Professional Documents
Culture Documents
Zeleni hit d.o.o. Toin Bunar 188a/39 Veleprodaja i ogledno polje Naselje 13. maj, Batajniki drum bb, Zemun Tel: 011/2604-347 Fax: 011/2604-353 Mob: 063/617-681
Doite da uradimo hemijske analize zemljita i vode za navodnjavanje i da Vam preporuimo program ishrane Vaih zasada
Pioniri u NUTRIGACIJI
Sadraj
Robna proizvodnja jagode ...................................... 4 Prirodni uslovi za gajenje jagodastog voa ............................... 6 Dragi itaoci, Neprestano oslukujui Vae potrebe i povratne reakcije, primetili smo da je proizvodnja voa, a naroito proizvodnja jagodastog voa u fokusu Vaeg interesovanja. Nastavljajui praksu izdavanja specijalizovanih izdanja Poljoprivrednog lista, doao je red i na kolu gajenja jagode, koja je pred Vama. Nakon izdanja kola gajenja povra, koje je ostvarilo veliki uspeh, isti autor, prof. dr Neboja Momirovi, prenosi Vam svoje bogato iskustvo i iz praktine proizvodnje i primene najsavremnijih tehnologija gajenja jagode u zatienom i na otvorenom prostoru. Zahvaljujemo se prof. dr Neboji Momiroviu na uloenom trudu i nadamo se da ete bez obzira da li ste profesionalni proizvoa jagode ili ne, meu brojnim tekstovima pronai teme koje Vas interesuju. Korienje savremenih tehnolokih dostignua u kontroli mikroklimatskih uslova u gajenju jagode ......................................................... 8 Osnovni elementi kvaliteta i trinosti jagode i sitnog voa i kako ih ostvariti ............ 10 ODABIR SORTIMENTA ............................................ 11 Nabavka kvalitetnog sadnog materijala ......... 22 Hranljiva vrednost jagode ..................................... 24 ODABIR NAINA PROIZVODNJE ..................... 25 Tehnologija gajenja jagode u zatienom prostoru ........................................... 26 Izvozna ansa u proizvodnji jagode na otvorenom polju ............................................... 32
Svi prilozi i saveti u ovom izdanju su plod znanja i iskustva ekipe strunjaka Zelenog hita i prof. dr Neboje Momirovia, nastali kao rezultat viegodinjeg eksperimentalnog rada i bavljenja proizvodnjom jagoda na vlastitom oglednom polju. Za preporuenu tehnologiju gajenja na bazi opreme i repromaterijala u vlastitoj ponudi ZELENI HIT u potpunosti odgovara. Glavni urednik: Violeta Margeti, dipl. ing. Direktor: Neboja Margeti, dipl. ing. Tehniko ureenje i grafiki dizajn: Prepress studio AGROTOP tampa: Modriani, Golubinaka 54, 22310 imanovci Adresa redakcije: Vodovodska I deo 53, 11147 Beograd, Raunovodstvo i pretplata: 011/ 23-987-43, Redakcija: 011/239-2039, Tekui raun: 165-14119-77 Publikacija je upisana u registar sredstava javnog informisanja Republike Srbije pod brojem 3362 CIP katalogizacija: ISSN 1820-2179 COBISS.SR-ID181610247 E- mail adrese: Urednik: urednik@poljoprivrednilist.co.rs, Direktor: direktor@poljoprivrednilist.co.rs Marketing: marketing@poljoprivrednilist.co.rs, Novinari: press@poljoprivrednilist.co.rs Knjigovodstvo: knjigovodstvo@poljoprivrednilist.co.rs Design i priprema: prepress@poljoprivrednilist.co.rs Pretplata: pretplata-prodaja@poljoprivrednilist.co.rs Redakcija: redakcija@poljoprivrednilist.co.rs www.poljoprivrednilist.co.yu
ISHRANA I NAVODNJAVANJE USEVA JAGODE ....................................................... 42 ZATITA USEVA JAGODE ..................................... 50 Recepti ....................................................................... 60
TRITE
oslednjih par sezona promet jagode i sitnog voa obeleile su nove tendencije i kretanja uslovljena, prvenstveno otvaranjem trita, povremenim uvozom i velikom i raznovrsnom ponudom na domaem i na okolnim tritima. Takoe je dolo i do laganog pomeranja u nainu prometa, kao i do promena u potroakim navikama i u specifinim vidovima tranje za industrijsku preradu. U prethodne dve, ali i u ovoj sezoni zabeleeni su i prvi primeri izvoza jagode, maline i trenje na strana trita, prvenstveno u Rusiju i bive sovjetske republike, ali i u Sloveniju, eku druge okolne zemlje i zemlje lanice Evropske Unije. Prola godina je obeleena velikim strukturnim promenama u svetskoj poljoprivredi i moemo slobodno rei da predstavlja svojevrsnu prekretnicu u globalnim kretanjima ove veoma vane privredne delatnosti. Najpre, dolo je do velikog skoka rasta potronje i cena energije fosilnih goriva, ali i drugih sirovina, u prvom redu poveanja cena mineralnih ubriva i svih drugih inputa u poljoprivredi od kojih u najveoj meri zavisi cena kotanja poljoprivrednih proizvoda. U Evropskim okvirima doneti su strateki planovi razvoja koji podrazumevaju supstituciju oko 20 % energije iz nafte i gasa, onom iz obnovljivih izvora,
4
ukljuujui i primarnu poljoprivrednu proizvodnju i sekundarne proizvode. U svetu, posebno u Kanadi i Sad znaajan deo proizvodnje itarica i uljane repice se troi za dobijanje bioetanola i biodizela. Brojne su nedoumice oko opravdanosti ovakvih tendencija, ali politika i vojna sukobljavanja oko kontrole stratekih energetskih i sirovinskih izvora ukazuju na jednu sasvim novu ulogu poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, potronja voa i povra ima stalni trend rasta jer su ljudi veoma zabrinuti za svoje zdravlje. Naroito jagodasto voe koje sadri visoke koliine antioksidativnih materija sve vie postaje predmet prometa, esto i na vrlo velike udaljenosti. Jednoduna ocena svih proizvoaa i prometnika svakako jeste da je vansezonski uvoz svee jagode iz nekih zemalja Mediterana (Izrael, panija, Italija i Grka), u prvim godinama vrlo ogranienog obima, a u poslednjoj izvesno znaajan po obimu i svojoj vrednosti, promenio u potpunosti standarde u pogledu navika i potreba domaeg trita. U poetku je s obzirom na relativno malu tranju zbog slabije kupovne moi graana, uvoz veih koliina bio skopan sa vrlo visokim trokovima transporta, manipulacje i uvanja, sa neizvesnm plasmanom. Zato je domaa jagoda iz zatienog prostora imala vrlo
visoku cenu, te je bilo opravdano njeno gajenje uz relativno visoke trokove dopunskog grejanja. U blioj budunosti, vansezonski uvoz nee biti ogranien prvenstveno na velike lance hipermarketa, ije se dalje irenje moe sa sigurnou oekivati. U prometu jagode tokom sezone nee dolaziti do znaajnijih poremeaja i velikih oscilacija cena, prvenstveno jer se kvalitetna (itaj krupna, sjajna, dobro obojena) jagoda ne moe proizvesti na tradicionalni nain, dok proizvoai kod novopodignutih savremenih zasada jo uvek ne vladaju u potpunosti adekvatnom tehnologijom gajenja jagode. Uvozom vansezonske jagode su dakle nametnuti novi standardi u pogledu trinosti, naina pakovanja i niza prateih elemenata u distribuciji i prodaji, to omoguuje i nae pojavljivanje sa trnim vikovima u ponudi zemljama prvenstveno u naem okruenju (CEFTA) ali i na udaljenijim tritima. Veoma je znaajno istai neke komparativne prednosti koje u Srbiji imamo u odnosu na druge zemlje. Kada se govori o vansezonskoj proizvodnji, onda Mediteranske zemlje sve do sredine aprila imaju nenadoknadivu prednost u odnosu na nae proizvoae. Kasnije, visoke temperature kod njih ne dozvoljavaju uspenu proizvodnju, dok se kod nas, osim gajenjem jagode u ravniarskim
predelima, izmetanjem proizvodnje na vee nadmorske visine moe obezbediti kontinuirano snabdevanje veim delom godine. U ceni kotanja jagodastog voa uopte, cena branja ulazi sa vrlo visokim procentom, te se u tom smislu zahvaljujui niim trokovima radne snage, moe ostvariti puna profitabilnost veih projekata. Obim proizvodnje kod veih robnih proizvoaa, ili malih proizvoaa povezanih u zadruge, kooperative, ili vee asocijacije treba da obezbedi svakodnevni izvoz punog vozila, u kontinuitetu tokom ugovorenog perioda plasmana. Pri tom treba imati na umu da transport do otkupnog mesta u kome e se upakovana roba sloiti za transport, rashladiti do propisane temperature i utovariti na hladnjau, mora biti to bri i efikasniji, te prednost imaju oni krajevi u Srbiji koji ve imaju izgraenu infrastrukturu, obuene ljude i koncentrisanu proizvodnju. Uz to, kao i kod drugog jagodastog voa, prirodni uslovi treba da pogoduju gajenju ove vrlo zahtevne vrste. Ove godine su cene koje su dobijali farmeri u Evropi bile oko 1,2 EUR za kilogram, pri emu kooperativa (zadruga) obezbeuje materijal za pako-
vanje, obezbeuje doradu, pakovanje i plasman. U Hrvatskoj i Sloveniji asocijacije proizvoaa jagode su ove godine izvozile za 1,7 EUR za kilogram. Dakle ako uzmemo da kooperative zadre oko 30% za zajednike trokove, onda moemo rei da je to manje vie ujednaena i stabilna cena, te da naa gazdinstva za kvalitetnu jagodu mogu planirati cenu
oko 100 din u otkupu. U toku juna i jula jagoda je skuplja, pa se u Italiji Elsanta iz regiona Trentino i Alto Adie prodaje za 3,4 EUR/kg, a pribline su cene i u Sloveniji. Kod nas se u toku jeseni cena jagode kretala oko 4 EUR/kg to je znaajno vie nego u Italiji i Evropi, jer se vrlo mali deo proizvodnje nalazi u zatienom prostoru i obnavlja iz frigo ivia svakog leta.
Jagoda se u svetu u ovoj godini gaji na oko 260.000 hektara, od ega u Evropi najvie u Poljskoj 55.600 ha, zatim u SAD 21.000 ha, Nemakoj 14.200 ha, Turskoj 14.000 ha, paniji 7.400 ha i Italiji 3755 ha. Sobzirom da je najvei broj sorata koje se gaje u Srbiji poreklom iz Italije uputno je analizom kretanja proizvodnje po regionima ove evropske zemlje otkriti mogue trendove u pogledu kretanja proizvodnje jagode u svetu. Najpre treba znati da je ukupna proizvodnja poveana za 4%. U zatienom prostoru najvie se gaji u regionu Veneto, a od ukupne proizvodnje 80 % je pod plastikom, a na otvorenom polju se gaji samo na 710 ha. Na jugu Italije dispergovan je dobar deo proizvodnje: 826 ha Kampanija, 320 ha Sicilija, 270 ha Kalabrija i Basilikata 486 ha. U ravniarskom kontinentalnom delu jagode ima najvie u regionu Veneto 704 ha, potom Emilia-romanja 362 ha i Pijemont 158 ha. Letnja proizvodnja organizuje se u Trentinu i Alto Adie na povrini od 231 ha. Najpribliniji naim uslovima su regioni Veneto i Emilija-romanja, uz napomenu da su kod njih zimske temperature mnogo blae u odnosu na kontinentalnu klimu u Srbiji.
rbija ima izuzetne prirodne preduslove za proizvodnju jagodastog i sitnog voa uopte. Geografska irina, karakteristike klime, reljefa i zemljita svrstavaju Srbiju u red onih proizvodnih reona koji mogu da obezbede kontinuirano snabevanje Evropskog trita kvalitetnom robom tokom itave sezone. Za razliku od zemalja sa june hemisfere i onih u Mediteranu koje snabdevaju svetsko trite u hladnijem delu godine, proizvodnja u Srbiji treba da poevi od maja meseca, pa sve do pojave prvih jesenjih mrazeva sredinom oktobra omogui dovoljno kvalitetne robe za sve veu tranju uslovljenu znaajem koji visok sadraj antioksidanasa u jagodastom vou ima u zatiti zdravlja potroaa. Zahvaljuju vertikalnom termikom gradijentu i obilju proizvodnih povrina sa povoljnim prirodnim uslovima za gajenje na razliitim nadmorskim visinama, jagoda i ostalo sitno voe se moe proizvoditi tokom itave sezone. U pojedinim reonima, kao to je npr. Arilje, Ivanjica, Javor i Sjenika visoravan, dostupnost vode za navodnjavanje, laka zemljita kisele hemijske reakcije i prohladna klima bez magle sa velikim brojem sunanih dana, mogu se postii veoma dobri rezultati, pri emu, osim prirodnih uslova, ve imamo obezbeenu i infrastrukturu, iskusne proizvoae, te njihove asocijacije i strunu slubu. Drugi regioni u kojima imamo relativnu visoku koncentraciju proizvodnje jagode su Moravski sa proizvodnjom u pobru od Varvarina prema Velikoj Drenovi, kome gravitiraju i vei proizvoai podno Jastrepca i oko Aleksinca. Drugi regioni sa povoljnim zemljinim i klimatskim uslovima su Mavansko- Pocerski , Subotiki i Podunavski sa brojnim mikrolokacijama izuzetne pogodnosti za gajenje jagode. Mnoge kotline u Srbiji sa lakim aluvijalnim zemljitima pogoduju gajenju jagode, ali niske temperature tokom
6
GAJENJE JAGODE
Aqua
Parcijalno kruni rasprskivai
Udarni rasprskivai
11070 Novi Beograd Milutina Milankovia 120a tel: 011/21-39-493, 011/31-32-128 www.agrogas.co.yu
Vodeni topovi
GAJENJE JAGODE
Korienje savremenih tehnolokih dostignua u kontroli mikroklimatslihvoa za gajenje jagodastog uslova u gajenju jagode
Prirodni uslovi
ako integrisati pravilno sve tehnoloke operacije gajenja, koje osim visokih prinosa treba da omogue i vrhunski kvalitet jagode? Odgovor na ovo pitanje podrazumeva potrebu sveobuhvatne analize osnovnih inilaca neophodnih za nesmetano odvijanje osetljivih fiziolokih procesa tokom pojedinih fenofaza porasta i razvia gajenih biljaka, zatim pravilan izbor i poznavanje neophodnih repromaterijala i na kraju, ne sa najmanjim znaajem, obezbeivanje tehniko-tehnolokih sistema za proizvodnju sa visokim stepenom sigurnosti. Regulacija temperature, relativne vlanosti vazduha i koliine svetlosti, te pravilno navodnjavanje i
ishrana, predstavljaju osnovne elemente ostvarivanja visoke trinosti, kako za gajenje jagode u zatienom prostoru, tako i za proizvodnju na otvorenom polju. Poeljno je da u godini zasnivanja useva, nakon jesenje berbe u toku
Regulacija temperature
zimskih meseci temperature vazduha u plasteniku bude oko 1-2 C u trajanju od najmanje 5 sedmica, ili se pak pribegava dopunskom osvetljavanju useva jagode kako bi se inicirao nov period zametanja jagode., U proizvodnji na otvorenom polju praktikuje se primena lutrasila, agrila ili slinih flis termozatitnih tkanina, kako temperature unutar bokora ne bi padala ispod - 4 do -7C. Zbog toga to veina sorti jagode ozbiljno izmrzava na konstatnim temperaturama ispod -12 C neophodno je, naroito osetljivije rane i srednje rane sorte (Clery, Alba, Elsanta) prekriti debljom flis navlakom (Lutrasil 23 g/m2), i na taj nain obezbediti dobro prezimljavanje bez obzira na pojavu eventualnih golomrazica
bez snega. U uslovima visokih temperatura tokom leta i obilnog navodnjavanja i ishrane azotom, esto dolazi do kanjenja ili ak izostajnja formiranja plodova. Uz to jaka osunanost dovodi do pojave oteenja plodova. Zbog toga je u letnjim mesecima kod nas neophodno koristiti mree, ili neki drugi oblik zasene koji e redukovati intenzitet insolacije za 25 do 35% i mistere kako bi se uz smanjenje temperature poveala i relativna vlanost vazduha. U objektima zatienog prostora, pravilan menadment svetlosti predstavlja veoma vaan element, gde se osim intenzitetom i odnosom direktne i difuzne svetlosti, moe upravljati i kvalitetom, odnosno spektralnim sastavom svetlosti. Fotoselektivne folije omoguuju bolju zatitu od fiziolokih nedostataka, odnosno od oteenja usled pojave patogena i tetoina. Tzv. antivirusne folije smanjuju napad vai,
Koliina svetlosti
bele muice, te tripsa, grinja i minera, ali i pojavu sive trulei, to umnogome doprinosi boljem finansijskom rezultatu. U vansezonskoj proizvodnji jagode u Srbiji, koliina svetla ne omoguuje gajenje jagode u gustinama veim od 10 ivia/m2, za razliku od Italije gde se u zavisnosti od tehnike savrenosti sistema broj penje i do 14 ivia/m2, a u Izraelu i do 20 ivia/m2. Uloga mal folije ili PP tkanih agrotekstilnih podloga je jo znaajnija sa aspekta trinosti. U reflektovanoj difuznoj svetlosti spektralni sastav moe biti takav da posebno pogoduje intenzitetu boje i sjaja plodova, ali i u smanjenju osetljivosti na najvanije bolesti i tetoina. U vansezonskoj proizvodnji sa grejanjem koristi se belo-crna folija ili beli agrotekstil kao podloga, ne samo zbog vee koliine svetla, ve i zbog manje pojave plamenjae u odnosu na crnu ili srebrno-braon foliju. U proizvodnji na otvorenom polju i srebrno braon i crna mal folija daju odline rezultate, posebno one najkvalitetnije
koje idealno prianjaju uz povrinu zemljita, jer su relativno male debljine 25-30 mikrona, ali izuzetnog kvaliteta i postojanosti to im obezbeuje pouzdano trogodinje trajanje, nakon ega se u potpunosti uklanjaju sa parcele. Pravilno navodnjavanje je veoma vano sa stanovita odravanja reima vlanosti, ali i sa aspekta eventualne korekcije mikroklime, u prvom redu korekcije visokih temperatura zemljita i prizemnog sloja atmosfere, posebno u nonim asovima za vreme toplih noi u periodu plodonoenja i berbe. Na otvorenom polju kod zasnivanja useva na visokim letnjim temperaturama poeljno je u poetku koristiti sistem za mikrooroavanje bez obzira na sistem kap po kap koji slui za fertigaciju. Visoka vlanost vazduha i rashlaivanje folija i sadnica doprinosi ujednaenijem i brem porastu i poveava procenat prijema frigo ivia.
