Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi.smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta. prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice. Veliko stradanje. hebrejski: $oa. Abrahamu. Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome. Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti.mene. $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti. na zidovske rodake i prijatelje . Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena. I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji. Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot. zabacujuci tradiciju i religiju.a tada konacno pronasao . odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa. priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim.gotovo svi su stradali u Holokaustu . naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni. jesam njegovim dijelom. Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet. Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham). njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom.ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta. tijekom godina. i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20. Tada mi je jedan rabin. stoljeca: Holokaust. za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje. pronalazio . koji 15 . Velika nesreca. kraljeznicu zidovskoga identiteta. U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. i ja mogu biti njegovim dijelom. pa i primitivnim. kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi. stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama.jekom 19.

. kada se sve ovo dogadalo. suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom. Zebulun. toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti. kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. No. Gad. No. p. prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda.K. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. Time Abraham postaje prvim Zidovom. Dan. idila nije potrajala. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D . ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. Putem vigekratne objave trojici praotaca. ve£ je problem nastao oko 1800.000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod. uopte. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes. Uz to.. posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih. na^inili bi nepodopgtinu. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni). A§er. njima i njihovim sinovima. Bog je opetovao svoje obeCanje. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane.. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili.K. a povijesno prve. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi. noseti u pustinju jog neukvasani. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat. a u zemlji se nije loge zivjelo. Naftali. No. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga.. nije znao za Josipa. Zemlju Obe£anu. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti. veliku i mocnu. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova. Jehuda.. Benjamin. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod). oCeva miljenika. a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. tanak poput poga£e. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena. p. gdje je odgojen kao egipatski velika§. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. Poveo ih je u pustinju. Saljud im manu. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja.je zivio u vrijeme obozavanja idola. zastupajud ga i uvode(5i red.. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva. Nastalo je vrijeme kada su brojne. proro&ca Miriam.K.. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda. gdje im dobro bijaSe. snahama i brojnoj djeci njihovoj. kako Biblija kaze. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. odmah do faraona. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne. Simon Levi.^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. §to sve ostavi u brzini bijega. a u hrvatskome jeziku Mojsije. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan. Petkom. 2idovi nesmetano krenuSe dalje.K. Na kraju. Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi. No. faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena. nemirnog. praocem zidovskoga naroda. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji. vjeciioga Boga. p. zene i djecu. teSkog i. okupljene u dvanaest plemena: Reuven. Efrajim i Menace. godine p. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod.. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. Jichakar. na brzinu ispeien kruh. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji). Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. pored punih dadavih lonaca na ognjigtima.

te spoznaje Jedinoga Boga. Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava. redaba . tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore. te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. D a v i c e i t n i k .. ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga. Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta.JSJ5SSy_i?^ . ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu... Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa. Ni samome Mojsiju. zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu. iskovan od teSke ali uporne naravi..Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga. nakon mnogo te§ko<fa. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu. No. No. prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David. neupitno. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena.. 0 Tpra.dao_s. koliko je lutanje ukupno trajalo. Oko 1200. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p. Svaki put bi bili kaznjeni. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom. strogo ali odnski. nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti. 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda.<2L. stvaratelja i kralja svemira. koji ih je izabrao za svoj posveceni narod. Zakon.kao SaImnon i_SolornQri. Bilo je to sredinom 13.) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku. Upravo je u pustinji. i kao autora JPsalama. p. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano. teSkoca i oskudice. te su vrludali od grada do grada.sin. uz uvjet dzzanja ovih mzcy. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik.. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama . icamenim plo^ama 19 . _kraj . do Zemlje Obedane. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva.agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s. Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima. §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem.. Cini se. £est u istocnomediteranskim kultovima. ili pak egipatska bozanska krava. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti.dvostruk obrok. ali vjecno su uz njega sjecanje. Bog im je dao kralja. ^oyjek_osebujna znaCa[a. s njezinih_613 mz. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao. sravnjivali sve sa zemljom. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda. Dospjeli su.. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina.. zapalili Sto se moglo zapaliti. za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom.os_i. Mojsije bi ih. Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru. . kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se.o^ pTKTOvdje je. jer je okusio od egipatske raskosi. Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji. a tradicija ga .ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya. i prostorno manje-vi§e stabilizirala. uvijek bi se ponovno pridigli. (Zapravo. humora. u hrvatskjorne poznaLj.sucima.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh).K.

Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko. Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga.K. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme. u 10. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin. sredigte svega zidovstva. Tako je iidoyskajdrzava 332. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia. p.. u takozvano babilonsko suzanjstvo. a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo.Mesija. tek MaSiah . a ponovno 6e ih okupiti. Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo. dok je^sjeverno. oko 18. Hram je bio ponovnojagraden. kralju mira.K. Povratak iz babilonskoga suzanjstva. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. Ovdje. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda.']Eraelj_e pao pqdLAsirce. Juzno. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava. druga je skupina povramika. ali op£e prilike bile su teSke. prije svega grijeh klanianja idolima.jedinstvo_zemlje. Tako nastajubrojnefmis'ne:.Yeliko^ ga. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj. vec Salamunu. nije bilo dano sagraditi Hram.K. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima. u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor).komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. prema tradiciji. No. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna. Hram i Jeruzalem unisteni su. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena. p. Davidu. Hrnm a. Usprkos tome. Jehuda. imali su i dalje kojekakvih nevolja. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina. pala pod Aleksandra. kada bude doSao. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje.K. Prva skupina povramika brojala je 42.K. pa je tako i 21 . sredigte kulta Jedinoga. Izrael. slave Boga i nadaju se povratku. burna dolaze £esto. ali zajednice su opstajale. dospjela u Jeruzalem. u Babilonu. Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom. Zidovi §to su ostali u raseljenosti. Prvi Hram. rasprseni babilonskim svijetom. kralju ratovanja.Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori. Godine 458. osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu.360 muSkaraca i 7. stolje£u p.000 ljudi.) Godine 586. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica.. Do_515. je kraljevstvo. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!). pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. Veliko rabinsko vijete. p. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama. Hramu i Stovanju Jedinoga.K. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac. a zitelji arpxayljeni u Babilon. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. (Do danas nisu pronadena. mudrac i administrator. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. godine p. propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova. Oko godine 720_p_.

uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. Stali su usvajati grdke obidaje.Gospodina. Veliki svedenik bio je zapravo vladar. Ali. te su ih Farizeji i udnili. helenistidkih sirijskih vladara. podreden tek osvajadkom guverneru. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena.tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak.nestao. Godine 164. i tjerali. da bi se 301. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome.bredno qdjsden i ponQyno po.kako bi drugadje . p. koja je sebe nazivala . No. premda manje popularni. osobito svinjetinu.Tradicijski. p. i tjerali.K. te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh.Hasidim (Pobpzni.tolemej Prvi. plemsrvo i svedenstvo. zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!).. mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. p. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram. govor i druStvene odnose vladajudega sloja.K.znad Pravedan.K.sve^en. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki. Mjera je bila prepunjena te je 167.K. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova. u veoma . no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana.kako bi drugadje .K. p. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju. Farizeji su. Saduceji su. Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika. p. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje). No tvrdoglavi Zidovi. Gr£ki vladari su tjerali. i kona^no su prerjerali. Pobozan!). Konadno. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu. andele. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost.aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji). No. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. nametnuo helenistidki egipatski vladar P. drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim. kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi. vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni. Na spomen togaj£uda. 23 . umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo. Istodobno. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije. medutim. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. Godine 198. mogude ustrojiti samo uz kompromise. onako kako je oni odrede.. te je bilo dosta nevolja i nereda. Kako bilo. vodedi su krugovi. Takvo je druStvo. stol|e<a p. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. njihova hadna zivota i obidaja. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju. natprirodne pojave. uglavnom izabrali helenizadju. besmrtnost du§e. Pravedni) oblikovala se tijekom_l. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana. dakle. drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja. Menoru. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. nametanjem grddh poganskih nadomjestaka. profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac). Godinu dana kasnije. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima. Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva. Hram je oslobaden. Cadoku (i to . o.K. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji. dok 142. Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela. Suprotno njima.

Salamunova. buntovnicima.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima.. iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja..bio je Idumejac . kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana. jPgst na dan tiSaa be-ava. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. Za Zidove. Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama. i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan. Zacijelo je. Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. No. koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme. istggajdjrjyafeda4e.dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima. najvige vjersko tijelo. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole.stptina.K. No. preselio se iz Jeruzalema. U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja. Raseljenost. pomazanoga kralja. pak. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. nakon pada Jeruzalema. zive jednako pod svakom vlaSdj. svedenifke sluzbe.prije-YJle. Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda. §to su je oni. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja. godine_p_aojie Jeruzaseca ava). voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota. s druge strane. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora.. nisu im propustili uzvratiti.. koji £e ga ponovno poditi. jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . p. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo . Eseni). izmorene 25 . a dok ih god puStaju moliti.kako su naglaSavali Farizeji . no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. kao jedan od valova otpora. ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta. odriap se do danas.. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike. a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. na gr£kome i latinskome nazvana Judea. HaSmonejti. gotovo sravnjenoga sa zemljom. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda... puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama.nije vodila lozu od Davida. Istodobno. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. Prestanak hramskih djelatnosti. Godine 63. Dapace. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. godina pap i pTvTHram. Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja. No. kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya. Nemirni i prakti6\ graditelji. u mjesto Javne. Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju. Sanhedrin.

a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda. bez oslonca u Jeruzalemu.). Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova. stoljeca. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. gotovo viSe ne postoji. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice. krizarska. No.. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu. rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. bilo je to previSe. stoljeca izbio ustanak dji je voda. Tako je u prvoj polovini 2..posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. na kraju 5. Rim. prije vi§e od 25 stoljeca. Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. Aleksandrija. No ona prava raseljenost. U 15. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe. Korint i druge. pljadcajud je pritom do gola . vijek Europe. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh . nastaje tek nakon eubitka Hrama. perzijska. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). te ima mnoge osobite obicaje. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. i 16. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael. U na§e vrijeme ova zajednica. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo.zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati. Bar Kohba. sjto_ljega. No. koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. na 27 . stara 2500 godina. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. nastavljajuci drevnu tradiciju. arapska. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud._nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene). takozvani FalaSi. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja. Damask. Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice.Prostrt stol.

stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. postaje doista teSko. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima. Ipak. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom.u bioloSkom. tijekom stotina godina nakon izgona. ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. godine. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. prebjegla je u susjedni Portugal. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima.X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao.000 ljudi. no prodorom Islama iz Afrike. Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. Gotovo polovina Spanjolskih Zidova. Djeluju Jehuda ha-Levi. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda. Nakon tisudgodiSnjih iskustava.ved u religiji. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi. Dalje se na zapad nije moglo. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti. Jedan pokajnic"ki dn. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. proglaSene 1924. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi. medu preostalima velik je dio. 1492.oni koji su izabrali tezak put odlaska. najodvainiji. a vjerski iivot buja. \ 29 . iako pokrsten. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom. svinje. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte. Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu. Oni koji su odludli jud svoju vjeru.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. No. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet.. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima. Sefarda. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova. otiSli su bez i£ega.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu. Godine 1391. prated Kristofera Kolumba. Kona&io. tvrdoglavo vjerni Vjefnome. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. Ferdinand i Izabela.zar je moglo biti » drugafiije . Sto su samo boraviSta. za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. njih nekoliko desetina tisuca. kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti. na arapskom i hebrejskom jeziku. krenuli su dalje na zapad. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. zbog teSkih progona-^id^vau Europi. Vise od 200. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima. stoljede kasnije. Crkva ne odustaje. oko 100. Naime. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. Tek poneki. u Ameriku. stoljedma nakon izgona. gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije. Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina. dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici. ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove. ali ni Zidovi ne odustaju. Problem nije bio u rasi .

te su dionicima blistave pojave radanja Europe. Tako §panjolski 2idovi. vjerne neprestano Jedinome. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. godine. Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. kao i samo Carstvo. a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. Sefardi. nastale u okviru Otomanskoga carstva. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva. Krajem 15. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. Njihove su zajednice. a osobito neislamskome pucanstvu. Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. pa bi zatim ru§ed. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. sve do 1967. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. donijela je teze zivotne uvjete svima. Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice. Urjecajem Crkve na ta kretanja. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu. No. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. Pet stotina godina nakon izgona. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. Istodobno. Zidovi su i u Palestini. godine 1992. trajud neprekinuto stoljedma. Naime.Nakon izgona Zidova. njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. sve do 1941. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. Osim u raseljenosti. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. osobito krizarskih vojni. u zabitnoj zemlji Bosni. No. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. u posljednjem se desetljecu 20. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu.

a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. i tijekom 19. te im je povratak dopuSten tek u 17. . politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove.uzdizanje. te profesionalni posudivad novca. . iako uz neprestane te§ko£e. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda. jer je povratak (hebrejski: alijo. Krajem 18. stoljeCa. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. novae nastao bankarstvom. I ranije su. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. zemlju Izraelovu. zidovski je kulturni zivot cvao. povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. osnivaga cionizma Theodora Herzla. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. no to nikada nije bilo trajno. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. No. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. U vrijeme ranoga uspona Europe. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje. Ovi pak. predvodena tradicijskim rabinima. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. (toorba Haskale. prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice. stoljecfu. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. No. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena. UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). njihovo znanje i sposobnosti. stoljeca. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota. 33 . stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn. a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. nezidovskog okruzja. na pofetku 13. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. Druga polovina 19. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. Doista. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. asimiliranoga agnostika. ASkenaz. bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. Istodobno. vt Palestinu.talogai pokrStavanjem Zidova. zatiSja. ObeCanu Zemlju. popularno nazvanim lihvarstvom. Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. vodila je druga. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje.

i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. stoljeda. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. posebice u 1. sve se vi£e Zidova u 14. Tradicijski. Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. No. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova. stoljeda. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost. Sto su se stopili s . gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice.^ jim: etidkim prtetupom. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka. premda im je zakon. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. Gdje je bilo dopuSteno. dijeled i pre. utjecajem razvitka komunikacija. a mala zajednica. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. stoljedu.. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave. samim krajem 15. druge su male i siromaSne.i va. te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. nova snaga puna zivota. Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova.o zajednidkome identitetu. Mnoge od njih su velike. stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. kada Italija pada pod nacisti<5ku . bila je ved na vrhuncu. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943.obedavajudem 19. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe. talijanska Renesansa. godine. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. pomelo je od. najavljujud obnovu. domadm zidovskim pukom. cvatude i bogate. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika. a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. traje u Istambulu do danas. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 . Litvi. No. i susjednim podrudima. no sve ih povezuje svijest. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave. okupaciju. u~danaSnJoj Poljskoj.• va.• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17. Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. drzed svoje tradicije. talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata. u odekivanju i nemocnome nadanju. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave. Zivot je trajao u strahu i ocaju. Od 13.

koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). umjesto samo subotom. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. ^^ -X. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. te je u 18. Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi. 37 . Dakako. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. perionP cama. Tljekom 19. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. nenauceni na to. jidiSu. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. pruzali su novu nadu zidovskim masama. Zajedno s drugim narodima Europe. Godine 1924. krzneni Sesiri. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. te s jakim osjecajem solidarnosti.500. stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. Cesto su te zene radile u trgovinama. No. pored vjerskih. Raseljenost: Amerika Goldene medine. ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom. te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. godine. Od 280. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna. mljekarstvima. pekarstvima. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. stoljecu. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama. Tijekom oko dva i pol stoljeca. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. uvojcima kose iznad uSiju. Godine 1917. godine. rebeima (rabinima). i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. Zlamom zemljom. bili ravnopravnim gradanima.000 u 1925. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. pojedinacno ill u manjim skupinama. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko. erne hlafie. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. odricanja. sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. od po£etka 18. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu. godini. posebice time Sto su radost. uf enja i predanosti Bogu. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno. koje je. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije. iako u teSkim okolnostima. Palestinu. No. I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova. stolje£u pooeo povratak. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. kao i svuda. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca.

