operacije koje su se prije vr{ile klasi~nim hirur{kim putem i koje su imale velike procente smrtnosti sada mo`emo raditi mnogo efikasnije, apsolutno neinvazivno, zna~i bez upotrebe no`a. Sve su to prete`no procedure sa malim ubodima na ko`i i nemaju tog radikalizma, nemaju dugog ostajanja u bolnici, mnogo lak{e je za podnijeti pacijentu i mnogo ekonomski isplativije i efikasnije“ dodao , je Kacila. Na ceremoniji ju~era{njeg otvaranja Klinike dodijeljeno je i 12 zahvalnica pojedincima i kolektivima za doprinos prilikom izgradnje i opremanja Klinike za srce.
S. HUREMOVI]

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Denis Be}irovi} izrazio je nadu da }e Gr~ka u skoroj budu}nosti ratifikovati me|udr`avne sporazume o dvostrukom oporezivanju i o ekonomskoj i tehnolo{koj saradnji, {to je preduslov za formiranje mje{ovite komisije o saradnji dvije zemlje i mnogo ja~e povezivanje privrednika BiH i Gr~ke. Be}irovi} je tokom susreta sa otpravnikom poslova Ambasade Gr~ke u BiH Sotiriosom Demestihasom istakao da bi na taj na~in bio otvoren prostor i za djelovanje poslovnog foruma koji mogu ostvariti znatno {iru privrednu saradnju.

Po~ast logora{ima
Delegacija Stranke za BiH (SBiH) Sanski Most posjetila je na lokalitetu u{}a rijeke Dabar u Sanu spomen-obilje`je logora{ima koji su prije 19 godina ugu{eni u transportu do logora Manja~a, gdje je prona|ena masovna grobnica s njihovim posmrtnim ostacima. - Tog kobnog 7. jula 1992. godine u Sanskom Mostu je na zastra{uju}ina~inubijeno19 na{ihsugra|ana, od kojih je najmla|i bio 1973, a najstariji 1926. godi{te, podsje}aju iz OOSBiH Sanski Most. Osobe koje su odgovorne za ovaj stravi~ni zlo~in jo{ nisu procesuirane, zbog ~ega SBiH Sanski Most jo{ jednom `eli potaknuti na procesuiranje odgovornih za ovaj, kao i ostale ratne zlo~ine {irom BiH.

12 zahvalnica
izme|u ostalog, da poku{amo da te liste svedemo na prihvatljiv nivo, te da svaki pacijent ima mogu}nost da se u nor mal nom vre men skom roku tretira. Na`alost, do sada to nije bio slu~aj i lju di su ~eka li ja ko du go. Ima li smo u pret ho dnom pe ri odu ka pa ci tet od oko 250 operacija godi{nje i radili smo uvijek za nekih 20 do 30 posto vi{e zahvaljuju}i entuzijazmu kadra ove klinike. Ovom klinikom dvostruko pove}avamo kapacitete {to je jako zna~ajno za Sarajevo i BiH“, kazao je Kacila. Me|utim, novom klinikom stvaraju se preduslovi za smanjenje liste ~ekanja, a fondovi zdravstvene za{tite tek treba da opravdaju sav novac ulo`en u ovu kliniku. Kacila se dotakao i moderne opreme instalirane na klinici, a to se posebno odnosi na hibridnu salu. „U ovoj klinici imamo jednu modernu, specifi~nu salu koja omogu}uje da razli~ite specijalnosti, uklju~uju}i kardiologe, kardiohirurge i anesteziologe, zajedno rade u istoj sali za istim stolom. To zna~i da nema odugovla~enja, ne-

Mostar, Jablanica, Konjic, Rama
Ministrica poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede u Vladi HN@-a Vesna Pinjuh ju~er je u Mostarupotpisala s na~elnicima op}ina Rama-Prozor, Jablanica, Konjic te s gradona~elnikom Mostaraugovore iz oblastivodoprivrede ukupne vrijednosti 1.635.000 maraka. S LjubomBe{li}em, gradona~elnikom Mostara, potpisala je ~etiri ugovora i to dva po 450.000 maraka za sufinanciranjenabavkematerijala za nastavakizgradnjevodovoda u naseljima Gornje Mazoljice i Kru{evo, a dva od po 50.000 maraka za izradu projektne dokumentacije za vodovodnu mre`u naselja @elju{a, @ito i Buna. S Emirom Bubalom, na~elnikom op}ine Konjic, Pinjuh je potpisala ugovor o sufinanciranju izvo|enja radova na projektu kanalizacijske mre`e Konjica s ure|ajem za pre~i{}avanje. Ministarstvo ovaj projekat

HN@ sufinancira
izgradnju vodovoda
vr{etku izgradnje vodovoda u Gornjim Mazoljicama i u Kru{evu. Veliki broj stanovnika o~ekuje zavr{etak tih projekata do sljede}egaljeta. Tako|er, imamo dva projekta koji su od `ivotne va`nosti za Srbe, povratnike u Mostar. Rije~ je o izgradnji vodovoda u @elju{i i na Buni, kazao je Be{li}. Ministrica Pinjuh je izjavila kakoMinistarstvopoljoprivrede, {umarstva i vodoprivredeplanira ove godine izdvojiti ukupno oko 3.500.000 maraka za projekte u vodoprivredi. - Radi se, uglavnom, o infrastrukturnim projektima vodovoda i kanalizacije. Nastavljamo potpisivati ugovore za ovu godinu po programu koji smo usvojili na sjednici Vlade HN@-a, a u dogovoru s gradona~elnikom, odnosno na~elnicima op}ina u @upaniji, kazala je Pinjuh.
J. GUDELJ

Blokirane ceste
Selja~ki savez FBiH u koordinaciji s federalnim i `upanijskihpoljoprivrednim udru`enjimaorganizirao je ju~er od 11.55 do 13.55 satimirneproteste te blokaduvi{e saobra}ajnica i dva grani~na prelaza. Premarije~imapredsjednikaSelja~kogsavezaFBiHDraganaPavlovi}a, poljoprivrednici su `eljeli upozoriti na katastrofalno stanje u kojem se nalaze: - Odr`ali smo proteste zbog neisplate obaveza iz 2010, podsticaja s kriterijimaraspodjele za 2011, te zbognedono{enjaza{titnecijeneotkupa `ita. Bila je blokirana magistralna cesta M17 u mjestu Tasovi}i, magistralne ceste Kupres - [uica i Livno - Kamensko, magistralni put Mostar- Sarajevo u Bla`uju, te grani~ni prelaz Iza~i} i kod Ora{ja. FederalniministarpoljoprivredeJerkoIvankovi}Lijanovi}naglasio je kakopodr`ava javno izno{enje nezadovoljstva, ali da je pravaadresa za to Parlamentarnaskup{tina BiH i Vije}e ministara BiH.

sufinancira s 350.000 maraka, a preostali dio op}ina Konjic. Tako|er, Pinjuh i na~elnik op}ineJablanicaSalemDedi} su potpisaliugovor o sufinanciranju nastavka izvo|enja radova na projektu gravitacijskog vodovodnogsustava s izvori{ta[anica za opskrbu Jablanice. Taj projekat Ministarstvo sufinancira sa 100.000, a preostali dio Op}ina. Potpisan je i ugovor o sufinanciranjuizvo|enjaradova na projektukanalizacijskogsustavaJablanica- sjeverni dio Ba}ina, [ljunkara, Mirke, ^ehari i Bukov pod,

gdje Ministarstvo sufinancira sa 200.000, a ostatak, tako|er, Op}ina Jablanica. Ministarstvopoljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede }e sa 300.000 maraka pomo}i i nastavak radova na projektu vodovodnogsustava oko Ramskogjezera. Gradona~elnikMostaraLjubo Be{li} je kazaokako su sve jedinicelokalnesamouprave u HN@-u napravilevelikiiskorakrazvojem vodoopskrbne infrastrukture te kako se radi o projektima koji su od `ivotne va`nosti za gra|ane. - GradMostar se pribli`avaza-

8

CRNA HRONIKA

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lanova 242. i 243. Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. novine FBiH”, 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), ~lanova 23. i 25. Statuta Tvornice alata Gora`de d.d. Gora`de, te Odluke Nadzornog odbora, br. 1239/11 od 7. 7. 2011. god. o sazivanju Skup{tine dru{tva Tvornice alata Gora`de d.d. Gora`de, Nadzorni odbor objavljuje

Kladanj: Istraga zbadanja no`em

O B A V J E [ T E NJE
o sazivanju XI skup{tine Tvornice alata Gora`de d.d. Gora`de I Jedanaesta skup{tina Tvornice alata Gora`de d.d. Gora`de odr`at }e se u Gora`du u sjedi{tu Dru{tva, ul. Vi{egradska bb, u srijedu, 3. 8. 2011. god., sa po~etkom u 13 sati. II Za Skup{tinu se predla`e slijede}i: DNEVNI RED 1. 2. 3. Izbor predsjednika Skup{tine, Izbor dva dioni~ara koji ovjeravaju zapisnik Skup{tine, Usvajanje godi{njeg finansijskog izvje{taja Dru{tva za 2010. god., uklju~uju}i izvje{taje vanjskog revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, 4. Usvajanje Plana poslovanja za 2011. god, 5. Dono{enje odluke o razrje{enju predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora, 6. Dono{enje odluke o imenovanju predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora, 7. Dono{enje odluke o razrje{enju predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju, 8. Dono{enje odluke o imenovanju predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju, 9. Dono{enje odluke o uskla|ivanju djelatnosti i izmjenama Statuta Tvornice alata Gora`de d.d., 10. Izbor vanjskog revizora. III Skup{tini Dru{tva mogu prisustvovati dioni~ari ili njihovi punomo}nici koji su se prijavili Odboru za glasanje tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Prijave za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine podnose se u pisanom obliku, a mogu se dostaviti po{tom, faxom, e-mailom ili li~no predati u Dru{tvo. IV Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara registra za vrijednosne papire nalazi 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. V Dioni~ari ili grupu dioni~ara sa najmanje 5 % ukupnog broja dionica sa pravom glasa imaju pravo predlo`iti kandidate za 6 i 8 ta~ku dnevnog reda, prijedloge odluka, kao i izmjene dnevnog reda najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. VI Na~in glasanja i odlu~ivanja na Skup{tini vr{it }e se u skladu sa odredbama Zakona i Statuta dioni~kog Dru{tva Tvornice alata Gora`de d.d. Gora`de. VII Uvid u materijale po pitanjima uvr{tenim za dnevni red jedanaesete Skup{tine dioni~ara mo`e se izvr{iti u prostorijama Slu`be KOP-a Tvornice alata Gora`de d.d. Gora`de, ul. Vi{egradska bb. Dodatne informacije mogu se dobiti na tel: 038 221-797 PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Tu`ila{tvo TK-a zatra`ilo je da se A. B. (31), osumnji~enom za poku{aj ubistva V. B. (58), oba iz Kladnja, odredi jednomjese~ni pritvor. A. B. se tereti da je u srijedu nave~er kod Kladnja o{te}enog ubo no`em u grudi, nakon ~ega je V. B. hospitaliziran u UKC-u u Tuzli. Osumnji~eni je uhap{en, te nakon krim-obrade predat Tu`ila{tvu, koje je otvorilo istragu ovog slu~aja.

Tragedija na jezeru Vidara kod Grada~ca

Tijelo mladi}a prona{li i izvukli ronioci RK Vidara

Foto: Gradacac-x.com

Utopio se
Haris Arapovi} je plivao sa rodicom i iznenada potonuo • Nakon vi{esatne potrage, tijelo na|eno na dubini od osam metara
Devetnaestogodi{nji Haris Arapovi} utopio se u ~etvrtak popodne u jezeru Vidara kod Grada~ca, a njegovo tijelo prona{li su pripadnici Ronila~kog kluba Vidara na dubini od oko osam metara.

/ Ibrahim Imamovi} dipl. ing. gra|. /

19-godi{njak
mra~no kao u rogu i strahovito je hladno. Pipao sam tlo dok je bilokisika u boci,a onda izronio", pri~a nam Omerovi}, dodaju}i da je poslije pozvao ostale ronioce. Na{ sagovornik isti~e da su on, njegov sin i Bara~ potro{ili sedam boca kisika Posljednji zaron dok su prona{li tijelo mladi}a i pritom Prema rije~ima Enesa Omerovi}a, poja{njava da se sa jednom bocom pod predsjednika Ronila~kog kluba Vidara, vodom mo`e ostati 30-45 minuta. Veli pored njega u akciji tra`enja, a potom i da su na osnovu pogre{nih informaciva|enja tijela utopljenika, u~estvovali su ja nekih mladi}a dugo ronili na pogrenjegov sin Damir, te Denis Bara~, a le{ {nom mjestu. je prona|en bukvalno "Pored toga, nakon POZIVI UPOMO] prilikom posljednjeg prvog zarona podigao Djevojka koja je bila sa se mulj, pa je i na mazaranjanja. Arapovi} je, kako sanjim dubinama vidljiHarisom vikala je: znajemo, sa rodicom "Upomo}, spasite ga." vost bila slaba. Ve} je bikrenuo na kupanje iza Kada je po~eo da tone, lo 17 sati i Damir je u jepodneva. Enes Omednom trenutku rekao rovi} pri~a da ih je vi- on je odgurnuo rodicu da ponovo ide pod vokoja mu je, valjda, dio da su u{li u vodu du, ali da ima kisika kod kajaka{kog kluba dovoljno samo za jo{ poku{ala pomo}i te krenuli da plivaju jedan zaron. Ba{ tada je na drugu stranu jezera, prema mjestu na{ao tijelo i izvukao ga", ka`e Omerovi}. zvanom Popova~a. - Odjednom, 400-500 metara od mene Neoprezni kupa~i za~uo sam vri{tanje. Djevojka koja je biNa{ sagovornik isti~e da zbog neoprela sa Harisom vikala je: "Upomo}, spasi- znih kupa~a jezero Vidara svake godite ga." Kada je po~eo da tone, Haris je od- ne uzme svoj danak. gurnuo rodicu, koja mu je valjda poku{a"Svake godine se neko utopi. Jedne gola pomo}i. Odmah sam uzeo bocu sa ki- dine utopio se mladi} na ekskurziji, sikom, koja mi je bila pri ruci, i masku, us- izvukli smo ga sa dva metra dubine. Koko~io u ~amac te krenuo prema mjestu lege ga gledale, misle}i da se {ali, a on se gdje je mladi} nestao pod vodom. Djevoj- borio za `ivot. Zatim, 23. juna 2009. ~oka je bila sama u vodi i vri{tala. Odmah vjek je bio pijan. Ubacio je u rikverc sam sko~io u vodu i zaronio. Dolje je te- umjesto u prvu, te sletio u jezero i utopio ren takav da se nakon 2,5 metara zemlji- se. Jedne godine dva ~ovjeka su se uto{te okomito spu{ta na osam, a odatle na 12 pila. Ovaj drugi je htio da pomogne, pa metara u neki kanal. Na osam metara je se i on ugu{io", ka`e Omerovi}. D. P.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Odbor dr`avne slu`be za `albe Broj: 01-34-138/11 Sarajevo, 6. 7. 2011. godine Na osnovu ~lanova 20, 23. i 30. stav 6. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH („Slu`bene novine FBiH“, broj 49/05) i ~lana 6. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Odbora dr`avne slu`be za `albe, predsjedavaju}i Odbora za `albe objavljuje

J AV N I O G L A S
za prijem namje{tenika u radni odnos na odre|eno vrijeme do povratka namje{tenika sa trudni~kog bolovanja 1. Vi{i referent-tehni~ki sekretar - 1 izvr{ilac Uslovi za obavljanje poslova: Pored op{tih uslova propisanih Zakonom o namje{tenicima (da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, da je punoljetan, da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine), kandidat mora ispunjavati i sljede}e posebna uslove: - SSS, gimnazija, ekonomska ili srednja upravna {kola, najmanje 10 mjeseci radnog sta`a, - polo`en stru~ni ispit i poznavanje rada na ra~unaru Potrebna dokumenta: Uz prijavu na interni oglas kandidati su obavezni prilo`iti slijede}e dokumente (originali ili ovjerene kopije): - diplomu o zavr{enoj srednjoj {koli - potvrdu o radnom sta`u - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopija CIPS li~ne karte - ovjerenu izjavu kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disicplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH - ovjerenu izjavu kandidata da nije obuhva}en odredbama ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta prije stupanja na posao. Izabrani kandidat podlije`e obavezi probnog rada koji traje tri mjeseca. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se li~no ili po{tom preporu~eno na adresu: Odbor dr`avne slu`be za `albe Federacije BiH, Ul. Dola 15, 71 000 Sarajevo, sa naznakom „Prijava na javni oglas“. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Vlasnik porodi~ne ku}e koja se nalazi u Posu{ju prijavio je prekju~er tamo{njoj policiji da je nepoznati po~initelj, koriste}i provalni~ki alat, obio ku}u te ukrao laptop. Pripadnici Policijske uprave Posu{je MUP-a ZHK-a su obavili uvi|aj i rade na rasvjetljavanju ove pro val ne kra|e i identifikaciji po~inioca. O doga|aju je obavije{ten i de`urni tu`ilac.

9

Ukraden laptop

Povrije|en motociklista

Mo to ci klis ta H. J. (1964) iz Teo~aka te{ko je po vri je|en u sao bra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak kasno nave~er u naselju Husejnovi}i, op}ina Teo~ak. Tom prilikom do{lo je do sudara audija 80 (A32-O-822), kojim je uprav ljao S. B. (1989) iz Teo~aka, i motora SYM (525 GM). Motociklista je prevezen u tuzlanski UKC, gdje je i zadr`an na lije~enju.

Kod Mostara otkrivena planta`a indijske konoplje

Marihuanu uzgajao
nedaleko od pun~eve ku}e
U blizini lokacija na kojima je posadio marihuanu, Emir No`i} je izgradio i malu kolibu u kojoj su na|eni kanisteri sa vodom, crijeva za navodnjavanje i le`aj (?!)
Emir No`i} i Rasim Peco iz Blagaja kod Mostara privedeni su u ~etvrtak poslijepodne nakon {to su zate~eni kako su zalijevali stabljike indijske konoplje u mjestu Stanojevi}i kod Mostara. Na djelu su ih uhvatili pripadnici Odjela za posebne namjene MUP-a HNK-a, a otkriveno je ukupno 60 stabljika ove biljke visokih i do dva metra. Biljke je na vi{e lokacija, prema prvim informacijama, zasadio No`i}, koji je u blizini izgradio i manju kolibu u kojoj je dr`ao kanistere s vodom, crijeva za navodnjavanje, ali i le`aj na kojem se, valjda, odmarao. Nekoliko stotina metara od zasada marihuane, kako nezvani~no sazna je mo, na la zi se po ro di~na ku}a No`i}evog punca, {to je, smatra policija, koristio kao "paravan" za dolaske iz Blagaja na planta`u skrivenu u {umi u Stanojevi}ima. Nakon {to su otkrili zasade indijske konoplje, pripadnici Odjela za posebne namjene u ~etvrtak su napravili zasjedu i sa~ekali da se uzgajiva~ pojavi. No`i} i Peco su stigli te krenuli s zalijevanjem, a policajci su iza{li iz zasjede i priveli ih. Po{to je izvr{en uvi|aj, stabljike indijske konoplje su po~upane i prevezene u policijske prostorije. No`i} i Peco su saslu{ani te ju~er pu{teni na slobodu, a protiv njih }e Tu`ila{tvu HNK-a biti dostavljena prijava zbog neovla{tene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Zasadi otkriveni u {umi L. S.

No`i} i Peco uhva}eni kad su do{li da zaliju biljke

Banjalu~ka policija rasvijetlila udes iz januara

Nesre}a kod Srpca

Milkicu Milojevi} audijem udario Miroslav ^ubrilo
Pripadnici CJB-a Banja Lukauhapsili su Miroslava^ubrila (31) iz Banje Luke zbog sumnje da je 24. januara, voze}i audi A4, udario Milkicu Milojevi}, predsjednicu Udru`enja BH novinari, i nanio joj te{ke povrede, a potom pobjegao sa mjesta nesre}e. Udes se dogodio u banjalu~koj Kara|or|evoj ulici, kada je ^ubrilo voze}i audi iz pravca centra grada prema Bronzanom Majdanu, udario Milojevi}evu u blizini raskrsnice sa U`i~kom ulicom kod pje{a~kog prelaza. ^ubrilo je Milojevi}evu udario prednjim dijelom vozila, te je bacio na vjetrobransko staklo, nakon ~ega je ona pala na cestu. Voza~ je nakon toga pobjegao sa mjesta nesre}e. Policija }e protiv ^ubrila, koji je nakon kriminalisti~ke obrade pu{ten na slobodu, Okru`nom tu`ila{tvu Banja Luka dostaviti izvje{taj zbog ugro`ava nja ja vnog sao bra}aja i nepru`anja pomo}i osobi povrije|enoj u saobra}ajnoj nesre}i. Utvr|eno je, tako|er, da je ^ubrilo nakon nesre}e oti{ao u prav cu Bron za nog Majdana, a kako nezvani~no saznajemo, policija ga je uspjela identifikovati na osnovu tragova koji su ostali na mjestu udesa, odnosno dijelova plastike sa desnog `migavca, jer je utvr|en tip vozila. Policiji su pomogle i informacije o zadnja tri broja registarskih tablica. Dk. O.

Poginuo Vladislav Savi}
Vladislav Savi} (39) iz Korova kod Srpca poginuo je u saobra}ajnoj nesre}i koja se desila u ~etvrtak nave~er na magistralnom putu Nova Topola - Srbac, u mjestu Poveli~ kod Srpca. Do udesa je do{lo kada se Savi} jugom sudario sa kamionom mercedes, kojim je upravljao Branislav Gavranovi} (33) iz Srpca. U ovom udesu te{ke povrede je zadobio Dario Raili}, saputnik u jugi, a lak{e je povrije|en i voza~ kamiona Gavranovi}. Uvi|aj su izvr{ili de`urni tu`ilac Gordana Mijatovi} i policijski slu`benici Stanice za bezbjednost saobra}aja Bosanska Gradi{ka.
D. P.

Istraga pucnjave u Gornjim Pofali}ima

Trnka saslu{an i pu{ten
Osamnaestogodi{njeg Arnela Trnku, koji se nakon ranjavanja 25. juna u Gornjim Pofali}ima nalazio u bolnici Ko{evo, u ~etvrtak je saslu{ala tu`iteljica Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo, te ustanovila da nema osnova za zahtjev za njegovim zadr`avanjem u pritvoru. Trnka se, naime, sumnji~i da je po~inio te{ko krivi~no djelo protiv sigurnosti ljudi i imovine tako {to je u~estvovao u pucnjavi u kojoj je i sam ranjen u Ulici Ru|era Bo{kovi}a, nedaleko od ku}e porodice Murtovi}, pred koju je nekoliko dana prije ba~ena ru~na bomba. Pored Trnke, kojem se zrno zaustavilo u kosti lobanje, ranjen je u ruku 14-godi{nji Armin H. dok je s drugovima igrao fudbal, te Haris Mili}, koji je pogo|en u stopalo i potkoljenicu. Tokom uvi|aja u Gornjim Pofali}ima policija je zatekla dva vozila i u njima prona{la oru`je, navodno pi{tolj i dvije automatske pu{ke. Trnka je u ovoj pucnjavi navodno u~estvovao u okviru skupine u kojoj su bili Haris Piri}, Enis Rastoder (koji je u bjekstvu) i Anel Sejfovi}, za kojim se intenzivno traga. D. P.

Pet dana nakon sudara

Su}eska preminuo u bolnici Ko{evo
Ljekari bolnice Ko{evo nisu uspjeli spasiti `ivot 48-godi{njem Galibu Su}eski koji je u ~etvrtak preminuo nakon {to je 2. jula dovezen u bolnicu sa serijskim lomom rebara, prelomom desne podlaktice, a sumnjalo se i da je slomio ki~mu u nesre}i koja se dogodila na Palama. Do udesa je do{lo kada je Su}eska, voze}i bicikl, te kre}u}i se iz pravca Hre{e prema Sumbulovcu, u{ao u desnu krivinu te izgubio kontrolu, pre{ao na lijevu stranu ceste te udario u kamion, kojim je upravljao Ferid Hasifi} (27).
D. P.

10

OGLASI

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

Hrvatska zgranuta osloba|anjem Veselina [ljivan~anina

Zlo~in bez kazne
U nekim ocjenama u Hrvatskoj se isti~e da je rije~ o “amnestiji srbijanskog KOS-a“ za sve zlo~ine po~injene u agresiji
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

VIJESTI

Depolitizacija javnih firmi
Vlada Srbije nalo`ila je ju~er ministarstvima u ~ijim su ingerencijamajavnapreduze}a da ubudu}e raspisuju konkurse za direktore preduze}a, javlja Blic online. [ef vladine Kancelarije za saradnju sa medijima Milivoje Mihajlovi} je rekao novinarima da je Vlada to odlu~ila da bi se depolitizovala javna preduze}a. Dodao je da se o~ekuje da }e na ~elo javnih preduze}a do}i stru~njaci koji }e doprinijeti stabilizaciji i konsolidaciji preduze}a u dr`avnoj svojini. Mihajlovi} je rekao i da Vlada nije odredila rok u kojem bi ti konkursi morali da budu raspisani.

Pu{tanje vukovarskog krvnika Veselina [ljivan~anina na slobodu zgrozilo je Hrvatsku. Ogor~enje i konsternacija. To su osje}aji koji dominiraju u reakcijama na odluku Ha{kog tribunala. Odluka o osloba|anju “krvnika s Ov~are“ kako se ovog , biv{eg majora KOS-a u javnosti naziva, smatra se skandalom bez premca. U nekimocjenama isti~e se da je zapravo op}enito rije~ o “amnestiji srbijanskog KOS-a” za sve grozne zlo~ine po~injene u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku 1991.

Veselin [ljivan~anin: Vratio se u Beograd redovnom linijom JAT-a

Uni{teni grad
U agresiji je Vukovar totalno uni{ten, ubijeno je 5.000 ljudi, 22.000 ih je deportirano u koncentracijske logore na teritoriju Srbije, Hrvatska i danas uzaludno traga za 1.900 nestalih osoba od kojih je ve}ina upravo s podru~ja Vukovara. Ne samo da su ostali neka`njeni zlo~ini po~injeni za vrijeme tromjese~ne velikosrpske opsade Vukovara nego su i masovna ubojstva, surova zlostavljanja i nasilno protjerivanje nesrpskog stanovni{tva nakon ulaska u grad osvaja~a tzv. JNA i srpskih paravojnih ~etni~kih snaga do danas ostali zlo~ini bez kazne. U reakcijama prepunim o~aja i oja|enosti spominju se i hrvatske vlasti koje su, po nekima, ipak mogle djelovati i pravnim sredstvima sprije~iti osloba|anje biv{eg KOS-ovca odgovornog za zlo~ine. obrane grada iz vukovarske bolnice dovedeno i hladnokrvno likvidirano vi{e od 300 ranjenika i medicinskog osoblja, uklju~uju}i i novinara Hrvatskog Radio Vukovara Sini{u Glava{evi}a. Ov~ara je i danas otvorena rana, nezavr{ena pri~a. Sve `rtve Ov~are nisu prona|ene, traganje za njima traje i dalje. U svjetlu ~injenice da je [ljivan~anin na slobodi, hrvatska javnost konstatira: okon~ana je ha{ka farsa. Istovremeno, podsje}a se na sve faze procesa. Ha{ki sud podigao je optu`nicu protiv tzv. vukovarske trojke Mrk{i}a, Radi}a i [ljivan~anina jo{ 1995, ali je [ljivan~anin uhi}en tek 2003, a zatim i osu|en na samo 5 godina zatvora zbog pomaganja u mu~enju zatvorenika, ali ne i za sudjelovanje u ubojstvima. Opisuju se sve kasnije pravne zavrzlame i kombinacije, sudski presedan kojom je punomo}na presuda u `albenom postupku srezana sa 17 na 10

godina, pu{tanje na slobodu po{to je [ljivan~anin odslu`io dvije tre}ine kazne {to je “u skladu sa zakonima“ . Tako|er, citiraju se sudske odluke o osloba|anju jer da je “izrazio `aljenje zbog u`asnih doga|aja ne samo u Vukovaru nego i {irom biv{e Jugoslavije“ , ali se nije pokajao zbog svojih “te{kih zlo~ina“ pa “rehabilitacija nije potpuna“ itd.

Bez nade
Najve}e ogor~enje iskazuje se u Vukovaru. U ovom gradu o Ha{kom sudu govori se sada rezignirano kao o pokojniku. Ljudi su izgubili svaku nadu da }e ikada do~ekati ikakvu pravdu. Jer za ru{enje Vukovara do temelja i masu najbrutalnijih zlo~ina po~injenih u ovom gradu prije 20 godina do danas nitko nije procesuiran niti ka`njen. Ba{ nikoga od zlo~inaca jo{ nije stigla ruka pravde. Biv{i major KOS-a i JNA [ljivan~anin procesuiran je samo za masovni zlo~in na Ov~ari, poljoprivrednoj farmi Vupika, nedaleko od Vukovara, u novembru 1991. Ondje je u no}imaodmahnakonslamanja

Revolt
Dok cirkulira vijest o povratku [ljivan~anina u Beograd redovnom linijom JAT-a, u kojoj se detalji{e kako se odmah sjurio u svoj stan na beogradskom Kanarevom brdu, hrvatski mediji prenose niz negativnih reakcija. Najo~ajnije su obitelji koje tragaju za svojim najmilijima. Tako|er, revolt hrvatskih branitelja i nekada{njih logora{a srpskih koncentracijskih logora iz 1991. je ogroman. Pu{tanjem [ljivan~anina na slobodu, kako ka`u, izjedna~avaju se `rtva i agresor. Jad i sramota, govore ovih dana u objektive kamera svih hrvatskih televizijskih ku}a.
Jadranka DIZDAR

Za{titari izbacili predsjednika HSP-a u Splitu
Predsjednik splitskoga HSP-a Hrvoje Tomasovi} odbio je napustiti ju~era{nju sjednicu splitskoga Gradskog vije}a pa su ga za{titariizgurali iz prostorije te je u pratnji policajaca napustio zgradu Banovine, javlja Fena. Prije izgreda predsjednica Gradskog vije}a Nevenka Be~i} podsjetila je na doga|aj od 21. aprila ove godine, kada je Gradsko vije}e raspravljalo o prijedlogu HSP-a da se generala Antu Gotovinu proglasi po~asnim gra|aninom Splita, {to je ve}ina vije}nika glasovanjem odbila prihvatiti, na {to je Tomasovi} povi{enim tonom rekao da vije}nike treba biti sram. Gradsko vije}e je tada zaklju~ilo da se Tomasovi} treba ispri~ati vije}nicima jer ih je uvrijedio. Nevenka Be~i} istaknula je kako se Tomasovi} jo{ nije ispri~ao te da ne mo`e biti na sjednici Gradskog vije}a jer nije dobio odobrenje za nazo~nost.

HRVATSKA Po nalogu USKOK-a

Uhap{en zapovjednik Kopnene vojske MLADEN KRULJAC
Policija uhapsila Mladena Kruljca i jo{ nekoliko osoba zbog sumnje da su bili uklju~eni u malverzacije sa zemlji{tima u Slavonskom Brodu
Zapovjednik Kopnene vojske Hrvatske Mladen Kruljac je uhap{en ju~er po USKOKovu nalogu zbog sumnje da je bio uklju~en u malverzacije sa zemlji{tima u Slavonskom Brodu, javlja Dnevnik.hr. Po li ci ja je pre tre sla Krulj~evu ku}u u za gre ba~kim Remetama i prostorije zapovjedni{tva Kopnene vojske u Karlovcu. Cijeli slu~aj bi se trebao voditi u Osijeku. Uz Kruljca je uhap{eno jo{ nekoliko osoba, a ~itav predmet koordinira USKOK u Osijeku. „Ministarstvo obrane }e po zaprimanju slu`bene obavijesti od nadle`nih tijela u okviru redovne procedure odlu~iti o mjerama koje je du`no po du ze ti su kla dno va`e}im zakonima. Sustav zapovijedanja u hrvatskoj Kopnenoj vojsci redovno funkcionira te HKOV-om trenutno

Mladen Kruljac

zapovijeda zamjenik zapovjednika HKOV-a brigadni general Zvonko Peternel“ pri, op}eno je iz Ministarstva. Kruljac je najvi{a djelatna vojna osoba koja je uhap{ena u novijoj hrvatskoj povijesti, a imenovan je zapovjedni-

kom Kopnene vojske u martu 2007. godine, nakon {to je prethodne ~etiri godine obna{ao du`nost zamjenika zapovjednika. To je ~etvrta najvi{a pozicija u vojsci, nakon na~elnika Glavnog sto`era i njegova dva zamjenika.

12

OGLASI

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Predstavni~ki dom Kongresa SAD-a

VIJESTI

Zabrana naoru`avanja

libijskih pobunjenika
Kongresmeni su istovremeno glasali protiv prijedloga kojim bi se zabranilo finansiranje vojnih operacija SAD-a u Libiji • Tro{kovi u Libiji procijenjeni na oko 715 miliona dolara
Predstavni~ki dom ameri~kog Kongresa glasao je protiv prijedloga kojim bi se zabranilo finansiranje vojnih operacija SAD-a u Libiji, ali je glasao za mjeru kojom se ne dozvoljava da Pentagon osigurava libijskim pobunjenicima vojnu opremu ili obuku. Kongresmeni su, s 229 glasova protiv i 199 za, odbacili prijedlog o zabrani finansiranja u misiji pod vodstvom NATO-a protiv libijskog lidera Muamera Gadafija. bunjenici napredovali su u petak na dva fronta na kojima vode borbu protiv snaga re`ima Muamera Gadafija, a NATO je saop}io da Gadafijeva vojska dr`i dva grada zapadno od Tripolija. Gadafijeva vojska i dalje dr`i pod kontrolom dva grada zapadno od Tripolija, Zavijah i Zuvarah i da se "naoru`ava, vr{i pregrupisavanje i vodi borbe u mjestima kao {to su Kikla, Misrata i Dafnia, prenosi AFP.

Berlusconi se povla~i
Italijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je da se ne}e ponovo kandidovati nakon {to mu istekne mandat u 2013. i nominovao je ministra pravde Angelina Alfana za svog nasljednika da predvodi desni centar na narednim izborima. U intervjuu za dnevne novine La Republica, objavljenom u petak, 74-godi{nji premijer, koji se bori protiv optu`bi za korupciju i pla}anje seksualnih usluga maloljetnoj prostitutki, ponovio je svoju namjeru da se kloni zvani~nih du`nosti, prenosi Reuters. "U~etvovat }u u predizbornoj kampanji kako bih pomogao Angelinu. Djelovat }u kao patron. Poku{at }u stvoriti Evropsku narodnu stranku u Italiji. U 77. godini `ivota ja ne mogu biti premijer", izjavio je Berlusconi.

Libijski pobunjenici napredovali na dva fronta

Mjere
Druga mjera o kojoj su raspravljali ameri~ki kongresmeni predvi|a zabranu da Pentagon osigurava libijskim pobunjenicima "vojnu opremu, obuku ili savjete ili drugu podr{ku vojnim aktivnostima", prenosi Fena. Mjera je usvojena s 225 glasova, dok se protiv izjasnio 201 kongresmen, a za njeno stupanje na snagu potrebno je da je usvo-

ji Senat i potpi{e predsjednik. Cilj prijedloga je da se sprije~i pru`anje direktne pomo}i pobunjenicima i Prelaznom naci onal nom vi je}u u vi du oru`ja i operativnog planiranja, prenosi AP. Republikanac Tom Cole, koji je podnio prijedlog, rekao je da je intervencija u Libiji ilegalna i dodao da Libija nije napala SAD niti NATO i da, "koliko god mrzili Gadafija i njegov re`im, nemamo razloga da budemo u ratu".

Kongres je razmatrao prijedloge u okviru rasprave o vojnom bud`etu od 649 milijardi dolara. Bud`et ne predvi|a sredstva za operacije u Libiji, ali Pentagon je saop}io da bi tro{kove mogao da pokrije iz postoje}ih sredstava. Tro{kovi vojnih operacija SAD-a u Libiji procijenjeni su pro{log mjeseca na oko 715 miliona dolara, {to }e se do septembra pove}ati na 1,1 milijardu dolara. U me|uvremenu, libijski po-

Mirna tranzicija
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon pozvao je libijski re`im da dozvoli uspostavljanje mirne tranzicije, dok se ve} tri dana pobunjenici bo re uz po dr{ku NA TO-a ju`no i isto~no od Tripolija. Ban je u telefonskom razgovoru tra`io od libijskog premijera Bagdadija el Mahmudija da se zaustave borbe, koje su zapo~ele u februaru kao i da pomogne u popravljanju humanitarne situacije.

Ju`ni Sudan nezavisan
Ju`ni Sudan }e danas dobiti nezavisnost i postati 193 dr`ava na svijetu, ~ime }e biti okon~ano vi{e od 50 godina sukoba izme|u pobunjenika s juga i vlade iz Kartuma, koji su ju`ni dio Sudana pretvorili gotovo u ruine. Zara}ene strane su 2005. godine potpisale mirovni sporazum pod pritiskom me|unarodne zajednice, a na osnovu njega je organizovan referendum na kojem se 99 posto gra|ana ju`nog dijela Sudana izjasnilo za odvajanje od Sjevera. Lideri Sjevera i Juga potpisali su 20. juna sporazum o demilitarizaciji regiona Abjei i saglasnost da 4.200 etiopskih mirotvoraca bude na toj teritoriji {est mjeseci, a u misiji UN-a oko 7.000 vojnog osoblja i 900 policajaca.

Tripoli
„Rezolucija na osnovu koje su donesene politi~ke odluke, a ne pravne, imala je za cilj davanje zelenog svjetla NATO-u za poja~avanje teroristi~kih napada suprotno me|u na ro dnom pra vu, a {to uklju~uje i politi~ke atentate“ , zvani~ni je stav Libije. Libija nije potpisala Rimski protokol kao {to su to u~inile brojne dr`ave me|u njima i

Politika iznad prava
stalne ~lanice Vije}a sigurnosti UN-a. „Dr`avni tu`ilac nije pokrenuo nikakve istrage na terenu na osnovu svjedo~enja libijskih gra|ana i medijskih izvje{tavanja sa terena o velikom broju mrtvih i dok je bilo mogu}e provesti istrage i forenzi~ke nalaze, a posebno kada se ima u vidu ~injenica da su mjesta tih tragi~nih doga|anja pod kontrolom naoru`anih skupina potpomognutih NATO-om“, navodi se u saop{tenju Tripolija, uz po ru ku ka ko je brzina kojom je sudija izvr{io uvi|aj i prikupio sve dokaze i donio presudu najbolji dokaz da je sud ispolitiziran i da je presuda ve} odavno bila donesena. „Op tu`ba pro tiv bra ta i vo|e revolucije i njegovog sina Sejfulislama ima politi~ka opravdanja jer vo|a nema niti jednu zvani~nu funkciju u dr`avi i ne mo`e dovesti do pravnih posljedica. Kao {to Sejfulislam ne zauzima niti jednu funkciju, osim predsjedavanja me|unarodnom nevladinom humanitarnom orga ni za ci jom“, is ti~e se u saop{tenju.

Skandal u tabloidu News of the World prerastao u politi~ku aferu

Uhap{en biv{i savjetnik Camerona
Zbog nemoralnog novinarstva uhap{en je Andy Coulson, biv{i pomo}nik britanskog premijera Davida Camerona. Premijer je najavio nezavisnu istragu i o{triji nadzor medija, a njegov zamjenik Nick Clegg nazvao je aferu s hakiranjem mobitela uru{avanjem jo{ jednog stupa britanskog dru{tva, prenose u petak agencije. VelikuBritanijupotresaskandal tabloida News of the World, ~iji su novinari, izme|u ostalih, hakiraliporuke s mobitela 13-godi{nje Milly Dowler, otete 2002. i prona|ene mrtve {estmjeseciposlije. Time su naveli na pogre{an put policiju i porodicu djevoj~ice, koji su vjerovali da je `iva. Biv{i premijerov savjetnik za medije Andy Coulson, urednik tog tabloida od 2003. do 2007, koji je zbog afere morao podnijeti ostavku u januaru, u petak je uhap{en pod sumnjom za korupciju i sudjelovanje u hakiranju privatnih poruka, saop}ila je policija. Cameron je na preskonferenciji najavio osnivanje nezavisne istra`ne komisije i priznao politi~ku odgovornost. Analiti~ari ve} navode da je ova afera najte`i udarac u jednogodi{njem Cameronovom premijerskom mandatu.

Ostaje zabrana gradnje minareta
Evropski sud za ljudska prava odbacio je u petak tu`bu muslimanskih grupa protiv {vicarske zabrane gradnje minareta. Sud je presudio da podnosioci tu`be, biv{i imam d`amije u Genevi i nekoliko grupa {vicarskih muslimana, ne mogu tvrditi da su `rtve takve odluke, prenose agencije. Sedmo~lano sudsko vije}e u Strasbourgu saop}ilo je da tu`ba nije pokazala da zabrana ima bilo kakve prakti~ne posljedice po njene podnosioce. [vicarski glasa~i su 2009. godine izglasali zabranu gradnje minareta, koja je izazvala o{tre osude i u zemlji i u inostranstvu.

4.000 mogu}ih meta
Dvije stotine zaposlenih u tabloidu News of the World {okirani su odlukom o ga{enju lista koji postoji 168 godina. Britanski tabloid optu`en je za prislu{kivanje mobilnih telefona javnih li~nosti, `rtava otmica i teroristi~kih napada, filmskih i sportskih zvijezda, politi~ara i ~lanova kraljevske porodice - da bi pobijedio konkurenciju. Policija je dosad identifikovala 4.000 mogu}ih meta hakerskih napada.

Coulson: Sudjelovao u hakiranju privatnih poruka

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Privatni sektor o pomo}i Gr~koj

Bankari se nisu dogovorili
Sastanak iza zatvorenih vrata je poslije oko ~etiri sata razgovora zavr{en bez ikakve odluke
Me|unarodni bankari i zvani~nici Evropske unije nisu uspjeli na sastanku u Rimu posti}i napredak u obezbje|ivanju doprinosa privatnog sektora drugom paketu pomo}i za Gr~ku. Izvr{ni direktor Instituta za me|unarodne finansije, grupacijekojapredstavlja oko 400 banaka i finansijskih organizacija, susreo se s predstavnicima Evropske centralne banke, vlade Gr~ke i zone eura u nastojanju da u~ini pomak u dogovaranju o tome na koji na~in bi privatni kreditori mogli dobrovoljno podr`ati svoju izlo`enost gr~kom suverenom dugu. Sastanak iza zatvorenih vrata bio je najnoviji u nizu koji traje nekoliko sedmica, ali je poslije oko ~etiri sata razgovora zavr{en bez ikakve odluke. Izvor iz italijanskog ministarstva finansija je izjavio da su na sastanku razmotrene razli~ite ideje, izme|u ostalog i francuski prijedlog za produ`enje roka otplate za oko 70 posto dospjelog gr~kog duga, uklju~uju}imogu}nostotkupavladinihobveznica. O~ekuje se da bi naredni paket za spa{avanje Gr~ke, poslije vanrednog zajma iz maja pro{le godine od 110 milijardi eura, mogao dosti}i oko 115 milijardi eura i bio bi namijenjen finansiranju Atine do predkraj2014. godine, kada bi se Gr~katrebala vratiti na finansijska tr`i{ta.
Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH u Kantonu Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, br. 8/11 od 31. 3. 2011.) Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime ureda Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Europske unije, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u uredu Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Europske unije 06/456

- Stru~ni saradnik za pra}enje i izradu studijsko-analiti~kih i drugih materijala u Sektoru za pra}enje uskla|enosti propisa sa propisima Europske unije — 1 (jedan) izvr{ilac

115 MILIJARDI EURA O~ekuje se da bi naredni paket za spa{avanje Gr~ke mogao dosti}i oko 115 milijardi eura
Vlade ~lanica eurozone `ele da od te sume privatni sektor obezbijedi 30 milijardi eura putem produ`enja roka otplate duga, dok bi sama Gr~ka obezbijedila daljih 30 milijardi eura prodajom dr`avne imovine. Preostala suma bi pristigla iz EU i Me|unarodnog monetarnog fonda. Ministri finansija eurozone }e o novom planu razgovarati 11. jula u Bruxellesu, ali se ne o~ekuje da }e na tom sastanku biti donijeta neka ~vrsta odluka, s obzirom na to da uloga privatnog sektora jo{ nije razja{njena.

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS — VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva u struci nakon sticanja VSS - poznavanje engleskog jezika; - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava, nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine); 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS; 3. dokaz o poznavanju engleskog jezika; 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru; 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu (mo`e se dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19/V ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba) Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/v, 71 000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u uredu Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Europske unije“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

BiH

EU

Michael Spendelegger

Stavros Lambrinidis

Podr{ka zapadnom Balkanu
Austrija i Gr~ka podr`avaju {irenje Evropske unije na zapadni Balkan, istakli su u Be~u {efovi austrijske i gr~kediplomatijeMichaelSpendelegger i Stavros Lambrinidis. Lambrinidis je na zajedni~koj konferenciji za novinare poslije susreta sa Spendeleggeromkazao da je neophodnoosigurati evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana, {to je bitno za mir i stabilnost u regionu, Evropi i za ekonomski razvoj. - Izme|u Gr~ke i Austrije ne bi trebala vi{e biti bijela fleka na evropskoj geografskoj karti {to se ti~e {irenja. S Hrvatskom ve} imamo prvi uspjeh. Ova zemlja je uspjela zaklju~iti pregovore i treba sredinom 2013. godine pristupiti EU. Taj put mora biti nastavljen, istakao je Spendelegger .
I — OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica II — PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. ili 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

U skladu sa ~lanom 12. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira („Sl. novine FBiH“, broj 37/09) objavljujemo: IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA Investiciono-komercijalna banka DD Zenica IKB DD Zenica Trg Bosne i Hercegovine broj 1, Zenica Tel. 032/448-448; Fax: 032/448-501 e- mail: ikbzenica@ikbze.com.ba Odr`ana redovna sjednica Skup{tine dioni~ara Banke. 29. 6. 2011. godine Skup{tina IKB DD Zenica na 25. redovnoj sjednici, odr`anoj 29. 6. 2011. g., donijela je slijede}e odluke: 1. Odluku o usvajanju izvje{taja o poslovanju Banke, izvje{taja internog revizora i izvje{taja nezavisnog vanjskog revizora Deloitte d.o.o. Sarajevo za godinu koja je zavr{ila sa 31. 12. 2010. godine; 2. Odluku o usvajanju Godi{njeg obra~una za 2010. godinu; 3. Odluku o raspodjeli neraspore|ene dobiti iz 2009. i dobiti iz 2010. godine — u novcu; 4. Odluku o izboru predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Banke; 5. Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Banke i Pre~i{}enog teksta Statuta. Direktor Banke — Suvad Ibranovi}, dipl.oec. Zenica, 7. 7. 2011. godine Sekretar Banke Almasa ^olak - Koji}, dipl. prav.

Imigranti na udaru
U izvje{taju Evropske unije navodi se da se ilegalni imigranti koji rade u doma}instvima u zemljama EU ~esto premla}uju, seksualno zlostavljaju i prisiljavaju na prekomjerni rad, dok im se pla}a samo mali dio onoga {to bi primali da rade legalno. Agencija za temeljna ljudska prava sa sjedi{tem u Be~u zasnovala je svoje nalaze na intervjuima sa 72 radnika u doma}instvima iz 28 zemalja koji ilegal-

no rade u 10 dr`ava ~lanica EU - Belgiji, Francuskoj, Njema~koj, Gr~koj, Ma|arskoj, Irskoj, Italiji, Poljskoj [paniji i [vedskoj. U izvje{taju se navodi da zbog toga {to se takve osobe - obi~no `ene - pla{e da se obrate vlastima, one su li{ene svojih najtemeljnijih ljudskih prava. Izvje{taj pi{e o jezivim svjedo~enjima kr{enja osnovnih prava zlostavljanih radnika u doma}instvima. Agencija preporu~uje {ire radne inspekcije doma}instava i pove}anje kvota za imigraciju u zemljama u kojima postojimanjakradnika u doma}instvima.

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BH Telecom i Ericsson Nikola Tesla

Izbor najuspje{nijih menad`era i kompanija

Nagrade najboljima
Vi ste najdirektniji u~esnici kreiranja uspjeha i pozitivnih pri~a u na{im zemljama i za to vam ~estitam, izjavio je ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}
BBI banka iz Sarajeva i njen direktor Amer Bukvi} te Nova banka iz Banje Luke i njen direktor Milan Radovi} dobitni ci su pri zna nja Naj me nad`er u bankarstvu i Najbanka, koje je dodijelila Direkcija za izbor najuspje{nijih menad`era i kompanija jugoisto~ne i srednje Evrope. Na ceremoniji u Sarajevu dodijeljeno je ukupno 25 menad`erskih nagrada najuspje{nijim menad`erima i kompanijama u 2011. godini u regionu. Na podru~ju BiH priznanje je pripalo generalnom direktoru BH Telecoma Ned`adu Re{idbegovi}u i generalnom direktoru Fabrike cementa Kakanj Branimiru Muid`i.
Sa potpisivanja ugovora u Sarajevu

Ugovor vrijedan

2,7 miliona KM
BH Telecom iz Sarajeva i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba ugovorili su nove poslove vrijedne preko 2,7 miliona KM. Rije~ je o modernizaciji i pove}anju kapaciteta fiksne mre`e BH Telecoma, odnosno instalaciji 10.800 hiljada novih ADSL portova na podru~ju cijele BiH. Realizacijom ovog i ugovora koji su potpisani s kompanijama MSN, Iskratel i Mibo komunikacije na svim pristupnim mre`ama BH Telecoma bit }e omogu}ena broadbrand usluga. Stru~njaci Ericssona Nikola Tesla odmah kre}u s radovima, a zavr{etak je planiran do kraja godine. - Potpisivanje ovog ugovora je nastavak modernizacije i ja~anja fiksne mre`e BH Telecoma, na temelju najsavremenijih rje{enja na{eg partnera. BH Telecom korisnicima omogu}ava visok kvalitet najatraktivnijih usluga {irokopojasnog pristupa, izjavio je generalni direktor BH Telecoma Ned`ad Re{idbegovi}. - Nastavljamo dobru suradnju s dugogodi{njim partnerom. Ugovoreni poslovi korisnicima BH Telecoma jam~e odgovor na suvremene komunikacijske potrebe i kontinuitet su u osuvremenjivanju mre`e ovog operatora, kazala je predsjednica Uprave Ericssona Nikola Tesla Gordana Kova~evi}.

