P. 1
Julia Kos - Alfabet Zidovstva

Julia Kos - Alfabet Zidovstva

4.0

|Views: 570|Likes:
Published by maja28

More info:

Published by: maja28 on Jul 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/30/2014

pdf

text

original

Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice.ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta. Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi. Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa. 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. Velika nesreca. hebrejski: $oa. stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama. Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet. koji 15 . pronalazio .mene. kraljeznicu zidovskoga identiteta.gotovo svi su stradali u Holokaustu . i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20.jekom 19. $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti. Tada mi je jedan rabin. kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi. I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji. Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On.a tada konacno pronasao . jesam njegovim dijelom.smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta. priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. tijekom godina. zabacujuci tradiciju i religiju. stoljeca: Holokaust. Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena. za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje. Abrahamu. i ja mogu biti njegovim dijelom. U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom. Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome. odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni. na zidovske rodake i prijatelje . Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham). Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim. Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot. pa i primitivnim. Veliko stradanje.

p. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji). A§er. gdje je odgojen kao egipatski velika§. p. uopte. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. noseti u pustinju jog neukvasani. praocem zidovskoga naroda. Nastalo je vrijeme kada su brojne. ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod. Jichakar. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili. ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob. Na kraju. na brzinu ispeien kruh. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan.000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). pored punih dadavih lonaca na ognjigtima. Jehuda. a povijesno prve. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes. godine p. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane. nemirnog..K. Poveo ih je u pustinju. ve£ je problem nastao oko 1800. Saljud im manu. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti.. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. odmah do faraona. tanak poput poga£e. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova.. suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom. vjeciioga Boga. nije znao za Josipa. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja. No. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan.K. na^inili bi nepodopgtinu. a u zemlji se nije loge zivjelo.. toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. zene i djecu. gdje im dobro bijaSe. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat. Petkom. Bog je opetovao svoje obeCanje. rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige.. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. No. Uz to. posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih.K. §to sve ostavi u brzini bijega. idila nije potrajala. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. Putem vigekratne objave trojici praotaca. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D .. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra. Naftali. teSkog i. Simon Levi. kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni). snahama i brojnoj djeci njihovoj. zastupajud ga i uvode(5i red. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi. faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji... veliku i mocnu.K. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod).^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. No. kako Biblija kaze.je zivio u vrijeme obozavanja idola. a u hrvatskome jeziku Mojsije. okupljene u dvanaest plemena: Reuven. 2idovi nesmetano krenuSe dalje. oCeva miljenika. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti. Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. Benjamin. Dan. Efrajim i Menace. Time Abraham postaje prvim Zidovom. Zemlju Obe£anu. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne. njima i njihovim sinovima. p. No. Gad. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda. proro&ca Miriam. a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod. Zebulun. kada se sve ovo dogadalo. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva.

koliko je lutanje ukupno trajalo. p. stvaratelja i kralja svemira.os_i. D a v i c e i t n i k . §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu. Dospjeli su. 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda.K. Ni samome Mojsiju. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p.. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja. time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena.<2L. ali vjecno su uz njega sjecanje.. kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama . Zakon. Mojsije bi ih.kao SaImnon i_SolornQri.ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju.. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta. te spoznaje Jedinoga Boga. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. ili pak egipatska bozanska krava. Oko 1200. (Zapravo. jer je okusio od egipatske raskosi. tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore..dvostruk obrok.JSJ5SSy_i?^ . Bilo je to sredinom 13.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti.sucima. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se. iskovan od teSke ali uporne naravi.Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga. Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. te su vrludali od grada do grada. strogo ali odnski. Upravo je u pustinji. .. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. neupitno. No. Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima. nakon mnogo te§ko<fa. zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda. te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David. a tradicija ga . tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik. ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu. redaba . do Zemlje Obedane. uvijek bi se ponovno pridigli. Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota. zapalili Sto se moglo zapaliti. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao. Bog im je dao kralja. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda... Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru.o^ pTKTOvdje je. Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava.. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu.sin. s njezinih_613 mz.dao_s. i kao autora JPsalama. nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti. 0 Tpra. £est u istocnomediteranskim kultovima.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh). Svaki put bi bili kaznjeni. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu. za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod. ^oyjek_osebujna znaCa[a. humora.agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano. koji ih je izabrao za svoj posveceni narod. ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga. Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji.) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku. i prostorno manje-vi§e stabilizirala. icamenim plo^ama 19 . _kraj . Cini se. uz uvjet dzzanja ovih mzcy. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. u hrvatskjorne poznaLj.. teSkoca i oskudice. No. sravnjivali sve sa zemljom.

Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori. sredigte svega zidovstva. u takozvano babilonsko suzanjstvo. prema tradiciji. a zitelji arpxayljeni u Babilon. No. p.Mesija. osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu. Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram.K. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo.Yeliko^ ga. Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo. Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom. a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. Oko godine 720_p_. Zidovi §to su ostali u raseljenosti.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!). Ovdje. pa je tako i 21 . Izrael. Hramu i Stovanju Jedinoga. Usprkos tome. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. rasprseni babilonskim svijetom. prije svega grijeh klanianja idolima. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj. mudrac i administrator. Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko. je kraljevstvo. u 10. stolje£u p. nije bilo dano sagraditi Hram.360 muSkaraca i 7. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj. vec Salamunu. ali op£e prilike bile su teSke. Godine 458. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima. Povratak iz babilonskoga suzanjstva. Davidu. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje. dok je^sjeverno. Prva skupina povramika brojala je 42..K. u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor). pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. Prvi Hram. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama. u Babilonu. kada bude doSao. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac. dospjela u Jeruzalem. burna dolaze £esto. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava.000 ljudi.komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin. Hram je bio ponovnojagraden.K.']Eraelj_e pao pqdLAsirce.K.K. sredigte kulta Jedinoga. godine p. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje. Veliko rabinsko vijete. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe. pala pod Aleksandra. Juzno.jedinstvo_zemlje. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena.) Godine 586. ali zajednice su opstajale. Tako nastajubrojnefmis'ne:. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme. Jehuda. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga. tek MaSiah . propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova. Tako je iidoyskajdrzava 332. Hram i Jeruzalem unisteni su. oko 18. kralju ratovanja. p. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. Hrnm a. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica. imali su i dalje kojekakvih nevolja. kralju mira. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama. (Do danas nisu pronadena.. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore.K. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju. druga je skupina povramika. Do_515. p. a ponovno 6e ih okupiti. a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna. slave Boga i nadaju se povratku. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina.

Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika. dakle. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji.K. No. podreden tek osvajadkom guverneru. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. te je bilo dosta nevolja i nereda. Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela.K. 23 . Cadoku (i to . Menoru. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost.K. Mjera je bila prepunjena te je 167. Suprotno njima. koja je sebe nazivala . drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja. Takvo je druStvo. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. dok 142. Konadno. zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!). drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim. profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba.K.nestao.Tradicijski. umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo.bredno qdjsden i ponQyno po. vodedi su krugovi. govor i druStvene odnose vladajudega sloja. p. p. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni. i tjerali. Kako bilo.znad Pravedan. stol|e<a p.kako bi drugadje . No. o. mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. p. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. p. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju. kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu.tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak.K.K. Ali. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima.sve^en. Na spomen togaj£uda. i kona^no su prerjerali. No tvrdoglavi Zidovi.Hasidim (Pobpzni. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac). njihova hadna zivota i obidaja. medutim. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama. onako kako je oni odrede. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. Gr£ki vladari su tjerali. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru. u veoma . Istodobno. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram. helenistidkih sirijskih vladara. besmrtnost du§e. Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. Godinu dana kasnije. Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva.aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji).tolemej Prvi. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£. Farizeji su. natprirodne pojave.kako bi drugadje . te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . Hram je oslobaden. osobito svinjetinu. nametanjem grddh poganskih nadomjestaka. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije. plemsrvo i svedenstvo. da bi se 301. Godine 198. mogude ustrojiti samo uz kompromise. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome. andele. nametnuo helenistidki egipatski vladar P. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. te su ih Farizeji i udnili. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova. Saduceji su.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje). Pobozan!). Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh. Pravedni) oblikovala se tijekom_l. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana. vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije.Gospodina. i tjerali. uglavnom izabrali helenizadju. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. Godine 164. Veliki svedenik bio je zapravo vladar.. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena. Stali su usvajati grdke obidaje. no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana.. premda manje popularni. p.

kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja. Salamunova. Raseljenost. Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice. u mjesto Javne. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora.kako su naglaSavali Farizeji . Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja. p. kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana. pomazanoga kralja. Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama. odriap se do danas.stptina. preselio se iz Jeruzalema. a dok ih god puStaju moliti.. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom.. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli.prije-YJle. Sanhedrin.dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima.. koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme.. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. godina pap i pTvTHram. iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota.. buntovnicima. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta. No. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava. Prestanak hramskih djelatnosti. no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva. a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca. zive jednako pod svakom vlaSdj. godine_p_aojie Jeruzaseca ava). istggajdjrjyafeda4e. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima. na gr£kome i latinskome nazvana Judea. nakon pada Jeruzalema. No. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan. No. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga. Zacijelo je. nisu im propustili uzvratiti. §to su je oni. koji £e ga ponovno poditi. Godine 63. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . jPgst na dan tiSaa be-ava. ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije.K.. izmorene 25 . Za Zidove. pak. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom. kao jedan od valova otpora. svedenifke sluzbe. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. Dapace. voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. Istodobno. s druge strane. najvige vjersko tijelo. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. Nemirni i prakti6\ graditelji. HaSmonejti. Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole. nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja.. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike. Eseni). U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja. gotovo sravnjenoga sa zemljom.nije vodila lozu od Davida. Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo .bio je Idumejac .

bez oslonca u Jeruzalemu. Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice. Bar Kohba. Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova. krizarska. vijek Europe. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih. rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. Damask. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. U 15. Aleksandrija. a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda. Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). te ima mnoge osobite obicaje. takozvani FalaSi. stoljeca.posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. perzijska. nastavljajuci drevnu tradiciju. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael.. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion._nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene). djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu.Prostrt stol. bilo je to previSe. sjto_ljega. stoljeca izbio ustanak dji je voda. No ona prava raseljenost. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika. i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. na kraju 5. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud. Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. na 27 . Korint i druge. ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. nastaje tek nakon eubitka Hrama. pljadcajud je pritom do gola . U na§e vrijeme ova zajednica.. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. arapska. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva. Tako je u prvoj polovini 2. No. prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva.). Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20. stara 2500 godina. No. Rim. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. gotovo viSe ne postoji. i 16. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh . Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj. Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama.zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. prije vi§e od 25 stoljeca. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima.

za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima. najodvainiji. kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet. Gotovo polovina Spanjolskih Zidova. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. Djeluju Jehuda ha-Levi.X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. a vjerski iivot buja. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. otiSli su bez i£ega. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. medu preostalima velik je dio. proglaSene 1924. \ 29 . oko 100. gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije. Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. Sefarda. Ipak. Problem nije bio u rasi . njih nekoliko desetina tisuca. Sto su samo boraviSta. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . tvrdoglavo vjerni Vjefnome. svinje. Jedan pokajnic"ki dn. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti. Nakon tisudgodiSnjih iskustava. u Ameriku. te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi. ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima. za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. no prodorom Islama iz Afrike. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima. godine.000 ljudi. zbog teSkih progona-^id^vau Europi. Godine 1391. Kona&io.oni koji su izabrali tezak put odlaska. Ferdinand i Izabela. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . Dalje se na zapad nije moglo. ali ni Zidovi ne odustaju. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu.zar je moglo biti » drugafiije . dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici.. Vise od 200. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. krenuli su dalje na zapad. Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. tijekom stotina godina nakon izgona. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima.ved u religiji. Crkva ne odustaje. ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove. No. o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda. Oni koji su odludli jud svoju vjeru. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli. Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. Tek poneki. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. iako pokrsten. postaje doista teSko.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu. Naime. prebjegla je u susjedni Portugal.u bioloSkom. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. stoljedma nakon izgona. stoljede kasnije. prated Kristofera Kolumba. na arapskom i hebrejskom jeziku. 1492. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina.

paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. No. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. sve do 1967. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. u zabitnoj zemlji Bosni. te su dionicima blistave pojave radanja Europe. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. Tako §panjolski 2idovi. Naime. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. Zidovi su i u Palestini. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. Krajem 15. trajud neprekinuto stoljedma. vjerne neprestano Jedinome. Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. u posljednjem se desetljecu 20. slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva.Nakon izgona Zidova. donijela je teze zivotne uvjete svima. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. Istodobno. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. Pet stotina godina nakon izgona. godine. Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. kao i samo Carstvo. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice. sve do 1941. Osim u raseljenosti. Sefardi. njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). godine 1992. osobito krizarskih vojni. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. a osobito neislamskome pucanstvu. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. Njihove su zajednice. No. Urjecajem Crkve na ta kretanja. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. pa bi zatim ru§ed. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. nastale u okviru Otomanskoga carstva.

a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. njihovo znanje i sposobnosti. osnivaga cionizma Theodora Herzla.uzdizanje. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). jer je povratak (hebrejski: alijo. asimiliranoga agnostika. ASkenaz. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. novae nastao bankarstvom. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. Druga polovina 19. ObeCanu Zemlju. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima. Doista. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. iako uz neprestane te§ko£e. na pofetku 13. a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje. popularno nazvanim lihvarstvom. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. i tijekom 19. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. No. Krajem 18. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. I ranije su. stoljeCa. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. zatiSja. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. Ovi pak. nezidovskog okruzja. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove. a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. (toorba Haskale. . te profesionalni posudivad novca. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. . Istodobno. te im je povratak dopuSten tek u 17. koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn. Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. zemlju Izraelovu. 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade. predvodena tradicijskim rabinima.talogai pokrStavanjem Zidova. vt Palestinu. Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena. No. uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota. U vrijeme ranoga uspona Europe. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome. stoljecfu. Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje. vodila je druga. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. 33 . no to nikada nije bilo trajno. stoljeca. zidovski je kulturni zivot cvao. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice.

. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi. vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti. najavljujud obnovu. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17.• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave.obedavajudem 19. Sto su se stopili s . u odekivanju i nemocnome nadanju. bila je ved na vrhuncu. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova. premda im je zakon. drzed svoje tradicije. No. domadm zidovskim pukom. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 . a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. Od 13. i susjednim podrudima. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika. stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. posebice u 1. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja. pomelo je od. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati. traje u Istambulu do danas. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. Litvi. stoljedu.• va. Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni. samim krajem 15. godine. No. kada Italija pada pod nacisti<5ku . druge su male i siromaSne. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). utjecajem razvitka komunikacija. Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. no sve ih povezuje svijest. Tradicijski. Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava. gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice.^ jim: etidkim prtetupom. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata. talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala. stoljeda. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. Zivot je trajao u strahu i ocaju. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka. stoljeda. Gdje je bilo dopuSteno. okupaciju. cvatude i bogate.o zajednidkome identitetu.i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. u~danaSnJoj Poljskoj. talijanska Renesansa. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost. Mnoge od njih su velike. nova snaga puna zivota. dijeled i pre. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. a mala zajednica. sve se vi£e Zidova u 14. te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama.i va. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave.

od po£etka 18. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. stolje£u pooeo povratak. Godine 1924. I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna. pojedinacno ill u manjim skupinama.000 u 1925. stoljecu. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. Zajedno s drugim narodima Europe. te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti. krzneni Sesiri. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca. uvojcima kose iznad uSiju. Palestinu. Raseljenost: Amerika Goldene medine. Tljekom 19. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. pekarstvima. iako u teSkim okolnostima. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. te je u 18. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu. bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. kao i svuda. erne hlafie. odricanja. umjesto samo subotom. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. perionP cama.500. mljekarstvima. Zlamom zemljom. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice. jidiSu. Cesto su te zene radile u trgovinama. bili ravnopravnim gradanima. 37 . zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. posebice time Sto su radost. uf enja i predanosti Bogu. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno. koje je. Dakako. godine. pruzali su novu nadu zidovskim masama. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama. godini. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko. i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. te s jakim osjecajem solidarnosti. godine. No. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi. Od 280. Tijekom oko dva i pol stoljeca. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. rebeima (rabinima). Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880. No. pored vjerskih. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. Godine 1917. ^^ -X. nenauceni na to.

j J O •}^r~ **v. prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj. vrijedani i ubijani zidovski gradani. U nod izmedu 9. Qpjdine/1939.uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __. licemjerja. Ta se noc. J 39 . pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti..^^. a ostali. Arttise-^! rrutizairLJe.. a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je.~J . zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e. podnje Drugi svjetski rat.™-Jr—•-. a. Civili. a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc. da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20. cionisti i anti«-^__*. stard. njemaCka vojska ulazi i u Italiju. Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju... nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti. No. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje.J_.•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—. nagurani u teretne vagone. zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj. antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna. pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima. zene. hrane i osnovnih higijenskih potreba. do. Takva se ideja javlja vec u 18. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina.tako-od religijskoga izrastao u rasni. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust. nevrijedni ili manje vrijedni zivota. Nacelo rasnoga antisemitizma. djeca.X~. i 19. uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30...'-•-•. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. -—/Jijekom . stoljedu. ultraortodoksni i nevjernid. a krajem lieta 1943. nazalost.. studenoga 1938. bez vode.Hitler j3d-l|ejg_1941. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga... Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je.933. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast). ' " _ "J -"'". ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve.^ fl f :... zakonski razradeno 1938.__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. Veliko stradanje). 3to se naSlo na plodnicima. Tamo su ih do£ekali nasilje. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja. Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema). iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava. sporadidio i u relativno malim razmjerima.. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima. . javno su pljackani. istod\ i jugoistodxa Europa. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova.1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti.^H'-ft" vijeka aiiuaeu. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja. i 10. Zaposjednuta je zatim i Francuska. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te. pljacka. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova. da bi od I938. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov.'. onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom..000_2idpy_a. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su. primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja. iako oStro i okrutno. unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt. hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca.

No. U drugim podrucjima. PoCinitelji zlof ina. ne-2idpya. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. korjenite povezanosti s tradicijom. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. Takojejbilp i_u lirvatskoj. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu. Golem broj civila i vojnika sviju strana. ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem. SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku.cionisti. pa i Jg££an§ki. zajedno s prezivjelim potomcima stradalih. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna.oko 80 posto zidovskog puCanstya. Cuvaju fotografije. no najved je dio stradao u zemlji. ^" J^ /ij . smanjivanjem. Kulturni zivot je zamro. Cesto se postavlja pitanje oprosta. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. sudeni i osudeni. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine. rodaci i prijatelji ubijenih. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost. Holokaust. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce.. do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova.. pismenosti i uljudbe.7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina.koncentra-. osiromaSene._ 7^. Prorijedene. potomci odayna ppkrStenih Zidova. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu. asimilirani i tradicionalni. Jedan dio je stradao izvan zemlje. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi. ne zaboravljaju svoje mrtve. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. Adolf Hitler. sre<iom. Gospodarski.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. najf eSce nekaznjeni. s>f^-r-AfJ. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi. Velik. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. panvfenje je trebalo institucionalizirati. stradao je tijekom nepunih Sest godina rata. Istodobno. Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku. najyjsle__u. Sjecaju se njihovih imena i lica. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu. Pored spaSavanja putem otpora. osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem. li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. Europa je bila uniStena. za^etnik zlodna. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja. Qka»2000 ospba. oko dvadeset tisuCa Ijudi. Vcliku ncsredu. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno. 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa. kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. Holokaust je to zauvijek odnio. Rijetki su uhiieni. 95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. znanstvenoga i gospodarskoga uspona. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. . ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima.

a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji. do 1945. u . i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine.. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja.WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. stoljeca. Oko jedne tredne zivi u Izraelu. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva. te se Cesto poziva na opd oprost. a 2idovske ppdne u Rijeci. Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee). a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15. neovisno o duzini protekloga vremena. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina. Na takvome temelju. sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova.kon zavrSetka Holokausta. priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. kao povijesna opomena. Cakoycu. juznoj Amerid. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo. koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. yirovitici. Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa. No. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest.. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje.) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima. u kojemu je od 1941. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se. svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija. za rodadma i prijateljima.rte-putern nje . a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. a ne§to manje od jedne tredne u Europi. Kanadi. Slavonskome Brodu. U-. ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni). tred su odselili drugamo. WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi.H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova. -HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. Australiji i Afrid. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe.se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina. izmedu dru43 ..sudjeluju. zauvijek optuzuje podnitelje.. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael. zidoyskih op^ina. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih. Njihova smrt. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta.00. prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo. 2idovi zive diljem svijeta. Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje. . Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata.

Naporima Hajima Weizmanna. kao i druge zidovske organizacije. Tijekom gotovo devemaest stoljeca. pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava). Pojam drzave razdvojio se. Herzl je rijecima: Ako to zelite.gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. Psalam137. U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. Neka bi se osusila desnica mi ruka. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu. Erec Israel. ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. Jeruzaleme. zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. povratak u zemlju Izraelovu). Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije). To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. tada to nije samo san! Theodor Herzl. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona. padom Jeruzalema i Hrama. Erec Israel. fond je kupio 96. Bozje obecanje praocima. proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. Zapravo se drzava kaze medina. naziva erec. od pojma Zemlje Izraelove. drzava. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. osnovan je Keren Kajemet. zemlja. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda. Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. JHeEzla-(1860-l 904). Godine 1882. od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu. * Ako to zelite. Ove su organizacije. to nije samo san. ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada.000 hektara zemlje. godine 1917. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. kamenite ili mocvarne. §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. Podrucje. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. prvim cionistiddm kongresom. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija). godine. uz obvezan dodatak njezina imena. bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu.osnpjpovratka Zidova u Izrael. Poziv je bio vjerski utemeljen. zapravo povratnika. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. Godine 1901. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 .

Zemlja je bila slobodna krajem 1948. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima. §to su izgubili sve osim svojih zivota. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. svibnja 1948. ustanovljuju se izdavafke kuce. rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima. netom prezivjelih Holokaust.i upravne organizacije. Osnivaju se. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja. Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige. Svi se oni ipak . godine 1939. kazalista. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima. Potkraj 1947. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista . Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi. Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. Istodobno. sviay_a to to^u. Godine 1942. No. Prije.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program. 1946.N. Zbog ovakvoga razvoja. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. Hjekom dviju godina.000. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. Godine 1933. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema. Konac^no. na 500.Je_4i^ stavriici. uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15.000. za vrijeme i nakon Holokausta. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. ali arapska se strana tome protivi. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). traje u raru. i 1947. broj Zidova raste na 250. knjiZnice i sveuciliSte. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. 14. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. svibnja 1948. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini.. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15. Arapska strana to odbija. Nova je zidovska drzava nastala u ratu. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota.000 europskih Zidova. Godine 1920. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. Generalna je skupgtina U. surov i siromaSan. pored uobi£ajenog na£ina zivota. u Palestini zivi vec oko 160. Zivot je bio tezak. Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana.000 Zidova. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina. filharmonijski orkestar.. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. Jedan dan ranije.

zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. .000). V. Glayni grad Izraela je Jeruzalem.000). osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika. naziv novCane jedinice jest Sekd.4. ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca. te nepoboznih. Tel-Avivu (350. vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika... Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov. sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu. Arapa muslimana ima 900. i danas se dogada. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i. viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem. suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e). od gospodarstva i vojske do turizma i zabave. moSavima i jiSuv kehilatima. od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje. alija. od toga 4. U svim podru^ima 2ivota. dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi.polttiSku rav 49 . koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600.'. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje.000 Zidova (80 posto). to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. te svetkuje Sabat. Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane.850. Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti. oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni. §to se religijskih propisa drze tek simbolifno. Haifi (250. 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji.000 (15 posto). No. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba.nadaju uspjehu mirovnoga procesa. Povratak u Izrael. otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-.000) i drugim.

kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. tko to moze odrediti. prijelaz u zidovstvo. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. No. prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima. a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. Tako odreduje Halaha. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. U tome se zidovstvo razod drugih religija. a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje. tezak i dugotrajan proces. Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . No. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom. Dakako. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom. koja regulira i konverziju. nije uvijek bilo tako. vjers'ki zakon. i to je dvoje neocivojivo. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta.

Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka. osobito medu mlactima. Dakako. kako stoji u Tori. jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu. Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija.ga identiteta. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju. te dakako zidovski na.Ugladenosti. odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva. u £uva. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta. odanost Tori i zinju tradicije. no drzi se da je naglaSeno noga. ima osoba rodenih u krilu zidovstva. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 . Naime. S obzirom da je u zi. Nasuprot tome. ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je.to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta. ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta. to je za iskazu identiteta. jer svaki punoljeroda. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati).titeta. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po. Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. osobito u Izraelu.roden. postojanje Drza. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce.Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja. U posljednjih pola stoljeca. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci.jecanje Izraela kao domovine. poStovanje ali ne strahopoStovanje. a za asimilaciji. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. Stoga se danas. koje podrazumijeva. izravno prihvacanje europskih. Buduci da ih Orijentu. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. I Izabrani Narod. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu. neovisno o ukup.nosti prema Savezu. nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik.tako i u Hrvatskoj.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom. u svijesti o pripadnosti zajednici. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad. jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava. a ne rodeno u njemu. Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . srednjega i mladega naragtaja.vijesti primljeno je u krilo zidovstva. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza. Za njih najvazdovskoj tradiciji. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini. otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva.Narodu Izabranome. bila je rodena izvan zidov.

^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i . -f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno.?' . falcp jemastald ^golemo. No stvoren je. koji ne znaju pravoga Boga. a drzi se osnovnom 54 55 . ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji. To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^. nezavr§enim .T . ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk.. Kralju nad kraljevima.. .jd£u§tveno^. Kada nije bilo druge mogu£nosti.«i^^_ *' '_. Svakako. ve<i kao samu Bozju pojavnost. Talmud. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju. u£inio Zidovom: Prigibamo koljena. Jer. Zohar . Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz. . Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta).. Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk. zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj.u ^a^^M^ele'l^lt^. 2. Gospodin. " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna.nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„.bokom naklonu. Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda.:!»J^. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom. Hilel. zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka.time i nesavrSenim . zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju. tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah. Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti.te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati.. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. pa time i savrgen nacrt_svijeta. vet je i stvoren prema njezinim nacelima.* odanosti . pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne. Cak je i modernim. a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu. Zidovi . Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma.

_^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5.. Najoma^ama ^ qd_najranijega. Nahuin.-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^.. Kohelet (Propovjednik). takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva.{j^aujjuab/vctama^ M " . hebrejski. Ovadja^Jona. Miha. jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik.. (dvije knjige o kraljevima).wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja.—.. Cefanja.'"" >^*^" * . _lt^^_-_: --^j. syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud. firrna) i Jehezkd (Eze]del).-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju.. (dvije knjige Samuelove). Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga. Tora se sastoji od pet knjiga. A fvf v 56 57 . No. ja. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo.. ^ sucima).'.. tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha."> '"'rV:'-^. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-..ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin. a time sav svijet postaje svetim Hramom. terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah . dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane.. .i4j. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'. do 2. Qpjf""'°" :"1'""J a .r_PQs tanak. ' ^ ^ ).. iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati.. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel. a isto• TT /T-* ^ .£ovjekovom zivotnom zadadom. Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena. Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta. progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige.. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•.-nazvanorne Vulgata. Simuel.AI^.-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|.• . pa i ka5nije. U meduvremenu je u J. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku. . svijet bio prestao postojati. . Amos. u povijesti covje£anstva. od sunca i zvijezda do bilja.Mali^jpmmci:^HoSeaJoel. te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha . u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu. jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona.. Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako. Svakako. premda idolopokloni£ka. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset).<-f. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica). Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno.^._p. Tanah £'mc joS )_.i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'. j^u. . r-T— J« ~~". Optuzivan zik. „__ _. Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu. zivotinjaitovjeka.st.Havakuk. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta. stoljedajgJK. sve do posljednjega slova.—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve). ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta. koje nemaju pojedinacnih naslova. PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi. JeSqjahu (Isaija). Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme. stvaranje" svegalto postoji. No. koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore.nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H).. Stvaranje). Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki.pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime.ALA X^«^JXV/^ty. u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture.

Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda.. §esti dio. stoljeda. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima. tfikst dta pjeYuckajuci. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu.. Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da.nr. Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. pouke i pripovlfesti iz MiSne. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski. StruCnjaci. incesta. Peti dio. Opsegom bitno manji.okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna. ^rtve u Hramu. faoed \Blagdani).. bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine.]niViii "u' _ . a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata. osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. gisto6_a). zavrlena u ranome 3. fabinskim akademijama.. Dvije suyerzije Talmuda. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima.. \Nezilan _\. preljuba i bra^noga vlasniStva.dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. Pisan je aramejskim jezikom.dys dijela. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak. cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru. ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\. Talmud je. vjerskome zakonu). te navodi izreke.: -.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom. bavi se pitanjima_pbred:n. To je traktar^ofj^Qci.. Frvi dio.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu. podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini). --. vjenianja. nastavak). okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. prije svega rabini.."Oba se sastoje ojj.. a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne. sudovima. prou£avanje. Godine_1941.i ____ _i'n. A 59 .-1— jpq j. naziv Talmud"zn~ad"na{ik. gtp sij^u obliku-.. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne. Buduii da jejfalmud komentar MiSne. \Kodasin\e stvari). U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla. proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta. preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982. dio.------— .^)rugi dio._ sJd naziv Gemara. -u kojoj je tijekom vremena. Na hebrejskome. Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania.e dstoce i nedstoce. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike... Cetvrti dio. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -. TalmudakLse. _ _ _ J____. medicini. Tred. dodatak._razvpda.._____•_____•• . kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja.-----------. i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu. U ^eSwama.. no^_poznat jej. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera. budud da se ova ra£unala godl^nje. poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta. Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik. prou£avaju ga u izvorniku. mada zadjelo ne na mnoge.._aramej^_ .. a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike. zapofiet prije nekoliko godina.. bavi se gradanskim i kaznenim pravom. astrologiji i magiji. Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima. •> •• • .. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne.. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta. ______. pod naslovom Talmud. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija.i(Zene)/ bavi se pitanjima braka.yvJfl^Vn.

sve te to biti vaSc. Kanaan. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova. m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji.astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima. ^g/Mte. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh .. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje. Zemlja Obecana /a sum Gospodin. Zohar. zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju.JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena. koji je zivio u 1. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu. ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h). i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta.. pa_p_on. stolje£a Simonu Bar Johaju. Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja. stolje&i. . Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve."dolrVovma. Eufrata. stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri. i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu. 61 60 . t|kiz J.3LstoJje^a. Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih.. Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke. Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan. Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. Zemlja Obedana. svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu..Zohar O5no50iaJaijiga.rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn.Ero4-4inim _ vrijednostima. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude.kabalisti^ke sljedbe. govoraSe Bo^Abrahamu. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta. Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva. . sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret. a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova. o^obltrvengansfven. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku.ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i. danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva.

buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave. yiSe. neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. kada su je izgubili. Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70. Izgnani iz svoje zemlje. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez. koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu. ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. a ^ugrikpjne_je^ poznata n. No." lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti. ha-Makom (Miestp. buduCemu svijetu. Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. JgsTtgk^cgJylesila. Onaj koji je posvuda). najortodoksniji Zidovi.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje. Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin. drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. dod u Obecianu Zemlju . ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti. odnosno: Hvala Bogu. Bogu se obrada. no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike. mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov. te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. Dr£aya. postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane. Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . Gospodar) te ne spominju Bof je Ime..JHVH. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike. za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina. Cevaot (Onaj koji je nad vojskama).molityi. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu. poput^JElphinJBog). he . no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena.Blagoslovljeno bilo Ime. a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime).jfLl948. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. Sadaj (Svemogud). rijedju Adona[ -_^p_spodin. do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa. gotovo bez ikakve nade u povratak. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj. vav. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja. Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . No ipak. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova.jer on te. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. ijto^arnoii. naravno. grema tradiciji. Istodobno. Od 13. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . zivotom i smrtu.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju. doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama.

^. Neovisno o takvim rubnim pojavama. i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva.. ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde. te u hrvatskome srecemo oblik B-g.Aw. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji. bez promiSljanja.. jer Bogjejse Tme.. ----. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme..Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza.. neovisno o jeziku govornika. sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi.--. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom. -.hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena. zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode. Oni dr2e da je Bj3gj^a.J. upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju. Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova.goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila.• « -. usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka."*~ -' * -.. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin.^. diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu. a takav je prikaz_.—' ' -._ a. zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi. drzi se znakovi"— ----. sltige ffi£egii sto je 64 65 . tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota.' --«—— -JU-"--™ ----•—--. A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi.__„. te da je njegovo ImeJDn sam. Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan. kao obrane od zlih sila. •' ' • •••" . a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu.. Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii). ---..Bog). U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti. Bjroj 620.. ji^ No.---^ -. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima.Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi . NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred.

a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot. Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom. oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu. I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti. darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu.. temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. zasnovanih na pravnome redu. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu. a kona^no je prihvadeno tcinaes. ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. ^-13 nacela vjerovanja . naglaSava podijeljenost na prvih pet.Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana. naCin proslave blagdana. prehrambenenobTCaje.SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. No. Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. hramske duz^ ijosg.Mo§e ben Maimon. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji. Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede. prije svega yjerovanje u jednoga Boga. budud da su one neodvojiv. posudivanju i poslovanju. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. nazvan Maimonides.<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej. merTu ill okruzju nastanka problema. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot. koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu. stolje^u ijFazao^filozpf. S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon). cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje. SloSa asar ikarim. Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa.t_osnovnih togaka vjerovanja. 613 zabrana i zapovijedi . No. koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. kako ih je u 12. nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 ... Tek Mz'^Kfl. iako se viSe njih dr2i bitnima.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). sustava vjerovanja. zabranjene odnose medu ljudima. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete. Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. 'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba.

svakome pripadniku ljudskoga roda. Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija.Pomazani). a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom. 2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga. kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima. kako ka2e Psalam. 69 68 . No. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. svenazoftioga. koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk. Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. nedjeljivoga i vjedioga Boga. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta. olam ha-baa (budud svijet). pored istine i pravde. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. osloboditelja. U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua. Tisudjedma progonjeni. za djela podnjena za 2ivota. jer mir je prema tradiciji. vladar mira. Nastupit £e novi svjetski poredak. (§to te se dogoditi nepravednima. donijet £e kona£an mir svima. pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska. posve dovrsen i savrSen. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. Mesija. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. kako bi se moglo suditi svima.Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah .

povr<ie. y|mji).) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi. Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica. gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom. kojima je oblik odreden i nepromjenjiv.. To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova. izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti. Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw..proslave blagdanaHanuke^urima.•4.koji^stvamfplod vinove loze.Blagoslovi . drugima za Njegove darove. Gospodine Boze nas.i. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza..fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino . Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane. postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice. izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu). Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine. koji nam dajeS . vladaru svijeta. (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota.ojj>.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu.. 71 .. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati. te je njihov oblik nepromjenjiv. Adonaj Eloheinu. . koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. l&hehjanu. aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja. Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino.P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu. kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp. tjesteninu.agoslov. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita.B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. voie. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a. a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra. Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju. uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika.. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka. te blagoslova Sehehjanu.o vrijeme. pranja£uku... a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta. . narecfene vjerske obveze...

ali i radosti i proslave. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota. To je stoga §to. stanova. Rijed su aramejske. jezid obreda. jezik Tore.. Gospodin je na§ Bog. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid. ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. obe§daS<ienja ili zarobljavanja. ona ga potvrduje i obnavlja. donosed subotnji blagoslov. premda ih se ne raCuna u minjan. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel. broj zena nazodiih molitvi nebitan je. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama. U vrijeme nastanka molitve. tehilim. Pored toga. opasnosti i nesre£e. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. iskazujud svetost. Izraele. Adonaj Eloheinu. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. zapravo su molitva..Poduj. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. a sam naziv KadiS znad Svet. Gospodin je jedini. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan. stvoritelj i kralj Svemira. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. kako je to odredeno muSkarcu. Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu. Sto su prosli obred Bar micva. Danas se ovakav pristup mijenja. ureda. kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-.nas Otac i naS Kralj. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput. U sluCaju tuge. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika. Prva reCenica ove molitve. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. Avinu Malkenu . Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv. vrti<ia i drugih prostora za boravak. tefila. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. sveti jezik. (PoCuj Izraele. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere. jer se u minjan broje samo muSkarci.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. Sav je zivot zidovskoga vjernika. jedan jedini. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. jezik Saveza Izraelova s Bogom. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. Molitva. 72 Moze se moliti na svakome jeziku.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice. Adonaj ehad. te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski. mogu i same postati sve73 . a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna.. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel . Osim u reformiranih Zidova. Molitva je potvrda Saveza s Bogom. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom. S'ma Israel.. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. ZariSte molitve uvijek je Bog. Skola. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje. beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). duha i uma. kombinirano je djelovanje srca. koje su za vjernika Zidova sve propisane.

a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. Prije poietka. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). koji'obnavlja Izrael. Minha i Maariv). ali se smije udniti. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. tefile. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida.st). jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. svetom. negativan je samo dvanaesti. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. Temelj sinagogalne sluzbe. lijeci svoj narod Izrael. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed. Amida se govori tiho. U 2. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje. dni da odjekuje truba spasenja. f|| ||P ^ 75 . onome koji je podario spoznaju. Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed. ponovno podize Jeruzalem. kojemu se upudije pokajanje. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. jest Amida (Stajanje). Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. stojed. Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. prihvada molitvu. Svi su blagoslovi pozitivni. kao Kralju koji sudi i voli pravdu. skupljenih nogu. te ih je ukupno 19. snaznome i modnom. stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova. Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje. ali naziv nije promijenjen. KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. koji daje oprost.tima. blagoslivlje godinu. deset punoljetnih muSkaraca.

-|. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!). Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. jeruzalemski Hram.je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. Tijekom tisudje<ia. U stvarnome zivotu. Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta.Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. Bogu svojemn. Bio je to najsvetiji rad. -y. temeljenima na nafelima Tore. no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. i budite sveti.nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit. ve6 samo duhovnost. drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio. nafina priprave i uzimanja hrane. budite i vi posveteni stoga. reguliran je zakonima i pravilima. nazyani minhagim (obiCaji). teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. kada zivotinja Bozje stvorenje . drze neki rabini. tvoj Bog. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. poznat kao Maimonides i kao Rambam. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. Porea Tialahigkih zakona. stoIje6u. jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani. miSljenje odnosno sluzba srcem. koji je zivio u 12. Sustav zakona iobigaja koji se od77 . tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva. U vrijeme postojanja Hrama. 76 . duhovni i tjelesni.^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska. MoSe ben Maimon. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. Nakon pada Hrama. rad. Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. sluzba Bozja nazivana je avoda. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice. molitva.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. No. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima.. jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. jer viSe nerrta tjelesnosti. jer Ja sam svet. ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu. Trebalo je muke da se goveda. mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. no ipak rad. Gospodin teje odabrao. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina. Tako. Obratno. Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara.. medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol.il molitvi._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme.

Ngkgjyrgtg Hrane..v .jnezuze. slon. diyokoza^. popufsira i vina. tunj. pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga. 'Sisavci ste su fivotinje (govedo. sira ili vrhnja. RijeC falser ima i sire znaCenje. te rijeCne ribe pastrva. a najcMijnJ. No. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. brancin.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom.jvoje vote i povrtejcgs'er. i . odjspravno napisane Tore.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut. Ulje je kaSer i neu. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi. na£elo ili postupak. ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste).iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-. devalfama.). ispraVar^/odgavaraJud). Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser). kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. antilopa.) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. tigar.. A^ko. obredne kupkejnikve. . OpCenito. lokarda. Saran i njima slidie. Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j. njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!). (U nas to su losos. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca. do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir. koza. U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka. pa se mqze odnositi na mnogo Sto..cliiele na dste i nedste. no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. skuSa.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. jelen.Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan....J^-^yj^J wy_ ^_—^ . a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe)...1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica. vidra/dupin. neovisno o svim mjesnim razlidtostima. budud^a je biljni proizvod. ^azela. najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka. hijena. i dakako. molitvenoga Jala talitg^sye. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye... a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane). RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr. ovca. zubatac. Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog. naime.. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse. arbun.i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price. dste su. ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 . U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna.. oslii. rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-..) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list.r:rr^~™Tr-w5ti. srdela. premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom. o. Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat. '(Fpnovilen? zaRon). a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii.. sismis.. te se opdenito drzi nedstom. a riblje se vrste. orada.^ .tralno je (parev).ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve). gira. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt. Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim.

^Ne^isJe. Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti.. sve je to jo§ fo. ca i sliCne ptice.10-14). to je dopuSteno. osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. Citava se zivofinja mora odbaciti. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa. Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom.26-27 i 17. nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice. budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana.^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija. grabljive i leSinarske naravi. __ idruge). ^_ . zivotinja nije podobna za jelo. koje se naziva|^e?jM . No.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania. U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost..te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo. primjerice. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim. • -. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu.su sve ^-r. malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede.gTabliivice. No. ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi.. u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut). a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje. kukci . Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo. On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol. U rabinskim odredbama. a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je. opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja. Negj§tLsuJ. ved samo izvana. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 . Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika..takoder dil. ^^ *^. u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a. Po-_ novljenome_zakonu (7. fazana^pauna. Ribe nisu podvrgnute. kokoj.XXT?rt ^^TTvni 10 i <.Qn mora biti i primierom boznoga zivota.postuoku .

Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata.voda.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod. zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice. no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 . Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu._ " PnjeTominjske obradbe. mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_. U postupku soljenja. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju. no i tada se radi obiCaja malo posoli. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta.2ivotinja. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata.maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni. U suvremenom praktiCnom zivotu. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla. U slufiaju kolebanja. Perad se otvara te soli izvana i iznutra.

kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni. jaca se i volja. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca. te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane.y. a Qsnovna_ ^_______.e_613 "micvot (duznogji.__ . dme je jacala dtava zajednica. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice. naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. jer kada se hrana smatra posvecenom. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost. Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku.anj. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. Cemu onda zabrana uzlvanja. a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu. naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. masnom mesu. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. na slatkiSima i §eceru. No. devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi. osobito svinjetinu. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana).od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj.ukusne hrane. Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie.) Dakako. sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju.sno-ispunjav. Rabini se ne slazu koliko je to . Stoga se hrana Cuva. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom. s nje289 . bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. cemu zabrana zecjega mesa. No. mnogo przene hrane. koje moderna znanost drzi osobito zdravim. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim. lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. ^v. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce. Svakako. sigurno tu dutknjihov vapaj. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. zafrigima. Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba. zacijelo je necemo drzati u nedstoci.-„. primjerice. To je dvoje neodvojivo. unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem. No.. svijest o vlastitoj osobnosti. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. a o djeci se uvijek predano skrbi. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj. danas sama clstoca vi§e nije dostatna. Stroga pravila kaSruta.

koji se ponekad medusobno veoma razlikuju. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama. U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. siromaStva. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi.. pa i takozvano kloniranje. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. svet i stoga zaSticen. razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke.. majke i oca. No takvi su sluiajevi rijetki. 2ivot je. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. kao Bozji dar i Bozje djelo. u usporedbi s drugim religijama. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. Jedan od razloga Sto se. Medutim. opcenito je pristup. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota.noscu i uvazavanjem. Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje. potistenosti. No. u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. miSIjenja rabina se razlikuju. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici. nazvano cedaka. prehrani. Istodobno. iako slrok. U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. Geneticld inzenjering. Zidovstvo covje91 . nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. koje je vrijedno najvece nagrade. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. te ako je odgovor potvrdan. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. petom Bozjom zapovijedi. nezadovoljstva. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. a osobito je zaSticen ljudski zivot. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. osobito ljudskim. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. transfuziju krvi.

svakodnevno se uJ^rjam. Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva.fako 'Zavjetrin<dv^eg. grad Jeruzalem.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama. osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka. _ . miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme. Biljke pa i zivotinje . h^bilonskQJ-pJQy3". pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa. nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje..tT . no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno. No.a 2. pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe. _ kulturjipgajglv. Bar micva (punoljetnpst). pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70. > na dan 93 .ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem.. _.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6. vremena koja su uslijedila bila su nemirnija. jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti. nahebrejsjcnmp na^. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| .kao ljudsku hranu .yrho^. na nfetxi ^dje . Premajodred. •' . oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije..Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu). iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja. stoljecu^jitK^srulgnj. Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga. o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga.Hia._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J .TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL.. rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju.J'"""""' . No.idovi su firpgrjani iz-gvofe ^. LNa^ijegu~Moria.Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama. Poput ovoga.^. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti. Istodobno. izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi.rcii[ oaiav .I. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 .ot^:naciie. da su tragedije uvijek mogute. U svakidaSnjem zidovskom zivotu. SrediSte toga srediSta je Hrarn.ka drzi osobom. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a. i dio konzervativnih. no i prema zivotinji. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima. to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. Ortodoksni rabini. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu. kao posve novom problemu. nema dovoljno objavljenih miSljenja. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude. zivotinje i okoliS.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini. _vratili iz progonstva. s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba.. u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva. _-.^^. pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka._L^~~-~~~ 'riram.!. ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro. 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva. No.j^utaiKciu |Ky. Takoder bi se u ultraortodoksnih. pri obavljanju bitnih obreda poput.v ^fttHnikdaS.