'-•-•. stoljedu. nagurani u teretne vagone. uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca. i 19. Takva se ideja javlja vec u 18. pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima. Nacelo rasnoga antisemitizma.__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana. ultraortodoksni i nevjernid. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima.. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te.^^.1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945. a krajem lieta 1943.•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova. iako oStro i okrutno. Zaposjednuta je zatim i Francuska. a.. ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku.000_2idpy_a. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga. stard. da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja. nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar. a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti.uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __. Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je. Veliko stradanje).Hitler j3d-l|ejg_1941. J 39 .. Tamo su ih do£ekali nasilje.^H'-ft" vijeka aiiuaeu. iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva. zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga. njemaCka vojska ulazi i u Italiju.. bez vode._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava. podnje Drugi svjetski rat.™-Jr—•-.. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. No. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina. prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust. onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom. nevrijedni ili manje vrijedni zivota.. primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora. Qpjdine/1939.. unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt.933. studenoga 1938. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su. istod\ i jugoistodxa Europa.X~. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje. a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc.J_. Civili.~J . Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama.tako-od religijskoga izrastao u rasni. cionisti i anti«-^__*. vrijedani i ubijani zidovski gradani.. j J O •}^r~ **v.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara. do. pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti.. ' " _ "J -"'". zene. da bi od I938. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast). Arttise-^! rrutizairLJe. . U nod izmedu 9. hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca. licemjerja. -—/Jijekom . antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj.'. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30. Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema).. na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e. nazalost. pljacka. a ostali. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova. zakonski razradeno 1938. i 10. 3to se naSlo na plodnicima. Ta se noc... djeca.^ fl f :. hrane i osnovnih higijenskih potreba. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov.. sporadidio i u relativno malim razmjerima. javno su pljackani.

Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. Pored spaSavanja putem otpora. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. osiromaSene. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem. Golem broj civila i vojnika sviju strana. 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa. ne zaboravljaju svoje mrtve. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova. pa i Jg££an§ki.. no najved je dio stradao u zemlji. Adolf Hitler. znanstvenoga i gospodarskoga uspona. Jedan dio je stradao izvan zemlje. Kulturni zivot je zamro. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu.oko 80 posto zidovskog puCanstya. Europa je bila uniStena. korjenite povezanosti s tradicijom. sre<iom. Qka»2000 ospba. Velik. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja. ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce. Prorijedene. SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna. Holokaust. panvfenje je trebalo institucionalizirati. li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj. za^etnik zlodna. Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu. Vcliku ncsredu. Cesto se postavlja pitanje oprosta. Rijetki su uhiieni. zajedno s prezivjelim potomcima stradalih. kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu. No. potomci odayna ppkrStenih Zidova. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi.7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina. PoCinitelji zlof ina.. ^" J^ /ij . osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. najyjsle__u. oko dvadeset tisuCa Ijudi. ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima. Sjecaju se njihovih imena i lica. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku.cionisti. Takojejbilp i_u lirvatskoj. asimilirani i tradicionalni. Istodobno._ 7^. Holokaust je to zauvijek odnio. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. ne-2idpya. pismenosti i uljudbe. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. s>f^-r-AfJ. rodaci i prijatelji ubijenih. sudeni i osudeni. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. Gospodarski. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu. . stradao je tijekom nepunih Sest godina rata. Cuvaju fotografije.koncentra-. 95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. U drugim podrucjima. pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost. najf eSce nekaznjeni. smanjivanjem.

. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj. svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove. sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa. neovisno o duzini protekloga vremena. Na takvome temelju. Cakoycu. Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael. Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih. smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva. u . priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. Oko jedne tredne zivi u Izraelu. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina.sudjeluju. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima. Slavonskome Brodu.. Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. zidoyskih op^ina.kon zavrSetka Holokausta. u kojemu je od 1941. tred su odselili drugamo. a ne§to manje od jedne tredne u Europi. i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine.rte-putern nje . a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja. yirovitici. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee). stoljeca. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se.. Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata. Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje.H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni). a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji. No. juznoj Amerid. kao povijesna opomena. Njihova smrt.se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. 2idovi zive diljem svijeta. zauvijek optuzuje podnitelje. Kanadi. koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta.) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami. do 1945. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe. te se Cesto poziva na opd oprost...00. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. izmedu dru43 . Australiji i Afrid. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . a 2idovske ppdne u Rijeci. -HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest. prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo. za rodadma i prijateljima. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. U-.WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15.

pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava).000 hektara zemlje. drzava. godine 1917. od pojma Zemlje Izraelove. JHeEzla-(1860-l 904). ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. Psalam137. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. Erec Israel. U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. Jeruzaleme. Godine 1882. osnovan je Keren Kajemet. uz obvezan dodatak njezina imena. Neka bi se osusila desnica mi ruka. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija). Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. naziva erec. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije). kao i druge zidovske organizacije. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. to nije samo san. Poziv je bio vjerski utemeljen. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona. Erec Israel. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. Herzl je rijecima: Ako to zelite. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu. bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak.osnpjpovratka Zidova u Izrael. padom Jeruzalema i Hrama. Podrucje. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. povratak u zemlju Izraelovu). ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada. kamenite ili mocvarne. Naporima Hajima Weizmanna. Pojam drzave razdvojio se. godine.gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. Ove su organizacije. a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 . Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu. §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. prvim cionistiddm kongresom. od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. zapravo povratnika. nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. zemlja. Godine 1901. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. fond je kupio 96. Bozje obecanje praocima. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. * Ako to zelite. proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. Zapravo se drzava kaze medina. Tijekom gotovo devemaest stoljeca. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. tada to nije samo san! Theodor Herzl. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda.

Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina.Je_4i^ stavriici. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. filharmonijski orkestar. broj Zidova raste na 250. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka. Generalna je skupgtina U. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista . kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana. krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. Godine 1942. Potkraj 1947. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima. i 1947. Konac^no.N. rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao. u Palestini zivi vec oko 160. svibnja 1948. pored uobi£ajenog na£ina zivota. Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige. 1946. Prije.000 Zidova.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program. Nova je zidovska drzava nastala u ratu. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak. 14. Istodobno. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. Godine 1920. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. Godine 1933. sviay_a to to^u. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio. svibnja 1948. Zemlja je bila slobodna krajem 1948. zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema. Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. Zivot je bio tezak. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. surov i siromaSan. godine 1939. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja.. Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom.000. ustanovljuju se izdavafke kuce. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. No. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova.i upravne organizacije. za vrijeme i nakon Holokausta. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. netom prezivjelih Holokaust. Jedan dan ranije. na 500.. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima. Svi se oni ipak . Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. knjiZnice i sveuciliSte. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi. uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. Zbog ovakvoga razvoja. traje u raru. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. kazalista. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. ali arapska se strana tome protivi. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. §to su izgubili sve osim svojih zivota.000 europskih Zidova. Arapska strana to odbija. Hjekom dviju godina.000. Osnivaju se. Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima.

naziv novCane jedinice jest Sekd.000).4. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane. Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji. Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov. vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja. osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael.nadaju uspjehu mirovnoga procesa. . 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. od toga 4. Povratak u Izrael. sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika. Glayni grad Izraela je Jeruzalem. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600. V. oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni.000) i drugim. 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije. otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-. Tel-Avivu (350. No.000). zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. U svim podru^ima 2ivota. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e). sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu.'. dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila. i danas se dogada. te svetkuje Sabat. alija.850.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. Haifi (250. te nepoboznih. koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse. suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. moSavima i jiSuv kehilatima. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje. Arapa muslimana ima 900.polttiSku rav 49 .000 (15 posto). ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca. viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem. Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba. od gospodarstva i vojske do turizma i zabave..000 Zidova (80 posto). Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju.. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika. §to se religijskih propisa drze tek simbolifno.

to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. vjers'ki zakon. tezak i dugotrajan proces. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. nije uvijek bilo tako. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. Dakako. U tome se zidovstvo razod drugih religija. No. u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. prijelaz u zidovstvo. tko to moze odrediti. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta. koja regulira i konverziju. kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima. No. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. i to je dvoje neocivojivo. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. Tako odreduje Halaha. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom. Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje.

poStovanje ali ne strahopoStovanje. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi. koje podrazumijeva. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati). odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva. Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi. ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je. Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta.jecanje Izraela kao domovine.to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. Za njih najvazdovskoj tradiciji. I Izabrani Narod. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad. ima osoba rodenih u krilu zidovstva. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza.nosti prema Savezu. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. osobito medu mlactima.titeta. postojanje Drza. Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut.vijesti primljeno je u krilo zidovstva. u £uva. otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom. kako stoji u Tori. a za asimilaciji. izravno prihvacanje europskih. osobito u Izraelu. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo. Naime. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome.Ugladenosti. u svijesti o pripadnosti zajednici. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti. a ne rodeno u njemu. U posljednjih pola stoljeca.ga identiteta. Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. jer svaki punoljeroda. ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta. Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka. neovisno o ukup. Buduci da ih Orijentu. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 . to je za iskazu identiteta. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava. Nasuprot tome. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju.Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu. bila je rodena izvan zidov.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota. jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava.tako i u Hrvatskoj. S obzirom da je u zi. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci. Dakako. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. Stoga se danas. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. no drzi se da je naglaSeno noga.roden. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija. te dakako zidovski na.Narodu Izabranome. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce. srednjega i mladega naragtaja. odanost Tori i zinju tradicije. ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta.

. Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma. . Kralju nad kraljevima. Cak je i modernim. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju.. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta).nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„. -f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno. Hilel. " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna.te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati. vet je i stvoren prema njezinim nacelima. Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz. Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda.* odanosti .u ^a^^M^ele'l^lt^.«i^^_ *' '_. zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju. ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji. koji ne znaju pravoga Boga. 2. Zohar . ve<i kao samu Bozju pojavnost. ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk.. To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^. Svakako. Zidovi . pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne.T . u£inio Zidovom: Prigibamo koljena.. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. Jer. Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk. a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu. .:!»J^. Gospodin. Kada nije bilo druge mogu£nosti. ^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i . falcp jemastald ^golemo. nezavr§enim . No stvoren je. Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti. ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom.bokom naklonu. pa time i savrgen nacrt_svijeta.time i nesavrSenim .?' . Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj. zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka. a drzi se osnovnom 54 55 .jd£u§tveno^. Talmud. tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah.

^ sucima). „__ _. _lt^^_-_: --^j. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku.i4j. ja.ALA X^«^JXV/^ty.st. Qpjf""'°" :"1'""J a .{j^aujjuab/vctama^ M " ..• . Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture. koje nemaju pojedinacnih naslova. koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima. sve do posljednjega slova.'. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset). (dvije knjige o kraljevima). u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu.. iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati.<-f."> '"'rV:'-^. a isto• TT /T-* ^ . stoljedajgJK... PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo.'"" >^*^" * .pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime.—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve). jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik._p. tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha. Amos. premda idolopokloni£ka. r-T— J« ~~". terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah . (dvije knjige Samuelove). te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha ._^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5. jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona. progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige.ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin. hebrejski. No.-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda. firrna) i Jehezkd (Eze]del). Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu. Tora se sastoji od pet knjiga.Mali^jpmmci:^HoSeaJoel. Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno. Tanah £'mc joS )_..i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'. Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi...-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|.. . svijet bio prestao postojati. Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta. Optuzivan zik. Miha.Havakuk. . Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva. ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju. ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'.. a time sav svijet postaje svetim Hramom. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica).—. Ovadja^Jona.wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja. syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud. Kohelet (Propovjednik). Najoma^ama ^ qd_najranijega. . Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako.AI^. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel. Stvaranje). Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore. takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva. od sunca i zvijezda do bilja.. JeSqjahu (Isaija). Cefanja. u povijesti covje£anstva. j^u. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta. No.-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•. stvaranje" svegalto postoji. Simuel. pa i ka5nije. A fvf v 56 57 . Nahuin. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-. U meduvremenu je u J.. do 2. Svakako.£ovjekovom zivotnom zadadom.nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H).... ' ^ ^ ).r_PQs tanak.^. dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane. u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez. zivotinjaitovjeka. .-nazvanorne Vulgata.

tfikst dta pjeYuckajuci.: -. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski. Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda. bavi se gradanskim i kaznenim pravom. poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta.. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu.. TalmudakLse. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom.. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja. Godine_1941. osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. incesta._ sJd naziv Gemara._razvpda.. vjerskome zakonu). •> •• • . podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini). a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike.------— . U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja.i(Zene)/ bavi se pitanjima braka. Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. Dvije suyerzije Talmuda. kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima. bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta...nr. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija. astrologiji i magiji. okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata. gisto6_a). Tred._aramej^_ . i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu..dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne. Na hebrejskome. te navodi izreke. mada zadjelo ne na mnoge. budud da se ova ra£unala godl^nje. Peti dio. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -. To je traktar^ofj^Qci. Opsegom bitno manji. A 59 . \Nezilan _\. no^_poznat jej. StruCnjaci. Frvi dio._____•_____•• . Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed.dys dijela.. gtp sij^u obliku-. -u kojoj je tijekom vremena. vjenianja. pod naslovom Talmud.. ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\. Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik..."Oba se sastoje ojj.. ______. ^rtve u Hramu. stoljeda. _ _ _ J____.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike.-----------.. Talmud je.. sudovima. preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982. prou£avaju ga u izvorniku. bavi se pitanjima_pbred:n. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla. faoed \Blagdani).^)rugi dio. Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da.. naziv Talmud"zn~ad"na{ik. Buduii da jejfalmud komentar MiSne.okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna. \Kodasin\e stvari). cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik. Pisan je aramejskim jezikom.yvJfl^Vn.. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima. Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima. proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta. --. U ^eSwama. prije svega rabini. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga.e dstoce i nedstoce. pouke i pripovlfesti iz MiSne. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne. zavrlena u ranome 3.-1— jpq j.]niViii "u' _ . prou£avanje.. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu. fabinskim akademijama. preljuba i bra^noga vlasniStva. dio. dodatak.i ____ _i'n. Cetvrti dio. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera. nastavak). medicini. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne.. zapofiet prije nekoliko godina. §esti dio.

stolje&i. Zemlja Obedana.3LstoJje^a. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta."dolrVovma. svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova. ^g/Mte. stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri.JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena.. govoraSe Bo^Abrahamu.. a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova. . Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva. Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu.kabalisti^ke sljedbe. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. pa_p_on. sve te to biti vaSc. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2. sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja. Kanaan. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec.astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju. Eufrata. koji je zivio u 1. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh . zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja. Zemlja Obecana /a sum Gospodin. Zohar. danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva. i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu. "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi. Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke..Ero4-4inim _ vrijednostima.Zohar O5no50iaJaijiga. 61 60 . t|kiz J. .rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn. Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan.. Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih.ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc. Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. stolje£a Simonu Bar Johaju. o^obltrvengansfven. Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve. ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h). i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta.