Kreativni ljudi
Priznanja za evropski kvalitet pripala su menad`erima kompanija Bosnamed, Lexmark International, Bellissima i Pzu denida iz Sarajeva, Hipodrom „Vukovi}“ iz Grada~ca, Alpina bromi iz Te{nja i Majneks sa Pala. Sarajevo osiguranje izabrano je za najbolju osiguravaju}u ku}u u regionu, a Raiffeisen Leasing za najleasing ku}u. Priznanje Najgradona~elnik pripalo je gradona~elniku Sarajeva Aliji Behmenu, Najambasador ambasadoru [vedske u BiH Bosse Hedbergu, a Najna~elnik na~elniku Op}ine Grada~ac Fadilu Im{irovi}u. Nagrada za oblast obrazovanja uru~ena je dekanu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljku Trivunu, a specijalna priznanja su uru~ena Nedimu ^au{evi}u iz BH kvaliteta iz Tuzle i Edinu Mehi}u iz Development studija. ^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je ju~er primio dobitnike ovih priznanja. - Kvalitetno upravljanje poslovnim organizacijama iznimno je va`no za zajednicu u cjelini. Na taj na~in se, izme|u
Bakir Izetbegovi} Amer Bukvi}

VA@NO ZA ZAJEDNICU Kvalitetno upravljanje poslovnim organizacijama iznimno je va`no za zajednicu u cjelini
ostalog, osiguravaju `ivotna egzistencija i afirmacija mnogim ljudima, dru{tvo se oboga}uje boljom ponudom proizvoda i usluga, de{ava se konstantan transfer znanja i tehnologija. U zemljama koje su jo{ u procesu tranzicije, kao u na{oj regiji, ova istina jo{ vi{e dolazi do izra`aja, jer se sistem kva li te tnih po slo vnih odnosa tek uspostavlja, ~ime se mi je nja ju na sli je|eni na~ini razmi{ljanja. Efikasne i efektne poslovne organizacije predstavljaju jedan od stubova razvoja konkurentnih sposobnosti cijele nacije i moraju biti podr`ane. S druge strane, bitno je i da te organizacije djeluju dru{tveno odgovorno, odnosno da svoju ulogu korporativnog subjekta u dru{tvu obavljaju posve}eno i ustrajno. Svako na svoj na~in poma`e razvoj zajednice i nemam sumnje da smo toga svi svjesni.

Bh. kompanije u Istanbulu
Vanj sko trgo vin ska ko mo ra BiH/Agencija za promociju izvoza BiH, u saradnji s UNDP-om, organizira nastup bh. kompanija na 19. me|unarodnom sajmu prehrambene industrije i tehnologija GIDA, koji }e biti odr`an od 22. do 25. septembra u Istanbulu. VTKBiH je zakupio izlo`beni prostor od 36 metara kvadratnih za potrebe predstavljanja ~etiri do pet doma}ih kompanija i Komore. Cijena ure|enog izlo`benog prostora iznosi 260 eura po kvadratu. S obzirom na visoku cijenu izlo`benog prostora, VTKBiH }e, uz podr{ku UNDP-a, finansirati ure|eni prostor za bh. kompanije te upisninu u katalog izlaga~a, tako da }e bh. kompanije snositi samo vlastite tro{kove avioprevoza, hotelskog smje{taja i {pedicije. VTKBiH je pozvao sve bh. kompanije koje se bave proizvodnjom zamrznutog vo}a i povr}a i ljekovi tog bi lja da svo ju pri ja vu u~e{}a Komori dostave najkasnije do 13. jula.

Ubrzano povezivanje
- Vi ste najdirektniji u~esnici kreiranja uspjeha i pozitivnih pri~a u na{im zemljama i za to vam ~estitam. Va{a saradnja otvara prostor svakoj drugoj saradnji i ubrzanom povezivanju pokidanih veza i niti. Zato mi je drago {to vidim toliko lica iz cijele regije, poznatih i priznatih u svijetu biznisa, te se nadam da }e doga|aji poput ovog podsta}i va{u dodatnu saradnju i prijateljstva. Kapital, ljudi i ideje moraju imati prostora za cirkulaciju i neka ovaj skup pomogne promociju vas koji ste lideri u takvom shvatanju i predstavljanju na{ih ukupnih odnosa, rekao je Izetbegovi}.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 131 - 8. 7. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.469635 1.420105 26.356937 0.080352 0.261555 0.738993 1.687081 0.565032 0.251994 0.214507 1.619037 0.835807 2.186908 1.369369 0.048810 1.935075

1.955830 1.473318 1.423664 26.422994 0.080553 0.262211 0.740845 1.691309 0.566448 0.252626 0.215045 1.623095 0.837902 2.192389 1.372801 0.048932 1.939925 USD BAM

1.955830 1.477001 1.427223 26.489051 0.080754 0.262867 0.742697 1.695537 0.567864 0.253258 0.215583 1.627153 0.839997 2.197870 1.376233 0.049054 1.944775 1.59343 2.176624

Br~ko: Posao za

30 pripravnika
[ef Slu`be za op}e kadrovske poslove Javnog preduze}a Komunalno Br~ko Milka Gli{i} izjavila je da }e ova kompanija u ovoj godini, s ciljem omogu}avanja mladim ljudima da steknu prvo radno iskustvo koje }e im olak{ati dalje zapo{ljavanje i ostvarivanje karijere, primiti 30 pripravnika, 20 sa visokom i 10 sa srednjom stru~nom spremom. - Radom u uspje{noj i slo`enoj kompaniji kao {to je Komunalno Br~ko pripravnici stje~u potrebna znanja da rade timski, profesionalno, transparentno, ali i da usavr{avaju svoje znanje i umije}e, rekla je ona. Prema njenim rije~ima, od osnivanja do danas Komunalno Br~ko zaposlilo je 42 pripra-

SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 07. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 07. 2011 =

vnika, koji su obavljali pripravni~ki sta` u jednoj od ~etiri radne jedinice preduze}a elektrodistribuciji, vodovodu i kanalizaciji, ~isto}i ili administraciji.

OSLOBO\ENJE subota, 9. juli 2011. godine
1.783,21 1.018,01
BIRS BIFX

BERZE
1.003,49 1.947,74
FIRS SASX-10

17

1.038,51 1.099,98
NEZAVISNO RE VI Z O RS K O M I [ L J E NJ E
Vlasnicima Dru{tva FIMA Int. d.o.o. Sarajevo Izvr{ili smo reviziju bilansa stanja FIMA Int. d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Dru{tvo) na dan 31. decembra 2010. godine, te s njime povezanog bilansa uspjeha, izvje{taja o nov~anim tokovima i izvje{taja o promjenama na vlasni~kom kapitalu za godinu koja je tada zavr{ila. Odgovornost rukovodstva za finansijske izvje{taje Rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i realno i objektivno prikazivanje ovih finansijskih izvje{taja u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji u FBiH (Sl. novine FBiH, br. 83/09). Ova odgovornost uklju~uje: osmi{ljavanje, implementaciju i odr`avanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i realno i objektivno prikazivanje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajno pogre{no prikazivanje, nastalo ili uslijed pronevjere ili uslijed gre{ke; izbor i primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika i sa~injavanje ra~unovodstvenih procjena prihvatljivih u datim okolnostima. Odgovornost revizora Na{a odgovornost je da na osnovu izvr{ene revizije izrazimo mi{ljenje o prikazanim finansijskim izvje{tajima. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na na~in da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke. Revizija uklju~uje provjeru dokaza pomo}u testiranja, koji potkrjepljuju iznose i druge informacije objavljene u finansijskim izvje{tajima. Revizija tako|er uklju~uje i procjenu primijenjenih ra~unovodstvenih politika te ocjenu zna~ajnih procjena Uprave, kao i ocjenu ukupnog prikaza finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da nam na{a revizija daje razumnu osnovu za na{e mi{ljenje. Kvalifikovano mi{ljenje Kao {to je prikazano u na{oj Bilje{ci 2, uz finansijske izvje{taje, Dru{tvo nije iskazalo rashode koje pripadaju periodu izvje{tavanja, u iznosu 5.000 KM, {to ne ispunjava zahtjeve MRS 1 — Prezentacija finansijskih izvje{taja. Efekat manje iskazanih rashoda u Bilansu uspjeha za 2010. godinu je manje iskazan gubitak u iznosu 5.000 KM, {to se reflektuje i na izvje{taj o promjenama na kapitalu. Mi{ljenje Po na{em mi{ljenju, osim za efekte prezentirane u paragrafu — Kvalificirano mi{ljenje, prilo`eni finansijski izvje{taji prikazuju objektivno i realno u svim materijalnim stavkama finansijski polo`aj Dru{tva na dan 31. 12. 2010. godine, te rezultate poslovanja, kao i promjene u nov~anom toku i vlasni~kom kapitalu za godinu koja je tada zavr{ila i sastavljeni su u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja i Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji FBiH.

SASX-30

ERS10

SASE: Najtra`enije dionice Elektrogrupe
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 507.334,34 KM (407.334,34 KM redovne berzanske trgovine i 100.000,00 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 11.901,70 KM, a najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama Fabrike duhana Sarajevo u iznosu od 8.342,70 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu promet je ostvaren dionicama emitenta Elektrogrupa d.d. Jajce u iznosu od 325.600,00 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 8. juli/srpanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA P PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO RMU BANOVICI DD BANOVICI ELEKTRO GRUPA D.D. JAJCE MANN + HUMMEL BA DD TEsANJ 28,00 -0,32 28,00 28,00 33,00 -17,50 33,00 33,00 220,00 -12,00 220,00 220,00 16,00 0,00 16,00 16,00 8 98 1.480 113 224,00 3.234,00 325.600,00 1.808,00 1 1 1 1 20,20 69,81 0,90 2,60 20,20 70,00 20,20 68,07 5 120 101,00 8.342,70 1 7 42,01 39,05 34,00 27,95 97,50 92,22 79,01 70,09 67,00 0,00 -2,26 3,03 -1,97 0,00 0,11 0,00 0,01 0,00 42,01 40,00 34,00 28,00 97,50 92,25 79,02 70,09 67,00 42,01 39,00 33,00 27,10 97,50 92,20 79,01 70,09 67,00 1.917 749 49.192 15.687 7.856 7.523 11.250 8.509 411 805,33 292,46 16.403,36 4.384,06 7.659,60 6.937,68 8.888,81 5.963,96 275,37 2 2 5 5 1 4 4 2 1 5,57 3,20 6,10 -2,28 -3,90 0,00 5,57 3,20 6,10 5,57 3,20 6,10 61 298 47 339,77 953,60 286,70 2 1 1 12,90 2,62 12,96 12,50 1.150 14.833,94 8

Nagla{avanje ~injenica Dru{tvo je ostvarilo gubitak u poslovanju tokom godine koja je zavr{ila 31. decembra 2010. godine, {to je posljedica ote`anih uslova poslovanja Dru{tva, usljed efekata globalne finansijske krize na tr`i{tu kapitala. Gubici su ostvareni i u prethodnim poslovnim godinama, {to je dovelo do zna~ajnog smanjenja registrovanog kapitala. Sve to ukazuje na zna~ajnu neizvjesnost i sumnju u sposobnost Dru{tva da nastavi s vremenski neograni~enim poslovanjem. Bilans d.o.o. Sarajevo

Banjalu~ka berza Kursna lista za 8. juli 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Sarajevo Zmaja od Bosne bb

OBAVJE[TENJE
mr. ALMIR AHMETHOD@I], dipl. ing. el. branit }e doktorsku disertaciju ''KORELACIJA PARAMETARA BLACK BOX I INTEGRALNOG FIZIKALNOG MODELA LUKA NA REALNOM SF6 PREKIDA^U'' (CORRELATION OF BLACK BOX AND AN INTEGRAL PHYSICAL ARC MODEL PARAMETERS FOR A REAL SF6 CIRCUIT-BREAKER) 21. septembra 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 11 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu sala S1 — prizemlje. Pristup odbrani je slobodan. Doktorska disertacija se mo`e pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati.

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Milici Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modrica Telekom Srpske a.d. Banja Luka Zeljeznice RS a.d. Doboj 0,75 0,405(A) 0,63 0,19 1,56 0,036 0 -1,22 5 -4,52 0 0 0,75 0,405 0,63 0,19 1,56 0,036 0,75 150 0,405 1.066 0,63 3.050 0,19 100.000 1,56 112 0,036 68.650 112,50 431,73 1.921,50 19.000,00 174,72 2.471,40

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,25 4 3,08 6,76 1,42 3,81 4,51 6,15 -1,16 -1,96 -4,05 0 0 0 0 0,99 4,25 4 3,1 6,77 1,42 3,81 4,51 6,16 4,25 4 3,04 6,76 1,42 3,81 4,51 6,15 100 40 140 197 40 63 60 1.194 425,00 160,00 431,06 1.331,92 56,80 240,03 270,60 7.345,60

JAVNA USTANOVA DOM ZDRAVLJA TRAVNIK

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Merkur a.d. Banja Luka Mljekara a.d. Banja Luka Top a.d. Banja Luka Vitinka a.d. Kozluk Republika Srpska - stara devizna stednja 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 5 0,551(A) 0,341 0,4 4,01 93,42 38,2 35,93 36,51 32,99 30,02 0 170,63 -11,89 -2,91 -0,09 1,79 0,03 0 2,55 -0,07 0,551 0,341 0,4 4,01 93,5 38,2 35,99 36,51 33 30,19 0,551 0,341 0,4 4,01 93,22 38,14 35,92 36,51 32,95 29,8 124.877 41.500 4.805 287 9.335 9.227 10.611 34.250 12.400 251.263 68.807,23 14.151,50 1.922,00 1.150,87 3.488,41 3.524,53 3.812,87 12.504,68 4.090,60 75.435,94

O b j a v l j u je

ISPR AV KU J AV N OG OGL A S A
U javnom oglasu za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1 (jednog) diplomiranog in`injera medicinske radiologije, koji je objavljen u listu „Oslobo|enje“ od 23. 6. 2011. god (~etvrtak), u slijede}em dijelu teksta javnog oglasa vr{i se ispravka: Gre{kom objavljeni tekst glasi: - Diplomirani in`injer medicinske radiologije - Da ima zavr{en studij za diplomiranog in`injera medicinske radiologije - Pet godina radnog iskustva. Ispravan tekst glasi: - Vi{i RTG tehni~ar - 2 (dvije) godine radnog iskustva po polo`enom stru~nom ispitu. Rok za podno{enje prijave je 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog javnog oglasa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Mr. sci. med. Magli} dr. Edib

NAFTA

PLIN

ZLATO

117,72

$ 0,73 % $ 0,04 %

4,17

$ 0,92 % $ 1,00 %

1.541,10

$ 0,69 % $ 0,47 %

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

316,55

2,560

637,50

18 SARAJEVSKA HRONIKA
U~enica generacije Osnovne {kole “Zaim Kolar“

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Medina igra
folklor i odbojku
Medina je tokom {kolovanja samo postizala dobre rezultate, a isticala se i u vannastavnim aktivnostima, ka`u nam u {koli iz Dej~i}a. Omiljeni predmeti su joj bili matematika, fizika i njema~ki jezik, a od spor to va ba vi la se odbojkom. U`ivanje ovoj u~enici generacije predstavlja folklor i njime se dugo bavi. E. G.

Protest taksista pred Policijskom upravom Centar

Razgovor ili
blokada ulica
Isti zakon ne va`i za sve, poru~ili su taksisti nakon ju~era{njeg hap{enja vlasnika firme Kale taksi Emira Samouka
Tridesetak uposlenika taksi-prevoznika Kale, Paja, Benjo i Adin, RHR i Holand okupilo se ju~er ispred zgrade Policijske uprave Centar i protestovalo zbog hap{enja vlasnika firme Kale taksi Emira Samouka. Hap{enju Samouka prethodio je poku{aj policajaca da skinu tablice sa je dnog od vo zi la ovog udru`enja, a nakon {to je Samouk zatra`io da se osoba koja je htjela da ukloni tablice identifikuje, policija ga je li{ila slobode. - Jedan od mojih voza~a nazvao me i kazao da je uhap{en. Rekao sam mu da sam ja ovla{tena osoba i oti{ao pred stanicu. Tamo su me ~ekali policajci koji su vri{tali i kazali da skinem tablice. Rekao sam im da nema ju osnova za skidanje i zatra`io da vozilo po{alju na tehni~ki pregled. Odbili su to i pozvali jednog ~ovjeka koji je sa bu{ilicom pri{ao vozilu u poku{aju da skine tablice. Stao sam ispred vozila i nisam dao da se skidaju tablice, a nakon toga policajci su mi stavili lisice i priveli me, kazao je Samouk, dodaju}i kako je pona{anje policajaca prilikom privo|enja snimano mobitelom, koji je, tako|er, oduzet.

Medina Berilo: Omiljeni predmeti matematika i fizika

Nema osnova za skidanje tablica, smatraju taksi-prevoznici

Saslu{an i pu{ten
Na Marindvoru, ju~er u 10.35 sati policijska patrola je zaustavila taksi-vozilo, golf 5, sa istaknutom taksi-oznakom, bez odobrenja za ovu djelatnost i imena firme. Kako saznajemo od Fatmira Hajdarevi}a, {efa ureda komesara MUP-a KS-a, po{to je policijski slu`benik utvrdio neispravnosti, nare|eno je voza~u da skine taksi-tablice, ali je on to odbio. - Nakon toga je na mjesto doga|aja do{ao predstavnik taksi-firme daju}i pasivni otpor i onemogu}avaju}i slu`beno lice da izvr{i potrebne poslove i zadatke. Zato se ova osoba morala li{iti slobode zbog kr{enja zakona i ometanja ovla{tenog slu`benog lica na du`nosti, kazao je Hajdarevi}. Iz MUP-a tvrde da nije bilo protestnih okupljanja, ve} su ispred PU Centar taksisti ~ekali da vide kako }e se ovaj slu~aj rije{iti. Prema Hajdarevi}evim rije~ima, lice je privedeno radi kriminalisti~ke obrade i nakon toga pu{teno, a tu`ilac Z. T. je odredio dalje mjere koje treba preduzeti. Me|utim, u tom ~lanu stoji da se tablice sa vozila smiju skinuti samo ukoliko vozilo nije registrovano ili ako one ne li{e taksi-prevoz i to je jedan do glavnih razloga problema sa kojima se susre}u pojedini prevoznici.

Odr`ana takmi~enja u borila~kim vje{tinama

Malo se pjevalo, ali i trgovalo
Udru`enje Zlatne ruke u KSC-u organizovalo prodajnu izlo`bu
Zavr{en je ovogodi{nji sedmodnevni program manifestacije kulture, sporta i trgovine, Ilija{ki dani 2011. Sve generacije mogle su na}i ne{to za sebe. Od kulturno-umje tni~kih i mu zi~kih sadr`aja treba izdvojiti ve~eri folklora, sevdaha i dje~ijeg stvarala{tva ilija{kih osnovaca, koncert rock grupe Stari grad iz Srebrenice, pozori{nu predstavu Dugo svitanje i izlo`bu fotografija Ilija{ nekad i sad. Tu su i komercijalne izlo`be narodnih rukotvorina, proizvoda od drveta, doma}e hrane, tekstila... Nisu izostala ni takmi~enja u borila~kim vje{tinama, malom nogometu, odbojci i drugim sportovima. Izlo`ba tradicionalnih bosanskih rukotvorina i unikatnih proizvoda Udru`enja `ena Zlatne ruke, odr`ana je u prostorijama KSC Ilija{. Prezentiran je rad na starom tkala~kom stroju, a posjetioci su mogli vidjeti razne vrste }ilima, staza, serd`ada, jastu~i}a, lutki u bosanskoj no{nji... Ilija{ki dani su zavr{eni gastrove~eri gdje je Udru`enje Zlatne ruke posjetiocima pripremilo starobosanska jela. Ujedno je to bilo dru`enje svih u~esnika ove manifestacije za koju je najzaslu`niji organizator - Kulturnosportski centar i Radio Ilija{ sa njegovim direktorom Benisom Fazli}em. - Drago nam je {to je sve proteklo u najboljem redu, a na hiljade posjetilaca je u`ivalo u programima koje smo im pripremili, nastoje}i da zadovoljimo sve. Uz kulturne i sportske doga|aje, malo se i trgovalo, pa su se mogli kupiti unikatni }ilimi, odje}a, obu}a i razni prehrambeni proizvodi, kazao je Fazli}.
Z. T.

TA oznaka
Vijest o Samoukovom hap{enju brzo se pro{irila me|u ostalim taksi-prevoznicima koji su u znak podr{ke do{li

Maltretiranje
- U na{im firmama radi vi{e od 150 uposlenika. Svakodnevno nas maltretiraju i skida ju ta bli ce. Na kon to ga zadr`avaju ih po petnaestak dana i onda ih vrate. @alili smo se sudu nekoliko puta i uvijek smo ih dobijali. Ne znam zbog ~ega ovo rade kada sve svoje obaveze prema dr`avi uredno izmirujemo. Interesantno je i to da se ovo de{ava samo pojedinim firmama, dok u gradu postoji jo{ oko 400 taksista koji voze bez TA oznaka, ali njih niko ne ka`njava. O~ito nekome nije u interesu da mi nastavimo da radimo, pojasnio je Lunja. Okupljeni su slo`ni u jednom, a to je da se ovakvo stanje ne mo`e jo{ dugo tolerisati. Kako su nam kazali, prvo }e zatra`iti razgovor sa predstavnicima nadle`nih institucija, a ako se ne na|e rje{enje, uslijedit }e blokada ulica.
S. HUREMOVI]

Voza~ Kale taksija kojeg je policija zaustavila

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja bez napajanja elektri~nom energijom danas bi od 9 do 16 sati moglo ostati trafopodru~je Triglavska.

pred stanicu da iska`u nezadovoljstvo zbog toga, ali i odnosom nadle`nih prema pojedinim prevoznicima. - Samouk je uhap{en jer nije dozvolio da se skinu tablice sa njegovog vozila. Policija skidanje tablica pravda time {to na njima nema oznake TA i ~lanom 230 Zakona o bez bje dnos ti sao bra}aja.

pripadaju tom vozilu. U ovom slu~aju to nije razlog. Nas ve} du`e vrijeme maltretiraju jer ne mo`emo da dobijemo TA oznake i zbog toga nam skidaju tablice i isklju~uju nas iz saobra}aja, istakao je Adnan Lunja, direktor Holand taksija. Prema Lunjinim rije~ima, u KS-u nema propisa koji regu-

Foto: A. KAJMOVI]

Zavr{eni Ilija{ki dani

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
Azil za pse u okviru Kampusa Rakovica

Radovi
Sve vi{e pasa na gradskim ulicama

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

do kraja
mjeseca
dnja azila za pse u Rakovici, u okviru JU Terapijska zajednica. Kako smo saznali od Tajiba De la li}a, po mo}ni ka op}inskog na~elnika Novog Grada, podnesen je zahtjev za urbanisti~ku dozvolu te potpisan i sporazum o finansiranju ovog projekta. Podsje}amo, {est op}ina, Kanton i Grad u~estvovat }e u realizaciji projekta. Grad Sarajevo i op}ine Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Stari Grad u projektu izgradnje azila participirat }e po 70.000 KM, dok }e Ilid`a i Vogo{}a izdvojiti po 50.000 maraka, a sredstva }e izdvojiti i KS. “Odre|ena je i lokacija gdje bi trebala po~eti gradnja. Radovi bi trebali po~eti ovog mjeseca, a ne mogu vam precizirati kada }e izgradnja biti

Podnesen zahtjev za urbanisti~ku dozvolu, nakon uplate sredstava
Problem pasa lutalica ve} odavno je goru}e pitanje Kantona Sarajevo. Svakodnevno smo svjedoci brojnih napada lutalica na gra|ane, naro~ito djecu, jer se veliki broj pasa najvi{e i kre}e po dje~ijim parkovima i igrali{tima. Do sada su nadle`ni poduzimali rje{enja poput kastracije i sterilizacije pasa, a kao jedino stalno name}e se izgrago to va i ka da }emo mo}i smjestiti napu{tene `ivotinje“, kazao nam je Hamdo Kari}, pomo}nik gradona~elnika za komunalne poslove. Iz udru`enja za za{titu `ivotinja smatraju da je ovaj projekat maksimalno usporen i da se dugo ~eka na njegovu realizaciju te se nadaju da }e ove godine azil biti napokon zavr{en i useljiv. E. G.

Pionirska dolina dobila novu mladun~ad i trampolinu

Prinove kod labudova, lame, antilopa...
Posjetioci RZC Pionirska dolina mogu u`ivati u jo{ bogatijoj ponudi, jer su ove sedmice stigli novi rekviziti za igru i zabavu, a pu{tena je u rad i velika trampolina - ~etverac, visoka skoro ~etiri i duga vi{e od pet metara. Na njoj mogu u`ivati djeca, mladi i odrasli, pod uslovom da njihova tjelesna te`ina ne iznosi vi{e od 80 kilograma. O ostalim pravilima kori{tenja trampoline posjetioci se mogu upoznati na licu mjesta. - Kako je omogu}eno bud`etom, KJKP Park je nabavio i tri auti}a na elektri~ni pogon. Mada su i dosad bili dio zabavnog dijela Pionirske, pove}an je njihov broj, jer najmla|i posjetioci poslije posjete nastambama sa `ivotinjama obavezno do|u i na jednu, a ~esto i vi{e vo`nji auti}em, ka`e nam Aldijana Hamza, stru~ni saradnik za informisanje u Parku. U Zoo-vrtu dosta je prinova, zdravih mladunaca i to `ivotinja koje nisu karakteristi~ne za na{e podneblje, a koje su ro|ene pod nadzorom na{eg veterinara i tehni~ara. Tako je prije ~etiri dana ro|eno mladun~e lame, a u ovom stadu i prijemjesecbila je jo{ jednapri-

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA
nova. Tu su i dvije mlade eland antilope i mladun~e ponija, jari}i, kao i mladi labudovi. I prokopavanje gasovoda koji dijelom prolazi kroz prostor Pionirske zavr{eno je ju~er, pa se prokopi ure|uju.
J. M.

10 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Fran kfurt 10.30, Min hen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Za greb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Safet Zec izla`e u Splitu

Mo} slikarstva
Slikarstvo Zeca je puno i gusto kao kod renesansnih majstora, so~no: potez je {irok, siguran u znaku, bogat u plasti~nosti, kipu}i u materiji...
“Mo} sli kar stva“ na ziv je izlo`be Safeta Zeca koja }e biti otvorena u ~etvrtak, 14. jula u Splitu. Zapravo radi se o dvije izlo`be - jedne u HAZU-ovoj Pala~i Milesi i druge u galeriji Kula, a kojima po~inje ovogodi{nje, 57. splitsko ljeto, i koje }e posjetioci mo}i razgledavati do 14. augusta, odnosno do kraja Ljeta. - Ovo je moje prvo ozbiljnije predstavljanje u Splitu. Izlagao sam jedan grafi~ki opus sad daleke 1986. godine u biv{oj galeriji Alfa koju je otvorio, sad pokojni, Kruno Prijatelj (poznati po vje sni~ar umje tnos ti i sveu~ili{ni profesor, u svom vremenu bio je neosporno najbolji poznavatelj baroka u Dalmaciji, pa su ga i zvali - Prijateljem od baroka, op. N. S.) Tako da ovo smatram mojim prvim kasnim predstavljanjem splitskoj, odnosno hrvatskoj publici, ka`e Zec, poja{njavaju}i da }e se desiti dvije izlo`be - jedna manja u poznatoj galeriji Kula, u kojoj }e pred sta vi ti dio po slje dnje po~iteljske izlo`be u Hanu, dopunjen novim radovima, posve}enim kamenoj ku}i. - Zapravo ja izlo`bu zovem Ku}a od kamena. Ona je jedna himna ku}ama koje nestaju, jedna vrsta apela za njihovo - pitanje je koliko ih je ostalo! o~uvanje. To je jedna tema koja je prisutna kod mene od ranih, beogradskih dana, pa evo do sada. Njen zna~aj vidim i u Splitu - taj u`asni urbicid isti je i u Dalmaciji, i kod nas u Hercegovini, i u Sarajevu..., ka`e Zec o ovom svom likovnom oma`u. Na drugoj, ve}oj izlo`bi, u Pala~i Milesi, na dva sprata, bit }e predstavljen dio (jer prostor ne dozvoljava cijelu) poznate pro{logodi{nje (maj, juni, juli) venecijanske izlo`be u muzeju Correre.

Opsesija i du`nost
Umjetnik podsje}a: - Poenta, moja opsesija je ta manifestacija bijelih kreveta, jastuka, ko{ulja... Pitam se {ta dijeli te predivne bjeline osvijetljenih jastuka i ko{ulja i iste takve tragi~ne, okrvavljene bjeline. Zapravo, konstatujem da je za slikara, za vizuelnu senzaciju, to stanje, ta dramaturgija, taj jedan zanosni strasni ljubavni zagrljaj, jedna tragi~ni susret i rastanak, jako blizu, ako ne isti, ka`e Zec, uz napomenu da ima i mali oma`: tri - ~etiri platna posve}ena u`a snoj tra ge di ja u ovim na{im, pitomim bosanskim prostorima Srebrenice. Ka`e, ma kako sve~ano bilo na po~etku Splitskog ljeta, datumi su blizu i “neminovno je ljudsko podsje}anje, da ne ka`em moja umjetni~ka du`nost“.
N. SALOM

Iz Po~itelja i Venecije
Jedan od na{ih najboljih slikara izla`e u Splitu u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetni~ki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu i Kulturne ustanove Kula, a pod po kro vi telj stvom @e ljka Ko m{i}a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, te uz potporu Ministarstva kulture RH, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske `upanije. Ovom izuzetnom kulturnom doga|aju, koji se najavljuje i kao svojevrsna retrospektiva Safeta Zeca i kojem uistinu odgovara naziv “Mo} slikarstva“ pri, daje se velika pa`nja, a sam autor nam je u telefonskom razgovoru (nalazi se u Po~itelju gdje intenzivno radi) kazao:

Poja{njenje iz Kamernog teatra

Kontradiktorne poruke
Igranje predstave “Krokodil Lacoste“ 11. jula u Vije}nici imalo je samo najplemenitije umjetni~ke motive, ali...
Iako Kamerni teatar 55 i ansambl predstave “Krokodil Lacoste“ nisu imali nijedan drugi motiv osim onog najplemenitijeg, teatarskog i umjetni~kog, ideja da se Dan genocida u Srebrenici obilje`i ovom predstavom u Vije}nici od samog po~etka nailazila je na probleme formalne prirode, ka`e se u saop}enju koje smo dobili iz Kamernog teatra 55, a koje potpisuje Zlatko Top~i}, v.d. direktor Kamernog teatra 55 i autor dramskog teksta “Krokodil Lacoste“ .

Odlazak Strahinje Petrovi}a

Stolje}e jednog scenografa
U Sarajevu je, u devedeset tre}oj godini, preminuo jedan od najistaknutijih bosanskohercegova~kih scenografa Strahinja Strajo Petrovi}. Prisustvo Strahinje Petrovi}a u historiji Narodnog pozori{ta Sarajevo, ali i u teatrima {irom BiH i ex-Jugoslavije, broji se stotinama u~estvovanja u stvaranju ~udesne magije teatarskog akta i brojnim nagradama. Bio je dobitnikom [estoaprilske nagrade, a tri puta je nagra|ivan na jednom od najve}ih teatarskih festivala Sterijinom pozorju. Strahinja Petrovi} bio je umjetnik. Nije bio scenograf - opremljiva~ pozori{nih predstava. Bio je istinski stvaralac, tragalac, po mnogo ~emu likovni umjetnik, ~ovjek koji je najavljivao su{tinske promjene u tretmanu scenografije. Kroz predstave demonstrirao je ono {to ga je krasilo tokom cijele karijere - nevjerojatno sinhroniziran spoj etike i estetike u teatru. Petrovi} je bio umjetnik koji je u jugoslavenskim scenografskim okvirima gajio prepoznatljiv stil, koji je podrazumijevao koliko stilsku dosljednost, pripadnost vremenu, jo{ i vi{e suvremeni teatralni, teatralizirani i stilizirani odnos prema pozorni~kom doga|anju. Rijetki su teatarski umjetnici koji su imali za sobom svoje stolje}e. Znali su to da cijene teatarski ljudi iz njegove mati~ne ku}e - Narodnog pozori{ta Sarajevo, sa biv{im direktorom Gradimirom Gojerom na ~elu, kada su mu za devedeseti ro|endan priredili ro|endansko slavlje u teatarskom okru`ju. Bio je to radostan susret i za slavljenika i sve teatarske djelatnike.

Po ~ijem nalogu?
- Nakon {to je prihva}ena na Organizacionom odboru Ba{~ar{ijskih no}i, pa zatim na vol{eban na~in skinuta s programa, predstava je ponovo, na isti na~in, uvr{tena u program Festivala, o ~emu je informiranajavnost, da bismoujutro, u srijedu, 6. jula, bili obavije{teni od predsjednika Organizacionog odbora D`evada [abanagi}a, a zatim i od direktora JU Sarajevo art Gorana Ra{i}a da se predstava ipak ne mo`e igrati. Ko im je nalo`io da vr{e te stalne izmjene, i za{to, i da li su ti nalozi dolazili s nivoa Federacije ili Kantona Sarajevo, oni znaju i mogu odgovoriti na to pitanje. Goran Ra{i} je kao alternativno rje{enje ponudio da se predstava igra oko 20 jula, {to nije prihva}eno, ali ne zbog obaveza glumaca, kako se navodi u saop}enju, negozato{to bi ta predstavaimala smisla samo ako se igra 11. jula, na Dan

Prizor iz predstave koja je (jo{) na repertoaru

genocida u Srebrenici, kao umjetni~ki na~in dostojanstvenog obilje`avanja, a ne bilo kojeg drugog dana u julu, jer onaj ko ina~e `eli pogledati tu predstavu, mo`e je vidjeti najesen, budu}i da je ona (jo{) na repertoaru Kamernog teatra 55.

Mo`e - ne mo`e
Nisu obavljane nikakve konsultacije s Kamernim teatrom 55, kako se navodi u saop}enju, nego su se stalnoodnekudprenosile kontradiktorne poruke u smislu “mo`e“ ili “ne mo`e“ Iako je takav odnos .

bio ispod digniteta Kamernog teatra 55 i ansambla predstave, ipak smo nastavljali obimne tehni~ke pripreme za nastup u Vije}nici jer taj datum je iznad na{ih pojedina~nih interesa i sujeta. Umjesto da ve} danas raspi{u konkurse za umjetni~ka djela kojim }e se, ne mukom, nego na civiliziran i dostojanstven na~in, bez politiziranja, dogodineobilje`iti taj dan, na{a mudra vlast je tako brutalno i {arlatanski odbila dar gra|anstvu, pokazuju}i da nije dostojna ni tog dara, ni tih gra|ana, ka`e se na kraju saop}enja.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SCENA

21

Po~eo muzi~ki festival u Novom Sadu

Spektakularan start

Exita
Svjetski muzi~ki festival Exit, koji se odr`ava u Novom Sadu, preksino} je otvorila doma}a grupa Atheist rap nakon koje su nastupile i grupe Bad religion, Darkwood Dub i kanadske legende Arcade Fire. Glavne zvijezde prve ve~eri britanski sastav Pulp po~eo je koncert nakon petnaestominutnog vatrometa koji je najspektakularniji do sada vi|en na Exitu. Ni{ta manje zanimljivo nije bilo i na ostalim festivalskim binama, a tradicionalno najlu|a atmosfera bila je na Dance Areni, gdje su nastupili majstori elektronike poput DJ-eva Jo-

ackima Garauda, Tige i Jamesa Zabiele. Organizatori grandioznog muzi~kog festivala izrazili su o~ekivanja da }e se tokom ~etiri dana i no}i pod svodovima popularne \ave na}i vi{e od 150.000 mladih iz cijelog svijeta. Osim iz Srbije, najbrojniji “exita{i“ su iz dr`ava njenog okru`enja, kao i Evrope iz koje prednja~e mladi Britanci. Muzi~ki festival Exit, 11. po redu, zavr{it }e se zvani~no u nedjelju, 10. jula, ali prakti~no svir ka sa Pe tro va ra din ske tvr|ave utihnut }e tek u ponedjeljak, 11. jula, u ranim jutarnjim satima.

Nastup grupe Pulp

Sa otvaranja Exita

Ba{~ar{ijske no}i 2011.

[kola mode u Sarajevu

Leo Martin slavi 40 godina rada
U okviru Festivala Ba{~ar{ijske no}i ve~eras u prostoru Mori}a hana }e biti otvorena izlo`ba kaligrafa Mirsada Mirze Smajovi}a. Tako|er, u Kolobara hanu u 21 sat Sarajevo }e ugostiti legendarnog pjeva~a evergreen muzike Lea Martina. Tom prilikom Martin }e proslaviti 40 godina umjetni~kog rada. S njim }e nastupiti Gordana Vidakovi} uz pratnju orkestra Retro party iz Subotice koji vodi kompozitor i muzi~ki producent Gabor Lengiel, nekada{nji student sarajevske Muzi~ke akademije, osniva~ grupe Te{ka industrija i ~lan mnogih VIS grupa. Leo Martin, koji je ro|en kao Milo{ Jovi}, u toku ratnih de{avanja na tlu biv{e SFRJ se povukao iz javnosti. Prije 11 godina
S dodjele diploma
Foto: D. ]UMUROVI]

Diplome za najuspje{nije
Leo Martin na jednom od nastupa

poku{ao se vratiti na scenu na trgu u Budvi za do~ek Nove godine, gdje je nastupao sa Zdravkom ^oli}em. - Me|utim, glas nije htio da iza|e iz mog grla. Organizator je pustio matricu i prvi i jedini put sam na koncertu pjevao na plejbek - ka`e Martin, te dodaje da je ignorisao problem s grlom, jer se nije nadao da ima opaku bolest.

- Psiholog s VMA pozvao me na pregled kod specijaliste koji mi je istog dana zakazao operaciju. Karcinom je bio u odmakloj fazi. Sedam milimetara mojih glasnica je pojeo rak. Ipak, dobio sam priliku da nastavim `ivjeti, a to sam proslavio dugim ljetovanjem s familijom na Korzici - govori Martin koji sprema novi album i veliki koncert u Beogradu za jesen. Ja. D.

Uspje{na bh. modna dizajnerica Aida Korman u suradnji s JU Centrom za kulturu organizirala je {kolu mode. Nakon tri mjeseca rada, Korman je ju~er svojim polaznicama podijelila diplome. Najzapa`enije rezultate ostvarile su Dinka Sabitovi}, D`ana Terz}, Farah Zubov}, Lejla Voloder, Marija Vidovi} i Mirzada Kobili}. [kola mode nastaviti sa radom u septembru. Treba spomenti da je njihova u~iteljica Aida Korman jedna od najboljih modnih dizajnerica. Ona

je nakon zavr{ene prve godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu odlu~ila da studij nastavi u Rimu. Diplomira na odsjeku za modni dizajn sa radom Hodo~a{}e u stilske pregibe, svojevrsnim redizajnom mu{ke i `enske narodne no{nje iz Bosne i Hercegovine. Po okon~anju studija radi prvo kod Gatinonija, a zatim seli u London gdje je radila za Alexandera McQueena. Svoje modele pokazala i na X Bijenalu mladih umjetnika Evrope i Mediterana. Ja. D.

INTERVJU Nela \enisijevi}, bh. glumica

Sanjala sam da se umorim igraju}i
ONI SU NAS OBILJE@ILI Louis Pasteur, 1822 - 1895.

Pronalaza~ vakcine protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra
TRA@ILI SMO ZA VAS Modni dodaci

Ljeto je i u detaljima

22

OGLASI

subota, 9. juli 2011. godine
JKP VODOVOD I KANALIZACIJA Jajce d.o.o. Na osnovu ~lana 12. Zakona o javnim preduze}ima u FBiH (Sl. novine FBiH, br. 8/05), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH i Odluke Nadzornog odbora, broj 01-472/11 od 22. 6. 2011. godine, raspisuje se

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ta~kom I Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna o davanju saglasnosti Agenciji za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, broj 01-02-58/11 od 28. 2. 2011. godine, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva {umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, objavljuje

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora JKP Vodovod i kanalizacija Jajce d.o.o. Objavljuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora JKP Vodovod i kanalizacija Jajce d.o.o. Izbor i imenovanje se vr{i na period od 4 godine. Opis pozicije Direktor preduze}a odgovoran je za: organizaciju i vo|enje poslovanja preduze}a; izvje{tavanje Nadzornog odbora preduze}a na njegov zahtjev; provedbu Statuta, Eti~kog kodeksa i drugih akata preduze}a; izradu i nadgledanje realizacije planova poslovanja; osiguranje provedbe propisa za postupak javnih nabavki; izradu kalkulacije cijene i na~ina pla}anja komunalne usluge; dono{enje Pravilnika o radu, Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, akta o na~inu utvr|ivanja odgovornosti zaposlenika za povrede radne obaveze, kao i ostale op}e akte; pripremanje prijedloga o raspodjeli dobiti ili pokri}u gubitka; zapo{ljavanje i otpu{tanje zaposlenika prema Pravilniku o radu i va`e}im propisima; zastupanje preduze}a prema tre}im licima; staranje i odgovornost za zakonitost rada preduze}a; implementaciju Eti~kog kodeksa u preduze}u; primjenu preporuka Odbora za reviziju; osiguranje uslova za rad Odbora za reviziju u pogledu prostora i cjelovitog uvida u evidenciju preduze}a potrebnu za njihovo obavljanje poslova. Pored op}ih uslova propisanih zakonom, kandidat mora ispunjavati slijede}e posebne uslove: - da posjeduje visoku (VSS) ili vi{u (V[S) {kolsku spremu, - da ima najmanje pet godina rukovode}eg radnog iskustva, - da ponudi program razvoja za planski period, - da ne postoje zakonom predvi|ene smetnje za obavljanje funkcije. Kandidati su du`ni, uz prijavu za izbor i imenovanje, prilo`iti slijede}e: - kra}u biografiju sa adresom i brojem telefona; - diplomu o stru~noj spremi (original ili ovjerena kopija, nostrificirana ako je ista ste~ena poslije 30. septembra 1992. godine van Bosne i Hercegovine); - uvjerenje o dr`avljanstvu; - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 3 mjeseca); - izvod iz mati~ne knjige ro|enih; - dokaz o radnom iskustvu. Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originalni ili ovjerene kopije. Prijave na konkurs za izbor i imenovanje direktora sa potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem preporu~ene po{te na adresu: NADZORNI ODBOR JKP VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., Ul. H. V. Hrvatini}a 1, 70 101 Jajce, sa naznakom: „PRIJAVA NA JAVNI KONKURS — NE OTVARATI“, i to u roku od 15 dana od dana objavljivanja u Slu`benim novinama FBiH. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu {umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, 5/279 - Stru~ni savjetnik za upravno-pravne poslove u {umarstvu i poljoprivredi - 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama Federacije BiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu {umarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine @upanija posavska Op}ina Ora{je Op}inski na~elnik Broj: 01-34-892/11 Ora{je, 7. 7. 2011. godine Na temelju ~lanka 24. Zakona o namje{tenicima u tijelima dr`avne slu`be u @upaniji posavskoj ("Narodne novine @upanije posavske", broj 7/10), op}inski na~elnik objavljuje

J AVNI NATJE^AJ
za popunu radnog mjesta namje{tenika u Op}ini Ora{je VI[I REFERENT ZA VO\ENJE MATI^NE EVIDENCIJE U MJESNOM UREDU DONJA MAHALA - 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme OPIS POSLOVA: 1) vodi mati~nu knjigu ro|enih, mati~nu knjigu vjen~anih i mati~nu knjigu umrlih i obavlja poslove u svezi vo|enja mati~nih knjiga, 2) izdaje izvode iz mati~nih knjiga, 3) obavlja prethodne radnje za postupak sklapanja braka i sam ~in sklapanja braka, 4) sastavlja zapisnik o priznanju o~instva, 5) obra|uje i dostavlja statisti~ke podatke, 6) priprema i podnosi izvje{}e o radu, 7) obavlja i druge poslove iz djelokruga Slu`be po nalogu pomo}nika op}inskog na~elnika i op}inskog na~elnika. UVJETI: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lankom 25. Zakona o namje{tenicima u tijelima dr`avne slu`be u @upaniji posavskoj, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete: - SSS/IV stupanj, dru{tveni ili tehni~ki smjer, - 10 (deset) mjeseci radnog sta`a, - polo`en stru~ni ispit, DOKAZI: Uz prijavu na javni natje~aj, prila`u se slijede}i dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. kra}i `ivotopis, adresa i kontakt-telefon, 2. svjedo~anstvo o vrsti i stupnju stru~ne spreme, 3. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od tri mjeseca), 4. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopija CIPS-ove osobne iskaznice, 5. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u, 6. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, 7. ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog natje~aja nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat stegovne kazne na bilo kojem nivou vlasti u @upaniji, odnosno u BiH, 8. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava BiH. NAPOMENA: U razmatranje }e se uzeti i prijave kandidata koji nemaju polo`en stru~ni ispit, a ukoliko bude primljen u radni odnos, kandidat je du`an taj ispit polo`iti najkasnije u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos. Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Prijave na natje~aj s tra`enim dokumentima treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog natje~aja u dnevnim listovima (ra~unaju}i posljednji dan objave), osobno u {alter-salu Op}ine Ora{je ili putem po{te preporu~eno na adresu: OP]INA ORA[JE Ulica tre}a br. 45 76 270 ORA[JE sa naznakom: "Prijava na javni natje~aj za prijem namje{tenika" NE OTVARATI Neblagovremene, neuredne i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK \uro Topi}, dipl. ing.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 131789 10 P Sarajevo, 21. 3. 2011. godine Na osnovu odredbe ~lana 348. stav 3, 4. i 5. ZPP-a (Slu`bene novine FBiH, broj 53/03), Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Amela Mahi}, u pravnoj stvari tu`itelja Reuf Paripovi}, zastupan po punomo}niku Edinu [a~i}u, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog Eurometal Konstrukcije d.o.o. Sarajevo, radi naknada {tete, v.sp. 65.000,00 KM, OBJAVLJUJE: POZIV ZA PRIPREMNO RO^I[TE za tu`enog: Eurometal Konstrukcije d.o.o. Sarajevo Ul. Mula Mustafe Ba{eskije br. 6/2 Pozivate se u svojstvu tu`enog na pripremno ro~i{te zakazano za ^ETVRTAK, 1. 9. 2011. godine, u 11 sati u sobu br. 326/III. NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~lan 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~lan 79. i 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~lan 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~lan 84. stav 2. ZPP-a). Dostavljanje se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~lan 348. stav 4. ZPP-a). Sudija Amela Mahi}, s.r.

Foto: Senad Gubeli}

24 Pogledi

9. juli/srpanj 2011.

Druga zvani~na posjeta Borisa Tadi}a Bosni i Hercegovini

Foto: A. KAJMOVI] i D. TORCHE

OHRABRUJU]E PREDSJEDNIKA
“Ja sad gledam @eljka Kom{i}a i Bakira Izetbegovi}a, a ne samo Neboj{u Radmanovi}a, jer su svi oni moji prijatelji”, rekao je Tadi} nakon susreta sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH, sa kojima se susreo tokom svoje druge zvani~ne posjete na{oj zemlji
rbijanski predsjednik Boris Tadi} boravio je u srijedu u jednodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini i Sarajevu. Bila je to druga zvani~na Tadi}eva posjeta Bosni i Hercegovini, a u prvoj je boravio 2006. godine, kada se susreo da tada{njim predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH Sulejmanom Tihi}em, te, isto kao i prije nekoliko dana, pro{etao starim dijelom Sarajeva. U me|uvremenu, Tadi} je jo{ nekoliko puta boravio u Bosni i Hercegovini, odnosno Banjoj Luci, Mostaru i na Palama.