prema larinskome nazivu za hram.sj-q ci . godine. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja._Premda je Bog obitavao u Hramu. Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev. Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu. pra|koj. ufenja. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji. u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 . nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije.u^vima stari|ima. jli.ve^ini. Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx. No. prije oko devetnaest stoljecia.j}azivana malim svetiStem... posve zavrSen (iA dakako. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom.skoga blafidana.aJ_^ ujeruzalemu. sagradenoj 1280. tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii. irijesto prija^npgal-irama. §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria. profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. nalazi se odvojen odjeljak za zene.mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga. Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu..Sferp-npvpj .u..M^s_sjns^ga]ne_zgri^e. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena. takozvanlJZapadni-zid<. Ostaci Hrama. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti. jerJHrarri je_samo onaj i sn p. Talmud. jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama. U najstarijoj sinagogi. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. '^m^m_^JteD&^^^. u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave.' ^ . u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca. kao mjesto zajedni^ke molitve. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva.sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla. Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. Umjesto kohanim. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima. ve<i tada je ginagoga._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna. .' J&iagpgi. Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje. ali nije jedini. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia. Gubitak prvoga i drugoga Hrama. _ ?n . nja i tihe meditacije. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima. sluzba srcem. desto u obliku galerije. bila. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|. nau^avaju rabiru. Okupljaliste: bet ha-kneset .-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom.5ina^ogai _a.

u proslosti i danas.1 J. slilovi.1. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom. te. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama.. ali je to vremenom zaboravljeno. biti prenesene u zemlju Izraelovu.• . jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora. sveti jezik Danas. I . Mnoge europske sinagoge. sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom. za boravka u babilonskome suZanjstvu.gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 . Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi. Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje. bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu. Znak posvedenosti: hebrejski. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski. drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik.. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama..-:-. kao one u Zagrebu. tlocrt._flrpn Tore). jezik vjerskih obreda. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. Tijekom toga razdoblja oblikof~. Ovaj prijevod Tore.. bila bogata ili siromaSna. rrjetKo je koja.J . 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju.• . -- : -. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture. No. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik. u dugotrajnim te§kim okolnostima. ' M. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba. funkcija sinagoge se ne mijenja.._ _ . Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet. poput onih u Splitu ili Dubrovniku. rasute diljem svijeta. sa svojih nekoliko oblika. iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda. ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge. vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu. a Cesto je zajednica mala. Gdje god bi se Zidovi naselili. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog. u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. pa i sam babilonski Talmud.tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge. Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli. a dubrovagkage_s. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku. ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga. Rijeci ili Osijeku. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine. te da ga i andeli razumiju. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku. Tako je aramejski. Gradevni Irnaterijali. . te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca. ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u . prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama.sejjgrogtopje. veliCina i oblik.. PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. nazvan Targum. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. No i manje zajednice.

Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. 1922. prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima.valo se viSe razlifttih izgovora. Poput Theodora Herzla. Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav. roden je u Litvi 1868. Do kraja zivota. U drugoj polovini 19. No. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. uCio je hebrejski kao sveti jezik. No. dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. Poput drugih zidovskih dje£aka. a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje. uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. godine Eliezer ben Jehuda. stolje£a. koja je jos bila pod turskom vlaS<iu.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski. 1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. Samo 26 godina hakon njegove smrti. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. kao jezik vjere i obreda. Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. osnivaia cionizma. u tako razlifitim sredinama. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan. Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. Pritom. po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama. Godine 1885.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. proglaSenjem izraelske drzave. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima. Dakako. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. Medutim. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji. Skolama i uredima tadaSnje Palestine. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom.' -. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik. jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav . godine.

te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu.kovinama cltatelj nema tu olakSicu. Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. velik je dio Zidova odabrao izgon. osirn_za 2id^yg~uTzraeTu.. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. medusobno nerazumIjivih jezika. kojima je svaKigainji gpyorni jezik. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci. Istodobno. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik. go3ine. »^ j. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. alefbet. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika. Tako je jezik Spanjolskih Zidova. zapucujud seiii druge zemlje.. j. s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom. Sefarda. koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive. zapravo nastao teElialconTzgona.: Naime. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri. 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki. Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj.JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol.. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom. naseljavanja u Europu. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja. hebrejskim jezikom. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost. Ne postoje velika slova. svetim jezikom.^-TJ™»*iiii. govoreci zajedniddm. prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —. S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik. U Mesijino vrijeme. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga. . S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima). Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom. Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske. 18 'gb'diha nakon izgorta. JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge.A^j.j. vjeruje se. Sto zapravo povecava ukupan broj znakova. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. nastale'nakon izgona.^ ->xvji. __-^ _ — . na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492. KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika. takozvanih marana.

Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. niti jezik Talmuda. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. kao §to su Solem Alejhem. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju. Za. No. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. jidiS. Nobelovu nagradu. jezika Spanjolskih Zidova. Sam naziv jidiS znaci iidovski. osobito prOnalaskom tiska. postao i pisani jezik. Ova knji^evnost. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. jidiS je uskoro. koji je istisnuo ladino. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri. Zidovi danas. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota. Niz jidiS pisaca. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. uglazbljuju se jidiS tekstovi. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta. osobne molitve. i 20. rasprave s podrucja etike. izraduju se jidiS rje^nici. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste. Jichok Lejp Perec. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. pretezno u Americi. gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. Na prijelomu 19. dokrajdenu Holokaustom. U 14. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik. lako prije svega govorni. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. a sobom nosi i svoj govorni jezik. Vremenom.j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. poezija. jidiS zivi i dalje. daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci.razliku od ladina. zemliuTzraelovu. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). u Bosni. aramejski. vjerska i svjetovna poezija. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. legende i komentari biblijskih tekstova. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 . JidiS se u obitelji govon sve manje. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. Nn mnogim sveudliStima. hebrejski. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. talmudske i midra§ke legende. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu.o Stvo tekstova: prijevodi.

uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . ime jedne od pramajki). ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima.dana-Avx>ga-jivc>ta^. Dina (Sutkinja). Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji. neobifino omiljena tijekom 19. Zlatica). To ie ime dobio ojmp.Ljiljana) i brojna druga.Bozidar). kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata. ime jednoga od praotaca). Pored izvornih imena. nebiblijska mu§ka imena. Mose (Mojsije .Bog se smilovao). Mavro i Lavoslav. ime jedne od pramajki). ime jedne od pramajki).Zidovka). te latinska i gr(5ka kao Leo. Sve donedavna. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). Lea (Robusna.u askenaskom izgovoru Jichok (Isak . ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta. Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. kao: Jom Tov (Blagdan). Arje (Lav).naroda s kojima zive. Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko). Jichak .SmjeSko. Sabetaj (Roden u subotu). Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama). Amalija. u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko.Bog Stiti.Bog ga je euo). ali kasnije su i takva imena prihvadena. a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike. Rut (Prijateljica).u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni. Estreja (Zvjezdana). Margareta. Meir (Svijetli). Diamanta (Draguljka). Hajim (Zivko). Radovan).Sin.Otac mnostva. Dijete odnosno Iz vode izvadeni). Erich. bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove. Rejna odnosno Rena (KraIjica). Klara (Jasna). Josef (Josip . Nasmijani.Zidov) i brojna druga. Tamar (Datulja). Albert. Edmund i brojna druga. naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. Ziga. Dvora (Debora . stoljeCa. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica. DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta). ime jedne od pramajki). ime jednoga od praotaca). Jehudit (Juditn . iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski.Ljepotom hvata u mreiu. ime jednoga od praotaca). U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. SoSana (Suzana . U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji. Daniel (Bog je sudac). Jehuda (Juda . Johanaan (Ivan . Blanka (Bijela). Bencion (Sin Ciona) i sli£na. te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka). Simon (Simun UsliSao je Bog). u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. Regina. Hana (Milosna). neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. Laura. Aleksandar i druga. Rivka (Rebeka . rabi engleski jezik. s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine. Zev (Vuk). Olga i brojna druga. To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom. Avraham i Avram (Abraham . Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. Luna (Mjesec). te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga. gr^koga i latinskoga izvora. Berta. Efrajim (Plodni).-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . nije Bozji suradnik poput muSkarca. Jakob . Rosa (Ruza). jer zena u izvornome zidovstvu. David . Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo.P£ela). Baruh (Blagoslovljeni). Palomba (Golubica). Theodor. Natan (Darko). Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen . najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena. bila su omiljena i druga. Robert. KadiS (Svetko). Buena (Dobra). kao svojevrsna zidovska lingua franca. Fritz. Istodobno. kao Adela. Simha (Veselko. Slomo i fialom. Malka (Kraljica).Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta.^a. Rafael (Bog lijeCi). Jaakov (Jakov. Perla (Biserka).^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora. Sara (Kneginja. ime slavnoga zidovskog kralja). Alfred. Egon. preuzeta iz domadnske sredine. S'muel (Samuel .

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides. Pravila o ponaSanju prije. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama.( nitfco ._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja.^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh. Od najortodoksnijih. a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje.. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. dio NaSim (2ene). treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve.bazen. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve. Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode. p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta..^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. U praksi. Ako je.(prikupljanje)f jer mora biti-na^. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. razli&te su se obredne ne£isto£e. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze. Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga . Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve.akQ. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida. muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu._naziva se mikve. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja. do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova. Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni. ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano. kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. LJkoIiko je iem potrebha pomod. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja). za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena.zuze ne nailaze na rabinske simpatije. U praksi. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£. U yrijeme Hrama. RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 . od radanja mrtve djece do smrti u porodaju.no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja. koji je toga dann vjerniku najhli^. pljeno u ne-Zidova. Pa ipak. kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda. a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena.i. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^. primjerice. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-. kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12.

Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja. s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja. u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa. a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno. Vi.o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje.-..— -"•-—-.je pokrivanje. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva.Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji..uobi£ajena.. U nedostatku drugoga pokrivala.— u--t—i »! kipa. Krjlanstvoje. pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc. ponovno ociscenje je nuzno. No. J-. ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna. .-:. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici. .—j—^!^-~. Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi. oshn najortodoksnijih. danas je vecina Zidova.. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom. U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima. razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu. a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu. . . a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja. Pa i danas. osmofia da' naoci rpderv)a..tjemena.C. Ipak.mikve. na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 .J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala. osobito ASkenaza. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu. ' . tko na ulicama. ali samo tijekom obreda. novorodenp. a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja. osim §to je uz jesenske Velike blagdane . "^~ -. primjerice katoliCanstvo. prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu.. vedna novokrStenih bili su odrasle osobe.no to je"u .~ K". .— -.i.e^.bijela ._. dok se druge. . preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede.molitveni ^al. ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama. _~ ' Ostrrr^a. osobito vecih svjetskih gradova. Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova. Nakon prestanka plodnoga razdoblja.-. tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima.^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana. zidpvsko dijete jprolazitim obredom. dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore.(tint mi/a). napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit .— . Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu.. supruznici ce pitati rabina za savjet.. .~£. ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo. .. naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih. LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/. .boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga. . malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani.--. cin odijevanja. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj. malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje . 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve... pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece.

.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta.j<3bted ^ punolietriosti. Ostali prepoznatljivi znaci. nazvanim Brit mila (ugpvor. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ . kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca. Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu. Budud da zena ima manje obveza. 11-16 i . a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit. Uz obrezanost. a za radnih se'dana 4 10. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan. bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele. nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici.iT^lS-iZl). a u Parizu ili Amsterdamu nisu.V^H VJ<-J.tdit).^. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi).l^cmjl^.t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju. polucilindri. Osim ovih manjih zahvata. te na Jom Kivur. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. Oblik i vrsta odjece nisu propisani. J^^XtS. vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih). prema obiiajima sredine u kojoj se zivi. manje u reformiranih Zidova. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a.. to su poznati crni kaftani. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. svaki se danaSnji nosed je. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost. Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^.npse tekpzyam talit katan (mali. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu. Priprema i nabava. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene.E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori. kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J.^X^^JL. getverouglast komad odjete poput potkogulje. jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo. a za sve prigodom pribivanja obredima. krzneni SeSiri osobita 117 . Cuvanje i ispravno drzanje. pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. na^injene na 116 . da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba. nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice. Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. Izmedu ostalih. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih. Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi. ^ jdytfbj^Sahrit.-. dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. a gotovo ni za odjecu. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima. ^U. nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti. Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e. na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni. za njezino tijelo.

jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. muSkog i zenskog. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova. dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti. Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. Ovakvi znakovi. imperatora Tita. ili cijela rijefi hajim. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan. Pored zabranjenih znakova. Stoga. No. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. hebrejsko slovo het. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. za razliku od magen Davida. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. ovaj znak nije propisan. No. dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. pripadnika Naroda. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. iako je kriz prastari znak. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja.oblika. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive. U to spada i tetoviranje. 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu. Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno. Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. iako su joS na podrucju zidovskoga. Ovo se osobito odnosi na kri2. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. lako dopuSten. 4. Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. DapaCe. mnogo stariji od samoga krScanstva. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 . Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). veoma se rijetko srece puna plastika.

poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom. zidnim slikama. no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi. nastaloj u 14. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja. nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida.\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama.stana. stolje<5u. . No.k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici. zbog zvjezdolika obJika. te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya. U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. u vrijeme dok je sama Menora postojala. osobito magijski. Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura. ^aSamaodplemenitih metala. Ponekad su razlidti tekstovi. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola. a na njoj je bio heksagram.stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa. na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga. stolje^u medu A§k^^zima. poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju .4?cgatima dnice i-Magen David . Ijjekom 19.VHki. stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu. a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. Od 13. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna. mozaiCnim podovima. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. osobito na knjigama tiskanima i^Pragu._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. bron£anim i keramiCkim predmetima. bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida.'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama. mne a v o v teksta Cestog u 12. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm. n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc . z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. Sidonu^jia^inipn . kakvim je postala nakon propasti Hrama. Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima.

vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu. koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici.tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem. Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. besplodnoj pustinji. osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti.sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina. a maslinove gran£ice. te da je vino bilo zabranjeni plod.-PI^iior^ 5. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj. tekstila i rukopisa.Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M.YH1!. on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama. ' . Putem toga grozda. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta. omiljen i Siroko rabljen.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o. . s kojega su jeli Adam i Eva. kao istodobno sveta i opasna teku&na. ne poznavajuti mu snage opio se vinom. tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima.a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!).2^ima. 122 123 . -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst. 5§?. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha. Menore. vino je £esto povezano s kruhom (lehem). -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael.rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane. dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . Stoga je vino.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino. Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset. Halaha.^bez i najmanjegalragXKvasa). Menori. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze. Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje. zapravo bilo vinova loza. prvi vinogradar. mala je dio vedneyjerskih_obreda.. U obreolu. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda. Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. povijaju dvije grane masline. ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha. li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah. To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida.E9. Prvi.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu..§-teP-. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu. premda je dopuSten. U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu.

mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice.. a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva. poput one u Kini. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika.000 ljudi.? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka. iako nastali iz zajedni^koga korijena. ASkenaza i Sefarda.i kasnije Europe. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva. a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. osobito onu §panjolsku. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. autora Spanyo/ste balade. ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio. Razdvojile su se veoma rano. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta. jo§ prije gubitka 2idovske drzave.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi. ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja. SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata. Nakon pada Hrama. gubitka drzave i progona iz domovine. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka. Jerjoznao. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 . a neke su zabaCene zajednice. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. Tijekom stoljeca. ukupno oko 65.. prestale postojati. Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi.

postaju ibukom Europe. Oko 100. ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. valom nasilja kozaclce pobune 1648. na jug: u Moldaviju i Gr£ku. Tako ASkenazi. No. svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. Hjekom stoljeca rekonkviste. stolje£u. noviarske i druge sposobnosti. Bjelorusije i Ukrajine. ProSirili su se na istok sve do Poljske. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . a i mnoge zene su pismene. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke.bilo lako biti Zidovom. seleci se u£e mnoge jezike. Francusku. Tako je. i 18. te na sjever: u baltiCke zemlje. iako prognani iz mnogih mjesta. pa i dtave zajednice neprestano sele. Nizozemsku. Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku. Poclnju se baviti trgovinom. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. lijecniiike. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine. Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. godine. stoljeca okrecu prema zapadu. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina. Oko godine 700. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije. stoljeca. Istodobno. Oko godine 1100. uz manje ili vece teSkoce. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva. oko 1600. aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. DapaCe. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. medicinorn. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. trajala je sve do kraja 15. Stoga se obitelji. Poljska time nije oti&ena od Zidova. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. No. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. njihove obrtnic^ke. bankarstvom. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. zanatima. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad. No. Nijemci). Bizantom i mediteranskim lukama. obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. Galicije. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. Poljske i susjednih krajeva. No. a vi§e od 100. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. u drugim mjestima ili u Izraelu. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. stjecajem nepovoljnih okolnosti. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. Ondje se stvara jezik jidiS. porodice. godine. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. bilo sve do 1492. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. Zapravo. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji.

Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. godine. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima. Rusije i Poljske. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. to jest muslimana. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. £ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. zajedno s muslimanskim trgovcima. stoljeca. u pokrajini Honan. Odlazili su u London. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. Godine 1517. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. obnovljena je posljednji put 1663. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19. trgovacldh i diplomatskih iskustava. stoljeca bilo zidovskih zajednica. Hamburg. te 2ive u svim krajevima svijeta. dudeoespanjol ili ladino. gdje bi se vracali vjeri praotaca. premda bimo asimilirani. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. u juznu Ameriku. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. Amsterdam. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu.va koliko je mogla. osobito muslimana. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja. istodobno islamskoga i krScanskoga. Premda takoder islamsko. nakon pola tisucljeda postojanja. Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. koje primaju dio izbjeglica. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . Posljednji rabin zajednice umro je 1810. sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. Spanjolski Andaluz. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. tegko je postradalo. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju. u gradu K'aifengu. Jedna od takvih je i ona u Kini.. a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. No. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana. a dio se vratio i u domovinu Izrael. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se. medicinskoga i tehnidkoga znanja. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno. godine. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca. a segregacija se strogo provodi. pala je Palestina u otomanske ruke. Posljednja sinagoga u Kini. New York.. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. Poput preostalih ASkenaza. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. u Bosni. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina. zapad128 noga svijeta.

Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale. Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala. Kao i u drugim krajevima. a u spisima nastalima tijekom 10. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda. kao i kineski govor. koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. cinovnickim. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510.) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama.000 zrtava nereda godine 877. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale. a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. Palestine.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). Godine 1543. 1663-1795. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. zahrjev se ponavlja. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena. prije. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia. godine. Perzije. i vojnidkim. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama. te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. poput kineskih susjeda. godine sjediStem portugalskoga potkralja.skih odredaba. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge. U vrijeme nizozemske vladavine. Njema^ke. a potvrduje ga i engleski 131 . Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju.svega lijecm£kim. Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. Sirije i Iraka. Zidovi u Indiji Prema legendi. Kineski je nacin odijevanja. vodi zidovske zajednice. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska. i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji. u vrijeme pada drugoga Hrama. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata. osobito u gradu Cochinu. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta.) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. stoljedu. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna. ona se naziva Hodu (Hindu). kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. Nakon toga. no nema dokumenata koji bi to potvrdili. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. Vremenom. pa i ratarskim. Pored zidovskih imena. sjeverne Afrike. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. No. Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. do 12. izmedu 970. prema krScanskome racunanju vremena. Otomanskoga carstva. vec samo trgovaCke izlete u Indiju. pod vladarima zvanima rad±e. i 1035. mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. doista po^ela ubirati svoje zrtve.

Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu. Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale. Basre i Alepa. naime. tu te. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. No.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi.000. Godine 1969. Pooni. u Indiji bilo oko 26. a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. a oko 12. a 1968. da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. Tijekom 19. draguljima i duhanu. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin. (Stoljeie kasnije. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. veC ih je bilo samo 18. Ahmedabadu. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. Alibagu i New Delhiju. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom. drevnim blagdanima. te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a. obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma. zajednica Bene Israel. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova). Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. Iako danas. samo oko 15. hebrejski jezik. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. Naime. poput onih u Calcutti. Jedna od njih. Istodobno. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent. razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. godine. iako uz neSto te5ko<ia. 1961. na 500 u godini 1968. u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi. Uspostavom Drzave Izrael 1948.000 indijskih 2idova. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. 1970. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa. potpuno odvojena u etiopijskom bespucu.000 Zidova. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. juti. jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude). stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci. slijeded zidovska naCela. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice. i Crne. Procjenjuje se da je 1951. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele. Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja. iskaza vjerovanja. godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. mnoge obrede i obi£aje. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. premda u ponecemu upitno. prehrambenim zakonima. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana.putopisac 1616. Cini se.553. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost.K. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova. imaju zajednifke sinagoge. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana.000 pripadnika uselilo je u Izrael. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela.

Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. Tijekom vremena su se. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji. kojom je 1984/5. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji. Dakako. odjece i obiCaja. nisu poznavali niSta od spisa. Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 . iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. dakako. u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. U islamskoj sredini sjeverne Afrike. uglednika i njihove pratnje.000 Zidova. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika.i obiCaje. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. kraljevi Etiopije. Sabat se takoder strogo poStovao. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu. Godine 1991. kojih je 1974. Maroku. zivi u sjevernoj Africi. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. zagubljenih Zidova. No. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu. Osobito je bila velika operacija Mojsije.000 FalaSa. neSto u Alziru i Egiptu. islamskih Arapa. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. zatim u Tunisu. Rano odvojeni od glavnine Zidova. nacela. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu. dok su potomci toga Salamunova sina. Medutim. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda. No. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja.000. No. bilo oko 25. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska.lamunu. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. a brakovi su sklapani unutar zajednice. no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici. i 1991. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. postavsl kasnije krScanirna. Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva.

pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna. veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. Vjerski zakon. uvijek izrtova darivanu ^idovima. potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara. prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice. stoljetu brojne 2idove. koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam. pritom je i vodifem i alatom.. nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. . Istodobno. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere.. . Prema pristupu Nove ortodoksije. CijT sxi p"npadnici veoma akfavni.nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik. uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu.. u vrijeme emancipacije. zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 .. uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene. Uz haside. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli. uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova. danas male ili gotovo jseezle. No. alito."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci). Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina). " " -------. Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi. nazvane minhagim (obi£aji).?voju beskompromisnost. njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti. ima i drugih danas . kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima. 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova. U zivomoj stvarnosti. stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru.. opomenom ali ne obvezom. odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova. vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti... . No. Halaha. . te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. oni potY?!dlllu. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota. Slijedeci taj smjer.. ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot.- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19.

Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. No. ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. no nije pridobila veci broj sljedbenika. uz blazi pristup izvrsavanju obveza. i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo. prije svega americldm. a Bozje naredbe. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. Magarejci. a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. Bitan odmak. U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije.pd. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. Saduceja (izvorno: Cedukim). sekta Esena. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja. Opdenito. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. Hemerobaptisti. u okviru zivotnih okolnosti. No istodobno. zatim sekte Bana'aim. treba tumaiiti uvijek iznova. tijekom 19. postotak takvih nereligioznih 2idova je ved. Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. No. poput zajedriica drugih naroda. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. Zbog ovakvoga pristupa. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore. a Halahu. Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela. ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. Mnogi. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. Hipsistarianci. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. ali ipak je blize ortodoksnome. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. micvot. a druge reformiranima. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda.

ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije. Istodobno. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. stolje&i. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. Danas djeluje. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. drze neke Zidovske obiCaje.svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. U vrijeme nastanka Talmuda. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. dugih brada i pejesa. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima. muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. kabalistifko uCenje i sljedbu. Do danas preziyjela je. zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. najvise u Turskoj.000 Karaita. godine. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. No. neupitno zldovsku svojim znafiajem. najvise u Amend. oko 500. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. U osobito prepoznatljivoj odjed. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. uvojaka kose iznad usiju. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. osim bavljenja gradanskim poslovima. No. premda se smatraju muslimanima. zajednica Karaita. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. U novije vrijeme. moie se osjetfati kao sektu. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. No. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. u Srednjemu i Novome vijeku. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. Sve do danas. pripadnoscu i nastankom. godine diljem Rusije. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. stoljecu Sabetaj Cvi. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. a zive u Izraelu). u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. Danas u Izraelu 2ivi oko 15. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. iako u neusporedivo manjem broju. NajviSe sljedbenika imao je u 17.

.J^-.t * L ^W CH. Ovo je ^&J. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua. odnosno rabina Simona Bar Johaja. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka. Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu. o2enjeni. dibuka (zloduha). kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te. Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice.vbwl-. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima.Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-.. U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira.tj^. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota. odrzala se Kabala u krugu zidovstva. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni. Zohara. * * . A.^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf. koji je u 2. no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora.psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva.^ ^_ J vanje. Ovw jv. tradicija.. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini. jzyorno nije iidqvski. nakon J^pje. stabilnj^^relijmuje spo. a u£e^ ___-^_ . Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov. ^pobozni..>»^IJ^^AI. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja. if CU-ltJpOXS.ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj.. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale.-. druimnazivima.. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. j j nosno njima napisanih rijecii. u vrijeme raseljenosti. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike.XX. koji je zivio u pfvofne stojjeju. no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova. Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga. Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje. Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju. naj^esce prikazariib. zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. mistika i ucenjaka iz Palestine. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 . SvemiraiJ^a^. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura. tzllca^ znaj^^pasne ako ..

Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu.—— „' . niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost. traje 29 dana). a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana.500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta. umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina. ° . traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. . yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine. tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe.cunima. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. Rabinski uCenjaci bave se tim problemom.^ dal^]p1rema~|Jfl +a&. izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. U. ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava.GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f. prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder. rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu. od kada se kalendar odreduje matematiddm izra. Da bi sve bilo malo_slp2enije. te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 . osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je. rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako. a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela.Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega. ^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena. No. ako se ne ufini ispravak. bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe.ane od praskozorja do prvih zvijezda. W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana).. Sesta.. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita. nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba. -„ ^ f . traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu. te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti. Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12. ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba. JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca.'l. Vrcmenom de to.

T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. te Jom Xfpii^. No. u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. takav je nacin postao nemogudm. RoS ha-$ana. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. Njemaeka. (kaoi pbljetnica. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine. odnosrw .._ -•-. 146 . 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. roS hodeSa._. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova._ . osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana.. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme. Zodijadki kotaC. koja je i u domovini dvodnevni blagdan. to jestTSabfltl __ _.riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana. po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice. paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. Prije nego je kalendar od ranijeg. nisan. Molitvenik. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg. jer njive imaju svoj Sabat. Go3Sie"350.pocefaKa godiSnjega ciklusa. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta.i ' \J eodina. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice. osim nove godine stocne desetine. Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna. stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima. ustanovljen u pisanome obliku. i 5760^ godine. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka. prvi mjesec godlsnjega ciklusa. Tada se zeralpr ne obdjelava. 1342. Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba. koja napedeseta. Adama. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V. obifiajnog. ^r—~vlr'. t^kjoje_uj^dienosti.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana. No. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze.

Devarim (Ponovljeni zakon) 5. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. te potinu sedmoga dana.. ni sin tvoj ni kci tvoja. niti strannc u tvomc damn. traje tijekom .. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). §emof(lzlazak)20.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu. Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega.8 CuvajSabatni dan svetim.refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama.. niti stranac pod tvojim krovom. Stoga netes djelati ni ti. Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao.. i svc u njima. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom. dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode.. ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 . na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf). niti tvoj sin Hi kci'. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj. tvoje zivotinje.. shign r tvoj niti sluskinja. ni tvoje govedo i magarac. dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije. Sest CeS dana obavljati svoje poslove. srijeda je deivrii(jomrevi'f). Ako ne padaju na blagdane. i more.. kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. Ne tint tada nikakva posla. Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an. ni sluzinCad tvoja.

.tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme. neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija. Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana. buduii da_pojjnie ^ . U suvreuit!h()sti.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm . Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi. prirodnih dana. . uredivanje doma i pranje odjede. ^ ^ ^ ^ ^j. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi . Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana.Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna.^^nm. sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren. te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike. pisanje. sluz^rge_pjijevqzmm.likuje tek_pete_k. ^^ nije. Vjerska je obveza dogekati Sabat. pjngravu hrane.1'8 minuta priie zalaza. Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana.u _ . uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku. radosno. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje. _ k. Stpga se zabraD. ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit)._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi. spl podsje^a na Bog|e 151 . zimi ranije. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat. JLJftadi: djskim obiteljima. prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot. poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka. Sve djelatnosti. udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' . Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute.^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada. majka je poduiava ovoj micvi. jer kada ih majka obitelji zapali. Usprkos tome tocnome izra^unu. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu.^u zajazasunca. nareduie paljenje svijejda. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao. jredstyima i dizalima. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka.a_Jsyake djelatnoatLodtla. all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom. svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se. np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno. 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn). . u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga. Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane.