No ipak. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime). S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja. ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. a ^ugrikpjne_je^ poznata n. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. yiSe. kada su je izgubili. vav. koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama. obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj. tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova. gotovo bez ikakve nade u povratak. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. Istodobno. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane. No. Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez.Blagoslovljeno bilo Ime. Od 13.molityi. Cevaot (Onaj koji je nad vojskama). Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . poput^JElphinJBog). buduCemu svijetu. Dr£aya. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin. drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. ha-Makom (Miestp. Gospodar) te ne spominju Bof je Ime. ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike. najortodoksniji Zidovi. godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan. Sadaj (Svemogud). te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom. odnosno: Hvala Bogu. naravno. Izgnani iz svoje zemlje. zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa. Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70.JHVH. Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti.jfLl948. koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. Onaj koji je posvuda). ijto^arnoii. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama. Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju. JgsTtgk^cgJylesila. grema tradiciji. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena.. Bogu se obrada. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj.jer on te. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. rijedju Adona[ -_^p_spodin. do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. zivotom i smrtu. mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov." lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti. he . dod u Obecianu Zemlju . za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina.

—' ' -.. a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj. bez promiSljanja. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota. jer Bogjejse Tme.Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi.. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme. Neovisno o takvim rubnim pojavama. -. upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju. Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je. usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka.__„. diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu.Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi .J."*~ -' * -. sltige ffi£egii sto je 64 65 .' --«—— -JU-"--™ ----•—--.---^ -. ---. Oni dr2e da je Bj3gj^a. ----.--.hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena.• « -. •' ' • •••" . zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode. a takav je prikaz_.. Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii). Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan. ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde.^. sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela. s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi.. te da je njegovo ImeJDn sam. drzi se znakovi"— ----.. te u hrvatskome srecemo oblik B-g.Aw. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi.Bog). zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi. kao obrane od zlih sila.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima. A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza. ji^ No. U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti..goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila._ a.. i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva. NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred.. Bjroj 620. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu.^. tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt. neovisno o jeziku govornika..

Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. Tek Mz'^Kfl. 'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba. No. Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete. ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. No. darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu. hramske duz^ ijosg. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 . iako se viSe njih dr2i bitnima. kako ih je u 12. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore. a kona^no je prihvadeno tcinaes. zasnovanih na pravnome redu. koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon).Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana. sustava vjerovanja. nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu.. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima. prehrambenenobTCaje. stolje^u ijFazao^filozpf. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka. naglaSava podijeljenost na prvih pet. naCin proslave blagdana.. prije svega yjerovanje u jednoga Boga. SloSa asar ikarim. Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju. merTu ill okruzju nastanka problema. budud da su one neodvojiv. nazvan Maimonides.SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine.<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej.t_osnovnih togaka vjerovanja. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu. ^-13 nacela vjerovanja .. Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom. 613 zabrana i zapovijedi . temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota.Mo§e ben Maimon. zabranjene odnose medu ljudima. posudivanju i poslovanju. I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti.

Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija.Pomazani). No. kako bi se moglo suditi svima. vladar mira. posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. donijet £e kona£an mir svima. Tisudjedma progonjeni. pored istine i pravde. koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. kako ka2e Psalam. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. svakome pripadniku ljudskoga roda.Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah . time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima. pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska. nedjeljivoga i vjedioga Boga. Mesija. Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. 69 68 . osloboditelja. svenazoftioga. posve dovrsen i savrSen. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. (§to te se dogoditi nepravednima. olam ha-baa (budud svijet). jer mir je prema tradiciji. Nastupit £e novi svjetski poredak. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. 2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. za djela podnjena za 2ivota. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom.

Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane.. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka. Gospodine Boze nas. . uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika. Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga.) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi. Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica.•4. Adonaj Eloheinu. vladaru svijeta.. Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita. a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova. narecfene vjerske obveze. drugima za Njegove darove.agoslov. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta. koji nam dajeS . .. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati.o vrijeme.. koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. pranja£uku.proslave blagdanaHanuke^urima. a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra. izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. te blagoslova Sehehjanu.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu. izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu). aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino. 71 .koji^stvamfplod vinove loze.i. te je njihov oblik nepromjenjiv.P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^. To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku. tjesteninu. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju..ojj>. Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine. kojima je oblik odreden i nepromjenjiv.. aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu. kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw. povr<ie. gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice. postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe....fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino .. y|mji). voie. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi.Blagoslovi . (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta.B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta. l&hehjanu.

mogu i same postati sve73 .. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. S'ma Israel. a sam naziv KadiS znad Svet. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. Adonaj ehad. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. donosed subotnji blagoslov. (PoCuj Izraele. U vrijeme nastanka molitve. Izraele. jezik Saveza Izraelova s Bogom. U sluCaju tuge. broj zena nazodiih molitvi nebitan je. Sav je zivot zidovskoga vjernika. Sto su prosli obred Bar micva. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom. ZariSte molitve uvijek je Bog. tehilim. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru. stanova. vrti<ia i drugih prostora za boravak. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel . Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna. Skola. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. iskazujud svetost. koje su za vjernika Zidova sve propisane. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan. Pored toga. opasnosti i nesre£e. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput.. ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. kombinirano je djelovanje srca. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza. jedan jedini. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. Gospodin je jedini. beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. ona ga potvrduje i obnavlja. Molitva je potvrda Saveza s Bogom.. Osim u reformiranih Zidova. zapravo su molitva. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-. Gospodin je na§ Bog. jer se u minjan broje samo muSkarci. Prva reCenica ove molitve. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja. Avinu Malkenu .. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. obe§daS<ienja ili zarobljavanja. Adonaj Eloheinu. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. jezid obreda. duha i uma. Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv. kako je to odredeno muSkarcu. neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid. To je stoga §to. stvoritelj i kralj Svemira. sveti jezik. 72 Moze se moliti na svakome jeziku. ali i radosti i proslave. Rijed su aramejske. Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. Molitva. premda ih se ne raCuna u minjan. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. jezik Tore. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. Danas se ovakav pristup mijenja. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski.Poduj. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika. tefila. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. ureda. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje.nas Otac i naS Kralj. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza.

kao Kralju koji sudi i voli pravdu. U 2.st). Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. Temelj sinagogalne sluzbe. Amida se govori tiho. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. svetom. a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. stojed. stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion. f|| ||P ^ 75 . a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta. koji daje oprost. Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed. snaznome i modnom. negativan je samo dvanaesti. jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. te ih je ukupno 19. kojemu se upudije pokajanje. tefile. KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. Svi su blagoslovi pozitivni. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. ponovno podize Jeruzalem. Prije poietka. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova. Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj. dni da odjekuje truba spasenja. blagoslivlje godinu. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). koji'obnavlja Izrael. lijeci svoj narod Izrael. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. deset punoljetnih muSkaraca. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed. skupljenih nogu. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. prihvada molitvu. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. jest Amida (Stajanje). Minha i Maariv). onome koji je podario spoznaju. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida. Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje.tima. ali se smije udniti. ali naziv nije promijenjen. Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje.

-|. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota. Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. tvoj Bog.je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. nafina priprave i uzimanja hrane. danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva. miSljenje odnosno sluzba srcem. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. No. sluzba Bozja nazivana je avoda. duhovni i tjelesni. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. kada zivotinja Bozje stvorenje .Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. Trebalo je muke da se goveda. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. ve6 samo duhovnost. nazyani minhagim (obiCaji). Bogu svojemn. rad. Porea Tialahigkih zakona. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina. jer viSe nerrta tjelesnosti. drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio. Sustav zakona iobigaja koji se od77 . medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol. no ipak rad.il molitvi. Obratno. Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. i budite sveti. U stvarnome zivotu. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama. Tako. budite i vi posveteni stoga. Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e. -y. poznat kao Maimonides i kao Rambam. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta.. 76 .nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit. Bio je to najsvetiji rad. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi.. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta. no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. Nakon pada Hrama.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. reguliran je zakonima i pravilima. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. stoIje6u. temeljenima na nafelima Tore.^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska. U vrijeme postojanja Hrama. MoSe ben Maimon. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!). mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. koji je zivio u 12. teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja. molitva. drze neki rabini. lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). Gospodin teje odabrao. Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. jer Ja sam svet. jeruzalemski Hram. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima. Tijekom tisudje<ia. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani.

sira ili vrhnja. a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe).. ispraVar^/odgavaraJud)... ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 . a najcMijnJ..Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan. Ulje je kaSer i neu. a riblje se vrste. njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!).) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j... tunj. oslii.J^-^yj^J wy_ ^_—^ . tigar. o..jnezuze. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt. na£elo ili postupak. popufsira i vina. naime.v . Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka.). sismis. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi. no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. te rijeCne ribe pastrva.. zubatac. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse. devalfama.1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica.i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price. a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane). koza. A^ko. Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog. skuSa. RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. Ngkgjyrgtg Hrane.. dste su. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard. OpCenito. odjspravno napisane Tore.tralno je (parev). pa se mqze odnositi na mnogo Sto. gira. jelen.^ . pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga. arbun. antilopa. U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem.ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve). diyokoza^.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut.. a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii. hijena.. ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste). kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. orada. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye. Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser). slon.cliiele na dste i nedste. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna. i dakako. najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka.jvoje vote i povrtejcgs'er. neovisno o svim mjesnim razlidtostima. RijeC falser ima i sire znaCenje. i . obredne kupkejnikve. 'Sisavci ste su fivotinje (govedo. a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom. No. do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir. Saran i njima slidie. srdela. (U nas to su losos. brancin. Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim. ovca. ^azela. vidra/dupin. te se opdenito drzi nedstom.. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. '(Fpnovilen? zaRon).) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. budud^a je biljni proizvod. premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom. Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat.. lokarda. rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-.iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-.r:rr^~™Tr-w5ti... . molitvenoga Jala talitg^sye.

^^ *^. ca i sliCne ptice.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania.10-14). a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje. U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost. Po-_ novljenome_zakonu (7. On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol. ved samo izvana. Citava se zivofinja mora odbaciti. malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede. No.XXT?rt ^^TTvni 10 i <. to je dopuSteno. nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice. Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika.. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 .. kokoj. kukci . osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. grabljive i leSinarske naravi..su sve ^-r.te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo.^Ne^isJe. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti. ^_ . u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a. Negj§tLsuJ.Qn mora biti i primierom boznoga zivota.^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija.postuoku . a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je.26-27 i 17. Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim. u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut). U rabinskim odredbama. budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana. • -. fazana^pauna. opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. zivotinja nije podobna za jelo. No. Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo. primjerice. ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu.gTabliivice. Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti. sve je to jo§ fo.. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa. koje se naziva|^e?jM . ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi. Ribe nisu podvrgnute. jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja.takoder dil. __ idruge).

2ivotinja. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih. U slufiaju kolebanja. Perad se otvara te soli izvana i iznutra. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. no i tada se radi obiCaja malo posoli.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu. zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi.voda._ " PnjeTominjske obradbe. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_. Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. U postupku soljenja. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu. U suvremenom praktiCnom zivotu. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu.maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni. no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 . ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta. Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata. Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta.

sigurno tu dutknjihov vapaj. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara.y. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice.. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. s nje289 . na slatkiSima i §eceru.-„. bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. No. Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni. To je dvoje neodvojivo. primjerice. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost. No.__ . devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. koje moderna znanost drzi osobito zdravim. zafrigima. mnogo przene hrane. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana).anj. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim. ^v.ukusne hrane. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj. Stroga pravila kaSruta. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. masnom mesu. a o djeci se uvijek predano skrbi. Stoga se hrana Cuva. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja. lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba.od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece. a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje.) Dakako. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj. danas sama clstoca vi§e nije dostatna. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. No. jaca se i volja. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali. unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. Svakako. zacijelo je necemo drzati u nedstoci. prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani. naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. Rabini se ne slazu koliko je to . (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie. Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. Cemu onda zabrana uzlvanja. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji. svijest o vlastitoj osobnosti. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda. cemu zabrana zecjega mesa. jer kada se hrana smatra posvecenom. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom. dme je jacala dtava zajednica. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem.e_613 "micvot (duznogji. a Qsnovna_ ^_______. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce. osobito svinjetinu. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca. Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja.sno-ispunjav.

Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. nazvano cedaka. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. te ako je odgovor potvrdan.. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka.noscu i uvazavanjem.. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. Istodobno. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima. siromaStva. No. iako slrok. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. nezadovoljstva. miSIjenja rabina se razlikuju. No takvi su sluiajevi rijetki. osobito ljudskim. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici. transfuziju krvi. a osobito je zaSticen ljudski zivot. U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija. Geneticld inzenjering. razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. opcenito je pristup. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. koji se ponekad medusobno veoma razlikuju. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi. svet i stoga zaSticen. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota. pa i takozvano kloniranje. Zidovstvo covje91 . Medutim. petom Bozjom zapovijedi. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. koje je vrijedno najvece nagrade. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima. prehrani. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima. majke i oca. 2ivot je.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. Jedan od razloga Sto se. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim. kao Bozji dar i Bozje djelo. u usporedbi s drugim religijama. nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama. u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti. potistenosti. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup.

Biljke pa i zivotinje .Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu). SrediSte toga srediSta je Hrarn.yrho^. Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga. _. to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. No. izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude. i dio konzervativnih. kao posve novom problemu. Ortodoksni rabini.ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL. iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba.. svakodnevno se uJ^rjam. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a. No.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| . zivotinje i okoliS. _vratili iz progonstva.Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama..Hia. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti. h^bilonskQJ-pJQy3".kao ljudsku hranu . Bar micva (punoljetnpst)._L^~~-~~~ 'riram. grad Jeruzalem. 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva.. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije. pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa.rcii[ oaiav . pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe. o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka. pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno. stoljecu^jitK^srulgnj.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva.ot^:naciie. LNa^ijegu~Moria. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini. Poput ovoga. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu.!. U svakidaSnjem zidovskom zivotu.I.TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL. _-. Takoder bi se u ultraortodoksnih. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme.a 2. •' .tT .^.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al. _ . no i prema zivotinji. osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka. no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan. na nfetxi ^dje . nema dovoljno objavljenih miSljenja. nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje. Premajodred. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 .idovi su firpgrjani iz-gvofe ^.j^utaiKciu |Ky.fako 'Zavjetrin<dv^eg. jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti. vremena koja su uslijedila bila su nemirnija.ka drzi osobom. nahebrejsjcnmp na^._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J . u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«. miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga.^^. pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka. > na dan 93 . Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem. _ kulturjipgajglv..J'"""""' . rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju. pri obavljanju bitnih obreda poput. No. oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela. s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke.. Istodobno. da su tragedije uvijek mogute.v ^fttHnikdaS. ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama.