S

Prijateljski odnosi
– Ovo nijemojaprvaposjetaBosni i Hercegovini ni Sarajevu. Pa ja sam u Sarajevu bio u prvimsekundama svog `ivota, rekao je u srijedu srbijanski predsjednik na po~etku svog obra}anja medijima. Usprkos pojedina~nim kritikama, poruke koje je Tadi} prenio medijima nakon susreta sa ~lanovima Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Neboj{om Radmano-

vi}em, Bakirom Izetbegovi}em i @eljkom Kom{i}em, u na{oj su javnosti prihva}ene kao ohrabruju}e. Tadi} je, naime, i u srijedu ponovio da Republika Srbija `eli sa Bosnom i Hercegovinom imati dobrosusjedske i prijateljske odnose na najvi{em kvalitativnom nivou. Iako odnose Bosne i Hercegovine i Srbije i danas optere}uju te{ke rane iz pro{losti, te mnoga otvorena pitanja, {efovi dviju dr`ava su, tokom posljednjeg susreta, izrazili spremnost da ta pitanja po~nu rje{avati. U istom bi tonu, o~ekuje se, trebao prote}i i naredni susret lidera iz regije, koji bi se za desetak dana trebao desiti u Hrvatskoj. – Srbija i BiH su prirodno povezane. Srbi, Hrvati i Bo{njaci `ive i u BiH i u Srbiji. Godine koje su za nama predstavljale su neke od najte`ih trenutaka u na{oj istoriji. Rane i danas postoje, ali postoje i mnoga nere{ena pitanja u na{im bilateralnim odnosima, koja smo otvorili sa `eljom da ih zatva-

ramo na dobrobit svih gra|ana i obe dr`ave. Srbija po{tuje teritorijalni integriteti i suverenitet svake ~lanice UN-a, svake dr`ave koja ima svoj legitimitet i me|unarodni legalitet. BiH to svakako jeste. Srbija je istovremeno potpisnik i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. To ne zna~i da Srbija pola`e bilo kakvo pravo da se me{a u unutra{nje stvari BiH. Srbija, dakle, `eli sa Bosnom i Hercegovinom imati najbli`e mogu}e odnose. Srbija prihvata sve konsekvence demokratskog dijaloga koji vode legitimne institucije BiH i predstavnici naroda i entiteta i ona se u takvo re{enje nikada ne}e me{ati. Srbija nikada ne}e pre}i crvenu liniju definisanu me|unarodnim pravom, Dejtonskim sporazumom i dobrosusedskom saradnjom. Mi BiH po{tujemo ne samo deklarativno ve}i u politi~kojpraksisvakimsvojim gestom, poru~io je Tadi}. On se osvrnuo i na komentare nekih novinara kako ga u Republici Srpskoj do`ivljavaju kao izdajnika, jer mu je pre~e da bude re-

9. juli/srpanj 2011.

Pogledi 25

PORUKE SRBIJE
gionalni lider, nego da radi za interese srpskog naroda. – Sa epitetom izdajnika susreo sam se mnogo puta i u Srbiji i u BiH. Ja nisamsamosrpskipoliti~ar niti samo srpski predsednik. Ve} sam i politi~ar ili legitimni predstavnik gra|ana u regiji. Bio bih zadovoljan kada bi na kraju mog politi~kog posla mnogi rekli da sam izdajnik, a da bude dobro i Srbima i Hrvatima i Bo{njacima. Kada navija~i na stadionima u Srbiji vi~u da treba da se ubijem, moram re}i da sam ponosan ako su to isti oni navija~i koji skandiraju “No`, `ica, Srebrenica” ili , ako su to hrvatski ili bo{nja~ki navija~i koji vi~u “Ubij Srbina” Ja sad . gledam @eljka Kom{i}a i Bakira Izetbegovi}a, a ne samo Neboj{u

Radmanovi}a, jer su svi oni moji prijatelji, rekao je Tadi}.

Strate{ki interes
Nakon razgovora sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH, Tadi} se su-

sreo i sa ~lanovima kolegija Doma naroda i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH. Tom je prilikom srbijanski predsjednikkazao da }e njegovazemlja poticati put BiH prema Evrop-

skoj uniji, jer je to u interesu svake zemlje regije, kao {to je i put Hrvatske i Srbije prema EU od strate{kog interesa za BiH. U pauziizme|uzvani~nihsusreta, Tadi} se pro{etao Ba{~ar{ijom,

te posjetio kazand`ijsku radnju Nasira Jabu~ara. Potom je pro{ao kroz Sara~e, te u hotelu Evropa popiokafu sa IvicomOsimom i pjeva~ima Dinom Merlinom i Halidom Be{li}em. Jasna Fetahovi}

Sociolo{ko-po
[ta uti~e na dana{nju islamsku scenu u BiH? Koliko su na njoj traga ostavili, a koliko ostavljaju danas, reformatorski pokreti koji su se pojavljivali od ranog islama, od smrti poslanika Muhammeda do ovovremenih dana, na {ta ukazuje sociolo{ko-politi~ka analiza radikalizma, da li su alternativne muslimanske grupe isklju~ivo vezane za {erijat, ili su i one otvorene za sekularno pravo, koliko religija sama sebi podriva temelje i ~ime, a koliko to ~ine oni koji sebe nazivaju pravovjernim sekularistima, a najradije bi ukinuli sve religije dekretom, samo su neke od tema o kojima su 5. i 6. jula ove godine, na Fakultetu islamskih nauka u BiH, govorili prof. dr. Enes Kari}, prof. Muhamed Jusi}, prof. Mustafa Spa hi}, prof. dr. Fi kret Kar~i}, doc. dr. D`evad Hod`i}, mr. Ahmet Aliba{i}... To {to je ovaj ko lo kvij or ga ni zi ra lo Udru`enje Il mij je IZBiH u sa ra dnji sa Fon da ci jom Kon rad Ade nauer, da lo je po se bnu di men zi ju tom su sre tanju ~injenica, misli i ideja, pitanja i odgovora, teori je i pra kse, uto li ko pri je {to su se, za is tim sto lom, na {li oni ~iji su sta vo vi o ovim pi ta nji ma ako ne apsolutno suprotni, a ono sigurno u velikoj mjeri. Sku pu je prvi dan pri sus tvo vao i re isu-l-ule ma prof. dr. Mustafa ef. Ceri}, a Ekrem Tucakovi} je istupio govore}i o ulozi IZ-a u pronala`enju rje{enja brojnih pitanja, pa je to bila i jedinstvena prilika da se di rek tno su~ele opre~ni sta vo vi zva ni~ni ka, ne za vi snih i “ne za vi snih” Ako i ni je u po tpu nos ti is . ko ri {te na, a ni je, pu bli ka ci ja s pre da va nji ma i ras pravom sa tog skupa uskoro }e se pojaviti u javnosti, kao, bez imalo sumnje, vrlo kori sno {tivo za sve one ko ji u okvi ru svo jih ra dnih i dru{ tve nih po zi ci ja mo ra ju ima ti zna nje i o islam skoj sce ni da nas i njenoj ulozi u dru{tvenim tokovima. Zatvarati o~i pred ~inje ni com da al ter na ti vna islam ska u~enja gorije, sudovi, dobro, uputa, opomena, savjet, lijek, putokaz, podstrek, motiv, cilj, svrha, i rje{enje za ~ovjeka i ljude. Sloboda u svom ~istom praiskonskom i primordijalnom odre|enju jeste Bo`ija forma, okvir, oblik i prostor kojoj se nadaje i spu{ta Objava, a Objava sa svojom istinom i uputom ispunjava i oplemenjuje prostor slobode. Sloboda je ustvari forma, oblik, okvir, prostor ili zrak `ivota, a vjera je sadr`aj, smisao i odre|enje `ivota. ne ma ju utje ca ja i na bh. po li ti~ku sce nu go to vo je je dna ko po gu bno kao i ne zna nje o toj sce ni, uto li ko pri je {to je go to vo op}i stav u~e sni ka ovog za nimljivog skupa bio da je sekularizam u osnovi bi}a isla ma, to je osno vna nje go va po ru ka, ka ko je re kao je dan od u~e sni ka sku pa, ko jem su pri sus tvo va li ~la no vi di plo mat skih mi si ja u BiH, slu`be ni ci stranih i doma}ih institucija, koji nisu krili da im je do bro do {lo i pre da va nje o ter mi no lo {kim raz gra ni~enji ma u {i ro kom islam skom spek tru, oko ~ega postoje, ~ak i tamo gdje bi se najmanje o~ekiva lo, broj ne ne ja sno}e, ra zmi mo ila`enja, pa i su ko bi. Ko ris tan je to skup bio upra vo u du hu je dne od bitnih maksima islamskog shva}anja `ivota, prema ko jem se ulo ga, bi lo ko ga, i bi lo ~ega, mje ri po to me ko li ko ko ris ti od nje ima ~o vjek, i sva ko dru go `ivo bi}e na ovo me svi je tu. Oslo bo|enje do no si naj za ni mlji vi ja izla ga nja.

26 Pogledi

Islamska scena u BiH

9. juli/srpanj 2011.

pojave ra
Mustafa ef. Spahi}

B

o`ijom Voljom, Odredbom, Mo}ima, Mjerom i Znanjem Sloboda prethodi Objavi (Revelaciji), Objava Vjeri i Vjerovanju, Vjera Religiji, Religija Etici i Obredima, a Etika Politici i Estetici. “Mi smo Nebesima, Zemlji i planinama Emanet(Objavu) ponudili pa su se oni sustegli da ga ponesu, jer su ga se pobojali, a ~ovjek ga uprti i prihvati – zaista je ~ovjek okrutan i neznalica veliki” (Kur’an, 33:72). Zato je sloboda prva supstanca, prva odlika, karakteristika i odrednica ~ovjeka i ljudi: “Da tvoj Gospodar ho}e, uzvjerovala bi sva stvorenja na Zemlji! Zar }e{ onda ti (Muhammede) siliti ljude da se obrate u pravovjernike?! Jer nijedna du{a ne vjeruje bez Allahove dozvole, a On u~ini ne~istima one {to ne}e da promisle” (Kur’an, 10:99 i 100). “Ka`i od Gospodara va{ega je Istina, pa ko ho}e neka vjeruje u slobodi, a ko ho}e neka

ne vjeruje. Mi smo pripremili oganj za nasilnike.” (Kur’an, 18:29). “U vjeri i vjerovanju nema nikakve prisile, zaista se jasno razlikuje put razbora od zablude, i zato onaj ko \avola zanije~e, a u Allaha vjeruje – taj se uhvatio za u`e i vezu naj~vr{}u – prekinuti se nikada ne}e, a Allah sve ~uje i sve zna.” (Kur’an, 2:256). “Zbilja ovo je Opomena i Objava, pa ko htjedne u slobodi izabrat }e put do Gospodara svoga. A vi }ete htjeti samo ono {to bude Allahova volja, Allah sve zna i zaista je Premudri.” (Kur’an, 76:293). “Gradom ovim zaklinjem se Muhammede ti }e{ u njemu biti slobodan.” ( Kur’an, 90:1).

svjedo~iti. Za{to? Zato {to bez slobode ni Objava ni vjera ni religija ni obredi ni etika ni vjerozakon nemaju zraka za disanje i prostora za kretanje. Nagla{avamo, istina je sadr`aj i unutra{nja dimenzija Objave, a sloboda je forma, okvir, prostor, ili vanjska dimenzija te iste Objave. Bez Objave i vjere koja slijedi iz nje, sloboda nikada nema istine i sadr`aja ZA `ivot nego sadr`aj OD `ivota, a bez slobode Objava i vjera nemaju forme, oblika, zraka, prostora i vanjske di-

norma, iznad koje nema vi{e norme, i na istinipo~ivapravda kao temelj prava, pravi~nosti, pravne zajednice, i zdravog dru{tva. Kako je govorio imam Ebu Hamid el Gazalisamo je istinalijepa, zato{to je neprolazna, neizbrisiva, i neuni{tiva, a stvarnost ma koliko velika i raznolika zato {to je prolazna samo je korisna. Kako je primijetio Ibn Hazm ljudi mogu spaliti papire, knjige i dokumente, ali nikada ne mogu uni{titi ideje na kojima `ivot po~iva.

Izvor radikalizma
Prvi i arhetipski izvor radikalizma jeste suprotstavljati Objavu – Slobodi, Vjeru – Objavi, Religiju – Vjeri, Etiku i Obrede – Religiji i Estetiku i Politiku Etici. Prvo {to Bog dariva slobodi da je ukrasi i upotpuni jeste Objava. Dakle, kao {to je sadr`aj svake Objave Istina, tako je forma, oblik, okvir i na~in na koji se istina od Allaha u Objavi nudi Sloboda. Prva supstanca, prvi sadr`aj, prvo popunjenje, prva bit, srce i du{a slobode jesu Objava i vjera utemeljena na njoj. Isklju~ivi sadr`aj Objave i vjere koji se nude u formi i {ifri slobode jesu: istina, pravda, pravi~nost, red, sistem, poredak, zakon, vrijednosti, principi, na~ela, kriteriji, kate-

STRAH Iz takvog straha, potpomognutog finansijskom krizom, stopom nezaposlenih i brojem svakim danom otpu{tenih sa posla, krizom za{tite ~ovjekove okoline, globalizacijom, sve slabijim obrazovanjem, sveukupna u svim likovima kriza civilizacije u kojoj se muslimani najsporije i najslabije snalaze, brzo i lahko se razvija u misao i ideju: pakao, to su drugi, zlo, to su drugi, i opasnost, to su drugi
Ono {to je ljuska za jaje orah i lje{njak, ko`a za tijelo, tijelo za du{u, zrak, ki{a, svjetlost, vrijeme i prostor za sva `iva bi}a i stvorenja, to je sloboda za Objavu, vjeru, religiju, etiku, kulturu, pravo, politiku i estetiku. Bez slobode i Objava i vjera i religija i etika i kultura i pravo i politika i Ustav i zakoni i estetika su mrtvi kapitali duboko zakopani u zemlju koje ljudi ne mogu prona}i ili ako ih i prona|u ne mogu ih na pravi i od Boga odre|eni na~in promicati i menzije. Zato je sloboda uvjet Objave, a Objava je sadr`aj slobode, Objava je izvoristine i uvjetvjere, vjera je uvjet religije, religija je uvjet obreda, etike i kulture, a etika je uvjet politike i estetike. Istina utemeljena na religiji daje `ivot svakoj kulturi, a la` izaziva smrt svake kulture. Svi me|uljudski odnosi, veze i komunikacije po~ivaju na istini, a la` truje, razara i prekida odnose, veze i komunikacije me|u ljudima. U pravu istina je osnovna i najvi{a pravna

Historija ideja
Objektivna historija ~ovje~anstva prema Augusteu Comteu jeste historija ideja. Povijest svijeta i ljudstva za Hegela nije ni{ta drugonegokretanjesvjetskogduha ka slobodi u kome taj duh prolazi kroz tri doba: dje~a~ko u kome je slobodan samo pojedinac, mladi}kodobaduha u kome su slobodnegrupepovla{tenih i odabranih ljudi i zrelo doba duha u kome su slobodni gra|ani. Kao {to je u fizici su{tina materije te`ina i zapremina, tako je za Hegela supstanca duha sloboda. Prema u~enju religije vjera je sadr`aj, cilj, smisao i vrijednost `ivota, a sloboda je prostor, okvir, forma, oblik i zrak `ivota. Zato je prvi, osnovni, najte`i i najopasniji izvor pojedina~nog, dualnog, posebnog (grupnog) i op}eg (dru{tvenog) radikalizma rastavljati i suprotstavljati slobodu kao prostor, okvir,

Ljudi se uop}e vi{e ne sva|aju i ne tuku,

adikalizma
oblik i zrak `ivota Objavi koja preko istine, upute i vjere daje sadr`aj, vrijednosti, cilj i smisao `ivota. Bez slobode vjera nikada nema prostora i zraka, a bez vjere sloboda nikada nema sadr`aja, cilja, smisla i vrijednosti. Oswald Spengler u Propasti Zapada primje}uje da se arhetip svake kulture nalazi u religiji i da je religija du{a svake kulture. Bez obzira {to je istina i vjera unutra{nja, a sloboda vanjska dimenzija Objave, ljudstvo dana{njice kao prete`na ve}ina `ivi Ded`d`alsko/jednodimenzionalno ili jednooko doba. Zapad od humanizma, to se odnosi na zna~ajan broj ljudi, to je nepobitno i o~igledno, `iviodsustvoobjave, vjere, religije, vjerozakona, obreda, etike utemeljene na vjeri, koja se neminovno pre~injava samo u bonton, `ivi odsustvo transcendencije, metafizike i eshatologije. To neminovno vodi ka zaboravu Boga, zaboravu bitka, zaboravu sudbine, zaboravubeskona~nosti, zaboravu jedinstva svijeta i `ivota jer se zbiljom smatra samo ono {to se izra`ava matemati~kim formulama i provjerava eksperimentima u laboratorijima, zaboravu sadr`aja, smisla, svrhe i cilja, svijeta i `ivota koji prema Maxu Weberu daje samo religija, zaboravu onog vi{eg drugog svijeta i `ivota, zaboravubilokakvenadnaravnosti i metafizi~kog iskona i smisla`ivota. To je Sloboda od Slobode sa stajali{ta sveukupne dimenzije unutra{njeg `ivota koja kao takva ima za posljedicu sve unutra{nje radikalizme: apoteozu (obogatvorenje), individualizma i egoizma, pozitivizma i scijentizma, pohlepe, gramzljivosti, sebi~nosti, po`ude i nagona. Mablitvrdi da su ljudipostalislijepiotkako su svojina i interesi spojeni sa zabludama. Izvor je raznih radikalizama, apsolutizacija privatnog vlasni{tva u ranom i ~istom kapitalizmu i apsolutna negacija privatnog vlasni{tva putem eksproprijacije i nacionalizacije u takozvano dru{tveno ili kolektivno vlasni{tvo bez titulara u ~istom komunizmu. Za imovinu bez titulara Aristotel je ukratko odgovorio u~itelju Platonu – “[to je sva~ije, to nije ni~ije.” U dru{tvima kolektivne ili zajedni~ke imovine glavni izazov ili problem nije kra|a nego uni{tavanjeimovine, zato{to se ne smije po zakonu posjedovati. Glavni izazov, radikalizam i ekstremizam u kojima je privatno vlasni{tvo i imovina neupitnost, svetost i dio osnovnih prava jeste gramzivost, pohlepa i sebi~nost. U abecedu sociolo{ke teorije spada tvrdnja da se u razvijenim dru{tvima i civilizacijama siroma{tvo javlja i ra|a iz izobilja i koncentracije kapitala kod pojedinaca i siroma{tva kod ve}ine. Objava islama Kur’an nare|uje: “U imovini imu}nihsvojepravo(hakk) ima sirotinja, prosjaci i obespravljeni” (Kur’an, 70:24, 25). Sa stajali{taislama nikada bogati ne daju, niti sirotinja, siroma{ni, siro~ad, obespravljeni i nesposobni primaju, nego imu}ni koji su svoju imovinu na halal (dozvoljen na~in stekli) u okviru imperativne i institucionalne saradnje, solidarnosti i potpomaganja, ~iste i svoje vjerozakonske i dru{tvene obaveze izvr{avaju a sirotinja, siro~ad, obespravljeni, prosjaci i nemo}ni svoja prava od Boga zagarantirana ostvaruju. U svakom vremenu i bicjelinu ili privatnu imovinu jeste najva`niji od svih, ustvari je svojinski ustav i on je u stvarnosti baza dru{tvene zgrade. Najve}i izazov i najbitnije pitanje na koje mora odgovoriti svojinski ustav, u okviru socijalne pravde, saradnje i solidarnosti i potpomaganja, jeste – kako da prirodni resursi i blagodati postanu dobro i korist ~itavog naroda. Dva su odgovora i izlaza. Prvi, ukidanje privatnog vlasni{tva putem eksproprijacije i nacionaliza-

oliti~ka analiza

9. juli/srpanj 2011.

Islamska scena u BiH

Pogledi 27

POLITI^KA KRIZA Na`alost, u muslimanskim zemljama politi~ka opozicija se smatra neprijateljem, otvoreni, slobodni i kriti~ni mediji nemaju mogu}nosti i prostora za rad, a intelektualci koji kriti~ki promatraju dru{tvo smatraju se ili budalama ili izdajnicima ili stranim pla}enicima. Dakle, kod muslimanskih naroda radi se ponajprije i ponajvi{e o politi~kim krizama
lo kojem narodu socijalna ili klasna polarizacija na ve}inu siroma{nih i manjinu ekstra bogatih je plodno tlo za razne vrste radikalizama, pobuna i klasnih revolucija koje su trajale u devetnaestom i dvadesetom stolje}u. Suo~en sa potocima krvi i hiljadama mrtvih glava koje su bile rezultat i posljedica Francuske bur`oaske politi~ke revolucije 1789. godine SaintSimon }e ustvrditi da je zakon vlasni{tva temeljni zakon socijalne zgrade. Zakon koji u~vr{}uje cije, i to vodi u komunizam, a radikalizmi komunizma su parazitizam, uni{tavanje imovine i ubijanje ekonomskih motiva za rad i privre|ivanje. Drugi odgovor i izlazkojinudiimovinskiustav i put kojim je krenuo kapitalizam sa ljudskim likom jeste zadr`avanje i neprikosnovenost privatnog vlasni{tva uz strogu, sistemsku i sveobuhvatnu poresku politiku tako da se preko skupljenih poreza poma`u i izdr`avaju nesposobne i neproizvodne kategorije stano-

vni{tva. Vratimo se islamu i muslimanima. Bez obzira {to je islam sinteza i ravnote`a vjere i zakona u slobodi i bez obzira {to je sloboda okvir i vanjska dimenzija objave, muslimani manje-vi{e u ~itavom svijetu `ive u vanjskoj neslobodi. To je za muslimane Sloboda od Slobode sa stajali{ta sveukupne dimenzije vanjskog `ivota. Po{to je bez slobode nemogu}a politika, institucije, ustanove, red, poredak, sistem, znanost, civilizacija, to muslimani u odnosu na ostale narode svijeta `ive nepoliti~ki, nesistemski, neorganizirani, neznanstveni i negra|anski politi~ki `ivot. Na razini svjetskog duha, hegelijanski kazano muslimanski politi~ki duh, u okviru djelatnog bitka, jeste na razini dje~ijeg doba, to jeste u politi~kom smislu u muslimanskom svijetu samo su pojedinci slobodni i politi~ki djelatni. To zna~i da kod muslimana u punom kapacitetu ne funkcioniraju ni institucije ni ustanove ni organi ni forum ni sistemi, ni red, ni poredak, nego gotovo sva vlast, norme, zakoni (iako muslimani vjeruju da je izvor, normi, zakona, principa Bog) idu preko pojedinaca, i te nespojivosti do 2011. godine i doga|aja u Tunisu, Egiptu, Libiji, Jemenu, Bahreinu i Siriji nisu smetale muslimanima. Ni kada je u pitanju socijalna pravda, muslimani ne obra}aju punu pa`nju na Poslanikove rije~i da je siroma{tvo

nego se samo bez rije~i i razloga ubijaju

28 Pogledi
pola nevjerstva. Iako veliki broj ljudi na Zapadu vjeruju da su oni sami izvor normi bez Boga, u njih sve norme `ive i odr`avaju se kroz institucije i ustanove. I to u Zapadnom ~ovjeku razvija ogromnu normativnu svijest i kulturu. Bez obzira{to muslimani vjeruju da je izvor normi Bog, zato {to su im sve ustanove, organi, tijela, sistemi i institucije u nedostatku javne gra|anske i politi~ke slobode umrtvljene, nigdje u muslimanima u dovoljnoj mjeri nije razvijena normativna svijest i izvanjska kultura. Da bi se u ljudima kao ljudimarazvijalanormativna kultura, prvo se mora razvijati normativna svijest i odgovornost kod onih koji upravljaju, a da bi postojala normativna svijest kod onih koji upravljaju moraju u potpunim politi~kim kapacitetima funkcionirati ustanove, organi, tijela i institucije. U nedostatku politi~kih sloboda, nefunkcioniranju ustanova, institucija, tijela i organa, u nepostojanju normativne svijesti kod funkcionera i normativne kulture kod naroda neki muslimani pose`u za dva radikalizma – prvi postaju servilni i odani upravlja~ima kao pravi podanici, a nisu lojalni institucijama niti gledaju na duh i slovo zakona nego na voljumo}nika i upravlja~a i drugi idu u vrstu ekstremnog radikalizma do nasilja i terora gdje preko zacrtanog cilja ili ideala opravdavaju upotrebu svih, pa i nasilnih sredstava. Oni zaboravljaju da islam nije jezuitizam Ignacia Loyole prema kojem cilj opravdava upotrebu svakog sredstva. Prema islamu istovremeno mora biti na isti na~in valjan i cilj i sredstvo kojim se dolazi do cilja.

Islamska scena u BiH
sifilisom ni gonorejom ni sidom. S druge strane, prostitucija EzZina dva insana u onti~kom smislu svodi samo na dva spolna organa kojima nije na umu ni potomstvo ni nastavak ljudske vrste. S tre}e strane gledano sve kulture svijeta po~ivaju na robovanju Bogu, obredima i zabranama. Od deset Bo`ijih zapovjedi u Starom zavjetu, sedam su zabrane: ne kuni se la`no, ne ubij, ne ~ini preljube, ne kradi, ne svjedo~i la`no na bli`njega svoga, ne po`eli `ene bli`njega svoga i ne po`eli imetka bli`njega svoga. Prema islamu ne smije se svjedo~iti la`no na bilo koga, ne smije se `eljeti ni~ija `ena osim svoje i ne smije se `eljeti ni~iji imetak osim svoga. Postavlja se pitanje da li su svijet i `ivotljudimogu}i bez ovihzabrana u Starom zavjetu i svim objavljenim knjigama? Da dodamo, `ivotinjamazato{to su `ivotinjeni{ta se ne zabranjuje, ali one za razliku od ljudi nemaju kulturu. Dana{nji Zapad, u velikom broju vjerom i etikom, a radi se ustvari samo o unutra{njoj i vanjskoj dimenziji Objave – vjeri i slobodi. To i jeste posao i vrijeme za Ded`d`ala – jednodimenzionalnog ~ovjeka, da pla{i ljude jedne drugima sa unutra{njom i vanjskom dimenzijom Objave. Radikalizacija ~ovjeka je nemogu}a dok se on ne svede samo na jednu dimenziju pa se onda ka`e: ^ovjek je samo bi}e vjere, religije, konfesije, roda, bratstva, plemena, naroda, nacije, rase, zemlje, kontinenta, jezika, kulture, emocija, osje}anja, sje}anja, pam}enja, razuma, uma, pameti, svijesti, savjesti, morala, etike, politike, rada, prakse, dru{tvene proizvodnje, osjetila, percepcije, apercepcije, imaginacije, ma{te, vizije, artikuliranog govora, bi}e upravljanja, rukovo|enja, vladanja, samosvijesti, instinkta, strasti, po`uda, poroka, invencije, inovacije, kreacije, intuicije, i bi}e zajednice i dru{tva. To su samo odlike, karakteristike i pojavne manifestacije kod ~ovjeka i ljudi danje, upravljanje i rukovo|enje, ponajprije nad ljudima, ali i nad drugim stvorenjima. Dra` i slast vlasti iskazuje se samo nad ljudima. Od najgoreg oblika vlasti jedino je gori oblik potpunog bezvla{}a ili anarhije. Imami [afija je kazao da je godina bezvla{}a po posljedicama te`a i gora od 67 godina diktature. S druge strane vlast je mo}nad ljudima i ona brzo postaje kvarna i kvari ljude. Zato vlast koja valja mora biti ograni~ena i kontrolirana. Vlast se prvo ograni~ava ustavom i zakonom. [to ustav, zakon kao i nauka imaju manje etni~kih, nacionalnih, rasnih, ideolo{kih i partijskih o~iju oni bolje vide. Drugo, vlast se ograni~ava i kontrolira podjelom vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvr{nu. Tako zakonodavna vlast donosi zakone, predstavlja sve gra|ane u vlasti i kontroli{e izvr{nu vlast. U ve}ini muslimanskih zemalja ta se podjela ne uo~ava. Tre}e, vlast se ograni~ava i kontrolira balansom, to jest ne-

9. juli/srpanj 2011.

Izazovi i opasnosti
Nema tog cilja i ideala do kojeg se mo`e do}i zabranjenim sredstvima. U tome se krije izazov i opasnost zaborava Boga. Zaborav Boga neminovno vodi ~ovjeka i ljude u prela`enje granica i ula`enje u polje zabrana. Prema [erijatu ili osnovnom vjerozakonu islama sve stvari su dozvoljene koje nisu zabranjene – haram ili suprotne sunnetu – mekruh. Sama rije~ haram ima tri osnovna zna~enja: a) haram je ono {to je Bog izri~ito zabranio, b) haram zna~isvetost, neupitnost, nedodirljivost. Sa stajali{ta islama neupitni su: `ivoti ljudi, vjera ljudi, um, razum i svijest ljudi i zato islam zabranjuje alkohol, drogu i poroke. Zatim, neupitni su ~ast i dostojanstvo ljudi, imetak, potomstvo, pravo na rad i privre|ivanje, na kretanje, obrazovanje, nauku i spoznaju. Osnovna te`nja i intencija zabrane u odnosima me|u ljudima, sa stajali{ta islama jeste da se ne~injenjem zabranjenog izbjegnu i sprije~e lo{e i opasne posljedice po ~ovjeka i dru{tvo u ovosvjetskoj i onosvjetskoj perspektivi, da se ne~injenjem zabranjenog za{tite prava, dobra i vrijednosti, ljudi jednih od drugih. Neula`enjem u polje zabranjenog, ~ovjek ~uva sebe od samog sebe, ~uva druge od sebe i ~uva sebe od drugih. Primjeraradi, ~ovjek za koga je prostitucija zabrana – haram nikada ni sebe ni druge ljude ni `ene ne}e zaraziti ni triperom ni

[TA JE ZABRANJENO Nema tog cilja i ideala do kojeg se mo`e do}i zabranjenim sredstvima. U tome se krije izazov i opasnost zaborava Boga. Zaborav Boga neminovno vodi ~ovjeka i ljude u prela`enje granica i ula`enje u polje zabrana. Prema [erijatu ili osnovnom vjerozakonu islama sve stvari su dozvoljene koje nisu zabranjene – haram ili suprotne sunnetu – mekruh
`ivi `ivot bez sadr`aja, sr~ike i jezgre slobode, to jest bez vjere i etike, a muslimani bez forme, okvira, prostora i zraka vjere, to jest bez slobode. Kao {to muslimani ne znaju {ta }e sa slobodom ako im se dopusti, sa politikom, naukom, civilizacijom, ustanovama, sistemom, pravnim redom i poretkom, tako Zapad ne zna {ta }e sa vjerom, etikom i vrijednostima iako imaju institucije, jer sve se relativizira. Dok Zapad `ivi `ivot u slobodi bez Bo`ijih normi sa zemaljskim institucijama i politikom, muslimani `ive `ivot bez slobode, politike, reda, sistema, poretka i zemaljskih formi, a `ivot bez formi i oblika ili utvr|ene procedure je neizvjestan, te`ak i nepredvidljiv. Dakle, Zapad ne `ivi vjeru i etiku utemeljenu na njoj, a muslimani ne `ive slobodu i politiku utemeljenu na njoj. Zato pokvarenjacima i demagozima nije te{ko pla{iti muslimane zapadnim slobodama, politikom, demokratijom, ustanovama i institucijama, a zapadnjake islamskom koje kod raznih naroda, u razli~itim vremenima i na raznim mjestima manje ili vi{e dolaze do izra`aja, a nisu osnovne i bitne odrednice i su{tina~ovjeka. ^ovjek je u biti Bo`ije stvorenje stvoren da `ivi u zajednici i dru{tvu sa tim darovanim odlikama. Tvrdnje unazad tri stolje}a da je ~ovjek ponajprije ili ~ak samo bi}e osjetila, uma, razuma, volje i dru{tvene prakse kroz rad i bi}e instinkta, poroka i strasti nije ozna~ilo nikakav iskorak i uzdignu}e ~ovjeka, nego apoteozu osjetila, razuma, uma, volje, poroka i strasti. Kad se ~ovjek svede samo na bilo koji pojedina~ni dar i odliku: vjeru, religiju, etiku, um, razum, i osjetila on se ne razvija i ne oplemenjuje nego pitbulizira. U okviru sociolo{ko-politi~ke analize pojave radikalizma, posebno me|u muslimanima, nu`no se osvrnuti na fenomen vlasti, mo}i i upravljanja s jedne i politike s druge strane. Prvo, vlast mo} i upravljanje su mnogo stariji, dublji i trajniji od politike. Vlast je bila, sada jeste i uvijek }e biti vlaprikosnovenom autonomijom i ravnote`om izme|u zakonodavne, sudske i izvr{nevlasti. Nijedan od ogranaka vlasti nisu jedan drugom ni nadre|eni ni podre|eni nego sve njih kroz ustav i zakon objedinjava isti ustavnopravni poredak.

Balans vlasti
Na`alost, malo je muslimana kod kojih postoji i funkcionira balans vlasti. To ima za rezultat i posljedicu razne izme i radikalizme. ^etvrto, provjeravlasti se najtemeljitije vr{i na javnim, slobodnim i demokratskim izborima. U kojim muslimanskim zemljama, postoje javni, slobodni i demokratski izbori i u kojima to `ene uop}e imaju pravo politi~kog glasa? Umjesto toga u nekima od tih zemalja, desetlje}ima vlada vanredno stanje. Zar ta elementarna politi~ka ~injenica, koja puno ne smeta Zapadu, nije podloga za politi~ki radikalizam i ekstremizam? Peto, neprestanu politi~ku kvalificiranu kontrolu vlasti vr{i

politi~ka opozicija koja je neprestani politi~ki korektiv vlasti i kriti~ko-politi~ko oko gra|anske javnosti. [esto, odmah iza opozicijeslijedi, ne bilokojanegopoliti~ka i kriti~ka javnost. Javnosti u jednoj zemlji nema bez povjerenja vlasti u gra|ane i bez zakonitosti, proceduralnosti, objektivnosti i transparentnosti rada od strane vlasti. Za kriti~ku, politi~ku javnost, pojedina~nonajbitniji su intelektualci koji su advokati istine i promicatelji op}eg dobra. Pored intelektualaca u kontroli i provjeri vlasti ulogu imaju i sve vrste medija: printani, elektronski, ali i sektor civilnog dru{tva i sve nevladine organizacije. Na`alost, u muslimanskim zemljama politi~ka opozicija se smatra neprijateljem, otvoreni, slobodni i kriti~ni medijinemajumogu}nosti i prostora za rad, a intelektualci koji kriti~ki promatraju dru{tvo smatraju se ili budalama ili izdajnicima ili stranim pla}enicima. Dakle, kod muslimanskih naroda radi se ponajprije i ponajvi{e o politi~kim krizama. Prema Aminu Maaloufu u knjizi Poreme}enost svijeta radi se o strukturalnoj krizi ~ovje~anstva. “Svijetom je zavladala velika poreme}enost i to u vi{e podru~ja istovremeno: intelektualna poreme}enost, finansijska poreme}enost, klimatska poreme}enost, eti~ka poreme}enost.” Ako nastavimopratitiMaaloufaporeme}eno je i pet osnovnih odnosa na kojimainsistiraKonfu~ije: poreme}eni su odnosi izme|u vladara i naroda, oca i sina, mu`a i `ene, izme|u starijeg i mla|eg i odnosi izme|u prijatelja. Poreme}eni su odnosi izme|u slobode i odgovornosti. Ljudi ho}e slobodu, a ne}e odgovornost. Za Hegelasloboda je spoznata nu`nost, to jest istovremeno i odgovornost. Nau~nici ho}e slobodu istra`ivanja bez granica, a ne}e nikakvu odgovornost za posljedice svojih rezultata. Ipak, granice slobode su granice odgovornosti. Dokle su ljudi slobodni, dotle su odgovorni. Poreme}eni su odnosi izme|u mogu}nosti i du`nosti. Ljudi `ele neograni~ene mogu}nosti, a sve manje`elekonkretne du`nosti. Granice mogu}nosti su granice du`nosti. Poreme}eni su i odnosi izme|u znanja i neznanja. Ljudi dana{njice imajuumi{ljaj da sve znaju. Sokrat je tvrdio da je kvaliteta njegovog znanja da je spoznao da zna da ne zna. Dakle, granice znanja su granice neznanja. Evo kako tu poreme}enostiskazujepjesnikWilliam Carlos Williams: “^ovjek je dosada pre`ivio, zato {to je bio prevelika neznalica. Sada kada mo`e da ih ostvari, on mora da ih promijeni ili da pogine.” Sa stajali{ta vjere, nauka opisuje svijet i `ivot, a religija propisuje `ivot, dariva vrijednosti i odre|uje teleolos, svrhu, cilj i smisao `ivota. Poreme}enost svijeta nastaje kada religija po|e opisivati `ivot i davati sredstva `ivota, a kada nauka po|e propisivati `ivot, odre|ivati vrijednosti, svrhu i smisao `ivota. Poreme}eni su odnosi izme|u prava i obaveza. Ve}ina tra`i svoja zami{ljena prava bez ikakvog razmi{ljanja o obavezama. Granice prava su granice obaveza. U protivnom radi se o milostinji, kra|i ili nasilju. Prava

9. juli/srpanj 2011.

Islamska scena u BiH

Pogledi 29

RADIKALIZAM I EKSTREMIZAM Na`alost, malo je muslimana kod kojih postoji i funkcionira balans vlasti. To ima za rezultat i posljedicu razne izme i radikalizme. ^etvrto, provjera vlasti se najtemeljitije vr{i na javnim, slobodnim i demokratskim izborima. U kojim muslimanskim zemljama, postoje javni, slobodni i demokratski izbori i u kojima to `ene uop}e imaju pravo politi~kog glasa? Umjesto toga u nekima od tih zemalja, desetlje}ima vlada vanredno stanje. Zar ta elementarna politi~ka ~injenica, koja puno ne smeta Zapadu, nije podloga za politi~ki radikalizam i ekstremizam?
ljudi su u granicamanjihovihobaveza. Poreme}eni su odnosi izme|uetike i estetike. Po svakucijenuho}e se bitilijep, zgodan i privla~an. Granica etike mora biti granica estetike. U protivnom estetika }e zavr{iti u pornografiji, snobizmu, {undu i ki~u. Poreme}eni su u najve}oj mogu}oj mjeri i odnosi izme|u etike i politike. Evo {ta Kantprimje}uje na relacijietika– politika, citiram: “Istinska politika dakle ne mo`e da u~ininijedankorak, a da se prijetoga ne pokorimoralu. I mada je politika sama za sebe te{ka vje{tina, njenosjedinjenje sa moralom je nikakva vje{tina. Jer moral presijeca ~vor koji politika ne mo`e da rije{i~im nije s njim u saglasnosti. Ko” liko je Kant u pravu, mada je Napoleon tvrdio Hegelu da je politika zamijenila sudbinu, najbolje se vidi na primjeru ovovremene Gr~ke. Gr~ku od bankrota nije spasila ni ekonomija ni privreda, ni politika, negosolidarnost, odnosno etika unutar Evropske unije. Poreme}eni su odnosi izme|u znanja, tehnike i informacije s jedne i spoznaje s druge strane vi{e nego ikada. Hegel nagla{ava kako ono {to nam je poznao Bekkant, na arapskom Ilm, nije i ne mora biti spoznato – Erkannt, na arapskom Mearifa. Nikada kao danasljudinisu vi{e znali, a manje spoznavali stvarnost. To je izazov radikalizma kod ljudi pa i kod muslimana. [ta zna~i poznavanje stvarnosti preko TV ekrana i nerazumijevanje naroda, kultura i identiteta primje}uje Amin Maalouf u Poreme}enosti svijeta na stranici 27: “Svako kru`i svojom orbitom pred svojompublikom, koja ga razumije u pola rije~i i koja ne ~uje protivni~ki govor. Ja bih ipak morao zbog svog porijekla, zbog svog `ivotnog puta, da se pozivam na obje ove orbite (Zapadnu i muslimansku) u isti mah, ali svakim danom se osje}am pomalo dalje i od jedne i od druge.” Ustvaritehnika i tehnologija dana{njice, omogu}avasvimljudima da gledajuisteslike u istovrijeme, ali oni gledaju, a ne vide ili viderazli~ite i nepomirljive slike. Poslije kraha komunizma, raspada Sovjetskog saveza i nestanka Var{avskog pakta Evropa je duboko zaglibila u krizi. Do{lo je do gubljenja prepoznatljivih konekcija te su Evropa, Afrika i Azija u kriziidentiteta, a SAD i muslimanskezemlje iz razli~itihrazloga i na razli~ite na~ine nalaze se u krizi legitimiteta. nezaposlenost i op}a nesigurnost. Kriza prema priznanju jednog od prvaka EU izaziva strah u ljudima. Oduvijek se zna da strah, strast, porok, nagon, po`uda i interes izvana itekako mo}no utje~u i odre|uju pona{anje ljudi. Neutemeljen strah, ukoliko je ~ovjek usamljen, a narod izoliran lahko prelazi u autarhiju i zatvaranje do autizma. Iz takvog straha, potpomognutog finansijskom krizom, stopom nezaposlenih i brojem svakim danom otpu{tenih sa posla, krizom za{tite ~ovjekove okoline, globalizacijom, sve slabijim obrazovanjem, sveukupna u svim likovima kriza civilizacije u kojoj se muslimaninajsporije i najslabije snalaze, brzo i lahko se razvija u misao i ideju: pakao, to su drugi, zlo, to su drugi i opasnost, to su drugi. U strahu sli~nosti prelaze u razlike, razlike u suprotnosti, suprotnosti u isklju~ivosti, isklju~ivosti, ukoliko se na temelju ustava i zakona institucionalno ne rje{avaju, prerastaju u sukobe. To su sve podloge za razne izme, radikalizme i ekstremizme. Kada se estetikapotpunootka~i od etike ona se, uslijed konkurencije, sa estetike spu{ta na reklamu, sa reklame na pornografiju, a pornografija htjeli – ne htjeli, `eljeli – ne `eljeli na prostituciju. Jedan od oblika poreme}enosti me|u ljudima jeste svoditi osnovne odnose me|u ljudima i narodima na dominaciju, asimilaciju, segregaciju, diskriminaciju i aparthejd. Nemali broj muslimana imaju mi{ljenje ili umi{ljaj da su podvrgnuti dominaciji, asimilaciji, diskriminaciji, segregaciji, a u pojedinim dijelovima svijeta kao u Gazi i aparthejdu. Tih pet krivih i neispravnih odnosa me|u ljudima izazivaju kao reakciju radikalizam i pobunu. Umjesto takvih odnosamora se zagovaratipriznanje me|u ljudima i narodima, koegzistencija, integracija, akulturacija i tolerancija. Jedan od oblika poreme}enosti svijeta i odnosa me|u ljudima jeste teorija faktora: te priroda rada, te geografija, te demografija, te biologija, te psiha presudno formiraju i determiniraju dru{tvene odnose, procese i pojave ili klasni princip i odnos dominira svijetom, rasni princip i odnosdominirasvijetom, kapitalisti~ka okupacija, dominacija i eksploatacija je kriva za sve probleme svijeta, masonsko`idovska zavjera generira ve}inu problema u svijetu, na sceni je poslije sukoba blokova, sukob civilizacija i kultura utemeljenih na razli~itim religijama i od 11. septembra 2001. godine kao glavni problem svijeta nastupa islamski fundamentalizam, ekstremizam, revivalizam i terorizam. Pri tome se malo ko ozbiljno osvr}e na stvarno stanje u islamskim zemljama i me|u muslimanskim narodima. Od ideolo{ko-politi~kih istina, konstrukcije i projekcije stanja u tim zemljama malo ko mo`e doku~iti da se u tim zemljama nalazi najve}i broj i procent izbjeglica u svijetu, da te zemlje i narodi spadaju u najsiroma{nije zemlje svijeta, da su u tim zemljama najve}e stope nezaposlenih, nepismenih i ne{kolovanih ljudi. Da u malom broju od tih zemalja postoji podjela vlasti na ustavnu, zakonodavnu i izvr{nu, da je vlast ograni~ena ustavom i zakonom da postoji balans vlasti, da postoji provjera i kontrola vlasti preko redovnih izbora, preko opozicije, preko javnosti, preko medija i intelektualaca. Sve ove okolnosti su plodno tlo za razne izme i radikalizme koji se ne mogu ni~im opravdati. Mali broj dobronamjernih ljudi u svijetu postavlja pitanje kako su to muslimanske zemlje sa bogatim prirodnim resursima i siroma{nim stanovni{tvom u ve}ini. Sve su to pitanja koja tra`e odgovore, a ne ideolo{ke pamflete i etikete. Muslimanski narodi neupitno i neopozivo jesu krivi za stanje u kome se nalaze, ali ne samo oni nego i drugi koji su na bilo koji na~in doveli do tog stanja. Ali kriza ili poreme}enost svijeta je strukturalna i sveobuhvatna i to je kriza po~upanih ili izgubljenih identiteta i upropa{tenih legitimiteta. Evo kako tu krizu 1934. godine naslu}uje Thomas Eliot u pjesmi Stijena: “Gdje je `ivot koji smo izgubili u `ivljenju? Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju? I gdje je znanje koje smo izgubili u informaciji? Ciklusi neba u dvadeset vjekova udaljavaju nas od Boga i pribli`avaju pra{ini.”

Pamfleti i etikete
Suma sumarum, svijetpre`ivljava i `ivi krizu svih poznatih i priznatih formi, likova i oblika `ivota. Iz `ivota se u o~aju srlja u u`ivanje, a iz u`ivanja se nepovratno srlja u i`ivljavanje ili perverziju (pedofilija, homoseksualizam, droga). Ljudi se uop}e vi{e ne sva|aju i ne tuku, nego se samo bez rije~i i razloga ubijaju. U ekonomiji i privredi istovremeno nastupa: recesija, restrikcija, inflacija, deflacija, stagflacija, propadanje firmi, gubljenje radnih mjesta,

30 Pogledi

Islamska scena u BiH

9. juli/srpanj 2011.

Islamska scena u BiH

Reformatorske g pokreti u muslim
Gotovo sve savremene radikalne sekte koje se pozivaju na islam – u svome programu imaju agendu “povratka na izvorni i nepatvoreni islam”. Ovakve grupacije `ele reformirati dana{nje stanje muslimana koncepcijama “pravoga islama” iz pro{losti
je~injenice, prva je da je on bio zet Bo`ijeg poslanika Muhammeda (a.s.), bio je o`enjen njegovom k}erkomFatimom. Druga je ~injenica ta da je Alija ibn Ebi Talib bio izabran za ~etvrtog halifu. Njegovisljedbenici(koji su nazvani{i’ije) u njegovoj su osobipriznale ne samozvanje/polo`ajhalife ve}i zvanje/polo`ajimama, vrhovnogvjerskog, duhovnog i politi~kog lidera muslimanske zajednice. [i’ije kao sekta (ta rije~ i zna~i “grupa” “prista{e” “zagovornici” , , , “strankaAlija ibn Ebi Taliba”) nastaju iz ovogsukobaizme|uaristokratskih mekkanskih krugova i ro|akahalifeUimana s jedne, i pristalica Alija ibn Ebi Taliba, s druge strane. Prakti~ki, vladavina halife Alije ibn Ebi Taliba je posvjedo~ila {i’ijskupojavu kao insistiranje na tome da vlastpripadaisklju~ivohalifiAliji ibn Ebi Talibu, potom Hasanu i zirno i nemoralno iscrpljivao, a iz pragmatskihrazlogaMu’awija je u vojnimoperacijamaanga`iraoarabljanskabeduinskaplemena (ona ista koja su bila pokorena od Medine). Uop}euzev, u odnosu na svemuslimanski, univerzalisti~ki i inkluzivni hilafat prve ~etverice halifa u Medini, Emevijski hilafat u Damasku zna~io je “arabiziranje” i “beduiniziranje” te va`ne univerzalne institucije islama. Sada na scenu stupaju earigije (harid`ije – al-eawarig), ukratko beskompromisni “ustanici“ koji su bili i protivhalifeAlije ibn Ebi Taliba (koji je u me|uvremenu svoj halifat pomjerio u Kufu) i halife Mu’awije u Damasku. Razlozi za{to su harid`ije bile protiv halife Alije ibn Ebi Taliba se u tome {to su oni odbacivali kompromise koje je Alija b. Abi Aalib pravio u pregovorima sa suparniProf. dr. Enes Kari}

ovijesnogledano, od smrti Bo`ijeg poslanika Muhammeda (a.s.) 632. godine po gregorijanskom kalendaru, postupno dolazi do suo~avanja raznolikih mi{ljenja i sukoba stavova u ranome islamu. Suo~avanja i sukobljavanja su bila razli~ite naravi, ali postoji op}i konsenzus islamologa da rana me|umuslimanska trvenja nisu nastala toliko iz teolo{kih koliko iz politi~kih razloga (kao {to je problem rukovo|enja Zajednicom). Op}enito uzev, raskoli u muslimana su bili politi~ke, kulturalne, pa tek potomteolo{kenaravi(tj. razila`enja na ravni razli~itog interpretiranja jednog te istog kur’anskog teksta). Tako|er, politi~ki razlozi pravdali su se vjerskim i, potom, teolo{kim argumentima. Stoga je ponekada veoma te{ko razgrani~iti kada koja grupacija nastupa kao politi~ka stran(k)a, a kada kao specifi~na islamskasekta sa zasebnim i odjelitim teolo{kim aspiracijama i tuma~enjima jednog te istog teksta Kur’ana. Tako|er, sukobi u prvih nekolikodesetlje}aranogaislamaoblikovali su muslimanske sekte/sljedbe, a te sekte/sljedbe u manjoj ili ve}oj mjeri odredile su veliki dio muslimanskepovijesti. Gotovo da se mo`e re}i da glavni tokovi islama koji su potekli iz ranih debata o pitanju vodstva muslimanske zajednice nikada nisu ni prestali postojati. U ovom eseju polazimo od toga da rani sukobi u islamu tokom povijestizadobivajunoveoblike, da oni latentno traju gotovo petnaest stolje}aislama, iako u preina~enim formama. Muslimanskapovijest (ili “muslimanska pro{lost“) nije pro{la, ve} se uvijek nalazi “ispod nogu muslimana“ .