Uz pjevanje prikladnih pjesama. pehara. Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu.^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare.. U popodnevrjim s. stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla.pere ruke pjdje-nego_ . 6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. Ol>_ red prirran^-&rfn7fg.Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove. Pjesma potjefe iz 16. ietnju i Citanje. Rahele i Lee (zidovskih pramajki).lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina. a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno. kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena. a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ . blagoslova vina. hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga . zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje. _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih.^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola.jesti. Rajskoga vrta. Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. mirisanje jako mirisnih za153 . za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla.koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore. Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje. §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika.. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama. tadn po^inje prvi blagdanski obrok. kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina.. tje<drujm^akjnaj^dg^ra. Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap.jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe. nika. na Sabat \e . simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji. ^InaratrseTuzlvati.ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio.ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . . Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za.. gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima. . blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e.. __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste. budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri. preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna.rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova).slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s. Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge.. domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati. te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje. Time stol pretvaraiu_pltar. Sabat se i ispra-.fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha . a p o . Vjerovalo se da £e. Rebeke. Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom.

iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. prvoga Covjeka. kada postoje razliiita pomagala.jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti.nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana. bogati su radili rijetko ili nikada. aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina. nazvana Ro§ ha-Sana leilanot. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme . Gospodine. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor. Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta. nova je.danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad). Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi. -f. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine). a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj. SiromaSni su teSke poslove radili neprestano.. Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar. a svaki rad bio je tezi nego danas. vrijeme kajanja i zalosii. svi gore zaJeHm^kim plamenom. pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala.VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana . godina za Zidove. RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. upaljeno. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. njo] se u ^ dine. Kralju svijeta.yinoxQ. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi. Izrael od drugih naroda. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. koji dijeliS sveto od nesvetoga. koji dijeliS sveto od svjetovnoga._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti. pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari).Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom. a nazogni se medusobno. Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 . Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. Prije nastanka kr§6anstva. svjetlost od tame. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^.cimet. no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki. Gospodine.£ina i paljenje isprepletene svijele. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. Jer. Bo±e naS. Danas. Blagoslovljen si ti.. knjizevni i 154 umjemieki. obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja. Sabatni dan od radnih dana. jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga.. koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda.

Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu.ja zvuk bbredne "trube. koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov.. novogodignja . mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje.medifaaJQmxP.utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele. a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol. Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih. sve do Jam Kipura. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- . datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje.lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu. dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine. hnla. Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom. fJo. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka . jfideuzblagdanski blagoslov. moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela. . Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh.^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep.vefier pala na Sabat. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!). sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana. yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. ako dan pada na Sabat.salmima. ovaj se dio slu^be mora izostaviti. TESr5u^jutarnje_sli^be_p. komadom peCene ili kuhane bundeve. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli. Nova^godiina nasjupajx. ne§to poriluka i gpinata. . Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima.^ak. sufla'c'IiticP* skin zivota.ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^. ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha . . kada se vatra ne smijg paliti. Nakon psalama. zahvala za dotekan sretan trenutak. >i§e nego u drugo doba g o n e . . Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn.tijekom ggdingj^jg prpSla.u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara.udryjernicima. ali velika yedna Ijudi. Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh. . Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^. Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama. jabukama. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju. . ovagodna nasjupajx. mr. Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati.pre3vegerrugo oa godine. Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela. Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom. a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana. a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice). Sahara. otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie. Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju.preveerje novogodiSnjega dana._Qb\iSi. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne). jc^Ta^no.tijekom nashi£aju6e"~ jdme..fl). pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. Bog. jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla. kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana. uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja.

u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka. to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj.fs. a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. drzi se poludnevni Gedalijin post.ukqliko nije Sabai.od. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima. U Mesijino vrijeme. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar. kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije.38). Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ . Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar . om Kipur . sveznajud i pun milosti.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre. greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. koji izgovara 158 .kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina. Kasno popodne. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT. a f fijekom ^edana prije toga. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori.dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana. molitvenim Salom. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti. simbolidio bSevah rukom prijatelja. osim u reformirartim zajednicama. prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike. U praksi. gabranjene na sveti dan podnka. jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka. pQgfitka ~~-"tt~~J— -'."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta. jer On je vjecan. Sutradan. lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu. u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine.13. bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu.Q kralablagdanaJom Kipura. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja. kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^. a glas sofara te.drugoga dana. post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. a ^ovjek ne moze. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani). Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. Bog moze ^ekati na nase pokajanje. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja.jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. odrzao se do danas. odnosno B\3gajzbayjtelja. tredega titrija. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja. Nakon povratka domu. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. psalma (78. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. J^itavo razdoblje Velikih_blagdana. roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu. u Jeruzalemu. a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard.. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja.

2j._. koja <?e j. UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost. U vrijeme Hrama. Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 .Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine.clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf. Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji . nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti). ja zanjega dajem otl(up. ali perad je najuobicajenija. no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima. Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup). SimboliCno biievan.Za r posljednjega pred post. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi.zadanilLsebi. te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve. jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga.jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS. Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost. za zenske clanove obitelji. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi. na samome poCetku posta.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza. Ipak.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu. kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu. u jamu. iznose_s. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW. nikovo dijete. Jfeje^eiexi.stero[oj|ed. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta . Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia. narorf svetenika. stoga i danas muj^karci. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS. ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg. pa cak i zivu biljku (u posudi). Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka.r nose na najvisl broj JU. Stoga se>aiHka.yjer. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu. Sto je zabranjeno £initi. ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru.e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja.gan. no ~ ~~ rati dod u. u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas.ffldiej?a.2-3). jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata.Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe. kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed. kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka.~- *-J i i i t-— . 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama. jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili. Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC. Pored ovih neobvezujuCih obreda. dodajuei zelje za njihovo dobro..f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje.'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu. Pijetao te pod u smrt. bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima. Jednako se postupa i s koko§i.' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze.

u zidovskoj povijesti tako £este . fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline. Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi. gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova.a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke. ^Siji plod . U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. dokptrog^ . Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p.zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela. gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice. Granje vrbe. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu. slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. posljednji dan blagdana. granjo rrurte. vrste). a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria. tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi. Sjenice_ _n. grana palme.kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju. PESAHI §AVUOT -f.Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. No. Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. blag3anfaraje jedan dan duze.J^ulavietro?sia\boli su Sukflta. mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot. Jako_se diljem svij'eta. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT. te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg. Uz to. te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji.datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa. koje nema mirisa niti okusa. Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti). hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura.oglavljajfore. kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja.^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%.kojijma . nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali. klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. a ako je zbog ki§e i to nemoguce. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'. i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju. k6Ja(^Jp^ ali nema okusa. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 . ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke .osye^atkrite. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti. slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju. Nakon pada Hrama. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. koje morajjjT aganih. kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela.Ijednja.p.posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. sjenice). nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja).

nim Stitom pred gubitkom. Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi. tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu. Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba. Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu. nepogodama i nesrecama. BereSit (Postanak. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . konaCno uvjeren'u Bozju rrioc. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. na J . Sa svakim od sedam ophoda sinagogom. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. vrbe te citrusa). a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju.Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu.Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je.^redvodeni Mojsijem. dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore. Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu. Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga.Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15. Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit. a Zidovi su. Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta. koja ponavljaju blagoslove. mirte. nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. U spletu dramaticrvih okolnosti. Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili. nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. dan pomirbe. Spasi). a zape£afeno na Jom Kipur. Stvaranje). Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio. temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. novu godinu. izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore).JJL5. 2idovi uce prepoznavati prave. sedmi dan blagdana Sukota. blagdan HoSana raba. a sjecanje na njega prema naredbi . Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude. S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu.Jgraded sjenicu i boraveci u njoj. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. te proslava ponekada traje vi§e sati. S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima). zapoCeto na RoS ha-Sanu. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta. pripremajuci se za Izlazak. U noci izmedu 14. pleSud i pjevajudi. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova.u w j p / j j . dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije. mggaaJdjgkom sedam 167 . Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku.

za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. ispggejiajiaju^oren'o] vatri. ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci._»-— . M* ivt A u. budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu. pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje. te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim . Pozovu se rodaci i prijatelji. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove. ivezauzeto rmjesto za stpfora. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica. jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje. Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost. tanjura. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J.sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare. Vrata se ne zatyaraju.l. koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah). i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac. poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama. koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 . lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju. Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna. obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad.V. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica.lUX.—-^—-^j^^^^ . To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah.Dogodine u Jeruzalemu.. kao blagdan oslobodenja. te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta. a za djecu se vino mijeSa s vodom). brasno. Mesije. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc).»QV. £a§a i galica.JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga.t4.t A JLA. Pesah je. jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti). S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael.^-_ ? -. izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja. Osim posuda. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica.. •.dana u Izraelu a osam u raseljenosti. danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha. a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom.£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme. zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se. mogu biti veoma male. U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT.* H »4. Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana. u ova -~ enome omjeru. Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje. Testpror^k El^mu QIijaJ!f. ^itavaje kuca u sImBoliino_d. zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva). stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno.

U najnovije vrijeme neki reformirani. Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah. zapravo nije pe£eno vetf. vrijedan je hvale. Naime. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone). Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. Stoga.) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M. sve^njeva. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere. iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca. Tada nas Gospodin. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. izbavi otamo dvrstom rukom. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. novim^n§gem. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog). Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi. svi veoma razboriti. u vrijeme postojanja Hrama. §to zna£i brojanje snopova. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence. danas smo slobodni. paprom. koji pripovijest do tada nisu Culi. Ciji naziv znad tjedni. Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. Bog naS. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca. zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 .tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e. i kada bismo svi bili mudraci. primjerice cikle. i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. Obratno. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena. U praksi. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu. se pripovije propisuje reab'sllfed obreda. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu. Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. a predstavlja obnavljanje zivota. ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta. macot odnosno maces. bejca. isprutenom miSicom.' ma i. Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota.. svi iskusni. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. . Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva. usmrtio egipatske.satima kuhano u vodi s lupinama luka.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. solju i uljem.

""^ *. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja.<^. Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja.--'j . Davida.blagdan Savuot slavi §estoga.jg.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. Buduti da se Tora drzi idealnom. a pada u vrijeme zetve. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru. prema tradiciji. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac. jedan dan nakon poCetka Pesaha. veselja i proslave. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni. No. te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj). vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti. Od toga dana. i prekidanje razdoblja tuge danom radosti. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. ^gpMofjeJ. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna.-" --•. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti.v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli. te se. dan osobito omiljen za vjen£anja._ gievnosti. i ^. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _.) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti. vrijeme straha. jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove. kaTco"odredujeHfl/fl/w.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega.-. kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke. . . gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka. tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja.^ rta n Rkn J rfJ^.prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti. dod iz Davidove loze.donijeli u Hram po snop mladogaje^ma. a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete. koji te. blagdan se odrzao i nakon pada Hrama. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. dakle ne-Zidovku. Jo§ mnogo vi§e od toga. ona Iznosi temeljne. brojali su sedam tjedana do Savuota.^Istodobno. Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera). -„ ^iii>»"'i '. kao i do zetve zita. Od dana pohoda Hramu.. obudovjevSi. ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . vjerski zakon. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio. rodenjem Moapku.^--^^. obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni. Zidovi su' je mogli prihvatiti. pki£enima svjezim zelenim granama.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije. ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona. (Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi. ^U^inagogama. 11 1 173 . pa £ak do te mjere da Rut.'-"*""'. ponizenja i smrti. §to se zbilo upravo na Savuot. kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore.

izvorno narodni. od 175 . Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca. prizivajud dolazak proljeca. 1 ?jgnj^o_najp. podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic). Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. \I\fo. DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. te ponovno posvetili Hram 25. U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore. Zbog togaJ^uda svjetlosti. Blagdan posre35iom'prosinea). Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna. Hanuka i Tu bi-S'vat. uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad. te da nece biti mjesefevih mijena. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun.Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda. vrtova i vocnjaka. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. svjetlosti) . sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen.. Kidus levana. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. lako u po£etku samo narodni obtfaj. kratk"o"dnevice. no budud da nije propisanlorinim^dredbama. do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. Za vrijeme izgovaranja molitava. uljanica i svijeca. nakon obreda Havdala. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. Talmud. molad. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci.K. drzi se obred posvecenja Mjeseca.Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan.Donosimo vam mir. Mjeseca. Nakon tri godine borbi.MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena. U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka. PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova. p. sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama. opraStanja od Sabata. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. odnosno Mir vama. u vrijeme oko . Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. -|. odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. dva su zimska blagdana. oglaSava se u zajednici. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer. No. godine 167. veliki hramski svijecnjak. Od tada. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. Tvojih iuda. dana mjeseca kisleva.

Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre. u dane Hanuke. a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom. lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje. kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina. laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:.jednoga do osam. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. No. Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata. §to je ime Zloga. popuSta ova zabrana. kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. kojim podnje rijeC po (ovdje). njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene. a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. nacinjene upravo za Hanuku.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. a u Izraelu posljednje je slovo pe. kako bi slrili poruku £uda. veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju.^xoz¥lmati svo\u hanukiju. a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje. napredovanju umjesto nazadovanju. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza. drva. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. Ovaj je pristup konadio prihvacen. a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu. Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba. te se odr2ao do danas. Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom. keramike. kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka. pa i kamena. Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti.^. na hebrejskome nazvanim sevivon. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom. No. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . Obicno se u domu pale male raznobojne svijece. U_f>etoj_nod Hanuke. ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte. mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. kojim podnje rije(! Sam (tamo). gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put.^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). dji plamen traje oko pola sata. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). usprkos upornome rabinskom protivljenju. mu§ka i zenska. uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost.Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu. koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona). boja i oblika. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 . Tijekom vremena.

_ ££L. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata). mogranj. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. bademe.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka. Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot. no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan. masline.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno. plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. devet mjeseci kasnije. naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). Od pemaest vrsta. jede se rogae. Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. luKaTiaia. poput Sedera za Pesah. prireduju Seder za Tu bi-S'vat.-v~~-C. datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). smokve. izraelskoga parlamenta. jede se sugeno ili uSetereno vote. nakon prestanka Sabata. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). Sam obred je slobodniji. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. a to je obiCno subotom naveter. ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u. Osim toga. u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. Slavi se 14. u _ _ tervrtka). Cak i u ratnome pohodu.gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. vinove loze. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. pogadce od krumpira. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia). te obuhvaCa dtanje iz Tore. podari lijep etrog. Osim toga. Ovaj se blagdan. kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. citruse i drugo vote. Tu bi-$'vat. neovisno o tome koji je dan blagdana. Purim. U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana. ve^e. . . 179 . smokava i mogranja. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan. tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana. osobito voiaka. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu. Holoferna. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima.' . a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati.

Tamo je. pored harema. car. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota. Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. poboznu Zidovku Hadasu. nazivajud je Kraljica Ester.. Ovaj bla.) Kao uspomenu na taj . _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. Obitelji se okupljaju. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. a tini se da ga nije ni zanimalo. smatrana je zapravo za hilula. No. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. dan omera. "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. mistika i navodnoga autora knjige Zohar. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. grada Cfata u Izraelu. iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda. car je imao i vjernoga ministra. antisemita Hamana. koji uvijek pada na datum . vjen^anja. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 . No. Uostalom. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom.). Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt. SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod. Tijekom Cetiriju godina. pogtovanoga kao svetog Covjeka. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. a i kasni[e. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva. Ti nade. sljedbenici Kabale. kako ga Zidovi nazivaju. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio. tradicijskim neprijateljom Zidova. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. Sto znaCi 33. boravila velika zidovska zajednica. U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje. Njezin muz. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima. koji je naumio istrijebiti Zidove. kada se ne prireduju proslave. prije oko dvije i pol tisuce godina. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan. zabave ni. Smrt takvoga rabina. Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. Stoga je ovaj dan. prpglasio je 1951. U beskraju nesrec'e. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju . po§tovalaca kabalistiike tradicije.18.. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova. koji je zivio u 2.&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu. No. No po§tovaoci rabina Simona. traje tuzno razdoblje godine. omiljen za priredivanje vjencanja. ijjam. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost. utjejhe. pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. nije poznavao njezino podrijetlo.g'dan prekida op£u zalost tijekom omera. 2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. te'tako spasf svoj narod od istrebljenja._sretariigTTnr> jpHu SP »y. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom. ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar. koji pada u vrijeme travnja/svibnja.koncerti. Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade.J17_. 2idovima je Purirn_bio bjagr. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice.. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset. stoljeCu u Erec Israelu.

zakonom je 5. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron.bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine. drzeci se zidovskoga kalendara.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio . 27. vatrometom. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. travrija. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. zagrebaCkoj. Jedan dan ranije. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. nisana. svibnja 1948. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708. Godine 1949.. Godine 1959.'CDssve "riajmanje. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata.junake Holokaustajom ha-$oa. Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19. izletima u prirodu._Qy-aj. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943. a proslavlja se plesom na ulici. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera. Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom. godine prema zidovskome kalendaru. Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka . kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna.(grvidan. ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome. Jom ha-acmaut. U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. a amandmanom na taj zakon 1961. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14.

nazvanihJomim noraim (StraSni dani). Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. ako osjecaju potrebu. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer.Post 10. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje.K. vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. godine p. Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti. dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 .K. tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). teveta Ppludnevni post 10. Uz dvaj post nema zabrane rada. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta. Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja. Post 10. kada je post zabranjen. no konaCno je izabran 27. nakon poganskoga obesvedenja. reSut. na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad). Ovo vrijeme traje od posta 17. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu.. izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine. osim na Sabat i erev. tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. S obzirom da je dan 10. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. osobito za njegovu djecu. oprost od posta. Bolesni i djeca ne poste. svakome se nudi vrijeme za pokajanje. jedan od najtuznijih dana tijekom godine. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586. U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti. godine prvoga stolje^a. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te. f itajuci prigodne tekstove pokajanja. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti. U zi^ovstvu. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana.Hrama 164. a reiformirane zajednice ga ne drze. godine p. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi. godine. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. Ovaj post. vecer pred sami blagdan.

ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. dakle oriaj sin. gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. zidovske prvorodence. nije dopuSteno kupanje. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo. ne smije se nositi koznata obuca. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. dotad nenoSena odjeia. jer se ne smije postiti na $abat. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje. ne skracuje se kosa. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. nisana: Ta'anit behorim .Kao i na Jom Kipur. Za razliku odJam Kipura. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. Onaj koji toga dana radi. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. Com Gedalija. ZaobiSao je.. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave. dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura. a od 1. bracni odnosi i druge radosti. No. adara: Ta'anit Ester . do 9. 186 Post 13. nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova. Post traje 24 sata. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama. 13. Odijeva se samo stara odjeca. ve£ treba radije preispitati sebe. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine. 187 . vjernici se sjeiaju strave kojom. Ros ha-Sana. nazvana Ester. osim na Sabat. ljudskih i zivotinjskih. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji. U nekim zajednicama poste samo zene. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. ne nosi se nova. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. Kada Purim pada u nedjelju. a dogodile su se i brojne druge nesrece. od sumraka do sumraka. £esljanje niti umivanje. Post 4. trefega dana mjeseca tiSrija. na danpnjejproslaKe. jer micva (duznost. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. Takoder. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat. Poste^i. roden za o£eva zivota. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje. dakako. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. post na dan TiSaa be-ava. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta. Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. Nakon njegove smrti. ava ne jede se mesna hrana. potpuno je zabranjen svaki rad. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim. koji je nazvan bijelim postom. budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. koji je istodobno prvo o£evo dijete._Purima. ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa. poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta. posti se ra3Tuspomene na Ester. jednako kao na Sabat. Post 14. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. adara (velja^a/ozujak). te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha..

. oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha.. To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta. '•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji. kao na dan Jom Kipura. nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 .sin potvrduje Savez s Vjegnim.? ^ iM"^Wl%|e.ve^ ^ .1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi.22.27-28 i 9. Osim u reformiranih. Preispitujuti dotadaSnji zivot. Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova. jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju.' MnjJQatiffiffititfot. ^jfir'iS^'"" . poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_. post nije dopuSten. predve^erje jomkipurskoga posta. Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur.' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e. post nije potreban."'''/<' ^ •'. 1. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *. t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity . nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka.. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak). Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1. • "WWr ?^w«!fl. dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno.a^^ ~ nicpm. Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom. Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta).

neovisno o svome uzrastu. g. Nakraju obreda djetetu se daje ime. kada ono postaje potpunom osobom. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom.nazvan Brit mila (Savez obrezivanja). Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja.73-77). na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama.""s1<e krajjipeTiTit. Nakon obreda. U slu^aju djetetove bolesti.rn. ne odustajudipd ove temeljne micve. peCatom Saveza. najsvetije dane u godinijkada. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve. a u Izraelu gotovd svi. Prema kabalistiCkoj tradiclji. molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom. braku i dnjenju dobrih djela. "~~ 191 . koji pore'd^pOCTravanja obreda. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. Jakp je obrezanost zapravo znajcom. uCenju Tore.91 4. Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila. neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta). v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama. U reformiranih.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu. Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije. l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi. obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur. te razlidte ukrasne motive. Dijete Hoy^yrrjgi. tak i u novije vrijeme. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda.mbQJ. Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja. prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove.djeIHIse. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima.gj. obred se odgada. dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije. Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac.Brit mila. nazvanu_ ufmpe/. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. <Jf. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za. kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza.

Qtacisandek. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg. hebrejskoj abecedi. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju. kakp bi pryi put. U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. Avot 5. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot. Postepeno. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu.djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas. te sva"fogHna.Bar micva. torn prigodom prireduje svefiani obred. zidovskome stvaralaStvu. tiednoga odjeljka Tore. kum.ana. tradicijskome ^ivotu. o njegbvoj povijesti. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti. Za 192 193 . obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. vec prve subote nakon njih. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta. zastraSivanje. Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba. Talmud. Za djevojcice tek se u novije vrijeme. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa. Pritom. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji. opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca. kao temelj odanosti Bozjim zakonima. vei s napunjene tri godine. prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru. a najfesce to i Cini. tjed^ . Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu.djecaka drzao pri obrezivanju.. oko desete_godiney. ruganje. po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu. slavljen kao junak_d.pristupio Tori . skarinciranje). obrezivanje.i§nu_. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom. zavrSetak). Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih. No. a j^osobitonadaren. Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp. etici i obredima. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona). U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su . Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom. neovisno o danu dje£akova rodendana.JcoiLje. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora. zajednicom_odraslih. Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. kako bi oko pete ve£ mogao eitati.re i _i. u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje.4. Prema vjerskome zakonu. zajedno s Torom._kgjijraju dvadeset eetiri sata._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM. uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama. povjerava mu se citanje citavoga. 5est mjeseci prije Barmicve. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani.

s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi. Medutim. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina. koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti. NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice.ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore.CeSde . obred je posve jednak za oba spola._ Talmudski traktat Kidu§in (2. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima. radije nego sto ih se poziva cltati Toru. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje. nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. a Cesto bi pojedinostima odjeCe._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed. ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ . koji prima BTojne darove.) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana. no taj obred. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca. jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria. ajnpje. Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili .stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom. Sto je u obredu Bar micva nemoguce. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama._za_ djegake. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja. No. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9. premda oblikovan poput Bar micve.Hfl/a/ia. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima. U praksi. U nekim neortodoksnim zajednicama. prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga. U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe. m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. Yjerski_zakpji.

svjedoka i rabina. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove. Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. obrednu kupku. bragni ugovor. a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima. Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema".) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja. predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski.razvijenih eticnih drustvenih odnosa. a bududa suprujga odlazi u mikve. pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti. post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^.obilazenje). Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov. Njegov tekst je propisan. £bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede. Preispitujud svoj dotadasnji zivot. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn. gemu mora biti i njan. deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja). svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. No. Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan. koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi.'^i^i\m peharom vina. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari). Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi. U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_. ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. §rnijuobavljati vjencanja. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda. a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot ._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa.jZaruke i vjen^anje (nisuim). osobito omiljen za vjenfianja. prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu. U izvornome obredu._molitveiu §al. U ostale dane. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku. jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. pisan aramejskim jezikom. buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera. odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a. Zatim se cita njihova ketuba. te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v. premda je dopuSten.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . vjenf ani baldahin. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca. u novija vremena .

Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene. Rabin kao duhovni voda zajednice. najprije zamota u ubrus. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. ga_od supru2ni'ka. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 .. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota. Re^ovniStvo^nejJdstoji. Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj. Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!). Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva. S obzirom da je brak posvedena veza. brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe.. odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget..prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2. ygliki je.a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se). sadhana. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. Mladi se par odvodi zatim iz hupa. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. Stoga se £a5a. Ipak. No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove. Ovaj obifaj ima viSe izvora.enjezapoQ3. i to samo radi radanja djece. koja je takoder obvezna. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. yjenganoga baldahina. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho. Narodno je vjerovanje da to. mladenci se smatraju ponovno stvorenima. a poStovatije vi$e nego sebe. U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. §to senazivajihud.nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem.Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe. No. Sve donedavna. Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale. no u praksi takav izbor se osuduje. radTsprecavaniapovreda. NapuStajud vjenfiani baldahin. nastavljar^^adi. Nakon sluZbjnoga dijela obfeda.bi je zgazio.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni.unu pjrfidanost zivota Tori. redovito je ozenjen. -). navodi i dva nadna kako »pnajmn». a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna. jega_grijeha. on . U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca. no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a. Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom.

Drzi se osobitom micvom.. Medutim. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. zelja i potrebe visoko uvazavaju. a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav. Ipak. porodaj. Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge. ona je ipak zbog toga u stanju nida. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke. odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa. obrednu^^k^ipEu. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota. obveznoga bra^noga ugovora. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove. Incest je zabranjen Torinirn odredbama. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i.. Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju. izravnog i neizravnog.gu sluzbu. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. brojanje podnje iznova. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika. ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona. sedmom i djelomice desetom. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. 23. Tradidjski je nida. jer to je dan koji treba pruzati radost..18). DapaCe. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno. po^ivalnim^djelom. Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi. U manje ortodoksnih vjernika. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. No. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. Cak i za muSkarce pored 201 200 . menstruirajuda zena... jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj._ukpjima_sup£Uga. zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve.. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. nakon prestanka takvoga stanja. znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa. bolest. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. Zenina se volja.. Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima. Prije obnavljanja spolnih odno§aja.potomstyo. osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud. manje privlacno za ostale. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu.. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom. te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren.). pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja. i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata.

i pored tradicij- samo"-" zidovskoga .tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i . koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga. Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^. _ rr .' .^"-rf^™... 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica.^ "" * "^kai^ti'MjQeti. a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak.-Vi.iene-vode.^mQ^a^v^jiril.'.V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'.fc.-H"^— T ^W T ' . zldovske zene . uvijek 'ii^rfe. t. No. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge. Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!).kojih prolazi. _ ...iinimii.~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -.^dolipi.r^-^. dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota.. ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|..• — ~>^-^-*.^ »•-.-.—.mojr. U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje.lbw * -'^-.i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf. . ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu.. . Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota. poput pripadnika hasidske sljedbe. slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina.|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne.. u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca.. . Zapravo. r . all veoma ortodoksni muSkarci.. sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 .•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t. ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama.^^^-'. _ ...^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie. Pored toga. Stoga se izmedu ostaloga.»^-j-^f-^. Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[. 2idovstvu. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c. doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama. +*fi «.'.^a^akne. . Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom.d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*.t UT^feab^^^da^c^^ _ „ .".

(Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all. Postanak) 1. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j. Medu_ tim. a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom. dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca. O.1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu. No. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja. Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim. No.jpaj. zbog gubitka potomka. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda. ali nema o§tre osude. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja.) Opcenito. a iznos odStete pripada suprugu. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe. primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja. a nazivalo se £a$om kprijenja. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena. pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 . drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. prirodnome i umjetnome. buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet. te zabrana rasipanja sjemena. eruto drzi teSkim prijestupom. No. Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. Uz zadrzavanje u tim okvirima.22. Prema Hilelovoj Skoli.28 i 9. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa."zbog rijegoviE isvojstava. nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje). (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. Medutirri. Optenito. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama.

no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. a naHo. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba.?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju.zivota. a blaze samo od katoli£koga pristupa. te pri us207 206 . iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje. a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e. Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote. P«^fPlMP. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom. U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977. Optenito. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga. te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma. godine. pri trudnod maloljetnice. zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene.

Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. No. U suvremenim rabinskim razmatranjima. ne stvara vece praktiCne probleme. etifikih i teoloSkih pitanja. Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli.. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa. koja bi mu_mogla roditi djecu.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda. No. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan. jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina. mnogo se raspravlja i o toj problematic!. ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih.. Responsama. lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo . a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica. . Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena).tra^eno odobrenje. osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). i 11. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu.. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza. Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje. stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno.) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod. PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. No. Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. ria"^injelazu 10. djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija. zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom.2idovski je brak monqgaman. u europskoyTaieljenosti.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge. poput vecine ameridkih zajednica^. ona nije sveta niti zaSticena od promjene. Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom. ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera.. ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta.2idovski se brak mo2e_razvesti. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja.trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?).

211 . no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka. 210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda. all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2.jjputiti. Ukoliko pomirba ne uspije. smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene. Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv. Kogan i slifina). Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu.Kpn. Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia. vlastitom. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. kohen. Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!). hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona). stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. Ako godinama 2ive odvojeno. Istodobno. poKvalno djelo. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. nasilni su. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. te njihove djece iz izvanbraifihe-veze. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu.pnnrq^p^'ga1lcjnjj. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba. uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. rastroSni.voda. Istodobno. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva. ali Cesto ne uspijeva. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond). njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan. i ne zele se razvesti. muzevi ponekad piju. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom.odaju prezimenaJKohen. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden.ena koje 2ive odvojeno od mu2a. ^phen. bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. bet dinu.. bludnici ili kockari. bra^noga ugpvora. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ». zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka. ona se ne moze udati ali on. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji.. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. no u suvremenosti. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu. supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod. nemarni. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda. I pored rabinskih zabrana i opomena. On je_jx>put^Jcetebe. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. Nakon razvoda.. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli. ona ^srruje_^erskome_sudu. jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). nakon zavrSetka Holokausta. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu.