Navodnjavanje
GAJENJE JAGODE
kako ih ostvariti?
suve materije (vrednost briksa), eera, organskih kiselina, minerala, vitamina, zatitnih, bojenih, ili nekih drugih korisnih materija, odnosno minimalno tolerantne vrednosti sadraja nitrata, nitrita, drugih makro i mikroelemenata ili, ee, tekih metala, rezidua pesticida ili nekih drugih tetnih materija. Osim u kvalitetu, trinost se ogleda u nizu drugih osobina kao to su: pravilnost tj. uniformnost oblika i veliine, boja, njen intenzitet i sjaj, vrstina, transportabilnost, duina uvanja i konano organoleptike osobine, koje su vrlo esto veoma diskutabilne i veoma mnogo zavise od navika u potronji stanovnitva odreenog podruja. Ipak, kod jagode izbalansiranost eera i kiselina,
atraktivan ukus i miris, predstavljaju nezamenljive osobine, bez obzira to u veletrgovini, ak i na zelenim pijacama vrstina ploda, intenzitet boje i sjaja, oblik i uniformnost ploda imaju esto presudnu ulogu. Trina jagoda kod domaeg potroaa podrazumeva jarko crvenu boju, visok sjaj, pravilnost oblika i veliine, ali nadasve vanim se smatra krupnoa, koja kod ekstra klase ide preko 30 g. Takoe, osobina koja postaje sve bitnija jeste vrstina ploda, odnosno transportabilnost i duina uvanja. Osim to je uslovljena sortimentom, vrstina puno zavisi i od pravilnog navodnjavanja i izbalanirane ishrane, sa visokim ueem kalijuma i kalcijuma.
na televiziji
ENTER
10
Odabir sortimenta
a oglednom polju preduzea Zeleni hit traje ispitivanje veeg broja sorata od strane Ministarstva za poljoprivredu Republike Srbije, na osnovu ega moemo preporuiti vei broj sorti iz uvoza za razliite sezone i namene gajenja, od najranijih, do vrlo kasnih sorata za otvoreno polje. Diverzifikacija proizvodnje jagode predstavlja veoma vaan preduslov za stabilnu proizvodnju. Naime, gajenjem sorata razliite duine vegetacije u regionima sa razliitim toplotnim sumama tokom vegetacione
sezone i sa vertikalnim temperaturnim gradijentom, sezona berbe se maksimalno produuje i time smanjuje pritisak na trite i variranje cene. U tom smislu je neophodno uvesti u proizvodnju to vei broj sorata razliite namene, od onih za sveu potronju, do sorti za duboko zamrzavanje i industrijsku preradu. Proiriti njihovo gajenje od nizijskih podruja do brdsko planinskih krajeva, od krajnjeg juga, pa do najsevernijih podruja Srbije. Iako se na Evropskoj i Amerikoj sortnoj listi nalazi veliki broj kultivara,
opredelili smo se da Vas upoznamo sa onim sortama koje se smatraju standardnim ili perspektivnim i relativno su novijeg datuma, a takoe i onim koje su obeleile prethodne decenije i sve se manje gaje, ili sa onim koje se gaje u specifinim klimatskim uslovima, odnosno duini dana. Podebljanim slovima oznaene su sorte koje na italijanskoj A listi (zvanina sortnaj lista) vae za najkomercijalnije, ili najvie gajene, kao i najperspektivnije za 2008 godinu.
11
Rane sorte
nosu na Clery i Miss kasni sa zrenjem samo dan ili dva. To je vrlo krupna sorta, konusnih, vrlo uniformnih, jarko crvenih i sjajnih plodova, sa malim ainim listiima i veoma lepim vizuelnim utiskom. Odline je adaptibilnosti i otpornosti na bolesti, pa se moe upeno gajiti i na teim i neto alaklnijim zemljitima. U dobrim uslovima proseni prinos po iviu je od 0,8 do 1 kg. Kvalitet plodova je dobar i veoma postojan, tako da izuzetno podnosi transport i manipulaciju. Briks je na nivou sorte Clery, ali ima neto vii sadraj kiselina u plodu. Plodovi su vrlo vrsti sa otporom penetracije 3538 g. Prosena masa ploda je 27-30 g, ali puno i vrlo krupnih plodova i preko 50 g. Kod ove sorte zametanje, porast plodova i zrenje su vrlo koncentrisani. Berba ne traje due od desetak do petnaest dana, sa vrlo ujednaenim kvalitetom od poetka do kraja.
Clery je odlina rana sorta vrlo dobrog ukusa i arome, solidne vrstine i elf lajfa, visoke otpornosti i adaptibilnosti. Ima konusno-okruglaste plodove, dobrog ukusa i arome. Ova sorta nema izraziti potencijal rodnosti i u dobrim uslovima daje prinos retko vei od 0,5 do 0,6 kg po iviu. Nakon hladnijih zima prinos je vrlo ogranien i obino se svodi na 0,3 kg po iviu. Relativno dugo plodonosi, ali je u poetku berba mnogo bolja, a plodovi krupniji, sjajniji i ukusniji. Osetljiva na sivu trule u plastenicima. Boja je zadovoljavajua, ali je sklona u odreenim uslovima tamnjenju i matiranju. Dobrim programom navodnjavanja i ishrane moe se izazvati remontantnost kod gajenja na supstratima.
Miss je vrlo rana sorta, vrlo pravilnih, konusnih plodova, neto svetlije boje. Ima visok sadraj kiselina u plodovima i dobru postojanost u manipulaciji. Potencijal rodnosti nije izrazit, osim na jako lakim i humoznim i plodnim zemljitima. Ova sorta je jako osetljiva na bolesti korena i uvenue prouzrokovano, bilo plamenjaom bilo fuzarioznim ili verticilioznim uvenuem, ak i padanjem rasada.
12
Asia
Darselect je ranija francuska sorta koja spada meu najukusnije i veoma gajene posebno u Nemakoj i u Austriji. Plodovi imaju osrednju uniformnost i krupnou, ali osim rustinog izgleda i tamnije boje, odlikuje ih i veoma dobar ukus i aroma. Sklona je brzoj promeni boje u karmin crvenu na visokoj temperaturi.
lekcionisana u Vageningenu koja u severnoj i centralnoj Evropi predstavlja standardnu sortu. U Italiji se gaji na veim nadmorskim visinama, posebno u kooperativama koje jagodu plasiraju van glavne sezone. Srednje rana sorta, par dana ranija od Marmolade, koja obilno zamee. Plodovi su srednje krupni, svetlije boje i mada nemaju izuzetnu vrstinu, karakterie ih izvanredan elf lajf. Plodovi se beru na poetku zrelosti, jer ve tada ih odlikuje visok briks. Na taj nain se
Antea je srednje rana sorta koja stie 5 dana nakon sorte Clery. Plodovi su ujednaeni, izdueno konusnog oblika, srednje krupni do krupni. Plodovi su solidne vrstine i nisu skloni povrinskim povredama u uvanju i manipulacijama, ak i na povienoj temperaturi.
Maya ima biljke bujnog habitusa koje su otporne na veinu bolesti jagode. Plodovi su krupni, kupasti, izdueni i krupni jarko crvene boje sa naranastom nijansom. Kasni u odnosu na Clery 4 dana u berbi. Vrlo pogodna za gajenje na siromanijim i zamorenim zemljitima, gde ne raspolaemo dovoljnim koliinama vode. Lako se odvaja plod, pa se troi manje radne snage u berbi. U plastenicima u ranoj proizvodnji nema dovoljno polena pa su prvi plodovi malo deformisani. Konzistencija plodova nije adekvatna za udaljena trita.
habitus i produkciju velikog broja korenovih vratova. Cvasti su visoko u bokoru, pa u uslovima obilne ishrane azotom oplodnja esto nije dobra. Sorta dobrog ukusa i intenzivne crvene boje koja brzo tamni i prelazi u karmin crvenu. Plodovi su solidne krupnoe, vrstine i uniformnosti. Stie 4 dana pre Marmolade. Pogodna za siromanija zemljita. Osetljiva je na antraknozu.
Eva je novija sorta pogodna za gajenje na otvorenom polju i u zatienom prostoru. Ima vrlo kupne, uniformne plodove konusnog oblika, odline vrstine, crvene boje mesa i dobrog ukusa. Dobro se transportuje i uva do prodaje.
dugo mogu uvati u transportu i prodaji. Sorta je veoma osetljiva na nepovoljne uslove sredine. Treba je gajiti samo u prohladnoj klimi na veim nadmorskim visinama i na lakim, gotovo peskovitim i blago kiselim zemljitima, jer je izuzetno osetljiva na bolesti korena. Ako se izuzme visoka zahtevnost ove sorte u pogledu tehnologije gajenja, ostale osobine prvenstveno fantastino izbalansiran odnos kiselina i eera i odlian ukus, jo uvek izdvajaju ovu sortu kao vrlo atraktivnu, posebno za pijanu prodaju.
Patty je sorta koja se u Italiji jo uvek puno gaji u Veronskim plasteniciKOLA GAJENJA JAGODE
13
Alba
Rana, krupa, sjajna i vrsta
Asia
Krupna, blistava, vrlo ukusna
Elsanta
Standard u proizvodnji na supstratu
Roxana
Vrlo rodna, obilna jesenja berba
Tuchampion
Prinosna i ukusna sorta
Thutop
Izuzetno rodna i slatka krupna sorta
Loch Ness
Krupna i slatka kupina za sveu potronju
Tulameen
Sonata je nova holandska sorta sa ambicioznim planovima da zameni Elsantu. Ima krupnije plodove, tamnije crvene boje, u veoj meri konusnog oblika, ali jo uvek rustinog izgleda i neto nie unformnosti. Po svojim organoleptikim osobinama Sonata ni priblino ne ispunjava standarde sorte Elsanta.
Sugar Lia je nova talijanska sorta koju je selkcionisao profesor Faedi. Odlikuje je odlian ukus i aroma, visok sjaj i lepa boja, dobra uniformnost i vrstina plodova. Spada u srednje rane sorte koje su vrlo atraktivne za gajenje i prodaju. Za branje stie 2 do 3 dana nakon Albe. Srednje bujnog habitusa i osrednjeg potencijala rodnosti, ali odlinog ukusa i mirisa. Zahteva nova zemljita sa malim pritiskom inokuluma i vrlo ranu setvu, kako bi se dovoljno razvila do zime..
koja je par dana kasnija od Albe. Biljke su bujne odline adaptibilnosti na peplnicu i antraknozu. Plodovi su konusno okruglasti, vrsti, dobrog ukusa i arome. Mada ima lep sjaj, ova sorta moe poprimiti tamniju boju. Cveta veoma rano, a u naim uslovima plodonosi neto iza najranijih sorti.
Srednje kasne i kasne sorte Arosa je dan ili dva kasnija od Marmolade. Odline konzistencije i odlinog ukusa i mirisa. Trpi veliku gustinu s obzirom na uspravan bokor i srednju bujnost.
16
Roxanna ima veoma bujnu biljku, visoke otpornosti na bolesti korena, i tolerancije na Oidium fragariae i Xantomonas fragariae, delom i na Collectotrichum acutatum. Ima veoma krupne, uniformne, atraktivne plodove, izdueno-kupastog izgleda, srednje konzistencije, jarko crvene boje, dobrog ukusa i visoke komercijalne vrednosti. Vrlo je prinosna u jesenjoj proizvodnji i u hidroponskoj proizvodnji u vreama. Prosean prinos po iviu u dobrim uslovima je 1 do 1,2 kg. Prosena masa ploda je 26-28 grama, a otpor penetraciji visok 30-33 g/cm2, ali ne kao kod Albe. Berba kasni za Marmoladom 2 dana, Asiom 8 dana i 11 do 12 dana za Albom. Saint Pierre je nova sorta izuzetnog ukusa, vrlo krupnih atraktivnih plodova, ali ne tako visokog potencijala rodnosti. Karakteriu je vrlo krupni kupasti plodovi svetlije boje, sa krupnim ainim listiima. Boja u mnogome podsea na Elsantu, a ukusom Saint Pierre gotovo da prevazilazi sve ostale sorte.
17
Onda je vrlo krupna sorta i vrlo prinosna koja se dosta gaji u Italiji, mada ukus a naroito miris ne predstavlja najau stranu ove sorte. Cveta kasnije u odnosu na Marmoladu ali za berbu stie otprilike u isto vreme. Solidne je otpornosti na gljivina oboljenja, ali dosta osetljiva na bakterioze.
Marmolada je sorta sa kojom obino zapoinje intenzifikacija proizvodnje, ali posle izvesnog vremena gubi na znaaju, ali nikad u potpunostii ne nestaje iz proizvodnje. Krupnih i vrsti plodova, sa briksom koji ne prelazi 5,7, sa ukusom koji nije izuzetan, ak i vrlo osetljiva na bolesti korena, ali jo uvek vrlo adaptibilna i dobra, ak i u loim uslovima navodnjavanja i ishrane. Gajiti je na devianskom terenima za jagodu ili uz prethodnu dezinfekciju zemljita.
Thuchampion
Thutop je kasna sorta krupnih, vrlo slatkih plodova, sa malim sadrajem kiselina, ali sa briksom preko 7. Ima veoma visok potencijal rodnosti jer obilno zamee, a plodovi su krupni od poetka do kraja berbe. Sorta je pogodna i za sveu potronju i za industrijsku preradu. Jako kasne sorte
Idea je jako kasna sorta izuzetnog kvaliteta koja se u Italiji uglavnom gaji u plastenicima, zbog visokog kvaliteta, odlinog ukusa i mirisa, ak i na visokim temperaturama.
Adria je jako kasna sorta koja za Marmoladom kasni oko 6 dana. Vrlo je slina po svojm osobinama sorti Record.
Record je sorta koja po svojim osobinama odgovara organskim sistemima zemljoradnje. Moe se gajiti uspeno na slabim zemljitima, uz ogranienu agrotehniku i zatitu od koletotrihuma, pepelnice i bolesti korena. Ima krupne, konusne plodove, neto svetlije boje, izraenog sjaja i ne tako vrste. Sadraj vitamina C u plodovima je vrlo visok. Stalnoraajue sorte Albion je amerika sorta iz Kalifornije, solidne otpornosti na uvenue i
18
Raurica je jako kasna sorta sa uspravnim poloajem listova, ne tako bujna. Ima krupne plodove osrednje konzistencije, koji u uslovima visokih temperatura esto gube na kvalitetu i trinosti. Stie 5 dana nakon Marmolade, a u brdsko-planinskom podruju ak 10 dana nakon Elsante.
Diamante je amerika sorta stalnoraajue jagode, vrlo bujnog habitusa i odline produktivnosti. Osetljiva je na antraknozu. Plodovi su vrlo krupni, nisu skloni tamnjenju na visokim temperaturama, odlinog ukusa i vrlo atraktivni. Nema bojazni da e sauvati kvalitet i kada potpuno sazru na biljci.
Mara de Bois je francuska stalnoraajua sorta jagode, sitnih i neubedljivih plodova, ali izuzetnog ukusa, koja se u Sloveniji plaa i do 7 Eur za kilogram preko leta. Seescape je amerika stalnoraajua sorta koja se odlikuje veoma ujednaenim osobinama. Stajanjem jako gubi na masi. Osim sklonosti kaliranju, ova sorta je osetljiva na pepelnicu i antraknozu. Pogodna za brdskoplaninska podruja
stalnoraajua sorta iz Kalifornije koja se odlikuje visokom produktivnou. Ima krupne konusne plodove, sjajne crvene boje, dobre uniformnosti, odline vrstine, sa veoma dobrim ukusom, slatke i sa finim kiselinama. Sorta se nalazi u velikom usponu.
Irma je talijanska sorta veoma visoke produktivnosti u oba termina i u prolee i tokom leta. Ima lepe krupne plodove sa dobro izbalansiranim odnosom eera i kiselina. Plodovi su krupni, konusnog oblika, svetle boje, izraenog sjaja, odline vrstine.
Selva je
U Sloveniji je proizvodnja jagodastog voa u velikom usponu, sa jakom orijentacijom na izvoz na susedna trita u Evropskoj uniji. Prezentovane ocene su rezultat ocene kvaliteta i trinosti na skupu u Breicama, kome je osim najvienijih proizvoaa jagodastog voa prisustvovali prometnici, struno osoblje savetodavne slube, nauni radnici iz Slovenije i jugoistone Evrope sa ciljem odabira sortimenta i trasiranja glavnih pravaca razvoja u narednih nekoliko sezona.
navodimo sa napomenom da ih prethodno treba proveriti u naim agroekolokim uslovima Camarosa, Candonga, Pajaro, Paros, Thetis, Tudla, Ventana. Novi cilj selekcije u Italiji jeste vrstina i transportabilnost kao kod sorte Camorosa, Candonga i Ventana za gajenje u kontinentalnim uslovima, sa namenom udaljenog transporta. pomisli na sortu Zenga Zengana, koja se i danas uspeno gaji, pogotovo na jugu Srbije u Leskovakom i Prokupakom kraju. Intenzitet obojenosti i aromatinosti preporuuje ovu sortu i hladnjaari rado otkupljuju ovu sortu. Naalost, slabija produktivnost ne omoguuje visoku profitabilnost u modernim sistemima gajenja
Industrijske sorte
I danas kada pomenemo otkup jagode za potrebe smrzavanja svako prvo
Syria je novosekcionisana industrijska sorta sa briksom preko 8. Ima konusne plodove, intenzivne crvene boje i vrlo je pogodna za smrzavanje i industrijsku potronju.