P

Rani politi~ki raskol oko Poslanikova naslje|a
Period od 632. do 661. godinenaziva se dobom“~etvericepravovjernih halifa” Halife su naslijedili po.

slanikaMuhammeda (a.s.) – naravno, ne u striktno “poslani~kim” stvarima – zato {to je objava Kur’anabilazavr{ena, ve}su ga halife zamijenile na planovima i podru~jima politi~kog, dr`avnog, ekonomskog i obredno-vjerskog ure|enja i organiziranja rane muslimanske zajednice, kao i na planu tuma~enja temeljnih tekstova islama, Kur’ana i kasnije Oadiia. U vrijeme prvog halife Abu Bakra (Ebu Bekr– umro634. godine), dolazi do politi~ke (pa i oru`ane) pobune beduinskih plemena, tzv. ar-riddahkoja je buknulanaro~ito u pokrajini an-Nagd(Ned`d). Ova beduinska arabljanska plemena prihvatila su islam, ali ne i davanje zakata (uvjetno “obligatnog vjerskog poreza“). Centralna halifska vlast iz Medinebrzo je upokorila ta “vjeroodstupni~ka“ plemena (arriddah), koja su takotretirana jer su negiralajedan od stubovaislama– davanje poreza ili zakata. Ali, ova plemena }e se – kako }emo vidjetidomalokasnije– uskoropregrupirati kad je halifatpre{ao iz Medine u Damask, 661. godine. Prvobitni halifat (ili rana muslimanska dr`ava) se nakon halife Abu Bakrastabilizirao, tako da je u vrijeme drugog halife Umara (Omer, ubijen644.) do{lo do impozantnog {irenja ne samo halifata, ve} i islama kao vjere, te postupno i kao kulture i civilizacije. Halifa Umar je bio realisti~an i pragmati~an, u cilju o~uvanja jedinstva rane muslimanske dr`ave i zajednice, zabranio je najistaknutijimdrugovimaBo`ijegposlanika Muhammeda (a.s.) da napu{taju Medinu i da odlaze u pokrajine. Time je preduprijediomogu}nost decentraliziranog i sekta{kog djelovanja najuglednijih pripadnika rane muslimanske elite. U vrijemetre}egahalifeUimana (Osman, ubijen 656.) postupno dolazi do rivaliteta izme|u njegovoga kruga iz reda aristokratije plemena Quray{ s jedne, i kruga muslimanskih pijetista koji su bili okupljeni oko ~etvrtog ahli s-sunnatskogpravovjernoghalifeAlija b. Abi Aaliba(Alija ibn Ebi Talib, ubijen 661.), s druge strane. Ovajsukob}e kasnijekulminirati u nekuvrstuapokalipti~kogtrvenja me|u muslimanima koje traje sve do danas. Naime, za halifu Alija ibn Ebi Taliba vezane su dvi-

FRUSTRACIJE Nepostojanja efikasne i demokratske dr`ave u arapskim zemljama, koja bi {titila svoje gra|ane (pa time i muslimane), izvor je velikih frustracija, te frustracije dovode do radikalnih ideja, a radikalne ideje do nasilnog pona{anja
Husaynu, njegovim sinovima koje je imao sa Fatimom, k}erkom Bo`ijeg poslanika Muhammeda (a.s.), te dalje njihovim nasljednicima po porodi~nojlozi. Za {i’ije su svi oni prije svega imami ili vrhovne duhovne vo|e. U neku ruku, {i’ije insistiraju na duhovnoj (ali i stvarnoj “krvnoj”) primogenituriimamskeloze. Upravo je tu – u odnosupremahalifiAliji ibn Ebi Talibu – do{lo do raskola me|u ranom muslimanskom zajednicom, neki taj raskolnazivaju “velikom ku{njom“ (al-fitnah al-kubra). Naime, mekkanskaaristokracijakoja je bilaokupljena oko tre}egpravovjernoghalifeUimana, sa Mu’awijom (sinom Sufyanovim) na ~elu, stacionirala se kasnije u Damasku (661.) i tamo osnovala halifat koji je nazvan Emevijskim (po Umayyatu, djedu Sufyanovu, odnosno pradjedu Mu’awijinu). Mu’awija kao prvihalifadinastijeEmevija(BanuUmayyah) pokazao se politi~kilukavijim i vje{tijim od rivalskog halife Alija ibn Ebi Taliba, u pregovorima ga je bezobkom Mu’awijom. Harid`ije su bileratoborne, okrenutepopulizmu i republikanizmu, smatrale su da halifa mo`e biti bilo ko koga muslimani izaberu, bile su protiv dinasti~kog islama koga su zagovaraleEmevije u Damasku, ali su bile jednako tako i protiv {i’ijskogimamata na koga su gledale kao na neku vrstu nasljednog vodstva kroz lanac imama, itd.

Tri sljedbe ranoga islama
Od 656. godine pa do 700. godinenastale su i posve se jasnoisprofilirale, te historijski zakorijenile, sljede}e tri glavne politi~kesljedbe ranoga islama: – Ahlu s-sunna wa l-gama ah (ili muslimanskave}inakoja je pristala na halifat u Damasku, pristala je da se halifenaslje|ujuprimogeniturom, smatraju da spram ealifa treba imati lojalan odnos). Prakti~ki ova muslimanska ve}ina su promotori politi~kog kvijetizma ili izbjegavanja sukoba sa vlastima. Ahli s-sunnatskedinastije su uglavnom obilje`ile cjelokupnu povijest islama, ahli s-sunnatske di-

nastije su bile iabbasijska u Bagdadu (750-1258.), osmanska u Bursi, Edrenama i Istanbulu (od 12991924), emevijska u [paniji, zatim Turci Seld`uci, itd. – Druga velika sljedba islama su a{-{i ah ({i’ije) ili sljedbenici halife Alije ibn Ebi Taliba i nekoliko imama koji su njegovi potomci. [i’ijesmatraju da su imami ti koji trebaju predvoditi muslimansku zajednicu. Potom se ne sla`u koliko je tih imama u nizulancakoji priznaju da ga treba slijediti. Neki po{tuju sedam, drugi dvanaest imama, itd., po tome su nazvani septimalni, odnosnoduodecimalni {i’iti. [i’ije su imale i svoj halifat u Egiptu, tzv. Faaimije (u Kairu negdje od 909. – 1171.) Tako|er, Oafawije u Isfahanu dolaze na vlast 1501. kao {i’ijska dinastija, od tada je cijeli Iran {i’ijski. Danas je Iran, tako|er, {i’ijska dr`ava. [i’ijske grupacije danas postoje u gotovo svim sredi{njim tradicionalnimarapskimzemljama(Arabija, Jemen, Oman, Egipat, Liban, Sirija, Bahrejn, Kuvajt, itd.). U Siriji su tzv. pro{i’ijski alawiti (alawije) na vlasti, iako su istaknuta manjina). Ukratko, Arapa i Perzijanaca (Iranaca) ima na milione koji su {i’ije. Procjenjuje se da {i’ija danas ima 8-10 % od ukupne populacije muslimana u svijetu. Ipak, sa stanovi{ta dosada{njeg posjedni{tva vlasti u muslimanskom svijetu, {i’ije su bile gotovo uvijek opozicija i marginalizirana, te “gubitni~ka” grupacija islama. – Harid`ije(islamskiegalitaristi), kao tre}autjecajnagrupacijaranogaislama, nisunikadazadobile{irokupodr{kumuslimanskihnaroda, `ivjele su (ili i danas `ive) kao izolirane zajednice u tradicionalnim zemljama islama, a njihovo ime slu`i kad god se `eliozna~itibilo koja radikalna borba za “islamske“ ciljeve. Harid`ije su dugovremenabilinepomirljiviborciprotiv svih nasljednih halifata, itd. I to je razlog za{to se danas radikalnu grupu al-Qaidu nerijetko naziva “harid`ijama modernoga doba” . Na primjer, savremeni saudijski profesor {erijatskog prava {aye OalihSadlan je harid`ijamanazvao arapskeveterane povratnike iz Afganistana, koje je obu~avala CIA u borbiprotivSovjeta. Naime, nazvao ih je harid`ijama jer su se bilipo~eli javljati sa svojimradikalnimzahtje-

9. juli/srpanj 2011.

Islamska scena u BiH

Pogledi 31

grupe i radikalni manskoj povijesti
vimapremakraljevskomre`imu u Saudijskoj Arabiji.

Razne druge sljedbe
Naravno, u islamskoj povijesti nastale su i mnoge druge sljedbe i sekte, posebno na planutuma~enja Kur’ana i drugih izvora islama. Ali, iako je sna`nanjihovavjerska, kultur(al)na i civilizacijska uloga, njihovpoliti~kiutjecaj je zanemariv u odnosu na bazne politi~ke sljedbe islama. Na primjer, u povijesnomislamu ima pet glavnihmezheba (ili {kola tuma~enja {erijatskog/vjerskog prava). U tom smisluimajumuslimanihanefije, malikije, hanbalije, {afije, gafarije... Povijesniislam ima i mnogobrojneeahirijske(egzoteri~ke) i baainijske (ezoteri~ke) sljedbe, tu su i mnogobrojni sufijski redovi i tarikati, na stotine njih, itd. U vezi s ovakvimsljedbama i {kolamami{ljenjatrebare}i da postoje mnoga preklapanja. Npr. mo`e se istovremenobitihanefija (u primjeni{erijatskogprava) i mevlevija po sufíjskom opredjeljenju. Tako|er, mo`e se biti istovremeno õanefija i mu’tazila (ili posebna vrsta racionaliste u tuma~enju Kur’ana). Na ovom je planuunutarovakvih sljedbi tokom povijesnog islama uvijek postojala gipka tolerancija. Ali, u principu, ne mo`e se istovremeno biti i harid`ija i {i’ija, ili harid`ija i ahli sunija, itd. Tu su se javile o{trije razlike i jazovi. Veliki dio islamskih sljedbi, grupacija i pokretajavio se s ciljemreformiranja ili obnavljanja ranijeg izvornog naslje|a u islamu. Na primjer, sljedbeniciMuhammeda bin Abd al-Wahhaba(umro1797.) tvrde da je njihov pokret reformatorski jer navodno oni od islama odstranjujutursko-osmanskemisti~ke i druge prirasline. Me|utim, kod svih reformatora neminovno se postavlja pitanje: ^ime se reformirati? Gotovo sve savremene radikalne sekte koje se pozivaju na islam – u svome programu imaju agendu“povratka na izvorni i nepatvoreni islam’. Ovakve grupacije `ele reformiratidana{njestanjemuslimanakoncepcijama“pravogaislama“ iz pro{losti. Dakako, postoje i reformatori koji muslimane danas`elereformirati i pozitivnimtekovinamaevropskognaslje|a. EgipatskireformatorMuoammedAbduhu (umro 1905.) ima mnoga takvamjesta u svojimdjelima. I reformatori kao {to su Uamaluddin al-Afyani (um. 1897.), zatim indijski i pakistanskireformatoriAhmad

Ean Bahadur, Sayyed Amir Ali, Chiragh Ali, Mumtaz Ali, FazlurRahman i drugi bili su otvoreni prema preuzimanju pozitivnih naslje|a zapadne civilizacije.

Isti Kur’an – razli~ita vi|enja ure|enja muslimanske zajednice
Tri najranijeislamskesljedbe: a) ahlu s-sunna wa l-gama ah, b) a{{i’ah, i c) harid`ije imaju ista doktrinalna vjerovanja. Na primjer, za {i’ijske muslimane Karen Armstrong ka`e: “Njihova razlika od sunnijskeve}ine je ~istopoliti~ka.” Neslaganjakonceptavi|enjapoliti~kog ure|enja muslimanske zajednice– nisupostalapukapro{lost, ve}se `ilavoodr`avaju i traju sve do najnovijih vremena. Me|u njima postojevelikirivalitetirazli~itevrste i intenziteta. Sve tri sljedbepriznajujedan te istiKur’an, ali ga razli~ito

progla{ena kao teroristi~kaorganizacija, po na~inimasvogadjelovanja je tipi~naneoharid`ijskamikrosekta, kojanastojiuklonitive}insku {i’ijsku vlast. Za al-Qaidu smo ve} kazali da je od samih saudijskih autoriteta ozna~ena kao neoharid`ijska grupacija, ali koja se bori protiv svih arapskih ahli s-sunnatskihre`ima(bili oni republikanskopartijski, monopartijski ili kraljevski). Tako|er, razli~ite grupacije islamskog d`ihada (al-gihadu lislami) na Bliskom i Srednjem istoku u svojimradikalnimnastupima imaju mnoge neoharid`ijske metodedjelovanja, jer u svojimdjelovanjima i programima ne kriju da `ele oru`anim akcijama ukloniti postoje}e ahli s-sunnatske ili {i’ijskere`ime, bore se protivuplivaZapada i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava na Bliskom i Srednjem istoku, itd. S drugestrane, Hizbullah

Drugim rije~ima, prema Johannesu Reissneru, da bi se neka islamskagrupacijaproglasila“militantnom“ potrebno je da islam, temeljen na Kur’anu, sunni i uzoru pobo`nih sljedbenika, smatra totalnom ideologijom koja i danas va`i za sve oblasti`ivota. Totalitarnost i radikalnost njihovih zahtjeva daju im militantni karakter, bez obzirakoriste li one za ostvarivanje svojihciljevasilu ili mirnemetode. Po upravonavedenomkriteriju, u navedene radikalne grupacije koje su ozna~ene kao neoharid`ijske zapadni prou~avatelji islama nabrojaju jo{i ove: Uama atu t-takfír wa l-higrah osnovana u Egiptu, Oizbu t-taoriíri l-islamí koji ima ogranke i na Zapadu i na Bliskom istoku, Taneimu l-gihad u Gornjem Egiptu, i mnoge druge. S druge strane, postoje grupacijekoje je te{kosvrstati po starimkli{ejima. Afganistanski i pakistanski talibani su jednaradikalnaformacija, ali koja je ~vrsto privr`ena

PORAZI Porazi u ratu sa Izraelom doveli su do reaktivnih pojava – nicanja raznolikih ideologija koje su ozna~ene kao “islamske” i kao “radikalne”. “Islamski radikalizam” je umnogome reaktivna pojava
tuma~e. Te razlike imaju veoma va`nepoliti~kereperkusije. Ahli ssunnije smatraju da muslimani trebaju po{tovati vlast bila ona dinastijska ili birana na izborima. harid`ije su veoma nagla{eno za islamski republikanizam i egalitarizam, smatraju da su dinastijski oblici vlasti izdaja islama, itd. [i’ijskegrupacijezahtijevaju da vladar muslimanimabudeujedno i imam koji je iz Poslanikovelozeprekonjegove k}erke Fatime i zeta Alije ibn Ebi Taliba, ili da je izdanak te tradicije, itd. Ovdje bismo mogli satima nabrajati mnoge ahli s-sunnatske, {i’ijske i harid`ijske izdanke i “mikro-sekte“ tokom gotovo petnaest stolje}a povijesnog islama. Ako se ograni~imosamo na tri ili ~etiri posljednje decenije XX. stolje}a i prvu deceniju XXI. stolje}a mo`emospomenutisljede}egrupacije ili sljedbe za koje se tvrdi da su radikalne: (Uundu llah) ili “Bo`ija vojska“ koja je od zva, ni~nog Irana – gdje ina~e djeluje – (“Bo`ijapartija“) iz Libana je tipi~na {i’ijska grupacija, na Zapadu i od strane Izraela ozna~ena je kao ekstremna i radikalna sljedba. Me|utim, libanskiHizbullah je od {i’ijskogstanovni{tvaju`nogaLibana sna`no podr`avana formacija. Stoga je na ovoj dionici na{ega eseja veoma va`no spomenuti da se mora praviti razlika izme|u oslobodila~kih i odbrambenihpokreta s jedne, i radikalnih i “teroristi~kih” grupacija, s druge strane. Johannes Reisner je u svome tekstu“Militantneislamskegrupe” (koji je pisan osamdesetih godina pro{logstolje}a) kazaosljede}e: “U ovoj raspravi ne}e biti obra|ene islamske grupe otpora, kao one u Afganistanu od 1979. ili Moro-pobunjenici na Filipinima, ~ija militantnost ne po~ivaponajprije na totalnom ideolo{kom zahtjevu; granice su, naravno, pomjerljive, ponekada su ovakve grupe otpora potpomognute, ili su pod utjecajem, militantnihislamskihorganizacija.” ahli s-sunníjskomislamu, iako ima neoharid`ijskeelemente i metode djelovanja, itd. Tako|er, u klasifikacijama koje imaju u vidu radikalnost i militantnost, ~esto se na|u i Muslimanska bra}a (al-iewanu lmuslimun), kojidjeluju po cijelom Bliskom i Srednjem istoku, i u zapadnojEvropi. Me|utim, glavnitokovi ovog pokreta nikada nisu bili radikalni, pogotovo ne militantni, ve} su militantnost i radikalizam prihvatiliotpadnici od Muslimanske bra}e. Danas su Muslimanskabra}a na Bliskom i Srednjem istoku prepoznati kao konstruktivan partner u dru{tvu, negdje kao ~lanovi parlamenata, a negdje, opet, kao veoma radina nevladina organizacija. Doista je danasvelikibrojmuslimanskih i islamskih grupacija ozna~en u literaturi kao radikalan ili militantan, na primjer: fida’iyani islam (Iran), gama ati islam (Pakistan), gamaatu l-gihad (Egipat), taneimu l-gihad (Egipat), itd. itd. Razlozi za{to se ove i prethodne spomenute grupacije javljaju tokom XX. i XXI. stolje}a, i pritom

naj~e{}e pozivaju na islam, nahode se u sljede}em: – Velikim dijelovima siroma{nog ljudstva arapskog i islamskog svijeta ve} od doba kolonijalizma vlada duh poraza i politi~kog bezna|a. Porazi u ratu sa Izraelom doveli su do reaktivnih pojava– nicanjaraznolikihideologija koje su ozna~ene kao “islamske“ i kao “radikalne“ “Islamski . radikalizam“ je umnogomereaktivna pojava. – Neuspjeharapskihelita, re`ima i dr`ava da rije{e politi~ke i ekonomske probleme svojih zemalja jeste veliki izvor radikalizacije stanovni{tva. (Ondjegdje je dr`avauspje{na i gdje postoji demokratsko ure|enje, tu ne “cvjetaju“ radikalne grupe. Npr. javnost Republike Turske, ili Malezije ili Indonezijenijeobilje`enanikakvimradikalnim grupacijama, ili su one svedene na minimum i na marginu.) – Sukobmnogihsegmenatatradicionalnih muslimanskih dru{tava sa agresivnom sekulariziranom sredinom tako|er je po sebi sna`no `ari{te radikalnih ideja. Naime, agresivna sekularizirana sredina podsje}a tradicionalne muslimane na period kolonijalizma i zapadne dominacije. – @elja da se prakticirani islam svoga vremena reformira po uzoru na idealizirane obrasce “prvotnoga islama” neke grupacije navodi na totalitarneideologije i djelovanja. – Nepostojanja efikasne i demokratske dr`ave u arapskim zemljama, koja bi {titilasvojegra|ane (pa time i muslimane), izvor je velikihfrustracija, te frustracijedovode do radikalnihideja, a radikalne ideje do nasilnog pona{anja. – Nasilno vr{enje vlasti od strane korumpiranih pozapadnja~enih elita u arapskim i nekih drugim islamskih zemljama veliki je izvor radikalnih ideja. Islam se tu od opozicionih i “radikalnih” grupacija uzima kao ideologija “revolucije” i kao teologija “oslobo|enja” . – Nekojemuslimanskegrupacije i pokreti nastoje da novo i strano (zapadno) prihvate kao islamsko dok drugegrupacijenastoje da ga odbace kao neislamsko. I tu je veliki izvor radikalnih ideja i tuma~enja islamskog naslje|a. – Tako|er, velikibrojmuslimanskih sljedbi danas nastoje da u islamskim vrelima, pogotovo u Kur’anu, prona|usavremenismisao. Pri tome dolazi do varni~enja izme|u tradicije pro{losti i zahtjeva savremenosti.

Alternativne muslimanske grupe izme|u [erijata i sekularnog prava
Historija poznaje dvije komponente pravnih sistema muslimanskih zemalja – pravo izvedeno iz [erijata i sekularne propise muslimanskih vladara. Ovo je veoma va`no naglasiti, jer se uobi~ajeno predstavlja da je pravni sistem muslimanskih zemalja u pro{losti bio isklju~ivo izveden iz [erijata
primjer, na pojedince i grupeodnose se propisi obredoslovlja (ibadat), dok je dr`ava adresat normi koje se odnose na javno pravo (krivi~no pravo i sl.). [erijat i fikh u islamu usporedivi su sa konceptom religijskog prava Halakha u jevrejstvu i, u odre|enom smislu, sa kanonskim pravom u kr{}anstvu. Pored [erijata u muslimanskoj historiji se vrloranojavilajednanovavrstapropisakoja se nazivakanun. Ovaj termin, gr~kog porijekla, u{ao je u terminologiju prava Bliskog istoka s prodorom helenskih tradicija, a u arapskijezik i dr`avno-pravnu praksu u vrijeme prvih muslimanskihosvajanja u Egiptu i Siriji. U prvo vrijemekanuni su ozna~avalipropise koji su se odnosili na finansijskopravno podru~je, usporedo sa perzijskimnazivimadestur i avarad`. Od vremena kasnijih Abasija (od polovine 4/10 vijeka) termin kanun koristi se u zna~enju pravnih propisa kojeizdajenosilacsvjetovnemo}i. To su propisikoje su izdavalimuslimanski vladari na osnovu svog politi~kog autoriteta, a odnosili su se na pitanja koja nisu precizno reguliranaizvorima[erijata, kao {to su organizacija dr`ave, vojske, poreza, vlasni{tva nad zemlji{tem, i sl. Teoreti~ar {erijatskog prava El-Maverdi (u. 449./1057.) priznao je legitimnostsekularne mo}i sultana radi primjene [erijata i o~uvanjamuslimanskezajednice. Kanuni su posebno izdvajani u Osmanskojdr`avi, gdje su kodificirani u obliku zbornika koji se nazivaju kanuname. Kanuni su na~elno bili usagla{eni sa [erijatom, ali se u praksi de{avala da kanuni idu i mimo[erijata. Mo`e se re}i da je [erijat bio usko vezan za hilafet, kao ustanovuvjersko-politi~kog vodstvamuslimana, a kanun za sultanat, kao ustanovu politi~ke mo}i koja se javila sa slabljenjemhilafeta. Prema tome, historija poznaje dvije komponente pravnih sistema muslimanskihzemalja– pravoizvedeno iz [erijata i sekularne propise muslimanskihvladara. Ovo je veoma va`no naglasiti, jer se uobi~ajeno predstavlja da je pravni sistem muslimanskihzemalja u pro{losti bio isklju~ivo izveden iz [erijata. U tokukolonizacijemuslimanskog svijeta, od 16. do 19. vijeka, u oblastima `ivota gdje su va`ili sekularni propisi muslimanskih vladara uvedeni su sekularni propisi evropskih dr`ava. Umjestokanunamuslimanskih vladara uvedeni su kanuni evropskih dr`ava. Na taj na~in, u ve}ini muslimanskih zemalja primjena{erijatskihpropisa je svedena na oblast li~nog statusa (pravna sposobnost, brak, porodica, naslje|ivanje, muslimanskefondacije) dok su ostaleoblastireguliranerecipiranim evropskim pravom. Ovakavrazvojhistorijenisupriznali pripadnici razli~itih puritanskih pokreta koji se javljaju u muslimanskoj historiji. Jedan od takvih pokreta su oni koji se identificiraju kao selefije, a koji ne priznajunikakavnormativnizna~ajhistorijinakonprve tri generacijemuslimana(es-selef es-salih). Za njih je cjelokupna muslimanska historija nakon perioda tri prvegeneracijemuslimanaudaljavanje od islamskih uzora, uvo|enje “novotarija” (bid’at) i op}adegradacija. Ove grupe su negirale, a njihovi izdanci danas negiraju legitimitet kanunamuslimanskihvladara, kasnije recepiranog evropskog prava i sekularnog prava savremenih dr`ava gdje `ive muslimani. Prema tome, zakoni legitimni, da je du`nost muslimana da im se pokoravaju i da muslimani ne treba da se sele iz takve zemlje. Po{to se pravno ista situacija nastavila i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije ostala je ista {erijatsko-pravna kvalifikacija. U socijalisti~koj Jugoslaviji ukinuta je primjena {erijatskog prava putem {erijatskih sudova, ali je Islamska zajednica prihvatila legitimnost dr`ave, dr`avnih propisa i legitimnost `ivota u novoj situaciji. Me|utim, problem je bio u tome {to ova situacija nije bila {erijatsko-pravno obrazlo`ena. Jedan od rijetkih izuzetaka u teorijskom bavljenju ovim pitanjem je ~lanak ovog autora pod naslovom Zna~enje i iskazivanje islama u svjetovnoj dr`avi (Takvim, 1989, str.71-80), te nastavak bavljenja ovom temom u radu Islam u sekularnoj dr`avi: primjer BiH (Zbornik radova nau~nog skupa Islamska tradicija Bo{njaka: izvori, razvoj, institucije i perspektive, Sarajevo, 2008, str. 423-436). Druga pitanja kao {to su legitimitet sekularnih zakona i demokratskih procedura u moderljenja i tuma~enja sa Bliskog istoka, me|u njima i ekstremisti~ke poglede koji negiraju legitimitet sekularnih dr`ava i sekularnog prava. Glavni referentni okvir takvih krugova su jednostrana i ahistorijska, nekada tradicionalisti~ka ili predmoderna tuma~enja [erijata. Na taj na~in po~ela je da se unosi zabuna me|u muslimane u BiH, koji su istraumatizirani agresijom na njihovu domovinu i genocidom koji je protivnjihpo~injen. Ovakvatendencija, ma kolikobilamalobrojna za sada, ne treba se prenabregavati zbog potencijalno devastiraju}ih posljedica po bosanske muslimane, kako u domovinitako i u dijaspori, te perspektivu njihove domovine. Ova tendencija je tim prije opasna {to se krije pod krinkom “pravog islama” i uleme {kolovane na “izvoru” Na . kraju, po samoj definiciji ekstremna shva}anja su manjinska shva}anja i njihovamalobrojnost ne bi trebalo da bude razlog njihovog zanemarivanja. [irenjeovakvihideja vr{i se ve}inom preko interneta i predavanja “daija” (misionara). Za ilustraciju ove tendencije uzet }emonekolikopitanja i odgovorakoja se moguna}i na odre|eniminternetstranicama. Te stranice su na bosanskom jeziku, nisu nu`no administrirane iz BiH, a me|uposjetiocimaimajulica i iz BiH ili bo{nja~kedijaspore. Za stanjeduhanekihbosanskih muslimana, ve}inom “ponovo ro|enih” nakon1992., karakteristi~na su pitanja koja pitaju. Za stanje duha “nove uleme” karakteristi~ni su odgovori koje daju. Na web stranici http://www.essunne.com/Fetve-uleme(pristupljeno07. 06. 2011.) nalazi se pitanje “Da li je dozvoljeno stajanje ispred bilo koje dr`avne zastave ili grba, veli~aju}i ih na taj na~in?” Pitanje je popra}eno ilustracijom zastave BiH i fotografijom pripadnika Oru`anih snaga BiH koji stoje u stroju ispred dr`avne zastave. Odgovor koji je dat glasi: “Muslimanu nije dozvoljeno da stoji ispred bilo koje dr`avne zastave ni grba veli~aju}i ih, jer je to poku|ena i nova stvar u vjeri koje nije bilo za vrijemePoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti je bila za vrijeme ~etvorice pravednih halifa (vladara) – neka je Allah, d`elle{anuhu, zadovoljan njima...” Na kraju slijedi bilje{ka da je to fe-

32 Pogledi

Islamska scena u BiH

9. juli/srpanj 2011.

Islamska scena u BiH

Pogledi 33

Prof. dr. Fikret Kar~i}

ovomteksturazmatramo odnos muslimanskih alternativnih grupa u BiH prema [erijatu i sekularnompravu. Pod “alternativnimgrupama” se podrazumijevaju razli~ite grupe koje se zasnivaju na odre|enom tuma~enju islama a djeluju izvaninstitucionalnogokviraIslamske zajednice. Ove grupe su raznolike, kako po ideolo{koj orijentaciji, tako i prema na~inu djelovanja. Tema kao {to je ova zahtijeva detaljno istra`ivanje na terenu. Bez toga }emo na ovommjestudatisamoneke op}e naznake i ilustracije.

U

[erijatske norme
[erijatpredstavljaislamskinormativnisistem i funkcionalniizrazislama. U tom smislumo`e se re}i da nemaaktualizacijeislama bez [erijata. Jedino je pitanje kakvo tuma~enje dati[erijatu i na kojina~in ga primjenjivati. [erijat obuhvata propise religijskog, moralnog i pravnog karaktera. Prevo|enjeovogterminasintagmom “islamsko pravo” obuhvatasamopravniaspekt[erijata. Izvori{erijatskihnormi su Kur’an, prema muslimanskomvjerovanjuobjavljena Bo`ija rije~, Sunnet, normativna praksa Muhammeda a. s., id`ma ili konsensuzmuslimanskihu~enjaka o odre|enom{erijatskompitanju, kijas ili zaklju~ivanje po analogiji, adet ili obi~aj, itd. Nauka koje se bavi {erijatskim propisima naziva se fikh. Koriste}i se terminologijomkomparativnog religijskog prava mo`emo re}i da u cjelini normi [erijata postojenormeBo`anskogprava(ius divinum), sadr`ane i izvedene iz Objave, i ljudskogprava(ius humanum), izvedene iz kori{tenjarazuma i dru{tvenih konvencija (kao {to je kijas, id`ma’, adet). [erijatske norme upu}ene su pojedincima, grupama muslimana (d`ema’at) i dr`avi. Na

RECEPT BLISKOG ISTOKA Pojedinci i grupe, obrazovani u islamskim naukama uglavnom na Bliskom istoku, bez poznavanja humanisti~kih i dru{tvenih nauka, historije BiH i kretanja u savremenom svijetu po~eli su nekriti~ki da prenose mi{ljenja i tuma~enja sa Bliskog istoka, me|u njima i ekstremisti~ke poglede koji negiraju legitimitet sekularnih dr`ava i sekularnog prava
grupe u BiH koje se na ekstreman na~in naslanjaju na ovu ideologiju mogu zauzeti negativan stav prema sekularnompravu i dr`avi, kako}e se to kasnije vidjeti iz nekih primjera. noj dr`avi, nisu bila predmet detaljnog teorijskog bavljenja i islamske legitimizacije. Nove institucije i praksa su prihva}eni fakti~kim putem, normativnim aktima Zajednice i {to je, najva`nije, u praksibosanskih muslimana kao ne{to {to je neupitno. Na to prihva}anje ukazuju i odgovori na pitanja ~italaca koji su objavljivani u publikacijama Islamske zajednice, ali ti kratki i, nekada, usputni odgovori ipak nisu bili teorijska {erijatsko-pravna elaboracija tako va`nih pitanja. Tako je bilo sve dok se u posljednjih dvadeset godina nisu pojavile nove ideolo{ke tendencije na islamskoj sceni u BiH. Pojedinci i grupe, obrazovani u islamskim naukama uglavnom na Bliskom istoku, bez poznavanja humanisti~kih i dru{tvenih nauka, historije BiH i kretanja u savremenom svijetu po~eli su nekriti~ki da prenose mi{-

tva Stalne komisije za fetve i nau~ne studije. Ako je ova bilje{kata~na, onda se radi o tijelu za tuma~enje islama u Saudijskoj Arabiji. Ne znamo da li je ovo tuma~enje prihva}eno od strane dr`avnih organa zemlje u kojoj je izdato, ali znamo i op}e poznata je stvar da sve dr`ave imaju svoje dr`avne simbole, a njihovo po{tovanje je stvar me|unarodnih uzusa i civiliziranih odnosa u svijetu. Na istoj web stranici nalazimo i sljede}e pitanje: “Da li je po [erijatudozvoljeno da radim kod advokata kao sekretar?” U odgovoru se, izme|u ostalog ka`e: “ {to se ti~e ...A posla advokata u lai~kim dr`avama njegovpropis je sljede}i: Nijedozvoljeno ukoliko se (advokat) ve`e za odre|ene zakone i sisteme koji su opre~ni [erijatu.” Zakoni sekularnih dr`ava se ozna~avaju kao “lai~ki, d`ahilski (oni kojipripadajudobuprijeislama – op. F. K.) zakoni.”

Tuma~i
Na istoj web stranicinalazi se i sljede}e pitanje: “Mo`e li pojedinac ili grupa uzeti u svoje ruke da sprovodi [erijat u svome mjestu, gradu ili dr`avi kao {to je BiH?” Autor potpisan kao “Ebu Amina” odgovara da uspostava[erijatanijekratakproces, da je sadavrijemeda’ve(misije – op. F. K.), da treba izbjegavati krive poteze, te zaklju~uje: “Ne mo`e se i nemogu}e je do}i do Allahovog zakona ljudskim zakonima, jer se time Allahova knjiga baca u stranu i kao da se `eli re}i (Allahovzakonnijetrenutno za primjenu zbog ovog ili onog razloga. On je krnjav nego sad je vrijeme da mi izmislimo zakone jer smatramo da je to bolji i lak{i put da do|emo do [erijata). Ovo je {ejtanovaobmana.”

IZ BiH
S druge strane, Islamska zajednica u BiH je nakon prestanka osmanske vlasti priznala legitimitet dr`avno-pravnog sistema AustroUgarske monarhije. Glavni argument za to bilo je garantiranje temeljnih ljudskih prava muslimana i va`enje {erijatskog prava u domenu li~nog statusa muslimana u vrijemeAustro-Ugarske. Na osnovutoga je argumentirano u religijskopravnim traktatima kao {to je Rasprava o hid`ri M. T. Azapagi}a (1884) i fetvama (pravim mi{ljenjima) uleme tog doba da je BiH u vrijeme Austro-Ugarske vlasti dar elislam (”ku}a islama”), da su njeni

Na web stranici http://www.elasr.com/pitanje (pristupljeno 07. 06. 2011.) odgovara se na pitanje da li je dozvoljeno iza}i na izbore i glasati (npr. kod nas u Bosni). U odgovoru se nadugo raspravlja o ovom pitanju i na osnovu “mi{ljenja ve}ine selefijskih u~enjaka dana{njice” daje odgovor koji se mo`e svesti na to da je glasanje dozvoljeno, stvar id`tihada (slobodnog mi{ljenja – op. F. K.) svakog muslimana i “nu`no zlo” . Na istojstranicinalazi se i sljede}e pitanje“Boravim u jednojevropskoj kjafirskoj dr`avi ve} du`e vremena i sadaimampriliku da steknemdr`avljanstvo te dr`ave. Time bih dobio mnogove}apravanego{to ih ina~e imam, a svakako `ivim ovdje sa porodicom i planiram jo{ ostati. Pa da li mi je dozvoljeno da uzmem to dr`avljanstvo?” Dakle, neko ko o~igledno u`iva blagostanje i gostoprimstvo“evropskekjafirskedr`ave” ima dileme oko toga je li muslimanudopu{teno da bude i dr`avljanin te dr`ave. Slijediodgovorkojinadugo i na{iroko razmatra pitanje {ta je dr`avljanstvo, iznose se stavovi razli~itiharapsko-muslimanskihautora o ovom pitanju (osim autora iz BiH) i na kraju zaklju~uje: ”Prema tome, rad`ih (odabrano) mi{ljenje po ovom pitanju je da je osnova u uzimanjudr`avljanstva od kjafirske dr`ave zabrana iz ~ega se izuzimaju muslimanske manjine i stanja prinude. Na ovo upu}uju jasni i nedvosmisleni dokazi gore spomenuti. S druge strane, koristi koji se ostvaruju uzimanjem dr`avljanstva se ne mogu ni u kojem smisluporediti sa negativnimposljedicama po vjeru i dunjaluk same osobe i njegove porodice. A Allah zna najbolje.” Na kraju jedan primjer sa web

stranice “Muslimanske omladine Norrkoping” (grad u [vedskoj – op. F. K.) adrese http://www.num.com (pristupljeno 07. 06. 2011.), pitanje broj 176 pod naslovom “Studiranje prava i bavljenje advokaturom” . Pitanje glasi: ”Esselamu alejkum, je li dozvoljeno da se u Danskoj studirapravo/jura(zna~i sve po njihovim pravilima/zakonima) da se bude advokat ili jurista?” Odgovor je dao izvjesni mr. Zijad Ljaki}, a on se mo`e sa`eti u sljede}em:

vio, me|utim na ovo ga navela njegovastrast ili ljubavpremaimetku ili dunjaluku. [erijatskistatus ove skupine je da su oni velikigrje{nici, u njihovimdjelima je kufr(nevjerovanje – op. F. K.), zulum(nasilje – op. F. K.) i fisk(grije{enje – op. F. K.)... Pisacod” govora ipak priznaje da to ne izvodi iz vjere. “Tre}a skupina: Onaj ko studira izmi{ljeneljudskezakone(Pravnifakultet) ili pou~avaistomohalaljuju}i (progla{avaju}idozvoljenim – op. F. K.) su|enje po njima svejedno bio uvjeren da je [erijat bolji ili ne bio

da je islam nespojiv sa sekularnom dr`avom i sekularnim pravom. Pri tome se koristi prepoznatljivi vokabular ekstremisti~kih grupa sa Bliskog istoka o d`ahilijskim zakonima, tagutu (idolopoklonski, nasilni~ki autoritet – op. F. K.) i njegovim sudovima, “izmi{ljenim ljudskim zakonima” (rogobatni prijevod sintagmeel-kanun el-vad’i, {to zna~isekularno, pozitivno pravo), itd.

Mogu}i odgovori
Kako treba reagirati Islamska zajednica na ovaj izazov? Po na{em mi{ljenju na dva na~ina: 1. Kontinuirano i sistematski pratiti kretanja na planu tuma~enje islama me|u bosanskim muslimanima u zemlji i dijaspori. Pravovremeno davati nau~no utemeljene odgovore na pitanja koja se javljaju i djelovati autoritetom znanja (ilm) i graditi takav ugled u o~ima muslimana. Uzeti ova pitanja kao prioritet i napustitidosada{njuparadigmu fokusiranja na politiku u BiH i ono za {to se nema legitimitet i {to nije poslanjeIslamskezajednice (kao {to je bavljenje nacionalnim pitanjima Bo{njaka i izgradnjom nacionalnih institucija). 2. Teorijskomelaboracijomva`nih pitanja kao {to je odnos muslimana prema svjetovnom pravu, gra|anstvu, demokratskomprocesu i sl. {to treba da bude prioritet islamskih nau~no-obrazovnih ustanova. Na taj na~in bi se suzio prostor za nekompetentno tuma~enje islamskih propisa ili nekriti~ko preno{enjeekstremnihtuma~enja na bosanskohercegova~ki i evropski prostor, smanjile ili eliminirale potencijalne negativne posljedice takvih tuma~enja po interese muslimana u BiH i Evropi i oja~aoautoritetIslamske zajednice u BiH.

PITANJA I ODGOVORI Na istoj web stranici nalazimo i sljede}e pitanje: “Da li je po [erijatu dozvoljeno da radim kod advokata kao sekretar?” U odgovoru se, izme|u ostalog ka`e: “...A {to se ti~e posla advokata u lai~kim dr`avama njegov propis je sljede}i: Nije dozvoljeno ukoliko se (advokat) ve`e za odre|ene zakone i sisteme koji su opre~ni [erijatu.”
”A {to se ti~e onih koji studiraju Pravnifakultet, odnosnofakultet na kome se izu~avaju ljudski izmi{ljeni zakoni, kao i oni koji pou~avaju drugeovojnauci, oni se mogupodijeliti u tri skupine. Prva skupina: onaj koji studira izmi{ljeneljudskezakone(Pravnifakultet) ili pou~ava istom kako bi spoznao njihovu su{tinu, ili kako bi utvrdioprednost{erijatskihpropisa u odnosu na njih, ili kako bi se okoristio od tih zakona u onome {to nije opre~no [erijatu, u tome nema smetnje niti onome ko studira niti onome ko predaje...” ”Druga skupina: onaj ko studira izmi{ljene zakone (Pravni fakultet) ili pou~ava istom kako bi se presu|ivalo po njima ili kako bi druge pomagao u tome, uz istovremeno ~vrsto vjerovanje da je zabranjeno suditi po onome{to Allahnijeobjauvjeren u to. Propis ove skupine je da su sa ovimiza{li iz islama po id`mau u~enjaka. Jer obaveza su|enja po onome{to je Allahobjavio je nu`no poznata stvar u islamu, pa onaj ko ohalali da se sudi po ne~emumimo onoga {to je Allah objavio potpada pod propisonoga ko ohalalizinaluk, alkohol, kamatu i sli~no, a {to je djelokojeizvodi iz islama po id`mau u~enjaka.” Mo`emo samo zamisliti kakvu viziju `ivota muslimana na Zapadu vide ovakvi ”tuma~i” te kakvo je njihovo znanje o dr`avama i pravima zapadnih zemalja od kojih mogu “ohalaliti” primanje socijalne pomo}i i azil, ali ne i njihove “izmi{ljene ljudske zakone” . Na osnovuovihprimjeramo`e se zaklju~iti da se i na islamskoj alternativnoj sceni u BiH i dijaspori javljaju ekstremna mi{ljenja o tome

34 Pogledi

9. juli/srpanj 2011.

DOBOJ Vremeplov povratka

akon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995, nade u povratak u Doboj su bile male. Srbi iz Republike Srpske su sa ogor~enjem do~ekali vijest o uspostavi mira, ali su zato i na drugoj strani, u Federaciji BiH, mi{ljenja bila podijeljena, jer se ovim dokumentom dobilo ne{to protiv ~ega su se borili velikosrpski i velikohrvatski hegemonisti. [ezdeset hiljada mirovnjaka u uniformama IFOR-a stiglo je za nepune tri sedmice i rasporedilo se po poru{enoj Bosni i Hercegovini. Sje}am se 16. januara 1996. kada je ujutro oko pola devet ispred Doma kulture u Te{nju stigao prvi transporter IFOR-a da preveze grupu od pet-{est novinara i snimatelja (me|u kojima sam bio i ja) do biv{e kasarne JNA “4. juli” u Miljkovcu kod Doboja na prvu zajedni~ku press konferenciju novinara iz medija oba entiteta koju je sazvao tada{nji komandant IFOR-a

Pala monoetni~ka tvr|ava
N
Danas Bo{njaci ~ine vi{e od jedne tre}ine svih u~enika koji poha|aju srednjo{kolske ustanove u Doboju. Sada{nji na~elnik Op{tine Obren Petrovi} predvi|a gradu budu}nost koja }e predstavljati potpuni raskid sa ratnom pro{lo{}u

Susret u kasarni
Kako je most na rijeci Usori nadomak u{}a u rijeku Bosnu kod Doboja sru{en ve} u maju 1992. moralo se i}i alternativnim pravcima, preko Alibegovaca, Ulari~kog polja i Makljenovca da bi se do{lo u Doboj. Pa`ljivo smo gledali kroz male prozorske otvore na transporteru kuda nas sve voze. Vidio sam na putu pored rijeke Usore u Makljenovcu nekoliko protivtenkovskih mina koje nisu bile uklonjene, pa su ih demineri IFOR-a morali uklanjati. Tako smo morali ~ekati vi{e od dva sata da se jedna dionica ovog puta osposobi za prolazak. Pred kasarnom u Miljkovcu zatekli smo kolonu Dobojlija koji su do{li da se prijave na rad u jedinicu IFOR-a kao gra|anska (civilna) lica. Po ulasku u krug kasarne ~ekalo nas je osvje`enje {to je bilo iznena|enje za sve prisutne (kafa, ~aj, sokovi). Po prvi puta sreo sam kolege iz srpskih medija koje nisam vidio od 1992. Nekoliko faca mi je bilo nepoznato, ali }u kasnije saznati da su to novinari iz Zavidovi}a, Prnjavora i drugih mjesta. Neki od njih su se nastanili u Doboju. Oko pola dvanaest u{li smo u prostoriju u kojoj }e se odr`ati press konferencija. Prije ulaska u salu za sastanke u jednom trenutku neko me je zvao naglas. Okrenuo sam se i ugledao poznanika Gorana Rubila, predratnog aktivistu u Savezu gorana, odbornika u SO-u (dana{nji tu`ilac u Okru`nom tu`ila{tvu Doboj), koji je dobio posao prevodioca. Interesovao se za brojne poznanike, Muslimane, kao {to sam se i ja raspitivao za neke Srbe, prije svega kolege iz gimnazije i predratnu raju sa kojom sam se dru`io. Na presici su nam objasnili ulogu i zada}u mirovnih snaga, te obe}ali da }e se ~e{}e sastajati sa novinarima. Kako je kod IFOR-a bilo sve planirano, nije se imalo mnogo vremena za dru`enje, tako da smo istim transporterom vra}eni do Te{nja. Za Doboj, kako u ratu, tako i nekoliko godina poslije rata znalo se da je va`io kao centar tvrdokornog srpskog nacionalizma. Na kraju rata MZ ^ar{ija bila je etni~ki o~i{}ena kao i brojna druga mjesta u kojima su `ivjeli Muslimani i Hrvati. U MZ ^ar{ija ku}e su dijeljene novoprido{lim Srbima kao ratni plijen. Sve ulice u gradu su preimenovane tako da su mnoge dobile imena ~etni~kih vo|a {to je i danas na snazi. Bez obzira na ulazak me|unarodnih snaga za

Prve povratnike u Doboj pregledali su pripadnici IFOR-a

Otvaranje tvornica
Govore}i novinari ma na pri je mu povodom 28. juna, Dana op{tine Doboj na~elnik Petorovi} je rekao da se u narednom periodu o~ekuje pokretanje nekoliko tvornica (Modexa, Bosanke, zavr{etak izgradnje Bingo-centra, ustupanje biv{e kasarne JNA u [evarlijama op{tini na dalje kori{tenje, izgra dnja spor tske dvorane, renoviranje hotela Bosna, dobijanje povjerenja Doboju da bude jedna od destinacija predstoje}eg svjetskog prvenstva za juniore u rukometu, itd.) ulijeva na du za bo lji tak gra|ana Doboja, jer su sukobi, nasilje nad imovinom i nacionalne trzavice, pro{lost. Doboj je danas miran i perspektivan grad.

implementaciju mira (IFOR-a) po~etkom 1996. u Doboju je po zvani~nim izvje{tajima Human Rights Watcha na sceni autokratska kontrola jedne grupe lokalnih politi~kih vo|a bosanskih Srba, {efova policije, partijskih lidera, zvani~nika i civila koji su uspostavili ilegalnu mre`u po uzoru na mafija{ku... Dejtonski mirovni proces do`ivljavali su kao prijetnju svojoj mo}i koju su bezobzirno stjecali tokom rata. Po svaku cijenu su radili na destabilizaciji mirovnog procesa, pru`anju otpora IFOR-u i me|unaro dnim agen ci ja ma u sara dnji sa srpskim stanovni{tvom u Republici Srpskoj, podsticanje op{teg animoziteta prema drugom entitetu i uni{tenju svih umjerenih srpskih elemenata, uklju~uju}i srpske opozicione stranke i pojedince koji ni na koji na~in nisu povezani sa SDS-om. Zato i nije bilo osnova za nadu da }e multietni~ki `ivot u ovom regiji ikada biti obnovljen.

zlo~ina u Doboju bili su izvedeni pred sud. Nikola Jorgi}, vo|a jedne paravojne grupacije, uhap{en je u Njema~koj. U septembru 1997. sud u Düsseldorfu ga je osudio na do`ivotnu robiju zbog genocida po~injenog u regiji Doboja (u Grapskoj i [evarlijama), dok je u oktobru 2007. pritvoren vo|a paravojne formacije Predini vukovi, Predrag Kujund`i} koji je pred Vije}em za ratne zlo~ine Suda Bosne i Hercegovine osu|en na 27 godina za zlo~ine protiv ~ovje~nosti.

Masovniji povratak
Nakon pojedina~nih poku{aja povratka i problema sa kojima su se povratnici suo~avali (u aprilu 1996. dva povratnika su prilikom poku{aja vra}anja svojim ku}ama ubijena), povratnici u rubne dijelove Doboja tra`ili su fizi~ku za{titu od IFOR-a i druga~iji pristup rje{avanju ovih problema. Jedna rumunska in`enjerijska jedinica u sastavu IFOR-a je dobila zadatak da izgradi privremeni monta`ni most na rijeci Usori nadomak grada, kako bi do{lo do uspostave saobra}aja na klju~nim komunikacijama prema Sarajevu i Banjoj Luci preko Doboja. Sli~no je bilo i kod Lukavca. Petog jula 1996. u 11 sati most je sve~ano otvoren, ali su tek nastali problemi oko ulaska u grad, jer su grupice ekstremnih Srba do~ekivale povratnike i znati`eljnike letvama i kamenjem koji su `eljeli u}i u Doboj. Tada{nji glavnokomanduju}i in`enjerijskih jedinica IFOR-a, brigadir Moore Bick je preporu~ivao da se u grad ne ide u ve}im grupama, jer to iritira. Godinu kasnije demontiranje gradskih policijskih struktura iz vremena rata utrlo je put za povratak dobojskih Bo{njaka. Tokom minule decenije i po vi{e od polovine predratnog bo{nja~kog stanovni{tva vratilo se u ovu op{tinu. Procjene govore da je u pitanju osamnaest hiljada povratnika. Danas Bo{njaci ~ine vi{e od jedne tre}ine svih u~enika koji poha|aju srednjo{kolske ustanove u Doboju. Sada{nji na~elnik Op{tine Obren Petrovi} predvi|a Doboju budu}nost koja }e predstavljati potpuni raskid sa ratnom pro{lo{}u.
Miralem Begi}

Zlo~inci iza re{etaka
Poslijeratni Doboj je postao monoetni~ka tvr|ava. Svaki pozitivni iskorak u pogledu povratka zna~io je mnogo i ulijevao snagu drugima da to isto ~ine. Sredinom 1997. SFOR je preuzeo kontrolu nad specijalnim policijskim snagama Republike Srpske, koje su bile instrumenta li zo va ne u one mo gu}ava nju po vrat ka. Tra`eno je od pripadnika tih snaga da otkriju svoje oficire, da ka`u gdje se nalaze oru`je, municija i oprema i da se podvrgnu temeljnom procesu restrukturiranja. Jedan ogranak specijalne policije u Doboju odbio je da se povinuje tom nare|enju. Malo je poznato da je SFOR 10. novembra 1997. izvr{io upad u njihovo sjedi{te, konfiskovao sve {to je tu na{ao i razoru`ao sve pripadnike specijalnih policijskih snaga oduzev{i im dozvolu za rad. Narednih godina lokalna policija je transformisana zahvaljuju}i reformama u bezbjednosnom sektoru i procesu bezbjednosne provjere koji je sprovela me|unarodna policija UN (IPTF). Prioritet je bio da se uklone svi oni pripadnici policije koji su u~estvovali u ratnim zlo~inima. Neki od po~inilaca ratnih

9. juli/srpanj 2011.