Ova je obveza bila duboko poStovana. Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. jer se micvoi (duznosti.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. Da bismo osjetili prolazenje vremeria. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota. bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. na§i dani moraju biti odbrojani. Izvorno. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina. ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva. a mudrost se stjef e tijekom godina. Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. a sama zena naprosto nije imala izbora. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen). Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka. s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe. Tpjejfkwm.JMa Jbududsvijet). budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. a danas se. no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu.jio ne naglaSava ga. Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. Erat ili najbliglrodak bijj. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. odnosno stjecanje mudrosti. leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega.

dobrotvorna Sveta Udruga. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. 214 umotano u plahtu. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. a ako je primijenjen smatra se umorstvom. danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje. kirja. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. Nakon smrti. Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. nazoini zaderu svoju odjecu. u koji se tijelo spuSta bez kovCega. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . No. Sulhan aruh (Prostrt stol). djelatnost).Cuj Izraele. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene . Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. U domu ozalo$£enih. odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. Neposredno nakon nastupanja smrti. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja. Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. u olam ha-baa (budutemu svijetu). temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga. posljednjeg pogleda na pokojnika. MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata. te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge.dopuSten. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa. ne smije se odrzati nadgrobni govor. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom. Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. Kremacija. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. Clanovi su Cesto uglednici zajednice. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. istodobno. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika. a zlodnci t^e zauvijek nestati. Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. koja skrbi o umirudma i umrlima. Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan. zene de opremiti zenu. ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten. §to se naziva kirja. sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom. nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. jer u te se dane ne smije tugovati. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku).molitvenim §alom. Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba.prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan). Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga. a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba. Prije toga. tijelo se polaze na pod. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije.

sedam. U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi. ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti. dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. Bradu dodiri nisu dopuSteni. tradicijsku zalobnu hranu. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. za kojima zalost traje gpdinu dana. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili. a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena. Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara. osim za roditeljima. gdje nema grobova. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana. te na jarcajt roditelja. Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa. Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu.) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. podnje odmah poslije pogreba. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti. Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. 2ivPta.blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) . ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. citaju Toru i daju dobrotvorne priloge. a Siv'a je njegov prvi tjedan. (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. golubica. ne kraterkosu" hiti bradu. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha.tijekom sedam dana radosti. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. a naSe rijed mogu samo smetati. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. ali cvijece Sto raste oko groblja. Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim. Tijekom toga razdoblja. pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. U domu zalosti se ne kuha. s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver . osobito jaja i lecu. Ne primaju posjete. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja. znakovi zanata i slicno). sami cemo se vratiti u tijelo zemlje. Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu.ovdje podiva. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru.

Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena . Biblija. kao Sto je primjerice zagrebaCka). sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke. vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). Uz ovakve zalobne obi£aje. KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota.nazarenstvo (prema gradu Nazaretu).je propisano.svecenika. jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. koje se hebrejski naziva nacrut . drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu. osim u veoma ortodoksnih. 218 219 . U sefardskim zajedrucama. Temeljna knjiga krg(5anstva. Korijen krScanstva. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim. To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta.

Ukoliko je Isus bio povijesna osoba..) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte. Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. Molitve. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve.). Isusa Krista. £ime je nestao i sam privid neovisnosti.rabinom. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga). pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija. u praksi. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. roda zidovskih pomazanih kraljeva. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. hebrejskim imenom Jesua ben Josef. iz kojega treba do<5i Mesija. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. u tome vremenu bez zidovskoga kralja. U krStanstvu je simbolika kruha i vina. iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. izvorno krscanskoga spisa. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse. ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji. Povijesno. Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist. upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. koje krScanstvo osobito naglasava. Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je. Svetoga Duha i Sina. izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana). Tora. zelio proglasiti kraljem. Opdenito. i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom. Nakon smrti kralja Heroda.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka. Jedna od njih je i sekta Esena. nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe. moguce je i da je Isus sebe. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. preuzeta iz zidovstva. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu. Kako bilo. pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika . osobito sucutan. £ak i ja£a od one izvorne. najvjerojatnije. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. 4. sto su ih 2idovi primili na Sinaju. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost. medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova. Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji. S obzirom na tekstove Evandelja. U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi. jer zidovsrvo . godine prema krScanskome ra£unanju vremena. u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem . Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija). dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. zaceo se korijen krscanstva. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca.prokuratora. malo kasnije: od svetoga Pavla.vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva. u krScanskome kalendariju. pa i osnovna Ode na§. vladara zivota i smrti. tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov. koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz. Isus sin Josipov. Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova. No. U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova..

Uz to.. Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje. a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi. to je pitanje pogreSno postavljeno. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). nije bitan motiv iidovstva. prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. No.druga sveta i znamenita mjesta. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom. prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva. Istodobno. sa Zidovske strane promatrano. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja.mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. neupitan je utjecaj Hanuke. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus. umora i boli. te se na njega i ne moze odgovoriti. Spasenje. 223 . kao znak njegova dolaska. biti iznad ljudske patnje. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska.. svi su dokazi. jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju. a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato. Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. kratko i grubo refieno. Naime. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. On pori£e prehrambene propise. Dakle.. Isus je. blagdana svjetlosti. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem. niti Isus. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda. vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela. pa tako ni krgcanstvo. Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. najstroze zabranjeno). No. na krScanski blagdanJBozk. da mafevi nisu prekovani u plugove. kao i svaki drugi rad.. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije. a Isus je patio i trpio bol.. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta. kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. premda neupitno ^ovjek. kao srediSnji motiv krgcanstva. Ono nije predmet njihovih dvojbi. jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije.

ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba.milosni. zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 . Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. Pored opomene gresnicima. Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. iako niti to nije bilo Cesto. pun milosti). islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). Mose (Mojsije) je Musa. Islam. Islam je nadnacionalan. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. sure. prema islamskoj tradiciji. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda. Jichak (Isak) je Ishak.. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. Josef (Josip) je Jusuf. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim). ye£ nagao i zestok. Jedan je Bog. a muslimani. No. poput primjerice obrezivanja muskaraca. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost. nosi jak zidovski peCat.. njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv. Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. Jaakov (Jakov) je Jakub. u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. naj£esde osvemi^ki. pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja. ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira. a obred je samo na arapskom. obvezan kao jezik molitve i obreda. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. premda je i sam Adonaj.. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. budud da je to jezik Kur'ana. Kur'an je temeljna knjiga islama.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva. Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi. musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga. nastaje islam. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. stoljedu. ne spominju ga bez pridjeva: £asni. Istodobno. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta. Noah je Nuh. Adonaj ehad (Poduj Izraele. (Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija. Cini se. Salamun je Sulejman. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. nazivajud ga Isa. namr§ten i nimalo saljiv. David je Daut.).. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. a postuje i njegovu majku Merjemu. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim . Avraham (Abraham) je Ibrahim. Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je. ipak. u 7. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog. islamski vjernid. poput Zidovstva. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima.

Naknadno je dzihad.pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. r. svinjetine. vet kao trpljenje u slavu Bozju. Drugi je stup: molitva.) Ipak. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. U islamu. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti. tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat. to jest uzima abdest. stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama. te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. sedaka.musliman .prije molitve obavlja obredno pranje. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom.. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. Tanah. koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu. upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. odnosno Sveto pismo. Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu.Boga i Posljednji Sud. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom. Prvi stup je: vjera u Jednoga . Suprotno od zidovstva. Istodobno. a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. tijekom najvecega dijela islamske povijesti.. tekst koji je temelj i Kur'ana. Islamski vjernik . Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana. spise i obitaje. No. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. kao uzdizanje nad tjelesnim. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. hebrejski: cedaka). kultivirane vode. koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. postao nesluzbenim §estim stupom vjere. neovisno o tumatenjima. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca. no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. brane vjernicima primjenu taranja. te Muhamedovo proroStvo. Istodobno. i zidovstvo i islam. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava. samo je posljednji potpuno izvorno islamski. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru. idolopoklonika. Osobito je zabranjeno vino. trajna ne227 . kao i u zidovstvu. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica.. No. krvi. Oba sustava. Kao i Tanah i krStanska Biblija. Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. Peti je stup: hadz. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. dakako. svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje. Cetvrti je stup: post. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana). i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece. kao povlastica. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu. zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. Od svih ovih pet stupova vjere. dakle Toru. te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja.. (Ne bi se. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve.

kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. bogohuljenje. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom. Isakom i Jakovom. pocmiti preljub. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. naredeno slavljenje Sabata. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. umorstvo. takoder. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. zaklinjati se. jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. Uostalom. Zanemarivanjem bilo koje od njih. Jer. subo te. zudjeti za tudim posjedom. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. koji je poput krade. a Arapima. jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja. pa i preljuba. Nije im. buducemu svijetu. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim. RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. kao Sto je Zidovima imati druge bogove. te postovanje roditelja.prijateljstva. Narodima nije izriclto zabranjeno. To je doista najmanja moguca mjera. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana. ostali su Narodi tek treca.. a s time je povezano i poStovanje roditelja. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima. obostrano pristajanje. incest i krada. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim). A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. da bi se to ostvarilo. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. lazno svje do£iti. Umor stvo. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom.. zajednice koja je prihvatila Knji gu. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. viSe su prividne nego stvarne. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod. jer iak ni iskazan. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. 229 . Doista. No. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. pasivna strana. Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda. a bogohuljenje.

uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. Rani krScanski crkveni oci nisu. Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom. mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. a brojni su zloCin i priznavali.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. 1963. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira. nesreca i strahota pod perzijskom. 231 . Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. Tako se u Dubrovniku 1502. Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva. No. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima.. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. od opcenite izjave ah. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. Nakon toga. dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona.. jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav. Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda. a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. prva takva optuzba podignuta je 1144. proganjan i spaljivan. stoljecu. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. . godine. koje se podudara s blagdanom Pesahom. a posljednja u Rusiji 1911. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. Papa Ivan XXIII. stoljeca. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. Pored toga. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. i 1622. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. prije svega kr§£anske djece. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. prouiivSi krvnu osvadu. helenistidkom i rimskom vlaScu. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona. nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo. Buduci da je povijest. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade.doduSe. U vrijeme cara Justinijana. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. Jer ne znadosmo Sto tinismo. Zidove drzali poganima ili hereticima. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. Tako je i u Hrvatskoj 1908. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige. osobito europska. neodvojiv dio molitve S'ma. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. Primjecujemo Kainov znak na svome celu.

No. U Spanjolskoj je 1146. sve do 1874. Sam je otac protestantizma. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. Martin Luther. novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji. a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja. Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. po&njaju obredna umorstva. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. 1391. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). takozvanihpogromfl. £esto zute boje. uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. silom masovno krStavano. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. a 1827. Pet godina kasnije. obesve£uju hostiju. te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda. lako su mnogi izabrali takav put. a povremeno i kao bespravne. prisiljivani jesti svinjetinu.721. najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. i 930. Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. Zidovi sve do 19. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. da bi 1492. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. No. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore.873. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. jo3 poja^ana. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. i 1411. No. Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima. do 1656. upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. Zidovi diljem Europe 233 . bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. Zakonska je odredba 1850. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. Osobita razlikovna oznaka na odjed. od starovjekovne 460. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. ali sve do druge polovine 20. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). a 232 1538. Godine 1858. Kako je vrijeme odmicalo. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova.Tijekom Srednjega vijeka.

godine. silom odveli papski oru2nici. i 1917. Moskvi 1911. kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. i 1938. te u Brazilu 1936. Opstanak Drzave Izrael. te hrvatska metropola Zagreb 1996. stoljeda. godine svrstao se i hrvatski Split. stoljeea. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca). primjerice u Berlinu 1911. djec"aka su ipak. U osvit 20.1931. kao primjerice 1838. godine. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. nastale 1948. No. i 1936. VarSavi 1920. za razliku od arijske. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva.1930. primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815. i 1938. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama. 1929.. uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima.1921.. Pored nesrete za dtav svijet. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini. takoder tek u tome razdoblju. 235 .1934. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo. u okruzju islamskih zemalja. odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda. manje vrijedne rase. 1903. do 1937. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. Umro je 1940. indoeuropske. i 1934. godine^u Belgiji. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini. kao katolika. Becu 1940.11921. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18. godine. u konzervarivnome 19. Rimu 1921. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. Londonu 1920. godine. Leipzigu 1920. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. oko §est milijuna ljudi. izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19. U novovjekoj Europi. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. prepoznatljive odje^e. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. Pragu 1927. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam.uzbudili su se. Parizu 1920. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. stoljecu. 1920. i 1934.1923. propisano 2idovima noSenje osobite. Ponegdje je.

Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl. naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. u kojoj . s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika. i 20. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. 50. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael. dio je 1948. ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. stoljete. godine 1938. promilima i dijelovima promila. plan povratka razvijao se. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. 236 No. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. pet godina poslije nastanka. 20 posto zidovskog pucanstva. Od uvjerenoga pristalice asimiladje.a to nije nebitno . kulturalne. Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. Obje strane imaju svoje sljedbenike. ostvarujuci tako san Theodora Herzla. 80. Mnogi su ostali u Europi. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. 237 . Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja). Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897. Covje£anstvo je tijekom 19. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu. Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. Godine 1901. Nakon Kristalne nod. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu. No ipak. bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. ukljuc!ujud socijalne. pokret nazvan prema rijed Cion. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. Cionizam. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu. poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. ustanovljen je Keren Kajemet.

Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. uspostavljena je 1948. drugome svijetu. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje. obespravljeni. Odvazni. godine Drzava Izrael.Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj. unizavani. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. Velika nesreca. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. iesto i slutajnim prigodama. Bila je to Danska. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. koju 2idovi zovu $oa. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. kao daje spasio titav svijet. ipak. Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. uhidvani. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. Veliko stradanje. Upravo obratno. Danski je narod. svijetu koji dolazi. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. No. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa. A u vrijeme nakon Holokausta. organizirano ali i pojedina£no. uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. dodatku MiSne. predvoden svoiim kraljem. No. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta). Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine. U. drzavni je ustroj. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . teSkoj. Cesto tragicnoj povijesti. godine Jad VaSem. prema razlicltim. Tosefti. Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata. poznatom kao Holokaust.

obratno. Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima.sve<ienik (Kohen. Kon. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi.. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. Kohn. za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi.). Kogan. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka. stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. Potrebna je iskrena duboka predanost. Kagan. poljski plemii primljen u zidovstvo. sve do u poodmakli Srednji vijek.. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. nemati drugih poticaja osim duhovnih. U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati. spaljen je prije samo dva i pol stoljeca.. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. I u kasnijim vremenima. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl. dam ha-baa. Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti. a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). ako zeli biti primljen u zidovstvo. Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. vjerskom sudu. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu. Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici. krimski Hazari. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. do prije nekoliko desetljeda. a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika. mnogo dugotrajnoga ufenja. Naime. usprkos svim teSkotama.000 Pravednika. iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva. mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka.. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). Nakon Holokausta. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova. No. ved. Koen. Obvez241 . U prvoj polovini 8. to nije bilo tako teSko. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore.Zidova. prije Holokausta. Jedan takav mu£enik. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen . i nadalje se svakodnev. Radi izbjegavanja takvih progona. a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima. No. 1749. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom.. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga. godine u Vilni. Naime. Cohen. a nema ni drugih svjedoka..

Preobratenika. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. mikve. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola. prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom.no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. uzimaju se i druga zidovska imena. Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. uz simbolifrio naknadno obrezivanje. zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. U praksi. Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. i biva usvojen u zidovskome narodu. a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda. prema ugledu na Rut. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). koja ostaje u svojoj religiji. kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac). Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla. 243 . No. prijam u iidovstvo je lak§i. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred. 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti. Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. a zatim ga se prima. Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->