19
SORTIMENT
i smanjenog pritiska inokuluma, moe dati odline rezultate. Najvie se gaji na podruju Mave i ve je veoma poznat ukus i aroma ove sorte. Izuzetno rana i dobra sorta Clary, zbog nieg potencijala rodnosti ima vie alternativa, poput sorte Alba, i drugih srednje ranih sorata Asia, Lia, Queen Elisa,. Sve rane sorte osetljivije su u hladnijim zimama na niske temperature i pogotovu onda daju slabiji rod. Inae su odlinog ukusa, sjaja, pravilnih, vrstih i kupastih plodova. Najrodnija meu njima je sorta Alba, dok se sorta Clery izdvaja velikom otpornou na bolesti, dobrim ukusom i 2 dana je ranija od ostalih. Vaan element u odabiru sortimenta je bolji ukus, vrlo visok prinos i odlinu vrstinu i sjaj. Sorta Thutop je malo kasnija, ali izuzetno dugo plodonosi. Ima izuzetno krupan, obojen i vrst plod. Formira veliki broj cvasti i u osnovi i u kruni bokora. Izuzetno prinosna sorta. Mada nije izuzetno prinosna, sorta Saint Pierre po svojim osobinama trinosti i po izuzetom ukusu takoe zasluuje veliku panju. Vrlo perspektivne sorte jagode u poslednje vreme dolaze iz selekcionog centra New Fruits u ezeni. Od poetnih uspeha sa sortom Maja i Gemma, doli su do faze visokog uea na proizvodnim povrinama u glavnim proizvodnim reonima severne Italije sorte Alba i Roxanna, dok je Asia, koja je u postupku introdukcije jedna od svakako najperspektivnijih sorata. Svojim izdueno kupastim plodovima visokog sjaja, jarke crvene boje koja ne tamni, sitnim semenom, pravilnou, ujednaenou, krupnoom i izuAsia zetnom vrstinom Alba konkurie za lidersko mesto u izvozu na udaljenea trita. Nova sorta Lia (Sugar Lia) profesora Faedija takoe ima vrlo impresivan poetak introdukcije. Sorta Antea prema vodeim strunjacima predstavlja takoe vrlo perspektivnu sortu, a verujemo da e sa razvojem gajenja jagode u zatienom prostoru na supstratima u letnjoj proizvodnji zauzeti i kvalitetne fotoneutralne, odnosno stalnoraajue i osetljivost na bolesti, prvenstveno na sorte, mada se znalakim navodnjaplamenjau i uvenue, zbog ega recivanjem i ishranom moe indukovati i mo, vrlo rana sorta Miss nije ocenjena kod prolenih sorti koje nisu remonperspektivnom. tantne jo jedno solidno zametanje i Niz novih vajcarskih sorata, koje berba otprilike 2 meseca nakon one su veoma rodne, podjednako se sa usprve. pehom mogu gajiti i za sveu konzumnu potronju, ali i za preradu, jer imaju visok briks Roxana i uz to izuzetnu boju i aromatinost. Ove sorte osim vrstine ploda odlikuje i odlina adaptibilnost i otpornost na bolesti, jer su stvorene ukrtanjem sorte Marmolada i jedne autohtone vajcarske sorte. Sorta Thuchampion oblikom ploda izuzetno podsea na Marmoladu, sazreva par dana pre od ove sorte i ima mnogo
Intenzifikacija proizvodnje obino zapoinje irenjem sorte Marmolada, zbog visoke adaptibilnosti, ne samo u pogledu variranja uslova proizvodnje, ve i eventualnih greaka u tehnologiji gajenja. Ova sorta se odlikuje velikim ueem u ukupnom rodu krupnih, kupastih plodova, svetlije crvene boje sa prosvetljenjem na vrhu ploda. U odnosu na Marmoladu, sorta Madalleinne je introdukcijom dola neto kasnije. Ova sorta stie ranije, ima karmin crvene plodove, ali je i mnogo vee bujnosti, to u uslovima obilne ishrane azotom obino dovodi do slabije oplodnje, poto su cvasti visoko postavljene u bokoru. Kada je re o zatienom prostoru, za razliku od poetnog trenda gajenja to ranijih sorata, sve se vie uvia da srednje rane sorte velikog potencijala rodnosti i odlinog kvaliteta i ukusa, imaju niz prednosti, prvenstveno uvoenjem sorte Elsanta, koja je danas manje vie severnoevropski standard. Sorta poseduje izuzetan ukus i aromu, plodovi su vrlo lepe boje i sjaja, ali treba imati na umu da kod svih bujnih sorti, ishrana kalijumom mora biti znatno bogatija u odnosu na ishranu azotom. Elsanta u plastenicima uz paljivu tehnologiju gajenja ima deliminu remontantnost, odnosno specifinom ishranom i navodnjavanjem moe naknadno da rodi i do 200 gr po iviu. Ova sorta se dosta gaji u kontinentalnoj klimi i na otvorenom polju. Posebno je preporuujemo za brdsko planinski region i laka humozna zeljita, gde u uslovima niih temperatura
20
21
SADNI MATERIJAL
a sve vrste voa, povra i cvea, te ukrasnog bilja i dendro materijala koji se predominantno razmnoava vegetativnim putem, zdravstveno stanje sadnog materijala predstavlja vaan preduslov uspeha u proizvodnji, posebno god podizanja viegodinjih zasada. Od momenta uvoenja klonske selekcije i kulture meristema u masovnu proizvodnju sadnog materijala, proizvodnja jagodastog i drugog sitnog voa dobila je sasvim nove dimenzije i vidove, ukljuujui i gajenje sa visoki stepenom zatite od nepovoljnih spoljnh inilaca i kontrolom osnovnih elemenata mikroklime. Osim protivgradnih mrea, sve vie su u upotrebi kvalitetni mrearnici, nadstrenice od polietilenske folije, moderni tunelski objekti, ali i pravi multibrodni plastenici i staklenici. Na tritiKategorija Dijametar sadnica Fri A- 1000 Fri A- 800 Fri A 700 Fri A 600 Fri A 500 Frii A+400 Fri A+ 350 Fri A+300 Fri AA+250 Tray A Tray A+ Tray AA+ Gp 29-34 Gp OW 6-7 mm 7-9 mm 7-10 mm 8-12 mm 10-12 mm 12-14 mm 14-16mm 16-18 mm > 18 mm 12-16 mm 16-18 mm > 18 mm 4.5 x 5 cm 4.5 x 5 cm Napomena
ma sa probirljivim kupcima, visoke cene jagode i drugog sitnog voa opravdavaju vrlo visoke trokove vansezonske proizvodnje, jagode, maline ili borovnice, ili pak veoma visoke trokove transporta sa june hemisfere. Roba koja u kontinentalne zemlje Evrope dolazi iz Mediterana ili iz ilea, sa Novog Zelanda i ko zna odakle, esto nije ukusa na koju su potroai navikli, a esto doe i do velikih poremeaja, pa ak smrznuta malina ove zime i prolea vredi itavo bogatstvo od 3,5 EUR za rolend dobrog kvaliteta. Da bi uspeli da ostvarimo profitabilnost sa ovako visokim trokovima amortizacije moderne opreme i tehnologije, jasno je da sadni materijal mora da obezbedi visoku produktivnost, neznatan rizik u pogledu zdravstvenog stanja sadnog materijala.
Broj sadnica po paleti 40000 32000 28000-31500 24000 20000 16000 14000 10000-12500 10000-12500 3375 3375 3375 5005 5005 Okvirna cena 12-13 din 13-14 din 15-16 din 16-17 din 17-18 din 16-17 dn 20-22 din 20-22 din 22-25 din 60-65 din 65-70 din 70-80 din 25-30 din 25-26 din
Stoga je nabavka sertifikovanog, bezvirusnog sadnog materijala ili pak pouzdanog i vrlo kvalitetnog standardnog materijala od sutinskog znaaja. Kako se proizvodi ovaj sadni materjal? Matine biljke se uvek dobijaju iz kulture tkiva i to je tzv bazni materijal koji slui za umnoavanje sertifikovanog sadnog materijala. Matine ili majinske biljke gaje se u mrearnicama ili u plastenicima u kojima je insekt proof mreama, dezobarijerama i komorama sa duplim vratima na ulazu obezbeena potpuna zdravstvena bezbednost, jer odsustvo vektora (vai, grinja, tripsa i drugih tetoina) znai potpuno odsustvo virusnih oboljenja na tkivima iz vrnih meristema ili iz stolona, bilo da se vri mikropropagacija za klasino gajenje frigo sadnica ili za dobijanje bezvirusnih zelenih ivia.
Broj sadnica po gajbi/ kontejneru Sporije formiranje 1000 Sporije formiranje 800 Otovreno polje 700 Otvoreno polje 600 Otvoreno polje 500 Za plastenike 400 Za plastenike 350 Za plastenike 250 Za plastenike 250 Za staklenike 75 Za staklenike 75 Waiting bad 75 Zeleni ivi otv.polje 60-68 Prezimeli ivi otv. polje 60
U uslovima umereno-kontinentalnog pojasa jagoda se razmnoava iz razliitih kategorija frigo ivia, sa ili bez pripadajueg supstrata. Od toga u mnogome zavisi i potencijal rodnosti. Najskuplje su A++ trej sadnice, sa dijametrom korenovog vrata od preko 18 mm, smrznute sa pripadajuim supstratom na korenovom sistemu.
22
P R A V E
S A D N I C E
Upotreba lista
Listovi jagode sadre dosta tanina koji se uspeno upotrebljava za leenje proliva, deluje i kao diuretik, tj. podstie mokrenje. Upotrebljava se protiv spoljanjih hemoroida, kao i za ispiranje usta protiv loeg zadaha. aj od lista jagoda pripravlja se tako to se 1 gram usitnjenog lista prelije oljicom kipue vode. Stoji 10 minuta, a potom se procedi. Uz sve to, jagoda gasi e, jer sadri 89,5 grama vode u 100 grama. Ona podstie apetit, pa se preporuuje da se jede pre glavnog obroka. Za bolji rad jetre preporuuje se da se jagode jedu tri puta dnevno. Obiluju antioksidansima i fitonutrijentima, posebno fenolima, koji spreavaju ili pomau u leenju tekih i hroninih bolesti kao to su dijabetes, kardiovaskularni problemi, maligna oboljenja, ir na elucu, a ak doprinose i smanjenju holesterola. Sami fenoli daju jagodama antikancerogena svojstva, a istraivanja su pokazala i da usporavaju starenje. Jagode su nezamenljive za osobe izloene sekundarnom puenju, jer elagina kiselina u njima neutralizuje kancerogenu supstancu PAH iz dima cigareta.
Jagode i alkohol
Utvreno je da manja koliina alkohola pomeana s jagodama ili kupinama, pojaava antioksidantnu snagu tog voa, to poveava karakteristiku spomenutog voa da neutralie destruktivne molekule poznate kao slobodni radikali, koji oteuju DNK i elijsku membranu. Ipak, konzmiranje jagoda s alkoholom ima i negativna svojstva, ako se uzimaju velike koliine, pa se zato preporuuje umerenost u ispijanju koktela.
Alergen
i staklenicima sa ili bez grejanja, proizvodnju u lakim i jeftinim jagodnim plastenicima, proizvodnju u niskim tunelima, proizvodnju uz zatitu agrotekstilom ili proizvodnju na otvorenom polju. U cilju kontinuiranog nastupa na odreenim tritima veliku ulogu treba
da ima i gajenje jagode u brdsko planinskom podruju, gde e on za berbu pristizati od sredine juna, pa se pravilnim odabirom sortimenta u Srbiji moe obezbediti kontinuirano snabdevanje trita od kraja marta-poetka aprila, pa sve do novogodinjih praznika.
25
GAJENJE JAGODE
roizvodnja jagode u zatienom prostoru ima niz ogranienja u naoj zemlji, koja su prvenstveno vezana za klimatske karakteristike regiona. Poto jagoda predstavlja atraktivnu vrstu sa kojom se zbog relativno visoke vansezonske cene dosta trguje na udaljenim tritima (cena trpi skup transport) onda krajnje domete u proizvodnji u zatienom prostoru treba sagledavati u odnosu na konkurenciju iz zemalja Mediterana.
Zasnivanje useva
Vrsta objekta
Jednostavna proizvodnja na zemljitu Plasteniki objekat Plasteniki objekat 5,3m x 30m (159m2) 6,0m x 30m (180m2) Model A + + + + + + + + + + + + 10.6 13.33 4 3 kg Model B + + + + + + + + + + + + 12.73 15.44 5 4 kg
Pocinkovana konstrukcija Farbana konstrukcija Jednostruka folija Dvostruka folija duv. Dvostruka folija Mrea za zasenu Supstrat ivici Agrotekstil Mulch folija Navodnjavanje Cena po m2 (EUR) Broj ivia po m2 Prinos po m2
cima se iskljuivo koriste vie kategorije frigo sadnica, sa ili bez supstrata. Kada se sadnja obavlja na zemljitu, onda se koristi A kategorija ivia, najee A 500, ree A700, u poslednjoj dekadi jula. Gajenje jagode u plastenicima sa dopunskim grejanjem na organskim ili organo-mineralnim supstratima podrazumeva kategoriju A+ najee A+300, 350 ili 400 i poslednji rok setve zavisi od duine vegetacije odreene sorte, ali se obino svodi na sam poetak avgusta. U staklenicima sa velikom koliinom svetlosti, dopunskim osvetljenjem i punim grejanjem, sadnja se obavlja krajem avgusta, odnosno poetkom septembra korienjem kontejnerskih frigo ivia A, A+ i AA+ koji su u stanju da daju prinos 150-300 g do zime i da odmah nakon prekida dormancije produavanjem duine dana nastave sa cvetanjem i produkcijom. Priprema sadnice za sadnju podrazumeva lagano otapanje sadnice i aklimatizaciju na sobnoj temperaturi, a potom njenu dezinfekciju u fungicidu i insekticidu, ili eventualni tretman u aminokiselinama, huminskim kiselinama ili nekim drugim biokativatorima ili regulatorima rasta. Pre nego to se potopi u rastvor nekog fungicida na bazi metalaksila (Ridomil Gold) sa sisteminim delovanjem protiv Phytophtora fragariae ili Allieta protiv Fusariuma, Rhisoctonie, Phytiuma, i nekog insekticida npr. Prestige i dobro se ispere, neophodno je koren skratiti na duinu od desetak centimetara. U sadnji je veoma vano da korenove ilice u zemljitu imaju potpuno vertikalni poloaj i da ne doe do njihovog povijanja u stranu ili na gore ka povrini zemljita, jer e to usloviti propadanje ivia. Pogreno je verovanje da se pravilnim rasporedom sadnica u vertikalnom uzgoju, u heksagonalnom rasporedu na piramidalnom uzgoju, ili na bilo koji drugi nain hidroponskog gajenja moe neogranieno poveavati gustina useva jagode. Brojnim ogledima je
U kojoj gustini zasnivati usev?
26
Hidroponska proizvodnja na supstratima Vrsta objekta Pocinkovana konstrukcija Farbana konstrukcija Jednostruka folija Dvostruka folija duv. Dvostruka folija Mrea za zasenu Supstrat ivici Agrotekstil Mulch folija Navodnjavanje Cena po m2 (EUR) Broj ivia po m2 Prinos po m2 Plasteniki objekat 8,0m x 50m (400m2) Proizvodnja na leji + + Plasteniki objekat 8,0m x 50m (400m2) Proizvodnja u vreama + + Plasteniki objekat 8,0m x 50m (400m2) Proizvodnja na binorima + +
+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + 15.58 18.63 16.08 19.1 20.11 23.16 21.12 24.17 28.82 31.87 29.83 32.88 8 8 10 5-6 kg 7-8 kg 9-12 kg
Proizvodnja na leji
dokazano da broj sadnica po jedinici povrine zavisi od tehnike gajenja (na supstratima ili na zemljitu), odnosno od koliine svetlosti u fazi formiranja plodova. Pa ipak, ak i u uslovima Izraela se u zimskoj proizvodnji sa obiljem svetla ne preporuuje gustina vea od 20 biljaka/m2, na Siciliji 14 biljaka/m2, u kontnentalnoj Italiji 12 biljaka/m2, dok se na geografsoj irini Beograda ne preporuuju gustine vee od 10 biljaka/m2. Ovaj broj ivia se bez obzira na vrstu medijuma bez problema moe rasporediti u jednoj horizontalnoj ravni i na taj nain omoguiti pri gajenju
Proizvodnja u vreama
jagode na supstratu pravilna distribucija svetlosti, vode i hraniva, odnosno ujednaeni mikroklimatski uslovi i razmena gasova u fotosintezi odnosno disanju. Kod vertikalnog uzgoja se znaajno uveavaju trokovi proizvodnje. Osim neadekvatne gustine, nepravlne distribucije svetlosti, vrlo veliko ogranienje je i nemogunost ujednaenog navodnjavanja iishrane na koloni visine skoro dva metra. ivii nemaju prostora za formiranje dovoljnog broja korenovih vratova i na taj nain se rod smanjuje i obino ne prelazi 4 do 5 kg/ m2, to onda nikako ne opravdava poveana ulaganja.
Proizvodnja na binorima
Sa nesavrenijim sistemom ishrane i posebno smanjenom efikasnou drenae, smanjuje se i gustina useva. Kada se jagoda gaji u vreama odignutim od povrine u plasteniku onda je maksimalna gustina 8 sadnica/m2. Na ovoj gustini je dovoljno svetlosti za zametanje i produkciju, ali i za manipulaciju i berbu. Odizanje vrea je veoma znaajno zbog bolje drenae i manje opasnosti od sive trulei, pogotovo kod sorata sa duim cvetanjem i plodonoenjem. Kada se jagoda gaji na visokoj leji i na supstratu onda je maksimalna gustina 6 sadnica po kvadratu povrine plastenika. To je dobar sistem koji omogu27
GAJENJE JAGODE
uje veu fleksibilnost, brzu promenu sadnog materijala i intenzivnu proizvodnju sa smanjenim rizikom u sluajevima nedovoljnog vladanja znanjem u oblasti fertigacije useva. Po sadnici je vea koliina supstrata pa je i puferna sposobnost daleko via, te greke nisu katastrofalnog karaktera. Kada se jagoda gaji na zemljitu, onda u zavisnosti od kvaliteta plastenika treba praktikovati gustinu 4 do 5 ivia po kvadratu. Treba napomenuti da jagoda stie uvek ranije ukoliko su vree tokom kasne jeseni i zime na povrini zemljita, koje jo uvek zbog svog visokog toplotnog kapaciteta doprinosi brem kretanju useva u prolee. Ukoliko se zasad zasniva na vreme, polovinom jula najkasnije u poslednjoj dekadi jula, onda u plastenicima obezbeujemo dovoljno dugu sezonu da moemo isforsirati usev da posle jesenje berbe, dovoljno razvije vegetativnu masu i formira rodni potencijal za sledee prolee i da ne kasni u cvetanju, zametanju i berbi, niti da se smanjuje prinos u nekom veem procentu. Treba imati na umu da jesenji rod iscrpljuje sadnicu i da kasna setva po pravilu znai kanjenje zametanja narednog prolea i smanjenje potencijalnog prinosa. Zato pravovremena sadnja u dobrim i potpuno kontrolisanim uslovima ima esencijalni znaaj za uspeh u proizvodnji. Regulacija mikroklimatskih uslova je takoe veoma znaajna u pravilnom zasnivanju useva. Zasenjivanje mreama sa 30 % zasene ditrektno smanjuje temperaturu kao i uporeba mistera, poveava se relativna vlanost vazduha i ubrzava ukorenjavanje. U ovakvom reimu tek posaene sadnice razviju dovoljan potencijal da iznesu u narednih 6 nedelja do 2 meseca od sadnje od 50 do 100 grama po iviu, kod ranih i srednje ranih sorata, pa sve do 300 g kod srednje kasnih sorti visokih kategorija iiva A+ ili A++. Kombinacijom dobrog provetravanja, zasenjivanja i oroavanja, poeljno je odrati temperaturu od 25 do 28C i na taj nain dovoljno vegetativno razviti sadnicu do momenta cvetanja. Ukoliko je mlada biljka previe generativna onda treba pristupiti uklanjanju suvinih cvetova
28 Negovanje useva do jesenje berbe
ili itavih cvetnih grana. Stolone koje se javljaju treba redovno uklanjati kako ne bi neproduktivno troili stvorene asimilate. Voditi rauna o higijeni i fitosanitarnim pravilima. Obavezno je noenje rukavica i njihova redovna zamena pri prelasku iz objekta u objekat. Nakon svake pauze neophodno je detaljno pranje ruku ili opreme koja se koristi u plasteniku. U zavisnosti od vremena sadnje i ranostasnosti sorte, te kategorije ivia, berba obino zapoinje 6 do 8 nedelja nakon sadnje. Septembar je mesec u kome postoje povoljni uslovi za nesmetano zrenje i u godinama kada miholjska jesen ima neto due trajanje obino se moe produiti do prve dekade oktobra, to smatramo krajnjim momentom da se uklone svi preostali zeleni i nerazvijeni plodovi, sa itavom cvasti.
Negovanje useva do zimskog mirovanja
nih materija, povea viskozitet u eliji i smanji sadraj vode u intercelularnom prostoru. Tako se poveanom otpornou biljke pripremaju za bolje prezimljavanje i manje tete od mrazeva. U stanju dormancije zasad provodi narednih nekoliko meseci. Relativnim zasuivanjem zasada od kraja oktobra do poetka decembra i prvih jaih zahlaenja i ledenih dana, poveava se otpornost korena i smanjuje opasnost od propadanja usled infekcije nekim gljivinim oboljenjem. Na ovaj nain su biljke optimalno pripremljene za prezimljavanje. Ukoliko zasadu u jednostavnijim plastenicima prete vrlo niske temperature, onda usev pre prvih jaih zahlaenja treba pokriti agrotekstilom. Termozatitne barijere od lakog netkanog tekstila, omoguuju idealno prezimljavanje i brzo kretanje u prolee.
Prekid dormantnosti i inicijacija cvetanja
Nakon berbe i uklanjanja zaostalih cvetova usev se vegetativno forsira korienjem vodorastvorljivih formulacija u ishrani sa odnosom NPK 1-1-1. Od prve dekade oktobra do poetka no-
vembra koristi se u potpunosti asimilacioni potencijal za to veu organsku produkciju i akumulaciju rezervi i formiranje rodnog potencijala za narednu godinu. Ukoliko se bez obzira na optereenost jesenjim rodom u bokoru formira vie od 2 do 3 korenova vrata, onda ih laganim kidanjem treba ukloniti, jer e u protivnom na prolee veliki broj korenovih vratova, nekad i desetak, usloviti preobilno zametanje, sitnije plodove, koji nee imati dovoljno trinosti. Ishrana potom dobija novu dimenziju i fertigacijom i folijarnim putem primenjuje se kalijum nitrat sa ciljem da se u biljci formira to vie plasti-
Na prekid dormantnost i na incijaciju formiranja cvetnih pupoljaka u najveoj meri utiu temperature, duina dana i u letnjem periodu nakon prolene berbe, zasuivanje. Ukoliko se jagoda u staklenicima sa punim grejanjem gaji u hidroponskoj proizvodnji iz kontejnerske sadnice kategorije A++ sa sadnjom poetkom septembra, onda je neophodno da se dopunsko osvetljenje praktikuje do 22 sati u toku veeri, odnosno duina dana 14 do 16 sati, kako bi jagoda nakon 6 nedelja od zavretka prvog ciklusa berbe nastavila normalno sa cvetanjem. U takvoj tehnologiji gajenja neophodno je odravati none temperature u opsegu 13 do 18 C, a dnevne 21 C. Drugi nain jeste sniavanje temperatura u plasteniku na nivo nii od 7 C u trajanju od 500 sati, odnosno tri ne-
delje za fotoneutralne sorte, dok se kod sorata dugog dana (veina sorti koje se gaje u kontinetalnom klimatu) praktikuje temperatura 1,5 do 2 C u trajanju od 5 nedelja. Kada se none temperarure u plasteniku bez grejanja ustale na 5-6 C zapoinje se sa ienjem zasada jagode i njegovim prolenim forsiranjem. Staro sasueno lie, donji listovi koji dodiruju mal foliju, promrzli i li ljubiasti
Negovanje useva do berbe
nedovoljna za pravilnu oplodnju pa dolazi do razliitih deformacija plodova. Da bi se u polinaciji bumbarima postigli dobri rezultati neophodno je pravilno odrediti momenat unoenja konice. Takoe je od presudnog znaaja pravilno normiranje veliine drutava prema broju sadnica. Ukoliko konice unesemo ranije od poetka masovnog cvetanja, sa veim brojem bumbara od optimalnog, velika aktivnost moe dovesti do oteenja plodova. Osim redovnog navodnjavanja, ishrane i zatite zasada jagode, mere nege obuhvataju i redovno uklanjanje stolona i po potrebi uklanjanja vika cvetnih grana kod jako generativnih sorata. Mada se tehnici berbe posveuje relativno slaba panja, treba napomenuti da je ovo vrlo osetljiva operacija, od koje u velikoj meri zavisi ukupan uspeh u proBerba i pakovanje jagoda
jagoda. Pavilno otkidanje, bez jakog pritiska na plodove, uredno slaganje i kalibracija u PET posudice i kasnije u gajbe, brzo rashlaivanje pre otpreme, imaju veoma veliki znaaj u postizanju dobre cene i privlaenju kupaca. Prezrela jagoda gubi na trinosti, smanjuje se konzistencija, matira sjaj, a boja esto dobija vrlo tamnu nijansu. Prezrela jagoda na visokim temperaturama poveava respiraciju tkivima, pa se u velikoj meri smanjuje postojanost u trgovinama, tzv. elf lajf.
listovi sa deficitom fosfora se uklanjaju i iznose iz plastenika. Odmah potom se pristupa zatiti useva primenom bakarnih preparata, preko primene Ridomila i nekog akaricida, do faze cvetanja kada se posebna panja posveuje zatiti od sive trulei. Prema naim iskustvima najbolje je da se none temperature u zatienom prostoru sa dogrevanjem odravaju na 12 do 13 C, a da se dnevne temperature do cvetanja odravaju na 16 do 18C. Relatvna vlanost vazduha ne bi trebalo da prelazi 55%. Polinacija je veoma znaajan aspekt gajenja jagode u zatienom prostoru. U zavisnosti od naina i tehnologije gajenja za te namene se koriste razliite vrste solitarnih insekata, ali u poslednje vreme konice sa bumbarima imaju najeu primenu. Posebno je znaajno korienje bumbara u polinaciji u vrlo ranoj proizvodnji jagode u zatienom prostoru, kada su ose i pele u prirodi malobrojne, a plastenici veim delom dana zatvoreni. Aktivnost veine polinatora je optimalna na temperaturama 16 do 18 C, dok su bumbari aktivni ve od 8 C. U uslovima niih temperatura u plasteniku i vee relativne vlanosti, naroito kod nekih sorti je koliina polena
Polinacija
izvodnji i prodaji. Naime, za samo par dana u plodu se drastino menja sadraj eera i kiselina, od ega presudno zavisi ukus i kvalitet, ali i trinost ubranih
Kod nekih sorata dugog dana, u izvesnoj meri je mogue inicirati i drugo zametanje. Naa iskustva ukazuju da su to sorte Clery i Elsanta, ali ovakva tehnika zahteva dosta znanja, podrazumeva preciznu metodologiju zasuivanja i kontrole ishrane i vrednosti EC. U protivnom treba pratiti sledeu tehniku. Polagano zasuiti usev u trajanju 3 do 4 sedmice. Zatim se pristupa uklanjanu nadzemne mase na visini 3 do 4 cm iznad korenovog vrata. Preliminarno ispitivanje nije ukazalo na znaajnije preimustvo u vegetativnom obnavljanju ukoliko se na svakoj biljci ostavi 2 do 3 najmlaih listova kao vodilice, iako je regeneracija bila neto bra. Posebno je to bez znaaja ukoliko se ima u vidu da hemijska zatita onda moe u potpunosti unititi inokolum i prekinuti ciklus zaraze. Nakon kalusiranja ostataka lisnih drki pristupa se primeni bakarnih preparata u koncentraciji 0,4%, a potom kod olistavanja primeni metalaksila, fosetil aluminijuma i fosfitne forme fosfora u folijarnom tretiranju i kroz sistem kap po kap. Usev se normalno hrani sa ciljem ujednaenog vegetativnog razvoja, najpre u odnosu NPK 1:1:1, a potom 2:1:3, uz obavezno unoenje magnezijum sulfata i mikroelemenata
29
frigoivia jagoda
ROXANA srednje kasna sorta
Ponuda sorti
ezena, Italija. Izuzetno bujna biljka, visoke produktivnosti, tolerantna na bolesti. Plod izuzetno velik i ujednaen, lepog, duguljastog izgleda, izuzetno otporan, sjajno crvene boje, odlinog ukusa i mirisa. Berba je vrlo produktivna zahvaljujui ujednaenosti zrenja i veliine plodova Srednje kasna sorta. Daje odline rezultate kako u plasteniku tako i na otvorenom polju. Odlina kvalitativna i kvantitativna produktivnost plodova u jesenjoj proizvodnji i kod uzgajanja u viseim sistemima. Verona, Italija. Srednje bujna biljka, srednje do visoke produktivnosti. Plod vrlo velik, pravilnog, izduenog oblika, vrlo ujednaen, sa okruglim ili duplim vrhom, crvene boje, srednjeg sjaja, vrste peteljke, izuzetno otporan, veoma slatkog ukusa. Pogodna za gajenje na otvorenom polju i u plastenicima. Izuzetno dobar jesenji prinos u plastenicima. Verona, Italija. Vrlo bujna biljka visoke produktivnosti. Plod velik, izdueno koninog oblika, pravilan, srednje ujednaen, otrog ili duplog vrha, vrlo sjajno crvene boje, slatko kiselkastog ukusa. Srednje rana sorta, pogodna za gajenje na otvorenom polju. U plastenikoj proizvodnji daje izuzetno dobar jesenji prinos. ezena, Italija. Srednje bujna biljka visokog prinosa. Otporna na antraknoze i glavne bolesti, ali je osetljiva na bakterije. Kasno cveta. Plod velikih dimenzija, koninog ili okruglo koninog oblika, ujednaen, otporne i suve povrine, intenzivno crveno narandaste boje, ujednaene i vrlo sjajne, srednje slatkog ukusa. Izuzetno izraeno srce. Srednje rana sorta, pogodna za gajenje na otvorenom polju. U plastenikoj proizvodnji takoe daje dobar prinos.
ONDA srednje rana sorta IRMA srednje rana sorta DORA srednje rana sorta
30
Frigo ivie 2 dana pre rasaivanja staviti u upu, ili neko drugo tamno i pokriveno mesto da bi se prilagodio uslovima spoljne sredine.
Parcelu navlaiti dan pre sadnje.
Tehnologija proizvodnje
U zemljite, pre rasaivanja, uneti mineralno ubrivo Cropcare (5-14-28) 200-400 kg/ha, organsko ubrivo Fertor ili Siforga (750 1500 kg/ha) kao i neki insekticid (Galation, Rovocid ili Foxim 1 kg/100m2). Trake za navodnjavanje postaviti ispod folije, rupe za sadnju (6 8 cm) buiti preko folije. Prilikom rasaivanja ivi staviti u rupu Folijarna prihrana jagode tako da 3-4 zelena lista budu van folije. SadniRazvojni stadijum Vrsta ubriva Koncentracija % Cilj tretmana cu dobro pritisnuti. Posle rasaivanja, ukoliko Nakon sadnje i FERTICARE 14-11-25 ili se radi o manjoj povrini runo zaliti rastvo0,3-0,5 pospeivanje rasta tokom razvoja rozete FOLICARE 19-11-24 Zn rom Ferticare 15-30-15 u koncentraciji od 0,2 Od poetka cvetanja, FERTICARE 5-10-26 ili poboljanje kvaliteta i 0,5-0,7 0,3% (20-30 grama na 10 litara vode) i to razvoj ploda FOLICARE 17-9-33 B zametanja pola litre (0,5 l) po iviu. Vee povrine priliFERTICARE 14-11-25 ili kondicioniranje za prinos Nakon berbe 0,5-1,0 FOLICARE 19-11-24 Zn u sledeoj godini kom prvog navodnjavanja preko sistema kap kondicioniranje, po kap tretirati rastvorom Ferticare 15-30-15, U prvoj polovini vegetacije PHOSFIK 3-27-18 0,4-0,6 prevencija 2-3 puta 30-35 kg/ha. U ovaj rastvor dodati i Previcur Energy (0,1%) radi zatite ivia od trulei. Navodnjavati svaki dan u 2 navrata (pre i posle podne) od po Tretman jagoda: 12 sata, odnosno do normalne vlanosti (80 85% PVK). ubri- umakanje korena u rastvor koncentracije 0,3% pre sadnje vom Ferticare 15-30-15 nastaviti prihranu 34 dana po sadnji i to - tretman u vegetaciji 10 l/ha, putem sistema kap po kap sa 15 grama/m2/nedeljno (ili runo koncentracija 0,2 0,3%). Posle, viom dozom vode kada se jagode prime i isprave, ii sa Ferticare 14-11-25 10-15gra- jesenji tretman: 10-15 l/ha sa mnogo tenosti, primena sistemom kap po kap Osnovno ubrenje na srednje tekim zemljitima - folijarna prihrana 2,5-3 l/ha, sa mnogo u zavisnosti od obezbeenosti hranivima izraeno u kg/ha Obezbeenost zemljita hranljivim elementima tenosti, 2-3 puta za vreme sezone poevi Prinos t/ha Vrsta ubriva slabo srednje dobro pre cvetanja. CROPCARE 5-14-28 ili 5-10 350 300 150 CROPCARE 10-10-20 CROPCARE 5-14-28 ili 10-15 400 350 200 CROPCARE 10-10-20 CROPCARE 5-14-28 ili 15 i vie 600 400 250 CROPCARE 10-10-20 Za sva pitanja, kao i eventualne probleme obratiti se naoj strunoj slubi Nedeljne doze ubriva u tehnologiji fertigacije, na otvorenom i u zatienom prostoru, dipl. ing. Milutin Karas 063/ 554-132 gajenje na zemljitu sa primenjenim osnovnim ubrenjem dipl. ing. Vuk Vujasinovi 063/ 442-240 dipl. ing. Malina Petrovi 063/ 444-662 Period Vrsta ubriva Kg/ha Napomena dipl. ing. Radenko Nikoli 063/ 544-195 Sadnja, zaliti FERTICARE 15-30-15 25-40 0,2% rastvor dipl.ing. Aleksandar Lazar 063/ 544-795 dipl. ing Boban Stankovi 063/ 544-928 FERTICARE 15-30-15 50 Ukorenjavanje (jesen-prolee) Jedan tretman Ca-nitrat 15-30 Intenzivan porast (jesen) FERTICARE 14-11-25 40-60 Nedeljno Do zametanja prvih plodova(prolee) Ca-nitrat 30 FERTICARE 10-5-26 ili 30-50 Intenzivan rast plodova Nedeljno KALIUM NITRAT 30-50 Nedeljno, prema potrebi Pred zrenje i tokom berbe FERTICARE 10-5-26 40-60 Uvoznik za Srbiju: u podeljenim dozama FERTICARE 24-8-16 20-30 Nakon berbe, do kraja vegetacije Dva do tri tretmana AGRO-FertiCrop, KALIUM NITRAT 5-8 ma/m2/nedeljno. Voditi rauna o zdravstvenom stanju useva i prilagoditi zatitu. Ovakvim uzgojem uz primenu prave tehnologije proizvodnje (koju ete dobiti za prolee) jagode pripremamo da u prolee daju pun i pravi prinos (1kg/iviu).
Hranljive materije primenjene direktno na listove pomau bri oporavak od nedostatka pojedinih elemenata, ali u sluaju dobre snabdevenosti popravlja se kondicija biljke i njena otpornost. Zato se predlae primena folijarnih ubriva svakih 7-10 dana, zajedno sa sredstvima za zatitu bilja. Dejstvo folijarnog ubrenja je brzo, ima veliki znaaj u regeneraciji biljaka, pomae biljci da prebrodi nepovoljne periode. PHOSFIK 3-27-18 je ubrivo specijalnog stimulativnog dejstva, pomae i poboljava efikasnost sredstava za zatitu, a tretmani primenjeni pre cvetanja povoljno utiu na koliinu i kvalitet ploda.