Pogledi 35

Amarildo Muli}, direktor JP Nacionalni park Una

Ne}emo se ograditi `icom
Razgovarao: Hajdar ARIFAGI]

iznismeni iz inostranstva sve ~e{}e obilaze Nacionalni park Una izra`avaju}i interes za kupovinu zemlji{ta u i oko ovog za{ti}enog podru~ja. Amarildo Muli}, nedavno imenovan za direktora javnog preduze}a koje }e upravljati parkom, siguran je da }e ve} naredne godine na ovom podru~ju biti nekoliko dobrih primjera inostranih investicija, i mnogo vi{e ulaganja doma}ih poduzetnika. “Po~etak rada JP Nacionalni park je velik i zna~ajan projekt za ovaj dio BiH koji }emo pretvoriti u pozitivnu, perspektivnu, razvojnu i odr`ivu pri~u” najavio je u raz, govoru koji slijedi. Da li su okon~ane sve pravne radnje koje omogu}avaju rad novog Nacionalnog parka u Bosni i Hercegovini? – Jo{ 2008. godine na osnovu Studije izvodljivosti tada{nji Federalni parlament usvojio je Zakon o NP Una, a slijedom toga ve} 2009. godine formirano je Javno preduze}e NP Una sa sjedi{tem u Biha}u. Imenovani su ~lanovi upravlja~kog tijela, izabrana je Skup{tina, Nadzorni odbor, a izvr{eno je i imenovanje v. d. direktora koji je tu du`nost obavljao do mog imenovanja. Sve potrebne pravne radnje, barem one koje odre|uju}e djeluju za razvoj parka, zavr{ene su i uistinu tu nema zna~ajnijih prepreka za funkcioniranje preduze}a. Preostalo je da donesemo dva temeljna dokumenta: prostorni plan posebnih obilje`ja od zna~aja za Federaciju BiH “Sliv rijeke Une” koji se donosi za period 2008. – 2028. godina i plan upravljanja unutra{njim podru~jem Nacionalnog parka.

B

Po~inje formiranje osnovnih slu`bi koje }e {tititi, nadgledati i odr`avati prirodne procese u podru~ju parka, kao i aktivnosti koje su vezane za kori{tenje njegovih resursa

bro{ura i letaka. Restaurirat }emo i ostatke srednjovjekovnog grada Ostrovica.

Paket za Evropu
Da li }e ko i kolika novca osigurati za rad – aktivnosti Parka? – Predvi|eno je da se ovaj nacionalni park “Una” u prvoj razvojnoj fazi finansira najvi{e iz bud`etskih sredstava. Procjena je da }e za potrebe ustrojstva preduze}a i njegov po~etak rada u ovoj godini biti osigurano oko 500.000,00 KM. No dobar dio prihoda preduze}e }e ubirati razvojem turisti~ke ponude i turisti~kog prometa u Nacionalnom parku te uvo|enjem parka kao “novog proizvoda” na turisti~ka tr`i{ta u zemlji i inostranstvu. Nezaobilazna su i sredstva koja su dobivena putem projekata apliciranih na fondove me|unarodnih institucija i organizacija. Za nas je tako|er zna~ajna i bezrezervna podr{ka vlade Federacije BiH i Ministarstva okoli{a i turizma, Unskosanskog kantona i Op}ine Biha} te osobno premijera Nermina Nik{i}a i Hamdije Lipova}e te na~elnika Albina Musli}a. Zdu{no i bez ikakvih dvojbi podr`ali su ovaj projek. Postaje li podru~je parka Una interesantnije za turisti~ke posjete, razvoj malog, ovakvim lokalitetima primjere nog bi zni sa i in ves ti ra nje? – Postaje, i to svakodnevno vidimo. Imamo ve} jedan dio turista koji prolaze rubnim podru~jem Hrvatske i podru~jem Plitvi~kih jezera, koji navrate u Biha} i posjete podru~je Ljuto~ke doline, Kulen Vakufa i Martin Broda. To naravno nije jo{ u onoj mjeri koja }e biti kada izgradimo potrebnu infrastrukturu i ponudu. Razgovaramo s njima sve ~e{}e, i zaista primamo pohvale za nedirnutu ljepotu rijeke Une, ali i pitanja kada }emo imati odre|ene sadr`aje u ve}oj mjeri kako bi turisti~ke posjete bile dio sistema, dio programa zasnovanog na turisti~kim paketima koje ljudi u zemljama EU i svijeta imaju na raspolaganju. Uz sve to pojedini biznismeni iz inostranstva izra`avaju interes za kupovinu zemlji{ta u i uz obuhvat NP Una, jer imaju odre|ene planove za investiranje.

Amarildo Muli}: Podr{ka sa svih strana

Biznis i piknik
Koliko je stanovni{tvo naseljeno uz Unu svjesno ~injenice da pro gla {e njem ovog podru~ja Nacionalnim parkom mora mijenjati svoj odnos i `ivotne navike prema prirodnom okru`enju? – Od formiranja Unskih smaragda 1985. godine, preko formiranja brojnih drugih ekolo{kih nevladinih udru`enja, do aktivnosti lokalne samouprave u Biha}u, nastavnika i u~enika u

{ko la ma, u~inje no je za is ta mnogo u podizanju ekolo{ke svijesti kod ljudi koji `ive na ovom podru~ju, a posebno uz tok rijeke Une. Na{ zajedni~ki i prili~no opse`an zadatak, jeste da usporedo sa razvojem infrastrukture parka podi`emo svijest kod ljudi da ~uvaju sve ono {to postignemo, jer }e to biti, opet u zajedni~kom interesu. Nacionalni park Una }e biti prostor u kojem }e se odvijati `ivot. To ne}e biti prostor koji, kako bi to rekli, treba ograditi `icom i re}i da je to cilj. Ljudi koji trenutno `ive i koji }e tek `ivjeti u obuhvatu }e biti u svakom pogledu va`an subjekt i tu sam bez ikakve rezerve optimista. Po njihovoj zainteresiranosti i

pa`nji koju imaju prema NP Una, mi ve} sada vidimo da }emo u njima imati dobre partnere. [ta smatrate osnovnom zada}om Vas i Uprave u ovoj godini? – Naj zna~aj ni je akti vnos ti odnose se na uspostavu JP Nacionalni park “Una” odnosno , formiranje osnovnih slu`bi koje }e zapo~eti proces za{tite, monitoringa i odr`avanja prirodnih procesa u podru~ju parka, kao i aktivnosti koje su vezane za kori{tenje prirodnih i drugih resursa unutar ovog podru~ja. U suradnji sa nevladinim sektorom i Op}inom Biha} u toku je implementacija dva projekta koja se finansiraju iz sredstava

Komisije EU u BiH i sredstava Op}ine Biha}. Radi se o projektima “Una izvor `ivota” i “Razvoj eko-zone Nacionalnog parka Una i oboga}ivanje njegove turisti~ke ponude” Implementaci. jom ovih projekata }e se zna~ajno obogatiti turisti~ka infrastruktura unutar parka koja se odnosi na ure|enje planinarskih i biciklisti~kih staza, izgradnju vidikovaca i odmori{nih mjesta za posjetioce, izgradnju dva piknik centra, od ~ega je jedan na podru~ju [trba~kog buka, a drugi na podru~ju Martin Broda kao dvije najatraktivnije turisti~ke destinacije ove regije. Planirana je izrada i postavljanje turisti~ke signalizacije, kao i dizajn i izrada turisti~kih prospekata,

36 Pogledi

9. juli/srpanj 2011.

O knjizi “Suo~avanje s jugoslavenskim kontroverzama”

septembrupro{legodineizdava~kaku}a Buybook objavila je knjigu Suo~avanje s jugoslavenskim kontroverzama, rezultat 10 godina istra`ivanja i pisanja Inicijative nau~nika, me|unarodnog konzorcija kojeg ~inipreko300 histori~ara, stru~njaka iz dru{tvenih nauka i pravnika. Ve}inaovihnau~nikadolazi sa zapadnog Balkana, te je njihov cilj bio da svim ljudimaregijepru`ezajedni~kuosnovu za razumijevanje tragi~nih i ratnih 1990-tih godina, kako bi Bo{njaci, Hrvati, Albanci i Srbirazumjeli na koji su na~in bili`rtvepredrasuda u pro{lostikojenastavljaju da ih prate i danas. Me|unarodni timovi proizveli su poglavlja u knjizi: RaspadJugoslavije, Kosovo za vrijemeautonomije, 1974. – 1990., Nezavisnost i sudbina manjina, 1991. – 1992., Etni~ko ~i{}enje i ratni zlo~ini, 1991. – 1995., Me|unarodna zajednica i SRJ/zara}enestrane, 1989. – 1997., Sigurnezone, Rat u Hrvatskoj, 1991. – 1995., Kosovo pod Milo{evi}evim re`imom, Rat na Kosovu, 1998. – 1999., Me|unarodni tribunal za ratne zlo~ine na podru~ju biv{e Jugoslavije uz dodatno poglavlje Su`ivot ili me|usobna mr`nja? CharlesIngrao, direktorInicijativenau~nika i profesorhistorije na UniverzitetuPurdue, inicirao je ovaj projekt 1997. godine, kada se pojavila mogu}nost dijaloga izme|u srbijanskih i zapadnih histori~ara koji bi doprinio izgradnji profesionalnih veza uni{tenih ratovima u biv{oj Jugoslaviji. Deset godina kasnije, ujedinjeninau~nicinastupili su zajednokako bi pomogli da se zaglavljeniprocesme|usobnog uva`avanja i pomirenja pokrene.

Zajedni~ki narativ o Jugoslaviji
Ujedinjeni nau~nici nastupili su zajedno kako bi pomogli da se zaglavljeni proces me|usobnog uva`avanja i pomirenja pokrene

Asim Mujki}: Impozantan zbornik radova

Christopher Bennet: Dokaz profesionalizma

Dubravko Lovrenovi}: Zaokru`ena slika Apokalipse

Charles Ingrao: Inicijator projekta

U

stvenu objektivnost, drugi su sa prostorne distancehladnije i trezvenijemoglisagledati svu izukr{tanostodnosa i ulogebrojnihaktera. Ove energijesvoju su plodnu rezultantu na{le izme|u korica knjige.” Lovrenovi} obja{njava da ne treba gajiti iluziju da je znanost ta koja}e odre|ivatismjer i sadr`aj politi~kih procesa, ali jo{ je manje dopu{tena iluzija da je mogu} `ivot dostojan ~ovjeka upravljan isklju~ivo makijavelisti~kim politi~kim interesima. “Upravo to – pribli`avanje dva odvojena i suprotstavljena svijeta: svijeta znanosti i svijeta politike – jedan je od dragocjenih putokaza {to ih nudi ova po svemujedinstvena i nezaobilaznaknjiga.”

Pravci za odvijanje dalje nau~ne rasprave
Za profesoraAsimaMujki}a, knjigaSuo~avanje s jugoslavenskimkontroverzamaje impozantanzbornik radova timova nau~nika koji kroz niz otvorenih pitanja u tekstovimanagovje{tavajupravce u kojima bi se daljitrebaliodvijatinau~narasprava i istra`ivanje. “Odgovorkoji se da naslutiti sa stranica ove knjigeti~e se poku{ajainteligibilneartikulacijevelikepraznine ili {utnje, bolnezaprije~enostikojasvojomneizre~eno{}u, {to vi{evrijemeodmi~e, otvaraprostor za svakojakoideolo{kopojednostavljuju}eposezanje koje u toj praznini nalazi ogroman rezervoar za mobilizacijuetnopoliti~kemo}i. Drugi, eksplicitnijizadatakti~e se suprotstavljanja i poku{ajadekonstrukcijehistorijskihnaracijanovonastalihdr`ava na podru~jubiv{eJugoslavijemahomkonstruiranih da opravdaju niz prevrata etnopoliti~kih elita s po~etkadevedesetih. Te naracijevremenom i nesebi~nim trudompoliti~ara, akademika, medijskihaktera i drugihpostale su nose}ekonstrukcijejedneopasnije, ideolo{ke naracije” smatra Mujki}. , Neki od nalaza knjige jesu da suprotno tvrdnjama Srpske akademije nauka i umjetnosti nije postojaonikakavalbanskiplan da se marginalizira i albanizira srpska manjina na Kosovu; dok je raspad Jugoslavijemogao da se sprije~i, prisustvonepomirljivihprikazapro{losti je onemogu}avalostvaranje zajedni~kogjugoslavenskogidentiteta, {to je omogu}ilo Slobodanu Milo{evi}u da demagogijom i kr{enjempravapodijelizemlju na nacionalnegrupe; mediji su pomogli kretanje ka ratu stvaraju}i atmosferuhisterije, ~estotako{to su objavljivalipri~e za koje su znali da su neistinite... Knjiga je zapravo prvi dio procesa u kreiranju zajedni~kog narativa, s obzirom da }e nove informacije dovesti do novih istra`ivanja i zaklju~aka. U budu}nosti se o~ekuje i novo izdanje knjige Suo~avanje s jugoslavenskim kontroverzama, na engleskom i na B/H/S jezicima, dopunjenonajnovijimrelevantniminformacijama.
Masha Durkali}

Odli~an alat za histori~are
Autor knjige Krvavi raspad Jugoslavije, poglavlja Raspad Jugoslavije i zamjenik visokog predstavnika u BiH, histori~ar Christopher Bennett, smatra da je Inicijativanau~nikaposebnazato{to je ujedinila histori~are s Balkana i zapada kako bi proizvelihistorijukoja se baviklju~nimkontroverzama nastalim iz raspadaJugoslavije. “Bio sam skepti~an o budu}nosti projekta kada mi je Charles Ingrao objasnio o ~emu se radi, nedugo nakon kraja rata u BiH. Pla{io sam se da su prepreke za postizanje suradnje i konsenzusa jednostavno prevelike. Me|utim, ~injenica je da je ovajprojektpostaodokaz profesionalizma histori~ara i upornosti CharlesaIngraoa. Vjerujem da je Inicijativanau~nikadokazala da doga|aji oko raspadaJugoslavijenisukontroverzni sami od sebe i da je mogu}e napisati zajedni~ki narativ.” Me|utim, Bennett obja{njava da to ne zna~i da }e taj narativ postati {iroko prihva}en van profesionalnihkrugova. “Svjestan sam da se historijom ne bavemnogi i da je vrlomaloljudi koji nisu histori~ari pro~italo bilo kakvu knjigu o

historiji. Tako|er sam svjestan da popularnistavovi o pro{losti ne ovise o onome {to se mo`da desilo ili nije, nego na ~esto iskrivljenim verzijama doga|aja koje prezentiraju politi~ki kontrolirani mediji. Inicijativanau~nika je kontinuiranidijalog s pro{lo{}u, koji}e u budu}imgodinamabitiunaprije|en kako {to vi{e informacija bude bilo dostupno. To je odli~an alat za histori~are. Da li }e imati ve}i utjecaj na pomirenje u BiH i drugdje u biv{oj Jugoslaviji na kraju}e zavisiti od politi~ara, ne od histori~ara. ” Histori~arDubravkoLovrenovi} o knjiziSuo~avanje s jugoslavenskim kontroverzama ka`e: “U epohimasovnepolitike i medija, kada nam je ~estodostupan ogroman broj informacija, ali ne i puna istina o nekomdoga|aju ili procesu, ova knjigasvojim pristupom, uz aktivnosudjelovanjebrojnihnau~nika razli~itih usmjerenja, nastala kao rezultat vi{egodi{njih istra`iva~kih napora, nudi za ovaj historijski trenutak zaokru`enu sliku jedne regionalne ‘Apokalipse’ To {to je sastavom istra`iva~kih timo. vazami{ljena i ostvarena kao transkontinentalnimegaprojektinterdisciplinarnogkarakterasamo je jedna od njezinih brojnih odlika. Plodno ukr{tanje perspektiva doma}ih i inozemnih stru~njaka okupljenih u jedanaest timova histori~ara i humanista u jo{ uvijek aktualnom `amoru doga|aja ~iji bi finaletrebalopredstavljatiuklju~enjedr`ava sa prostora ex-Jugoslavije u Evropskuzajednicusljede}a je markantnaodlika ove knjige. Prvi su u projektunijeli svoje osobno iskustvo do`ivljene istine i znan-

PUTOKAZ “Upravo to – pribli`avanje dva odvojena i suprotstavljena svijeta: svijeta znanosti i svijeta politike – jedan je od dragocjenih putokaza {to ih nudi ova po svemu jedinstvena i nezaobilazna knjiga”

9. juli/srpanj 2011.

Pogledi 37

U susret 17. Sarajevo Film Festivalu

Ovogodi{nje izdanje, konkretnije njegove takmi~arske programe (igrani i kratki film), obilje`it }e ostvarenja me|u kojima ih znatan broj spada u redateljske prvijence

Po~elo odbrojavanje
Z
a film finskog redatelja Akija Kaurismakija Le Havre ve} je kazano da se radi o prelijepoj vizualnoj bajci, komediji i drami, kojoj je na ovogodi{njem Filmskom festivalu u Cannesudodijeljenanagradafilmskihkriti~ara FIPRESCI, kao i drugo mjesto glasova `irija kritike filmskog magazina Screen International. Dakle, ono {to je o~aralo i publiku i kritiku u Cannesu, na predstoje}em 17. izdanju Sarajevo Film Festivala predstavlja film s kojim se zvani~no on i otvara i uvod je u devet dana iskoraka u svijet filmske umjetnosti i na desetke i desetke filmskih ostvarenja koje }e publika mo}i pogledati.
Igrali{te na Metalcu dobija svoj prepoznatljivi izgled
Foto: Didi TORCHE

Um, savjest i emocije
Publiku }e pozdraviti i film predstaviti i nositelj glavne uloge, poznati francuski glumac Andre Wilms i njegov dolazak bit }e znak da su i mnoga druga poznata imena iz svijeta sedme umjetnosti u Sarajevu. U prvom redu proslavljeni njema~ki redatelj Wim Wenders, koji u Sarajevo dolazi da predstavi svoj dugometra`ni dokumentarni film Pina (3D projekcija) posve}en jednoj od najve}ih umjetnica 20. stolje}a (koreografkinji) Pini Bausch. Redatelj koji je obilje`io ne samo njema~ku, nego i svjetsku kinematografiju na predstoje}em izdanju SFF-a ne}e samo predstaviti film koji je premijerno prikazan na ovogodi{njem Berlinaleu, nego }e, od 22. do 27. srpnja, dr`ati i predavanja na radionicama i prenositi svoje znanje mladima. Pored njega, Sarajevo }e upoznati i na Festivalu }e sudjelovati i drugi stvaraoci i umjetnici poput oskarovke Susanne Bier, a kao i ranijih godina imena ostalih gostiju obznanjivat }e se kako se bude primicao dan po~etka Festivala. Do njega su ostale jo{ dvije nedjelje ili 14 dana. Festival se ove godine prostorno pro{iruje, pa }e tako publika mo}i u`ivati na projekcijama pod sarajevskim nebom, samo da ne bude i ki{ovito, izme|u dva lijepa muzejska zdanja: Zemaljskog i Historijskog muzeja. Novi festivalski prostor, naravno, ne}e nimalo umanjiti atraktivnost Ljetnog kina !hej na igrali{tu Metalac, koje ovih dana po~inje poprimati svoj prepoznatljivi izgled. Ina~e, projekcije programa Open Air koje se odvijaju na lokaciji igrali{ta Metalac tijekom devet festivalskih no}i posjeti vi{e od 20.000 gledatelja, a filmove predstavljaju njihovi autori i protagonisti. Pored filma koji otvara Festival, u sklopu programa Open Air publika }e biti u prilici pogledati i film Bilo jednom u Anadoliji jednog od najistaknutijih redatelja dana{njice Nuri Bilge Ceylana, koji }e s brojnom gluma~kom i autorskom ekipom predstaviti film, kao i dugo o~ekivani bh. film Orkestar redatelja Pjera @alice, koji }e imati svjetsku premijeru. U povodu njegove premijere, o~ekuju se dolazak brojnih protagonista filma – muzi~ara, umjetnika, glumaca, politi~ara“koji su obilje`ilivri-

Srce Sarajeva
Srce Sarajeva za najbolji igrani film iznosi 25.000 eura, specijalna nagrada `irija 10.000 eura, za najbolju glumicu i najboljeg glumca je po 2.500 eura, tu je i festivalska nagrada CICAE, odnosno pomo} u distribuciji filma pobjednika u kinima u srednjoj i zapadnoj Evropi, kao i nagrada Cineeuropa. U kategoriji takmi~arskog programa - kratki film nagrada Srce Sarajeva za najbolji film iznosi 3.000 eura, tu su i dvije specijalne plakete `irija i European Short Film Nominee 2011 (nagrada osigurava izravnu nominaciju u konkurenciji za najbolji kratki film Evropske filmske akademije).

Wim Wenders }e predstaviti svoj film Pina i odr`ati vi{e predavanja

jeme u kojem je nastajala i u okvirima biv{e zajedni~ke dr`ave djelovala grupa Plavi orkestar kojoj je film i posve}en” . Selektor Panorame 2011. Howard Feinstein odlu~io je da ove godine ovaj program bude otvoren filmom Kairo 678 scenariste Mohameda Diaba (Egipat), ~ije je ovo prvo redateljsko ostvarenje, u kojem hrabro iznosi tabu-temu seksualnogzlostavljanja`ena u Egiptu, a filmkojim}e program biti zatvoren je Bolji svijet Susanne Bier (Danska), smje{ten u {iridru{tvenikontekst i bavi se obiteljskim pitanjima. Izme|u filmova kojima se otvara i zatvara program Panorama 2011. gledatelji }e biti u prilici pogledati jo{ 26 filmskih ostvarenja, za koja njihov selektor, izme|u ostalog, navodi “ ...namjera im je da vam zagolicaju um, savjest i emocije. Najbolji od ovih filmova udaraju na sva tri” . Ovogodi{nju selekciju za Takmi~arski program u kategoriji dokumentarnog filma ~ine 24 djela izabrana izme|u gotovo 150 prijavljenih iz regije, a selektorica Rada [e{i} navodi da je zanimljivo da ove godine ima puno mladih redatelja, a kao ~injenicu koja imponira spominje da autori sve vi{e strate{ki ciljaju da iza|u sa filmom upravo na SFF-u, tako da }e ove godine biti 7 svjetskih i 6 me|unarodnih premijera. Dakle, u sklopu ovog programa svjetske premijere }e imati filmovi Vesne Ljubi} Bosanska rapsodija na rubu znanosti (BiH), Nejre Lati} – Hulu{i} i Davida Jana Bronsgeesta Her Cinema Love (BiH, Nizozemska), [ekija Radon~i}a Heroj na{eg doba (BiH), Ines Tanovi} Jedan dan na Drini (BiH), Ned`ada Begovi}a Mobitel (BiH), Alena Drljevi}a Pun(a) (BiH), Sa{e Bana Zemlja znanja (Hrvatska).

Prizor iz filma Akija Kaurismakija, ~ija projekcija ozna~ava po~etak Festivala

Za djecu, mlade i stariji uzrast
I ove godine posebna pozornost je posve}ena programu za djecu i mlade (Dje~iji i TeenArena program sa 10 projekcija), a ti filmovi ne}e zanimati samo publiku kojoj su namijenjeni (dva filma su ra|ena u 3D tehnici), nego izgleda i one starijeg uzras ta. Zadnjeg dana Festivala bit }e odr`an i Orbico obiteljski dan.

Premijere
Internacionalne premijere do`ivjet }e filmovi Metina Akdemira Bio i pro{ao (Turska), Maje Weiss Gdje je nestala radni~ka klasa? (Slovenija), Agnes Sos Nevidljive `ice – talentovane sestre Pusker (Ma|arska), Vedrana [amanovi}a Prolaz za van (Hrvatska), Silvestra Kolbasa Ratni reporter

Desit }e seiI svjetska premijera filma Orkestar bh. redatelja Pjera @alice

(Hrvatska), Domagoja Matizovi}a i Igora Zeli}a Razorubi~enje (Hrvatska) i Armana T. Riahia Schwarzkopf (Austrija), a regionalne filmovi Stefana Valdobreva Moj prijatelj Manchester United (Bugarska), Imrea Azema Ekumenopolis: grad bez granica (Turska, Njema~ka), Monice Lazurean-Gorgan i Andreia Gorgana Moj glas (Rumunija), Gorana Stankovi}a Polazak (Srbija), Tonislava Hristova i Kaarle Aho Pravila sama~kog `ivota (Bugarska, Finska) i Nikolausa Geyrhaltera Zapad (Austrija). Bh. premijere imat }e filmovi Mile Turajli} Cinema Komunisto (Srbija), Namika Kabila Magnet (BiH), Mladena Mati~evi}a Trka za `ivot (Srbija) i Vladimira Perovi}a @ivot, priklju~enija i odr`ivi razvoj jednog kokota (Crna Gora). Predstavljen je i Takmi~arski program – igrani film u sklopu kojega }e publika mo}i vidjeti 10 filmova (osam je debitantskih filmova u konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva, jedan }e imati gala projekciju i jedan je izvan konkurencije) i u sklopu Takmi~arskog programa – kratki film 11 ostvarenja (tri su animirana), a u programu U fokusu – sedam (o kojim ostvarenjima se radi ve} je bilo rije~i na na{im novinskim stranicama). Selektorica je Elma Tataragi}. Angelina [imi}

38 Pogledi

9. juli/srpanj 2011.

GRADSKI DANI TEKU

Da nas neko slu{a, rek’o bi da smo poludjeli
RAMO KOLAR
Jedno smo o drugom bili u zabludi, bila su to lijepa vremena (Goethe) lije i nisu ba{ pretrgle u masovnom dola`enju i podr{ci ovoj stvari, koja zna~i da se ne zaboravi genocid i agresija na Bosnu i Hercegovinu...

Ponedjeljak, 4. juli
O strahu od zubara, ne treba valjda nikome ni{ta pri~ati. Otkud to, ne znam ni sam, nisam se ni trudio odgovoriti. Sve do danas, kad sam razbio predrasudu i nepostoje}u famu! Nerim Islamovi} ima plahu ordinaciju, jo{ bolju opremu, sebe, lije~nike i sestre, znanje i iskustvo. Hajde, de. No su{tina je na drugom kraju. Nerim je – umjetnik. Kako rukom, tako i srcem. Du{a mu pisci. Jo{ vi{e kist u ruke pa naslikati, jal prirodu, jal pejza`, jal misao. Pa pri~ati o dru`enjima s drugim slikarima, stvaraocima. U glasu blagost, u o~ima nada u plemenitost, u du{i stalna `elja za doticanjem vi{ega smisla. A stolica, klije{ta, injekcija? Sve vidio i bio, a ni{ta nisam primijetio!

Subota, 2. juli
Pijaca Markale: fino snabdjevena, iako je na njoj sve manje kupaca, a i pravih poljoprivrednih proizvo|a~a. Escherichia coli je zaboravljena...

Nedjelja, 3. srpanj
Na Trgu djece u centru grada instaliran je “Zid istine” na koji , svi gra|ani mogu postavljati fotografije, imena i druge uspomene na svoje najbli`e koji su `ivot izgubili tokom agresije na BiH. Ovaj zid uspomena }e, prema rije~ima organizatora, kasnije biti postavljen u nekom od sarajevskih muzeja, gdje }e se nastaviti sa postavljanjem razli~itih fotografija i uspomena. Vi{e udru`enja iz BiH koja okupljaju biv{e logora{e, porodice `rtava, `rtve i bora~ka populacija pozvali su sve gra|ane Sarajeva i BiH da im se sutra pridru`e ispred BBI centra u Sarajevu na skupu pod motom “Svi smo mi svjedoci” kako bi zajedno popratili izja{njavanje o krivici optu`enika Ratka Mladi}a pred Ha{kim tribunalom. Bilo je dirljivih scena, ~uj dirljivih, da ti srce pukne, ali slika s Trga je pokazala kako se Saraj-

Mustafa Cico Arnautovi}

Dr. Nerim Islamovi}

Utorak, 5. srpanj
S pjesnikom Mustafom Cicom Arnautovi}em, nakon {to je haman stigao iz Copenhagena. Uz nevi|enu ljetnu sarajevsku oluju i prolom oblaka, u ljetnoj ba{~i “Kod Pene” obnavljamo , stare pri~e iz Trebinja, s Jazina, Lastve, Dubrovnika, redakcijskih prostora davna{njeg Oslobo|enja, u kojemu je Cico radio godinama, te nas, masovno i svakog ljeta do~ekivao u tada

krasnom Trebinju, gdje smo pravili velike pauze u putovanjima ju`nije i dalje. Pretresamo i knji`evne teme i ljude, on {turo pri~a o svojoj, `ivotnoj nagradi za knji`evnost {to ju je dobio na proljetnom sajmu knjiga u sarajevskoj Skenderiji, koja ga je pomalo i iznenadila, a primio je u na{oj ambasadi u glavnom gradu Danske. Vidi se da ni Cico nije odavno raspredao malo “zanesenije” teme, poput pjesni{tva i filozofije, stvaranja i moranja, odnosa me|u umjetnicima, na{em kratkom “preletu izme|u dvije tajne” pa }e: , – Da nas neko slu{a, rek’o bi da smo poludjeli! Ode u Trebinje, ladati se, kasnije }e opet malo do Sarajeva, pa }emo udarit po temama ko-

je pivo rashla|uje... Treba i}i do kraja svijeta i na}i rosu u travi, kao da ~uh Miljkovi}a kako s Cicom progovara...

mu niko od politi~ara i dr`avnika ove zemlje nijedne nije zucnuo na to!?

Srijeda, 6. juli
Druga zvani~na posjeta predsjednika Srbije BiH!? To samo za se kazuje puno. Najprije sam do`ivio zatvorene ulice (komentar u busu: “[to ih zatvaraju, nismo mi teroristi”), potom ~uo i {ta se pri~a. Najgore od svega {to se srbijanska politika uop}e ne mijenja ni u liku Borisa Tadi}a, koji je, u lice ~lanovima Predsjedni{tva, u kamere, pa svim patriotima ove zemlje, kazao kako po njemu, u jedan ko{ idu i Jovo Divjak (branitelj RBiH) i Ratko Mladi} (optu`en za dvostruki genocid u Haagu). To ne obe}ava. Pogotovu {to

^etvrtak, 7. juli
Za koji }e dan svadba momka, e sad zaboravih, iz Sirije ili Jemena, a Alija Muminovi}, ministarsavjetnik u MVP-u, mi je sve fino rastuma~io, koji je – stvarno za Ripleya – nakon 120 godina prona{ao rodbinu u Sarajevu! I ona }e mu biti tamo na svadbi. Dobit }u pri~u s nje, a i o ovim ~udnim i upornim Bo{njanima, obe}ao Alija...

Petak, 8. srpanj
Pr`i, gori, ve} od sabaha. Ljeto se ugrijalo. Treba znati prona}i hlad i u njemu ostati dok ne oslabe ozonske rupe i nad ovim gradom...

9. juli/srpanj 2011.

Pogledi 39

Zlatko [o{e, izvr{ni direktor TSBiH, o stanju u bh. tenisu

ude}i prema rezultatima koje bh. teniseri i teniserke posti`u u posljednjih nekoliko godina, nije te{ko zaklju~iti da ovaj sport u BiH polako ide uzlaznom putanjom. Zlatko [o{e, izvr{ni direktor Teniskog saveza BiH, isti~e da je napravljen veliki iskorak, te da je danas mnogo bolje situacija nego {to je to bio slu~aj prije pet ili {est godina.

Imat }emo svog \okovi}a
S
Organiziraniji nego prije

Koliko god nerealno zvu~alo, mi `elimo da selekcija BiH postane prvak Davis Cupa 2015. godine, uz pomo} dr`ave ili bez nje

“Mnogo smo organiziraniji nego tada, Savez je bolje ustrojen i logi~no je da bude pozitivnih pomaka. I prema analizama Tennis Europe, BiH je u posljednje ~etiri godine dr`ava koja je ostvarila najve}i napredak u ovom sportu. Njihovi statisti~ki podaci su itekako mjerodavni, a analize su pravljene na osnovu rezultata nastupa svih tenisera” rekao je [o{e na po~etku raz, govora, te dodao da s nastupom Davis Cup reprezentacije u Tuzli kona~no imamo dobru atmosferu oko na{ih tenisera “Zaista me raduje {to se stvorilo pozitivno ozra~je oko reprezentacije BiH. Ni interes medija nikad nije bio ve}i, a to na{im teniserima daje poseban podstrek da pru`e maksimum i poka`u se u {to boljem izdanju. Moram priznati da po prvi put imamo sjajan odnos s velikim brojem sponzora koji se okupio oko reprezentacije i drago mi je da su ljudi kona~no shvatili da mogu imati veliku korist od ulaganja u sport. Ve} smo dobili komplimente za me~ s Estoncima da je organiziran na vrhunskom nivou, kao da igraju teniske velesile Amerika i [panija” rekao je [o{e. , On je podvukao da je BiH puno talenata i da na{a djeca redovno potvr|uju kvalitetu i osvajaju turnire. “Prije nekoliko godina se de{avalo da, na primjer u Parizu, izgube od slabijeg igra~a zbog treme i kompleksa ni`e vrijednosti jer dolaze iz zemlje takve kakva jeste. Sa pobolj{anjem stanja u bh. tenisu i na{a djeca nastupaju sa mnogo vi{e samopouzdanja i to se vidi po njihovim rezultatima. ^injenica je da imamo mnogo talentiranih tenisera i teniserki koji imaju potencijal da naprave velike stvari. Me|utim, ne bih govorio o imenima jer se bojim da }u nekoga izostaviti, a to ne bi bilo po{teno” smatra [o{e. , U nizu pozitivnih promjena, [o{e isti~e i to da je poprili~no zaustavljen negativan trend odlaska na{ih igra~a u druge dr`ave. “Odlazak igra~a iz BiH se sada de{ava u mnogo manjoj mjeri nego {to je bio slu~aj ranije. Na`alost, nemamo razra|en sistem i velike mogu}nosti da bismo zadr`ali talentiranu djecu u svojoj zemlji. Ne mo`emo nikome zabraniti da ode jer svako ima pravo da odlu~uje {ta je za njega najbolje u datom momentu” re, kao je on i dodao: “Ve}ina sportista se ’zaleti’ da ode, misle}i da je u nekoj drugoj dr`avi puno bolje nego u BiH, pa shvate da ni tamo nije sjajno. U posljednje vrijeme uspjeli smo da vratimo nekoliko tenisera i teniserki pod bh. zastavu. Prije svega to je Amer Deli} koji je nastupao za Ameriku. Ne bi se on odlu~io na takav korak i igrao se sa svojim ugledom da organizacija u TSBiH nije mnogo bolja. Sretni smo {to su se vratile Jasmina Tinji} i Jasmina Kajtazovi}. To je sjajna stvar za na{ tenis koja daje podstrek drugima da ostanu i bore se za boje svoje dr`ave.”

DELI], TINJI] I KAJTAZOVI] “Uspjeli smo da vratimo nekoliko tenisera i teniserki pod bh. zastavu. Prije svega to je Amer Deli} koji je nastupao za Ameriku. Ne bi se on odlu~io na takav korak i igrao se sa svojim ugledom da organizacija u TSBiH nije mnogo bolja. Sretni smo {to su se vratile Jasmina Tinji} i Jasmina Kajtazovi}”

Zlatko [o{e: Napravljen veliki iskorak u bh. tenisu

Ipak, prvi ~ovjek Teniskog saveza, se pribojava da je bez podr{ke nadle`nih institucija, ovo sada {to imamo krajnji domet bh. tenisa.

Srbija je stvorila \okovi}a
“Bilje`imo dobre rezultate, a da bismo pravili velike uspjehe na svjetskoj razini dr`ava mora vi{e ulagati. Pogledajmo samo primjer susjedne Srbije i Novaka \okovi}a. Njihovi politi~ari odli~no znaju {ta zna~i promocija dr`ave kroz sport i oni svoje sportiste maksimalno podr`avaju. Zato sada cijela planeta pri~a o \okovi}u i svi znaju iz koje dr`ave dolazi” istakao je [o{e, , te nastavio: “Mi nemamo svog Novaka \okovi}a jer na-

{e vlasti ne zanima sport. Gorka je istina da ve}ina ljudi na vlasti uop}e ne voli BiH i da mnogi rade protiv interesa bh. sporta.” Usprkos slabom interesu dr`ave za bh. sport, [o{e nagla{ava da u TSBiH imaju velike planove za budu}nost. “Koliko god nerealno zvu~alo, mi `elimo da selekcija BiH postane prvak Davis Cupa 2015. godine, uz pomo} dr`ave ili bez nje. A mislim da bi im bilo bolje da budu uz nas jer mo`emo mnogo toga dobrog napraviti” zaklju~io je [o, {e, koji nije htio poimeni~no govoriti koji bi od na{ih mladih nada mogao dosegnuti sami vrh svjetskog tenisa.
Amra Krvavac

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

9. juli/srpanj 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Komemoracija saborcima
Vojne snage NATO-a u Afganistanu imaju svakodnevne okr{aje s talibanskim militantima i pripadnicima Al-Kaide. U tim okr{ajima nemonovne su i `rtve pripadnika misije ISAF-a. Me|u `rtvama su bili i ameri~ki oficiri i vojnici Dimitri Del Castillo, Levi Nuncio i Kevin Hilaman, te dva afganistanska vojnika i jedan prevodilac. Tim povodom u bazi Joyce u Kunaru odr`ana je komemoracija poginulim saborcima. (Reuters)

Kanadski brod Tahrir, iz flotile ~iji je cilj probijanje pomorske blokade pojasa Gaze, poku{ao je isploviti iz luke Agios Nikolaos na gr~kom ostrvu Krit, ali ga je gr~ka obalska stra`a brzo presrela i vratila u luku. Svi putnici i ~lanovi posade na kanadskom brodu sprovedeni su u gr~ki pritvor. (Reuters)

Zaustavljen konvoj

Policijska saradnja

U okviru projekta hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova Sigurna turisti~ka sezona, koji se provodi od 2006, u Istri }e boraviti po dva policajca iz Austrije i Njema~ke te po jedan iz Slovenije i Srbije. Zada}a stranih policajaca jeste pomo}i hrvatskim kolegama u obavljanju svakodnevnih poslova, posebno radi bolje komunikacije i saradnje s turistima, prevencije kaznenih djela te unaprje|enja sigurnosti prometa. (Reuters)

\okovi} broj je
Srbijanski teniser Novak \okovi} pobjednik je ovogodi{njeg turnira u Wimbledonu. On je u u finalnom me~u po bi je dio pro {lo go di{ njeg pobjednika [panca Rafaela Nadala. \okovi} je osvojio prvih sedam turnira na kojima je u~estvovao ove go-

9. juli/srpanj 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Slavna trka sa bikovima zapo~ela je na ulicama {panskog grada Pamplone, a ve} prvog dana festivala San Fermin povrije|eno je vi{e osoba. [panci svake godine svoju strast prema bikovima ispoljavaju na uskim ulicama Pamplone, a sam doga|aj je prerastao u svjetsku turisti~ku atrakciju. (Reuters)

Pamplona

Ju`nokorejski Pyeongchang izabran je za doma}ina Zimskih olimpijskih igara 2018, objavio je Me|unarodni olimpijski komitet na zasjedanju u ju`noafri~kom Durbanu. Pyeongchang je dobio vi{e glasova od protukandidata Münchena i francuskog Annecy i to ve} u prvom krugu glasanja kada su Ju`nokorejci dobili ve}inu od 95 prisutnih ~lanova MOK-a. Ova vijest je sa velikim odu{evljenjem do~ekana u Ju`noj Koreji. (Reuters)

Olimpijada

Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez doputovao je u ponedjeljak u Caracas, gdje su ga pozdravili ministri u vladi i njegove pristalice u Venecueli po povratku iz Havane gdje mu je operisan rak. Chavez se prije odlaska s Kube oprostio s biv{im kubanskim liderom Fidelom Castrom i njegovim bratom, sada{njim Raulom Castrom. (Reuters)

Prijatelji

dan
dine i nanizao 43 uzastopne pobjede, a jedini poraz u 2011. godini do`ivio je u polufinalu Roland Garossa od Rogera Federera. Pobjedom u Wim ble do nu \oko vi} je postao broj jedan u svijetu. (Reuters)

42

OGLASI

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, br. 8/11 od 31. 3. 2011. godine), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Ministarstva saobra}aja Kantona Sarajevo, objavljuje

je multietni~ka, me|uentitetska fondacija, koja je osnovana od me|unarodne organizacije Mercy Corps iz SAD ~ije je sjedi{te u Portlandu, a sa radom je po~eo kao odjel za ekonomski razvoj Mercy Corpsa u aprilu 1997, kada su i plasirani prvi krediti. Partner je jedan od dobitnika priznanja Najpo`eljniji poslodavac u 2008, 2009. i 2010. godini. Upravni odbor PARTNER MIKROKREDITNE FONDACIJE Tuzla, na osnovu ~lana 19. Statuta objavljuje

JAVNI mjesta dr`avnog slu`benika u KONKURS za popunu radnog
Ministarstvu saobra}aja Kantona Sarajevo 06/455 - Sekretar Ministarstva - 1( jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za radno mjesto: 1.350,85 KM (2,92 x 462,62) Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: Za poziciju 01. - VSS, VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 6 ({est) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrda / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/v 71 000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Ministarstvu saobra}aja Kantona Sarajevo“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo dipl. iur.

za izbor i imenovanje 5 ~lanova Upravnog odbora Informacije o Partner mikrokreditnoj fondaciji: Partner MKF je mikrokreditna institucija koju je osnovala me|unarodna organizacija 'Mercy Corps sa sjedi{tem u SAD-u/UK-u (www.mercycorps.org), a sa radom je po~ela kao odjel za ekonomski razvoj Mercy Corps u aprilu 1997, kada su plasirani i prvi krediti. Danas Partner MKF ima 53 ureda sa 254 zaposlena koji opslu`uju vi{e od 36.000 klijenata. Sjedi{te Partner MKF se nalazi u Tuzli, a fondacija radi na teritoriji gotovo cijele BiH. Partner MKF je jedna od vode}ih mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te jedna od najuspje{nijih mikrokreditnih organizacija u jugoisto~noj Evropi. Programski ciljevi Partnera su: - pru`anje podr{ke razvoju poduzetni{tva i sticanja dobiti - podsticanje zapo{ljavanja - pobolj{anje materijalnog polo`aja korisnika mikrokredita - podr`avanje principa tr`i{ne ekonomije - pru`anje pomo}i u razvijanju doma}e proizvodnje i usluga Vi{e o nama mo`ete saznati na na{oj web stranici: www.partner.ba Op{ti uslovi za ~lanstvo u Upravnom odboru: da kandidat nije mla|i od 18 i stariji od 70 godina na dan imenovanja; da kandidat nije izabrani zvani~nik ili zaposlenik vlade na dr`avnom, enitetskom, kantonalnom ili op}inskom nivou, uklju~uju}i i druge vladine institucije (dokaz: potpisana izjava kandidata) da kandidat nema direktni ili indirektni finansijski interes u Partner MKF (dokaz: potpisana izjava kandidata) da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prijestup nespojiv s du`no{}u u Upravnom odboru (samo za dr`avljanje BiH, dokaz: uvjerenje ne starije od 3 mjeseca) da kandidat uslijed povrede zakona ili drugih propusta ranije nije isklju~en iz ~lanstva nadzornih organa ili organa uprave drugih pravnih lica/dr`avnih organa i institucija (dokaz: potpisana izjava kandidata)

OGLAS

Posebni uslovi za ~lanstvo u Upravnom odboru: - univerzitetska diploma (dokaz: kopija diplome); - iskustvo u pravnim i bankarskim poslovima, marketingu, komunikacijama, informacionim tehnologijama, poljoprivredi i drugim poljima; - znanje engleskog jezika je prednost. Najva`nije odgovornosti ~lana Upravnog odbora: - upravljanje Partner mikrokreditnom fondacijom; - aktivno u~e{}e na svim sastancima Upravnog odbora i radu njegovih komisija; - odgovornost za zakonitost donesenih odluka i poslovanja fondacije; - aktivan rad na promociji misije i vrijednosti fondacije. Mogu}nosti: Partner pru`a mogu}nost kontinuirane edukacije u oblasti mikrofinansija kroz sve raspolo`ive oblike stru~nog usavr{avanja: seminari, radionice, studijska putovanja, u~e{}e na me|unarodnim konferencijama i sli~no. Prijave trebaju sadr`avati: kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon i zajedno sa tra`enim dokazima trebaju biti dostavljene po{tom na adresu: PARTNER MIKROKREDITNA FONDACIJA 15. maja bb, 75000 Tuzla, sa naznakom: ''Za Upravni odbor ” ili na e-mail adresu: partner@partner.ba najkasnije do 22.7.2011. godine do 16 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. Uz prijavu dostaviti isklju~ivo kopije dokumenata s obzirom na to da prilo`ene dokumente ne vra}amo. Bit }e kontaktirani samo kandidati koji u|u u u`i izbor.

MIKROKREDITI SA MAKROPOVJERENJEM

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, broj 12/10 od 1. 10. 2010. godine), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona, objavljuje

Na osnovu ~lana 37. stav 1. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 3. Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine FBiH“, broj 35/06, 59/08 i 25/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Op}ine Stari Grad, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu zdravstva Tuzlanskog kantona 4/264 - Stru~ni savjetnik za vanbolni~ku i bolni~ku zdravstvenu za{titu - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS -VII stepen, zavr{en medicinski, farmaceutski ili stomatolo{ki fakultet - radno iskustvo: najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrdu / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Ul. Slatina br. 2. TUZLA sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu zdravstva Tuzlanskog kantona“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

J AV N I K O N K U R S
za prijem pripravnika u Op}inu Stari Grad Sarajevo 6/454 01. Pripravnik, dipl. ing. arhitekture 02. Pripravnik, dipl. pravnik - 1 (jedan) izvr{ilac - 1 (jedan) izvr{ilac

Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, i to: za poziciju 01 VSS - VII stepen stru~ne spreme, dipl. ing. arhitekture za poziciju 02 VSS - VII stepen stru~ne spreme, dipl. pravnik Izbor i prijem pripravnika izvr{it }e se na osnovu jedinstvenih kriterija utvr|enih u Pravilniku o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine. Napomena: Radni odnos pripravnika zasniva se na period od 1 (jedne) godine. Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. univerzitetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi, nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine), 2. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini trajanja nezaposlenosti nakon sticanja diplome VII stepena stru~ne spreme (ukoliko se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda), 3. uvjerenje fakulteta o prosjeku ocjena nakon zavr{etka studija VII stepena stru~ne spreme, 4. rje{enje o utvr|enom stepenu invalidnosti (ukoliko je kod kandidata utvr|en stepen invalidnosti 60 % i vi{e), 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje op{tih uslova konkursa izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti Agenciji u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Sve tra`ene dokumente potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u dnevnim listovima (ra~unaju}i od posljednje objave), putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/v 71 000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za prijem pripravnika u Op}inu Stari Grad Sarajevo“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Zamjena za pavlaku

43

Oprezno sa ishranom i napicima bez {e}era

NOVOSTI I PREPORUKE

Dijetalna pi}a goje
Ameri~ka studija pokazala da se struk onih koji konzumiraju pi}a bez {e}era pro{irio {est puta br`e od onih koji ih ne piju
Konzumiranje dijetalnih pi}a mo`e da na{kodi zdravlju jer sadr`e velike koli~ine vje{ta~kih zasla|iva~a. Ljudima koji piju dijetalne napitke {est puta br`e se pove}ao obim struka od onih koji te vrste pi}a izbjegavaju, pokazuju rezultati jedne studije. Dijetalna pi}a ne poma`u ljudima da skinu kilograme, naprotiv, doprinose njihovom gomilanju, upozorili su ameri~ki stru~njaci. Rezultati istra`ivanja su pokazali da se onima koji su ova pi}a pili dva ili vi{e dana struk {est puta br`e ra{irio od onih koji ih ne konzumiraju zbog toga {to dijetalna, pi}a bez {e}era ili ona sa niskim sadr`ajem kalorija imaju vje{ta~ke zasla|iva~e. - Ona su mo`da oslo bo|ena kalorija, ali ne i posljedica, upozorila je profesorica klini~ke epidemiologije sa Univerziteta u Teksasu Helen Hazuda.

Kod pripreme sosova, bilo da se radi o kremastim za tjesteninu ili gove|i stroganoff, umjesto pavlake za kuhanje upotrijebite jogurt sa manje mlije~ne masti ili svje`i posni sir. Ova zamjena }e pru`iti va{im umacima jednako bogat okus uz znatno manje kalorija i masti.

Rezanje torte
Torta se mo`e presje}i napola ravno po mo}u kon ca. Ko nac tre ba prebaciti preko bo~ne strane torte, zategnuti na onoj visini gdje `elite napraviti rez, a krajevi konca koje dr`ite u rukama prekrstiti i lagano zategnuti.

Kad zagori jelo
Zagorjelo jelo, ne mije{aju}i ga, brzo prebacite u drugu posudu i pokrite mokrom krpom. Poslije nekoliko minuta uklonite krpu i zamijenite je drugom mokrom krpom, pa tako redom sve dok ne izvu~ete miris zagorenog. Hazuda je dodala da je zaklju~ak iz ove studije taj da konzumiranje dijetalnih pi}a i vje{ta~kih zasla|iva~a mo`e da na{kodi ljudima. Stru~njaci su na po~etku studije uzeli mjere i te`inu u~esnika - i onih koji piju dijetalne napitke i onih koji ih ne piju. Mjere i te`ina u~esnika u studiji koji su pili dijetalna pi}a su za 70 procenata porasle u odnosu na te`inu i mjere onih koji nisu konzumirali napitke. Ipak, ova studija nije kontrolisala razlike u {iroj ishrani u~esnika i njihovom na~inu `ivota. Vrlo je vjerovatno da oni koji su konzumirali velike koli~ine dijetalnih napitaka imaju generalno lo{iju ishranu od onih koji su te`ili da ih iz bje gnu, na vo de stru~njaci.

Ukusnija riba
Ako pri pre ma te le {o ri bu, da kle ako je ku ha te, ka ko bi bi la uku sni ja, posolite je nekoliko sati prije kuhanja, a isperite je neposredno prije ku ha nja; ka ko bi ri blje me so bi lo kompaktnije i mirisnije, dr`ite ga ne ko li ko sa ti pri je u sla noj vo di u ko ju ste do da li ma lo li mu no va so ka. Ka ko bi zadr`ala li jep iz gled, pret ho dno (pri je ne go je sta vi te u vo du za ku ha nje) do bro je is trljaj te li mu nom.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Detalj sa zebra-deove sezone dobile zenom Leopardove {are su
dostojnog protivnika - u mirnoj, ali gipkoj zebri. Podjednako glamurozan, zebrasti dezen na{ao se na toaletama poznatih dama, koje su prve prihvatile novi trend. Odjevna kombinacija u koju se u{etala ova graciozna `ivotinja svakako da izgleda egzoti~no i veoma zavodljivo na vrelom ljetnjem asfaltu, ali sa takvim {arama, ipak, treba biti oprezan. Modni stru~njaci preporu~uju da se radije opredijelite za jedan detalj u ovom dezenu nego za ~itavu odjevnu kombinaciju. Na taj na~in }ete izbje}i da izgledate kao vojnik koji se negdje u Africi kamuflirao u okoli{, a ostavi}ete utisak djevojke koja voli modne izazove. Izuzetak od ovog pravila su kupa}i kostimi na kojima potpuno savr{eno djeluje ovaj egzoti~ni dezen, kako sam, tako i uparen sa odgovaraju}im nakitom.

Prijenego im priu{titelaganuljetnuobu}u i elegantne sandale, stopalima je potrebno pru`iti pravilnu njegu kako bi cijelo ljeto bila lijepa i zdrava. S umornim stopalima obra~unajte se tako da pripremite kupku s va{im omiljenim eteri~nim uljem i ostavite ih u njoj 15 minuta. Osje}at }ete se bolje, a ko`a stopala bit }e mek{a i ljep{a. Barem jednom sedmi~no priu{tite im i dobar piling. Redovito stopala njegujte hidratantnim kremama kako ne bi do{lo do isu{ivanja ko`e. Mali trik koji mo`ete izvesti jeste namazati stopala debelim slojem nevenove masti prije spavanja i to nakon kupanja. Obucite ~arape preko no}i, a ujutro }e vam stopala zahvaliti nje`nom ko`om. Posebnu njegu tra`e i nokti. Njih re`ite ravno kako ne bi urastali u meso. Koristite se kvalitetnim lakovima za nokte i pa`ljivo ih o~istite prije novog lakiranja.

Neven za meka stopala

Gula{ sa teletinom
Potrebno:
500 grama teletine 100 grama za~ina sa bijelim lukom (vegeta) 2 ka{ike ulja 100 ml bijelog vina 2 male ka{ike {krobnog bra{na gljive sol i biber

Priprema:
Teletinu nare`ite na kockice i prelijte za~inom te ostavite da stoji 30 minuta. Na zagrijanom ulju popecite meso, podlijte vodom i pirjajte na laganoj vatri dok meso ne omek{a. Gljive nare`ite na ~etvrtine ili plo{ke i dodajte u gula{. Dodajte vino i vodu i pirjajte jo{ 10 minuta. Gussnel razmutite u malo vode i umije{ajte u gula{ te kratko prokuhajte. Po potrebi posolite i pobiberite. Poslu`ite kao samostalno jelo ili s kuhanom tjesteninom. Koli~ine sastojaka mo`ete proizvoljno kombinovati prema ukusu.

44

FELJTON

~etvrtak, 30. juni 2011. godine subota, 9. juli

OSLOBO\ENJE

O poeziji, pticama i drugim varkama (2)

Za{to u Te{nju nema
U polumra~noj dvorani osnovne {kole na periferiji Seattla pjeva Dino Merlin. Sjedim na tribini i gledam mlade Amerikance bosanskog porijekla kako igraju i vesele se uz pjesmu „Umri prije smrti“. U mojim mislima uvezuju se nekako Dinini stihovi sa rije~ima Kurta Cobaina iz opro{tajnog pisma
Pi{e: Ned`ad IBRAHIMOVI]

U vi{espratnom studentskom restoranu campusa University of Washington, pod motom „upoznajmo se“ odr`ava se „nedjelja , islama“. Jedna od 52 sli~ne nedjelje. Nakon {to smo na kursu iz ju`noslavenskog filma odgledali Fuse (Gori vatra), u svojoj kratkoj impresiji fudbaler Rayan, onako usput, izvali da je babo Zaim - „~etnik“! Linda, umirovljenica, posmatra~ (auditor) na kursu, poja{njava da Zaim, kao musliman, po definiciji ne mo`e biti ~etnik? „Pa zar je on musliman?“, pitat }e Rayan nevino. Sutradan je u svom eseju Ashby napisala kako se u filmu, zbog predsjednika Clintona, „mire“ Srbi i Hrvati. Mnogo puta sam film gledao, ali se ne mogu sjetiti da se uop}e Hrvati spominju. Idu}i iz campusa skliskim puti}em koji kroz park vodi ka caffeeu, potaknut Ashbyinim „otkri}em“, razmi{ljam o modelu

socijalne reprezentacije u filmu. I prvi puta, ovako iz daljine, vidim kako u filmu ni{ta ne ukazuje na to da u Te{nju `ive (i) muslimani! Nema d`amije, nema hod`e, nema ezana, nema islama - nema muslimana! Izgleda da Ashby iz Portlanda ipak dobro zna ko su i kakvi su muslimani. A za{to u Te{nju nema muslimana, pitanje je za ve}u ocjenu!

Hansenova djeca
MSNBC TV ima reality-program pod nazivom „Predator Row“. Cilj programa je da se pred skrivenim kamerama postavljenim ispred i unutar uredne privatne ku}e love predatori: u~ite lji, pro gra me ri, ka mi ond`ije, umirovljenici, novinari, vojnici na odsustvu, ~ovjek sa ~etverogodi{njim sinom... - sve pedofili koji su se putem Interneta javili na poziv ~etrnaestogodi{nje djevoj~ice. Dok djevoj~icu ~ekaju u dnevnom boravku, neki se stignu i svu}i. E, tada se na vratima, umjesto djevoj~ice, uka`e autor i voditelj

Autor je ro|en 1958. godine u Tuzli, knji`evni je i filmski kriti~ar, scenarista i autor dokumentarnih filmova. Doktor je knji`evnih nauka. Snimao je dokumentarne filmove za razli~ite televizijske ku}e, a knji`evne i filmske kritike objavljivao je u brojnim ~asopisima i novinama. Objavio je knjige „Prelamanje eseja“ (Sarajevo, 1990), „^italac na raskr{}u“ (Te{anj, 2001) te zbornike „Savremena bo{nja~ka poezija“ (CUM, Makedonia, 2001), „Kulturalni studiji“ (Tuzla, 2004), „Tijela u shopingu - Nova britanska drama“ (Tuzla, 2005). Dobitnik je Brankove nagrade (Novi Sad, 1983), Specijalne nagrade `irija za film „Pun mjesec iznad Bosne“ (Festival dokumentarnog filma Gouden vlam, Amsterdam, 1996) te nagrade Fondacije za kinematografiju Federacije BiH za scenario za igrani film „Ku}a na otoku“. ^lan je P. E. N. International - Centar za BiH (Me|unarodno udru`enje pisaca). Na University of Washington (Seattle, SAD) 2006. i 2007. godine predavao je Ju`noslavenski film i Ju`noslavensku knji`evnost u egzilu. Zaposlen je kao vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje `ivi. Ibrahimovi}evu knjigu proze, odnosno ameri~kih predavanja, objavila je sarajevska izdava~ka ku}a Rabic 2011. godine. programa Chris Hansen, ka`e sjedite, poslu`ite se i, potom, za~u|eno pi ta za~u|enog: „What are you doing here?“ Pred skrivenim kamerama tad vidite kako predatori dobijaju lica patnika. Jedan po~inje plakati, drugi vadi inhalator zbog trenutnog astmati~nog napada, tre}i moli da ga se pusti i da vi{e nikada ne}e uraditi ni{ta sli~no, ~etvrti navla~i majicu preko glave, peti i sam ima maloljetnu k}erku... Nakon {to s nji-

ma malo popri~a, ~itaju}i im pritom s gnu{anjem njihove skaredne mailove, Hansen im se predstavi i ka`e da mogu i}i. Pognute glave, predatori izlaze napolje. U dvori{tu ih ~eka policija: „Lezi dolje! Ruke na le|a!“ Po tom, su|enje, 20.000 do 30.000 dolara kazne i dvije do ~etiri godine zatvora... Iako to nije cilj emisije, ne mo`ete a da ne mislite o temelju (ne o pozadini!) ovih slika - o tom odsutnom drugom koji regulira unutra{nji svijet/prostor privatne ku}e. Ko je on? S kim, napose, `ivi curica koja tijelo nudi preko Interneta? Ko su i kakvi su, dakle, njeni roditelji? Kako i na kojim vrijednostima je vaspitavana? [ta u~i u {koli? No, tako|er, sasvim je jasno da kad bi Chris Hansen pravio program na ovu temu, morao bi prvi stati pred ogledalo skrivene kamere i sam sebi postaviti pitanje: „What am I doing here?“ On je ne samo simboli~ki, ve} i odsutni, metonimijski otac djevoj~ice koja se `eli prostituirati. (Informacija s kraja emisije:

Zatvorska razmi{ljanja Vjenceslava Vijeke ^i`eka (2)

Moj bunt je pobuna savjesti
Mene ni danas ne zanimaju nikakve politi~ke {pekulacije, mene zanima sudbina ljudi, vlastita sudbina, i zato Vam mogu slobodno re}i: ustao sam i odbacio sve {to sam imao
Pi{e: @elimir BO[NJAK

Upravnik: Je li mislite odvojeno? ^i`ek: Ne, nego zajedno. Mislim da zaslu`uju istu ocjenu. Za ~itavo ovo vrijeme ovdje nitko iz tih slu`bi, niti izvana, nije poku{ao sa mnom razgovarati. Istina, nisam se ni ja nikome od njih obra}ao, tako da je to stanje bilo veoma hladno. ^ak i pismeni zahtjev moje sestre da budem pregledan prije slijetanja u Sarajevo odbijen je, odnosno na to nije odgovoreno. Upravnik: Ja nisam imao taj zahtjev. ^i`ek: To je i{lo drugarici Primorac na ruke. Ja sam dobio samo kopiju, ili mi je to odvjetnik pro~itao, ne sje}am se vi{e. Dakle, to je bila gesta koja mi je govorila da ovdje, u ovoj jugoslavenskoj republici, nemaju razumijevanja ~ak ni za te humane stvari, a kamoli za neke druge. [to se mene ti~e, ja nikada osobno ne bih podnio molbu nikome i ni za {to, jer sam duboko uvjeren da bi to za mene bilo poni`avaju}e. Ne mislim u politi~kom smislu, jer ja politi~ki ne predstavljam ne{to osobito i visoko, ali poni`enje kao ~ovjeka... Ja, na kraju, nisam ni do{ao u sukob s

ovom dr`avom. Zna~i da sam do{ao u sukob zbog nekih politi~kih razli~itosti, zbog nekih programa koje sam ja imao pa mi nisu bili prihva}eni...

Temeljna rana
Moj bunt je prije svega ljudski. To je po bu na sa vjes ti. Me ne ni da nas ne zanimaju nikakve politi~ke {pekulacije, mene zanima sudbina ljudi, vlastita sudbina, i zato Vam mogu slobodno re}i: ustao sam i odbacio sve {to sam imao. Ja nisam lo{e `ivio. Ja sam imao dobar posao, {irok krug prijatelja, mogu}nost da razgledaju}i zbilju `ivim veoma ugledno i udobno. Ali, ja se s tim nisam nikada mirio. To u`i krug mojih prijatelja zna. Uostalom, ja sam na robiji prvi put bio ve} kao student u Beogradu. Tada je, zapravo, na~injena temeljna rana na mojoj du{i, na mojoj savjesti, jer sam ja zbog nekih pjesama bio osu|en na dvije godine. Sada sam dobio 15 godina, a te dvije su mi mnogo te`e pale i mnogo su me vi{e ozlijedile. Ovu ka znu sa da po dno sim s pje smom. Nijednog dana nisam bio tu`an, ali onda mi je bilo jako te{ko. Nisam

^i`ekova knjiga “U raljam zloduha”

mogao shvatiti da sam se ja, kao golobra di stu dent, su ko bio s je dnim re`imom zbog pjesme. Zbog par stihova. I sve kasnije {to mi se doga|alo ili {to sam uo~avao oko sebe, sve je i{lo u prilog tome da se ja moram politi~ki dokazivati prema tom re`imu i prema tom stanju dru{tva. Tada sam odlu~io oti}i u emigraciju. Za tu odluku nitko od mojih nije znao. Ni otac, s kojim sam `ivio u zadnje vrijeme. Obitelj iz koje potje~em je radni~ka, radni~ko-selja~ka. Ja sam u sebe upio to radni~ko i selja~ko. Ja sam, kasnije dakako, kao dijete, kao mladi}, ponio te sokove rada, po{tenja i vjere. Takav je bio otac, takva je bila majka, takva je bila ta sredina u kojoj sam `ivio, ali sve drugo izvan te obitelji bilo je druga~ije obojeno. Znate, ja sam zahvaljuju}i samo vlastitim sposobnostima, kao student, kasnije i kao profesor, mogao dobiti radno mjesto, jer koliko god sam imao zapreka i {utiranja od Komiteta i pojedinaca, toliko sam imao i ljudi koji su bili sa mnom u kontaktu i koji su mi pru`ali podr{ku. Ja sam promijenio pet radnih mjesta za pet godina. Pro-

OSLOBO\ENJE subota, 9. juli 2011. godine

FELJTON
NA DANA[NJI DAN

45

a muslimana?
mi lja odav de. Pi smo je na slov lje no na pri ja te lja pod ime nom Bod dah: „Dok smo u backstageu, kad se svjetla pogase i za~uje se huk publike, ja osjetim kako me se to vi{e ne doti~e kao nekada. To je istina i ne mogu vas vi{e pravitibudalama. To jednostavno nije fer ni prema vama, ni prema meni. (...) Imam boginju za `enu (...) i k}er koja me suvi {e pod sje}a na ono {to sam nekad bio, puna ljubavi i zadovoljstva, ljube}i svaku osobu koju upozna, jer je svako dobar i dobronamjeran prema njoj. (...) Ne mogu po dni je ti da Fran ces (k}erka - N. I.) gleda kako postajem bijedni, samodestruktivni rocker. (...) Nemam vi{e strasti i, upamti to, bolje je izgorjeti nego tek tako izblijedjeti... ” I dok mladim Amerikacima {alje poruke u smislu „nemojte zaboraviti odakle dolazite...“, Dinu prate ovacije i freneti~ni aplauz. Koncert je bio uspje{an... Prijatelj Boddah, kojem je Cobain ostavio pismo - uop}e ne postoji.
(Sutra: Smrt jeste jednako izdahnuti!)

1386. 1441. 1519. 1609. 1686. 1746. 1762.

1810. Kon u manu gla vi Ujedi nih ja de Plate 1816.NasnostgresunjeTukuprovinciproRio{enalanezaod [panije. 1877.Odr`an prvi teniski turnir u Vimbldonu. li Re 1879.Ro|en itaodjanski kompozitorveOtorilino skespigi, jedan pokreta~a obno ita jan muzike na po~etku 20. vijeka. 1916. 1932. 1944. 1960. 1963. 1971. 1993. 1996. 1998. 2001. 2002. 2004.

U bici kod Zempaha savez {vajcarskih kantona potukao znatno nadmo}niju vojsku Leopolda III Habsburga. Bitka u historiji ratovanja zabilje`ena kao prva pobjeda pje{adije nad konjicom. Umro flamanski slikar Jan van Ajk. Prvi u evropskom slikarstvu prevladao srednjovjekovne {eme i uveo novi likovni izraz. Svrstava se me|u najzna~ajnije li~nosti u historiji slikarstva. Proslavio se oslikavanjem oltara u crkvi Svetog Bavona u Gentu. [panski konkvistador Ernan Kortez iskrcao se na obalu Meksi~kog zaliva, gdje je osnovao grad Vera Kruz i po~eo osvajanje Meksika, zavr{eno 1521. uni{tenjem carstva Asteka. Rimsko-njema~ki car Rudolf II, da bi pridobio ~e{ke protestante, objavio povelju o slobodi vjeroispovijesti u ^e{koj. Formirana Augsbur{ka alijansa. ^inili su je njema~ko-rimski car Leopold I, [panija, [vedska, Holandija i Saksonija, a protiv francuskog kralja Luja XIV. Francuska flota stigla na teritoriju Pondi{eri u Indiji, potom francuski posjed. Vra}ena Indiji 1954. Abdicirao ruski car Petar III Fjodorovi~ Romanov, nekoliko mjeseci po preuzimanju prijestola. Car potom uhap{en i ubijen po naredbi supruge, budu}e carice Katarine II Aleksejevne, Katarine Velike. Napoleon Bonaparta anektirao Holandiju.

D`oni Vajsmiler

1922. Ameri~ki pliva~, kasnije filmski glumac, D`oni Vajsmiler postao je prvi pliva~ koji je za manje od jednog minuta preplivao 100 metara. Novi rekord iznosio je 58,6 sekundi.

Chris Hansen u emisiji „Predator Row“

djevoj~ica ~ije video-snimke MSNBC koristi kao mamac predstavlja se kao ~etrnaestogodi{njakinja, dok joj je, zapravo, 19 godina.)

Prijatelj
U po lu mra~noj dvo ra ni osno vne {ko le na pe ri fe ri ji Se at tla pje va Di no Mer lin.

Sje dim na tri bi ni i gle dam mla de Ame ri kan ce bo san skog po ri je kla ka ko igra ju i ve se le se uz pje smu „Umri prije smrti“. U mojim mislima uvezuju se nekako Dinini sti ho vi sa ri je~ima Kur ta Co ba ina iz opro {taj nog pi sma prona|enog u stakleniku po red nje go ve ku}e, 15

bjedom srpske vojske nad pa zavr{e Bitka na galnici, Dru1913.Pomatu. Bitkanapo~ela 30.Brena,bugaruskim trugom balkanskom ra ju kada su bu-

Fejton o hrvatskom pjesniku i dugogodi{njem politi~kom emigrantu Vjenceslavu ^i`eku Vijeki za na{ list priredio je profesor u penziji @elimir Bo{njak, koji je dugi niz godina radio u zatvorima kao odgajatelj i pedagog. Poznat je kao autor interesantnih pri~a koje su objavljene pod nazivom „S druge strane re{etaka“ u na{im dnevnim listovima. Autor je televizijske serije u pripremi pod radnim naslovom „Zatvor“. mijenio ne zato {to sam ja to htio, nego zato {to ~im je nastupilo drugo polugodi{te {kolske godine, kada po~inje programsko izlaganje njema~ke klasi~ne filozofije i marksizma.. . tu bi odmah nastala panika. U bilo kom mjestu gdje sam se nalazio, jer sam ja svoja predavanja, gdje god sam mo gao, pi sao, odno sno tis kao, pa bi to on da poslije dijelio |acima. \aci su to, naravno, nosili ku}i, u~ili i ~itali. Onda sam im ja na bav ljao po se bnu li te ra turu za njihove novce. Oni bi stvorili jedan fond knjiga, kod mene je pun ormar knjiga, to su da ka ko nji ho ve knjige. Oni su bi li iz vrsno upu}eni, iako sam im ja samo po godinu dana predavao, to je ~etvrti razred gimnazije ili u~iteljske {kole. Uskoro bi, poslije par predavanja, vlastima stigla vijest i odmah bi mi stigle prijetnje i otkazi... Nekada ja bih to uradio i sam, kada sam osjetio da mi prijeti ne{to, jer se nisam htio zamjeriti tim lokalnim vlastima i op}inarima.

Povratak u Sarajevo
Tako je bilo, pa sam napustio pedago{ki rad i tada sam se vra tio u Sa ra je vo. Dobio sam posao u Republi~kom sekretarijatu za kulturu. Tada sam bio sasvim ispravan, da ka`em jedan ~inovnik, a dobivao sam i nagrade. Ja sam s ljudima otvoren, srda~an, ne pravim nikakve razlike, neke lo{e, vjerske, nacionalne ili ne znam kakve druge. Za mene ~ovjek je ~ovjek, ako je ~ovjek, i uvi jek mu pris tu pam kao ~ovjeku. Ali, nisam mogao vi{e podnositi taj bezobrazluk u Sekretarijatu. Znate, ja sam, izme|u ostalog, kao savjetnik za kulturu, vodio

Fond za kinematografiju. To su dru{tveni novci, koji se daju svim filmskim ku}ama i pojedincima za snimanje fil ma. Tu je go la plja~ka, znate. Tu se uzima... Nisam mogao to podnositi. Napravio sam par {ala, ali prvo sam odlu~io napustiti ne samo Sekretarijat, nego i domovinu. I tako sam oti{ao u emigraciju. U emigraciji sam bio, vjerojatno, jedan od najaktivnijih novodo{lih. Sve sam od sebe dao, sve {to je i{lo u prilog ru{enju Jugoslavije. Bio to letak, govor, predavanje, knjiga, novina, ili bilo {to. Podr`avao sam, tako|er, ljude, a i oni mene, koji su sli~no radili, jer sam ja bio uklju~en uglavnom u tu propagandu, manje u poli ti~ke or ga ni za ci je, ma da sam i tu dosta radio. Zato {to sam htio raditi, ali moglo je to i bez mene. Ni{ta nije nestankom ^i`eka prestalo raditi. Ni lis to vi u ko ji ma sam su ra|ivao i ko je sam ure|ivao, ni organizacije kojima sam pripadao, sve to i dalje postoji i vjerujem da su sada jo{ ja~i i samosvjesniji nego {to su bili prije.
(Sutra: U svakoj partiji ima budala)

garske trupe bez objave rata napale srpsku i gr~ku vojsku u Makedoniji, saveznike u borbi protiv Turske. Ro|en engleski dr`avnik Edvard Hit, lider Konzervativne partije od 1965. do 1975. Kao premijer uveo Veliku Britaniju u Evropsku ekonomsku zajednicu. Umro ameri~ki izumitelj King Kemp D`ilet. Izumio no`i} za brijanje. @ilet je francuska transkripcija njegovog prezimena. Britanske i kanadske trupe od Nijemaca, u Drugom svjetskom ratu, preuzele grad Kaen u Normandiji, poslije bombardovanja i jednomjese~nih bitki. Sovjetski lider Nikita Sergejevi~ Hru{~ov upozorio SAD da ne interveni{u protiv Kube jer }e u tom slu~aju SSSR podr`ati kubanski narod. Potpisan sporazum o formiranju Federacije Malezije, u ~iji sastav su u{li Malaja, Singapur, Saravak i Sjeverni Borneo. Dvije godine kasnije Singapur istupio iz Malezije. Posljednja baza SAD-a u Vijetnamu predata trupama Ju`nog Vijetnama. Koriste}i DNK-metodu, britanski nau~nici identifikovali posmrtne ostatke ruskog cara Nikolaja II Romanova i ~lanova njegove porodice, ubijenih u ljeto 1918. u Jekaterinerburgu. Rusija nastavila ofanzivu na ~e~enske separtiste po ponovnom izboru Borisa Jeljcina za predsjednika. U Zagrebu umro filmski reditelj Du{an Vukoti}, dobitnik Oskara 1961. za kratki crtani film “Surogat“. Apelacioni sud u Santjagu suspendovao proces protiv biv{eg ~ileanskog diktatora Augusta Pino~ea, proglasiv{i ga mentalno nesposobnim. Pino~e uhap{en 1998. u Londonu zbog zlo~ina u ^ileu po dolasku na vlast vojnim udarom 1973. Pripadnici SFOR-a u okolini Fo~e uhapsili Radovana Stankovi}a, optu`enog za u~e{}e u kampanji silovanja Bo{njakinja 1992. i 1993. Sud BiH ga je osudio na 20 godina zatvora. Stankovi} je 25. maja 2007. pobjegao iz Kazneno-popravnog doma u Fo~i. U napadima pobunjenika iz Ugande, koji su oplja~kali i spalili {est sela na jugu Sudana, poginulo vi{e od 100 osoba, 15.000 mje{tana pobjeglo iz domova.

Hasan Drugi

1929. Ro|en marokanski kralj Hasan Drugi. Potaknuo naseljavanje 350.000 sunarodnika u Zapadnu Saharu nakon odlaska [panaca iz ove regije 1975. Umro 1999. godine.

Majk Tajson

1997. Bokser te{ke kategorije Majk Tajson ka`njen zabranom bavljenja sportom jednu godinu i nov~anom kaznom od tri miliona dolara jer je tokom me~a za svjetskog {ampiona u te{koj kategoriji 28. juna protivnika Ivandera Holifilda ugrizao za uho.

46

SPORT

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U nedjelju na Grbavici...

Igra se \ildin memorijal
Na pomo}nom terenu stadiona Grbavica (vje{ta~ka trava) u nedjelju, 10. jula, odigra}e se malonogometni turnir u spomen obilje`avanja godi{njice pogibije nekada{njeg vo|e navija~a @eljezni~ara D`evada Begi}a \ilde i nosioca priznanja Zlatni ljiljan. Posljednji rok za prijavu ekipa je danas do 20 sati i to u prostorijama Udru`enja navija~a FK @eljezni~ar, kotizacija iznosi 25 KM, a skupljeni iznos }e biti uru~en \ildinoj porodici. U planu je odigravanje i revijalne utakmice izme|u {ampionske generacije @eljezni~ara iz 1998. i navija~a plavog tima.

Mario ]utuk nakon eliminacije od Olimpije

COPA AMERICA
Olimpija nadigrala [iroki Brijeg u svim segmentima

Slavlje fudbalera Kostarike

Reuters

Kostarikanci prestigli Argentince
U drugom kolu grupe A Copa Americe Kostarika je slavila protiv Bolivije 2:0 i stavila pritisak na Argentinu, kojoj treba pobjeda da bi se plasirala u nokaut-fazu. Nakon {to je prvo poluvrijeme zavr{ilo bez pogodaka, drugo je ponudilo pregr{t uzbu|enja. Kostarika je povela u 60. minuti nakon {to je odbijenu loptu, iza le|a golmana bolivijske reprezentacije, poslao Josue Martinez. Campbell je u 79. minuti dovr{io posao pogotkom za kona~nih 2:0. Kolumbija predvodi grupu A s ~etiri boda, Kostarika je ovom pobjedom izbila na drugo mjesto, dok su tre}i sa samo dva boda, favoriti i doma}ini prvenstva Argentinci. Na posljednjem mjestu nalazi se Bolivija, koja ima tek bod.

[iroki Brijeg je eliminisan od Olimpije u prvom pretkolu Evropske lige. Revan{ u Ljubljani obilje`ila je dominacija slovenske ekipe koja je postigla tri gola, sa~uvav{i svoj gol ne ta knu tim, {to zna~i da su se [irokobrije`ani obrukali u nastupu na me|unarodnoj sceni. [ef stru~nog {taba ekipe sa Pecare Mario ]utuk ~estitao je Olimpiji na plasmanu u naredno pretkolo najmasovnijeg klupskog takmi~enja na Starom kontinentu. „Primili smo dva gola u prvom dijelu poslije na{ih gre{aka. U nastavku utakmice na stadionu Sto`ice, Dalibor [ili} je isklju~en i vi{e nije bio mogu} na{ povratak“, rekao je ]utuk. Mada je strateg [irokobrije`ana na jav lji vao na pa da~ku igru u revan{u, to se nije desilo. ]utuk je priznao da je bh. tim ispao od kvalitetnijeg protivnika.

Na kraju i
dobro pro{li
Primljeni golovi su bili naivni, no Boris Ba}ak nas je spasio te`eg poraza, kazao je {ef stru~nog {taba [irokog Brijega
„Igrali smo onoliko koliko nam je Olimpija dozvolila. Slovenci nam nisu dopustili da razvijemo igru. Na kraju smo jo{ i dobro pro{li.“ Povratak ]utuka na klupu [irokobrije`ana pro{ao je neslavno. Kriti~ari smatraju da je ista ekipa [irokog pod vodstvom Bla`a Sli{kovi}a igrala puno efikasnije i kvalitetnije. „Moramo nastaviti pripreme za Premijer ligu BiH, koja je za nas va`nija od Evropske lige. Poraz od Olimpije trebamo {to prije zaboraviti.“ Mnogi se ne}e slo`iti sa konstatacijom ]utuka, koji je izjavio kako je golman Boris Ba}ak spasio ve}u katastrofu [irokog Brijega, iako ~injenice ka`u da su njegove dvije gre{ke u prvih 18 minuta me~a u Ljubljani veoma doprinijele visokom porazu. „Ne}u svaliti krivicu na golmana. Primljeni golovi su bili naivni, no on nas je spasio te`eg poraza“, izjavio je ]utuk.
S. R.

Sastanak sa selektorima u N/FSBiH

Smjernice za dalji rad
Pred selektorima `enskih i malonogometne reprezentacije BiH zadatak da rezultati budu {to bolji
Generalni sekretar N/FSBiH Jasmin Bakovi}, tehni~ki direktor Denijal Piri}, direktor Centra za edukaciju kadrova Munir Talovi}, te koordinatori Murat Jaha i Nermina Had`ibajri} odr`ali su sastanak sa novoizabranim selektorima `enske A selekcije na{e zemlje Samirom Hu rem, se le kto rom U-19 se le kci je Mom~ilom Stani}em, selektorom `ena U-17 BiH Ilijom Luci}em i selektorom malonogometne selekcije BiH Borom Matanom. U konstruktivnom razgovoru novoizabrani selektori istakli su da im je pripala ~ast {to }e u narednom periodu voditi `enski i mali nogomet i predstavljati BiH u takmi~enjima FIFA i UEFA. Bakovi} i Piri} kazali su da je pred novim selektorima veliki izazov kako bi rezultati ovih selekcija bili {to bolji u narednom periodu. U kratkom izlaganju Samira Hurem, Mom~ilo Stani}, Ili-

Haris Be{lija pre{ao u Travnik
Sada ve} biv{i igra~ @eljezni~ara Haris Be{lija od naredne }e sezone nositi dres Travnika, ~ijim se pripremama priklju~io jo{ ju~er. Be{lija je posljednju polusezonu odigrao u dresu Gora`da, a nastupao je jo{ i za Zvijezdu iz Grada~ca. Osim Be{lije, Travnik je poja~ao i iskusni golman Rudara iz Kaknja Selim Fejzi}, koji se tako|er priklju~io pripremama tima sa Pirote.

Zajedni~ki snimak u~esnika sastanka

ja Luci} i Boro Matan su naglasili da im je cilj raditi {to uspje{nije i opravdati ukazano povjerenje. Za ponedjeljak (11 sati) planiran je identi~an sastanak u Sarajevu, u prostorijama N/FSBiH sa selektorima U-21

BiH Vladom Jagodi}em, U-19 Tonijem Kara~i}em, U-17 Sakibom Malko~evi}em, U-15 Zoranom Erbezom i selektorom olimpijsko-mediteranske selekcije na{e zemlje Husrefom Musemi}em. S. SPAHI]

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

objedom nad Istanbulsporom (4:3), @eljezni~ar je zavr{io pripreme u Sloveniji i danas se vra}a u BiH, gdje }e odigrati prijateljski me~ protiv Kraji{nika u Velikoj Kladu{i. Plavi su na pripremama odigrali pet me~eva u kojima su ubilje`ili pobjedu, poraz i tri remija, a u o~i upada veliki broj datih i primljenih golova. Naime, @eljo je u pet me~eva postigao 11 pogodaka, a isto toliko je i primio. Jedini susret u kojem nisu dali gol bio je protiv Stur ma, od kojeg su pora`eni 1:0. Protiv Maribora je bilo 3:2, Zadra 2:2, Jabloneca 2:2 i na kraju protiv Istanbulspora 4:3.

P

@eljo zavr{io pripreme u Sloveniji

Spremni za Sheriff
Smaji} }e biti poja~anje, tvrdi Osim i dodaje: Adilovi} nije zahvalan za timsku igru, poput Popovi}a, ali je opasniji pred protivni~kim golom • @eljo iza sebe ima pet utakmica uz skor pobjeda, poraz i tri remija, te gol-razliku 11:11
veliko poja~anje. “Smaji}u ne}e biti problem da se uklopi u na{ sistem. Radio je u Belgiji, ozbiljan je igra~ i sigurno }e biti poja~anje kada malo bolje upozna suigra~e. Adilovi}? Vidi se na njemu da je umoran jer dobro radi, ali je jako efikasan. Protiv Istanbula je dao dva gola i to je odli~no

za napada~a. Nije zahvalan za timsku igru, poput Popovi}a, ali je opa sni ji pred pro ti vni~kim go lom“, obja{ nja va nam Osim, koji je uvjeren kako je @eljo spreman za me~ protiv Sheriffa. “Moldavci su favoriti, ali uz malo sre}e, mo`emo se nositi s njima. Izme|u nas i Hapoela bila je pretjerana razlika u kvalitetu, ali sa Sheriffom je druga~ije. Jesu bolji, ali razlika nije toliko izra`ena kao protiv Izraelaca“, smatra Osim, koji je uvjeren da }e ovaj put Ko{evo biti ispunjenije, nego pro{le sezone. “Iskreno, ne mo`e manje nego protiv Hapoela.”

Zna se po~etnih 11
Osim je na kraju dodao kako su njegovi igra~i, s obzirom na to da su igrali protiv boljih od sebe, uvidjeli da ne zaostaju mno go za kva li te tom u evropskim ligama, ~ime su dobili i na samopouzdanju... “Pro tiv She rif fa tre ba}emo ima ti ja ko do bar dan da bi os tva ri li do bar re zul tat. Ne oba zi re mo se na njih i nji hov kva li tet, ve} sa mo na svo je mo gu}nos ti i za to ka`em da mo ra mo bi ti bli zu ma ksi mu ma da bismo imali neku nadu za pro laz da lje“, ka`e Osim, ko ji nam je pot vrdio da ve} ima po~e tnu pos ta vu za me~ protiv Sheriffa, s tim {to ostavlja pros to ra za even tu al ne pro mje ne.
J. LIGATA

Moldavci favoriti, ali...
“^injenica je da smo dali, ali i primili puno golova, od kojih je ve}ina plod na{ih gre{aka. Protiv Maribora i Sturma smo namje{tali bespotrebne ofsajde, a tek nam je mo`da Istanbul dao golove nakon nekog pri tis ka. Na ra vno, za bri nut sam, ali tje{i me ~injenica da smo golove primili od dobrih ekipa“, ka`e menad`er plavih Amar Osim, koji planira u narednih nekoliko dana, koliko je ostalo do susreta protiv Sheriffa (14. juli), sa igra~ima poraditi na ~vrsto}i u odbrani. “OK je primiti gol protiv boljeg od sebe, ali ne smijemo primati glupe golove. Moramo namu~iti protivnika kako bi nam oni dali gol” ka`e Osim i ,

Amar Osim: Ne smijemo primati glupe golove

dodaje kako ga u svemu raduje ~injenica da njegova ekipa u svakom trenutku izgleda kao da mo`e dati gol, te da je u Sulejmanu Smaji}u @eljo dobio

Grk na Ko{evu, Belgijanac u Orebru

Emir Ale~kovi} sudi me~ Floriana - AEK

Memorijal “Ha{im Spahi}“ u Ilija{u

Ale~kovi} dijeli pravdu na Malti
Internacionalni sudija iz BiH Emir Ale~kovi} dobio je priliku voditi jednu od utakmica 2. pretkola Evropske lige. Tako }e ovaj sudija iz Sarajeva dijeliti pravdu na Malti i to u susretu izme|u doma}e Floriane i AEK-a, ~ime je dobio jo{ jedno priznanje za dosada{nji anga`man u Evropi. Ina~e, poznate su i sudije koje }e voditi me~eve preostala dva predstavnika iz BiH - Sarajeva i @eljezni~ara. Tako }e me~ u [vedskoj izme|u Orebra i Sarajeva, koji }e se igrati u 19 sati na stadionu Behrn, voditi Belgijanac Jerome Efong Nzolo, dok }e susret izme|u @eljezni~ara i Sheriffa (20.30) na stadionu Ko{evo voditi Grk Anastasios Sidiropoulos. J. Li.

U~estvuju Vele`, Radnik, UNIS i Ilija{
U organizaciji Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana u narednu srijedu odr`a}e se 16. memorijalni turnir “Ha{im Spahi}“ u fudbalu. Utakmice }e se igrati na gradskom stadionu u Ilija{u, a na turniru }e u~estvovati Vele` (Mostar), Radnik (Had`i}i), UNIS (Vogo{}a) i doma}in Ilija{. @rijebanje }e biti odr`ano u utorak u emisiji na Radio Ilija{u (izme|u 16 i 17 sati), a gosti }e biti predstavnici ekipa u~esnica. Program i satnica turnira: srijeda (15 sati) polaganje cvije}a na centralnom spomen-obilje`ju {ehidima i poginulim borcima u Ilija{u, odlazak u Brezu na mezar Ha{ima Spahi}a (porodica, predstavnici ekipa i ~lanovi Organizacijskog odbora). U 16.30 sati odigra}e se prva polufinalna utakmica, a u 18.15 je sve~ano otvaranje turnira, prilikom kojeg }e se prisutnima obratiti na~elnik Op}ine. Za 18.30 planiran je po~etak drugog polufinalna, a dan poslije odigra}e se revijalna utakmica izme|u veterana Ilija{a i Humanih zvijezda (15.30), kao i susret za tre}e mjes to (16.30), te fi na le (18.30), nakon ~ega }e uslijediti podjela nagrada i sve~ano zatvaranje turnira.
A. M.

Garay pre{ao u redove Benfice Thiago Motta
Nogometa{ Real Madrida Ezequiel Ga ray po tpi sao je ~e tve ro go di{ nji ugo vor s portugalskom Benfi com, prenosi menad`er Argentinca Ricardo Schlieper. Garay, koji trenutno nastupa za Argentinu na Copa Americi, trebao bi upotpuniti mjesto Davida Luiza, koji je u zimskom prelaznom roku pre{ao u redove londonskog Chelsea. Garay je u Real Madrid stigao 2008. godine te se nije uspio nametnuti prvom sastavu odigrav{i svega 25 utakmica za kraljevski klub. ‘’Garay }e od idu}e sezone nastupati za Benficu. Sve je dogovoreno, potpisao je ~etverogodi{nji ugovor’’, rekao je njegov menad`er. ‘’Uvijek je `elio do}i u Benficu. Smatra da je to veliki klub, koji igra u atraktivnoj ligi, te u kojem igra dosta njegovih sunarodnjaka {to }e mu uvelike olak{ati prilagodbu. No, najva`nije od svega dobivati }e ve}u minuta`u, {to mu je u Realu jako nedostajalo’’, zaklju~io je Schlieper. [panski izvori naga|aju da }e Benfica platiti Realu 5,5 miliona eura za otkup polovice Garayeva ugovora.

ostaje u Interu
Italijanski nogometni reprezentativac Thiago Motta, po svemu sude}i, ne}e napustiti redove milanskog Intera uprkos interesu Rome, Zenita i Arsenala. “@eli ostati. Ima jo{ dvije godine ugovora. Uostalom, novi je trener poznat po tome da cijeni igra~e kao {to su Motta pa nema razloga da ne sara|uju dobro. Uostalom, to im ne bi bilo prvi put da rade zajedno“, rekao je menad`er Italijana Simone Canovi. Motta, ina~e ro|en u Brazilu, ve} je igrao pod vodstvom sada{njeg trenera Intera Giana Piera Gasperinija i to u Genovi u sezoni 2008/2009.

48

SPORT
Adi Adilovi} potpisao ugovor sa FK Sarajevo

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

O~ekujem da }u braniti jer mi nije cilj da sjedim na klupi, rekao je novi golman ko{evskog premijerliga{a
Golman Adi Adilovi} (28) potpisao je u petak dvogodi{nji ugovor sa FK Sarajevo. Karijeru je po~eo u omladinskim selekcijama ^elika, nakon ~ega je nastupao za @eljezni~ar, Slobodu, Interblock iz Slovenije, Olimpic i Travnik. “Do{ao sam u veliki klub koji ima armiju navija~a. Sarajevo je me|u tri najbolje ekipe u BiH i me|u pet-{est najuspje{nijih timova u biv{oj Jugoslaviji. Potrudi}u se da opravdam ukazano povjerenje. O~ekujem da }u braniti u Sarajevu jer mi nije cilj da sjedim na klupi“ rekao je , Adilovi} nakon ju~era{njeg parafiranja ugovora. On se nada da }e imati sportske sre}e koja je, prema Adilovi}evim rije~ima, bitan faktor za uspjeh. “Otputovao sam u Me|ugorje, gdje se ekipa priprema za novu sezonu. Poku{a}u se nametnuti zalaganjem na treninzima za mjesto u po~etnoj formaciji. Najbolje je da se doka`em odbranama na utakmicama, a ne pri~om po novinama.” Adilovi} smatra da viceprvak na{e zemlje ne}e imati lagan posao protiv Orebra u me~evima Evropske lige. “Na{ rival bilje`i slabe rezultate u {vedskom prvenstvu, ali ne smijemo ga potcijeniti. Znam da je ~lan Orebra Nordin Gerzi}, sa kojim sam nekada igrao u kadetskoj reprezentaciji BiH. [vedska liga je kvalitetna i mislim da nam predstoje dvije veoma te{ke utakmice. Prolaz u dalje takmi~enje zavisi}e 90 posto od rezultata prvog me~a u gostima. Povoljan ishod u [vedskoj bio bi zna~ajan uo~i revan{a na doma}em terenu“ istakao je Adilovi}. , U tre}oj pripremnoj utakmici Sarajevo je pora`eno na gostovanju kod Splita sa 0:1, {to je bila posljednja provjera uo~i gostovanja kod {vedskog Orebra u ~etvrtak.
Z. RA[IDOVI]

odbranama
Davis Cup - 2. kolo Druge grupe Euro-afri~ke zone

Dokaza}u se

Obavijest o sticanju dionica
U skladu sa ~lanom 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira Federacije BiH (Slu`bene novine, br. 85/08), S. T. Hammer, Dru`ba za investicije d.o.o., ID broj 1433342000, [ubi~eva ulica 3, 1000 Ljubljana, Slovenija, obavje{tava da je 5. 7. 2011. godine izvr{ila kupovinu 125.000 dionica emitenta ZIF FORTUNA FOND d.d., Safvet-bega Ba{agi}a 29, 77 000 Biha}, Bosna and Hercegovina, {to ~ini preko 20 % emitovanih redovnih dionica gore navedenog emitenta: Emitent: Vrsta dionica: Simbol: Ukupna koli~ina: Procenat u~e{}a u emitentu: ZIF FORTUNA FOND d.d. Obi~ne FRTFRK1 476.000 21,29%

Amer Deli} ostvario veliki trijumf protiv Jaaka Poldme za 1:1

Foto: Tom JAKTRO

Amer Deli} donio

IZJEDNA^ENJE
Teniske reprezentacije BiH i Estonije igraju 1:1 poslije prvog takmi~arskog dana 2. kola Druge grupe Euro-afri~ke zone Davis Cupa. U prvom ju~era{njem me~u u tuzlanskoj dvorani Mejdan, Aldin [etki} pora`en je od Jürgena Zoppa nakon vi{e od tri sata igre sa 2:3 (6:1, 5:7, 3:6, 7:5, 2:6), dok je Amer Deli} ubjedljivo pobijedio Jaaka Poldmu sa 3:0 u setovima (6:4, 6:1, 7:5). U subotu (15 sati) je na rasporedu me~ dublova u kojem }e Amer Deli} i Ismar Gor~i} odmjeriti snage protiv Zoppa i Maita Kunappa. Selekcija koja zabilje`i pobjedu u igri parova do}i }e do prednosti koja bi mogla biti presudna za kona~an ishod me~a. Zopp je imao vi{e sportske sre}e u prelomnim trenucima me~a sa [etki}em. Na{ teniser je fenomenalno otvorio duel i pomeo Estonca u prvom setu sa 6:1. Iako je [etki} prvi breaknuo rivala u drugom setu, estonski teniser je podigao kvalitet svoje igre i dobio ovu dionicu sa 7:5. Gubitak drugog seta unio je nesigurnost u igri na{eg tenisera koji je pora`en i u tre}em setu sa 3:6. U ~etvrtom setu [etki} je nakon iscrpljuju}e bitke stigao do izjedna~enja - 2:2, ali nije mogao parirati raspolo`enom Zoppu, koji je sigurno rije{io odlu~uju}i period u svoju korist sa 6:2 i time

O B AV I J E S T
AW Broker d.o.o. Sarajevo, u skladu sa ~lanovima 243.i 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira FBiH („Sl. novine FBiH“ broj 85/08) obavje{tava da je 5. 7. 2011. godine posredovao u kupovini vrijednosnih papira, za klijenta ZIF Naprijed d.d. Sarajevo, Zmaja od Bosne 50, i to sljede}eg emitenta: BOR banka d.d. Sarajevo, ozaka BORBRK3, redovne dionice, cijena 100,00 KM, koli~ina 11.000 dionica, {to ~ini 6,7895 %.Nakon kupovine klijent poseduje 8,548 % navedenog emitenta.
SEE Investment Solutions d.o.o. Sarajevo, Obala Kulina bana 25, 71 000 Sarajevo, i Koprom Handelsgesellschaft M.B.H, Falkestrasse 1/12A, A-1010 Be~ daju

Nakon {to je [etki} pora`en od Zoppa sa 2:3, Deli} ubjedljivo pobijedio Poldmu 3:0, odigrav{i briljantno i poravnav{i rezultat u me~u BiH - Estonija
donio prvi bod Estoniji. Za na{u selekciju izjedna~io je Deli}, koji je u briljantnom stilu savladao Poldmu, donijev{i olak{anje navija~ima bh. reprezentacije. U prvom setu na{ najbolje rangirani teniser na~inio je break, dobiv{i ga sa 6:4. Drugi set protekao je u dominaciji Tuzlaka, koji je furiozno za samo 22 minute rasturio rivala 6:1. U tre}em setu Deli} je zavr{io posao sa 7:5, zabilje`iv{i tako prvi trijumf u svom rodnom gradu u karijeri profesionalnog tenisera. Publika je aplauzima nagradila svaki njegov dobar potez. Deli} je opravdao ulogu favorita protiv Poldme i pokazao da je veliki adut BiH u susretu sa Estoncima.

O B AV I J E S T
shodno ~lanovima 243. i 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira („Sl. novine FBiH“, broj: 85/08) Dana 5. 7. 2011. godine na Sarajevskoj berzi/burzi vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, Koprom Handelsgesellschaft M.B.H. je izvr{io prodaju 11.000 redovnih dionica emitenta Bor banka d.d. Sarajevo, oznaka dionica BORBRK3, nominalne vrijednosti 110,00 KM, {to ~ini 6,7895% emitovanih redovnih dionica gore navedenog emitenta. Nakon ove transakcije Koprom Handelsgesellschaft M.B.H. je smanjio svoje procentualno u~e{}e u Bor banci na 3,1948%. Usluge posredovanja kod prodaje izvr{ila je brokerska ku}a SEE Investments Solutions d.o.o. Sarajevo.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

Kraj {pekulacijama, nema razumijevanja za male saveze

Emir Preld`i} izabrao Tursku
Dobili smo potvrdu FIBA u kojoj se isti~e da Emir Preld`i} ima pravo nastupa za Tursku, rekao je Demirel • Sve vrijeme pri~amo da }e igrati za BiH, da voli svoju dr`avu, a onda se desi ovo. Slu~aj Preld`i} je ljudska i profesionalna bruka, rekao Mahmutovi}
Svi napori Ko{arka{kog saveza Bosne i Hercegovine da u svo je okri lje vra ti Emi ra Preld`i}a zavr{eni su bez uspjeha. Naime, na zvani~nom sajtu Evropske ko{arka{ke federacije (FIBA) obznanjeno je da je predsjednik Ko{arka{kog saveza Turske Tugay Demirel uspio da dobije dozvolu kojom je ovaj ko{arka{ (ro|en u Zenici, 1987. godine, karijeru po~eo u ^eliku) i igra~ Fenerbache Ulkera registrovan kao reprezentativac Turske i shodno tome on }e na Evropskom prvenstvu krajem augusta u Litvaniji igrati za ovu dr`avu. Demirelu je, eto, na kraju po{lo za rukom da igra~a koji je nastupao za selekciju Slovenije privoli da igra za Tursku. “Ja mislim da je ovo presedan, niko nema razumijevanja za male saveze. No, sigurno je da Turci nisu mogli isposlovati Preld`i}a bez njegovog pristanka, tako da je najve}a krivica zapravo na njemu. Sve vrijeme pri~amo da }e igrati za BiH, da voli svoju dr`avu, a onda se desi ovo. Slu~aj Preld`i} je ljudska i profesionalna bruka“ rekao , Mahmutovi}, te dodao: “Poku{ao sam kontaktirati slovenski Savez, ali mi se ne javljaju. Mi }emo u Sloveniju i}i 5. augusta i tra`i}u da mi daju obja{njenje. Tako|er, ~ekamo i zvani~no poja{njenje FIBA u ovom slu~aju. Ovakve njihove odluke unaza|uju ko{arku“ ka, zao je Mahmutovi}.