. posve zavrSen (iA dakako.aJ_^ ujeruzalemu.' J&iagpgi._Premda je Bog obitavao u Hramu. Gubitak prvoga i drugoga Hrama.u^vima stari|ima.M^s_sjns^ga]ne_zgri^e. takozvanlJZapadni-zid<.skoga blafidana.u. _ ?n . prije oko devetnaest stoljecia. U najstarijoj sinagogi.' ^ . Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx. Talmud. godine. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena. u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 .Sferp-npvpj . ve<i tada je ginagoga._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. kao mjesto zajedni^ke molitve. jli. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|. irijesto prija^npgal-irama. pra|koj. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. . jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama..sj-q ci . Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje. nalazi se odvojen odjeljak za zene. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji.5ina^ogai _a. nja i tihe meditacije.j}azivana malim svetiStem. sagradenoj 1280. Umjesto kohanim. Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev. tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice. bila. §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona. Ostaci Hrama. ufenja. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti. desto u obliku galerije. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia. profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave. Okupljaliste: bet ha-kneset . nau^avaju rabiru. No. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima.sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla.. jerJHrarri je_samo onaj i sn p. u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca. Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu.-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima.mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga. '^m^m_^JteD&^^^. sluzba srcem._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu. nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije.. ali nije jedini. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja. prema larinskome nazivu za hram. Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama.ve^ini.

u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja. ali je to vremenom zaboravljeno. te. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom. Rijeci ili Osijeku. I . 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima. slilovi. Gdje god bi se Zidovi naselili. poput onih u Splitu ili Dubrovniku. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku. funkcija sinagoge se ne mijenja. a Cesto je zajednica mala. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). Tijekom toga razdoblja oblikof~.• . sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom.1.. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu.-:-. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet.. sa svojih nekoliko oblika. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka. Ovaj prijevod Tore.1 J. Mnoge europske sinagoge. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog. te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture.• . te da ga i andeli razumiju. drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom. iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda. kao one u Zagrebu. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge. bila bogata ili siromaSna. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova.tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge.. veliCina i oblik. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga.. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine. nazvan Targum. rasute diljem svijeta. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. No i manje zajednice._flrpn Tore). tlocrt. hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik. Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. . rrjetKo je koja. za boravka u babilonskome suZanjstvu. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama. Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba. prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama.sejjgrogtopje.. bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. pa i sam babilonski Talmud. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski.gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja. jezik vjerskih obreda. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku. a dubrovagkage_s. Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli. u proslosti i danas. No. Gradevni Irnaterijali. sveti jezik Danas. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama. -- : -. ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge.. Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi. ' M. biti prenesene u zemlju Izraelovu.J . ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u . vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu. PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. u dugotrajnim te§kim okolnostima. Znak posvedenosti: hebrejski. Tako je aramejski.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 . jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu._ _ . Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata.

te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima.valo se viSe razlifttih izgovora. stolje£a. proglaSenjem izraelske drzave. Skolama i uredima tadaSnje Palestine. No. u tako razlifitim sredinama. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan. roden je u Litvi 1868. koja je jos bila pod turskom vlaS<iu. Medutim. uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. Dakako. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889. Do kraja zivota. Godine 1885. jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe. U drugoj polovini 19. Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. 1922. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski. No. godine Eliezer ben Jehuda. godine. Poput Theodora Herzla. po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama.' -. i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji. uCio je hebrejski kao sveti jezik. osnivaia cionizma. Poput drugih zidovskih dje£aka. kao jezik vjere i obreda. Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. 1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav. Pritom. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. Samo 26 godina hakon njegove smrti. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav . prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik.

JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol. zapravo nastao teElialconTzgona. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. takozvanih marana.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva. I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki. velik je dio Zidova odabrao izgon. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom. J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci.kovinama cltatelj nema tu olakSicu. Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge. j.. 18 'gb'diha nakon izgorta. nastale'nakon izgona. zapucujud seiii druge zemlje. S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo.. vjeruje se. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri.. Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina. Istodobno. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. __-^ _ — . go3ine. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. Ne postoje velika slova. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom.: Naime. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom. naseljavanja u Europu.^ ->xvji.^-TJ™»*iiii. kojima je svaKigainji gpyorni jezik. Sefarda. KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika. te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka. 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik. U Mesijino vrijeme. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. medusobno nerazumIjivih jezika. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive. govoreci zajedniddm. na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492. »^ j. Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima).j. . Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. svetim jezikom. koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. Sto zapravo povecava ukupan broj znakova. S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik.A^j. Tako je jezik Spanjolskih Zidova.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga. hebrejskim jezikom. JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . osirn_za 2id^yg~uTzraeTu. alefbet.

Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. Jichok Lejp Perec. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. u Bosni. zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota. U 14. hebrejski. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 . daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. osobne molitve. Sam naziv jidiS znaci iidovski. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju.j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. talmudske i midra§ke legende. jidiS zivi i dalje. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. postao i pisani jezik. Zidovi danas. jezika Spanjolskih Zidova. Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. i 20. zemliuTzraelovu. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. Za. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. kao §to su Solem Alejhem. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. No. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste. a sobom nosi i svoj govorni jezik. Vremenom. koji je istisnuo ladino. legende i komentari biblijskih tekstova. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). Ova knji^evnost. a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. Na prijelomu 19. JidiS se u obitelji govon sve manje. jidiS je uskoro. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda.razliku od ladina. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu. lako prije svega govorni. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. niti jezik Talmuda. u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. poezija. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. izraduju se jidiS rje^nici. rasprave s podrucja etike. Nobelovu nagradu. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice.o Stvo tekstova: prijevodi. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. Niz jidiS pisaca. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. dokrajdenu Holokaustom. pretezno u Americi. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik. osobito prOnalaskom tiska. Nn mnogim sveudliStima. vjerska i svjetovna poezija. uglazbljuju se jidiS tekstovi. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. jidiS. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika. aramejski. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n.

Robert.SmjeSko.dana-Avx>ga-jivc>ta^. Daniel (Bog je sudac). s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine. Klara (Jasna). Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. SoSana (Suzana . Perla (Biserka).Bozidar). Regina. najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena.Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta. Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo. Rivka (Rebeka . S'muel (Samuel . ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. Blanka (Bijela). iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski.Otac mnostva. Amalija. on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta.^a. U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji. Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen . Fritz. a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike.Ljepotom hvata u mreiu. Mavro i Lavoslav. Sara (Kneginja. Hana (Milosna). Jehuda (Juda . Simha (Veselko. Meir (Svijetli). kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata. Tamar (Datulja).^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora. ime jedne od pramajki). gr^koga i latinskoga izvora. te latinska i gr(5ka kao Leo. Baruh (Blagoslovljeni).-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . Istodobno. rabi engleski jezik.Bog se smilovao). To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom. Jichak . ime slavnoga zidovskog kralja). KadiS (Svetko). Nasmijani. neobifino omiljena tijekom 19. U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. Jakob . Rut (Prijateljica). stoljeCa. Berta. Radovan). Avraham i Avram (Abraham . preuzeta iz domadnske sredine.u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni. Albert. Mose (Mojsije . Malka (Kraljica). Pored izvornih imena. Palomba (Golubica). ime jedne od pramajki). bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove. ime jednoga od praotaca). Johanaan (Ivan . Luna (Mjesec). Jehudit (Juditn . Ziga. Aleksandar i druga.Zidov) i brojna druga. u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica. Simon (Simun UsliSao je Bog). Rejna odnosno Rena (KraIjica). ali kasnije su i takva imena prihvadena. DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta). Alfred. To ie ime dobio ojmp. Sabetaj (Roden u subotu). ime jednoga od praotaca). Lea (Robusna. Jaakov (Jakov. te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka).P£ela). Dina (Sutkinja). neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. Sve donedavna. Josef (Josip . te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga. Buena (Dobra). Olga i brojna druga. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. Zev (Vuk). nije Bozji suradnik poput muSkarca. uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . Laura. jer zena u izvornome zidovstvu. Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji.Sin. Estreja (Zvjezdana).Bog Stiti. kao: Jom Tov (Blagdan).Bog ga je euo). Margareta. kao Adela. Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko). Natan (Darko). Efrajim (Plodni). nebiblijska mu§ka imena. Erich. Slomo i fialom. Theodor. Rosa (Ruza). Edmund i brojna druga.Ljiljana) i brojna druga. Dvora (Debora . Hajim (Zivko). ime jedne od pramajki). Egon. bila su omiljena i druga. ime jednoga od praotaca). Diamanta (Draguljka).naroda s kojima zive.u askenaskom izgovoru Jichok (Isak . ime jedne od pramajki). Dijete odnosno Iz vode izvadeni). u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko. Bencion (Sin Ciona) i sli£na. Arje (Lav). ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima. David . kao svojevrsna zidovska lingua franca. Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama).Zidovka). Rafael (Bog lijeCi). Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. Zlatica).

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena. treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve. ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze. kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^. pljeno u ne-Zidova. pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh. U praksi. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja).(prikupljanje)f jer mora biti-na^. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova. Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. Ako je. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£.^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode.. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve.^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve. LJkoIiko je iem potrebha pomod. dio NaSim (2ene). a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta. koji je toga dann vjerniku najhli^. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. razli&te su se obredne ne£isto£e. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve._naziva se mikve.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh. Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga .( nitfco . muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu. Pravila o ponaSanju prije. kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama. U praksi._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja. od radanja mrtve djece do smrti u porodaju. Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni.zuze ne nailaze na rabinske simpatije. Pa ipak.akQ. primjerice.bazen. stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12. za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena. U yrijeme Hrama. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano. p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom.no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida.. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 . do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve. Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene. kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda. Od najortodoksnijih.i.

Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji.-. naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj.uobi£ajena.--.— u--t—i »! kipa. 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve.boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. tko na ulicama.^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana.mikve.i. .. pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece. . Nakon prestanka plodnoga razdoblja. Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja. dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva.e^. napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H. Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi. LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin. ... U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima. osobito vecih svjetskih gradova.no to je"u . ponovno ociscenje je nuzno. Ipak.. s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja.~ K". osim §to je uz jesenske Velike blagdane . ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna.. Vi. Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova. .J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala. U nedostatku drugoga pokrivala. a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja. pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc. tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima.je pokrivanje. prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu.— -. ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama. supruznici ce pitati rabina za savjet.tjemena. "^~ -.(tint mi/a). malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje . preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede. cin odijevanja.—j—^!^-~. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6. _~ ' Ostrrr^a.~£.. osobito ASkenaza. oshn najortodoksnijih. novorodenp. a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno. J-. . ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo.— ._. a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu... zidpvsko dijete jprolazitim obredom. .molitveni ^al.C. Pa i danas. ali samo tijekom obreda. u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici. osmofia da' naoci rpderv)a. . .. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit .-:. dok se druge. Krjlanstvoje. primjerice katoliCanstvo. danas je vecina Zidova.. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom. ' . a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu. zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga.-. Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu.o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje. razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu.— -"•-—-. No.. . . na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 . vedna novokrStenih bili su odrasle osobe. malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani.bijela .

nazvanim Brit mila (ugpvor. moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni.iT^lS-iZl). Izmedu ostalih. Cuvanje i ispravno drzanje. ^U.tdit). na^injene na 116 . Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih. a u Parizu ili Amsterdamu nisu. 11-16 i . Budud da zena ima manje obveza. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. to su poznati crni kaftani. ^ jdytfbj^Sahrit. svaki se danaSnji nosed je.V^H VJ<-J. polucilindri. da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba. Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . getverouglast komad odjete poput potkogulje. J^^XtS. manje u reformiranih Zidova.t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji. a za radnih se'dana 4 10. r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost. te na Jom Kivur. za njezino tijelo. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu. Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^. Priprema i nabava.E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori. Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene. vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih). nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice.^. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ . prema obiiajima sredine u kojoj se zivi.^X^^JL. kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J. kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. Osim ovih manjih zahvata. a za sve prigodom pribivanja obredima. dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. Uz obrezanost.npse tekpzyam talit katan (mali. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju.l^cmjl^. a gotovo ni za odjecu. a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele. Ostali prepoznatljivi znaci. nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici. Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a.j<3bted ^ punolietriosti. nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti.-.. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi). jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo.. Oblik i vrsta odjece nisu propisani. krzneni SeSiri osobita 117 .

U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana. za razliku od magen Davida. hebrejsko slovo het. muSkog i zenskog. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. imperatora Tita. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 . Ovo se osobito odnosi na kri2. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. ovaj znak nije propisan. Pored zabranjenih znakova. gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova.oblika. Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan. No. Ovakvi znakovi. DapaCe. veoma se rijetko srece puna plastika. Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti. Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno. iako je kriz prastari znak. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova. iako su joS na podrucju zidovskoga. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. No. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. 4. pripadnika Naroda. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). Stoga. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. mnogo stariji od samoga krScanstva. ili cijela rijefi hajim. U to spada i tetoviranje. lako dopuSten. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael.

Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. No. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna. zbog zvjezdolika obJika. Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod. U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu. n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc . nastaloj u 14. mne a v o v teksta Cestog u 12. Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura. mozaiCnim podovima. Od 13.\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola. z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa. u vrijeme dok je sama Menora postojala. bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida. . a na njoj je bio heksagram."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . ^aSamaodplemenitih metala. stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske. nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida. Ijjekom 19.stana. stolje<5u. no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi.VHki.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga. Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom. poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. osobito na knjigama tiskanima i^Pragu. poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju . Ponekad su razlidti tekstovi.4?cgatima dnice i-Magen David .stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo. Sidonu^jia^inipn . te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya. zidnim slikama. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja. stolje^u medu A§k^^zima. osobito magijski. a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. kakvim je postala nakon propasti Hrama. bron£anim i keramiCkim predmetima.k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici.'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama.

Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze. Menori. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah. mala je dio vedneyjerskih_obreda. li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu.§-teP-. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta. tekstila i rukopisa. besplodnoj pustinji. Stoga je vino.a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!)..E9. U obreolu. koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici. osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti. omiljen i Siroko rabljen. Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline. kao istodobno sveta i opasna teku&na. Putem toga grozda. on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama. s kojega su jeli Adam i Eva.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu. vino je £esto povezano s kruhom (lehem).Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. Menore. dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . Prvi. a maslinove gran£ice. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah. prvi vinogradar.^bez i najmanjegalragXKvasa). To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida. U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu. -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. . ne poznavajuti mu snage opio se vinom. Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset. ' . ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha.rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane. zapravo bilo vinova loza. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael. premda je dopuSten. nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o.tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem. Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu.2^ima. tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima. -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst.YH1!. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj.. povijaju dvije grane masline.-PI^iior^ 5. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. Halaha. te da je vino bilo zabranjeni plod. 5§?. 122 123 .sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina.

ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja. a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva. Nakon pada Hrama. jo§ prije gubitka 2idovske drzave. Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi. a neke su zabaCene zajednice. prestale postojati. Tijekom stoljeca.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio. Razdvojile su se veoma rano. dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. osobito onu §panjolsku. ASkenaza i Sefarda. prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . autora Spanyo/ste balade. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi. ukupno oko 65. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva. Jerjoznao. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka.. poput one u Kini. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. iako nastali iz zajedni^koga korijena. mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice.i kasnije Europe. a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta.000 ljudi. gubitka drzave i progona iz domovine. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 .? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka..

Stoga se obitelji. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. Oko godine 1100. Galicije. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva.bilo lako biti Zidovom. No. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke. valom nasilja kozaclce pobune 1648. Poljska time nije oti&ena od Zidova. Oko godine 700. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji. iako prognani iz mnogih mjesta. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. No. bilo sve do 1492. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. No. te na sjever: u baltiCke zemlje. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. Ondje se stvara jezik jidiS. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine. u drugim mjestima ili u Izraelu. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . stoljeca. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. stoljeca okrecu prema zapadu. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8. godine. a vi§e od 100. postaju ibukom Europe. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima. Oko 100. pa i dtave zajednice neprestano sele. njihove obrtnic^ke. zanatima. seleci se u£e mnoge jezike. aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. i 18. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. No. a i mnoge zene su pismene. Bjelorusije i Ukrajine. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama. Istodobno. Tako ASkenazi. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena. Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. godine. oko 1600. Francusku. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. lijecniiike. Hjekom stoljeca rekonkviste. na jug: u Moldaviju i Gr£ku. bankarstvom. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. stolje£u. svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina. stjecajem nepovoljnih okolnosti. uz manje ili vece teSkoce. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. medicinorn. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. Nizozemsku. Bizantom i mediteranskim lukama. ProSirili su se na istok sve do Poljske. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad. Poljske i susjednih krajeva. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. DapaCe. Zapravo. trajala je sve do kraja 15. porodice.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016. noviarske i druge sposobnosti. Poclnju se baviti trgovinom. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. Tako je. Nijemci). Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku.

sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19. U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu.va koliko je mogla. Posljednja sinagoga u Kini. godine. u Bosni. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. istodobno islamskoga i krScanskoga. Hamburg. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. a segregacija se strogo provodi. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. trgovacldh i diplomatskih iskustava. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. pala je Palestina u otomanske ruke. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. obnovljena je posljednji put 1663. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. Posljednji rabin zajednice umro je 1810. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana. u gradu K'aifengu. osobito muslimana. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno.. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. Spanjolski Andaluz. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. dudeoespanjol ili ladino. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu. koje primaju dio izbjeglica. Premda takoder islamsko. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. stoljeca bilo zidovskih zajednica. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. gdje bi se vracali vjeri praotaca. to jest muslimana. Poput preostalih ASkenaza. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. nakon pola tisucljeda postojanja. osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se. Rusije i Poljske. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. Odlazili su u London. £ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . Jedna od takvih je i ona u Kini. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. tegko je postradalo. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. a dio se vratio i u domovinu Izrael. u juznu Ameriku. zapad128 noga svijeta. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. te 2ive u svim krajevima svijeta. Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. u pokrajini Honan. premda bimo asimilirani. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. New York. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja. Godine 1517. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. Amsterdam. zajedno s muslimanskim trgovcima. stoljeca. No. godine. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. medicinskoga i tehnidkoga znanja. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca.. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito.

koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. Zidovi u Indiji Prema legendi. sjeverne Afrike. doista po^ela ubirati svoje zrtve. Otomanskoga carstva.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama. Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. pa i ratarskim. cinovnickim. Sirije i Iraka. vec samo trgovaCke izlete u Indiju. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. prema krScanskome racunanju vremena. Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. stoljedu. Kineski je nacin odijevanja. a u spisima nastalima tijekom 10. te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. izmedu 970. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560. Godine 1543. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda. Perzije. do 12. Vremenom. Njema^ke. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. U vrijeme nizozemske vladavine. poput kineskih susjeda. odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale. kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu. kao i kineski govor. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena. vodi zidovske zajednice. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale. godine sjediStem portugalskoga potkralja. 1663-1795.skih odredaba. No. Pored zidovskih imena. Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale. i 1035. ona se naziva Hodu (Hindu). Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala.) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. Palestine. Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu.svega lijecm£kim. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska.) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. u vrijeme pada drugoga Hrama. i vojnidkim. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata.000 zrtava nereda godine 877. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510. godine. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. osobito u gradu Cochinu. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. Kao i u drugim krajevima. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama. zahrjev se ponavlja. a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia. no nema dokumenata koji bi to potvrdili. pod vladarima zvanima rad±e. Nakon toga. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. a potvrduje ga i engleski 131 . prije.

Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. draguljima i duhanu. No. potpuno odvojena u etiopijskom bespucu. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. imaju zajednifke sinagoge. Jedna od njih. Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. slijeded zidovska naCela. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. Istodobno. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. Naime. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova).K. 1961. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent. razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa.553. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova. Ahmedabadu.000 indijskih 2idova. godine. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom. Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. u Indiji bilo oko 26. tu te. godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. iako uz neSto te5ko<ia. Uspostavom Drzave Izrael 1948. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. i Crne. (Stoljeie kasnije.000. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin.000 pripadnika uselilo je u Izrael. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. Alibagu i New Delhiju. Iako danas. Godine 1969. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela. naime. 1970.000 Zidova. obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma. veC ih je bilo samo 18. mnoge obrede i obi£aje. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana. jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude). da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a. iskaza vjerovanja. Basre i Alepa. Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju. na 500 u godini 1968. Cini se. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. Tijekom 19. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova. drevnim blagdanima.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku.putopisac 1616. a 1968. stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci. Pooni. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. prehrambenim zakonima. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. poput onih u Calcutti. samo oko 15. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu. hebrejski jezik. zajednica Bene Israel. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo. Procjenjuje se da je 1951. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu. a oko 12. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. juti. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana. Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja. premda u ponecemu upitno. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi. u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi.

Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 . No. Tijekom vremena su se. nisu poznavali niSta od spisa. Godine 1991. u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda.000 FalaSa. Osobito je bila velika operacija Mojsije. Maroku. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska.i obiCaje. a brakovi su sklapani unutar zajednice. kojom je 1984/5. Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. neSto u Alziru i Egiptu.000 Zidova. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta. zatim u Tunisu.lamunu. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. Sabat se takoder strogo poStovao. Rano odvojeni od glavnine Zidova. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. dok su potomci toga Salamunova sina. Medutim.000. islamskih Arapa. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji. nacela. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu. postavsl kasnije krScanirna. iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. bilo oko 25. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. kojih je 1974. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja. Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. zivi u sjevernoj Africi. Dakako. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika. No. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva. zagubljenih Zidova. U islamskoj sredini sjeverne Afrike. u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. uglednika i njihove pratnje. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu. no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji. odjece i obiCaja. dakako. i 1991. kraljevi Etiopije. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. No.

Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci). potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara. veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. . pritom je i vodifem i alatom. Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina). odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova. nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima.?voju beskompromisnost. opomenom ali ne obvezom.nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova.. koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam. U zivomoj stvarnosti. danas male ili gotovo jseezle.. Istodobno. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru.- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19. pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja. te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli. nazvane minhagim (obi£aji). Prema pristupu Nove ortodoksije. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore. stoljetu brojne 2idove. Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi.. uvijek izrtova darivanu ^idovima. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova. u vrijeme emancipacije. oni potY?!dlllu. No. kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti.. uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna. zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 . . Uz haside. stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju. CijT sxi p"npadnici veoma akfavni. . Halaha. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja. ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju. . 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. ima i drugih danas . No.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti. Slijedeci taj smjer.. prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice. Vjerski zakon. njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere.. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota. " " -------. alito... vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije. uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu.

Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. postotak takvih nereligioznih 2idova je ved. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. tijekom 19. a druge reformiranima. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. Opdenito. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja. prije svega americldm. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela.pd. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). micvot. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. treba tumaiiti uvijek iznova. No.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore. Magarejci. poput zajedriica drugih naroda. £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda. te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima. Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba. no nije pridobila veci broj sljedbenika. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti. ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. Hipsistarianci. No istodobno. Bitan odmak. No. Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije. Zbog ovakvoga pristupa. a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. Mnogi. a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. u okviru zivotnih okolnosti. U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. zatim sekte Bana'aim. sekta Esena. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. Hemerobaptisti. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. Saduceja (izvorno: Cedukim). i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu. ali ipak je blize ortodoksnome. aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica. uz blazi pristup izvrsavanju obveza. a Halahu. a Bozje naredbe.

iako u neusporedivo manjem broju. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. stoljecu Sabetaj Cvi. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. No. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. najvise u Turskoj. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale. No. uvojaka kose iznad usiju. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. moie se osjetfati kao sektu. U osobito prepoznatljivoj odjed. osim bavljenja gradanskim poslovima. No. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. oko 500. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. U vrijeme nastanka Talmuda. U novije vrijeme. Sve do danas. stolje&i. nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije.000 Karaita. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. Istodobno. muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. Danas djeluje.svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . NajviSe sljedbenika imao je u 17. Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. godine diljem Rusije. Do danas preziyjela je. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. pripadnoscu i nastankom. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. najvise u Amend. neupitno zldovsku svojim znafiajem. zajednica Karaita. u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. a zive u Izraelu). godine. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. Danas u Izraelu 2ivi oko 15. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. premda se smatraju muslimanima. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. drze neke Zidovske obiCaje. kabalistifko uCenje i sljedbu. u Srednjemu i Novome vijeku. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. dugih brada i pejesa.

nakon J^pje. odnosno rabina Simona Bar Johaja.. odrzala se Kabala u krugu zidovstva.^ ^_ J vanje. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura. SvemiraiJ^a^. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj. no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja. druimnazivima. zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j. tzllca^ znaj^^pasne ako . Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju. stabilnj^^relijmuje spo. U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. koji je zivio u pfvofne stojjeju. A. tradicija.ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov. u vrijeme raseljenosti. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale.tj^.t * L ^W CH. Ovo je ^&J. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja.. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 . Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije. koji je u 2. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike.-. Zohara. o2enjeni. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni.XX.. .Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No. kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te. moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija. if CU-ltJpOXS. a u£e^ ___-^_ .^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf.vbwl-. Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje.psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva.J^-.. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua. * * . Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. ^pobozni. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu.>»^IJ^^AI. no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale. Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice. mistika i ucenjaka iz Palestine.. naj^esce prikazariib. jzyorno nije iidqvski. dibuka (zloduha). j j nosno njima napisanih rijecii. Ovw jv..

^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena.—— „' . traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu.. Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. No. Da bi sve bilo malo_slp2enije. . a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. U. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 .500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu. Vrcmenom de to. osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine.ane od praskozorja do prvih zvijezda. nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba. W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana). od kada se kalendar odreduje matematiddm izra. ° . niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost. JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca. Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava. prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder. traje 29 dana). ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti.Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega. vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe.'l. umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana. Sesta. Rabinski uCenjaci bave se tim problemom. izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima. rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu.^ dal^]p1rema~|Jfl +a&. ako se ne ufini ispravak. rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako. a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba. prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela.cunima. te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita.GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f. te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima. tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12. a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je. -„ ^ f . bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana..

. RoS ha-$ana. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca. jer njive imaju svoj Sabat.pocefaKa godiSnjega ciklusa. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. Njemaeka. koja je i u domovini dvodnevni blagdan._ -•-. obifiajnog. osim nove godine stocne desetine._ . te Jom Xfpii^.i ' \J eodina. osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka. ^r—~vlr'. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg. Molitvenik. 146 . takav je nacin postao nemogudm. Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . Go3Sie"350. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova. odnosrw . ustanovljen u pisanome obliku. Zodijadki kotaC.. koja napedeseta. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana. No. (kaoi pbljetnica. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme. 1342. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom.riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana. t^kjoje_uj^dienosti. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine. 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. to jestTSabfltl __ _. Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj. stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija._. prvi mjesec godlsnjega ciklusa. roS hodeSa. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice. po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. Adama. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta. Prije nego je kalendar od ranijeg. No. T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice. Tada se zeralpr ne obdjelava. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V. i 5760^ godine. Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. nisan.

Stoga netes djelati ni ti. ni sin tvoj ni kci tvoja.. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja. Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega. niti tvoj sin Hi kci'. dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije. i svc u njima.. ni sluzinCad tvoja. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). Ne tint tada nikakva posla.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj. ni tvoje govedo i magarac. Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom.. kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. Sest CeS dana obavljati svoje poslove. tvoje zivotinje.8 CuvajSabatni dan svetim. srijeda je deivrii(jomrevi'f). Devarim (Ponovljeni zakon) 5. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju. te potinu sedmoga dana. traje tijekom . na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf). ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 . Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat. shign r tvoj niti sluskinja. i more.. niti strannc u tvomc damn. Ako ne padaju na blagdane. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu. niti stranac pod tvojim krovom.. §emof(lzlazak)20. dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode...refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama.

svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se. sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi . neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija. pisanje. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao. u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga.a_Jsyake djelatnoatLodtla. buduii da_pojjnie ^ .u _ . np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. . JLJftadi: djskim obiteljima. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu. Stpga se zabraD. radosno. r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna. Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi. Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . U suvreuit!h()sti. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje.1'8 minuta priie zalaza. Sve djelatnosti. ^ ^ ^ ^ ^j. nareduie paljenje svijejda. poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti. Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute. udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' . ^^ nije. zimi ranije. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn). Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane. Vjerska je obveza dogekati Sabat. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot. ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e.Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka. jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm . a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana. 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda. prirodnih dana. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. uredivanje doma i pranje odjede. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. _ k. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka. pjngravu hrane. Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka. ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit). te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike. Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana. all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom.likuje tek_pete_k. . jer kada ih majka obitelji zapali.. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku.tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme.^u zajazasunca.^^nm.^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada. jredstyima i dizalima. prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. Usprkos tome tocnome izra^unu. spl podsje^a na Bog|e 151 . sluz^rge_pjijevqzmm. majka je poduiava ovoj micvi. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat.

. tadn po^inje prvi blagdanski obrok.. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene. Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. U popodnevrjim s. stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla.^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri. Rajskoga vrta. . a p o . blagoslova vina. Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje.. Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za. na Sabat \e . ^InaratrseTuzlvati. Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu. Sabat se i ispra-. blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje. Ol>_ red prirran^-&rfn7fg. ietnju i Citanje..Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove. __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa.pere ruke pjdje-nego_ . hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga . Rahele i Lee (zidovskih pramajki).slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati. Rebeke. nika. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e. a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom. tje<drujm^akjnaj^dg^ra. domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra. zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge.koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore.. gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima. te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje. Vjerovalo se da £e.lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji. Pjesma potjefe iz 16. mirisanje jako mirisnih za153 . _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr.fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha .jesti. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina. Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap. kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih.jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe.ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom.. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste. prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje. §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika. Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola. .rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova). za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla. Uz pjevanje prikladnih pjesama. 6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama. a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ .ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio. simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji. pehara. Time stol pretvaraiu_pltar. preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna.^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare.