Folijarna prihrana
Subotica; Pap Pala 17, tel/fax: 024/622-119 www.agro-ferticrop.co.yu , www.yara.rs e-mail: office@agro-ferticrop.co.yu
31
GAJENJE JAGODE
Za gajenje jagode biraju se ocediti tereni sa izrazitom osunanou, zatieni od jakog vetra i sa adekvatnim osobinama zemljita. Proizvodnja jagode na lakim, humoznim zemljitima, koja se za sadnju pripremaju intenzivnom osnovnom obradom, nakon unoenja dobro zgorelog stajnjaka ima velike anse za uspeh, uz kasnije potovanje osnovnih agrotehnikih principa. Najvaniji preduslov u modernoj proizvodnji jagode na otvorenom polju jeste mogunost navodnjavanja. Poto se jagoda gaji na foliji, onda sistem kap po kap ne obezbeuje samo neophodnu vodu za porast i razvie useva, ve na taj nain primenjujemo i sva potrebna hraniva, kao i neka hemijska zatitna sredstva u kontroli bolesti i tetoina jagode. Stoga, do parcela pogodnih za gajenje jagode nije lako doi. U dolinama reka i kotlinama, gde je voda za navodnjavanje relativno lako dostupna i imamo laka i humozna zemljita, esta je pojava magle i poznih prolenih mrazeva. U pribreju je vei problem pronai laka, peskovita zemljita i dostupan izvor vode za navodnjavanje. Jagoda je izuzetno osetljiva na bolesti korena te se potovanju plodoreda posveuje veoma velika panja. Treba izbegavati preduseve koji su osetljivi na istu grupu gljivinih oboljenja, u prvom redu krompir, paradajz i papriku, druge vrste jagodastog voa, ali i neke druge povrtarske useve. Za sigurnu proizvodnju treba znati da se usev jagode na istu parcelu ne vraa za 6-7 godina. Ukoliko se ne moe praktiko32
vati pun plodored onda treba primeniti etvoropoljnu rotaciju (eerna repa, kukuruz, soja, penica), a potom povrinu izuzeti iz rotacije i gajiti jagodu 2-4 godine u zavisnosti od produkcije i zdravstvenog stanja zasada. U Italiji se jagode i na otvorenom polju i u lakim plastenicima gaje samo jednu jesen i jedno prolee, a potom se uz dezinfekciju pristupa zasnivanju novog zasada u etvoropoljnom ili tropoljnom plodoredu.
Kod zasnivanja zasada neophodno je blagovremeno i u potpunosti inkorporirati sve etvene ostatke preduseva. Laka zemljita koja nisu sklona stvaranju plunog ona dovoljno je orati na
dubinu 35 do 40 cm, dok je za tea i loe drenirana zemljita poeljno obaviti podrivanje. Kod ponovnog zasnivanja zasada najpre treba ukloniti sve nadzemne biljne ostatke, a nakon skidanja folije i uklanjanja traka nije loe razrivanjem banka na povrinu izbaciti i ostatke korena, pa ih setvospremaem sakupiti i ukoloniti sa parcele. Potom treba obaviti intenzivno podrivanje i rahljenje zemljita na dubini 50 do 60 cm, naubriti zemljite zgorelim stajnjakom, a potom izvriti dezinfekciju basamid granulatom i hlorpikrinom ili nekim drugim preparatima. Unoenje 40 60 t/ha dobro zgorelog stajnjaka je veoma znaajno kod zemljita koja nisu idealna za gajenje jagode, jako vezanih zemljita koja imaju vii sadraj gline,
ili pak kod peskovitih, malo humoznih zemljita. Jagoda se gaji na visokoj leji pokrivenoj polietilenskom folijom, ime je aktivnost korena optimalna, poto ne dolazi do prevlaivanja, a usev u prolee ranije prispeva, poto se zemljite bre zagreva. Plodovi su krupniji, obojeniji i isti, tako da imaju daleko veu trinu vrednost. Dopunska obrada ne sme da podrazumeva puno prohoda tekom mehanizacijom, da se zemljite
Comp Base ubriva, a sve u zavisnosti od plodnosti zemljita. Ovo ubrivo je formulisano od najkvalitetnijih potpuno vodorastvorljivih komponenti, diamonijum fosfata i kalijum nitrata, pri emu su u postupku granulisanja upotrebljene huminske kiseline iz laverdita i inhibitori nitrifikacije (nitrapirin) i niz drugih komponenti koje mu daju izuzetnu upotrebnu vrednost. Tokom izvoenja dopunske obrade, ili tokom samog formiranja bankova, unosi se inkorporacijom potrebna koliina zemljinih insekticida radi kontrole injaka, grica, rovaca i drugih zemljinih tetoina, naroito nakon razoravanja travno-leguminoznih smea, ili nakon razoravanja lucerke. Unoenje 8 kg/ha preparata Force esto nije dovoljno, pa se odmah nakon pripreme leja, postavljanja folije i traka za navodnjavanje pristupa navodnjavanju pre sadnje i tom prilikom primenjuje 1 do 1,5 l/ha Talstara.
ne bi previe sabilo pre podizanja leja sa folijom i sistemom kap po kap. Tada se unosi i potrebna koliina mineralnih ubriva, najbolje to kvalitetnijih vodorastvorljivih, koja sadre i huminske kiseline, magnezijum ali i neophodne mikroelemente. Preporuujemo unoenje 400-600, pa ak i 800 kg/ha Multi
Za sadnju treba koristiti deklarisane frigo ivie, koji se proizvode kulturom meristema i po svom potencijalu u prinosu, daleko prevazilaze klasian nain umnoavanja jagode. ivii se razlikuju i po kategoriji i dijametru korenovog vrata i po tome nose razliite oznake A-, A+ i AA+. ivii A++ tzv. (waiting bad) mogu prolenom sadnjom dati pristojan rod ve u godini zasnivanja na otvorenom polju, kao i sadnica iz kontejnera koja je u zelenom stanju prezimela u zatienom prostoru. U umereno kontinentalnom pojasu se sadnja viih kategorija frigo ivia obavlja od kraja maja do kraja jula, pri emu se kod iskusnih proizvoaa i u dobrim uslovima proizvodnje moe oekivati inicijalni rod po iviu od 50 do 300 g u zavisnosti od sorte, snage ivia i uslova i tehnike gajenja. Krajem avgusta do polovine septembra jagoda se zasniva iz bezvirusnih zelenih ivia, jer jo uvek ima vremena za njihov vegetativni razvoj i formiranje roda u narednoj godini. Frigo ivii se sade nakon prethodnog laganog odmrzavanja na sobnoj temperaturi u trajanju 2 do 3 dana. Pre sadnje izvri se skraivanje korena na 9-10 cm i dezinfekcija ivia u rastvoru Ridomila i nekog insekticida npr. Prestige.
U samoj sadnji ivi ne sme dugo da bude na visokoj temperaturi, ve se to pre nakon iznoenja iz vlanog i tamnog prostora, paljivo rasauje u zemljite tako da se koren sluajno ne povije vrhovima uvis, to onemoguava pouzdan prijem. Pre sadnje treba pravilno obaviti zalivanje, kako visoke temperature ne bi usporile ukorenjavanje i prijem ivia. Treba voditi rauna da obilnim i estim navodnjavanjem sistemom kap po kap ne izazovemo slab prijem, truljenje i propadanje ivia. Visoke temperature pod mal folijom na jako vlanom, ili potpuno saturisanom zemljitu prosto skuvaju mlade ivie. Kod julske sadnje i visokih letnjih temperatura, esto se u prvih 2 do 3 nedelje od sadnje praktikuje redovno oroavanje mikrorasprskivaima koji se nakon dve do tri nedelje uklanjaju kada se frigo ivii pravilno ukorene i ponu vegetativno da razvijaju. Oroavanjem se smanjuju temperature i poveava relativna vlanost vazduha to izuzetno pogoduje porastu i razviu jagode, bez bojazni od infekcije patogenima. U naim kontinentalnim uslovima klime najbolje je sadnju obaviti polovinom jula, najkasnije do kraja jula poetka avgusta, ali samo ako raspolaete sadnicom dijametra preko 10 mm. Napominjemo da je vrlo vano meu redovnim merama nege, pedantno i redovno uklanjati stolone i cvasti, kako bi se usev dovoljno vegetativno razvio i dovoljno izbokorio do nastupanja jesenjih mrazeva. Poeljno je da se po svakom iviu formira najmanje 2-3 korenova vrata, odakle e se nakon zime jagoda ponovo razbokoriti i zemetnuti plodove. Ukoliko slabije razvijen bokor opteretimo rodom ve u jesen, narednog prolea imaemo kanjenje cvetanja, plodonoenja i mali rod. U septembru i u oktobru trudimo se da ivi fertigacijom i folijarnom ishranom pripremimo za nastupajuu zimu. Zato ishrana kaljum nitratom ima veoma veliki znaaj. Od polovine oktobra do polovine novembra, smanjujemo zalivanje i ishranu i usev pripremamo za prezimljavanje. Ukoliko zasadu prete jake golomrazice, suvi vetrovi i zaleivanje banka ispod folije na teim zemljitima koja nisu najbolje drenirana, onda usev pre
33
GAJENJE JAGODE
i Alliette u narednim tretmanima, a u folijarnom ubrenju i aminokiseline i fosfitna ubriva. Nadalje ishrana putem sistema kap po kap prati okvirni program ishrane. Mere nege u gajenju jagode na otvorenom polju podrazumevaju u velikom broju sluajeva, naroito kod teih tipova zemljita nastiranje slamom izmeu bankova, kako se za vreme padavina plodovi u zrenju ne bi prljali ili primili zarazu, a berai mogli svoj posao da obavljaju nesmetano i odmah posle kie. Nakon zavretka berbe usev se jedno vreme odrava vegetativno, a najkasnije do polovine jula izvri se potpuno uklanjanje nadzemne mase koenjem, nakon ega ponovo sledi program zatite, ishrane i navodnjavanja. Polovinom septembra se proreuje broj korenovih vratova na 2 do 4 u zavisnosti od bujnosti sorte, a od poetka oktobra se usev zasuuje. Od polovine novembra, a najkasnije od polovine decembra kod ranih i osetljivih sorata vri se prekrivanje jagode lutrasilom u cilju zatite od izmrzavanja. Usev se obino gaji
prvih jaih zahlaenja treba pokriti agrotekstilom. Termozatitne barijere od lakog netkanog agrotekstila, naroito one vee debljine 23 g/m2 omoguuju idealno prezimljavanje i u uslovima golomrazica (nekoliko dana oko i ispod -10 C) i na negativnim temperaturama blizu 0 C (visoka zasienost vlagom). Kada se u prolee stabilizuju none temperature na oko 5-6 C, uklanjamo sve promrzle i oteene listove, kao i starije donje listove koji lee na foliji. Rano proleni tretman podrazumeva obaveznu primenu bakarnih preparata, nakon ega se primenjuju i Ridomil
tri godine i u sluaju prosenih meteorolokih uslova, bez elementarnih nepogoda, uz dosledno potovanje preporuene tehnologije, naporan rad, istrajnost, mogue je postii prinose od 20 t/ha za rane, pa ak i do 35 t/ha za visokorodne kasne sorte. Prinosi u paniji i Italiji, gde se svake godine obnavlja zasad i koristi samo jednu godinu, gde se zemljite detaljno dezinfikuje i gde se primenjuje vrlo napredna tehnologija gajenja, dostignuti su prinosi od 45 t/ha.
34
GAJENJE JAGODE
ene su date sa ukljuenim PDV-om koji za frigo sadnice i ubrivo iznosi 8 %, a za opremu za navodnjavanje, folije i lutrasil iznosi 18%. Podsticajna sredstva od strane Ministarstva za poljoprivredu u 2008 godini iznose 600.000 dinara/ha, a povraaj za folije i agrotekstil 15%, dok za sistem za navodnjavanje kap po kap itavih 50% od fakturne vrednosti umanjene za vrednost PDV-a, dok je u marginalnim podrujima povraaj i vei.
j.m. kom
Naa ocena je da proizvodnja jagode i drugih vrsta jagodastog voa za sveu konzumnu potronju i za izvoz ima veoma dobru perspektivu i da predstavlja znaajnu razvojnu ansu Srbije u bliskoj budunosti. Najvanije pretpostavke za uspean nastup na stranim tritima jesu, odgovarajui obim proizvodnje, kontinuitet u snabdevanju kvalitetnom robom, dobra organizacija posla i efikasan sistem prenosa savremene tehnologije u neposrednu proizvodnju.
Cena () Cena ()
Specifikacija
Cena po j.m. ()
1,2mx1000mx25mic
rolna
127.00
766.00
766.00
50 kg
vrea
12
52.00
624.00
624.00
Dijametar 10-12 mm
Kom
40000
0.20
8,000.00
8,000.00
3050 m
kolut Kom Kom M Kom Kom Kom Kom Kom M Kom Kom Kom Kom Kom Kom
4 40 40 33 2 4 2 2 1 2 1 1 5 1 1 3
146.76 0.80 1.20 1.30 1.20 1.10 1.80 0.25 235.00 0.40 10.00 3.15 3.25 14.35 19.25 0.60
587.04 32.00 48.00 43.00 2.40 4.40 3.60 0.50 235.00 0.80 10.00 3.15 16.25 14.35 19.25 1.80 1,021.54 10,411.54
23 g/m2 - 4.05 m
9720
m2
0.14
1,360.80
1,360.80
36
ili piite na: Poljoprivredni list, Vodovodska I deo 53, 11147 Beograd Pozovite na: 011 23 980 39 prodaja-pretplata@poljoprivrednilist.co.yu 38 KOLA GAJENJA JAGODE NARUDBINE IZ SRBIJE:
ili piite na: Poljoprivredni list - predstavnitvo, Pilanska bb (Banjaluki velesajam) Banja Luka p_list@blic.net 39 KOLA GAJENJA JAGODE
Po pitanju savremenog uzgoja jagoda firme ATP IRRIGATION iz Beograda i PLANTAA MILETI iz Subotice nastavljaju svoju saradnju zapoetu pre 4 godine. U 2008. godini uveden je niz novina. tehnologiji VERTIKALNOG UZGOJA JAGODA od ove godine za nove proizvoae uvodi se obavezna obuka. Praksa je pokazala da je obuka neophodna. Cilj obuke je da se eliminiu poetnike greke i da proizvodnja bude laka, kvalitetnija i efikasnija, da se investicije bre otplate i da ponu bre da donose prihod. Obuka e se izvoditi u Surinu kod G-dina Bate Miloevia. G-din Bata je ve proao dva proizvodna ciklusa u tehnologiji vertikalnog uzgoja jagoda. Kada je prvi put posadio jagodu nije imao nikakva predznanja ni o plastenikoj proizvodnji ni o uzgoju jagoda u plastenicima. Pokazao je veliku zainteresovanost za ovaj vid uzgoja jagoda, potpuno je ovladao tehnologijom i poetnicima moe biti od velike pomoi njegovo iskustvo. Poetnici e u Surinu moi da vide kako G-din Bata uspeno proizvodi jagode u namenskom, hobi plasteniku i da naue sve od sadnje jagoda do tehnike navodnjavanja i prihrane vodotopivim ubrivima.
U aprilu 2008. godine u Srbiji registrovan je PRVI RASADNIK ZELENIH SERTIFIKOVANIH KONTEJNERSKIH SADNICA JAGODA. Po dobijanju svih neophodnih dozvola za uvoz baznog materijala, proizvodnju i promet sadnica, PLANTAA MILETI je u Holandiji kupila licence za njihovu dominantnu sortu ELSANTA i za industrijsku sortu SENGA SENGANA. Uvezen je bazni sadni materijal i formiran je rasadnik na povrini od 1 ha. Lokacija za rasadnik je izabrana u saradnji sa strunim slubama, tako da po kvalitetu tla, lokaciji, neophodnim zonama izlocaije i svim drugim parametrima rasadnik ispunjava sve neophodne kriterijume za uspenu proizvodnju sadnog materijla. Sklopljeni su svi neophodni ugovori sa nadzornim slubama pod ijom kontrolom se na PLANTAI MILETI odvija poizvodnja sadnica a u cilju dobijanja sertifikovanih, bezvirusnih sadnica.
landskih i italijanskih sorti jagoda. Pored zelenih, kontejnerskih, krenue i proizvodnja frigo TRAY PLANT sadnica. Od ove godine firme ATP IRRIGATION i PLANTAA MILETI u ponudi imaju kompletnu opremu i tehnologiju za uzgoj jagoda na otvorenom. To podrazumeva vrhunski sadni materijal irokog sortimenta, kvalitetne folije, maine za izradu bankova i postavljanje folije i kvalitetnih sistema navodnjavanja otpornih na zapuavanje ak i kada u vodi ima dosta gvoa i kamenca, zatim ubriva, sredstva za zatitu i ambalau.
Za stare i nove proizvoae uraena je i broura sa upustvima za gajenje. Broura i filmovi na CD-u e za nove proizvoae biti sastavni deo opreme, a proizvoai koji su ve u poslu dalje konsultacije e moi da rade samo kada savladaju upustva iz broure i vode dnevnik radova. Novim proizvoaima isporuujemo NAMENSKE konstrukcije plastenika sa kompletnom unutranjom opremom za navodnjavanje i oroavanje, najnovije supstrate, vrhunske frigo sadnice i ambalau za pakovanje. 40
Novo je to to e se vriti ugovaranje proizvodnje i otkup industrijskih i sveih, konzumnih i klasiranih jagoda.