Emir Preld`i}: Nastupit }e za Tursku na EP-u

“Dobili smo potvrdu FIBA u utorak u kojoj se isti~e da Emir Preld`i} ima pravo nastupa za Tursku, tako da }e ovaj igra~ nositi dres na{e reprezentacije“ re,

kao je Demirel. Sekretar Ko{arka{kog saveza BiH Harun Mahmutovi} potpuno je razo~aran ovakvim razvojem situacije.

Razgovori o organizaciji juniorskog SP-a 2013. za rukometa{e

Odbojka{ice BiH na BVA prvenstvu

Nik{i} dao podr{ku
Premijer Federacije BiH Nermin Nik{i}, ~elni ljudi Rukometnog saveza BiH i predsjednik Takmi~arske komisije Svjetske rukometne federacije (IHF) Leon Kalin razgovarali su o detaljima organizacije Svjetskog prvenstva za juniore u rukometu koje }e biti odr`ano 2013. godine u BiH. Kako su istakli predstavnici saveza i IHF-a, doma}instvo i organizacija jednog ovakvog takmi~enja je prilika za dodatnu afirmaciju ovog sporta i unapre|enje sportskih infrastrukturnih objekata u BiH, saop}eno je iz Ureda za odnose s javno{}u Vlade FBiH. Prema preliminarnom planu, takmi~enja bi trebala biti odr`ana u Mostaru, Ljubu{kom, Travniku, Zenici, Sarajevu, @ivinicama i Visokom, ali je doma}instvo otvoreno i za druge gradove u BiH. Premijer Nik{i} je iskazao spremnost i opredjeljenje Vlade FBiH da u~estvuje u finansiranju takmi~enja.

Vaterpolisti iz Sarajeva gostuju u Crnoj Gori

^lanovi Akademije B u Kotoru
Vaterpolisti Akademije B }e odigrati nekoliko me~eva sa prvacima Crne Gore u najmla|im kategorijama VA Cattaro
Mladi vaterpolisti sarajevske Pliva~ke vaterpolo Akademije B, njihove selekcije kadeta i mla|ih kadeta otputovali su u Kotor, gdje }e u ~etiri dana odigrati nekoliko me~eva sa prvacima Crne Gore u najmla|im kategorijama, Vaterpolo akademijom Cattaro iz Kotora. “Naime, Akademija B je prvak Kantona Sarajeva u kategorijama kadeta i mla|ih kadeta, te nakon utakmica sa VK Cav ta tom (prvak B prvenstva Hrvatske) sada }e snage odmjeriti sa mnogo kvalitetnijim suparnikom od sebe. Cattaro vode istaknuti reprezentativci nekada{nje Jugoslavije, jedna od najpoznatijih vaterpolo porodica porodica Vi}evi}, koji su obilje`ili vaterpolo kao sport. Cattaro je klub koji je nastao 2008. i u protekle tri godine je ostvario velike rezultate. U seniorskoj konkurenciji je osvaja~ LEN kupa, u mla|im kategorijama su prvaci Crne Gore. Treneri i stru~no osoblje Cattara su jedni od naj-

Bolje od Makedonije,

izgubile od Srbije
@enska juniorska odbojka{ka reprezentacija BiH ostvarila je pobjedu u prvoj utakmici na BVA turniru u Ivanjici u Srbiji protiv reprezentacije Makedonije rezultatom 3:2 (23:25, 20:25, 25:17, 25:18, 16:14). Drugu utakmicu izabranice Zorana Vidakovi}a igrale su protiv reprezentacije Srbije i do`ivjele poraz rezultatom 3:0 (25:13, 25:18, 25:10). Bitno je napomenuti da je `enska juniorska reprezentacija BiH obje utakmice odigrala u istom danu. Narednu utakmicu juniorke igraju protiv reprezentacije Albanije.

Evropsko kadetsko prvenstvo u taekwondou
Takmi~ari PVA Akademije B podi`u formu u Kotoru

boljih i najpriznatijih u vaterpolo svijetu (Mirko Vi}evi}, Ve ljko Us ko ko vi}, @e ljko Vi}evi}...). Stoga se uprava PV Akademije odlu~ila na ovaj potez te }e u sklopu svog odlaska u Kotor potpisati sporazum o saradnji dva kluba“ saop{tili su iz sarajev, skog kluba. ^lanovi Akademije su na-

javili da }e po povratku iz Kotora odigrati prijateljski me~ mla|ih selekcija sa zeni~kim vaterpolistima, ekipom koju ~ine ~lanovi Gradskog kluba vodenih sportova ^elik Zenica i PK Zenica - @eljezara {to }e pobolj{ati saradnju sa sportskim prijateljima iz grada metalurga.
Mi. D.

Ajla Reizbegovi} osvojila bronzu
Prvog dana 4. evropskog kadetskog taekwondo prvenstva u Gruziji mlada reprezentativka BiH Ajla Reizbegovi} osvojila je bronzano odli~je. ^lanica TDK Zlatni ljiljani prvu evropsku medalju za BiH na prvenstvu je osvojila u kategoriji do 33 kg. Nakon {to je na startu takmi~enja bila slobodna, Reizbegovi} je savladala predstavnice Velike Britanije i Bugarske, dok je u polufinalu zaustavljena od njema~ke kadetkinje. Drugog dana takmi~enja na borili{te }e iza}i Amila Kar{i} (do 41 kg) koja }e poku{ati popraviti uspjeh iz 2009. godine kada je osvojila bronzu, te Ammar ]ati} (do 41 kg), oboje ~lanovi kluba Zlatni ljiljani.

50

OGLASI

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
POVOLJNO izdajem dvosoban namje{ten stan, Ko {ev sko brdo, N. [i {i}a. Mob. 061/571-129. JEDNOIPOSOBAN renoviran stan, Alipa{ino polje, A faza, cen. grij. nova kuhinja i kupatilo, 380 KM+re`ije. Mob. 061/553-121. IZDAJEM dvosoban opremljen stan kod USAID-a, Grbavica. Mob. 062/256-773. GRBAVICA, dvosoban stan, grijanje, blind vrata, namje{ten, za studente, samice. Mob. 062/737-506. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM kancelarijske prostore 130m2500m2 u novoizgra|enom objektu lokacija Hrasno. IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje NA „B“ FAZI UL. TRG ZAVNOBIHA br. 21. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, blizu studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZ DA JEM po slo vni pros tor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM stan 90m2 i 150m2 pos. prostora, cent. grijanje, gara`a, Grbavica. tel. 061/130-034. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa ga ra`om i par kin gom, Se dre nik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra za strance pos. ljude kod Holdy in-M. Dvor. Mob:061/897-959. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM dvosoban stan 74m2 luksuzno na mje {ten, s.B.Ba {a gi}a 500KM. Tel. 061/177-610. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela "Bristol". Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. LIJEPO namje{tena ku}a sa 7 soba, 2 kupatila, gara`a, 3 vel. terase, vrt, kod OBN, strancima. Mob. 061/546-246. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. PLAC 1380m2, 1/1, Dra`evi}i-Kiseljak, asvalt, struja, voda. Tel. 200-449. DOLAC Malta, jednosoban stan 37m2, F. hauptmana, 5 sprat, 75.000 KM. Mob. 061/890-979. KU]A pr+sp, Vrbanju{a 106, 130.000 eura. Mob. 062/139-054. PRODAJEM dvoiposoban stan, vl. 1/1, Centar. Mob. 062/156-882. PRODAJEM ku}u Sarajevo Stari grad 80 m2, ba{ta 1.300 m2, samoposluge, {kola, bus, udaljeno od 20-200 m. Sve 1/1 cijena KM 140.000.00. Mob: 062-181-318. i 062-181-334. U CENTRU prodajem stan, na 4 spratu, 62m2, dvostrano orjentisan, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM stan d. Matla ul. Alojza Benca 52 m2 — 9 kat, kupatiloPRODAJEM stan na Marijin dvoru 85 m2 i losta + terasa. Cijena 270.000 KM. Tel: 061-377-196. RAKOVICA, plac u centru, 1400m2, cijena 22.000 KM. Mob. 066/680-100. STAN 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, trpezarija, WC, ostava, balkon, Stari Grad, Ul. Glo|ina. SKENDERIJA, novogradnja, dvosoban 65m2 uz jednosoban 42m2, I sprat, pogodni i poslovni prostor. Mob. 061/352-112. PRODAJEM razne parcele u Federaciji i R. Srpskoj, ku}u i lokal u centru Gora`da oko 500m2 + oku}nica. Mob. 061/573-640. PRODAJEM jednosoban stan, Ko{evsko brdo ili mijenjam za pazari}, Ilid`a. Mob. 061/253-382. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665966, 061/199-845. PRODAJEM stan u ul. Envera [ehovi}a, 56m2 i stan u centru Vogo{}e, 50m2. Mob. 061/573-640. RAKOVICA, prodajem ku}u 10x12 pr. sp. pot. sa 1200m2 zemlji{ta i sremskim bunarom pun vode, cijena po dogovoru. Mob. 062/649-825. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656-270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. GARA@A - Kranj~evi}eva ispod Konzuma, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. CENTAR — Dalmatinska, stan 121m2/2.500 KM, visoko prizemlje. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan, strogi centar, 64m2, IV sprat, plinsko grijanje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM gara`u 14m2, povoljno, Dobrinja, Nade`de Petrovi}. Mob. 061/897-959. PRODAJEM gra`u za standardna kola bli zu {ko le Lo ga vi na(Ba{~ar {i ja). Tel: 061/544-894. NOVA ku}a sa oku}nicom u Fo~i, pored KP Doma, mo`e i zamjena za stan ili ku}u u Sarajevu. Mob. 061/498-743. PRODAJEM stan bez posrednika povoljno Ul. Avde Jabu~ice, mo`e zamjena za Trebinje. tel. 033/810-572, 061/438-855. PRODAJEM stan 66m2, II sprat, balkon, Hrasnica, odmah useljiv. Tel. 033/458-244. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674-417 I 052/753-292. MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM stan u privatnoj ku}i u Sarajevu za stan na hrv. primorju. Tel: 062/878502. MIJENJAM stan 120 m2 + pp 60 m2 + gara`a + 200 m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061-866-143 i 033-646-812. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva odgovaraju}a. Tel. 070210971. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

PRO DA JEM ku}u na Ba{~ar {i ji. tel. 061/199-845, 665-845. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962. PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM stan u Ne|ari}ima novogradnja 59m2, ci je na 1500KM/m2. Tel. 061/509-259. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183171. PRODAJEM stan Dobrinja II mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan 91 m2, 4 sprat. Mob: 062-606-831. PRODAJEM stan 100 m2 preko puta op}ine Stari grad idealan za poslovni prostor. Mob: 061/215-033. PRODAJEM trosoban stan I kat, terasa, dvori{te, ostava, klima, kamin, Katedrala. tel. 061/349-177. VIKENDICA, Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 538-798. PRODAJEM 17500 m2 zemlje kromoll gornji. Tel: 062/157-289. PRODAJEM ku}u farmu za koke nosilje sve useljivo 1/1 cijena po vi|enju. Tel: 033404-391. Mob: 061-936-598. STAN na Logavinoj, 51m2, skoro adaptiran, (mogu 2 rate), 135.000 KM. Mob. 061/245900. PRODAJEM stan na Ciglanama 82 m2 gara`a. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan centar Ferhadija 105 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan Centar 57 m2 I kat Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan M. Tita centar 147 m2 121 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM vi{e gra|. placeva na podru~ju grada od 300 m2 do 5000 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM ku}u Stari gad Kova~i 150 m2 gara`a na 300 m2 placa. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan centar p.uge 66 m2 IV kat. Mob: 061/299-911. PRODAJEM poslovni prostor centar 150 m2 180 m2 40 m2 Hrasno 100 m2. B. potok 100 m2. Mob: 061/299-911. PRODAJEM stan centar 82 m2 ul. Jezero v.p. stan Vi{njik 32 m2 v.p. Mob: 061/299911. PRODAJEM stan M. Dvor 82 m2 I kat. Mob: 061/299-911. STAN 38m2/VP, vl. R. Petrovi}a, nova cijena 68.000 KM, 43m2-Skenderija. Mob. 061/019-236. PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969. PRODAJEM povoljno stan, 54m2, I sprat, na Grbavici, ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748.

IZDAJEM namje{tenu ku}u, sa gara`om, blizina Centra, povoljno. Mob. 061/812-046. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, Cen tar, od 15.7. stu den ti ca ma. Mob. 061/812-046. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan kod Robota, Hrasno. Mob. 062/525-981. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, 300 KM+re`ije, ul. Bjelave. Mob. 061/356-535. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, Marin dvor, zaposlenim osobama. Mob. 061/933401. IZDAJEM namje{ten trosoban stan na Marin dvoru. Mob. 0617933-401. IZDAJEM poslovni prostor 125m2, centar, prostor 76m2 Centar, prostor 80m2 Grbavica, razne ku}e za strance. Tel. 061/573-640. IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2 — Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob. 061/573-460. IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica I-48m2, ^engi} Vila-64m2, ciglane-52m2, studentima. Mob. 066/488-818. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223-710. IZDAJEM namje{ten stan za studente i studentice ul. Olovska Tel: 062/878-502. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480-207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223941. ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. IZDAJEM stan u ku}i zaseban ulaz. Mob: 061/410-723. IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701-128. IZDAJEM stan Dobrinja I kod Ferex pumpe jednosoban. Mob: 061-410-723. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. ISTO^NO Sarajevo, izdajem ve}u ku}u pp 124m2, sp 224, na placu 500m2, za sve namjene. Tel. 638-126. IZDAJEM ve}i jednosoban stan, Dolac Malta, zaposlenim osobama. Tel. 644-068. SOBA studentici-studenticama, Medrese, Logavina kod apoteke. Mob. 061/511-163. IZDAJEM gara`u, Ul. Muhameda Had`ijahi}a. tel. 201-058. IZDAJEM garsonjeru, poseban ulaz, ostalo po dogovoru, I. Samakovlije 155. Mob. 061/712-513. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, priva tna ku}a, I sprat, Grba vi ca. Mob. 063/639-213. IZDAJEM namje{ten stan, Ciglane, sa dvije spava}e sobe. Mob. 061/347-685. IZDAJEM nenamje{ten stan 116m2, Ljubljanska. Mob. 062/737-489, 061/185-718. ZMAJA od bosne, namje{ten trosoban stan 80m2, lift, cen. grij. 5 kat. Mob. 061/214-856. TROSOBAN namje{ten stan, privatna ku}a, kod Termalne rivijere, eta`no, parking. Tel. 629-932, 061/319-589.

PRODAJA
HITNO prodajem veoma lijep dvoiposoban stan na Otoci, 14 sprat, 76m2 sa dvije lo|e, adaptiran, cen. grij. 119.000 KM. Mob. 061/194-197.

NEUM Tiha luka dalmatinska broj 9 prodajem ku}u sa gara`om 300m2 oku}nice. Tel: 061/548-365 i 036/884297.

POTRA@NJA
ZA STRANCA potreban ve}i stan za iznajmljivanje do 70m2 u centru na du`i period (agencija). Tel. 062/677-488. POTREBAN dvosoban ili manji stan u zgradi, Grbavica, Hrasno, Otoka zaposlenom bra~nom paru (agencija). Tel. 061/031330. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619179. POTREBNO vi{e stanova za prodaju ili iznajmljivanje. Mob. 061/573-640. ZA poznatog kupca tra`imo ve}u garsonjeru ili jednosoban stan + poslovni prostor oko 20 m2. Mob: 061/350-448. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PRODAJEM ku}u na atraktivnoj lokaciji — Bentba{a, u blizini Vije~nice i ambasade republike Slovenije. Mob. 063/387-750. PRODAJEM dvosoban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — PRODAJEM trosoban stan na Donjim Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel. 033/665-256. PRODAJE se devastirana vikendica sa 960 m2 zemlji{ta, 3 KM od Vraca. Mob: 061/253-540. PRODAJEM ~etverosoban stan sa gara`om u zgradi sa ~etiri sprata naselje „kvadrant“ ^. vila. Tel. 033-677-582. PRODAJEM stan ekstra lokacija, ul. Titova, novija gradnja. Mob. 065/469-616, 061/226-037. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2 prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061-211-303. PRODAJEM-izdajem gara`u, centar - Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, povoljno po dogovoru. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 2. ku}e na Jablani~kom jezeru 476m2 i 330m2, sve opremljeno. Apartman u Neumu 46m2 i apartman 60m2, mo`e i zamjena za Sarajevo. Mob. 061/573-640. PRODAJEM dvosoban stan 60m2, 2. sprat Ko{evsko brdo ul. Antuna Hangija. Tel: 033442-998 i 062/139-085. POFALI]I blizu fabrike duhana i OBN-a ku}a plus dva trosobna stana posebni ulazi dvije gara`e sve komunalije. Tel: 062/439329 i 061/437-719. CENTAR, Skenderija, ~etvorosoban stan, eta`no grijanje, mogu} i kao poslovni prostor. Mob. 061/350-448. PRO DA JEM ga ra`u 13m2, Ha bi be Sto~evi}, Dobrinja C-5. Tel. 033/465-027, 061/144-547.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru, stu den ti ca ma. Tel. 033/442-331 i 061/438-681. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te, parking prostor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod okre ta ljke Je ze ro. Tel: 033-442-998 i 062/139-085. IZDAJEM ku}u u Centru. Mob. 062/337925. IZDAJEM jednosoban namje{ten, ili poluprazan stan, povoljno, strogo poseban ulaz, H. Be{irevi}a 96. Tel. 203-032, 062/214-751. NA Ba{~ar{iji izdajem poslovni prostor 30m2. Mob. 061/745-525. IZDAJEM stan 105m2 Centar, stan 92m2 — Breka i stan na I i II spratu na Breci, sve namje{teno, stan na Skenderiji 60m2. Tel. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor 32m2, u Papagajci, pogled na Miljacku. Mob. 063/639691. LUKSUZNA ku}a na Kova~ima, gara`a, ba{ta, 5 min. od Ba{~ar{ije, kirija 2.800 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM namje{ten stan 56m2, 3 sprat, Paromlinska, 300 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM pos. prostor kod porodili{ta Jezero, sve novo, 160m2+10 parking mjesta, 2.500 KM. Mob. 061/170-254. POSLOVNI prostor, B. \ur|eva, prizemlje, 33m2, adaptiran, 650 KM kirija. Mob. 062/907-831. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 061/375-168. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, ^. Vila I, zaposlenom samcu-ci. Mob. 061/228055. KO[EVSKO brdo, izdajem jednosoban ili dvosoban lijepo namje{ten stan, studenticama ili zaposle. `enskoj osobi. Mob. 061/253-382. IZDAJEM jednosoban kompletno namje{ten stan, samcu-ci, na du`i rok, ^. Vila. Mob. 061/228-055.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. MARLESOVA komplet spava}a soba, povoljno. Antuna Hangija 9/II, 061/312-610, 061/367-339. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223700. JETA, 91. god. benzin 1,6 90 KS, alarm, metalik zelena, reg. 8/2011, odli~no stanje, 3.500 KM. Mob. 061/338-199. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. [KODA suberb, 2009. god. 170 ks, ful oprema, kasko, registrovana do 1/2012. cijena 40.000 KM. Mob. 061/227-752. PEUGEOT 406, benzin, 2,0 l, 2002. god. puna+dodatna oprema, registrovan do 11/2011. Mob. 061/212-267. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. PRODAJEM grobnicu fna< Barama, katoli~ka parcela. Mob. 061/912-574. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904. PSIHOLO[KA POMO], doktor psihologije sa licencom za psiholo{ko sa vje to va nje i po dr{ku. Mob. 062/222-642. ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447. POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

INSTRUKCIJE iz matematike za pomo} studnetima oko prijemnog dolazak na adresu. Tel: 061-536-973. INSTRUKCIJE iz matematike za sve srednje {kole i fakultete dolazak na adresu. Tel: 062-391-715. Molersko farbarski radove radim sve i druge poslove. Tel: 061-382-219.

PRODAJA
PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. PRODAJAM eta`irana dva stana u centru sa ba{tom. Mob. 061/133-883. STAN na Vi{njiku dvosoban, komforan, 64m2, prodajem. Mob. 066/321-485. CIGLANE, Ul. Husrefa Red`i}a, 71+37m2, 2 kat. Mob. 061/214-856. KU]A u @ep~u, 550m2 zemlje, kod gurmana, Trzna 35, cijena po dogovoru. Mob. 061/063-151. SPRAT ku}e na Ivanici u F BiH, iznad Dubrovnika 10km. Tel. 036/884-541, 062/490-480. PRODAJEM ~etverosoban stan, 4 sprat, Mis Irbina, Centar. Mob. 061/827-634, 215-556. STAN 54m2+balkon, adaptiran, VP, 108.000 KM. Mob. 061/565-598. MANJI stan u S.B.Ba{agi}a, mogu}nost nadogradnje. Tel. 521-764. DVOIPOSOBAN stan 65m2, Dobrinja I. Tel. 471-379, 065/969-243. ALIPA[INO polje, prodajem namje{ten ~etverosoban stan, 5 kat, 2 lifta, balkon. Mob. 061/167-930. PRODAJEM ~etverosoban stan na Alipa{inom polju B faza 77m2, V kat, odmah useljiv. Tel. 061/167-930, 0038592 2444341. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 061/150-373. PRODAJEM ~etverosoban stan 77m2, V kat na Alipa{inom polju B faza. Tel. 061/167930. ZAGREBA^KA 2d/2 sprat, 64m2, cen. grij. 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495660. DOBRINJA 3, kod slasti~arne Kup, dvosoban stan 57m2, 6 sprat, 90.000 KM. Mob. 061/398-106. ^ENGI] Vila, jednoiposoban, 3 sprat, cen. grij. cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. GARSONJERA 36m2, 8 sprat, novogradnja, Ned`ari}i, cijena 57.000 KM. Mob. 061/509-259. PRODAJEM u centru Kaptol 2 79m2 trosoban plin, podesan i za kancelarije. Tel. 033/617-382, 062/611-596. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari pla ca, svi pri klju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. VIKENDICA-Rakovica, dva objekta, ekstra ure|ena, 130.000 KM. Tel. 033/538-798.

FIAT panda-van (dostavno vozilo), 2001. god. prvi vlasnik, 2.450 KM. Mob. 061/245900. ^AMAC Elan sa prikolicom, baterijskim motorom, ispravlja~em. Mob. 061/106-673. OPEL vektra, 97. god. benzin, u odli~nom stanju, registrovan, cijena 6.200 KM. Mob. 061/262-336.

USLUGE

NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. BLOU VISION, licencirani ra~unovo|a pru`a ra~uno vod stve ne uslu ge. Mob. 062/471-010, 533-281.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM laptop nov. Tel. 063/405-549. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

MIKADO d.o.o. A. `aluzine, trakaste i DUAL zavjese, VANJSKE PVC i Al. ROLETNE i harmonika vrata. Mob. 062/170-248, 066/613-584.

POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476. TEPSER s.o.d, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone, tvrde podove (za{tita). Tel. 200-003, 061/524-461. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a. PUTUJTE brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem, Sarajevo, more i ostale destinacije. Mob. 061/222-310 i +385995730940. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607453. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. VODOINSTALATER vr{i opravke i ugradnju novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. ELEKTRI^AR vr{i opravke bojlera, TEA pe}i, indikatora i izradu novih instalacija. Mob. 061/222-228. MOLERAJ, gletovanje, ekstra kvalitetno, besprejekorno ~isto, cijena po dogovoru. Tel. 061/733-558, 062/453-058. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. UDOBNIM kobmijem vr{im prevoz putnika, do 8 osoba, povoljno, prema moru i ost. destinacije, svakim danom. Mob. 061/903526, 033/470-223. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVA LA bih stan kod po ro di ce, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529.

OSTALO
VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {to ko vi ma, po vo ljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM ljekovita jaja japanskih prepelica 30 kom — 8 KM besplatna ku}na dostava. Mob: 066-823-749. PRO DA JEM staj sko |u bri vo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906-914. PRODAJEM mobitel HP IPAG Pocker PC (|epni ra~unar), u o~uvanom stanju, povoljno. Mob. 062/401-229. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profesionalne, veli~ina 44-46. Mob. 061/906-914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne police, metalne, vage, kase Oliveti, reno. Mob. 061/958-001. ISPRAVNA {iva}a ma{ina Singer, stara preko 100 god. starina. Mob. 061/909-320. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM grobno mjesto na groblju Bare, pravoslavna parcela. Mob. 061/441143. DVA slu{na aparata za oba uha, nekori{tena sa komplet opremom. Mob. 062/196-153. PRODAJEM elektri~nu potpuno ispravnu pe}, dvosjed i trosjed, povoljna cijena. Mob. 062/842-697, 062/051-859. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM 200 kom. crijepa, stari Kikinda i 60 kom. hrastove daske (pragovi). Mob. 061/411-096, 537-908. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337-782. RADIJATORE aluminiske po rebru, 10 KM. Mob. 062/458-313. GRIL za pe~enje pili}a-plin, plata za ro{tiljplin, dva fri`idera. Mob. 061/375-168. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826.

VOZILA
LANDROVER, dugi benzinac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355350. PRODAJEM Opel Omegu, 1987. godine, benzin. Mob. 061/902-375. PRODAJEM kamion korpa 12 m iveco 3510 god./pr. 1999 plava. Tel: 553-865 061/895017. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u BiH, ekstra stanje, pre{la 168.000 km, cijena 9.500 KM. Mob. 061/220-245. PRODAJEM vozilo Chevrolet Corzica 95. god, registrovano od 17. 7. 2011. god. Tel. 063/991-310. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM za Golfa alnaser alternator 2,3,4 i za ostala vozilamo`e monta`a. Tel. 033-531-996 i 062/693-470. PRO DA JEM di je lo ve za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. ASTRA, 2008. god. srebrena, 1.6. 116 ks, mac, oprema, pre{la samo 45.000 km, 1 vlasnike, 18.000 KM. Mob. 061/173-947. PRODAJEM motocikl 125 ccm CHOPPER 15 KS nov, marke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. KADET 1,6, 1991. god. automatik, benzin+plin, podesan za invalide. Mob. 061/326182. PRODAJEM Audi 80 Jaje 1,9 TD metalik-crni. Centralna brava, servo volan, el. {iber i podiza~i prozora. Mob: 061-210-576. MERCEDES C-180 1997. g. pre{ao 160.000 KM. Cijena 6500, E.Tel: 062-878-502.

KUPOVINA
KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323906. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice u FBiH i RS, isplata i do la zak odmah na adre su. Mob. 063/595-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, najbolje pla~am, isplata i dolazak odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo i Privredna banka, isplata odmah. Mob. 061/526918. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM 100% najbolje pla~amo staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice iz F BiH i RS, isplata odmah. Mob. 062/206-118. KUPUJEM deviznu {tednju robna od{tetu dionice firmi fondova FBiH i RS isplata odma. Mob: 061/624-364. BROKER, kupujem staru deviznu {tednju, obveznice, dionice i ratnu {tetu, isplata odmah. Mob. 061/268-892. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188410. SJAJ- KIRBI, dubinsko usisavanje i pranje tepiha, itisona, sjede}ih garnitura. Mob. 061/210-992. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. POVOLJNO vanjske roletne aluminijske `aluzine 061/214-303. VR[IMO kvalitetno ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi. Itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i ~as 6 KM. Tel: 033621-976. PROFESORICA engleskog jezika prevodilac i sduski tuma~ prevodi ovjerava sve pravne dokumente dr`i ~asove. Tel: 033-465958 i Mob: 062-612-399. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob: 061/227-189. BRINULA bih o starijoj `enskoj pokretnoj osobi. Tel: 033-611-436. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREVOZ putnika Sarajevo-more, novim lux kombi vozilima, klimatizirano, NeumPelje{ac, Dubrovnik i M. rivijera-Split, dolazimo na adresu. Mob. 062/213-645. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Tel. 061/274-872, 062/672-238. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914-014, 204-453. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adresu. Tel: 062-916-472.

ZAPOSLENJE
ZA JEDAN od ureda Austrijske ambasade u Sarajevu potreban asistent/asistentica za b-h-s i engleski jezik, znanje njema~kog jezika je po`eljno ali nije neophodno, zainteresirani se prijavljuju isklju~ivo sa CV-em na engleskom jeziku putem fax-a na broj. 033/552-426. POTREBNE osobe od 22-35. god. iz svih gradova BiH za obavljanje podjele letaka. Dnevnice jako dobre. Tel: 066/033-451. POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445-037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. TRA@IM posao: rad u pekari, ~i{}enje stanova, ~uvanje nave}e u svom ili va{em stanu, ozbiuljna `ena srednjih godina. Mob. 061/253-382.

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znancima da je 8. jula 2011. godine preminuo na{ voljeni
SJE]ANJE

USLUGE
STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677. DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945 i Mob. 061/858-228. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Mob. 065/733-400. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu lijepljivom trakom i podnim najlonima. Tel. 061/606-441. RADIM molersko-farbarske poslove po pristupa~nim cijenama sa iskustvom, ~isto i uredno. Tel. 033/412-486, 062/482-192. ^ISTILA bih stanove. Mob. 062/970-325.

Pro{le su dvije godine od smrti na{e drage jetrve i amid`inice-strine

KRUNOSLAV RASPUDI]

AI[A ]UROVAC (KARI])
9. 7. 2009 - 9. 7. 2011.

Posljednji ispra}aj dragog nam pokojnika obavit }e se u ponedjeljak, 11. jula 2011. godine, u 17 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Maja, k}erke Sanja i Jelena, unu~ad Marina i Nedim, zet Nermin i ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti, Ul. grbavi~ka br. 14A/9.
4303

Iza tebe nam je ostala velika praznina. Nedostaje nam tvoja blagost i prijateljski razgovori. Umjela si da pomogne{ i pru`i{ utjehu u najte`im trenucima. Tvoj dragi lik uvijek }e `ivjeti u na{em sje}anju. Jetrve Razija i Mujesira Miza ]urevac, djeveri}i Hasan i Nedim ]urevac i Nermana Hod`i} sa porodicom
4295

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragu mamu, baku i svekrvu

dragoj majci, svekrvi i babi

ocu na{eg prijatelja Ogija

MIRA PETROVI]

APARTMANI
S ljubavlju i po{tovanjem:
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjez di ce. www.ne um-bih.com; www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-bianca-neum.com Telefon:387(0)36 884-125, Fax:387(0)36 884-128.

Samir, Snje`ana, Adi i Deni
71104

JELI [ILI]
Darko, Mira, Mladenka i Jelena

NEUM — Apartmani prvi red do mora, Primorska 124 (SURDUP 2) klimatizirano, vlastiti parking,www.villa-grazzia.ba e-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel. +387(0)61 138 007.

NEBOJ[I IVO[EVI]U

POSLJEDNJI POZDRAV Dragom prijatelju
4301

U PRELIJAPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00387 20 713-884 i Mob. 061/252-782.

Dejan i Vedran
4297

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

DUBROVNIK, izdajem trosoban apartman, terasa, parking, pogled na more, most, rijeku Dubrova~ku, 100 eura/dan, du`i bo ra vak po do go vo ru. Mob. +385959042186. OREBI] apartmani za 4 osobe opremljeni, kuhinja, kupatilo, spava}a, dnevni boravak, terasa, parking u hladu. Tel. 033/220068, 061/147-359. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. DU BO KA, iz da jem apar tma ne. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. HVAR — SU^URAJ, iznajmljujem apartman 4+2, 70 m2, blizu pla`e sa parking prostorom, povoljno. Tel: 00385 21 773-343, 061/810-398. ODMOR na Bristu, uz vrlo povoljne cijene soba i apartmana. Tel. 0038521699179. IDEALAN odmor za familiju na Hvaru veoma povoljne cijene, 50 m od glavne pla`e, posjetite nas. Mob: 061/810-398. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mora. Tel. 00385921473119. IZDAJEM sobe i apartmane kod hotela Zenit u Neumu. Mob. 063/894-751. Ulcinj-apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)-62-559-303. OREBI] povoljno izdajem konforne apartmane blizu mora. Tel. 00385 20 713-710, 00385 98 9134 725. MAKARSKA rivijera Drvenik mali pla`a uz borovu {umu, smje{taj u blizini, povoljno. Tel: +38521628184. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220.

BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. VODICE izdajem apartmana i sobe sa kupatilom Olimpija. Tel: +38522444118. NEUM povoljno izdajem apartmane i sobe uz more. Tel: 036-880-888. NEUM luksuzno opremljen apartmani blizu mora. Tel: 036-884-135 i 063-405-355. MAKARSKA apartmani, blizina pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel: 063-327-098 i 036-884-169. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. U TRPNJU apartman 60 KM i sobe krevet 20 KM. Tel. 00385998264320. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa kupatilom, upotreba kuhinje, parking, povoljno. Tel: 00385/981-863-337 i 062-334-139. U PODACAMA izdajem apartman (trosoban stan) sa 6 le`aja, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. tel. 061/375-059, 00385 98 1865664. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, kod okre ta ljke Je ze ro. Tel: 033-442-998 i 062/139-085. IZDAJEM jednosoban stan u UlicinjuValdanos 100 metaara od pla`e, 5 eura po ~lanu. tel. 00382 69 365672. NEUM sun~ana soba sa kupatilom, wc, terasom, poseban ulaz, 70 metara od mora. tel. 061/511-234. HVAR — SU^URAJA, iznajmljujem apartman 4+2, 70 m2, blizu pla`e sa parking prostorom, povoljno. Tel: 0038521 773 343 Mob: 061/810-398. IDEALAN odmor za familiju na Hvaru veoma povoljne cijene 50 m od glavne pla`e. Posjetite nas. Mob: 061-810-398. U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom, blizu mora. Tel. 00385 21 699-445. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 798-4396. GRADAC, M. rivijera, apartmani i sobe, sa kuhinom, uz samu pla`u, povoljno. Tel. 00385913001771, 00385989657400. POVOLJNO izdajem apartmane i sobe, uz more, u Neumu. Tel. 036/880-888. OREBI], izdajem apartmane, blizu pla`e sa parking prostorom. Tel. 00385955974721. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. IGRANE Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. tel. 00385 21 627738, 00385915583218.

KRUNI RASPUDI]U

IVANKA IVA @ULJ, ro|. STOJANOVI]

Svetozar Pudari}
4305

IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. MAKARSKA rivijera — Mali Drvenik izdajem apar tma ne.Tel: 0038761157790 i 00385919542000. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884710, 062/970-364. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488-043, 036/880-582. IZDAJEM apartman 82m2 u Neumu, 10m od mora. Mob. 063/219-027, Kemo. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM vila Glorija apartmani uz more povoljno, parking osiguran. Tel. 036/884-215. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183-981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sreseru na Pelje{cu. Tel. 0038520741246. NEUM, uz more izdajem apartmane i sobe sa kuhinjom, kupatilom, parkingom. Tel. 036/880-658, 036/805-907, 063/924-121.

nakon kratke i te{ke bolesti preminula 8. jula 2011. u 58. godini. Sahrana }e se obaviti 11. jula 2011. godine u 10.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Mirjana, unuka Tara-Iva, k}erka Dragana sa porodicom, Goga, kao i ostala porodica i prijatelji
000

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo sve prijatelje da je na{ dragi kolega

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

GALIB BIBAN SU]ESKA

tragi~no preselio na ahiret 7. jula 2011. godine. D`enaza }e se obaviti u subotu, 9. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. KOLEKTIV FLASH PRODUCTION SARAJEVO
25743

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

dragom kolegi

na na{u dragu

Devetog jula 2011. navr{ava se osamnaest godina od kada je preselio na ahiret na{ dragi

HAJRO AJANOVI]
prim. dr. VERU LOJPUR, ro|. SIMI]
9. 7. 2007 - 9. 7. 2011.

GALIB (E[REFA) SU]ESKA
1963 - 2011.

Uvijek te se rado sje}amo i spominjemo. Supruga Munevera, sin Edib, unuk Edin, te ostala rodbina i prijatelji. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet.
4299

S ponosom, ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe.

TEAM: MEDIA d.o.o.
25744

Porodica
4302

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{a draga

SUBHA (UZEIRA) ZAHIROVI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 7. jula 2011, u 41. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 9. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Rasema, suprug Mustafa, sinovi Mirsad i Ajdin, k}erke Almedina, Lejla, Arnela i Arijana, unu~ad, bra}a Kenan, Muhamed i Nermin, sestre Vahida i Nermina, snahe i zetovi, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, daid`a Salem, tetke Badema i Remza, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Zahirovi}, Sejdi}, Be{i}, Dedi}, Tahirovi}, Hasanovi}, Pand`i}, Osmanovi}, Aljimehaj, Jajetovi}, Haziri, Agi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici prvomajska br. 1 - [vrakino Selo.
000

DANI OLBINI

FATIMA MIMA (MUHAMEDA) VEJZOVI]
1940 - 2011.

Dugujemo ti vje~itu zahvalnost za ratnu i poslijeratnu podr{ku na{im programskim ciljevima. SGV-PR u BiH i SGV-PR Kantona Sarajevo
4287

osmog jula 2011. u 71. godini nakon kra}e bolesti preselila na ahiret. D`enaza }e se klanjati u subotu, 9. jula 2011. godine, u 19 sati u haremu kod d`amije Potoci, gdje }e se rahmetlija i pokopati. Prevoz obezbije|en sa polaskom u 18 sati, vrh Avenije - Rondo - Lu~ki most - Pozori{te -Stanica - Zalik Vrap~i}i - Potoci. O`alo{}eni: brat Edin, sestri} Zerin, sestri~na Timica, nevjesta Mira i Ankica, djeca od sestri}a i sestri~ne Adnan i Azra, te porodice Vejzovi}, ]i{i}, Muminagi}, Mahmut}ehaji}, ]uri}, [koro, Hod`i}, Dra~e, Krpo, Kajtaz, Hasanagi}, Mufti}, Kurt i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji
88104

Devetog jula 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana od kada nas je napustio na{ voljeni

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

MIDHAT (KASIMA) PRLJA^A
S ljubavlju i po{tovanjem u na{im srcima. Porodica
71101

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

GALIB (E[REFA) SU]ESKA

MEHMED (SADIKA) ZE^I]

tragi~no preselio na ahiret u ~etvrtak, 7. jula 2011, u 49. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 9. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka D`evahira, sestra Muamera, sestri} Kenan i sestri~na Nejra, zet Ismet, te porodice Su}eska, Had`ihasanovi}, Hajri}, ^engi}, Mejdanija, Muminovi}, Musi}, Kapo, Omerbegovi}, Hasanovi}, Suljagi}, Selimbegovi}, Pe{to, Pa{i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Hrasno. Ku}a `alosti: Humska br. 160.
002

preselio na ahiret u petak, 8. jula 2011, u 52. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 11. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Milica, sinovi Elvis i Narcis, snaha Vildana, sestre Tima i Sumedija sa porodicama, amid`i} Ibrahim i amid`i~na Behka sa porodicama, porodice Ze~i}, Kurtali}, Be~i}, Rubelj, Ibri{imovi}, Zub~evi}, Levi}, Agi}, te ostala brojna rodbina, prijatelji, kom{ije i radne kolege. Ku}a `alosti: Muhameda Had`ijahi}a br. 50/VPR.
002

Devetog jula 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana bola i tuge otkako nas je napustila na{a voljena i plemenita sestra i tetka

POSLJEDNJI POZDRAV

bratu na{eg pomo}nika Pere Ivo{evi}a

LJUBICA TERZI]

U subotu, u 10 ~asova, posjeti}emo njen grob i polo`iti cvije}e. Duboko o`alo{}eni: sestra Danica, sestri~ne Aleksandra i Tatjana, brati} Milo{ i brati~na Sanja sa porodicama
4289

NEBOJ[I IVO[EVI]U
Radne kolege iz Federalnog ministarstva finansija - Sektora za trezor
4285

TU@NO SJE]ANJE

Devetog jula 2011. navr{ava se {est tu`nih godina otkako nije sa nama

@ARKO (DU[ANA) []EPANOVI]

Sa velikim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

S ljubavlju

Sje}anje na Tebe je dio na{eg `ivota u kojem }e{ nam vje~no nedostajati. Od onih koji Te neizmjerno vole i `ale. Porodica
AX

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

POSLJEDNJI POZDRAV

D@EMAL (VEJSILA) HAJDUKOVI]

VESNI MUTAP^I] [IMUNOVI]
1949 - 1997.

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

OLGI [E[LIJI

preselio 7. jula 2011. u 80. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 9. jula 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju u Visokom. O`alo{}eni: supruga Mevlida, unuk Ismar Imamovi}, k}erke Hermelina, Indira i D`enana, bra}a, sestre, unu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i kom{ije
4294 71300

Draga sestro, zauvijek si u na{im srcima. Tvoja obitelj
4288

Porodica Simi}

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

subota, 9. juli 2011. godine
POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

na{oj voljenoj mami, punici i neni

JUSUF (SALKE) SITAREVI]

SAFET (ATIFA) SEJTARIJA
ekshumacija

tragi~no preselio na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke 1. augusta 1992. u 21. godini. preselio na ahiret u ~etvrtak, 7. jula 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 9. jula 2011. godine, u 14.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: k}erka Sabina sa porodicom, te ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

D`enaza }e se obaviti u subotu, 9. jula 2011. godine, u 15 sati na mezarju Kramer Selo - Rogatica. Prevoz iz Sarajeva obezbije|en ispred Vije}nice sa polaskom u 13 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: majka Behka, bra}a Saed, Zijad, Nihad, Nijaz, Fuad i Zikret, sestre [evka, Bahra i Sifa, zetovi Mesud i Hasan, snahe Hajra, Muamera, Sejka, Sanela, Samra i Fikreta, brati}i i brati~ne sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, amid`i} i amid`i~ne sa porodicama, daid`i~na sa porodicom, teti}i i teti~ne sa porodicama, te porodice Sejtarija, Dizdarevi}, Pleho, Duri}, Salihi}, Dedaji}, ]utahija, Dedi}, Mu{anovi}, Vlaj~i}, Gugi}, Dugalija, Kapo, Feriz, Omanovi}, Be}irovi}, Alajbegovi}, D`ananovi}, Zekanovi}, @iga, Jarovi}, Handrka, Rami}, Hamzi}, Tucak, Hod`i}, Kari{ik, Karahmet, Bogilovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji u 000 Kramer Selu.

EMIRI (HAMDE) MANDI], ro|. KADI]
Postoji ljubav koju smrt ne prekida. Hvala ti za ljubav, plemenitost i pa`nju koju si nam pru`ila. Uvijek }e{ biti u na{im mislima. Tvoji najdra`i: k}erka Dijana, zet Suvad, unuka Sana, unuk Erol
4284

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i susjedima da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

JELA [ILI]

voljenoj mami

SJE]ANJE

preminula 8. jula 2011. u 91. godini. Sahrana }e se obaviti 9. jula 2011. godine u 12 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sinovi Miroslav, Berislav i Darko, snahe Lidija, Ankica i Mira, unu~ad Dinko, Berislav, Mladenka i Jelena, bra}a fra Hadrijan, Ante i Tihomir, sestra Anica, obitelji Sivri}, Lovri}, Bradvica, [unji} i Zubac, kao i ostala rodbina, prijatelji i susjedi
000

na voljenog sina, brata, strica i djevera

EMIRI MANDI], ro|. KADI]

JASMINA JALETA OSMANAGI]A
11. 7. 2004 — 11. 7. 2011.

S ljubavlju, njena k}erka Dijana
4284

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj priji

Dan za danom, ni`u se godine, a na{a tuga toliko je velika, kao da si nas napustio ovog ~asa. Mili na{ Jale, jedino nam ostaje da uz veliku ljubav i veliku tugu polo`imo cvije}e na tvoj grob. Po~ivaj u miru sa svojim tatom i neka vam je laka zemlja.

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj najdra`oj neni

EMIRI MANDI], ro|. KADI]

Mama D`enana, brat Jesenko, brati} Jan i snaha Daria. U nedjelju, 10. jula 2011. godine, u 9.30 sati posjetit }emo Jaletovu vje~nu ku}u.
25737

EMIRI

TU@NO SJE]ANJE

IN MEMORIAM

Porodica Biti}
4283

na voljenu baku, prabaku i svekrvu

dragom prijatelju

Tvoji: unu~ad Sana i Erol
4284

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

Danas se navr{ava godina otkako je preminuo

MIRA POCRNJA, ro|. NOVAKOVI] AUGUSTINU VU^IJAK
I danas, 9. jula, nakon 20 godina od tvoje smrti na{a pomisao na tebe daje nam snagu za dalje, na{a ljubav prema tebi ne jenjava. Na{a sje}anja na tebe ne blijede, niti su na{a srca prestala da te vole, ti koja si uvijek kraj nas. Volimo te, tvoji sinovi Vlatko i Davor
70230 4205

SA[I
9. 7. 2008 — 9. 7. 2011.

MUSTAFA (RA[IDA) OBRALI]
9. 7. 2010 — 9. 7. 2011.

S ljubavlju ~uvamo uspomenu na tebe. Svjetlana, Nina, Nevenka Tvoji Dana i Zvonko
2985

Stalno je u mojim mislima, s neizmjernom tugom i sje}anjem na svaki zajedno provedeni trenutak. S po{tovanjem, brat Emin sa suprugom Suadom
4280

subota, 9. juli 2011. godine Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{a draga

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE na na{e najdra`e

D@EMILA JERKOVI], ro|. KAPETANOVI]
ekshumacija

ubijena 26. jula 1993. u 88. godini u @upi kod Lastve - Trebinje. D`enaza }e se klanjati u subotu, 9. jula 2011. godine, poslije ikindija-namaza (u 17 sati) u haremu d`amije “Adamir Jerkovi}“ u Lastvi kod Trebinja. S tugom, ljubavlju i po{tovanjem, o`alo{}eni: k}erke Hajrija i Emina, unu~ad Alma, Azemina, Alema, Enisa, Mirsada, Dervi{a, Sevd`ada, Milada, Senada, Samira, Elvira, Miralem, Senadin, Mensur, Mirsad, Nazif, Salih, Edin, Sevd`ad, sestri~ne [erifa i Zahida, praunu~ad i porodice Jerkovi}, Kapetanovi}, Jaganjac, Bilalovi}, [ehovi}, Salkovi}, Busulad`i}, Kreso, Hrkovi}, Ethemovi}, Halimanovi}, Tur~inovi}, Me{i}, Sinanovi}, Fulin, Lati{i}, Avdi}, Kaknjo, Strika, Bijedi}, Taslid`a, Arnautovi}, ^opelj
4253

SABIRU KREHI], ro|. MAHI]
9. 7. 1957 - 2011.

15. 12. 1981 - 2011.

HAZIMA KREHI]A

JASNU KREHI] - JEVREMOVI]
31. 7. 1993 - 2011.

Njihovi: Ismena, Suada i Miro sa porodicama
002

Devetog jula 2011. navr{avaju se dvije godine otkako je preselila na ahiret na{a draga mama i nana

SJE]ANJE

AI[A (]AMIL ef.) ]UROVAC, ro|. KARI]

OSMAN ]IMA ]IMI]
9. 7. 2002 - 9. 7. 2011.

Veoma nam nedostaje, ali s ljubavlju i ponosom se sje}amo njene dobrote, blagosti i plemenitosti. Sin Muhamed i k}erke [emsa Trtak i Amra Ri|anovi} sa porodicama
4254

Porodica
4279

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Devetog jula 2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg voljenog

IN MEMORIAM

BAHRIJA (AVDE) TRALJI]

DANIELA (MARIJANA) RON^EVI]A
Tvoj lik plemenitosti i dobrote zauvijek }e ostati u na{im srcima. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Ron~evi}
4278

DANIEL DA^O RON^EVI]
^etrdeset dana poku{avamo da se pomirimo s bolnom stvarno{}u, a u mislima nam je ~etrdeset godina provedenih s Tobom. Bio si nam vi{e brat, vi{e najro|eniji, nego samo prijatelj. Adio, lipi na{. Zauvijek si u srcima Tvojih Markovi}a. Branko, Anita, Tanja, Ranko i Dragana
4262

preselila na ahiret u petak, 8. jula 2011, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 11. jula 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sestre Ai{a i Magbula Bulka, zet [ahzo Jahjaefendi}, snaha Vasvija, brati} Vedad, sestri}i Edo i Rijad, brati~na Amela, sestri~ne Alisa i Vernesa, te porodice Tralji}, Mrehi}, Jahjaefendi}, Had`iahmi}, Ferhatovi}, [a}iragi}, Karamehmedovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici te{anjska br. 9/I - stan Jahjaefendi}.
000

IN MEMORIAM
SJE]ANJE Devetog jula 2011. dvije su godine od smrti moje drage majke

TEODORA TEA GERUN
9. 7. 1993 - 9. 7. 2011.

KANITE (JUNUZA) ARSLANAGI]

OSLOBO\ENJE

S ljubavlju i po{tovanjem, sin Boris sa suprugom Elvedinom
25727

K}erka Amira Alikadi} i zet Asim
4238

58

PREDAH

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Brzo }ete planuti, zbog ~ega }ete biti iznimno te{ki za suradnju. Ne}ete imati nimalo strpljenja za neiskusne suradnike, stoga se posvetite zadacima koje mo`ete obaviti bez i~ije pomo}i. Odnos s partnerom zahtijevat }e mnogo pa`nje i truda. Posvetite mu vi{e vremena i nekim sitnim znakom pa`nje poka`ite koliko vam je do njega stalo. Pod stresom ste. Priu{tite si opu{taju}u kupku ili pro{e}ite prirodom. Danas ne}ete imati vremena za zabu{avanje. Gusti poslovni raspored primorat }e vas da se s vi{e odlu~nosti posvetite izvr{avanju zadataka ~iji se rok pribli`ava kraju. Shvatit }ete da vam je stan potpuno neuredan pa }ete se posvetiti ku}anskim poslovima i detaljnom ~i{}enju ku}e. Izlaske i dru`enje s prijateljima odgodit }ete za neki drugi dan. ^este glavobolje bit }e povezane s nezdravim na~inom `ivota. Potencijalne partnere i kolege impresionirat }ete {armom i elokvencijom. Ljubaznim nastupom pridobit }ete naklonost ~ak i onih osoba kojima nikad niste bili posebno dragi. Slobodni }e upoznati intrigantnu osobu s kojom }e u bli`oj budu}nosti zapo~eti ljubavnu vezu. Ukoliko ste zauzeti, iskoristite dana{nji dan za prisno dru`enje s voljenom osobom. Nemate razloga za brigu. Mogu}i su neki nepredvi|eni problemi, poput kvara kompjutera ili mobitela. Na vrijeme napravite backup ra~unara te za{titite sve va`ne datoteke i poslovne kontakte. Ni{ta vam ne}e biti te{ko napraviti za svoje voljene. Porodica i prijatelji }e toga biti itekako svjesni, stoga }e vam se stalno obra}ati za savjet ili uslugu. Pripazite da neko ne poku{a iskoristiti va{u dobronamjernost. Ambiciozni ste, energi~ni i `eljni novih izazova. Nastojat }ete sa svima biti u {to boljim odnosima, a pogotovo s kolegama koji bi vam mogli pomo}i da lak{e ostvarite zacrtane ciljeve. Zabava i izlasci bit }e vam na prvom mjestu. Slobodni ne}e po`aliti ako se s prijateljima zapute u no}ni izlazak jer su na pomolu brojne prigode za ostvarenje uzbudljive ljetne avanture. Samo}a vam danas ne}e odgovarati. Finansijska situacija mogla bi se popraviti. Dobit }ete zaostali honorar ili povi{icu, ili }e vam neko vratiti stari dug. Partner i obitelj }e o~ekivati da im posvetite svoju punu pa`nju, no va{e }e misli biti okupirane poslovnim i finansijskim brigama. Morat }ete nau~iti malo bolje izbalansirati zahtjeve poslovnog i privatnog `ivota. Nakupljene negativne energije rije{ite se vje`banjem na sobnom biciklu ili plivanjem. Povoljno je vrijeme za prihva}anje honorarnog posla, rad na dodatnom projektu i zapo~injanje novih suradnji. Prihvatite svaku priliku koja vam se danas pru`i. Usredoto~eni ste na sebe i svoje potrebe, zbog ~ega }e se voljeni osje}ati zanemareno. Nemojte im dopustiti da vam nabijaju osje}aj krivice, ve} se bez gri`nje savjesti posvetite sebi i stvarima koje vas vesele. Bje`at }ete od obaveza koliko god vam prilike dopuste. Uspjeh }ete ostvariti isklju~ivo u poslovima koji zahtijevaju komunikaciju s drugima, dok }e vas obavljanje obaveza administrativne prirode izrazito umarati. Skloni ste osamljivanju i povla~enju u sebe, {to }e partnera navesti da pomisli kako niste zadovoljni va{om vezom. Objasnite mu da ste umorni i da vam treba malo vremena za sebe. Nemojte oklijevati zatra`iti pomo} ili preporuku utjecajnog prijatelja. Bez njegove podr{ke ne}ete uspjeti do}i do `eljene pozicije ili razgovora za novi posao. Misli }e vam biti okupirane ljubavnim problemima. Imate li ikakvih nedoumica o trenutnoj vezi, savjet bliskog prijatelja pomo}i }e vam da shvatite {ta vam je ~initi. Izbjegavajte dru{tvo napornih ljudi koji vas `ivciraju i crpe mnogo energije. [efovi }e iskaljivati svoju nervozu na vama, {to }e imati lo{ u~inak na va{u motivaciju. Dajte im na neki na~in do znanja koliko njihovo pona{anje {teti va{em radnom u~inku. Vodit }ete iznimno buran ljubavni `ivot. Zauzeti ne}e ni sami znati {ta `ele pa }e zapo~injati sva|e s partnerom bez razloga, dok }e samci biti nezadovoljni svojim ljubavnim statusom te ga nastojati pod svaku cijenu promijeniti. U`ivat }ete u saznavanju novih informacija. @e| za znanjem tjerat }e vas da stalno ne{to prou~avate i istra`ujete, {to }e posebno koristiti studentima koji se pripremaju za ispit. Ljubav prema dragoj osobi iskazivat }ete poklonima i romanti~nim gestama. Samci }e obasipati pa`njom osobu koja im se svi|a, no nemojte pretjerivati s izljevima nje`nosti kako je ne biste prestra{ili. Niska koncentracija omest }e va{ plan da prionete na rje{avanje zaostataka. Posvetite se rutinskim zadacima koje mo`ete obaviti bez mnogo truda i razmi{ljanja. Ne}ete mo}i kontrolirati svoje nagone. Zauzeti bi mogli pokleknuti i upustiti se u izvanbra~ni flert, {to }e vrlo brzo i po`aliti. @enske pripadnice znaka bit }e sklone ginekolo{kim smetnjama.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: vunar, atomi, njegov, agora, f, mal, uveli, usi, teret, t, monmartr, te, ajdin, usput, nail, alaun, kompajler, at, vir, ela, samari}anin, alat, lav, }i, katil, radij, iso, acija, e.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas sun~ano i vrlo toplo. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 12 do 19, maksimalna dnevna od 32 do 39°C. Narednih dana sun~ano i vrlo toplo, temperatura od 33 do 37, na jugu oko 39°C. U ponedjeljak poslije podne i uve~er ponegdje }e biti pljuskova sa grmljavinom. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne sun~ano i veoma toplo. Puha}e slab, ju`ni vjetar. Minimalna temperatura 16, maksimalna dnevna 35° C.

Danas u ju`noj i ve}em dijelu centralne i isto~ne Evrope prete`no sun~ano i vrlo toplo. Nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom u zapadnoj Evropi, kao i u Isto~noevropskoj niziji, a ki{e }e biti na Britanskim ostrvima i mjestimi~no na Skandinavskom poluostrvu. Maksimalna temperatura kreta}e se od 19 do 25 na zapadu i od 33 do 39°C na jugu kontinenta. Na Balkanu danas prete`no sun~ano i vrlo toplo. U oblasti Egejskog mora puha}e umjeren do jak sjeverni vjetar. Maksimalna temperatura od 33 do 39°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 20.30 i 22.40 sati. autorice Alme Suljevi}, za posjete je otvorena do 12. jula. Frances McDormand... po~etak u 14, 17, 20 i 22.45 sati.

subota, 9. juli 2011. godine ne uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 18 i 21 sat.

OSLOBO\ENJE

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

TURIST
akcija, triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany, Timothy Dalton... po~etak u 21 sat.

KUNG FU PANDA 2

AKO MI SE FU]KA, FU]KAM

ART-KU]A SEVDAHA

ZATVORENO OSTRVO
triler, re`ija: Mar tin Skorseze, uloge: Leonardo DiCaprio, Mark Ruf falo, Ben Kingsley, Michelle Williams, Max Von Sydow... po~etak u 16 i 18.30 sati.

KINA
KRITERION
KULA OD KARATA
krimi, triler, misterija, re`ija: Daniel Alfredson, uloge: Mirja Turestedt, Hans Alfredson, Annika Hallin, Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Lena Endre, Sofia Ledarp, Georgi Staykov, Micke Spreitz, Anders Ahlbom, Niklas Hjulström, Jacob Ericksson, Niklas Falk, Lennart Hjulström, Jan Holmquist, po~etak u 20.20 sati. animirani, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 11.50, 12.20, 14.20 i 16.20 sati.

Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
animirana komedija, re`ija: Reinhard Klooss, glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}... po~etak u 10.30 i 12.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

socijalna drama, re`ija: Florian Serban, uloge: George Pistereanu, Ada Condeescu, Mihai Constantin... po~etak u 20.30 sati.

BAL
drama, re`ija: Semih Kaplanoglu, uloge: Bora Altas, Erdal Besikçioglu, Tülin Özen, Alev Uçarer, Ayse Altay, Ozkan Akcay, po~etak u 13.40 i 15.40 sati.

BANJA LUKA

PINGVIN D@ASPER I PUTOVANJE NA KRAJ SVIJETA
animirana avantura, re`ija: Eckart Fingberg i Kay Delventhal, po~etak u 11 i 13 sati.

CINEMA CITY
DJEVERU[E

HANA
akcija, triler, re`ija: Joe Wright, uloge: Eric Bana, Cate Blanchett, Saoirse Ronan, Olivia Williams... po~etak u 18.20, 20.40 i 23 sata.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba nacionalnih dru{tava iz Zenice, za posjete je otvorena do 15. jula. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Izlo`ba “Cijeli grad“, posve}ena umjetni~koj fotografiji iz Njema~ke, za posjete je otvorena do 10. jula.

ZEMALJSKI

KINA
MULTIPLEX PALAS
KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
animirana komedija, re`ija: Reinhard Klooss, glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}... po~etak u 11.15, 13, 17.45 i 19.30 sati.

FESTIVALI
komedija, re`ija: Paul Feig, uloge: Kristen Wiig, Terry Crews, Jessica St. Clair... po~etak u u 17.50, 20.20 i 22.50 sati.

Ba{~ar{ijske no}i

MORI]A HAN
Izlo`ba kaligrafije Mirsada Mirze Smajovi}a, otvorena je za posjete do 24. jula.

MEDVJEDI] WINNIE

KOLOBARA HAN
Koncert Leo Mar tin i Gabor Lengyel Retro Partx Band, po~etak u 21 sat.

Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

HANNA
akcijski SF, re`ija: Joe Wright, uloge: Eric Bana, Cate Blanchett, Saoirse Ronan, Olivia Williams... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni sat, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne posjete potrebno je najaviti na telefon 033/ 279-800.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM BLACK BOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom “Dvojnost..?!” sarajevskog umjetnika Erola ^olakovi}a [ehi}a. Koncept izlo`be obuhvata period [ehi}evog `ivota u Evropi i na prostorima biv{e Jugoslavije, a za posjete }e biti otvorena do 31. jula.

TUZLA

X-MEN: PRVA GENERACIJA

ZENICA
akcija, avantura, re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: James McAvoy, Michael Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose Byrne, January Jones... po~etak u 22.30 sati.

animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 11, 12.40 i 14.15 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KINA
KU]A PLAMENA MIRA

SUPER 8

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 15.30 i 17.30 sati.

SEDMICA NJEMA^KOG FILMA
po~etak projekcija u 20 sati, ulaz slobodan.

FILMSKI HITOVI ZA 2 KM
Po~etak u 12, 14, 16, 18.30 i 21 sat.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

TRANSFORMERSI 3

NOVI HRAM
Izlo`ba akademske slikarke Benine Dedi}, za posjete je otvorena do 15. jula, svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

ATELJE ZEC
avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 15.50 i 18.10 sati. Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

DJEVOJ^ICA KOJA SE IGRALA VATROM

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BIHA]

TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 13.50, 17, 20.10 i 23.20 sati.

SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 15 i 21.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

krimi, triler, re`ija: Daniel Alfredson, uloge: Michael Nyqvist, Noomi Rapace, Lena Endre... po~etak u 19.30 i 22 sata.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milene Pavlovi} Barilli za posjete je otvorena do 30. jula.

PINGVINI GOSPODINA POPPERA
komedija, re`ija: Mark Waters, uloge: Jim Carrey, Carla Gugino, Angela Lansbury... po~etak u 12, 14, 16, 18, 20 i 22 sata.

TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich,

KINA
UNA
TRANSFORMERSI 3
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay,

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba pod nazivom, MRTVA GLAVA JEZIK PROGOVARA,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 9. juli 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Ljubavnici
DRAMA
Re`ija: James Gray Uloge: Joaquin Phoenix, Gwyneth Paltrow, Vinessa Shaw, Isabella Rossellini

HIT
01.00
PINK

DANA

20.10
BHT

MISTERIJA/TRILER
Re`ija: Ron Howard Uloge: Tom Hanks, Audrey Tautou, Ian McKellen

Leonard je zgodan, ali depresivan mladi}. Nakon prekida s djevojkom, vra}a se roditeljima i po~ne raditi kod oca u hemijskoj ~istionici, a zapravo `eli uspjeti kao fotograf. Roditelji ga poku{aju spojiti s ugodnom i slatkom Sandrom, ali se on zaljubi u Michelle, koja krije mnoge tajne...

Sedam samuraja
AKCIJA
Re`ija: Akira Kurosawa Uloge: Takashi Shimura, Toshirô Mifune, Yoshio Inaba, Seiji Miyaguchi

23.50
BHT

Samuraj Kambei spa{ava seljakovog kidnapovanog sina. Impresionirani njegovom nesebi~no{}u i hrabro{}u, grupa seljaka ga moli da odbrani njihovo selo od terora razbojnika. Kambei pristaje i okuplja sljedbenike. Oni zajedno brane selo i obu~avaju seljake da se sami brane, dok razbojni~ka grupa divlja u blizini. Napadi i kontranapadi kulminiraju kona~nom krvavom bitkom.

Pridru`ite se stru~njaku u tuma~enju simbola Robertu Langdonu i francuskom kriptologu Sofi Nevo u njihovoj izuzetno napetoj potrazi za rje{enjem bizarnih, tajanstvenih ubistava koja }e ih odvesti iz Francuske u Englesku, u pozadinu tajanstvenog drevnog dru{tva, gdje otkrivaju strogo ~uvanu tajnu jo{ iz vremena Isusa Krista. Uz fantasti~no ubjedljivu glumu kriti~ari su ovaj film proglasili uzbudljivim, intrigantnim prvorazrednim trilerom!!!

Da Vin~ijev kod

FILMOVI

Manolete
ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Menno Mejyes Uloge: Penelope Cruz, Adrien Brody, Nacho Aldeguer...

Majstori opasnosti
Bo i Luke Duke su ro|aci koji `ive u mirnoj regiji Hazzard, poma`u}i ujaku Jesseu i njihovoj seksi ro|akinji Daisy koja vodi obli`nju pivnicu. Budu}i da su po prirodi vjetropirasti, rijetko im pro|e dan bez psina, tako da dolaze i u sukobe s lokalnim {erifom. Me|utim, jednoga dana pojavi se ozbiljni problem: korumpirani lokalni mo}nik Hogg, koji obitelj Duke mrzi, istjera ih s njihove farme...

Rollerball
Alexi Petrovich pozove Johnathana Crossa, ljubitelja ekstremnih sportova, da zaigra u novoj igri “Rollerball”. Johnathan prihvati njegov poziv i ubrzo sazna da nema pravila igre. Sve je, naime, dopu{teno da se ostvari pobjeda. Johnathan }e iskusiti ono {to je Alexi ve} otkrio, da je za zadovoljnu publiku potrebnije vi{e krvi...

Prijatelji na odmoru
00.05 NOVA
Nisu se vidjeli 20 godina. Svako je od svog `ivota napravio {ta je napravio. Dogovor je da ponovo ljetuju zajedno u Italiji kod prijatelja koji ima hotel de lux kategorije. Me|utim, kad stignu na odredi{te, saznaju da za njih nema soba. Po{to su i oni manjinski suvlasnici hotela, kolektivno se zapitaju: “Pa je li to u redu?” Onda kre}u da naprave rusvaj... Stariji su, a gori nego prije!!!

21.20 HRT

17.15 RTRS

20.10
FTV

Film govori o {panskom borcu protiv bikova, Manoleteu, kojeg glumi Adrien Brody. Pri~a prati njegov `ivot i ljubavnu aferu sa glumicom Lupe Sino prije nego {to je izboden nasmrt od strane bika u areni. Penelope Cruz glumi Sino ~ije je ljevi~arsko politi~ko opredjeljenje pretvorilo aferu u skandal u ranim ~etrdesetim godinama pro{loga vijeka

FILMOVI

Lovci u mre`i
AKCIJA
Re`ija: Andrew Stevens Uloge: Don The Dragon Wilson, Michael Bernardo, Dawn Ann Billings, Carrie Mitchum, Michael Dorn

00.40
FTV

Nau~nik uspijeva iz virtualnog u na{ svijet prenijeti tri osobe. Dvoje od njih su `ene sa cybersex igra~ke stranice. Tre}i je ratnik koji `eli u na{ svijet iz virtualnog podzemlja dovesti ostatak razbojnika. Policajac se mora upustiti u borbu sa virtualnim ratnikom u stvarnom svijetu, a usput }e se i zaljubiti u jednu od virtualnih `ena.

@ivot sa stricem
Pedesetogodi{njem piscu Martinu nenadano u posjetu dolazi te{ko bolesni stric, kojeg nije vidio 30 godina. On je visoki funkcioner komunisti~ke vlasti, ali ipak tra`i od Martina da mu nakon smrti organizira dostojan pogreb na kojem }e govoriti i sve}enik. Martin se zbog iznenadne posjete prisje}a svoje nesretne mladosti i odnosa sa stricem. 1951. godine poha|ao je U~iteljsku {kolu u Istri i zbog svojih hrabrih stavova ~esto je dolazio u sukob sa {kolskim ~elnicima...

13.30 FTV

Bosna i Hercegovina - Estonija
Tenis, Davis Cup

14.30 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Sumo borbe, japanski dokumentarni film 08.00 Vijesti 08.05 Barimba Program za djecu 08.30 Bo u pokretu 08.50 An|elina balerina 09.05 Vragolasti Denis 09.30 Gladijatorska akademija 10.00 Spretno - sretno + Lino kutak 10.35 Villa Maria, igrana serija, 159. epizoda 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.10 Sarajevska hronika 12.40 Dobra supruga, igrana serija, 1. epizoda 13.30 @ivot sa stricem, jugoslovenski igrani film 15.30 Vijesti 15.40 Ljubav i kazna, igrana serija, 71. epizoda (r) 16.30 Ljubav i kazna, igrana serija, 72. epizoda (r) 17.24 Dnevnik, najava

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 Pterodaktil, film 07.30 Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.25 Gumenko, crtana serija 08.35 Barimba, crtana serija 08.55 Mekanike u misiji, crtana serija 09.20 D`ekersi, crtana serija 09.45 Bo u pokretu, crtana serija 10.10 Jagodica Bobica, crtana serija 10.35 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 11.25 Heroji i fenomeni, dr Kerkez - 26 metaka 12.00 Dnevnik 1 12.25 Pri~e o pjesmama 13.00 Tragom kompozitora

HAYAT
06.10 Timmy, crtani film 07.00 Fifi, crtani film 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film, 08.30 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 08.55 Lijeni grad, crtani film 09.40 Garfield, crtani film 10.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Autoklub 13.25 Moje dvori{te, informativni program 14.00 Vuk sa Prokletija, film

TV1
06.00 Nijemi svjedok, 15/100 07.00 Jutarnje vijesti tv1 07.12 Flash info 07.24 Flash biznis 07.27 Flash sport 07.30 Historija odje}e, dokumentarni program, 8/13 08.00 Vijesti 08.05 Ma~ak Mika, crtani film, 8/13 08.35 Ostrvo kornja~a, 25/26 09.00 Vijesti 09.05 Ukradeni `ivoti, serija 10.00 Vijesti 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.20 Ukradeni `ivoti, serija 13.00 Biznis vijesti 13.15 Euro, automobilizam, emisija Deutche Welle

PINK
06.00 Kung fu Fudbal, film 08.00 Zulender, film
KOMEDIJA

08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.20 Bokserski dvoboj, animirani film 08.25 Pauci, dokumentarni film 08.40 Mini school (r) 08.55 Uradi sam uradi sama 09.00 Zvonar Bogorodi~ine crkve, bajka 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 35/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda 12.00 BHT vijesti 12.15 Tribunal 12.45 Skriveni dokazi, igrana serija, 14/62 13.40 @ivot & ostalo: Niti ti velju, niti ti ka`u, samo ti se ka`e 14.10 BHT vijesti 14.30 Tenis: Davis Cup: Bosna i Hercegovina Estonija, prijenos 18.45 Velika imena malih ekrana: Rinko Golubovi} 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.10 Ljubavnici, ameri~ki igrani film 22.00 BHT vijesti 22.15 Ezel, igrana serija, 131/142 23.05 Mjesto zlo~ina: New York, igrana serija, 21/23 23.50 Sedam samuraja, japanski igrani film 02.15 Pregled programa za nedjelju

Re`ija: Ben Stiller Derek Zulender je supermodel koji nema problema sa harizmom. Nesretnom igrom slu~aja on postaje meta opasne kriminalisti~ke organizacije koja `eli da ga iskoristi za ostvarenje svojih mra~nih ciljeva. Zulender }e morati brzo da smisli kako da se izvu~e iz neugodne situacije koju dodatno komplikuje ~injenica da mu je ugro`en primat u svijetu supermodela. 10.00 Spidermen, animirani film

Ezel
SERIJA

17.25

Barimba
CRTANA SERIJA

08.35

Najbolje godine
SERIJA

15.40

Blaga prirode

Show time
ZABAVNA EMSIJA

16.10

18.00

17.25 Ezel, igrana serija, 130. epizoda 18.25 Villa Maria, igrana serija, 160.epizoda, repriza 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ljetna premijera: Manolete, britansko-{panski film 21.49 Dnevnik, najava 21.50 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 2. epizoda 22.35 Na{a mala klinika, igrana serija 23.29 Loto, dobitna kombinacija brojeva 23.30 Dnevnik 3 23.50 Otok smrti, igrana serija, 3. epizoda 00.40 Lovci u mre`i, ameri~ki igrani film 02.15 Pregled programa za nedjelju

13.55 Nevesinjska pu{ka, dokumentarni program 14.15 Marija montesori `ivjeti za djecu, serija 16.05 Putem zvijezda, serija 17.00 Vijesti Prijevremi izbori za na~elnika Op{tine Travnik,hronika 17.15 Prijatelji na odmoru, film 19.05 Ah, ta planeta 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 Vite{ka zemlja, serija 22.00 Posljednja audijencija, serija 23.10 Dnevnik 3 23.45 Van grada, film 01.15 Putem zvijezda 02.00 Posljednja audijencija 03.00 Dnevnik 2 03.25 Prijatelji na odmoru, film 05.00 Tragom kompozitora

15.40 Najbolje godine, serija 16.35 Sport centar 16.40 Vremenska prognoza 16.42 Film 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Mar{ smrti 20.00 Film 22.00 Nema problema, film 00.00 Sport centar 00.05 Dan obuke, film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 02.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 03.40 Autoklub 04.00 Moje dvori{te, informativni program 04.30 Muzi~ki program

14.00 F1 2011 Santander British Grand Prix-VN Britanije 15.05 Vijesti 15.10 Corleone, serija, 1/12 16.00 Biznis vijesti 16.10 Blaga prirode s Anom Bunti} 17.00 Vijesti plus 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 14. ep.(r) 18.10 Biznis vijesti 18.20 Sedma brzina, emisija o automobilizmu, 2. epizoda 19.00 Najava Dnevnika 019.01 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, serija, 1/24 21.00 Tito, dokumentarni serijal, 16. ep. 22.00 Velika zvjerka, film 00.00 Pono}ne vijesti plus 00.15 Batman zauvijek, film (r) 01.58 No}ni program

10.45 Mo}ni rend`eri, animirani film 12.00 Info top, info-program 12.20 Gold Music, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.05 Kao na nebu, film 15.50 Info top, info-program 16.00 Promijeni me, film 18.00 Show time, zabavna emisija 20.00 Trenutak za cijeli `ivot, reality show 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki program 23.00 ^ovjek sa gvozdenom maskom, film 01.00 Da Vin~ijev kod, film

RTS
12.10 12.45 13.00 13.14 13.15 13.25 13.30 13.55 14.00 14.45 15.00 16.00 16.03 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.22 19.30 20.05 21.00 22.00 23.00 00.00 Svijet zdravlja Vrijeme odluke Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema Najava programa Vi i Mira Adanja Polak Vijesti Imam jednu `elju Za sva vremena Kamiond`ije: Med i mlijeko, serija Sve boje `ivota Petkazanje leti, leti pjesmo moja mila (r) Kvadratura kruga Slagalica,kviz Vrijeme Najava programa Dnevnik Kamiond`ije: Stara ma~ka, serija TV lica... Jelen top deset Svijet sporta imam jednu `elju

RTCG
08.00 09.30 10.30 11.00 11.30 12.00 12.05 12.35 13.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.35 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 00.00 00.30 01.00 Jutarnji program Program za djecu Pro~itaj me (r) Mali veliki 7 TV dana (r) Vijesti Zapis (r) Muzika Jutarnji program (r) Argument (r) Fle{ sport (r) Aktuelno Dnevnik 1 Crno - bijeli svijet, no}ni program (r) Obrazovna emisija Muzika Mozaiku Dokumentarna emisija Muzika Program za djecu: Korak po korak, /10 Dnevnik 2 Crnogorski XX vijek Blic biznis i vijesti iz dijaspore D`ez festival, bijelo polje Sportska subota Blic biznis i vijesti iz dijaspore Crnogorski XX vijek

FOX LIFE
08.05 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 Ru`na Beti, serija 10.30 [apat duhova, serija 11.20 Dr Haus, serija 12.05 Upravljanje Vajldom, serija 12.30 Prljavi seksi novac, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Privatna praksa, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 @ivot s Fren, serija 16.30 [kola za parove, serija 17.15 Dr Haus, serija 18.50 Houp i Fejt, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 [tiklama do vrha, serija 22.00 Ludnica u Klivlendu, serija 22.25 Kugar Taun, serija 22.50 Upravljanje Vajldom, serija 23.15 Sve ispo~etka, serija 00.05 Ket i Kim, serija 00.55 Dr Haus, serija 01.40 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 02.25 Svita, serija

UNIVERSAL
06.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 11.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 12.20 Dobra `ena, serija 13.20 Krug obmane, film 15.10 @eljna slave, film

TV1000
08.30 Lud za mambom, film 10.00 Povratak u `ivot, film 12.00 Skuplje od dragulja 14.00 Velika zvjerka, film 16.00 Two if by Sea, film 18.00 Na ~aju sa Musolinijem, film

EUROSPORT
08.30 Snuker, Wuxi, Kina, live, polufinale 11.30 Atletika 13.00 Biciklizam, Tour de France 14.15 Biciklizam, Tour de France, live 17.45 World Cup show 18.00 Fudbal, SP (@) Njema~ka, ~etvrtfinale, live

Sudija Ejmi SERIJA 05.00
17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Dobra `ena, serija 20.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 21.00 Divlji u srcu, film 23.40 Oteta usred bijela dana, film 01.20 Na}i sre}u, film 03.10 Uzbu|enje ubistva, film 05.00 Sudija Ejmi, serija

Na ~aju sa Musolinijem
FILM

18.00

Atletika SPORT 11.30
20.00 Fudbal, SP U-17, Meksiko, polufinale 20.45 Fudbal, SP (@) Njema~ka, ~etvrtfinale, live 22.45 World Cup show 23.00 Biciklizam, Tour de France 00.00 Snuker, Wuxi, Kina, polufinale

20.00 Premijera: Povratni udar, film 22.20 Projekat X, film 00.10 Lu~ straha, film 02.10 Slatke lutkice, film 04.00 Dijabolik, film, film

subota, 9. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.20 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.22 Na kraju ulice: Tjelovje`ba (r) 08.50 @utokljunac: Besku}nik (r) 09.15 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu (r) 10.07 Majstori svira~i: Bjelovar 10.34 Sportske igre mladih 10.49 ni DA ni NE: Dr`avna matura (r) 11.48 Laurina zvijezda, njema~ki animirani film (r) 13.07 Alka i prijatelji: Umagu s ljubavlju, snimka koncerta 14.09 KS automagazin 14.42 Tvoja sam sudbina, serija (r) 15.18 Tvoja sam sudbina, serija (r) 15.56 4 zida

63

NOVA
07.05 Neustra{ivi Scooby Doo, crtana serija (r) 07.30 Timmy Time, 23/52 07.45 Peppa, 19-20/26 08.00 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 08.25 Chuggington, 33/52 08.40 Beyblade metal fusion, crtana serija 31/51 09.05 Winx, crtana serija 09.30 Bra~ne vode, serija 10.30 Frikovi, serija 5/16 11.30 Smallville, serija 5/22 12.30 ^arolija u vodi, film 14.20 Grill Boss, kulinarski show 1/18 14.50 Glup i gluplji, film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, info-magazin 18.05 Nad lipom 35 19.15 Dnevnik Nove TV 20.00 Showtime, film 21.50 Zlo~esti de~ki, film 00.05 Rollerball, film 01.50 Ezo TV, tarot show 02.50 Kraljevi South Beacha, film (r)

OBN
08.45 Casper, crtani film 09.00 Kornja~a Hero, crtani film 09.25 An|eli i prijatelji, crtani film 09.45 Roni, Olly, Roni, crtani film 10.00 Banny Maloney, crtani film 10.15 Nebeske plesa~ice, crtani film 10.35 Ke~eri RAW, zabavni program 11.30 Noina arka, dje~iji film 12.25 Sexy komedija, film 14.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 14.50 Slomljena srca, serija 16.25 Victoria Silvstedt: Moj savr{eni `ivot, zabavni program 17.30 Dejana talk show: Imam desetero djece, pa {ta! (r) 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Pitajmo zajedno, Gost: Dragan Koji} Keba, talk show 20.00 Slijepi putnik, film 21.50 Kralj Naresuan, film 23.35 Solsticij, film 01.05 Slijepi putnik, film

TVSA
07.30 Mu}ke, humoristi~ki program 08.00 Program za djecu 10.00 Bekstvo sa ostrva {korpiona, Reality show 10.30 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show 11.30 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 12.00 Freud, dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Film 14.45 Carstvo, serija 15.30 Carstvo, serija 16.15 Bisage vehida guni}a, revijalni program 16.45 Tribunal 17.50 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.05 @ivot automobila 20.00 Jane Doe: Dok nas smrt ne rastavi, ciklus igranih filmova 21.25 Vijesti TVSA 21.35 Moja ku}a u umbriji, film 23.15 Bbc dok. program (r) 00.05 Jane Doe: Dok nas srmrt ne rastavi, film (r) 01.20 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
06.55 Iz dana u dan, TV kalendar 07.00 Vijesti 09.00 Zakon ljubavi, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 14.15 Dje~ije filmsko popodne 16.00 Vijesti 17.00 Moj dom, magazin 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 19.50 Skrivena kamera 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.00 Film 23.15 Vijesti 23.55 Film 01.45 Dnevnik RTV TK (r)

06.39 Crvena kapa, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 07.07 Drugo mi{ljenje: Zablude i istine o debljini (r) 07.45 TV kalendar 07.59 Hrvatska kronika BiH 08.14 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: @uto nebo, ameri~ki film (r) 09.49 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.07 Vrijeme danas 10.08 HAK - Promet info 10.09 Ku}ni ljubimci 10.42 Rijeke Hrvatske: Zrmanja, dokumentarna serija (r) 11.11 Normalan `ivot, emisija o obitelji 11.49 Predstavljamo vam... 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.30 Prizma, multinacionalni magazin 13.20 Capri 1, serija (r) 14.20 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 14.54 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot (r) 14.59 Zlatna kinoteka: Predsjednik, ameri~ki film 16.40 Vijesti 16.45 Vrijeme sutra 16.46 HAK - Promet info 16.49 Znanstvene vijesti 16.55 Alpe Dunav Jadran 17.29 Predstavljamo vam... 17.39 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (r) 19.16 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.03 Vrijeme 20.09 Croatia summit, sa`etak 20.22 Capri 1, serija 21.20 Majstori opasnosti, ameri~ki film (r) 23.15 Vijesti 23.30 Vijesti iz kulture 23.44 Constantine, ameri~ko-njema~ki film 01.47 Filmski maraton: O~eva pravda, ameri~ko-njema~ki film (r) 03.25 Filmski maraton: @uto nebo, ameri~ki film (r) 05.00 Prizma, multinacionalni magazin (r) 05.45 Skica za portret (r)

MRE@A
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, crtani film 09.05 Uradeni `ivoti, 7. i 8. ep. 14.00 F1 2011. Santander British Grand Prix VN Britanije 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, 14. ep. (r) 20.05 Doba ljubavi, 1/24 21.00 Tito, dok. serijal, 16. ep. 22.00 Velika zvjerka, film

Mamutica
SERIJA

21.35

Bra~ne vode
SERIJA

09.30

16.32 Tenis Wimbledon 2001: G.Ivani{evi} P.Rafter, snimka finala (r) 18.25 Umag: Rukomet na pijesku, prijenos finala 19.31 Gara`a: D.K.Gipsy Swing kvartet (r) 20.05 Eurovizijsko natjecanje mladih plesa~a, snimka 21.35 Mamutica 2, serija (r) 22.30 Mamutica 2, serija (r) 23.24 Vrijeme je za jazz: Jacky Terrasson Trio (r) 00.16 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.11 No}ni glazbeni program: Pod vedrim nebom Zadar (r) 04.09 No}ni glazbeni program: Tereza Kesovija, snimka koncerta, Lisinski 1996. (r) 06.01 No}ni glazbeni program: Zagrebfest 1994. - Ve~er {ansone (r)

TV MOSTAR
12.00 Vijesti plus 12.20 Ukradeni `ivoti, serija (r8) 14.00 F1, Santander British Grand Prix VN Britanije 15.05 Vijesti 15.10 Corleone, serija 16.00 Muzi~ki program RTM 16.10 Blaga prirode 15.10 Corleone 16.00 Muzi~ki program 16.10 Blaga prirode sa Anom Bunti}17.00 Vijesti plus17.20 Dva smo svijeta razli~ita, 14. ep. (r) 18.10 Muzi~ki program RTM 19.00 Najava Dnevnika 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, 1/24 21.00 Tito, 16. ep. 22.00 Velika zvjerka, film

TV KAKANJ
10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Na{a realnost 12.00 Flash vijesti 12.05 Razotkriveni 13.00 Dadilja, film 14.30 Planeta zemlja 15.30 Frej`er, serija 16.00 Melodije orijenta 16.30 Tribunal 17.00 Flash vijesti 17.05 Iran 17.30 Pregovara~, film 19.00 Odli~an 5+ 19.10 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Frej`er, serija 21.00 Legende bh sporta 21.30 Velike misterije 22.55 Mali oglasi 23.00 Vijesti TV sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC 00.20 Strah u srcu, film

RTV USK
10.00 Vijesti 10.10 Lea Parker, serija 11.10 Biografije, dok. program (r) 12.00 Vijesti 12.05 Meraklije 13.05 Najbolje godine, erija (r) 14.05 Azimuti, dok. program 14.30 Vijesti 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autoshop 17.00 Bonaventura17.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 18.00 Duhovni svijet, vjer. prog. 18.30 Balkanski talenti 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 20.40 Svjetla pozornice: Hari Mata Hari 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film 23.00 Toni Cetinski, snimak koncerta

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija 15.40 Folk top 10, muzi~ka emisija 16.35 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 16.43 Obi~aji i stari zanati, dok. program 17.00 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.30 Vremenska prognoza 18.32 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, u`ivo 18.45 Kviz znanja 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.35 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
09.08 Odlika{i, dje~iji program 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura, TV izlog 16.00 Srijedom (r) 17.30 Sfera, emisija iz kulture (r) 18.00 Me|u nama (r) 19.00 Vijesti 20.00 Muzi~ki program Sevdalinke 21.00 Nije te{ko biti ja 22.00 Muzi~ki program 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.30 Igrani film (r)

RTV VOGO[]A
10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Ludo srce, telenovela 16.00 Sense - Ha{ki tribunal (r) 16.30 Autovizija 17.00 Kuhajmo zajedno, revijalni program TV @ivinice 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj 20.00 Dok. program 21.00 Biografije, revijalni program 22.00 Muzi~ki program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Dok. program (r) 01.00 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj (r) 01.30 Ludo srce, telenovela

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Kasandra, serija 12.00 Helsin{ki odbor za ljudska prava 14.00 Mu`i~ki show 15.00 Emisija o zdravlju 16.00 Dnevnik 1 16.25 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.30 @ivot sa stilom 18.00 Pisma iz Herceg Novog 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 Kumovi 22.00 BN music 23.00 Dnevnik 3 23.15 film: Turbulencija 3 00.45 Posao za stranca, film

ATV
10.30 [egrt Hlapi}, crtani film 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Auto{op magazin 14.00 Vuk sa Prokletija 16+, film 15.40 Najbolje godine, serija 16.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 18.45 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Stubovi zemlje 16+, serija 21.00 48 sati svadba 22.00 Nema problema 18+, film 00.00 Dan obuke 18+, film

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka: Njema~ka - Andora 08.15 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka: Rusija - Rumunija 09.00 Ragbi, Pacific Nations Cup: Tonga - Japan 10.00 Ragbi, Pacific Nations Cup: Samoa - Fid`i 11.00 Australijski fudbal 14.00 Snuker, Wuxi, Kina, polufinale 15.30 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka: ^e{ka - Andora, live 16.45 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka: Portugal - Rumunija, live 18.00 Fudbal na pijesku, EL Berlin, Njema~ka: Rusija - Turska, live 19.00 Ko{arka, SP U-19 Letonija, polufinale - live 21.00 Ameri~ki fudbal u sali 22.30 Snuker, Wuxi, Kina, polufinale 00.30 Strikeforce: Voelker (USA) - R. Bowling (USA) 02.00 Ameri~ki fudbal u sali

SPORT KLUB
06.30 WTA Bastad, polufinale 11.00 Premier League Classic: Chelsea - Fulham 11.30 Inside Racing 12.00 Rugby Super League: Warrington Huddersfield

DISCOVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Pre`ivljavanje udvoje 08.10 Megagraditelji 09.05 Gra|evinske intervencije 10.00 Ljudskih ruku djelo Azije 10.55 X-ma{ine 11.50 Mo}ni brodovi 12.45 Borna kola bra}e Hau 13.40 Automobili 14.35 Hotrod {egrt 15.30 Opake ma{ine 2 epizode 16.25 Kako se pravi? 16.55 To mogu i ja 17.20 X-ma{ine 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Mo}ni brodovi 20.05 Takmi~enje u izradi automobila 21.00 Ameri~ki ~operi 21.55 U potrazi za zabavom 22.50 Ta~ka pucanja 23.45 Crno zlato

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 17.00 18.00 19.00 20.00 Megafabrike Jurski CSI Ulovljeni Gra|evinska zona Ekspedicija u divljinu Granica Megastrukture Istra`ivanje planete Zemlje Uhva}eni na djelu Najte`e popravke na svijetu In`enjerske veze Voz-metak Sekunde do katastrofe Najnevjerovatnije fotografije Nacionalne geografije ]orkirani u inostranstvu Te{ka vremena Tabu Sekunde do katastrofe

VIASAT HISTORY
07.00 Ratnici 08.00 [ekspirovi portreti 09.00 ^ovjekova istorija 10.00 Skriveni svjetovi: Podzemni Rim 11.00 Posljednja godina Isto~ne Njema~ke 12.00 Misterija tri kralja 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Dobrodo{li u osamdesete 15.00 Ratnici 16.00 Biblijske zagonetke 17.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom 18.00 [arlota Luksembur{ka: Vojvotkinja u ratu 20.00 Smrt ledenog ~ovjeka 21.00 Farma iz edvardijanskog doba 22.00 Dobrodo{li u osamdesete 23.00 Ratnici 00.00 Biblijske zagonetke 01.00 Potraga za sjeverozapadnim prolazom

ANIMAL PLANET
06.00 Ulica lemura 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mihaelom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 D`ef Korvin bez ograni~enja 08.10 Veterinari novog kova sa Stivom Irvinom 09.05 Najsla|i ameri~ki ljubimci 10.00 Sve o psima 10.55 Lovac na krokodile 11.50 Pas ili ma~ka 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 19.10 Sve o psima 20.05 Smrtonosne vode 21.00 Pre`ivjeti napad ajkule - 2 epizode 22.50 Ta prelijepa Afrika 23.45 Sve o psima

WTA Bastad, finale
TENIS

14.00

14.00 WTA Bastad finale, direktno 16.00 Davis Cup: USA - Spain 20.30 Vijesti 21.00 Davis Cup: USA - Spain, direktno 00.00 Premier League Classic: Blackburn - Wolves 00.30 TWS 01.30 WTA Bastad, finale 03.30 Klpske TV

21.00 22.00 23.00 00.00

Adi Adilovi} potpisao ugovor sa FK Sarajevo

Dokaza}u se odbranama

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 9. juli 2011. godine

48. strana

EUROPA LIGA Bez ve}ih iznena|enja

Flamurtari izbacio
Nakon revan{-utakmica prvog pretkola Europa lige poznati su i klubovi koji nastavljaju svoj boravak u Europi. Vara`din je na gostovanje u Andoru otputovao s 14 igra~a (klub napustilo nekoliko igra~a zbog financijske situacije), ali na terenu se hendikep nije primijetio. Vara`dinci su i u uzvratu pobijedili Lusitanos te se uvjerljivo plasirali dalje. Brle~i} je postigao gol u 62. minuti za kona~nih 1:0, nakon {to je pro{ao nekoliko igra~a, zaobi{ao golmana i lako pospremio loptu u mre`u. S obzirom na to da su u prvoj utakmici pobijedili 5:1, minimalna pobjeda u revan{u bila je i vi{e nego dovoljna. Od ostalih na{ih susjeda treba izdvojiti pobjedu beogradskog Rada od 3:1 protiv predstavnika San Marina, Tre Penne. Srbijanski fudbaleri su jo{ u prvom susretu s visokih 6:0 napravili velik korak prema drugom kolu. Makedonski Rabotni~ki je pobjedom 3:0 protiv estonskog Transa potvrdio prolaz. Podgori~ka Budu}nost slavila je na gostovanju u Albaniji protiv Flamurtarija iz Valone rezultatom 2:1, ali dalje prolaze doma}ini koji su bili bolji u prvom dvoboju s 3:1. Ekipa Fulhama nakon pobjede od 3:0 na Craven Cottageu u prvoj utakmici, gostovala je na Farskim Otocima kod Runavika. Doma}i su uspjeli zadr`ati mre`u netaknutom i rezultatom 0:0 iznenaditi uglednog ~lana Premierlige i finalistu ovog takmi~enja prije dvije sezone.
A. MEHANOVI]

podgori~ku Budu}nost
Fulham je na gostovanju na Farskim Otocima kod Runavika odigrao mr{avih 0:0, {to je veoma slab rezultat za uglednog ~lana Premierlige i finalistu ovog takmi~enja prije dvije sezone

Dr`avljanin BiH pretu~en na Exitu
Dr`avljanin Bosne i Hercegovine te{ko je povrije|en u kampu muzi~kog festivala Exit, pi{e u petak srbijanski Blic. Novosadska policija je saop}ila da mu je nepoznata osoba udarcem u glavu polomila vilicu. Tako|er, dodaje se da su u Dunavskom parku nepoznate osobe napale jednog mladi}a iz Kanade i ukrale mu ranac sa paso{em, novcem i videokamerom. Policija je zaplijenila oko 100 grama marihuane, oko 80 grama amfetamina i 87 komada razli~itih tableta. U zatvoru su zadr`ana dvo ji ca do ma}ih dr`avljana zbog sumnje da su {vercovali drogu, a zbog posjedovanja droge uhap{eno je 27 stranaca.

Sarajlije {vercovale drogu
Vara`din je slavio i u gostima kod Lusitanosa

Parovi 2. pretkola EL
Juvenes/Dogana - Rabotni~ki, Karagandy - St Patrick’s, Metalurgi R. - Irtysh, Slask - Dundee Utd, Rad - Olympiacos Volou, KuPS - Gaz Metan, Flamurtari - Jablonec, Iskra-Stal - Vara`din, Tauras - Den Haag, Rudar - Austria Be~, TPS - Westerlo, Sant Julia - Bnei Yehuda, Minsk - Gaziantepspor, Örebro - Sarajevo, Shakhtyor Ventspils, Valerenga - Mika, Ferencvaros - Aalesund, Hacken - Honka, Anorthosis

- Gagra, Floriana - AEK, Maccabi Tel-Aviv - Xäzär, Llanelli - Dinamo Tbilisi, Suduva - Elfsborg, Olimpija Ljubljana - Bohemians, Differdange - Levadia, Tirana - Spartak Trnava, TNS - Midtjylland, Vaduz - Vojvodina, EB/Streymur - Qarabag, Paks Tromso, Kecskemet - Aktobe, @eljezni~ar - Sheriff, Liepajas Metalurgs - Salzburg, Vllaznia - Thun, Metalurg Skopje - Lokomotiv Sofia, Glentoran - Vorskla, Crusaders - Fulham, Dom`ale - Split, KR - @ilina, FH - Nacional.

POSLJEDNJE VIJESTI
AVIONSKA NESRE]A U KONGU - U padu aviona po jakoj ki{i na istoku DR Kongo poginulo je 127 ljudi, a 51 osoba je pre`ivjela nesre}u, saop{tili su zvani~nici. Portparol Ministarstva saobra}aja rekao je za Reuters da je avioprevoznik ~iji je avion pao ranije objavio da se u letjelici nalazilo 110 putnika i ~lanova posade u poku{aju da umanji razmjere nesre}e. Zvani~nici su izjavili da je pilot poku{ao da sleti po jakoj ki{i, ali je proma{io pistu. Avion boeing 727s pripada kompaniji Heva Bora, kojoj je EU, iz bezbjednosnih razloga, zabranila da koristi evropske aerodrome. NASILJE U SIRIJI - U petak su snage sigurnosti, dok su poku{avale da rastjeraju protivre`imske proteste, u pucnjavi ubile tri demonstranta u Siriji, od kojih dva u Damasku, rekao je Abdel-Karim Rihaui, {ef sirijske lige za ljudska prava, prenosi Fena. U sukobima su povrije|ene i desetine ljudi, od kojih neki te{ko. PROTESTI U EGIPTU - Desetine hiljada Egip}ana iza{le su ju~er na ulice Kaira i drugih egipatskih gradova, zahtijevaju}i pravdu za `rtve re`ima biv{eg predsjednika Hosnija Mubaraka i jasan plan nove vojne vlasti za tranziciju ka demokratiji.

Petodnevni kamp mladih aktivista iz Srbije i BiH

Suo~avanje s pro{lo{}u
Inicijativa mladih za ljudska prava BiH u saradnji sa omladinskom organizacijom Optimisti 2004. iz Kozarca i Udru`enjem Izvor iz Prijedora organizirala je u Kozarcu petodnevni kamp za mlade aktiviste koji su razgovarali o memorijalu i njegovoj ulozi u procesu suo~avanja s pro{lo{}u. U radu kampa u~estvovalo je 15 mladih aktivista iz Srbije (Vranje, Ni{, Kragujevac, Novi Sad i Beograd) i iz BiH (Mostar, Sanski Most i Sarajevo), prenosi Fena. Mladi su posjetili memorijale iz Drugog svjetskog rata na Mrakovici i [u{njaru (Sanski Most), spomen-obilje`ja iz pro{log rata u Prijedoru i Sanskom Mostu, Krajina identifikacioni centar za nestale osobe, te biv{e logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Alma Ma{i}, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, kazala je da je u~injen pomak u otvaranju dijaloga izme|u mladih iz Prijedora i Kozarca koji su osvijestili potrebu za razgovorom, otvaranjem te{kih tema kako bi kona~no svi saznali ~injenice s obje strane. Adis Hukanovi}, aktivista Inicijative iz Sarajeva, ~iji se bli`i ~lanovi porodice jo{ vode kao nes-

Na grani~nom prelazu Doljani zaplijenjena su 5,3 kilograma marihuane, javili su ju~er hrvatski mediji. Droga je prona|ena u audiju 80 bh. registarskih oznaka, a bila je najvjerovatnije namijenjena preprodaji na hrvatskom narkotr`i{tu. Rije~ je o drogi ~ija je vrijednost pro ci je nje na na oko 80.000 kuna na crnom tr`i{tu. Otkrili su je pripadnici pograni~ne policije Metkovi} prilikom kontrole prometa robe i putnika, kada su na grani~ni prelaz iz pravca BiH u vozilu pristupili H. P. (23) i A. G. (23), dr`avljani BiH iz Sarajeva. Policija je uz pomo} policijskog psa na razli~itim skrovitim mjestima prona{la deset paketi}a su{ene trave.

tali, istakao je da je kamp u potpunosti ispunio njegova o~ekivanja da kroz suo~avanje sa ovom temom i pre`ivjelima iza|e iz okvira dosada{nje percepcije cijelog ratnog iskustva. Za aktivisticu iz Ba~ke Palanke Ivanu Kolari} suo~enje s pre`ivjelim logora{ima je bilo iznimno potresno iskustvo, ali, kako je kazala, povezivanje mladih na ovaj na~in daje nadu da }e mlada generacija imati vi{e razumijevanja i ljubavi. U okviru ovog kampa odr`an je i Rock fest, a uprili~ena je i izvedba pozori{ne predstave “Sladek i Vanjek“ u kojoj igraju Slaven Vi, dak i Milan Pavlovi}.

4 66 56 50 24 10

29 51 80 60 22 70

39 68 85 69 34 81

27. kolo 64 88 49 87 8 79 15 40 58 19 7 61 27 9 3 52 20 21 12 53 23 65

nezvani~an izvje{taj

Bingo 37+ jedan dobitak 29.687 KM, kartica kupljena u Biha}u Deseterac: 16 dobitnika po 1.187 KM Peterac: 6.265 dobitnika po 5,36 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

520.000 KM

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->