£ina i paljenje isprepletene svijele. koji dijeliS sveto od nesvetoga. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi. -f. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. Prije nastanka kr§6anstva._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme .yinoxQ. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda.cimet. koji dijeliS sveto od svjetovnoga. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari). Gospodine.Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. Izrael od drugih naroda. prvoga Covjeka. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj. Danas. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^. aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku. Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih.VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana . SiromaSni su teSke poslove radili neprestano. bogati su radili rijetko ili nikada. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. a nazogni se medusobno. Sabatni dan od radnih dana. koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). upaljeno. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki. nazvana Ro§ ha-Sana leilanot. Bo±e naS. Jer. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima.jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti. Blagoslovljen si ti. vrijeme kajanja i zalosii. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu. Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta. Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu. Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom. Kralju svijeta. nova je. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. a svaki rad bio je tezi nego danas. svi gore zaJeHm^kim plamenom. knjizevni i 154 umjemieki. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi. Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 .. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. Gospodine.nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana. njo] se u ^ dine. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine). pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala.danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad).. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga. MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti. svjetlost od tame. godina za Zidove. kada postoje razliiita pomagala.. obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja. jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA.

TESr5u^jutarnje_sli^be_p. . Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh. mr. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne).ja zvuk bbredne "trube.^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep. Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^. kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana. Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu. Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli.lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu. jabukama.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. fJo.udryjernicima. hnla. . . otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie. Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- . Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. kada se vatra ne smijg paliti. jfideuzblagdanski blagoslov.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. Bog. Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima. pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. . ali velika yedna Ijudi. sufla'c'IiticP* skin zivota.u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara.ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^. Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom. komadom peCene ili kuhane bundeve. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom. . >i§e nego u drugo doba g o n e .. jc^Ta^no. Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh. sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana. Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela.utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele. uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja. novogodignja . datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje.salmima. moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela. ovagodna nasjupajx. Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn. Nakon psalama.tijekom ggdingj^jg prpSla. Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka . yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje.vefier pala na Sabat. zahvala za dotekan sretan trenutak. ako dan pada na Sabat.. ne§to poriluka i gpinata.preveerje novogodiSnjega dana. ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. ovaj se dio slu^be mora izostaviti. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju. Nova^godiina nasjupajx. Sahara. jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov. Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla.tijekom nashi£aju6e"~ jdme.medifaaJQmxP.^ak. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!).fl). kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha . koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima. a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol. Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih. dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine._Qb\iSi.pre3vegerrugo oa godine. a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice). sve do Jam Kipura. . a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana.

Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara.od. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja. Kasno popodne.13. lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu. simbolidio bSevah rukom prijatelja.fs. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine. Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar . to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj. jer On je vjecan. a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima. prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka.kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina. kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije. a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu. a f fijekom ^edana prije toga.drugoga dana.Q kralablagdanaJom Kipura. drzi se poludnevni Gedalijin post. greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja. odrzao se do danas. u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine. a ^ovjek ne moze.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti. kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^. odnosno B\3gajzbayjtelja. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih. koji izgovara 158 . molitvenim Salom. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. om Kipur . jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). Nakon povratka domu. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. J^itavo razdoblje Velikih_blagdana.jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim. gabranjene na sveti dan podnka. U Mesijino vrijeme. sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. psalma (78. post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. Bog moze ^ekati na nase pokajanje. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike. pQgfitka ~~-"tt~~J— -'. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu. u Jeruzalemu. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar. osim u reformirartim zajednicama. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani). roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu.dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana. Sutradan. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja. tredega titrija.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre. a glas sofara te. bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost.38)."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine.ukqliko nije Sabai. sveznajud i pun milosti. Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ .. U praksi.

Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup).jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS. narorf svetenika.r nose na najvisl broj JU. Stoga se>aiHka.clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf. jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom. dodajuei zelje za njihovo dobro.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu. koja <?e j. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja.e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu. UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost.f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje.~- *-J i i i t-— . Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 . Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi. bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima. SimboliCno biievan. nikovo dijete. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup.gan. U vrijeme Hrama. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu. ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon.2-3). kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza.yjer. nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti). Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost.Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe. Jednako se postupa i s koko§i. 2j.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze. te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve.'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu. u jamu. Jfeje^eiexi. no ~ ~~ rati dod u. 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama. za zenske clanove obitelji. Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji . Pijetao te pod u smrt. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata. kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka. Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC. ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa.' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas. stoga i danas muj^karci. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS. iznose_s.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg. Pored ovih neobvezujuCih obreda. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja. ali perad je najuobicajenija. Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe. Ipak. ja zanjega dajem otl(up.zadanilLsebi. na samome poCetku posta.ffldiej?a.Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta . pa cak i zivu biljku (u posudi). no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima. jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga.. kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed. u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas. jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost._. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli.stero[oj|ed.Za r posljednjega pred post. Sto je zabranjeno £initi. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi.

Nakon pada Hrama. nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. k6Ja(^Jp^ ali nema okusa. dokptrog^ .datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa.u zidovskoj povijesti tako £este . blag3anfaraje jedan dan duze.a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke. gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice. hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura. Uz to.oglavljajfore. Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje. mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot.kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju. U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. a ako je zbog ki§e i to nemoguce. Jako_se diljem svij'eta. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 .Ijednja. te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg. Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'. koje morajjjT aganih. ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke .Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu.^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em. U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela.osye^atkrite. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT. Sjenice_ _n. Granje vrbe. a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu. nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja).kojijma . tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi. posljednji dan blagdana. granjo rrurte.posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. koje nema mirisa niti okusa. fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline. i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju.zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti. te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji. No. slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa. ^Siji plod . gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova. grana palme. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja.J^ulavietro?sia\boli su Sukflta. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p. klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti).p. PESAHI §AVUOT -f. slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali. kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. vrste). Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot. sjenice). a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi.

Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba. S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu. pripremajuci se za Izlazak. nepogodama i nesrecama. po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. sedmi dan blagdana Sukota. tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. BereSit (Postanak. te proslava ponekada traje vi§e sati. koja ponavljaju blagoslove. nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. zapoCeto na RoS ha-Sanu.Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je.nim Stitom pred gubitkom. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili.Jgraded sjenicu i boraveci u njoj.JJL5. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta.Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15. a sjecanje na njega prema naredbi . a zape£afeno na Jom Kipur. Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima. a Zidovi su. izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore). pleSud i pjevajudi. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . Sa svakim od sedam ophoda sinagogom. Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. vrbe te citrusa). Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud. poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . konaCno uvjeren'u Bozju rrioc. za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova. 2idovi uce prepoznavati prave. Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu.u w j p / j j . Spasi). nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio. U noci izmedu 14. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku. dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije. mggaaJdjgkom sedam 167 . Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude. S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. dan pomirbe. Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu. na J . po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima). Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi.Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. novu godinu. dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore. mirte. Stvaranje). U spletu dramaticrvih okolnosti.^redvodeni Mojsijem. Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit. blagdan HoSana raba.

koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 . To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah. zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva). •. ispggejiajiaju^oren'o] vatri. Pozovu se rodaci i prijatelji. budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se. Osim posuda. u ova -~ enome omjeru. Testpror^k El^mu QIijaJ!f. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica. Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana. te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim . obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska. U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano. kao blagdan oslobodenja. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove.dana u Izraelu a osam u raseljenosti. danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri. mogu biti veoma male. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc).. brasno. i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac.lUX.sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare. a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom.£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme.t A JLA. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica. Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje.^-_ ? -.l. te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. M* ivt A u.JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha. Pesah je..—-^—-^j^^^^ ._»-— . £a§a i galica. a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta. jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti). zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. ^itavaje kuca u sImBoliino_d. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost. koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah). Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska. pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje. a za djecu se vino mijeSa s vodom).V. tanjura. lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju. ivezauzeto rmjesto za stpfora.»QV. jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci. za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad. stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno. Mesije. Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica.Dogodine u Jeruzalemu.* H »4. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica. Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna. S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael. Vrata se ne zatyaraju. izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja.t4.

primjerice cikle. u vrijeme postojanja Hrama. Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer. macot odnosno maces. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. U praksi. i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 . Ciji naziv znad tjedni. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. §to zna£i brojanje snopova.' ma i. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah. Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. . a predstavlja obnavljanje zivota. Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja. Naime. Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje. usmrtio egipatske. Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. U najnovije vrijeme neki reformirani. Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota. iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca. Tada nas Gospodin. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava.satima kuhano u vodi s lupinama luka. i kada bismo svi bili mudraci. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog). Obratno. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. vrijedan je hvale.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone). ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca.) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. se pripovije propisuje reab'sllfed obreda. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu. Bog naS. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena. izbavi otamo dvrstom rukom. sve^njeva. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci.tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo. svi iskusni. Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi. paprom. svi veoma razboriti. danas smo slobodni. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. koji pripovijest do tada nisu Culi.. solju i uljem. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih. novim^n§gem. zapravo nije pe£eno vetf. isprutenom miSicom. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence. Stoga. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva. bejca. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade.

Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera). kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru. vrijeme straha.blagdan Savuot slavi §estoga. pa £ak do te mjere da Rut. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja. Buduti da se Tora drzi idealnom. i ^. kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke. pki£enima svjezim zelenim granama. 11 1 173 . Od dana pohoda Hramu. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti.) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti. . dakle ne-Zidovku. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge. Jo§ mnogo vi§e od toga. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve.-. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore. te se. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika. ^gpMofjeJ. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti. Zidovi su' je mogli prihvatiti. vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti. kaTco"odredujeHfl/fl/w.v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli. blagdan se odrzao i nakon pada Hrama. kao i do zetve zita. obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni. te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha.""^ *. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom. obudovjevSi._ gievnosti. ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu. rodenjem Moapku. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se.^ rta n Rkn J rfJ^. jedan dan nakon poCetka Pesaha. veselja i proslave. ponizenja i smrti. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. brojali su sedam tjedana do Savuota. jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova. Davida.donijeli u Hram po snop mladogaje^ma.^--^^.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu. dan osobito omiljen za vjen£anja. dod iz Davidove loze.'-"*""'. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. ^U^inagogama. a pada u vrijeme zetve. gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka.. tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj). ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . koji te. Od toga dana.jg. ona Iznosi temeljne. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove. No.-" --•. i prekidanje razdoblja tuge danom radosti.<^. §to se zbilo upravo na Savuot. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna.--'j . .^Istodobno.prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne. -„ ^iii>»"'i '. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio. vjerski zakon. prema tradiciji. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni. (Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi. a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore.

drzi se obred posvecenja Mjeseca. Kidus levana. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. opraStanja od Sabata. Zbog togaJ^uda svjetlosti. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun. oglaSava se u zajednici. Tvojih iuda. Mjeseca.Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda. No. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic). U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore. Hanuka i Tu bi-S'vat. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. Blagdan posre35iom'prosinea). uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad. nakon obreda Havdala. svjetlosti) . dana mjeseca kisleva. te ponovno posvetili Hram 25.Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. godine 167. odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. kratk"o"dnevice. podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. Nakon tri godine borbi. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca. Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca. Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna. Od tada. Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena. \I\fo. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci.. p. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili. Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. uljanica i svijeca. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. -|.Donosimo vam mir. prizivajud dolazak proljeca. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. lako u po£etku samo narodni obtfaj.MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila. PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova. te da nece biti mjesefevih mijena. DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. vrtova i vocnjaka. no budud da nije propisanlorinim^dredbama. Talmud. Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp. molad. od 175 . u vrijeme oko . do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . izvorno narodni. odnosno Mir vama. Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer.K. dva su zimska blagdana. Za vrijeme izgovaranja molitava. sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. 1 ?jgnj^o_najp. U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka. veliki hramski svijecnjak. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama.

jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu.jednoga do osam. No.^xoz¥lmati svo\u hanukiju. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana. svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. mu§ka i zenska. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. Obicno se u domu pale male raznobojne svijece. kojim podnje rije(! Sam (tamo). a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza. u dane Hanuke. No. Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje. Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata. ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte. keramike. nacinjene upravo za Hanuku. boja i oblika. §to je ime Zloga. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). na hebrejskome nazvanim sevivon. drva. dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost. kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene. gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala. kako bi slrili poruku £uda. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona).Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|. Tijekom vremena. popuSta ova zabrana. Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti. U_f>etoj_nod Hanuke. veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika.^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom.^. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu. Ovaj je pristup konadio prihvacen. napredovanju umjesto nazadovanju. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:. dji plamen traje oko pola sata. te se odr2ao do danas. pa i kamena. kojim podnje rijeC po (ovdje). zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom. a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. usprkos upornome rabinskom protivljenju. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 . kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka. kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju. a u Izraelu posljednje je slovo pe. njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi. Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba. lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje.

plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. izraelskoga parlamenta. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima. Holoferna. Od pemaest vrsta. podari lijep etrog. Purim. Cak i u ratnome pohodu.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata). devet mjeseci kasnije. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan. potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. mogranj. datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. jede se sugeno ili uSetereno vote. 179 . Sam obred je slobodniji. Osim toga. obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. Tu bi-$'vat. Slavi se 14. Ovaj se blagdan.gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). _ ££L. jede se rogae. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine.-v~~-C. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu. Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. smokve. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. luKaTiaia. Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. ve^e. pogadce od krumpira. ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u. kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. citruse i drugo vote. u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. nakon prestanka Sabata. vinove loze.' . U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati. poput Sedera za Pesah. Osim toga. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. . osobito voiaka. neovisno o tome koji je dan blagdana. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. smokava i mogranja. u _ _ tervrtka). Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka. bademe. prireduju Seder za Tu bi-S'vat. te obuhvaCa dtanje iz Tore. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. . masline. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia). a to je obiCno subotom naveter. no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan. Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana.

a i kasni[e. po§tovalaca kabalistiike tradicije. zabave ni. U beskraju nesrec'e. ijjam. stoljeCu u Erec Israelu. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo. Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju . boravila velika zidovska zajednica. SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod. Njezin muz. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). kada se ne prireduju proslave. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom. traje tuzno razdoblje godine. koji je naumio istrijebiti Zidove. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. omiljen za priredivanje vjencanja. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. Ovaj bla. tradicijskim neprijateljom Zidova. vjen^anja.koncerti. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan. nazivajud je Kraljica Ester. "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. antisemita Hamana. Smrt takvoga rabina. nije poznavao njezino podrijetlo. prije oko dvije i pol tisuce godina. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja. No. Uostalom. No po§tovaoci rabina Simona. 2idovima je Purirn_bio bjagr.J17_. iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice.). car. poboznu Zidovku Hadasu. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. No. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu. Tijekom Cetiriju godina.. dan omera. koji uvijek pada na datum . Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje.&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu. prpglasio je 1951. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 .g'dan prekida op£u zalost tijekom omera. Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. pored harema. (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom. smatrana je zapravo za hilula. grada Cfata u Izraelu. 2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade.18. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva.. Tamo je. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. pogtovanoga kao svetog Covjeka.) Kao uspomenu na taj . a tini se da ga nije ni zanimalo. kako ga Zidovi nazivaju. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt. koji je zivio u 2. Sto znaCi 33. sljedbenici Kabale. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. Ti nade. ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. utjejhe.. Stoga je ovaj dan. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio. No. Obitelji se okupljaju. te'tako spasf svoj narod od istrebljenja. koji pada u vrijeme travnja/svibnja. mistika i navodnoga autora knjige Zohar. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost. car je imao i vjernoga ministra._sretariigTTnr> jpHu SP »y.