Ovo je poetni korak u proizvodnji sadnica a za narednu godinu proiruje se asortiman sa jo nekoliko najnovijih ho-
Min. povrina za ugovaranje je 0.5ha i min. rok ugovaranja je 4 godine, odnosno dva ciklusa sadnje. Preko ProCredit
Bank obezbeeni su povoljni krediti. Tehnologija po kojoj e se proizvoditi jagode obezbeuje prinose od 30-40 t/ha a struna sluba e kontrolisati primenu tehnologije. Zainteresovani proizvoai e moi da dobiju upitnike za prijavljivanje za jedan od savremenih vidova proizvodnje jagode ili da ih skinu sa sajtova www.atpdoo.rs ili www.mileticdoo.co.yu. Proizvoai koji ele da se bave savremenim uzgojem jagoda esto su u dilemi koja sadnica je najbolja, da li saditi frigo ili zelenu kontejnersku sadnicu. Proizvoai mora da se prvo opredele u kom periodu godine ele da imaju berbu i u kojoj koliini i da osnovu toga se opredele za tip sadnice. Generalno, frigo sadnica se sadi u zatvorenom prostoru i plodovi se beru ve posle 6 nedelja. Na taj nain tokom godine sezona branja moe trajati 6-10 meseci. Ako se frigo sadnica sadi na otvorenom, po pravilu se uklanjaju cvetovi i
ne dozvoljava se jesenji rod. Samo NAJKVALITETNIJA frigo sadnica (250300kom/gajbi) posaena u tehnolokom roku i na otvorenom moe u jesen doneti mali rod, ali proizvoai MORAJU ZNATI da jesenji rod nosi RIZIK. AKO SE FRIGO SADNICA SADI KASNO ILI AKO SE OSTAVI VELIKI JESENJI ROD I BERE DO KASNO U JESEN, POSTOJI OPASNOST DA U PROLEE JAGODA NEE CVETATI ILI E DATI KASNO SAMO 1-2 CVETNE GRANE!!! Pravilo je da se sitnije frigo sadnice (vei broj u gajbi 700 do 800 kom) sade ranije (poetak jula, ak i kraj juna) u odnosu na krupnije sadnice (manji broj komada u gajbi 250 do 500 kom). Za sadnice kategorije 500 kom u gajbi optimalno vreme sadnje je u drugoj polovini jula. U zavisnosti od sorte proleni rod je na nivou 400-700 g/sadnici, odnosno na nivou 20 t/ha. Prinosi na nivou 30-40t/ha postiu se sa zelenim, kontejnerskim sadnicama. To su rezultati koje su u naem klimatskom podneblju potvrdili proizvoai irom Srbije. Praktino nisu zabeleeni prinosi ispod 25 t/ha. Svetski znaajan rezultat u proizvodnji jagoda od preko 1.2kg/sadnici primenom savremene tehnologije od pripreme zemljita preko izrade bankova propisane visine, pravilnog postavljanja sistema navodnjavanja, prihrane i zatite, ostvario je na svojoj plantai Gdin ivko Guljan iz Surduka.
Zelena kontejnerska sadnica se sadi u drugoj polovini jula, ne daje jesenji rod, ali je proleni rod u zavisnosti od sorte na nivou od 1kg i vie. Sadnjom u optimalnim rokovima sadnica na kraju jeseni ve ima po 6-7 vratova iz kojih u prolee izbija 10 i vie cvetnih grana sa po 7-8 do 10 cvetova. Sadnjom zelene kontejnerske sadnice postie se prinos koji je duplo vei u odnosu na frigo sadnicu, a prema tome za isti rad dobija se i znaajno vei prihod. Savremeni uzgoj jagoda zahteva da se tehnologija ispotuje 100% i u takvojvarijanti biznis je profitabilan. Trite trai izuzetno velike koliine i konzumne i industrijske jagode i ATP IRRIGATION i PLANTAA MILETI su spremni da ispune oekivanja i proizvoaa i domaih i ino kupaca jagoda.
BEOGRAD ATP IRRIGATION 011/26 666 62, 266 18 57, 063/80 37 132
41
ISHRANA JAGODE
od jagodastog voa kalijum ini ak 60% ukupnog sadraja suve materije ploda i praktino je nemogue u fazi porasta i zrenja plodova jagode izvan odnosa NPK 2:1:3 do 2:1:4 dobiti odgovarajuu boju, sjaj, sadraj eera i dobar ukus. Ishrana kalcijumom je takoe veoma bitna za vrstinu plodova i njihovu dobru ispunjenost. Magnezijum je veoma znaajan jer ulazi u sastav hlorofila. Posebno treba istai potrebu da u odnosu na kalijum i kalcijum, magnezijum ima izbalansiran odnos u ishrani.
- za 15 kg/ha ukoliko smo za predusev imali jednogodinje mahunarke ili pak razorali viegodinje travno-leguminozne smee. ubrenje azotom uveavamo u odnosu na generalnu preporuku u sledeim sluajevima: - za 20 kg/ha u sluajevima ekstremno visokih prinosa iznad 40t/ha, - za 20 kg/ha na posnim, siromanim zemljitima, sa niskim sadrajem humusa, - za 30 kg/ha ukoliko se zasad zasniva na strnitu u istoj sezoni radi mikrobiolokog razlaganja etvenih ostataka, - za 20 kg/ha u sluajevima ekstremno visokih temperatura i padavina, na lakim zemljitima u fazi zasnivanja zasada, zbog brze mineralizacije i ispiranja, - za 20 kg/ha ukoliko su zime tople, a padavine od oktobra do februara iznad 300 mm, zbog jakog ispiranja.
sadraj u zemljinom rastvoru. Minimalno potrebnim za visoke prinose jagode smatra se sadraj od 18-22 ppm. U zavisnosti od planiranog sortimenta i prinosa jagoda, potrebne koliine fosfora uveavaju se, ili umanjuju od zadate vrednosti za 20 kg/ha.
42
poremeaje u usvajanju hraniva. Ukoliko doe do poremeaja ravnotee, praktino je veoma teko izvodljivo u istom proizvodnom ciklusu doi do kvalitetnih pomaka. Istakli smo vie puta da se jagoda gaji na zemljitima koja su blago kisele hemijske reakcije, od pH 5,5 do pH 7 , optimalno 6,2. Na alkalnim zemljitima bogatim kreom (iznad 6%) ne preporuuje se gajenje jagode, ili su prihvatljive samo odreene sorte. Kada usled obilnog navodnjavanje uz prisustvo ugljene kiseline u zemljinom rastvoru doe do rastvaranja previsokih vrednosti Ca2+ onda se smanji usvajanje magnezijuma, ak i ako ga ima dovoljno u zemljitu. Za uspenu proizvodnju jagodastog voa neophodno je da sadraj Ca u zemljitu bude iznad 500 mg/100 g, a sadraj magnezijuma za lake tipove zemljita iznad 55 mg/100 g zemljita. Najei problem u ishrani je obezbeenost gvoa i njegova pristupanost u alkalnoj
Pristupanost makro i mikro hraniva u zavisnosti od pH zemljita
drening. Obino se hloroze javljaju u momentu intenzivnog porasta plodova. Tada je navodnjavanje intenzivno i najee nakon naglog prelaska iz oblanog i hladnijeg vremena u sunani i topli period dolazi do prosvetljenja vrnih listova. Tada treba primenjivati helatno gvoe, magnezijum sulfat sa izrazito kiselom hemijskom reakcijom, kalijum nitrat sa cinkom i azotnu kiselinu, da bi pH zemljita spustili na 6,2, to je optimum za jagodu. Ukoliko se fertigacijom i folijarnom primenom ne uspe, onda nakon uklanjanja starih listova i obnavljanja zasada tokom leta treba ispraviti deficit i narednu sezonu doekati sa izbalansiranom akumulacijom svih makro i mikroelemenata u iviu.
Preporuke za hidroponsku ishranu i navodnjavanje jagode gajene na supstratima
koji je gotovo nemogue postii bez adekvatne mikrobioloke i fermentne aktivnosti u zemljitu ili supstratnoj smei. Jagoda slabo uspeva na EC vrednosti zemljinog rastvora viim od 1,7 mS/cm, a u samom zrenju 1,5 mS/cm. Na takvim vrednostima u grodanu je nemogue ostvariti boju i visok briks a time i sadraj eera, a sadraj antioksidanasa i polifenola je takoe znaajno manji.
Koji su to organski materijali koji se koriste za pripremu supstrata?
sredini, kada obino dolazi do njegove precipitacije i stvaranje nerastvornih jedinjenja. Drugi veliki problem je nedostatak cinka, kojim su naa zemljita inae veoma slabo obezbeena, posebno u uslovima prevlaivanja i alkalne hemijske reakcije zemljita.
Kada se javljaju i kako se manifestuju pojedine hloroze?
Preciznost ishrane i navodnjavanja zasada jagode determinisana je prvenstveno koliinom supstrata po jednoj sadnici. Ona se kree od 1-2 l pa do 4-5 l po iviu u zavisnosti od naina i tehnike gajenja i od sastava supstratne smee. Normalno je da vea zapremina supstrata i vea puferna sposobnost i vododrljivost omoguuju jednostavnije sisteme za fertigaciju, dok ograniena zapremina supstrata u kojoj se formira korenov sistem sadnice podrazumeva komjuterizovan i vrlo precizan sistem fertigacije. Najpre treba istai da se jagode gaje samo na organo-mineralnim smeama, a gotovo nikad na inertnim smeama poput kamene vune ili poliuretanskim penama. Razlog za to je ukus i miris,
Najee se koriste razliite vrste treseta, oplemenjene, sa pH vrednou oko 5. Beli treset, grube strukture ima prednost nad crnim tresetom, u sluajevima kada se supstratna smea priprema za due proizvodne cikluse i ne eli se brza mineralizacija. Kod zamene supstrata i ivia svake proizvodne sezone veim ueem crnog treseta omoguuje se bri vegetativni porast neposredno nakon sadnje i vei rod u jesenjoj proizvodnji, ali kasnije u prolee, a naroito u drugoj godini nailaze problemi vezani za relativno brzu mineralizaciju i kompakciju supstratne smee. U tim uslovima se smanjuje aerisanost medijuma, pa se u anaerobnm uslovima usled prevlaenosti podie pH rastvora i dolazi do precipitacije gvoa i cinka i pojave njihovog deficita. Veoma dobar materijal su i kokosova vlakna koja su u stanju da veu prilino visoke koliine soli i na taj nain smanje rizik od eventualnih greaka u ishrani. to se tie moguih greaka u pravilnom doziranju vode i hraniva, onda je mogue reenje izvesna koli-
Jak deficit u ishrani gvoem se manifestuje kao jaka hloroza celih liski koje su slabo razvijene. Obino se javlja na najmlaem liu iz centra bokora. Ukoliko se hloroza javi relativno rano, onda treba primeniti veliku koliinu helatnog gvoa, najbolje u formi EDDHA u jednokratnom zalivanju, tzv
43
ISHRANA JAGODE
jedinjenja usled dueg stajanja do upotrebe, estu potrebu meanja vie razliitih formulacija ubriva i velika angaovanost obuenih ljudi na poslovima fertigacije. Ovaj sistem je prihvatljiv u hobi gajenju i na malim proizvodnim povrinama. Drugi sistem je primena dozer pupi koje su redno ili paralelno vezane i obino ih ima dve ili tri. Organizujemo ih obino kao tank A i tank B izmeu Shema 1. ema fertigacije useva jagode kombinacijom dozer pumpi
ina bentonita, specijalne vrste gline koja ima relativno visoku koloidnu mo i vododrljivost, ali sa druge strane akumulira velike koliine soli, koje se nakon izvesnog vremena slabije ispiraju u odnosu na druge organo mineralne supstratne smee. Od minerala se za pripremu supstratnih smea koriste ekspandirani perlit ili vermikulit u zavisnosti od sezone gajenja jagode. Perlit je hladan mineral, niske adsorpcione sposobnosti, koji se obino koristi u letnjoj proizvodnji stalnoraajuih jagoda, dok je vermikulit izuzetnih termikih osobina i odlian je u zimskoj
kojih je postavljena dozer pumpa koja u vodu za navodnjavanje unosi potrebnu koliinu kiseline. Trei sistem je primena miksera i komjutera, vrlo sloenih fertigacionih jedinica, koje ne rade na proporcional-
ljivog rastvora koja se ocedi iz vrea sa supstratom zavisi od visine zalivnih normi i uestalosti navodnjavanja, a odreuje se na bazi kumulativne radijacije i iznosi obino 5 do 30%. U hidroponskom gajenju jagode na supstratima, najee prihvaen standard jeste receptura 165 do 185 ppm N, 70 do 85 ppm P2O5 , 265 do 420 ppm K2O, ak 240 ppm CaO zimi, odnosno
proizvodnji, pri emu je u stanju da adsorbuje i odreenu koliinu magnezijuma. Najei sistem koji se primenjuje od samog poetka jeste doziranje konanog rastvora iz tankova, koji su najee zapremine 1000 l preko male elektro pumpe. Prednosti ovog metoda fertigacije jeste niska cena za sistem navodnjavanja i ishrane, a mane su veoma brojne. Najpre, ovakav nain rada podrazumeva moguu precipitacijutaloenje pojedinih soli nerastvorenih
44
nom sistemu ve je ishrana bazirana na graenju vrednosti konanog EC iz vrednosti pojedinanih matinih rastvora i same vode za navodnjavanje. Visina drenae, odnosno koliina hran-
165 ppm CaO leti i 40 do 70 ppm MgO, uz pH vode za navodnjavanje 5,5-6 i EC 1,7 mS/cm, odnosno 1,5 mS/cm, u zrenju jagode. Kada se tome dodaju sortne specifinosti u zahtevima za hranivima, te brojni problemi sa pojavom deficita mikroelemenata, u prvom redu gvoa i cinka, onda zaista uviamo svu kompleksnost ove problematike. Ako se uzme u obzir EC vrednost konanog rastvora prostih soli makro i mikro elemenata, lako se da zakljuiti da voda za navodnjavanje ne sme biti optereena vikom rastvorenih katjona i anjona, od-
Mg2+, Na+, i anjona HPO4-,NO3- HCO3-+, SO42-. Nakon upoznavanja sa sastavom vode za navodnjavanje vri se balansiranje potrebnih hraniva i formiranje matinih rastvora, tako da konani sadraj kalcijuma i magnezijuma recimo ukljuuje i one vrednosti sadrane u samoj vodi za navodnjavanje. Postoje tri osnovna koncepta fertigacije, koji se razlikuju po sloenosti, ali i po preciznosti. Prvi koncept podrazumeva primenu sloenih NPK ubriva za hidroponsku proizvodnju, koja u svom sastavu ne sadre amidnu formu azota ili ureu.
U sva tri koncepta konaan rastvor mora biti neutralan, u pogledu odnosa katjona i anjona u rastvoru za fertigaciju. Dakle, obzirom na sve navedeno, najbolje je da se za ishranu zasada jagode na supstratima u nesavrenim uslovima koriste specijalna kristalna vodorastvorljiva ubriva za hidroponiku koja ne sadre amidnu formu azota i imaju visok sadraj mikroelemenata. U hidroponskoj ishrani u prvom delu vegetacionog ciklusa se koristi formulacija sa vie amonijanog azota, a kasnije u ishrani preovlauje nitratni azot.
Dati primer odnosi se na ishranu jagode gajene na supstratu u uslovima okoline Beograda. Podaci o hemijskom sastavu vode za navodnjavanje odnosi se na bueni bunar dubine 86 m. pH 7,3 EC mS/cm 0,67 Tvrdoa o nem 23,6 Soli g/l 626 Ca++ 85 Mg++ 41 K+ 7 NH4+ Na+ 39 NO3H2PO4-4 SO4-97 HCO3524 Cl13 Fe 0,014
Na osnovu prorauna, u ishrani treba uneti 18 ppm NH4+ , 719 ppm NO3-, 93 ppm H2PO4-- , 215 ppm K+, 32 ppm Ca++, 50 ppm SO4-- i 7 ppm H+. Tank A Kalcijum nitrat Amonijum nitrat Kalijum nitrat Kompleks mikroelemenata
Tank B Monokalijum fosfat Kalijum sulfat Magnezijum sulfat Azotna kiselina Odnos amonijane i nitratne forme je usklaen tako da uz dodatak kalcijum nitrata i magnezijum sulfata moemo imati sve potrebne makro i mikroelemente. Drugi sistem je kombinacija prostih soli: monamonijum fosfata, kalcijum nitrata, magnezijum sulfata, kalijum nitrata i kalijum sulfata, te helatnog gvoa i drugih mikroelemenata, uz dodatak fosforne kiseline. Mikroelemnti mogu da se dodaju i u izbalansiranom kompleksu u helatnom obliku, koji nije podloan precipitaciji u baznoj sredini. Trei sistem je baziran na monokalijum fosfatu i na azotnoj kiselini i uz ostale proste soli i mikroelemente ovo je svakako najvie korien sistem u hidroponskom nainu israne u Srbiji.
nosno EC vrednost ne bi trebalo da prelazi 0,5-0,6 mS/cm. Redovna kontrola drenae odnosno oceda pokazuje u kojoj meri je koliina rastvora prilagoena potrebama biljaka. Po pravilu vrednost pH i EC ne bi trebalo da se razlikuje od dozirane vrednosti vie od 10-20%. Ukoliko se vrednost elektroprovodljivosti povea, onda pristupamo ispiranju u trajanju jedan do dva dana u zavinosti od koliine i sastava supstrata. Ukoliko je vrednost pH visoka, onda je pojedinana norma mala, a uestalost navodnjavanja velika, pa dolazi do prevlaivanja korena. Analiza vode za navodnjavanje mora da obuhvata osim vrednosti pH i EC, sadraj sledeih katjona: H+, NH4+, K+, Ca2+,
Ovim izbalansiranim formulacijama se jo po potrebi dodaju azotna kiselina, kalcijum nitrat, kalijum sulfat, magnezijum sulfat i amonijum nitrat da bi se postigao eljeni odnos makrohraniva, dok se eventualna korekcija gvoa moe postii unoenjem EDHHA helatnog gvoa.
Formulacija vodorastvorljivih ubriva za ishranu jagode na supstratima Polyfeed -Sadraj N(NO3): -Sadraj N(NH4) -Sadraj N(Ukupno): -Sadraj P, kao P2O5: -Sadraj K, kao K2O: -Sadraj Mg, kao MgO: 17-10-27+me 11,3% 5,7% 17% 10% 27% 11-11-33+2MgO+me 9,0% 2,0% 11,0% 11,0% 33,0% 2,0%
-Sadraj mikroelemenata Fe 1000ppm Mn 500ppm B 200ppm Zn 150ppm Cu 110ppm Mo 70ppm
45
ISHRANA JAGODE
Program ishrane jagoda vodorastvorljivim ubrivima Haifa Chemicals (Planirani prinos 25-30 tona /ha) by Prof. dr Neboja Momirovi
REDNI BROJ PRIHRANE FENOFAZA U KOJOJ PRIHRANJUJEMO OPTIMALNO VREME PRIHRANE CILJ PRIHRANE NAZIV UBRIVA PREPORUENA KOLIINA ZA 1000 SADNICA JEDNOGODINJE DVOGODINJE
1.
Na poetku vegetacije iza ienja (ianja) jagoda od starog i promrzlog lia Intenzivan rast lista jagode 10-15 dana nakon prve prihrane
1-1.5 kg
2 kg
2.
Polyfeed 20-20-20 + ME
1.5-2 kg
2-2,5 kg
3.
Na poetku cvetanja
1-1.5 kg + 0.5 kg
2 kg + 0.5 kg
4.
Polyfeed 20-20-20 + Mikro ili Polyfeed 16-8-32 + Mikro Polyfeed 17-10-27 ili Polyfeed 16-832+2MgO+ME Polyfeed 11-11-33+2MgO ili Polyfeed 16-8-32+2MgO+ ME
1-1.5 kg
2 kg
5.
Pred poetak berbe s ovom prihranom moe se dodati Multimicro FE ukoliko je potrebno U berbi jagoda 1 - 2 puta zavisno od potrebe odnosno optereenosti biljke plodovima
1-1.5 kg
2-2.5 kg
6.
1-1.5 kg
2-2.5 kg
46
Folijarno Poly Ca-LSA 15% CaO 50ml /10 l vode Folijarno- zalivanje Magnisal / Bittermag 100 g/10 l vode 3-5 g/m2 jednokratnim zalivanjem Folijarno- zalivanje
Prvi tretman kod inicijalnog formiranja plodova NEDOSTATAK MAGNEZIJUMA - NEKROTIRANJE STARIJIH LISTOVA
-Mg
Nakon uoavanja simptoma (pri naglom prelasku iz hladnog i oblanog u toplo i vrlo sunano vreme) NEDOSTATAK GVOA - HLOROZA ( UENJE ) LISTA
Prvi tretman nakon ienja jagoda od starog lia 10g /10 l vode (na poetku vegetacije, a kasnije po potrebi) Multi Micro Fe EDu zalivanju kod jakog -Fe ubrivo se dodaje zajedno DHA 6% decita dodaje se 0,5-1 g/po s navodnjavnjem ili folijarno sadnici NEDOSTATAK CINKA - HLOROZA ( UENJE ) LISTA
-Zn
Koliina za jednu sadnicu Multi KZn Na alkalnim zemljitima primenjuje se 1-1,5 g/sadnici Folijarno Multi Micro Bor feed 100 ml /10 l vode Folijarno Polyamin + Multi ProteK 20 ml + 30 g /10 l vode
ubrivo se primenjuje navodnjavanjem u intenzivnom porastu plodova NEDOSTATAK BORA - OPADANJE CVETOVA I DEFORMISANOST PLODOVA
Cvetanje ubrivo se dodaje zajedno s navodnjavnjem ili folijarno OPTE ZAOSTAJANJE U PORASTU-PROBLEMI SA BOLESTIMA U svim fenofazama na 10 do 15 dana ubrivo se primenjuje folijarno
-B
Nudimo Vam i proizvode sledeih rmi: Ul. Beogradska 32 11277 Ugrinovci tel: 011/8409-528 011/8409-810 fax: 011/8409-809 www.milurovickomerc.com ofce@milurovic.com milurko@sezampro.yu
Prednosti suare?
raznovrsnost ekonomska nezavisnost ujednaen kvalitet kontrola procesa iskljuen uticaj oveka definisano vo enje procesa odre ivanje vrne temperature suenja i odre ivanje zavrne vlage CE standard HACCP standardi tedi energiju PREMIJUM kvalitet
SUARA
NA SUNEVU I ELEKTRINU ENERGIJU
NTIM tehnologi iz Beograda je na trite izneo izuzetno energetski ekonominu suaru koja pre svega koristi sunevu energiju za procese suenja: lekovitog, zainskog i aromatinog bilja, gljiva, voa i povra. Ova tehnoloka novina na Novosadskom poljoprivrednom sajmu je izazvala veliko interesovanje potencijalnih korisnika zato to daje produkte suenja u premijum kvalitetu, a pored osuene materije daje i poluproizvod u obliku sakupljene isparene tenosti, koja se moe dalje prera ivati. Ova suara je patentno zatiena i plod je srpske pameti. NTIM d.o.o. Patrijarha Dimitrija 24 11090 Beograd Tel./Fax. +381 11 3561958 office@ntim.rs www.ntim.rs
stari dakovi
KEMIRA - bivi proizvodi, jo uvek na tritu FERTICARE 15-30-15 FERTICARE 14-11-25 FERTICARE 24-8-16 FERTICARE 10-5-26 FERTICARE 6-14-30 FOLICARE 17-9-33 B FOLICARE 19-11-24 Cu FOLICARE 19-11-24 Zn CROPCARE 10-10-20 CROPCARE STANDARD 5-14-28 MULTICARE 5-10-25 POWER 8-20-30 KALCIJUM NITRAT KALIJUM NITRAT KALIJUM SULFAT - prah i granul.
YARA - budui izgled starih proizvoda FERTICARE 15-30-15 FERTICARE 14-11-25 FERTICARE 24-8-16 FERTICARE 10-5-26 FERTICARE HYDRO 6-14-30 FOLICARE 17-9-33 B FOLICARE 19-11-24 Cu FOLICARE 19-11-24 Zn YaraMila Cropcare 11-11-21 YaraMila Cropcare 5-14-28 Yara Mila Multicare 5-10-25 Yara Mila 8-20-30 CALCINIT / TROPICOTE / NITRABOR KRISTA K KRISTA SOP - prah i granul.
novi dakovi
NAPOMENA: NE MEAJTE KRISTALONE SA NOVIM YARINIM A STARIM KEMIRINIM PROIZVODIMA. PROIZVODNJA GORE NAVEDENIH PROIZVODA JE U BIVIM KEMIRINIM FABRIKAMA!
I dalje jedini zastupnik za Srbiju: AGRO-FertiCrop, Subotica, Pap Pala 17, tel/fax: 024/622-119 e-mail: office@agro-ferticrop.co.yu www.yara.rs www.agro-ferticrop.co.yu
ZATITA JAGODE
Tamo gde se javlja ovo oboljenje poeljno je da rotacija traje najmanje 7 do 8 godina, to je ujedno i period odmora zemljita, obavezan kod podizanja matinjaka. Tokom prekida u gajenju jagode, treba izbegavati i druge vrste jagodastog voa, povrtarske vrste iz familije pomonica: pradajz, papriku i plavi patlidan, a najbolje je zemljite zauzeti viegodinjim travno leguminoznim smeama. Neposredno pred pripremu zemljita jako je dobro inkorporitati ozimu 50
vano obezbediti dobru drenau podizanjem visokog banka 15-25 cm, a kod hobista i itavih 35 cm. Podriti na dubinu od 40 do 50 cm u jesen meuredni prostor. Dezinfikovati orua i opremu ukoliko prelazite sa parcele na parcelu. Gajiti otporne sorte. Hemijsko suzbijanje je mogue primenom sisteminih fungicida poput fosetil aluminijuma (Alliete) ili fosfita, potom metalaksila (Ridomil Gold). Tretirati frigo sadnice prilikom sadnje, kod
peraturama iznad 30C. Za dezinfekciju se moe koristiti i metam sodijum i hlorpikrin. U novije vreme solidne rezultate
daje primena fosetil aluminijuma (Allieta) i fosfitnih ubriva, kao to je Multi Protek. Antraknoza jagode Prouzrokova: Colletotrichum acutatum, Colletotrichum fragariae, i Colletotrichum gloesporoides. Ozbiljno gljivino oboljenje koje napada liske, lisne drke, stolone, korenove vratove i plodove. Najdestruktivnija je trule korenovih vratova koju izaziva Colletotrichum fragariae i trule plodova
zasadu, te je preventivna primena fungicida izuzetno vana. Pegavost lista Prouzrokova: Mycosphaerella fragariae bespolna Ramularia brunnea Gljivino oboljenje koje prezimljava u obliku sklerocija na inficiranim listovima. Iz njih se na mrtvim listovima u prolee razvijaju konidije i obino kiom ire na mlade i zdrave listove, koji jedino i mogu biti inficirani u sluaju da su najmanje 1 sat potpuno prevlaeni. Jako
ozbiljnom boleu, dok je u nekim manje znaajna. Kod nas je znaajna samo na nekim sortama, mada na veini komercijalnih sorti za sada ne predstavlja veu opasnost. U nekim zemljama D. obscurans prouzrokuje trule plodova. U naoj zemlji nema podataka o njenoj pojavi na plodovima. Glavne tete od ove bolesti nastaju u drugoj polovini leta u vidu palei starijih listova. Usled toga nastaje slabljenje biljaka i smanjenje prinosa u narednoj godini. P. obscurans parazitira
koju izaziva Colletotrichum acutatum. Obino se javlja za vreme jako toplog vremena. Simptomi na tkivima su crne, izduene lezije koje izazivaju venjenje i propast celih biljaka. Na lezijama se za vreme toplog i vlanog vremena razvijaju narandasto- crvene spore. Inficirani korenovi vratovi otvrdnu i poprimaju mrko-crvenu ili crnu boju. Na plodovima se razvijaju beliaste vodenaste pege koje poprimaju mrku do tamno mrku boju, dijametra do 3 mm uveavajui svoje dimenzije. Na ulegnuima se pojavljuju narandaste ili crvenkaste spore. Spore prezimljavaju na biljnim ostacima, bilo sasuenom liu ili na mumifikovanim
vlano vreme i temperature iznad 10 C favorizuju lisnu pegavost u prolee, ali i nakon obnavljanja useva u leto. Listovi dobijaju prvo tamno crvene ili ljubiaste pege, sa sivim ili skoro belim oreolom, dijametra oko 3 mm, koje kasnije izbele u sredini. Bolest napada i plodove i esto se manifestuje sa jednom ili dve mrke pege, ali ih moe biti i desetak. Take su smee do crne, tvrde i ne razvija se vlana trule. U sluaju da su biljke inficirane u prolee, neophodno je kod obnavljanja useva spustiti visinu reza na 0,5 cm iznad korenovih vratova. Bakarni preparati
samo biljke iz roda Fragaria. Uopte posmatrano, bolest poinje da se ispoljava u vidu nekoliko (5-6) manjih, krunih, crveno purpurnih pegica na listu. U zaetku pege imaju sivkasti centar, pa izgledom u velikoj meri podseaju na one koje prouzrokuje Mycosphaerella fragariae. Du veih nerava pege su eliptine, a kasnije se mogu uoiti tri zone u okviru pege - spoljna zona je purpurno cvene ili ukaste boje, koja se vremenom menja u zelenu; srednja zona je svetlo mrka, a unutranja zona pega je tamno mrka. U centru pega se formiraju piknidi iji se vratovi probijaju kroz epidermis. Starije pege, koje se formiraju du glavnih nera-
plodovima, odakle se kiom ili mehaniki prenose. Zaraza se intenzivno iri ukoliko je lie vlano, naroito uz optimalnu temperaturu od 25-30 C. ak 90 % plodova moe biti zaraeno za manje od nedelju dana, naroito u fazi zrenja. U prevenciji oboljenja vrlo je vano maksimalno izbegavati navodnjavanje rasprskivaima i precizno uklanjanje zaraenih delova i inokuluma. Antraknozu je teko zaustaviti nakon to se pojavi u
daju odline rezultate bakar oksihlorid, bakar hidroksid ili bakarsulfat, hlortalonil u matinjaku i to samo ukoliko se ne primenjuje Omite u kontroli grinja. Iprodion, koji se koristi u suzbijanju sive trulei, ima solidan efekat i na lisnu pegavost. Pale lista jagode Prouzrokova: Dendorophoma obscurens (Phomopsis obscurans) Javlja se irom sveta gde god se jagoda gaji. U nekim se podrujima smatra
va, razvijaju se u krupne pege u obliku latininog slova V. Ako se na listu formira vei broj krupnih pega, tada dolazi do njegove palei i suenja. Gljiva se odrava tokom zime u formi micelije ili piknida u okviru pega na izumrlim starim listovima jagode koji ostaju privreni za biljku. Primarne infekcije se ostvaruju poetkom vegetacije konidijama koje raznose kine kapi. Vetar ne raznosi konidije. 51
ZATITA JAGODE
Sakupljanje i unitavanje zaraenih listova posle berbe je korisno zbog smanjenja izvora zaraze. Za ovu bolest nisu razraene posebne mere suzbijanja. U podrujima u kojima je bolest znaajna, mogu se primenjivati fungicidi u periodu posle berbe, pa do kraja vagetacije. Postoji izraena razlika u osetljivosti sorti jagode prema ovoj bolesti. Pepelnica jagode Prouzrokova: Podosphaera aphanis rec. Sphaerotheca macularis f. sp. Fragariae, Oidium fragarie Gljivino oboljenje koje prezimljava na inficiranom biljnom tkivu u uslovima visoke vlanosti tokom zime, obino na starom sasuenom liu. Konidije poinju da klijaju nakon 6 sati i zavravaju ciklus nakon 24 sata nezavisno od temperature. Bela prevlaka na naliju listova sainjena je od konidija i od spora. Siptomi su vrlo jasni i pre nego to siva prevlaka na naliju postane jasno uoljiva, liske se uvijaju i kovrdaju, a nalije prekriva beliasto-sivkastom navlakom, koja kasnije poprimi ljubiastu ili crvenkastu boju. U ranu jesen su mnoge sorte koje su fotoperiodski relativno neutralne vrlo osetljive na pepelnicu. Napada kod oroavanja kienjem ak i plodove. U kontroli ove bolesti veoma je vano unitavanje i uklanjanje kompletne nadzemne lisne mase koenjem na visini 3 do 4 cm iznad korenovog vrata prilikom redovnog obnavljanja useva nakon prolene berbe. Treba odabrati otporne sorte. Takoe treba voditi rauna da obino preparate na bazi propikonazola, azoksistrobina i kvinoksifena, te primenu sumpornih preparata poput kumulusa ili kvaljivog sumpora, ili triadimefona (Bajletona), heksakonazola (Anvil) u teim sluajevima. Treba izbegavati preobilnu ishranu azotom u sluaju este pojave ovog oboljenja. U suzbijanju penkonazolom (Topas) ne treba primenjivati vie od 2 tretmana godinje, azoxistrobin (Quadris) samo jednom i do 3 tretmana kvinoksxifenom(Crystal). U integralnoj zatiti preporuuje se soda bikarbona (85% rastvor), kalijumov sapun (kaligrin) odnosno kalijum bikarbonat, ulje semena jojobe itd. Siva trule Prouzrokova: Botrytis cinerea Prezimljava u obliku sklerocija ili micelije na starim listovima, lisnim drkama zrenja a njihovo rashlaivanje brzo. esta berba neophodna je ukoliko vreme pogoduje sivoj trulei (este kie). Obnavljanje useva vri se 2 do 4 nedelje nakon zavretka berbe. Uklanjanje cvetova u godini zasnivanja zasada na otvorenom polju iz frigo ivia. U prolee se vri i ienje od mrtvih sasuenih listova koji lee na foliji. Neophodna je pravilno izbalansirana ishrana, sa dosta kalijuma, kalcijum i magnezijuma u odnosu na azot. Hemijsku zatitu treba zapoeti na poetku cvetanja i ponavljati je u regularnim intervalima, naroito kod kiovitog vremena. Kada zapone zrenje i berba hemijska zatita je zakasnela, nepotrebna i neefektivna. U hemijskoj kontroli se mogu koristiti svi botricidi, ali je kombinacija Ciprodinil + Fluodioksonil
ili mumifikovanim plodovima. Konidije inficiraju cvetne drke, cvetnu lou, ree latice, dok su najosetljiviji pranici i kasnije formirani plodovi. Sa poveanjem gustine zasada, poveava se i opasnost od sive trulei. Cvetna drka postaje polako braon boje, a lezije na zelenom ili ve beliastom plodu razvijaju se polako
u preparatu Switch vrlo efikasan. Voditi rauna da su dva tretiranja obino dovoljna i ne upotrebljavti ga vie od 2 puta u sezoni, ak i ukoliko je to neophodno. Preparati poput vinklozolina (Ronilana), prosimidona (Sumileksa) i iprodiona se danas retko koriste u hemijskom suzbijanju. Azoksistrobin (Quadris) se prime-
pepelnicu prati i napad grinja, koji je esto isprovociran i odreenim preparatima koji se primenjuju. Hemijsko suzbijanje podrazumeva 52
i deformiu esto plod. U uslovima jake infekcije siva trule je vidljiva na veini plodova. Berba plodova treba da je na poetku
njuje u najvie 2 tretmana tokom sezone. Takoe se moe dosta uspeno koristiti i fenheksamid (Teldor).
Viroze jagode
Viroze jagode su veoma znaajne bolesti. Siteminog su karaktera, a to znai da je svaka elija zhvaena boleu. Ima vie vrsta viroznih oboljenja jagode. Mogue je da jedna biljka bude istovremeno zaraena sa vie virusnih bolesti. Vie viroza nanose vee tete. to se due jagoda gaji dolazi do veeg broja virusnih oboljenja usled ega se prinos smanjuje. Istraivanjima je utvreno da jedan zasad jagode za tri godine moe biti zaraen virozama sa preko 90%. Zato mnogi proizvoai jagodu gaje kao jednogodnji ili eventualno kao dvogodinji usev. Gajenjem jagode kao jednogodinjeg useva, uz uslov da se za sadnju koristi zdrav sadni materijal, izbegava se zaraza biljaka sa vie viroza a time i smanjenje prinosa. Jagoda se vegetativno razmnoava pa se viroze prenose sa majinske biljke na ivie. Zato se za podizanje zasada nikada ne sme koristiti sopstveni sadni materijal. Njime se mogu preneti viroze ali i druge bolesti i tetoine to diretno utie na smanjenje prinosa. Kako se boriti protiv viroza? Osnovna mera borbe protiv virusnih ali i drugih bolesti jagode je proizvodnja i sadnja zdravog sadnog materijala. Sadnjom zdravih ivia u zdravo zemljite stvaraju se preduslovi za kvalitetan i visok prinos jagode.
pred podizanje bankova. Odline rezultate i veu perzistentnost postii emo sa preparatom Force. Lisne nematode Opasne tetoine koje se razvijaju i na begonijama i u povoljnim uslovima generacija se razvija za samo 15 dana. Iza-
zivaju zaostajanje u porastu i propadanje biljaka. Mlai listovi su umanjeni, deformisani i imaju crvenkastu nijansu. Mladi zalisci iz centra bokora su uvijeni, krljavi, a u zasadu se uoavaju jasne sivo-crne trake, odakle lisne nematode migriraju na mlade listove. Stolone su krae a plodovi sitni i deformisani. Puevi golai Deroceras reticulatum Iako su izrazito polifagni i hrane se repom, na itima, repici, suncokretu, kukuruzu, najee se javljaju u mrkvi, krompiru, duvanu, salati, paradajzu i jagodi
sna oboljenja jagode virus ivinog utila jagode SYEV, virus uvijenosti jagode SCV i virus kovrdavosti SMV Bifenetrin (Talstar), iako daje dobre rezultate i deluje osim na vai i na grinje i na leptirastu, te ima relativno kratku karencu od 7 dana, ne treba primenjivati u usevu jagode jer izuzetno toksino deluje na pele i ose i smanjuje polinaciju. Grinje Tetranichus urticae Izuzetno polifagna tetoina koja napada preko 200 vrsta kulturnih biljaka, prezimljava na korovima. Brzo se razmnoava u povoljnim uslovima, na temperaturi 23 do 30C i relativnoj vlanosti manjoj od 50 %, kada se nova generacija razvije za samo 7 do 10 dana. Populacija grinja izaziva
izazivajui od kraja leta do narednnog prolea velike tete. Osetljivi su na suu i masovno se javljaju samo kada je relativna vlaga 40-80% i temperatura 5-20C. Vai Chaetosiphon fragaefolii, Vai korena Aphis forbesi Beskrilne forme prezimljavaju na biljnom materijalu. U prolee se razvijaju bespolne generacije, im se temperatrure ustale na 5-6 stepeni i zasad zapone porast i razvie. Vai prenose opasna viru-
malation (Galation G-5) koji za uspeno delovanje treba da se po celoj povrini primeni u dozi 40 kg/ha, neposredno
promenu boje na listovima i zaostajanje u porastu plodova. Populacija se veoma brzo razvija, najee tokom jula, a u plastenicima tokom aprila i maja, da bi tokom leta imala 6-7 generacija. Najbolje su se pokazala 2 tretmana na 7-10 dana u prolee, odnosno na 5-7 dana u leto. Prvi pregled obino vrimo pred cvetanje. Suzbijanju se pristupa kada se na liski uoi prisustvo do 2 jedinke. Od akaricida najee primenjujem dikofol ili insekticide sa akaricidnim delovanjem. Odlino su se u preventivnoj primeni neposredno pred cvetanje pokazali preparati na bazi abamektina, u prvom redu Vertimec i Armade, ali je izuzetnu zatitu pruio i abastate u kombinaciji sa okvaivaem Silvet. Primena endosulfana (Tiocida, Tiodan, Tioneksa) praktikuje se samo u teim sluajevima, prvi put 1-2 dana pre cvetanja i drugi tretman 10-14 dana posle prvog. U letnjem periodu, nakon obnavljanja useva mogu se primenjivati i klofentezin (Apolo), propargite (Omite) i fenazakvin (Demitan). 53
ZATITA JAGODE
Trips Thryps tabaci, Franckiniella occidentalis Javlja se u proizvodnji jagode u zatienom prostoru. Nanosi velike tete i tripsa, preventivno delujemo i protiv grinja i protiv bele muice. Ukoliko doe do jaeg napada neophodno je primeniti spinosad (Spintor, Laser) vrlo efikasno i poetku obino nekim kombinovanim insekticidom, kao to je abastate (Vertimec) tretiranjem neposredno pred cvetanje, ime osim vai i tripsa, preventivno
prenosi opasna virusna oboljenja. Prag tetnosti je kada u redu, na deset dunih metara, konstatujete makar jednu odraslu jedinku. Suzbija se obino nekim kombinovanim insekticidom, akaricidom kao to je abamektin (Vertimec) i kasnije imdaklopridom (Confidor), tretiranjem neposredno pred cvetanje, ime osim
malo toksino jedinjenje ili se leti prska danitolom, najee u kombinaciji sa mineralnim uljem. Bela muica Trialeurodes vaporarioum Javlja se u proizvodnji jagode u zatienom prostoru. Nanosi velike tete i prenosi opasne viruse. Suzbija se u
delujemo i protiv grinja i leptiraste. Odmah poto na lepljivim ploama uoimo prve jedinke treba pristupiti hemijskoj zatiti primenom buprofezina (Elisa) i acetamiprida (Mospilan, Tonus), a kasnije se moe intervenisati i pirimofos metilom (Aktelik).
Jagodin cvetojed
(Anthonomus rubi)
Ovi insekti odsecaju cvetne pupoljke u prolee, i ako su zastupljeni u veem stepenu, mogu znatno da umanje prinose. enka polae jaja u cvetni pupoljak, a potom pravi zarez na cvetnoj drci koja se lomi, dok cvetni pupoljak vene i otpada.
agodin cvetojed spada u red Coleoptera, porodicu Curculionidae. Glavni domain ove tetoine je jagoda, iako napada i malinu i druge vrste iz porodice Rosaceae. Odrasli oblik je 2 do 4 mm dugaak, crveno-smee boje, prekriven finim sivim dlaicama. Jaja jagodinog cvetojeda su bela, glatka i sjajna, ovalnog oblika. Larva je 3 do 3,5 mm duga, bele boje s crnom glavom. Prezime odrasli oblici ispod starog lia i drugih biljnih otpadaka. Ima jednu generaciju godinje. Odrasli oblici se javljaju u prolee. Kratko vreme se hrane mladim liem i cvetovima, a zatim dolazi do kopulacije i do odlaganja jaja. enka rilom bui rupu u pupoljku cveta i tamo odlae jaje. Takav pupoljak se ne razvija, ve sui, a na kraju i otpada. Ujedno uniti i drku cveta tako da se cvet obesi, po emu su tete koje pravi ova tetoina lako prepoznatljive.
54
Pri hemijskom suzbijanju vreme tretiranja je od primarnog znaaja, jer ova tetoina razvija samo jednu generaciju godinje. Potrebno je esto nadgledati zasad i pratiti pojavu ove tetoine. Za suzbijanje se najee koriste piretroidi i preparati na bazi endosulfana i fosalona. Korisno je suzbijanje okolnih divljih biljaka u blizini zasada jagoda, kao i uklanjanje zaraenih pupoljaka i cvetova.
55
1.
Na poetku vegetacije iza ienja (ianja) jagoda od starog i promrzlog lia Intezivan rast lista jagode 10-15 dana nakon prvog prskanja Na poetku cvatnje 10-12 dana iza drugog prskanja Pratiti tetoine na starom listu s donje strane (prag tetnosti je dva pauka po listu). U plastenicima se javlja ranije Zametanje i rast plodova Oprez: vrlo vano tretiranje. Proveriti ima li lisnih vaiju. Ovo je zadnji termin za insekticide Pred poetak berbe (paziti na karencu)
Bakarni preparti
0,30-0,70% 0,35 - 0,40% 4 kg/ha 0.025 - 0.05% 0,025-0,030% 0.08 - 0.1% 0,025-0,030% 0,08% + 0,25% 0.08 - 0.1% 0.08%
30-70 g 40 - 45 gr cca 0,1 gr po sadnici i 1 dcl vode 2 - 5 mil 2 - 3 mil 10 mil 2,5 - 3,0 mil 8 mil + 25 mil 10 mil 8 - 10 gr
Trule korena (Fitoftora) RIDOMIL GOLD PLUS preventivno (prskanje) ili koristimo folijarno tretiranje RIDOMIL GOLD PLUS a kurativno zalivanje (zalivanje) pegavost lista, pepelnica jagodin savija, cvjetojed, vai, pipe antraknoza, siva trule, pegavost lista, pepelnica jagodin cvjetojed, pipe, savijai, lisne vai pauci - grinje, trips pegavost lista, pepelnica antraknoza, siva trule antraknoza, siva trule Topas 100 EC Karate Zeon Quadris 25 SC Karate Zeon Vertimec 018 EC + Mineralno ulje Quadris 25 SC Switch 62,5 WG
2.
3.
4.
5.
Switch 62,5 WG
0.08%
8 - 10 gr
Antraknoza
Lisna va
Jagodin cvetojed
Pauk - grinja
Suzbijanje korova
Jedan do dva tretmana u toku vegetacije kad korovi izniknu i dostignu veliinu 4-5 cm. Kasniji tretman je otean, uinak loiji, a vea opasnost da sredstvo dospe na list jagode. NAPOMENA: Obavezno koristiti titnik na prskalici i ne prskati po vetrovitom vremenu Reglone forte 1.0% 100 ml u 10 l vode
NAPOMENA: Ovo je orjentacioni program zatite jagoda. Neke promene su mogue to zavisi od godine i uslova za razvoj bolesti i tetoina. U gore navedenom programu gde se koriste dva preparata u jednom prskanju treba ih odvojeno rastvoriti u vodi pa tek onda dodati u prskalicu, zatim dobro promeati i potroiti u roku od 1 sat. Sve do treeg prskanja (zavisno od tipa i kvalitete prskalice ) utroak vode treba biti 40 - 50 lit, a kasnije minimalno 80 lit na 1000 m2 (cca 4500 sadnica). Vrlo je vano kvalitetno oprskati jagode jer od toga zavisi uinak preparata.
56
Kalijum (K) deluje na bolje formiranje cvetnih pupoljaka, zametanje plodova, kao i njihov kvalitet. FLORAVIT super obezbeuje pravilan razvoj jagode tokom celog vegetacionog perioda, te omoguava iskoriavanje potencijala rodnosti sorte i ostvarivanje planiranih prinosa. Prihrana FLORAVIT super-om ima veoma vanu ulogu ne samo u formiranju bokora, ve utie na krupnou, boju mesa i pokoice, sadraj eera, vrstou i kvalitet plodova jagode Vreme i nain primene: Kod jagoda u rasaivanju poeti folijarnu prihranu etiri nedelje nakon rasaivanja ili u fazi pravog lia, izvode se tri do etiri tretmana u razmaku od dvadeset dana. Kod ve formiranih zasada moe se tretirati ve po pojavi prvih pupoljaka tri do etiri puta u razmaku od deset dana Koncentracija primene je u od 0,2-0,3 %. Oteene biljke od insekata, sue, grada ili mraza prilikom primerne pesticida obavezno prihraniti tenim ubrivom koje e pospeiti oporavak biljke. Meanje pesticida i tenih dubriva se moe obaviti osim preparata na bazi sumpora, bakra i alkalnih meavinih krea i to sledeim redosledom: voda -FLORAVIT super -pesticid. Folijarnu prihranu obavljati po tihom vremenu, popodne ili po oblanom danu, ali uvek pod jakim pritiskom da bi se list to bolje nakvasio. Sva FLORAVIT tena ubriva se potpuno rastvaraju u vodi i ne kristaliu, a samim tim se mogu nesmetano koristiti u sistemima za navodnjavanje (kap-po-kap) i to u koncetraciji 0.1 %.
ALPINASTAR D.O.O. zasniva svoj rad na bogatom trgovakom iskustvu i tradiciji koja datira jo od 1931. godine. Za razliku od kupovine kod drugih, ALPINASTAR D.O.O. svojim kupcima prua mnogo vie: - tehnike savete strunjaka u pravilnom izboru maine - instruktau- obuku rukovaoca - servisne usluge- kako na terenu, tako i u naem servisu u predstavnitvu firme - uredno snabdevanje potronim materijalom i rezervnim delovima, u garanciji i van garancije Danas u svojoj ponudi ALPINASTAR D.O.O. nudi kompletan asortiman profesionalnih maina za vodoprivredu, umarstvo, povrtarstvo, voarstvo, odravanje zelenih povrina (fudbalski stadioni, parkovi) na velikom broju distributivnih mesta irom Srbije.
LPINASTAR D.O.O. je ekskluzivni distributer sitne mehanizacije za podruje Srbije. U naoj ponudi nalazi se kompletan asortiman vodeih evropskih proizvoaa sitne mehanizacije ALPINA i BENASSI.
Ul. Beogradska 32 11277 Ugrinovci tel: 011/8409-528 011/8409-810 fax: 011/8409-809 www.milurovickomerc.com ofce@milurovic.com milurko@sezampro.yu
Srbija, Beograd, Vidikova;ki venac 104D Tel: 011 / 23 22 167 Ni, Jugovieva 41, 018 / 528 810 www.alpinastar.co.yu e mail: info@alpinastar.co.yu
RECEPTI
Torta sa jagodama
Pripremiti: 3 biskvitna lista za tortu, 0,5 decilitra od narande. Za kremu: malo likera 500 grama jagoda, 3 listia crvenog elatina, 5 listia belog elatina, 5 decilitara slatke pavlake, 50 grama eera. Za ukras: 3 decilitra slatke pavlake, 810 sitnih jagoda, 2 kaike sitno narendisane okolade. Biskvitno testo poprskati malo razvodnjenim likerom. elatin namoiti desetak minuta u hladnoj vodi. Umutiti slatku pavlaku sa eerom i dodati oceeni elatin. Na kraju umeati sitno naseckane jagode. Kremom slepiti listove torte i staviti u friider da se dobro stegne. Pre posluivanja umutiti slatku pavlaku sa eerom u lag, omazati tortu i ukrasiti jagodama i narendisanom okoladom.
Sorbet od jagoda
Sastojci: 60 gr eera 1 dl vode 120 gr jagoda 2 kaike soka od limuna
Voni nit
Za biskvit potrebno: 100 grama eera, 6 jaja, 250 grama maslaca, 6 kaika eera, 250 grama prah eera, 6 kaika brana; 500 g jagoda Za fil potrebno: Za glazuru: 1/2 litra mleka, lag pena, 2 pudinga od vanile, 1 kesica vonog elatina. Za biskvit umutiti penasto jaja i eer, dodati brano i pei. Ohlaeni biskvit isei na pola. Za fil odvojiti jedan deo mleka i razmutiti puding. Ostatak mleka i eer staviti da prokuva. U prokuvano mleko sipati razmuen puding i skuvati ga. Krem ostaviti da se ohladi. Umutiti maslac i eer u prahu, pa mu dodati ohlaen krem. Na biskvit staviti krem i prekriti drugom korom. Drugu koru premazati filom, pa na njega sloiti iseene jagode. Umutiti lag i njime premazati stranice torte. Voni elatin razmutiti u 3 decilitra vode i preliti tortu i jagode.
60
Vodu i eer prokuvajte, zatim ohladite i izmeajte sa prethodno izmiksovanim jagodama i sokom od limuna. Stavite u zamrziva na 2-3 sata odnosno dok se ne naprave kristalii leda. Pre posluivanja sorbetu dodajte votku i ampanjac.
Umutiti vrst sneg od belanca a zatim dodati limunov sok i postepeno eer u prahu. Podeliti na tri dela, za tri korice. Pei u plehu, na prethodno namazanom i branom posutom papiru. Rernu treba zagrejati na 125 stepeni a kada se ubaci korica smanjiti na 100 stepeni i suiti sat vremena. Kore ne treba dirati dok se skroz ne rashlade. elatin izlomiti u posudi i preliti sa malo hladne vode. 6 kaika eera i vaniliju dodati u mleko i staviti da se kuva. 6 umanaca umuti penasto sa preostalih 6 kaika eera. Kad posvetli dodati gustin, dobro promeati, sipati u kipue mleko i na laganoj vatri neprekidno meati dok se ne zgusne. Skinuti sa poreta i dodati elatin, meajui dok se sav ne rastopi. Desetak jagoda ostaviti u hladnjaku. Preostale jagode prepoloviti i nareati preko korice, pa premazati polovinom krema (i u krem ubaciti malo jagoda). Ponoviti sve sa drugom koricom i preklopiti sa treom. Ostaviti u hladnjaku najmanje 12 sati. Umuti lag i poreati prestale jagode.
Pripremiti: beze kore: 6 belanaca 300 g eera u prahu sok od 1 limuna krem: 6 umanaca 12 kaika eera 70 g gustina 7 dl mleka vanilija 3 listia elatina
dodatno: 1 kg jagoda lag Za ukras: 3 dl slatke pavlake, 810 sitnih jagoda, 2 kaike sitno narendisane okolade.
Marmelada
Sastojci: 500 g jagoda 500 g eera pola limuna (sok) 4 lista elatina (beli) Jagode oprati, oistiti i mikserom ih malo izmiksirati (kao kada se rukom izgnjee). Sipati u erpu, dodati eer, limunov sok i staviti da se kuva. Kuvati oko 8 min. Za to vreme, listove elatina koje smo prethodno potopili hladnom vodom i ostavili 5 min. da u njoj stoje, zalijemo sa 2 kaike vrele vode i stavimo da se zagreje. Pri zagrevanju elatina paziti da ne provri. Izvadimo elatin, iscedimo ga (rukom) i dodamo gotovoj marmeladi. Dobro promeati i odmah, tako vruu masu, sipati u tegle s hermetikim zatvaraima. Na isti nain, priprema se i marmelada od malina, ljiva, jabuka, borovnica.
Dem od jagoda
Slatko od jagoda
Potrebni sastojci: 1 kg jagoda 1/5 kg eera sok od limuna Za slatko odabrati jagode najboljeg kvaliteta i arome. Oprati ih, odstraniti peteljke, staviti u emajlirani sud i poeeriti, a zatim nakapati sokom od limuna. Ostaviti jagode da prenoe da bi ovrsle. Sutradan sud sa jagodama staviti na vatru i kuvati. Pred kraj kuvanja dodati sok od limuna, koji se prethodno rastvori u vodi. Prilikom kuvanja sud treba protresati, a penu skidati kaikom. Kad sok sa kaike kaplje u gustim kapima znak je da je slatko kuvano. Ohlaeno slatko pakovati u tegle i pokriti celofanom.
Oprati jagode, oistiti ih i isei na komadie. Dobro oprati pomorandu vrelom vodom i oguliti koru. Voe i eer pomeati u velikoj i dubokoj iniji i ostaviti da stoji pokriveno oko 3-4 sata. Onda dodati isitnjenu koru od pomorande. Uz neprestano meanje poeti sa kuvanjem vone mase, a kada provri, krkati oko 4 minuta uz meanje. Po ukusu dodati liker od pomorande. Sklonite sa poreta, poklopite, ostavite da se ohladi, a onda ponovo kuvajte dem jo 4 minuta. Sipati dem u tegle i odmah zatvoriti.
61
GODINJACI
600 RSD
Pretplatnik Poljoprivrednog lista moete postati tako to ete iznos od 1200 RSD uplatiti na na raun i uplatnicu poslati na nau adresu: Vodovodska I deo 53, 11000 Beograd ili fax: 011 23 987 43 Narudbe i pretplata za itaoce iz BiH Tel/fax: 051 310 315 GSM: 065 233 111 Pilanska bb (Banjaluki velesajam), Banja Luka E-mail: p_list@blic.net
SPECIJALNA IZDANJA
Ukorieno meki povez
300 RSD
300 RSD