godine prema zidovskome kalendaru. izletima u prirodu. Godine 1959. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron. a proslavlja se plesom na ulici. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti. travrija. nisana._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu. zagrebaCkoj. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera. Godine 1949. drzeci se zidovskoga kalendara.'CDssve "riajmanje.junake Holokaustajom ha-$oa. Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome. ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti. Jedan dan ranije. vatrometom. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. Jom ha-acmaut. Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata. 27.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio .bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve.. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943. Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka .(grvidan. 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine. svibnja 1948._Qy-aj. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. a amandmanom na taj zakon 1961. zakonom je 5. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708.

prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. oprost od posta. jedan od najtuznijih dana tijekom godine. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana. nazvanihJomim noraim (StraSni dani). godine p. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana. osim na Sabat i erev. godine p. svakome se nudi vrijeme za pokajanje.. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno.Hrama 164. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. Post 10. U zi^ovstvu. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje. Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana. godine. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. Bolesni i djeca ne poste. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad). Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. Uz dvaj post nema zabrane rada. nakon poganskoga obesvedenja. ako osjecaju potrebu. teveta Ppludnevni post 10. kada je post zabranjen. koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586.K. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta. f itajuci prigodne tekstove pokajanja. no konaCno je izabran 27. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer. vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. a reiformirane zajednice ga ne drze. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku. godine prvoga stolje^a. tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti. Ovaj post. osobito za njegovu djecu. reSut. Ovo vrijeme traje od posta 17. vecer pred sami blagdan. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te.Post 10. a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu.K. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. S obzirom da je dan 10. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 .

ava ne jede se mesna hrana. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo.. jednako kao na Sabat. bracni odnosi i druge radosti.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama. Ros ha-Sana. nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova. jer micva (duznost. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a. poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. ve£ treba radije preispitati sebe. Com Gedalija. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. ne nosi se nova. dakako. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno. jer se ne smije postiti na $abat. Takoder. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave. budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. Onaj koji toga dana radi. zidovske prvorodence. Post 4. adara: Ta'anit Ester . a od 1. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom. ljudskih i zivotinjskih. osim na Sabat. adara (velja^a/ozujak). ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. vjernici se sjeiaju strave kojom. No. na danpnjejproslaKe. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom. a dogodile su se i brojne druge nesrece. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca. £esljanje niti umivanje. 13. trefega dana mjeseca tiSrija. roden za o£eva zivota. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat. No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. Post traje 24 sata. gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. Post 14. U nekim zajednicama poste samo zene. ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa. nije dopuSteno kupanje._Purima. ne smije se nositi koznata obuca. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. dotad nenoSena odjeia. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine. Nakon njegove smrti. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. Za razliku odJam Kipura. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta.. ZaobiSao je. potpuno je zabranjen svaki rad. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. nazvana Ester. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje. do 9. Kada Purim pada u nedjelju. ne skracuje se kosa. Odijeva se samo stara odjeca. 186 Post 13. koji je nazvan bijelim postom. post na dan TiSaa be-ava. nisana: Ta'anit behorim . Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. dakle oriaj sin. posti se ra3Tuspomene na Ester. Poste^i. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. koji je istodobno prvo o£evo dijete. 187 . dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura.Kao i na Jom Kipur. od sumraka do sumraka. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka.

'•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji. ^jfir'iS^'"" .' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e. nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 . Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur. post nije potreban.27-28 i 9.."'''/<' ^ •'..ve^ ^ .a^^ ~ nicpm. Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1. oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha. kao na dan Jom Kipura.. Preispitujuti dotadaSnji zivot. t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity . nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu.22. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *. To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta. Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova.? ^ iM"^Wl%|e. Osim u reformiranih. predve^erje jomkipurskoga posta. poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_.1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi.sin potvrduje Savez s Vjegnim. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak). dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno. Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta). jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju. 1.' MnjJQatiffiffititfot. post nije dopuSten.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka. Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom. • "WWr ?^w«!fl.

rn. Nakon obreda. neovisno o svome uzrastu. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. g. U reformiranih. bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu. v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama. dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. U slu^aju djetetove bolesti.91 4. no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu. obred se odgada.""s1<e krajjipeTiTit.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17. Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama. te razlidte ukrasne motive. Prema kabalistiCkoj tradiclji. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. Dijete Hoy^yrrjgi. kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije. a u Izraelu gotovd svi. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima. l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa. Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. nazvanu_ ufmpe/.Brit mila. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia. na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za. molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja.mbQJ. braku i dnjenju dobrih djela. kada ono postaje potpunom osobom. koji pore'd^pOCTravanja obreda. Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi.73-77). Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu.djeIHIse. Jakp je obrezanost zapravo znajcom.nazvan Brit mila (Savez obrezivanja). prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. "~~ 191 . neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije. obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove. roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . ne odustajudipd ove temeljne micve. Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac. Nakraju obreda djetetu se daje ime. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve. <Jf. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila.gj. peCatom Saveza. uCenju Tore. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta). dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje. najsvetije dane u godinijkada. tak i u novije vrijeme.

Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu. kao temelj odanosti Bozjim zakonima. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu.4.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom.i§nu_. o njegbvoj povijesti. U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana.pristupio Tori . Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg.JcoiLje._kgjijraju dvadeset eetiri sata. etici i obredima. a j^osobitonadaren.djecaka drzao pri obrezivanju. povjerava mu se citanje citavoga.Bar micva. djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas. Qtacisandek. zidovskome stvaralaStvu. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. kum. Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera. te sva"fogHna. slavljen kao junak_d. tradicijskome ^ivotu. Pritom. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju.djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici. neovisno o danu dje£akova rodendana. uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot. 5est mjeseci prije Barmicve. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora. Talmud. Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot. skarinciranje). u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje. Postepeno. tjed^ . No. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak.. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti.re i _i. zastraSivanje. Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih. zajednicom_odraslih. hebrejskoj abecedi. kakp bi pryi put. oko desete_godiney. kako bi oko pete ve£ mogao eitati. ruganje. Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM. U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su . prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom. prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona)._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj. tiednoga odjeljka Tore._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu. vec prve subote nakon njih. vei s napunjene tri godine. obrezivanje. obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. zajedno s Torom. Za djevojcice tek se u novije vrijeme.ana. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju. zavrSetak). po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. Za 192 193 . Avot 5. Prema vjerskome zakonu. opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru. a najfesce to i Cini. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp. torn prigodom prireduje svefiani obred.

koji prima BTojne darove. Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili . m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe._ Talmudski traktat Kidu§in (2.CeSde . ajnpje. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda.stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje. premda oblikovan poput Bar micve. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda. uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak. NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed. a Cesto bi pojedinostima odjeCe. kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina. no taj obred. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat. U praksi. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. obred je posve jednak za oba spola. U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. U nekim neortodoksnim zajednicama. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice.) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana.ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom. ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama. Sto je u obredu Bar micva nemoguce. s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi. Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom._za_ djegake. SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga. prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku. Yjerski_zakpji. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima.Hfl/a/ia. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria. No. radije nego sto ih se poziva cltati Toru. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova. kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ . koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti. Medutim. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca.

vjenf ani baldahin. buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja. te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v. §rnijuobavljati vjencanja._molitveiu §al.jZaruke i vjen^anje (nisuim). pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca. post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan. jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski. bragni ugovor. predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa. Zatim se cita njihova ketuba. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede. premda je dopuSten. U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot . Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni. odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. Njegov tekst je propisan. a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda.obilazenje). U ostale dane. osobito omiljen za vjenfianja.razvijenih eticnih drustvenih odnosa. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera. svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove. obrednu kupku. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu. U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_. No. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu.'^i^i\m peharom vina.) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. Preispitujud svoj dotadasnji zivot. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari). nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima. Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. gemu mora biti i njan. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi. pisan aramejskim jezikom. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima. svjedoka i rabina. Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru. Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a. deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja). p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi. £bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. U izvornome obredu. a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. u novija vremena . Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema". a bududa suprujga odlazi u mikve.

Nakon sluZbjnoga dijela obfeda. NapuStajud vjenfiani baldahin. No.prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni. a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna.._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove. mladenci se smatraju ponovno stvorenima. Rabin kao duhovni voda zajednice. Re^ovniStvo^nejJdstoji. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe. iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 . redovito je ozenjen. Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a. jega_grijeha. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale. a poStovatije vi$e nego sebe. Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene. no u praksi takav izbor se osuduje.. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii. sadhana. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota. S obzirom da je brak posvedena veza. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. Ipak.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. koja je takoder obvezna. i to samo radi radanja djece. §to senazivajihud. odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget. Ovaj obifaj ima viSe izvora. Stoga se £a5a. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka.a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se).. Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom. brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. yjenganoga baldahina.Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho.bi je zgazio. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora. najprije zamota u ubrus. Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje. ga_od supru2ni'ka. U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca.unu pjrfidanost zivota Tori. on . Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!).nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem. No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju. -). no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. navodi i dva nadna kako »pnajmn». radTsprecavaniapovreda. U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima. ygliki je. e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno. Narodno je vjerovanje da to. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom. Sve donedavna. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj.enjezapoQ3. nastavljar^^adi. Mladi se par odvodi zatim iz hupa.

Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu. pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. obveznoga bra^noga ugovora. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. Prije obnavljanja spolnih odno§aja. Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu. pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. porodaj. menstruirajuda zena. prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe. ona je ipak zbog toga u stanju nida. Medutim. DapaCe. zelja i potrebe visoko uvazavaju. osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud.potomstyo. jer to je dan koji treba pruzati radost. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. U manje ortodoksnih vjernika._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. Incest je zabranjen Torinirn odredbama.. obrednu^^k^ipEu. Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav.. te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren._ukpjima_sup£Uga. Cak i za muSkarce pored 201 200 . odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa.18). izravnog i neizravnog. a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog.. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome. jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj. Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka. Drzi se osobitom micvom. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. bolest. zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta. brojanje podnje iznova. po^ivalnim^djelom.gu sluzbu. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata..). i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. 23. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona.. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. nakon prestanka takvoga stanja. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom... Ipak. Zenina se volja. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina. znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja. No. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika. a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno. manje privlacno za ostale.. sedmom i djelomice desetom. Tradidjski je nida.

• — ~>^-^-*. all veoma ortodoksni muSkarci. doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama.-. poput pripadnika hasidske sljedbe.—. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c. _ rr . u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca. a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak.V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***.-H"^— T ^W T ' .. +*fi «.-Vi. U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje.. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge.' . Zapravo. uvijek 'ii^rfe. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 .. Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[.^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie.t UT^feab^^^da^c^^ _ „ .^mQ^a^v^jiril. _ . . 2idovstvu.d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*. ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama.r^-^..^"-rf^™.lbw * -'^-. No..^dolipi.^ "" * "^kai^ti'MjQeti.. Pored toga.i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf. Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^.. . Stoga se izmedu ostaloga. . koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga.~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -.. zldovske zene . ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|..^a^akne. t.'. Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk.|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne.^^^-'. Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!). 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica.".^ »•-.tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i . dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota. . sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio.iene-vode..»^-j-^f-^.'.kojih prolazi.mojr." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'.. _ .fc.iinimii. Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v.•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t. i pored tradicij- samo"-" zidovskoga . ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu.. slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina. r .

te zabrana rasipanja sjemena. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota. eruto drzi teSkim prijestupom. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. No. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta. (Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all.jpaj. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa. pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 .1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu. a nazivalo se £a$om kprijenja. dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu. prirodnome i umjetnome. ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. Medutirri.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje. No. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda. zbog gubitka potomka. primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno. No. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja.22. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece.) Opcenito. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en. drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja. dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa. Prema Hilelovoj Skoli. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. Uz zadrzavanje u tim okvirima. (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate. a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom. Optenito. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada. Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita. Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a. nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje)."zbog rijegoviE isvojstava. buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti. a iznos odStete pripada suprugu. Medu_ tim. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja.28 i 9. O. ali nema o§tre osude. Postanak) 1. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje.

a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e. a blaze samo od katoli£koga pristupa. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. godine. a naHo. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje. Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten.zivota. U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977. zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba. te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma.?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju. ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene. P«^fPlMP. Optenito. te pri us207 206 . no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku. pri trudnod maloljetnice. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga.

No. . No. lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo . djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. ria"^injelazu 10. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli. Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan. Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija.2idovski je brak monqgaman. etifikih i teoloSkih pitanja. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza.trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?). Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica. Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom.2idovski se brak mo2e_razvesti. stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. ona nije sveta niti zaSticena od promjene. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga. ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. mnogo se raspravlja i o toj problematic!. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija. Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. poput vecine ameridkih zajednica^.tra^eno odobrenje.. Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena). ne stvara vece praktiCne probleme.. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu. U suvremenim rabinskim razmatranjima. osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota. jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica.. ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa. osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama. No.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda.. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom. Responsama. u europskoyTaieljenosti. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba. i 11. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge. ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera. a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta. koja bi mu_mogla roditi djecu.) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod.

Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba. rastroSni. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. vlastitom. uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. ona se ne moze udati ali on. poKvalno djelo. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!). ali Cesto ne uspijeva. i ne zele se razvesti.voda. smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona). jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa. Istodobno. Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv. muzevi ponekad piju. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. ^phen. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ». te njihove djece iz izvanbraifihe-veze. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak. Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). bra^noga ugpvora. Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja.. no u suvremenosti. Ako godinama 2ive odvojeno. najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu. Kogan i slifina). P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga.Kpn. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva.odaju prezimenaJKohen. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji. Nakon razvoda. Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia.. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. Istodobno. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. ona ^srruje_^erskome_sudu. I pored rabinskih zabrana i opomena. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond). nakon zavrSetka Holokausta. 211 . no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova.ena koje 2ive odvojeno od mu2a. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. bludnici ili kockari. kohen. te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. On je_jx>put^Jcetebe. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan. Ukoliko pomirba ne uspije. a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu. nemarni. supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod. bet dinu.. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza. bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu.jjputiti. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden. stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. 210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda. nasilni su.pnnrq^p^'ga1lcjnjj.

no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. na§i dani moraju biti odbrojani. bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina. Erat ili najbliglrodak bijj. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu. a mudrost se stjef e tijekom godina. te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen). izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik. a sama zena naprosto nije imala izbora. Ova je obveza bila duboko poStovana. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro. zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. Tpjejfkwm. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije. Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. Da bismo osjetili prolazenje vremeria. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. jer se micvoi (duznosti. a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. odnosno stjecanje mudrosti.JMa Jbududsvijet). Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega.jio ne naglaSava ga. Izvorno. a danas se.

Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom. a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata. Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. dobrotvorna Sveta Udruga. nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. Nakon smrti. neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. istodobno. danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje.prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. Clanovi su Cesto uglednici zajednice. Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa. djelatnost). kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan). u koji se tijelo spuSta bez kovCega. posljednjeg pogleda na pokojnika. a ako je primijenjen smatra se umorstvom. nazoini zaderu svoju odjecu. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije. Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja. ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. §to se naziva kirja. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. kirja. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba. tijelo se polaze na pod. No. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. jer u te se dane ne smije tugovati. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge. Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika. koja skrbi o umirudma i umrlima. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba.Cuj Izraele. Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga.molitvenim §alom. 214 umotano u plahtu. a zlodnci t^e zauvijek nestati. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. Neposredno nakon nastupanja smrti. Kremacija. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). ne smije se odrzati nadgrobni govor. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. U domu ozalo$£enih. Prije toga. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku). odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu. nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene . Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. u olam ha-baa (budutemu svijetu). sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom.dopuSten. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. Sulhan aruh (Prostrt stol). zene de opremiti zenu. Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan.

Ne primaju posjete. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru. golubica. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha.tijekom sedam dana radosti. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. a naSe rijed mogu samo smetati. te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. osobito jaja i lecu. a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba.sedam. U domu zalosti se ne kuha. za kojima zalost traje gpdinu dana. Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. sami cemo se vratiti u tijelo zemlje. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati. ali cvijece Sto raste oko groblja. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . citaju Toru i daju dobrotvorne priloge. Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena. Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata. a Siv'a je njegov prvi tjedan. Bradu dodiri nisu dopuSteni. Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). tradicijsku zalobnu hranu. Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara.blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena. Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim. a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili. s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver . podnje odmah poslije pogreba. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama. znakovi zanata i slicno). Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. ne kraterkosu" hiti bradu. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru. Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. osim za roditeljima. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. te na jarcajt roditelja. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota. U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi. Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu.) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) . 2ivPta. vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. gdje nema grobova. Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti.ovdje podiva. dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. Tijekom toga razdoblja.

nazarenstvo (prema gradu Nazaretu). Korijen krScanstva. Temeljna knjiga krg(5anstva. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke. sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta. Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena . 218 219 .je propisano. sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. osim u veoma ortodoksnih. osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu. jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. Uz ovakve zalobne obi£aje. jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota.svecenika. vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. koje se hebrejski naziva nacrut . a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir. jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice. KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi. U sefardskim zajedrucama. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim. To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice. Biblija. kao Sto je primjerice zagrebaCka).

u tome vremenu bez zidovskoga kralja. Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija).vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . godine prema krScanskome ra£unanju vremena. Nakon smrti kralja Heroda.. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost. pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika . Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist. u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem . Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. £ak i ja£a od one izvorne. malo kasnije: od svetoga Pavla. koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz. roda zidovskih pomazanih kraljeva. pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija. gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte. medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova.prokuratora. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. osobito sucutan.. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva.). preuzeta iz zidovstva. Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe. Tora. Svetoga Duha i Sina. izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana). U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova. Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji. Ukoliko je Isus bio povijesna osoba. Isusa Krista. moguce je i da je Isus sebe. koje krScanstvo osobito naglasava. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. izvorno krscanskoga spisa. i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. No. tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov. Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. 4. Povijesno. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca. nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga. Kako bilo. vladara zivota i smrti. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. Isus sin Josipov. Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova.rabinom. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga). Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. U krStanstvu je simbolika kruha i vina. sto su ih 2idovi primili na Sinaju.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je. u praksi. krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji. a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse. zelio proglasiti kraljem. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan. pa i osnovna Ode na§. najvjerojatnije. iz kojega treba do<5i Mesija. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve.) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. Jedna od njih je i sekta Esena. dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. u krScanskome kalendariju. hebrejskim imenom Jesua ben Josef. Molitve. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu. ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. £ime je nestao i sam privid neovisnosti. zaceo se korijen krscanstva. S obzirom na tekstove Evandelja. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. Opdenito. jer zidovsrvo . onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom.

Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje. No. Uz to. umora i boli. kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom. kao i svaki drugi rad. Dakle. Ono nije predmet njihovih dvojbi. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom. kao znak njegova dolaska. pa tako ni krgcanstvo. On pori£e prehrambene propise.druga sveta i znamenita mjesta. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato. te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. a Isus je patio i trpio bol. jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju.. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista. da mafevi nisu prekovani u plugove. kratko i grubo refieno. Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda. to je pitanje pogreSno postavljeno. najstroze zabranjeno). No. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. blagdana svjetlosti. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta.mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. biti iznad ljudske patnje. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela.. neupitan je utjecaj Hanuke.. te se na njega i ne moze odgovoriti. Isus je. svi su dokazi. 223 . a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi. Spasenje. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem. premda neupitno ^ovjek. niti Isus. kao srediSnji motiv krgcanstva. prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. sa Zidovske strane promatrano. na krScanski blagdanJBozk. nije bitan motiv iidovstva. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska. prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva.. Istodobno. jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije.. zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora. Naime. a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca.

ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. David je Daut. Mose (Mojsije) je Musa. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga. a postuje i njegovu majku Merjemu. iako niti to nije bilo Cesto. islamski vjernid. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja.). No. stoljedu. Cini se. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost. nosi jak zidovski peCat. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. Josef (Josip) je Jusuf. Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda. prema islamskoj tradiciji. njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. poput primjerice obrezivanja muskaraca. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva. Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. Islam je nadnacionalan. Pored opomene gresnicima. sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima. Salamun je Sulejman. naj£esde osvemi^ki. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 . Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. Jaakov (Jakov) je Jakub. Kur'an je temeljna knjiga islama. u 7. obvezan kao jezik molitve i obreda. ipak. ne spominju ga bez pridjeva: £asni. koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv. Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim . nastaje islam. nazivajud ga Isa. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka.. Noah je Nuh. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. Jedan je Bog.. premda je i sam Adonaj. budud da je to jezik Kur'ana. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha. sure. islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin. zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je. ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog. Adonaj ehad (Poduj Izraele. namr§ten i nimalo saljiv. Avraham (Abraham) je Ibrahim.. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. ye£ nagao i zestok. u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. Islam. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim). a muslimani. pun milosti). a obred je samo na arapskom. Jichak (Isak) je Ishak.. poput Zidovstva. musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik.milosni. Istodobno. (Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija.

No. zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. Naknadno je dzihad. gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. dakako. (Ne bi se. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana). koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica.. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila. tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. Od svih ovih pet stupova vjere. te Muhamedovo proroStvo.. dakle Toru. odnosno Sveto pismo. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece.) Ipak. to jest uzima abdest. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. Kao i Tanah i krStanska Biblija. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. kao i u zidovstvu. To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. r. svinjetine. postao nesluzbenim §estim stupom vjere.pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje.Boga i Posljednji Sud. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro. Peti je stup: hadz. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom.. no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava. Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana.musliman .. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu. Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti. krvi. stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu. spise i obitaje. neovisno o tumatenjima. i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. Suprotno od zidovstva. trajna ne227 . a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama. Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge. kao povlastica. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. Istodobno. Tanah. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota. U islamu. i zidovstvo i islam. samo je posljednji potpuno izvorno islamski. vet kao trpljenje u slavu Bozju. hebrejski: cedaka). Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat. tijekom najvecega dijela islamske povijesti. koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. idolopoklonika. No. kao uzdizanje nad tjelesnim.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. sedaka. Istodobno. Drugi je stup: molitva. Cetvrti je stup: post. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. Osobito je zabranjeno vino. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. Islamski vjernik . kultivirane vode. te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca.prije molitve obavlja obredno pranje. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. brane vjernicima primjenu taranja. tekst koji je temelj i Kur'ana. Prvi stup je: vjera u Jednoga . te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja. Oba sustava.

. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. da bi se to ostvarilo. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. jer iak ni iskazan. incest i krada. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. Nije im. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod. Jer. To je doista najmanja moguca mjera. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. pocmiti preljub. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim). a bogohuljenje. lazno svje do£iti. obostrano pristajanje. zaklinjati se. Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. umorstvo. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. zajednice koja je prihvatila Knji gu. buducemu svijetu. kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. naredeno slavljenje Sabata. koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. a s time je povezano i poStovanje roditelja.. Isakom i Jakovom. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. te postovanje roditelja. Narodima nije izriclto zabranjeno. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja. a Arapima. 229 . jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela. pa i preljuba. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. ostali su Narodi tek treca. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. takoder. zudjeti za tudim posjedom. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima.prijateljstva. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. Zanemarivanjem bilo koje od njih. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom. koji je poput krade. a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. viSe su prividne nego stvarne. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. kao Sto je Zidovima imati druge bogove. Umor stvo. Doista. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. Uostalom. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. No. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. bogohuljenje. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim. A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana. subo te. pasivna strana.

Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona. U vrijeme cara Justinijana. diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. Tako je i u Hrvatskoj 1908. 231 . Pored toga. Papa Ivan XXIII. 1963.doduSe. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. a posljednja u Rusiji 1911. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. . Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. nesreca i strahota pod perzijskom.. Buduci da je povijest. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. Rani krScanski crkveni oci nisu. neodvojiv dio molitve S'ma. mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. helenistidkom i rimskom vlaScu. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista. Zidove drzali poganima ili hereticima. a brojni su zloCin i priznavali. No. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. koje se podudara s blagdanom Pesahom. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva. Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. Primjecujemo Kainov znak na svome celu. prouiivSi krvnu osvadu. uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav. prva takva optuzba podignuta je 1144. godine. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. i 1622.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom. Nakon toga. Tako se u Dubrovniku 1502. od opcenite izjave ah. stoljecu. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti.. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima. Jer ne znadosmo Sto tinismo. stoljeca. osobito europska. proganjan i spaljivan. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. prije svega kr§£anske djece. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade. Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige.

a povremeno i kao bespravne. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. Zidovi sve do 19. bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. Sam je otac protestantizma. odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). takozvanihpogromfl. a 1827. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. prisiljivani jesti svinjetinu. No. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja. i 1411. 1391. te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. obesve£uju hostiju. putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. Pet godina kasnije. jo3 poja^ana. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. a 232 1538. Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. Martin Luther. Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). Zakonska je odredba 1850. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. i 930. do 1656. sve do 1874. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin. dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova. da bi 1492. Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. £esto zute boje. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. Kako je vrijeme odmicalo.721. ali sve do druge polovine 20.873. zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. Zidovi diljem Europe 233 . novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji. Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. No. no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima. U Spanjolskoj je 1146. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore. u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. po&njaju obredna umorstva. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. No. silom masovno krStavano. lako su mnogi izabrali takav put. od starovjekovne 460. Godine 1858.Tijekom Srednjega vijeka. najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. Osobita razlikovna oznaka na odjed. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije.

VarSavi 1920.1934.11921. kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. 1929. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. Pragu 1927. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo. indoeuropske. takoder tek u tome razdoblju. manje vrijedne rase. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora. No. te u Brazilu 1936. godine svrstao se i hrvatski Split. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. 235 .1931. Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil. U osvit 20. za razliku od arijske. propisano 2idovima noSenje osobite. u okruzju islamskih zemalja. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama. uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. i 1938. Londonu 1920. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. i 1934.uzbudili su se. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. Leipzigu 1920. nastale 1948. primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815.. godine. stoljeda. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi. godine^u Belgiji. i 1938. Opstanak Drzave Izrael. silom odveli papski oru2nici. Parizu 1920. Ponegdje je.1923. u konzervarivnome 19. i 1934. Becu 1940. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. primjerice u Berlinu 1911. Moskvi 1911. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca). odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda.1921. godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja. stoljecu.. oko §est milijuna ljudi. 1903.1930. te hrvatska metropola Zagreb 1996. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. stoljeea. U novovjekoj Europi. djec"aka su ipak. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. godine. godine. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. Rimu 1921. kao primjerice 1838. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam. Pored nesrete za dtav svijet. i 1917. i 1936. 1920. kao katolika. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima. do 1937. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19. Umro je 1940. izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta. godine. prepoznatljive odje^e. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine.

20 posto zidovskog pucanstva. ustanovljen je Keren Kajemet. Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. Covje£anstvo je tijekom 19. Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897. No ipak. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. 237 . neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi. naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka. Od uvjerenoga pristalice asimiladje. pokret nazvan prema rijed Cion. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. Cionizam. 50. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu. ukljuc!ujud socijalne. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. 80. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju. 236 No. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. Godine 1901. poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare. na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja). Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael. dio je 1948. Mnogi su ostali u Europi. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. stoljete. Nakon Kristalne nod. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo. promilima i dijelovima promila. plan povratka razvijao se. godine 1938. u kojoj . Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika. pet godina poslije nastanka. Obje strane imaju svoje sljedbenike. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu. i 20. ostvarujuci tako san Theodora Herzla.a to nije nebitno . Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. kulturalne. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova.

Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. predvoden svoiim kraljem. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine. kao daje spasio titav svijet. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani. Veliko stradanje. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. teSkoj. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. obespravljeni. uspostavljena je 1948. koju 2idovi zovu $oa. Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje. Velika nesreca. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. prema razlicltim. dodatku MiSne. Odvazni. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. drzavni je ustroj. No. organizirano ali i pojedina£no. svijetu koji dolazi. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. uhidvani. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. Cesto tragicnoj povijesti. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. Danski je narod. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. Tosefti. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. ipak. A u vrijeme nakon Holokausta. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. godine Jad VaSem. drugome svijetu. unizavani. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. Bila je to Danska. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. poznatom kao Holokaust. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta). No. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. Upravo obratno. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa. U. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . godine Drzava Izrael. iesto i slutajnim prigodama.Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj.

do prije nekoliko desetljeda. mnogo dugotrajnoga ufenja. Potrebna je iskrena duboka predanost. Obvez241 . Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi..000 Pravednika. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. Kogan. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore. a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika. ved. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice. usprkos svim teSkotama. poljski plemii primljen u zidovstvo. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen . mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc. stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. No. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika. Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka. U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. spaljen je prije samo dva i pol stoljeca. nemati drugih poticaja osim duhovnih. a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). dam ha-baa. ako zeli biti primljen u zidovstvo.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici. Kohn. sve do u poodmakli Srednji vijek. prije Holokausta. Kon.. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova.. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja. Naime. i nadalje se svakodnev. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda. a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo. Naime. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim..).. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu. 1749. to nije bilo tako teSko. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora.sve<ienik (Kohen. vjerskom sudu. U prvoj polovini 8. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja.Zidova. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom. Nakon Holokausta. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima. kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. Cohen. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka. Koen. I u kasnijim vremenima. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena. Radi izbjegavanja takvih progona. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako.. No. Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi. Jedan takav mu£enik. Kagan. obratno. godine u Vilni. a nema ni drugih svjedoka. krimski Hazari. Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti.

Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla.no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). U praksi. prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. uz simbolifrio naknadno obrezivanje. Preobratenika. te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. prijam u iidovstvo je lak§i. I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac). a zatim ga se prima. i biva usvojen u zidovskome narodu. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom. mikve. MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred. Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. koja ostaje u svojoj religiji. 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda. Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. prema ugledu na Rut. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti. uzimaju se i druga zidovska imena. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola. a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. No. 243 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful