Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji. Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim. stoljeca: Holokaust. tijekom godina. pa i primitivnim. pronalazio . kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi.jekom 19. U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama. Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome. Tada mi je jedan rabin. jesam njegovim dijelom. Veliko stradanje.gotovo svi su stradali u Holokaustu . Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On. Abrahamu. Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham). 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti. Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet. naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni.a tada konacno pronasao .ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta. odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. hebrejski: $oa. kraljeznicu zidovskoga identiteta. zabacujuci tradiciju i religiju.smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta. i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20. priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi. njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom. Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot. za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . i ja mogu biti njegovim dijelom.mene. koji 15 . Velika nesreca. prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice. pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti. Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena. na zidovske rodake i prijatelje . Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa.

Uz to. Jichakar. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. Petkom.K. Saljud im manu. toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod. Zemlju Obe£anu. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan. Jehuda. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni). suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom.^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih. kada se sve ovo dogadalo. Time Abraham postaje prvim Zidovom. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti. na^inili bi nepodopgtinu. A§er. §to sve ostavi u brzini bijega. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji). Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja. Efrajim i Menace.000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). proro&ca Miriam. a u hrvatskome jeziku Mojsije. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. p. Gad. Na kraju. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji.. Benjamin. Simon Levi. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva. nemirnog. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra. p. ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob. Zebulun. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane. veliku i mocnu. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. vjeciioga Boga. pored punih dadavih lonaca na ognjigtima. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. njima i njihovim sinovima. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod). a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu. p. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga.. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D . tanak poput poga£e. gdje je odgojen kao egipatski velika§... No. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova.je zivio u vrijeme obozavanja idola. odmah do faraona. kako Biblija kaze. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. zastupajud ga i uvode(5i red. zene i djecu. Nastalo je vrijeme kada su brojne. No. Dan. kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. praocem zidovskoga naroda.. a u zemlji se nije loge zivjelo.. Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti. No. No. Naftali. uopte. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. a povijesno prve. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda. idila nije potrajala. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili. faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena. noseti u pustinju jog neukvasani. ve£ je problem nastao oko 1800.K. teSkog i. Bog je opetovao svoje obeCanje. Putem vigekratne objave trojici praotaca. Poveo ih je u pustinju. okupljene u dvanaest plemena: Reuven. godine p... snahama i brojnoj djeci njihovoj. Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi. gdje im dobro bijaSe. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. nije znao za Josipa.K. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. oCeva miljenika. na brzinu ispeien kruh. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan. 2idovi nesmetano krenuSe dalje. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne.K. rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena.

.dvostruk obrok. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom. Ni samome Mojsiju. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao. Dospjeli su. teSkoca i oskudice..os_i.sucima. ^oyjek_osebujna znaCa[a. _kraj .o^ pTKTOvdje je.. do Zemlje Obedane.dao_s.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. Bilo je to sredinom 13. Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota. jer je okusio od egipatske raskosi. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se. te spoznaje Jedinoga Boga. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano. te su vrludali od grada do grada. te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju. 0 Tpra. ali vjecno su uz njega sjecanje.agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s. u hrvatskjorne poznaLj. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti. i kao autora JPsalama. Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru. s njezinih_613 mz.. koji ih je izabrao za svoj posveceni narod. Zakon. Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima.Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga. redaba . uvijek bi se ponovno pridigli.. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. iskovan od teSke ali uporne naravi. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu. a tradicija ga . icamenim plo^ama 19 .ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya. zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda. time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina. Upravo je u pustinji. Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji. stvaratelja i kralja svemira. nakon mnogo te§ko<fa. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta. Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p. tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik. ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu. tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore. No. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda. prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David.<2L.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh). za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod.) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku. No. p.K. D a v i c e i t n i k . nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti. §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama . Svaki put bi bili kaznjeni. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja. uz uvjet dzzanja ovih mzcy.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom. zapalili Sto se moglo zapaliti. Mojsije bi ih. i prostorno manje-vi§e stabilizirala.. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. Oko 1200. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu. humora. sravnjivali sve sa zemljom. ili pak egipatska bozanska krava..JSJ5SSy_i?^ . koliko je lutanje ukupno trajalo. kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga. Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa. (Zapravo. Bog im je dao kralja. neupitno. 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda.. .kao SaImnon i_SolornQri. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva. Cini se. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu. strogo ali odnski.. £est u istocnomediteranskim kultovima.sin.

prema tradiciji. u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor). dospjela u Jeruzalem. pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. imali su i dalje kojekakvih nevolja. vec Salamunu. Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom.. pala pod Aleksandra. osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu.000 ljudi. Hrnm a. a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna. pa je tako i 21 . druga je skupina povramika. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova. Prvi Hram. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama. a ponovno 6e ih okupiti. p. Tako nastajubrojnefmis'ne:. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda. Izrael.K. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. u 10. godine p. kada bude doSao. u takozvano babilonsko suzanjstvo. stolje£u p. kralju ratovanja. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima. Jehuda. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin. dok je^sjeverno. Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena.K. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju. a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu. Ovdje. Hram je bio ponovnojagraden. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena. Oko godine 720_p_.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!).K. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore.K. a zitelji arpxayljeni u Babilon.']Eraelj_e pao pqdLAsirce. Povratak iz babilonskoga suzanjstva. (Do danas nisu pronadena. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje. Hram i Jeruzalem unisteni su. oko 18. burna dolaze £esto. Do_515. p. Hramu i Stovanju Jedinoga. Davidu.) Godine 586. Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo.Yeliko^ ga. No. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot.. nije bilo dano sagraditi Hram.komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram.K. Tako je iidoyskajdrzava 332.K. tek MaSiah . mudrac i administrator. u Babilonu. ali op£e prilike bile su teSke. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia. p. je kraljevstvo. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj. Veliko rabinsko vijete. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje.Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori.360 muSkaraca i 7. Zidovi §to su ostali u raseljenosti. Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko. ali zajednice su opstajale. sredigte svega zidovstva.jedinstvo_zemlje. rasprseni babilonskim svijetom. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj.Mesija. propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe. slave Boga i nadaju se povratku. prije svega grijeh klanianja idolima. Godine 458. Juzno. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. Usprkos tome. kralju mira. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo. sredigte kulta Jedinoga. Prva skupina povramika brojala je 42. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga.

K. kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi.K. Stali su usvajati grdke obidaje. drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome. natprirodne pojave. Takvo je druStvo. umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo. Farizeji su. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu.K. Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela. Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika. Godine 164. Hram je oslobaden. Suprotno njima.bredno qdjsden i ponQyno po. Kako bilo. njihova hadna zivota i obidaja. uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. o. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima.Gospodina. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost. Pravedni) oblikovala se tijekom_l. Na spomen togaj£uda. p. p. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£.K. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava. Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. No. 23 . andele. Cadoku (i to . besmrtnost du§e. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena. p.. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac). vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije. p. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju.kako bi drugadje .Hasidim (Pobpzni. Pobozan!). dakle. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru.K. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova. profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba. Veliki svedenik bio je zapravo vladar.znad Pravedan. koja je sebe nazivala . dok 142. Mjera je bila prepunjena te je 167.Tradicijski. plemsrvo i svedenstvo.kako bi drugadje . no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana. Godine 198. u veoma . drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim. da bi se 301. nametanjem grddh poganskih nadomjestaka. nametnuo helenistidki egipatski vladar P. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju. te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. Godinu dana kasnije. p. te su ih Farizeji i udnili.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje). helenistidkih sirijskih vladara.K. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva. podreden tek osvajadkom guverneru. te je bilo dosta nevolja i nereda. i tjerali. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji. i kona^no su prerjerali. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki. Istodobno. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. medutim. osobito svinjetinu.aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji). stol|e<a p. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije. Menoru.nestao. vodedi su krugovi.. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. premda manje popularni. onako kako je oni odrede.tolemej Prvi. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni.sve^en. No tvrdoglavi Zidovi. mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. mogude ustrojiti samo uz kompromise. Saduceji su. Gr£ki vladari su tjerali. govor i druStvene odnose vladajudega sloja. zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!).tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. Ali. uglavnom izabrali helenizadju. No. Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. Konadno. i tjerali.

Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama. preselio se iz Jeruzalema. s druge strane. voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda. No. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja.. kao jedan od valova otpora.. najvige vjersko tijelo. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora. istggajdjrjyafeda4e. na gr£kome i latinskome nazvana Judea. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. Nemirni i prakti6\ graditelji. Prestanak hramskih djelatnosti. koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme.. ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije. pak. jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda.kako su naglaSavali Farizeji . HaSmonejti.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. godine_p_aojie Jeruzaseca ava).prije-YJle. a dok ih god puStaju moliti. zive jednako pod svakom vlaSdj. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota. Eseni). i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. pomazanoga kralja. jPgst na dan tiSaa be-ava. izmorene 25 . buntovnicima. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada. p. kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima. §to su je oni. nakon pada Jeruzalema.. no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. Raseljenost. Istodobno.dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta.nije vodila lozu od Davida. Godine 63. iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja.K. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva.. Za Zidove. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga. gotovo sravnjenoga sa zemljom. koji £e ga ponovno poditi. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom.. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole. Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju.. Dapace. Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. u mjesto Javne. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli. nisu im propustili uzvratiti. Zacijelo je. odriap se do danas.stptina. Salamunova. Sanhedrin. godina pap i pTvTHram. nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja. svedenifke sluzbe. Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo . No. No.bio je Idumejac . puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama.

_nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene). nastavljajuci drevnu tradiciju. Aleksandrija. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe.. U na§e vrijeme ova zajednica. gotovo viSe ne postoji. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh .zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. U 15. Bar Kohba. sjto_ljega. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo. i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion. Tako je u prvoj polovini 2. prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice. stoljeca. Rim. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja. bilo je to previSe. Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati.Prostrt stol. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. Korint i druge. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. na 27 . arapska. djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu. krizarska. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. pljadcajud je pritom do gola . rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. bez oslonca u Jeruzalemu. No.).. Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael. stara 2500 godina. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda.posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. na kraju 5. Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj. No. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20. Damask. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. prije vi§e od 25 stoljeca. perzijska. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud. vijek Europe. Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice. a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. takozvani FalaSi. Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. stoljeca izbio ustanak dji je voda. Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama. te ima mnoge osobite obicaje. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. No ona prava raseljenost. i 16. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih. ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima. nastaje tek nakon eubitka Hrama.

Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. ali ni Zidovi ne odustaju. Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina. Kona&io. stoljede kasnije. Crkva ne odustaje. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima. krenuli su dalje na zapad. tvrdoglavo vjerni Vjefnome. Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. prated Kristofera Kolumba. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani. No. Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi. stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima. iako pokrsten.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. Sto su samo boraviSta.000 ljudi. a vjerski iivot buja. Jedan pokajnic"ki dn. Problem nije bio u rasi . Djeluju Jehuda ha-Levi. ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. otiSli su bez i£ega. no prodorom Islama iz Afrike. Dalje se na zapad nije moglo. \ 29 . kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe. najodvainiji. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. postaje doista teSko. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu.ved u religiji. dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici. Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?. Ipak. svinje. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti. na arapskom i hebrejskom jeziku. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. stoljedma nakon izgona. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . Sefarda. godine.X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao. Nakon tisudgodiSnjih iskustava. Ferdinand i Izabela. Vise od 200. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima. tijekom stotina godina nakon izgona.zar je moglo biti » drugafiije . gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. prebjegla je u susjedni Portugal. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti. medu preostalima velik je dio. o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda. proglaSene 1924. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. oko 100. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. Naime. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . Tek poneki. Gotovo polovina Spanjolskih Zidova. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. zbog teSkih progona-^id^vau Europi. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom. 1492. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova.oni koji su izabrali tezak put odlaska. Godine 1391. njih nekoliko desetina tisuca.u bioloSkom. za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. Oni koji su odludli jud svoju vjeru. za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti.. ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove. u Ameriku.

njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. nastale u okviru Otomanskoga carstva. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. kao i samo Carstvo. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. vjerne neprestano Jedinome. sve do 1941. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. Pet stotina godina nakon izgona. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice.Nakon izgona Zidova. Istodobno. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. Sefardi. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. No. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. donijela je teze zivotne uvjete svima. Zidovi su i u Palestini. osobito krizarskih vojni. Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. u zabitnoj zemlji Bosni. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . godine. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. sve do 1967. za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. pa bi zatim ru§ed. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. a osobito neislamskome pucanstvu. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. te su dionicima blistave pojave radanja Europe. Osim u raseljenosti. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. Tako §panjolski 2idovi. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. Urjecajem Crkve na ta kretanja. Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. Njihove su zajednice. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu. a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). Krajem 15. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. No. trajud neprekinuto stoljedma. godine 1992. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. u posljednjem se desetljecu 20. Naime.

te profesionalni posudivad novca. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn.talogai pokrStavanjem Zidova. stoljeCa. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. iako uz neprestane te§ko£e. poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. Istodobno. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje. Krajem 18. Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. (toorba Haskale. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome.uzdizanje. njihovo znanje i sposobnosti. No. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima. UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. zemlju Izraelovu. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. Druga polovina 19. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). 33 . nezidovskog okruzja. uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome. . a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. popularno nazvanim lihvarstvom. prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice. jer je povratak (hebrejski: alijo. No. predvodena tradicijskim rabinima. stoljecfu. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). osnivaga cionizma Theodora Herzla. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. ASkenaz. no to nikada nije bilo trajno. na pofetku 13. stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. te im je povratak dopuSten tek u 17. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda. novae nastao bankarstvom. 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. . bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. U vrijeme ranoga uspona Europe. zidovski je kulturni zivot cvao. a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. asimiliranoga agnostika. a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. I ranije su. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. stoljeca. vodila je druga. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. Doista. ObeCanu Zemlju. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade. vt Palestinu. Ovi pak. zatiSja. i tijekom 19. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje.

Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava.. kada Italija pada pod nacisti<5ku . stoljeda. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943. domadm zidovskim pukom. Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. bila je ved na vrhuncu. a mala zajednica. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 . te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. godine. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja.• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava. talijanska Renesansa. premda im je zakon. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. posebice u 1. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. Od 13. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe. Gdje je bilo dopuSteno. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. drzed svoje tradicije. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika. i susjednim podrudima. vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti. cvatude i bogate. Mnoge od njih su velike. traje u Istambulu do danas. Litvi. gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka.i va. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. najavljujud obnovu. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. pomelo je od.^ jim: etidkim prtetupom. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe. nova snaga puna zivota. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17. Sto su se stopili s . u~danaSnJoj Poljskoj. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. Tradicijski. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova.o zajednidkome identitetu. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. utjecajem razvitka komunikacija. Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. No. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala. sve se vi£e Zidova u 14.obedavajudem 19. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni. a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. dijeled i pre. samim krajem 15.i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova. Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. u odekivanju i nemocnome nadanju. No.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. okupaciju. no sve ih povezuje svijest. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe. druge su male i siromaSne. stoljeda.• va. Zivot je trajao u strahu i ocaju. stoljedu. talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata.

erne hlafie. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. krzneni Sesiri. stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti. te s jakim osjecajem solidarnosti. i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880. koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. Godine 1917. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. perionP cama. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. jidiSu. pored vjerskih. Cesto su te zene radile u trgovinama. uf enja i predanosti Bogu. Dakako. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940. stoljecu. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama.000 u 1925. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. kao i svuda. pruzali su novu nadu zidovskim masama. uvojcima kose iznad uSiju. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko. kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. godine. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice. nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova. godini. iako u teSkim okolnostima. odricanja. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. Raseljenost: Amerika Goldene medine. pekarstvima. stolje£u pooeo povratak. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan. No. koje je. nenauceni na to. Tljekom 19. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. Od 280. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije. I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. ^^ -X. Zajedno s drugim narodima Europe. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. Godine 1924.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a. godine. Zlamom zemljom. od po£etka 18. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. Tijekom oko dva i pol stoljeca. mljekarstvima. Palestinu. te je u 18. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu.500. umjesto samo subotom. posebice time Sto su radost. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. rebeima (rabinima). No. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno. bili ravnopravnim gradanima. sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. 37 . pojedinacno ill u manjim skupinama. ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom.

nevrijedni ili manje vrijedni zivota... Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca.. Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je.1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti.000_2idpy_a. pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti. Qpjdine/1939. Takva se ideja javlja vec u 18.'-•-•. iako oStro i okrutno.. nagurani u teretne vagone.^^. i 19. Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema). 3to se naSlo na plodnicima. J 39 .™-Jr—•-..933. a ostali.uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945. cionisti i anti«-^__*. onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom. stoljedu. ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku. i 10.Hitler j3d-l|ejg_1941. da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20.'. antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna. pljacka. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora. j J O •}^r~ **v. Civili. njemaCka vojska ulazi i u Italiju. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30. a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc.tako-od religijskoga izrastao u rasni. hrane i osnovnih higijenskih potreba. a krajem lieta 1943. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja. istod\ i jugoistodxa Europa. licemjerja. Arttise-^! rrutizairLJe.. Zaposjednuta je zatim i Francuska. primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja. pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima. ultraortodoksni i nevjernid.. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga.__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana. -—/Jijekom . . djeca.~J .J_. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja. bez vode.^H'-ft" vijeka aiiuaeu. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina. Nacelo rasnoga antisemitizma. nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar. unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt. nazalost. zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e. prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve.. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj. No. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov. Ta se noc..X~.^ fl f :. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast). a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je.•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—. ' " _ "J -"'". uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te. javno su pljackani. stard. a.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova.. Tamo su ih do£ekali nasilje. zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga... studenoga 1938. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. zakonski razradeno 1938. sporadidio i u relativno malim razmjerima. Veliko stradanje). da bi od I938. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su.. zene. podnje Drugi svjetski rat. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust. vrijedani i ubijani zidovski gradani. Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju. do. iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti. na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. U nod izmedu 9.

pismenosti i uljudbe. korjenite povezanosti s tradicijom. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu. Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu. najf eSce nekaznjeni. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu. Takojejbilp i_u lirvatskoj. ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja.7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina. najyjsle__u. ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem. osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova. No. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi. rodaci i prijatelji ubijenih. SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku. znanstvenoga i gospodarskoga uspona. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . Prorijedene.oko 80 posto zidovskog puCanstya. Gospodarski. no najved je dio stradao u zemlji. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu. PoCinitelji zlof ina. Golem broj civila i vojnika sviju strana. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. ^" J^ /ij . kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. ne zaboravljaju svoje mrtve.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa.. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. pa i Jg££an§ki. sudeni i osudeni. 95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. smanjivanjem.koncentra-. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine. stradao je tijekom nepunih Sest godina rata. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot. zajedno s prezivjelim potomcima stradalih. pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. Holokaust. do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli. Cuvaju fotografije. Vcliku ncsredu. Pored spaSavanja putem otpora. Jedan dio je stradao izvan zemlje. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. s>f^-r-AfJ. Holokaust je to zauvijek odnio..cionisti. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj._ 7^. Velik. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. asimilirani i tradicionalni. Adolf Hitler. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna. Europa je bila uniStena. Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. oko dvadeset tisuCa Ijudi. panvfenje je trebalo institucionalizirati. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. osiromaSene. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom. Istodobno. sre<iom. . li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. ne-2idpya. faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. Sjecaju se njihovih imena i lica. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. U drugim podrucjima. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem. potomci odayna ppkrStenih Zidova. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce. za^etnik zlodna. Qka»2000 ospba. Kulturni zivot je zamro. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku. Cesto se postavlja pitanje oprosta. Rijetki su uhiieni. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu.

-HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih. yirovitici. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine. Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta. juznoj Amerid. tred su odselili drugamo. U-.. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. izmedu dru43 . koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. kao povijesna opomena. Oko jedne tredne zivi u Izraelu.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. te se Cesto poziva na opd oprost. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj.se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija.rte-putern nje . Na takvome temelju. stoljeca. Kanadi. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa. Slavonskome Brodu. Australiji i Afrid.. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest.. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni). sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje.. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta. . a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna. prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo.kon zavrSetka Holokausta. u kojemu je od 1941. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . u . Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje. Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva. do 1945.00. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee). WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. zauvijek optuzuje podnitelje. Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata. ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/.) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami. 2idovi zive diljem svijeta. No. Njihova smrt. a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15.H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova. zidoyskih op^ina. a ne§to manje od jedne tredne u Europi. a 2idovske ppdne u Rijeci. neovisno o duzini protekloga vremena. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja.WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. za rodadma i prijateljima. Cakoycu.sudjeluju. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove.

pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava). zemlja. tada to nije samo san! Theodor Herzl. nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. Godine 1882. godine 1917. uz obvezan dodatak njezina imena. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. Poziv je bio vjerski utemeljen. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda. Erec Israel. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. od pojma Zemlje Izraelove. Jeruzaleme. U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu. drzava. Bozje obecanje praocima. Naporima Hajima Weizmanna. kao i druge zidovske organizacije. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. padom Jeruzalema i Hrama. od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. Neka bi se osusila desnica mi ruka. zapravo povratnika. povratak u zemlju Izraelovu). Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije). Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. Pojam drzave razdvojio se.osnpjpovratka Zidova u Izrael. Podrucje. JHeEzla-(1860-l 904). bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu.gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. * Ako to zelite. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija). naziva erec. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena. a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. Zapravo se drzava kaze medina. odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 . zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. godine. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. Ove su organizacije. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak. §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje. kamenite ili mocvarne. ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona.000 hektara zemlje. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. Erec Israel. to nije samo san. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. Tijekom gotovo devemaest stoljeca. Psalam137. proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. Herzl je rijecima: Ako to zelite. Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. Godine 1901. osnovan je Keren Kajemet. prvim cionistiddm kongresom. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. fond je kupio 96.

rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana.i upravne organizacije. knjiZnice i sveuciliSte. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. broj Zidova raste na 250. na 500. filharmonijski orkestar. Godine 1933. 1946. svibnja 1948. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja.Je_4i^ stavriici.000. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program. §to su izgubili sve osim svojih zivota. Arapska strana to odbija. traje u raru. svibnja 1948. Zivot je bio tezak. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige. Zbog ovakvoga razvoja. Svi se oni ipak . Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. Istodobno.. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak. surov i siromaSan. Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939. zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema. za vrijeme i nakon Holokausta. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima. No. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista . kazalista. Zemlja je bila slobodna krajem 1948.N.000 Zidova. i 1947. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. Osnivaju se. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. Nova je zidovska drzava nastala u ratu. kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. pored uobi£ajenog na£ina zivota. Godine 1942. 14. u Palestini zivi vec oko 160. Hjekom dviju godina. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. sviay_a to to^u. Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. netom prezivjelih Holokaust. godine 1939. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). ali arapska se strana tome protivi. Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi. Godine 1920. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka. Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio.. Konac^no. krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. Jedan dan ranije.000 europskih Zidova. Generalna je skupgtina U. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. Potkraj 1947. Prije.000. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. ustanovljuju se izdavafke kuce.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja.

000). oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni.'.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i.nadaju uspjehu mirovnoga procesa. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika. od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael.000). to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. No.4. Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju. koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse. sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu. 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije. 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba. Povratak u Izrael. Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika. alija. viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem. Haifi (250. Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje. Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov. moSavima i jiSuv kehilatima... osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji. sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika. Tel-Avivu (350. od toga 4. . i danas se dogada.polttiSku rav 49 .000 Zidova (80 posto).000 (15 posto). Arapa muslimana ima 900. zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600. otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane.000) i drugim. od gospodarstva i vojske do turizma i zabave. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. V. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e). Glayni grad Izraela je Jeruzalem. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi.850. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi. U svim podru^ima 2ivota. naziv novCane jedinice jest Sekd. vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja. te svetkuje Sabat. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. §to se religijskih propisa drze tek simbolifno. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje. ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca. te nepoboznih.

i to je dvoje neocivojivo. No. nije uvijek bilo tako. kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. prijelaz u zidovstvo. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom. a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede. tezak i dugotrajan proces. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. U tome se zidovstvo razod drugih religija. a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . vjers'ki zakon. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. tko to moze odrediti. Tako odreduje Halaha. No. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom. u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. Dakako. to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. koja regulira i konverziju. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija.

jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu.to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom.Ugladenosti. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad. Dakako. ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu. poStovanje ali ne strahopoStovanje. Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. postojanje Drza. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati). to je za iskazu identiteta. osobito medu mlactima. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 .nosti prema Savezu. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti. I Izabrani Narod. Naime. jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava. Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. Nasuprot tome.roden.titeta. ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta. koje podrazumijeva. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo. Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka.tako i u Hrvatskoj. Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je. Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. srednjega i mladega naragtaja. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta. U posljednjih pola stoljeca. jer svaki punoljeroda. Za njih najvazdovskoj tradiciji. S obzirom da je u zi. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. u svijesti o pripadnosti zajednici. nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik. Stoga se danas.jecanje Izraela kao domovine. neovisno o ukup. izravno prihvacanje europskih.Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja. ima osoba rodenih u krilu zidovstva. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza.Narodu Izabranome. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce. odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva. no drzi se da je naglaSeno noga. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. kako stoji u Tori. te dakako zidovski na. odanost Tori i zinju tradicije. Buduci da ih Orijentu. u £uva. otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija. a ne rodeno u njemu. osobito u Izraelu.vijesti primljeno je u krilo zidovstva. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome. a za asimilaciji. bila je rodena izvan zidov. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini.ga identiteta.

zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka.te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati. falcp jemastald ^golemo. Hilel. Kralju nad kraljevima.. Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda. Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne. " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna. Gospodin. Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz. koji ne znaju pravoga Boga. zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj.?' . -f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno. a drzi se osnovnom 54 55 . Cak je i modernim.* odanosti . . Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. pa time i savrgen nacrt_svijeta.. . nezavr§enim ... zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju. ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji.u ^a^^M^ele'l^lt^. ve<i kao samu Bozju pojavnost. u£inio Zidovom: Prigibamo koljena. Jer. tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju. Kada nije bilo druge mogu£nosti.time i nesavrSenim .:!»J^. ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. ^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i . Talmud. Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti.jd£u§tveno^. Zohar .«i^^_ *' '_. Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk. a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu. Zidovi . To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^.nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom.T . Svakako. ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta). vet je i stvoren prema njezinim nacelima. 2.bokom naklonu. No stvoren je.

hebrejski. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta. . Qpjf""'°" :"1'""J a .-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^. premda idolopokloni£ka. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel._^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5. zivotinjaitovjeka. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset). Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu. stoljedajgJK. dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane.Mali^jpmmci:^HoSeaJoel. Tanah £'mc joS )_. a isto• TT /T-* ^ . ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta. Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo.. progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige.. Miha.£ovjekovom zivotnom zadadom. Amos. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku. (dvije knjige o kraljevima).-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. stvaranje" svegalto postoji. j^u.—. (dvije knjige Samuelove). koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima. firrna) i Jehezkd (Eze]del). terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah . iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati. .Havakuk. ....pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime.i4j. A fvf v 56 57 . Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga._p.-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|. te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha . u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa. Najoma^ama ^ qd_najranijega. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica). Tora se sastoji od pet knjiga. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore. Ovadja^Jona. u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez.ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin. ^ sucima).. ja."> '"'rV:'-^. . a time sav svijet postaje svetim Hramom. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme. Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta.. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•. r-T— J« ~~".. Svakako.i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'. jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik.^. Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda.r_PQs tanak. ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju.• . svijet bio prestao postojati. Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva.'.AI^. JeSqjahu (Isaija)... jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona. _lt^^_-_: --^j. koje nemaju pojedinacnih naslova. No. No.-nazvanorne Vulgata.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-. syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud. pa i ka5nije. od sunca i zvijezda do bilja.ALA X^«^JXV/^ty.nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H). Stvaranje).wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja.—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve). tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha. Simuel.st. Nahuin.. Cefanja. Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako. Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi. PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. u povijesti covje£anstva.'"" >^*^" * . Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno... U meduvremenu je u J. sve do posljednjega slova.<-f.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'. do 2. Kohelet (Propovjednik).{j^aujjuab/vctama^ M " .. takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva. ' ^ ^ ). „__ _. Optuzivan zik.

-----------.i(Zene)/ bavi se pitanjima braka. A 59 . zavrlena u ranome 3. Opsegom bitno manji. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja.. dodatak. podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini).. Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da.: -. okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija._ sJd naziv Gemara. pouke i pripovlfesti iz MiSne. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan. U ^eSwama. Talmud je. Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda.. Buduii da jejfalmud komentar MiSne. _ _ _ J____. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima. stoljeda. naziv Talmud"zn~ad"na{ik.. Cetvrti dio.. StruCnjaci. incesta. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla. \Nezilan _\. bavi se pitanjima_pbred:n."Oba se sastoje ojj. nastavak). bavi se gradanskim i kaznenim pravom.yvJfl^Vn.. dio. no^_poznat jej. Na hebrejskome. proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta.. osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne._aramej^_ . vjerskome zakonu). medicini. sudovima. Tred.. Peti dio. -u kojoj je tijekom vremena. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima. te navodi izreke. TalmudakLse..dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja... Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima.._razvpda. preljuba i bra^noga vlasniStva. fabinskim akademijama. zapofiet prije nekoliko godina. Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga. Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania.. Pisan je aramejskim jezikom.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna. i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru. Frvi dio. To je traktar^ofj^Qci.-1— jpq j. astrologiji i magiji. §esti dio. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu. poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta.. U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja. vjenianja. Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. gtp sij^u obliku-. ^rtve u Hramu. mada zadjelo ne na mnoge. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski.nr. •> •• • . preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982. a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne. a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike. Dvije suyerzije Talmuda. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu.]niViii "u' _ . budud da se ova ra£unala godl^nje.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne. \Kodasin\e stvari).^)rugi dio. faoed \Blagdani).. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed.. kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom.. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera.e dstoce i nedstoce. prije svega rabini. a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata.------— .i ____ _i'n..dys dijela. ______.okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna. prou£avanje. prou£avaju ga u izvorniku. ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\. pod naslovom Talmud. --._____•_____•• . tfikst dta pjeYuckajuci. cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik. gisto6_a). Godine_1941.

. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje..astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima. koji je zivio u 1. t|kiz J. stolje&i.. sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost.ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc. Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova.JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh . a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova. sve te to biti vaSc. . m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji.. i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta. i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu.. o^obltrvengansfven. 61 60 . Eufrata. Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih. govoraSe Bo^Abrahamu. ^g/Mte. Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva. Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve.kabalisti^ke sljedbe."dolrVovma. zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret.Zohar O5no50iaJaijiga.Ero4-4inim _ vrijednostima. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i. Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke. Kanaan. stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu. Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2. Zohar. pa_p_on. stolje£a Simonu Bar Johaju. Zemlja Obedana. Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu.rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku. "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h). danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude. Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja.3LstoJje^a. Zemlja Obecana /a sum Gospodin. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju.

he . zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa. postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane. kada su je izgubili. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena. Bogu se obrada. do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike. buduCemu svijetu. no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena. te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom.. Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. gotovo bez ikakve nade u povratak. drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje. Gospodar) te ne spominju Bof je Ime. yiSe. poput^JElphinJBog). doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama. Onaj koji je posvuda). za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina. Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. a ^ugrikpjne_je^ poznata n. Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . Cevaot (Onaj koji je nad vojskama). dod u Obecianu Zemlju . tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70. grema tradiciji. No ipak. a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime). odnosno: Hvala Bogu. No. Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez. koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . rijedju Adona[ -_^p_spodin.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju.jfLl948. Istodobno. Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. najortodoksniji Zidovi. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova. Sadaj (Svemogud). obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. JgsTtgk^cgJylesila. no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike.jer on te. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin.JHVH. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. Od 13. ha-Makom (Miestp. ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. naravno. mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov. koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu." lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti.Blagoslovljeno bilo Ime. vav. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. Izgnani iz svoje zemlje.molityi. ijto^arnoii. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. Dr£aya. zivotom i smrtu. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave.

i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva.^. Neovisno o takvim rubnim pojavama. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima.. bez promiSljanja.goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila.^. Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii). U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti._ a.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova. a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj. NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred.--. drzi se znakovi"— ----. ji^ No.Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi .. •' ' • •••" . tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt...—' ' -. -. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom.. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme. kao obrane od zlih sila.• « -. a takav je prikaz_.---^ -. Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan.. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota. jer Bogjejse Tme."*~ -' * -. ---.. usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka.' --«—— -JU-"--™ ----•—--. Bjroj 620.J. zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode.__„.Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu.Bog). diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza. neovisno o jeziku govornika. ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde. A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin.. te u hrvatskome srecemo oblik B-g.. upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju.hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena. sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela. Oni dr2e da je Bj3gj^a. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi. sltige ffi£egii sto je 64 65 . Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je. te da je njegovo ImeJDn sam.Aw. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji. ----. s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi.

'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete.. budud da su one neodvojiv. Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. stolje^u ijFazao^filozpf. merTu ill okruzju nastanka problema. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom. naCin proslave blagdana. 613 zabrana i zapovijedi .. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska.. cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka.t_osnovnih togaka vjerovanja. No. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore. S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. naglaSava podijeljenost na prvih pet. oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu. kako ih je u 12. koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu. posudivanju i poslovanju. koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. prije svega yjerovanje u jednoga Boga. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(. Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. No. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon). iako se viSe njih dr2i bitnima. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje. SloSa asar ikarim. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba.Mo§e ben Maimon.SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju. hramske duz^ ijosg. sustava vjerovanja.<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu. ^-13 nacela vjerovanja . temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota.Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana. nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. nazvan Maimonides. zabranjene odnose medu ljudima. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot. zasnovanih na pravnome redu. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. Tek Mz'^Kfl. a kona^no je prihvadeno tcinaes. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 . I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa. a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot. prehrambenenobTCaje. Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji.

2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga.Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah . kako ka2e Psalam. Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija. za djela podnjena za 2ivota. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua. kako bi se moglo suditi svima. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. Nastupit £e novi svjetski poredak. koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk. vladar mira. pored istine i pravde. Tisudjedma progonjeni. svakome pripadniku ljudskoga roda. kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. donijet £e kona£an mir svima. a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom. jer mir je prema tradiciji.Pomazani). osloboditelja. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. 69 68 . Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta. Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. Mesija. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. No. nedjeljivoga i vjedioga Boga. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. (§to te se dogoditi nepravednima. Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. posve dovrsen i savrSen. pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska. olam ha-baa (budud svijet). U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. svenazoftioga.

gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom. narecfene vjerske obveze.P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^. Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica.•4... postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp. Adonaj Eloheinu. Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi.i. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice.. l&hehjanu.proslave blagdanaHanuke^urima. Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati. . kojima je oblik odreden i nepromjenjiv. vladaru svijeta.o vrijeme. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju. tjesteninu.. koji nam dajeS .. kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota. To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku. pranja£uku. a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta. te blagoslova Sehehjanu.) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi.. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino. Gospodine Boze nas. voie.. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a. izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti. povr<ie. koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja..agoslov.. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta.ojj>. . Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl. a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova.fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino . uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. te je njihov oblik nepromjenjiv. Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane. aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime.B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu). drugima za Njegove darove.. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka. Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine. y|mji).Blagoslovi . a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. 71 .koji^stvamfplod vinove loze. a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra.

Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. duha i uma. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama. donosed subotnji blagoslov.. Osim u reformiranih Zidova. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. vrti<ia i drugih prostora za boravak.nas Otac i naS Kralj. jezid obreda. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice. stvoritelj i kralj Svemira. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. Gospodin je jedini. U sluCaju tuge.. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja. Sto su prosli obred Bar micva. Danas se ovakav pristup mijenja. Molitva. ona ga potvrduje i obnavlja. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. ZariSte molitve uvijek je Bog. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. (PoCuj Izraele. obe§daS<ienja ili zarobljavanja.. Gospodin je na§ Bog. koje su za vjernika Zidova sve propisane. beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. tefila. kako je to odredeno muSkarcu. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel . U vrijeme nastanka molitve. jezik Saveza Izraelova s Bogom. broj zena nazodiih molitvi nebitan je. Adonaj ehad. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom. jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza. 72 Moze se moliti na svakome jeziku. premda ih se ne raCuna u minjan. Rijed su aramejske. To je stoga §to. Prva reCenica ove molitve. ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. Adonaj Eloheinu. a sam naziv KadiS znad Svet. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. S'ma Israel.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). Pored toga. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. stanova. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski. opasnosti i nesre£e. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-. jer se u minjan broje samo muSkarci. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. jedan jedini. Izraele. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. Avinu Malkenu . jezik Tore. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. sveti jezik. kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. iskazujud svetost. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv.. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza. Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna. te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. zapravo su molitva. Molitva je potvrda Saveza s Bogom. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta. tehilim.Poduj. Sav je zivot zidovskoga vjernika. Skola. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima. ali i radosti i proslave. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan. ureda. potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. mogu i same postati sve73 . a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. kombinirano je djelovanje srca. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru.

Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed. f|| ||P ^ 75 . jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. Minha i Maariv). onome koji je podario spoznaju. Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje. snaznome i modnom. ponovno podize Jeruzalem. stojed. tefile. Temelj sinagogalne sluzbe. a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. ali naziv nije promijenjen. a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. jest Amida (Stajanje). deset punoljetnih muSkaraca. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida. Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje. Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova. lijeci svoj narod Izrael. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. prihvada molitvu. stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. ali se smije udniti. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. svetom. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. koji daje oprost. Svi su blagoslovi pozitivni. Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). skupljenih nogu. negativan je samo dvanaesti. kao Kralju koji sudi i voli pravdu. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed.tima. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion. Prije poietka. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj. a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. U 2. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). dni da odjekuje truba spasenja. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. koji'obnavlja Izrael. kojemu se upudije pokajanje. blagoslivlje godinu. te ih je ukupno 19. Amida se govori tiho.st).

budite i vi posveteni stoga. rad. molitva. drze neki rabini.je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme. kada zivotinja Bozje stvorenje . Bogu svojemn. jeruzalemski Hram. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. nafina priprave i uzimanja hrane. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e.nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit. no ipak rad. duhovni i tjelesni. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta. U stvarnome zivotu. i budite sveti. jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. Tako. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. Bio je to najsvetiji rad. jer viSe nerrta tjelesnosti. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. Obratno. koji je zivio u 12. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu. jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. reguliran je zakonima i pravilima. danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta.. MoSe ben Maimon. Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. U vrijeme postojanja Hrama. Porea Tialahigkih zakona. nazyani minhagim (obiCaji). -y. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama. Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. No.. poznat kao Maimonides i kao Rambam.Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. stoIje6u. ve6 samo duhovnost. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. -|. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!). tvoj Bog. medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. 76 . Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu. sluzba Bozja nazivana je avoda. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice.il molitvi. lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. temeljenima na nafelima Tore. miSljenje odnosno sluzba srcem._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. Gospodin teje odabrao. jer Ja sam svet. Tijekom tisudje<ia.^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska. teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja. Trebalo je muke da se goveda. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina. Nakon pada Hrama. Sustav zakona iobigaja koji se od77 .

skuSa.1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca. Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim.. gira. zubatac... obredne kupkejnikve.. pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga. naime. U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem.. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye. RijeC falser ima i sire znaCenje.. '(Fpnovilen? zaRon).jnezuze. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j. a najcMijnJ. Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt. A^ko. 'Sisavci ste su fivotinje (govedo. tigar.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. ispraVar^/odgavaraJud). Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. odjspravno napisane Tore.tralno je (parev). te se opdenito drzi nedstom.i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut. No. pa se mqze odnositi na mnogo Sto. Ngkgjyrgtg Hrane. . RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr. arbun. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. a riblje se vrste. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard.) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. popufsira i vina. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna.^ . a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist. neovisno o svim mjesnim razlidtostima. orada.. o. antilopa. na£elo ili postupak.. Saran i njima slidie. diyokoza^. rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-. te rijeCne ribe pastrva.v .. i dakako. Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog. (U nas to su losos. no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. jelen..J^-^yj^J wy_ ^_—^ . oslii. brancin. OpCenito. U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka. lokarda..iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-. koza. devalfama.) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list. molitvenoga Jala talitg^sye.r:rr^~™Tr-w5ti. sismis.jvoje vote i povrtejcgs'er.. i . budud^a je biljni proizvod. tunj. ^azela.. a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane). premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom.. vidra/dupin. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom.Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii.cliiele na dste i nedste. dste su.). ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste). njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!). Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe). najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka.ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve). slon. ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 . ovca. hijena.. Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser). srdela. sira ili vrhnja. do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir. Ulje je kaSer i neu.

. Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika. Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti. koje se naziva|^e?jM . kokoj.gTabliivice.^Ne^isJe. Ribe nisu podvrgnute.Qn mora biti i primierom boznoga zivota. malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 . osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. ca i sliCne ptice. • -. budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana.. jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava.10-14). ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu.. Po-_ novljenome_zakonu (7. a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. kukci . No. Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa.te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo. U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja.^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija. ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi.. Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti. u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut). opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. Negj§tLsuJ. Citava se zivofinja mora odbaciti. ^_ . grabljive i leSinarske naravi. ^^ *^. __ idruge). to je dopuSteno. a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je.su sve ^-r. nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice. No. zivotinja nije podobna za jelo. U rabinskim odredbama.takoder dil. ved samo izvana. On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol.XXT?rt ^^TTvni 10 i <. primjerice. fazana^pauna.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania.26-27 i 17.postuoku . sve je to jo§ fo. u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a.

zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi. te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. Perad se otvara te soli izvana i iznutra.voda.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu. U slufiaju kolebanja. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice. no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 . mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela. U suvremenom praktiCnom zivotu. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni.2ivotinja. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_.maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu. ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. U postupku soljenja. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata._ " PnjeTominjske obradbe. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. no i tada se radi obiCaja malo posoli. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju.

No.anj. unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. dme je jacala dtava zajednica. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca. bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem. primjerice. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. cemu zabrana zecjega mesa. No.__ . Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja. devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi.ukusne hrane. svijest o vlastitoj osobnosti. Rabini se ne slazu koliko je to . sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. jer kada se hrana smatra posvecenom. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. sigurno tu dutknjihov vapaj.od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu. lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda. s nje289 . te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj.-„. a o djeci se uvijek predano skrbi. zafrigima. na slatkiSima i §eceru. kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali.y. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj. jaca se i volja. (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie. Stoga se hrana Cuva. Cemu onda zabrana uzlvanja. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. Svakako. prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. koje moderna znanost drzi osobito zdravim. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. To je dvoje neodvojivo. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju. osobito svinjetinu.. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni.) Dakako. masnom mesu. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom. a Qsnovna_ ^_______. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. Stroga pravila kaSruta. ^v. No. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj. mnogo przene hrane.e_613 "micvot (duznogji. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana). naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod. danas sama clstoca vi§e nije dostatna. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji.sno-ispunjav. zacijelo je necemo drzati u nedstoci. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost.

petom Bozjom zapovijedi. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji. razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. u usporedbi s drugim religijama. potistenosti. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici. Zidovstvo covje91 . te ako je odgovor potvrdan. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima.. siromaStva. 2ivot je. Medutim. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. majke i oca. opcenito je pristup. miSIjenja rabina se razlikuju. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi. u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. osobito ljudskim. prehrani. kao Bozji dar i Bozje djelo. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. No takvi su sluiajevi rijetki. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima. No. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. koje je vrijedno najvece nagrade. a osobito je zaSticen ljudski zivot. Jedan od razloga Sto se. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. Geneticld inzenjering. U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. pa i takozvano kloniranje. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade.noscu i uvazavanjem. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima. iako slrok. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. svet i stoga zaSticen. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup.. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka. Istodobno. koji se ponekad medusobno veoma razlikuju. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje. transfuziju krvi. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. nezadovoljstva. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. nazvano cedaka.

to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. Istodobno. nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje. _. > na dan 93 . 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva. SrediSte toga srediSta je Hrarn. o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka. Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva.v ^fttHnikdaS. pri obavljanju bitnih obreda poput.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva. Takoder bi se u ultraortodoksnih.. svakodnevno se uJ^rjam.idovi su firpgrjani iz-gvofe ^.I. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme.yrho^. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije.ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL. No. _ .j^utaiKciu |Ky. osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka. pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70. ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno.kao ljudsku hranu . zivotinje i okoliS. Poput ovoga.J'"""""' . Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga. iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja.Hia. No. kao posve novom problemu. Biljke pa i zivotinje .. nahebrejsjcnmp na^. U svakidaSnjem zidovskom zivotu. LNa^ijegu~Moria. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima._L^~~-~~~ 'riram. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba. no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan.fako 'Zavjetrin<dv^eg.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama. oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela.ot^:naciie. _ kulturjipgajglv.Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama. jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti. Ortodoksni rabini. vremena koja su uslijedila bila su nemirnija. s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke. pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe.^. Premajodred.^^. _vratili iz progonstva. •' . no i prema zivotinji.Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu). pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J .rcii[ oaiav .. rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba. nema dovoljno objavljenih miSljenja. i dio konzervativnih. No. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini. miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 .a 2. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu.tT .. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a.!. grad Jeruzalem. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti. izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi. pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa. na nfetxi ^dje . stoljecu^jitK^srulgnj.. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6. _-.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| .ka drzi osobom. u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«. Bar micva (punoljetnpst).TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL. da su tragedije uvijek mogute. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude. h^bilonskQJ-pJQy3".

tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii.ve^ini.5ina^ogai _a. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|.skoga blafidana. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna.M^s_sjns^ga]ne_zgri^e. Umjesto kohanim.u. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_. Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena. godine. Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. U najstarijoj sinagogi.. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona.aJ_^ ujeruzalemu. kao mjesto zajedni^ke molitve. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji. Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje. Okupljaliste: bet ha-kneset . u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. nja i tihe meditacije. Ostaci Hrama._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu. jerJHrarri je_samo onaj i sn p. nau^avaju rabiru._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. nalazi se odvojen odjeljak za zene. takozvanlJZapadni-zid<. prije oko devetnaest stoljecia. desto u obliku galerije. u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 .-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom.Sferp-npvpj .. Gubitak prvoga i drugoga Hrama. profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima. prema larinskome nazivu za hram.' J&iagpgi. jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama. sagradenoj 1280.sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva._Premda je Bog obitavao u Hramu. No. ve<i tada je ginagoga. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije.. pra|koj.j}azivana malim svetiStem. Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev.. _ ?n .' ^ . u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca.sj-q ci .mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima. irijesto prija^npgal-irama. ufenja. sluzba srcem. posve zavrSen (iA dakako. bila. . §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria. Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama. jli. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia. ali nije jedini. Talmud.u^vima stari|ima. Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu. '^m^m_^JteD&^^^.

' M. No i manje zajednice._flrpn Tore). iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda. Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku. bila bogata ili siromaSna. jezik vjerskih obreda. a Cesto je zajednica mala.. te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca. biti prenesene u zemlju Izraelovu.• .• . Gdje god bi se Zidovi naselili.1 J. Mnoge europske sinagoge. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom.tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge. veliCina i oblik.J . kao one u Zagrebu. hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet. . slilovi. u proslosti i danas. jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski. hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik. u dugotrajnim te§kim okolnostima. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju. ali je to vremenom zaboravljeno. tlocrt.1. prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). Rijeci ili Osijeku. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi.sejjgrogtopje. te. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge. rrjetKo je koja. sa svojih nekoliko oblika. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine. sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom. drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik. PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi. 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima. pa i sam babilonski Talmud. a dubrovagkage_s. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi. Tijekom toga razdoblja oblikof~. ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u .gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja. I . No. bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. funkcija sinagoge se ne mijenja.. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom.. -- : -. Ovaj prijevod Tore. nazvan Targum. poput onih u Splitu ili Dubrovniku.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 . ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga. Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze. Tako je aramejski._ _ . Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka. Znak posvedenosti: hebrejski. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. sveti jezik Danas. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu... Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli. Gradevni Irnaterijali. rasute diljem svijeta. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu. vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu.-:-. te da ga i andeli razumiju.. za boravka u babilonskome suZanjstvu. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku.

jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe. roden je u Litvi 1868. a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje. Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. Pritom. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. koja je jos bila pod turskom vlaS<iu. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski.valo se viSe razlifttih izgovora. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. No. u tako razlifitim sredinama. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik. Dakako. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. U drugoj polovini 19. Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889. kao jezik vjere i obreda. dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama. Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. godine. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji. 1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima. te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav . godine Eliezer ben Jehuda. Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. No. prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik. Medutim. suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. uCio je hebrejski kao sveti jezik. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. osnivaia cionizma. Godine 1885. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji.' -. proglaSenjem izraelske drzave. uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. Skolama i uredima tadaSnje Palestine. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. Do kraja zivota. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. stolje£a.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . 1922. Poput Theodora Herzla. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav. Samo 26 godina hakon njegove smrti. Poput drugih zidovskih dje£aka.

alefbet. s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske. Tako je jezik Spanjolskih Zidova. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive. Sefarda. velik je dio Zidova odabrao izgon. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga. svetim jezikom. I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima). svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge. Sto zapravo povecava ukupan broj znakova.A^j. medusobno nerazumIjivih jezika. j. govoreci zajedniddm. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika. koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci. hebrejskim jezikom.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik. nastale'nakon izgona. Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova. Ne postoje velika slova. Istodobno. »^ j.^-TJ™»*iiii.. te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda. Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom. KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika.. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom.kovinama cltatelj nema tu olakSicu.^ ->xvji. go3ine. zapravo nastao teElialconTzgona. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka.j. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja. U Mesijino vrijeme. proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. vjeruje se. zapucujud seiii druge zemlje. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo.: Naime.JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol. kojima je svaKigainji gpyorni jezik. takozvanih marana. Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. 18 'gb'diha nakon izgorta. . prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. osirn_za 2id^yg~uTzraeTu. naseljavanja u Europu. __-^ _ — .. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom.

o Stvo tekstova: prijevodi. Ova knji^evnost. legende i komentari biblijskih tekstova. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. lako prije svega govorni. i 20. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. Za. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci. koji je istisnuo ladino. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. zemliuTzraelovu. uglazbljuju se jidiS tekstovi. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. u Bosni. aramejski. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. jidiS. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). kao §to su Solem Alejhem. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta. Vremenom. Zidovi danas. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. Na prijelomu 19. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. Jichok Lejp Perec. dokrajdenu Holokaustom. u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima.j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. postao i pisani jezik. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. rasprave s podrucja etike. gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. Sam naziv jidiS znaci iidovski. osobito prOnalaskom tiska. a sobom nosi i svoj govorni jezik. Nn mnogim sveudliStima. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. poezija. tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. JidiS se u obitelji govon sve manje. jidiS zivi i dalje. Nobelovu nagradu. osobne molitve. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu.razliku od ladina. U 14. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. vjerska i svjetovna poezija. hebrejski. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 . talmudske i midra§ke legende. a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. pretezno u Americi. jidiS je uskoro. jezika Spanjolskih Zidova. izraduju se jidiS rje^nici. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. No. Niz jidiS pisaca. niti jezik Talmuda. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota.

Edmund i brojna druga. Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. Lea (Robusna. Aleksandar i druga. Regina.Bog Stiti. Mose (Mojsije . Baruh (Blagoslovljeni). Albert. Jehuda (Juda . Rafael (Bog lijeCi). uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . Nasmijani.Zidovka). Pored izvornih imena. ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike. David . Amalija. naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. Malka (Kraljica). jer zena u izvornome zidovstvu. Erich. Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. bila su omiljena i druga.Bog ga je euo). Blanka (Bijela). Natan (Darko). Jakob . Margareta. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). nebiblijska mu§ka imena. te latinska i gr(5ka kao Leo. gr^koga i latinskoga izvora.Sin. Hana (Milosna).SmjeSko.naroda s kojima zive. Slomo i fialom. kao: Jom Tov (Blagdan). Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama). Istodobno. ime jedne od pramajki). te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka). U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji. Avraham i Avram (Abraham . DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta). Rivka (Rebeka . Radovan). Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji. KadiS (Svetko).^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora. stoljeCa. Simha (Veselko.P£ela). Meir (Svijetli).Ljepotom hvata u mreiu. Rut (Prijateljica). Sve donedavna. Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo. ime slavnoga zidovskog kralja). bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove. Dvora (Debora . ime jednoga od praotaca). ime jedne od pramajki). Sabetaj (Roden u subotu). Zlatica). Arje (Lav). Dijete odnosno Iz vode izvadeni). Perla (Biserka). Estreja (Zvjezdana). neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. preuzeta iz domadnske sredine. Johanaan (Ivan . Klara (Jasna). Jehudit (Juditn . u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. neobifino omiljena tijekom 19. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica. Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen .u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni.Ljiljana) i brojna druga. Bencion (Sin Ciona) i sli£na.Otac mnostva.dana-Avx>ga-jivc>ta^. Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. Tamar (Datulja). Efrajim (Plodni). Palomba (Golubica). Dina (Sutkinja). ime jednoga od praotaca). Jichak . Egon. Ziga. nije Bozji suradnik poput muSkarca. Josef (Josip . Theodor. SoSana (Suzana . Robert. iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski.Zidov) i brojna druga.u askenaskom izgovoru Jichok (Isak .Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta. rabi engleski jezik. najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena. Buena (Dobra). ali kasnije su i takva imena prihvadena. u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko. Rejna odnosno Rena (KraIjica). ime jedne od pramajki). Jaakov (Jakov. Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko).Bozidar). Fritz. ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima. Sara (Kneginja. To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom. U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. Alfred. s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine. Berta. Zev (Vuk). Mavro i Lavoslav. Laura. To ie ime dobio ojmp. Diamanta (Draguljka). kao Adela. ime jednoga od praotaca). on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta. Rosa (Ruza). Hajim (Zivko). Daniel (Bog je sudac).-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . Olga i brojna druga. te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga. S'muel (Samuel .^a. Simon (Simun UsliSao je Bog). ime jedne od pramajki). kao svojevrsna zidovska lingua franca. kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata. Luna (Mjesec).Bog se smilovao).

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

bazen._naziva se mikve.^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve. dio NaSim (2ene). Pa ipak.( nitfco . kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje. pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh. kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga.^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja.no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode. U yrijeme Hrama. za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena.(prikupljanje)f jer mora biti-na^. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-. a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. U praksi. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve. treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve. Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£. muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu.akQ. Pravila o ponaSanju prije. Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. od radanja mrtve djece do smrti u porodaju. kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda. razli&te su se obredne ne£isto£e. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. pljeno u ne-Zidova. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama.. U praksi. LJkoIiko je iem potrebha pomod. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh. Ako je. do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze.. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve. koji je toga dann vjerniku najhli^. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja). Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga . p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom.zuze ne nailaze na rabinske simpatije. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova. ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze.i. primjerice. stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides. Od najortodoksnijih. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^. RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 .

U nedostatku drugoga pokrivala. ponovno ociscenje je nuzno. Nakon prestanka plodnoga razdoblja. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom. ali samo tijekom obreda. dok se druge..mikve. Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja. Vi.boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. "^~ -. a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno._. zidpvsko dijete jprolazitim obredom. malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani..no to je"u . .i. osobito ASkenaza. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/.. Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu.-.~ K". a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu.— -.bijela . oshn najortodoksnijih. pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc. ' .o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje. U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima. ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo. . ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj. pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece.. . a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6. Pa i danas. Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi. napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H. s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja. primjerice katoliCanstvo.-:. Ipak.. u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit . danas je vecina Zidova. cin odijevanja. na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 .tjemena. Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova. ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna. supruznici ce pitati rabina za savjet.--. tko na ulicama.. vedna novokrStenih bili su odrasle osobe.^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana. .. .— . zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga.. a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja.J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala.uobi£ajena.molitveni ^al. 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve.— u--t—i »! kipa. naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih. . osobito vecih svjetskih gradova. Krjlanstvoje. osim §to je uz jesenske Velike blagdane . preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede.je pokrivanje.Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji.(tint mi/a). LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva. _~ ' Ostrrr^a. dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore.. malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje .— -"•-—-. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu. . .e^. No. . razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu.—j—^!^-~.C.~£. tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima.-. .. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici.. J-. novorodenp. prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu. osmofia da' naoci rpderv)a.

a za radnih se'dana 4 10.l^cmjl^. 11-16 i .-. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima.^. Uz obrezanost. Izmedu ostalih. a gotovo ni za odjecu. moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih. bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele.. getverouglast komad odjete poput potkogulje. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu.t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji.^X^^JL. pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice. Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu. za njezino tijelo. na^injene na 116 . Cuvanje i ispravno drzanje. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. Ostali prepoznatljivi znaci. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. a za sve prigodom pribivanja obredima. krzneni SeSiri osobita 117 . vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih). polucilindri. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ . jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo. svaki se danaSnji nosed je. r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e. kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J. nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici.tdit). Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^. J^^XtS. Budud da zena ima manje obveza. a u Parizu ili Amsterdamu nisu. nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice. to su poznati crni kaftani. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a. kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca. Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . ^ jdytfbj^Sahrit. da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost. Priprema i nabava.j<3bted ^ punolietriosti. nazvanim Brit mila (ugpvor. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene. Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi.npse tekpzyam talit katan (mali.V^H VJ<-J. Oblik i vrsta odjece nisu propisani. manje u reformiranih Zidova.. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi). a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta. na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. ^U. nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti. te na Jom Kivur.iT^lS-iZl). prema obiiajima sredine u kojoj se zivi. Osim ovih manjih zahvata.E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori.

ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. iako su joS na podrucju zidovskoga. muSkog i zenskog. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 . Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu. dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti. veoma se rijetko srece puna plastika. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana. lako dopuSten.oblika. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. mnogo stariji od samoga krScanstva. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive. Stoga. pripadnika Naroda. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. No. No.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). hebrejsko slovo het. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova. imperatora Tita. Ovo se osobito odnosi na kri2. jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. ili cijela rijefi hajim. DapaCe. odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja. U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. Ovakvi znakovi. U to spada i tetoviranje. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. Pored zabranjenih znakova. zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. iako je kriz prastari znak. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. za razliku od magen Davida. 4. dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. ovaj znak nije propisan. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno.

mne a v o v teksta Cestog u 12. z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. mozaiCnim podovima. Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura.VHki._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju . kakvim je postala nakon propasti Hrama.\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama. ^aSamaodplemenitih metala. .4?cgatima dnice i-Magen David . stolje<5u. a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament. Ijjekom 19. bron£anim i keramiCkim predmetima. stolje^u medu A§k^^zima.stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo. zbog zvjezdolika obJika. bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida. poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu.k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici. no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi. Sidonu^jia^inipn . na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . osobito na knjigama tiskanima i^Pragu.'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga. Od 13.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. u vrijeme dok je sama Menora postojala. Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela. n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc . nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. a na njoj je bio heksagram. nastaloj u 14. Ponekad su razlidti tekstovi. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. osobito magijski. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja.stana. stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna. U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa. Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom. zidnim slikama. No."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod. te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya.

osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti.tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem.sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina. vino je £esto povezano s kruhom (lehem). a maslinove gran£ice.§-teP-. povijaju dvije grane masline. Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M. nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu.. Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. Menore.a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!).-PI^iior^ 5. premda je dopuSten. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj. Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset. U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu. zapravo bilo vinova loza. vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu. . tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima. To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida. Halaha. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta. omiljen i Siroko rabljen. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze. U obreolu. 122 123 . Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje. s kojega su jeli Adam i Eva. Menori. 5§?. besplodnoj pustinji. tekstila i rukopisa. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. Stoga je vino. Putem toga grozda. -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu. -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst. te da je vino bilo zabranjeni plod. kao istodobno sveta i opasna teku&na.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah.^bez i najmanjegalragXKvasa). on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama. ne poznavajuti mu snage opio se vinom.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu. li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza. ' . ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha.E9. Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline.Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici..rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane. dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . Prvi. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda.2^ima. prvi vinogradar. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino. mala je dio vedneyjerskih_obreda.YH1!. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha.

Tijekom stoljeca. prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika.000 ljudi.. a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. iako nastali iz zajedni^koga korijena. Razdvojile su se veoma rano. ukupno oko 65. ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja. ASkenaza i Sefarda. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. a neke su zabaCene zajednice. mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice. poput one u Kini. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka.i kasnije Europe. dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. osobito onu §panjolsku.. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta. SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . autora Spanyo/ste balade. Jerjoznao. ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio. ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata. Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi. gubitka drzave i progona iz domovine. prestale postojati. Nakon pada Hrama. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 .? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka. jo§ prije gubitka 2idovske drzave.

svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. njihove obrtnic^ke. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. a vi§e od 100. ProSirili su se na istok sve do Poljske. i 18. stoljeca. Tako je. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva. Poljska time nije oti&ena od Zidova. Galicije. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. seleci se u£e mnoge jezike. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. Poljske i susjednih krajeva. DapaCe. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. uz manje ili vece teSkoce. aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije. godine. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. No. bilo sve do 1492. trajala je sve do kraja 15. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. te na sjever: u baltiCke zemlje. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. stolje£u. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad. u drugim mjestima ili u Izraelu. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. bankarstvom. Francusku. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima. a i mnoge zene su pismene. iako prognani iz mnogih mjesta. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. Hjekom stoljeca rekonkviste. Oko godine 1100. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine.bilo lako biti Zidovom. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. godine. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. lijecniiike. Zapravo. Bizantom i mediteranskim lukama. Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku. valom nasilja kozaclce pobune 1648. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina. No. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. Poclnju se baviti trgovinom. Nizozemsku. noviarske i druge sposobnosti. Bjelorusije i Ukrajine. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. Istodobno. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama. porodice. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. Oko godine 700. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . No. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. oko 1600. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski. Ondje se stvara jezik jidiS. pa i dtave zajednice neprestano sele. Stoga se obitelji. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke. na jug: u Moldaviju i Gr£ku. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. medicinorn. stjecajem nepovoljnih okolnosti. zanatima. stoljeca okrecu prema zapadu. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. Nijemci). Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. postaju ibukom Europe. Oko 100. No. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. Tako ASkenazi.

New York. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. u gradu K'aifengu. u pokrajini Honan. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. nakon pola tisucljeda postojanja. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito. pala je Palestina u otomanske ruke. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. stoljeca bilo zidovskih zajednica. Hamburg. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja.. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. stoljeca. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. Posljednji rabin zajednice umro je 1810. istodobno islamskoga i krScanskoga. zapad128 noga svijeta. to jest muslimana. trgovacldh i diplomatskih iskustava. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. gdje bi se vracali vjeri praotaca. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina. dudeoespanjol ili ladino. osobito muslimana. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se. £ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. Posljednja sinagoga u Kini.. Spanjolski Andaluz. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. godine. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. No. koje primaju dio izbjeglica. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. Godine 1517. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. Odlazili su u London.va koliko je mogla. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. Rusije i Poljske. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno. Jedna od takvih je i ona u Kini. zajedno s muslimanskim trgovcima. Poput preostalih ASkenaza. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. Amsterdam. Premda takoder islamsko. tegko je postradalo. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana. godine. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. a segregacija se strogo provodi. u juznu Ameriku. u Bosni. sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. te 2ive u svim krajevima svijeta. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. obnovljena je posljednji put 1663. Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. premda bimo asimilirani. U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. medicinskoga i tehnidkoga znanja. a dio se vratio i u domovinu Izrael. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju.

ona se naziva Hodu (Hindu). i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama.000 zrtava nereda godine 877. Zidovi u Indiji Prema legendi. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. U vrijeme nizozemske vladavine.skih odredaba. izmedu 970. Nakon toga.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. Godine 1543. zahrjev se ponavlja. pod vladarima zvanima rad±e. a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. Kineski je nacin odijevanja. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. Perzije. Pored zidovskih imena. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta.svega lijecm£kim. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. i 1035. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu. kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu. do 12. sjeverne Afrike. godine. pa i ratarskim. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. prema krScanskome racunanju vremena. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. kao i kineski govor. Njema^ke. Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala. Kao i u drugim krajevima. Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526. a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. u vrijeme pada drugoga Hrama. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna. godine sjediStem portugalskoga potkralja. Sirije i Iraka. te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. poput kineskih susjeda. Palestine. osobito u gradu Cochinu. i vojnidkim. Otomanskoga carstva. Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. a potvrduje ga i engleski 131 .) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. stoljedu. 1663-1795. doista po^ela ubirati svoje zrtve. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. cinovnickim. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata. mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. No. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale. U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. Vremenom. vodi zidovske zajednice.) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. a u spisima nastalima tijekom 10. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. vec samo trgovaCke izlete u Indiju. prije. no nema dokumenata koji bi to potvrdili. Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale.

Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo. a oko 12. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju. Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu. Procjenjuje se da je 1951. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice. imaju zajednifke sinagoge.553.000 indijskih 2idova. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci. Naime. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja. iako uz neSto te5ko<ia. zajednica Bene Israel. veC ih je bilo samo 18. razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana. Tijekom 19. Godine 1969. u Indiji bilo oko 26. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova). draguljima i duhanu. Alibagu i New Delhiju. hebrejski jezik. na 500 u godini 1968. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. Iako danas. Ahmedabadu. slijeded zidovska naCela. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi. Cini se. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. Basre i Alepa. 1970. naime. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova.000.000 Zidova. prehrambenim zakonima. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. poput onih u Calcutti. Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela. 1961. Pooni. i Crne. a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. iskaza vjerovanja. Jedna od njih. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova. godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu. (Stoljeie kasnije. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent.K. juti. Uspostavom Drzave Izrael 1948. da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . drevnim blagdanima. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. a 1968. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom. samo oko 15. Istodobno. Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. premda u ponecemu upitno. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. potpuno odvojena u etiopijskom bespucu. godine. No. tu te. Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. mnoge obrede i obi£aje. obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma. jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude).putopisac 1616. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom.000 pripadnika uselilo je u Izrael.

i 1991. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji. islamskih Arapa. dakako. No. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu. Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 . no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu. No. odjece i obiCaja.i obiCaje. Dakako. Osobito je bila velika operacija Mojsije.lamunu. Sabat se takoder strogo poStovao. Tijekom vremena su se. neSto u Alziru i Egiptu. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji. postavsl kasnije krScanirna. nacela. zivi u sjevernoj Africi. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. zagubljenih Zidova. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. a brakovi su sklapani unutar zajednice. Godine 1991. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika. Rano odvojeni od glavnine Zidova.000 Zidova. nisu poznavali niSta od spisa. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. Medutim. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta.000 FalaSa. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. No. Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli.000. bilo oko 25. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. kojom je 1984/5. zatim u Tunisu. Maroku. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu. kojih je 1974. U islamskoj sredini sjeverne Afrike. Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. uglednika i njihove pratnje. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. dok su potomci toga Salamunova sina. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva. kraljevi Etiopije. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10.

uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu... opomenom ali ne obvezom..nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju. Slijedeci taj smjer. U zivomoj stvarnosti.. vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti. Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci). veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. Prema pristupu Nove ortodoksije. No. No. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova. alito. stoljetu brojne 2idove. ima i drugih danas . ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli. uvijek izrtova darivanu ^idovima.. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota. Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina). njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti. prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice. kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika. uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene. stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju. nazvane minhagim (obi£aji). CijT sxi p"npadnici veoma akfavni. . Istodobno. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru. Halaha. pritom je i vodifem i alatom. Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi. te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. . Vjerski zakon. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna.- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19. Uz haside. u vrijeme emancipacije... odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova. koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam. uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik. 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima. oni potY?!dlllu. " " -------. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore. . ..?voju beskompromisnost. danas male ili gotovo jseezle. pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja. nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara. zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 .

a Bozje naredbe. Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima. sekta Esena. Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . Opdenito. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti. i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo. Hipsistarianci. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja. No. Mnogi. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. a druge reformiranima. micvot. a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. a Halahu. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. poput zajedriica drugih naroda. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti. £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda. ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. zatim sekte Bana'aim. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda. Magarejci. a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. u okviru zivotnih okolnosti. U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije. prije svega americldm. tijekom 19. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. postotak takvih nereligioznih 2idova je ved. Hemerobaptisti. Zbog ovakvoga pristupa. no nije pridobila veci broj sljedbenika. Bitan odmak. aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica.pd. ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela. Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. Saduceja (izvorno: Cedukim). No. treba tumaiiti uvijek iznova. Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. ali ipak je blize ortodoksnome. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore. No istodobno. uz blazi pristup izvrsavanju obveza.

zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. No. U vrijeme nastanka Talmuda. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. U osobito prepoznatljivoj odjed. koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . Do danas preziyjela je. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. drze neke Zidovske obiCaje. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. osim bavljenja gradanskim poslovima. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. najvise u Amend. pripadnoscu i nastankom. tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. Danas djeluje. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. NajviSe sljedbenika imao je u 17. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa. Istodobno. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. godine diljem Rusije. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. U novije vrijeme. No.000 Karaita. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale. neupitno zldovsku svojim znafiajem. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. oko 500. godine. kabalistifko uCenje i sljedbu. najvise u Turskoj. premda se smatraju muslimanima. nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji.svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. u Srednjemu i Novome vijeku. iako u neusporedivo manjem broju. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. a zive u Izraelu). zajednica Karaita. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. No. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. dugih brada i pejesa. stolje&i. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. moie se osjetfati kao sektu. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. Danas u Izraelu 2ivi oko 15. uvojaka kose iznad usiju. stoljecu Sabetaj Cvi. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. Sve do danas. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960.

U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira. dibuka (zloduha).ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. naj^esce prikazariib. stabilnj^^relijmuje spo. SvemiraiJ^a^. tzllca^ znaj^^pasne ako .psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva. j j nosno njima napisanih rijecii.tj^. no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. if CU-ltJpOXS. A. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike.J^-.t * L ^W CH. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura. koji je u 2...>»^IJ^^AI. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini. . moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga. mistika i ucenjaka iz Palestine. zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu.. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije.^ ^_ J vanje. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka. kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te. Ovo je ^&J. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota. Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja. Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov. ^pobozni. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista. a u£e^ ___-^_ . odrzala se Kabala u krugu zidovstva. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua. * * . Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja.. tradicija.XX. koji je zivio u pfvofne stojjeju. Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima.-. Ovw jv. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j. nakon J^pje. u vrijeme raseljenosti. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-. Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje. jzyorno nije iidqvski. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj. Zohara.. Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 . odnosno rabina Simona Bar Johaja. druimnazivima. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama.Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No. no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora.^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija.vbwl-. o2enjeni..

Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana. bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe. ako se ne ufini ispravak. a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju. Vrcmenom de to. U. ..cunima. Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12. a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je. Da bi sve bilo malo_slp2enije. ^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena. te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii. ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. No. osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu.'l.—— „' . rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako. traje 29 dana). izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 . rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu. -„ ^ f . niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost. Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava.ane od praskozorja do prvih zvijezda. Rabinski uCenjaci bave se tim problemom. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita. yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana). a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca. prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder. ° .. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana. od kada se kalendar odreduje matematiddm izra.500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta. tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina. nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba. te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima.GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f. neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine.^ dal^]p1rema~|Jfl +a&. vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe. Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima. traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu. U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. Sesta. ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba.

Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana. koja je i u domovini dvodnevni blagdan.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. Go3Sie"350. te Jom Xfpii^. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. prvi mjesec godlsnjega ciklusa. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana. Molitvenik. Adama. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme.pocefaKa godiSnjega ciklusa. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca. (kaoi pbljetnica. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice. 146 . Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba. odnosrw . stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima. No. RoS ha-$ana. i 5760^ godine. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine. jer njive imaju svoj Sabat. paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. ^r—~vlr'. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija. u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. roS hodeSa. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana._. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina. to jestTSabfltl __ _. Tada se zeralpr ne obdjelava.riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana.i ' \J eodina._ . po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom._ -•-. nisan. Zodijadki kotaC. takav je nacin postao nemogudm. No. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice.. koja napedeseta. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova. t^kjoje_uj^dienosti. osim nove godine stocne desetine. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V. Njemaeka. 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. 1342. Prije nego je kalendar od ranijeg. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice. Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . ustanovljen u pisanome obliku. obifiajnog. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg. osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka..

na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf).. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju. ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 . ni sluzinCad tvoja. Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an. niti stranac pod tvojim krovom. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom. §emof(lzlazak)20..8 CuvajSabatni dan svetim. traje tijekom . i more. niti strannc u tvomc damn.. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega. Ako ne padaju na blagdane. Devarim (Ponovljeni zakon) 5. kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj. ni tvoje govedo i magarac. shign r tvoj niti sluskinja.. i svc u njima. te potinu sedmoga dana.refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga. Stoga netes djelati ni ti.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu.. srijeda je deivrii(jomrevi'f). dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije.. ni sin tvoj ni kci tvoja. niti tvoj sin Hi kci'. Ne tint tada nikakva posla. Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao. dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu. tvoje zivotinje.. Sest CeS dana obavljati svoje poslove.

all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom. spl podsje^a na Bog|e 151 . jredstyima i dizalima. pisanje. ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno. te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike.u _ .Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka. Stpga se zabraD. radosno. jer kada ih majka obitelji zapali. udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' . Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. uredivanje doma i pranje odjede. nareduie paljenje svijejda. Vjerska je obveza dogekati Sabat.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi. ^ ^ ^ ^ ^j. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi . prirodnih dana. majka je poduiava ovoj micvi. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu.tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme. np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda.a_Jsyake djelatnoatLodtla. ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna. U suvreuit!h()sti. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren. jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm .^u zajazasunca. sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn).. zimi ranije. ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku. . prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje. Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana.^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao. ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e. neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija. poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti. JLJftadi: djskim obiteljima. Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana. buduii da_pojjnie ^ . pjngravu hrane._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi. _ k. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. ^^ nije. Sve djelatnosti.likuje tek_pete_k. uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka. dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit). sluz^rge_pjijevqzmm. . svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se. Usprkos tome tocnome izra^unu.1'8 minuta priie zalaza. a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana.^^nm.

6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. Rahele i Lee (zidovskih pramajki).jesti.^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare.lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje.koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste. a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ .rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova). Ol>_ red prirran^-&rfn7fg.jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe. hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga . Vjerovalo se da £e.. Pjesma potjefe iz 16. gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima. . Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola.pere ruke pjdje-nego_ . Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje. Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu.. te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje. a p o . Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. Rajskoga vrta. Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za. stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina. . domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra. za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla. budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri. tadn po^inje prvi blagdanski obrok. blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje. zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . Uz pjevanje prikladnih pjesama. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih. simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji. _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama. na Sabat \e . Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e.ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama. a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati. kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene. nika. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje.fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha .. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom. pehara.Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove. tje<drujm^akjnaj^dg^ra. blagoslova vina. kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena. Sabat se i ispra-. U popodnevrjim s.ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom..slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s. mirisanje jako mirisnih za153 . preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna. Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap.. __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa. Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge..^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. Rebeke. Time stol pretvaraiu_pltar. ^InaratrseTuzlvati. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika. ietnju i Citanje.

godina za Zidove.VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana .jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti. Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. koji dijeliS sveto od nesvetoga. Izrael od drugih naroda.. RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. knjizevni i 154 umjemieki. a nazogni se medusobno. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi. Gospodine. no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. upaljeno. kada postoje razliiita pomagala. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor. SiromaSni su teSke poslove radili neprestano. a svaki rad bio je tezi nego danas. Sabatni dan od radnih dana. Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. koji dijeliS sveto od svjetovnoga. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja.£ina i paljenje isprepletene svijele.Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme .. njo] se u ^ dine. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi. vrijeme kajanja i zalosii. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. -f. pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari). Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine). Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. prvoga Covjeka. nazvana Ro§ ha-Sana leilanot. jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. svi gore zaJeHm^kim plamenom. Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu. Prije nastanka kr§6anstva.cimet. Danas. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim.. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda.nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana. bogati su radili rijetko ili nikada. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. Jer. iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 .danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad). svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku. koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). Blagoslovljen si ti. Gospodine. Bo±e naS. aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom. MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti. obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja. nova je.yinoxQ. Kralju svijeta. pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala. svjetlost od tame.

komadom peCene ili kuhane bundeve.medifaaJQmxP. jc^Ta^no. . Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju. moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela. jfideuzblagdanski blagoslov. hnla. >i§e nego u drugo doba g o n e . Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla. .salmima. sufla'c'IiticP* skin zivota.udryjernicima. TESr5u^jutarnje_sli^be_p. a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice). Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom. ovaj se dio slu^be mora izostaviti. Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn. Nakon psalama. ali velika yedna Ijudi. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov.pre3vegerrugo oa godine. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka . a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne).utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele.fl).preveerje novogodiSnjega dana.vefier pala na Sabat. pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. sve do Jam Kipura.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli. Sahara. ne§to poriluka i gpinata.ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^.u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju.. zahvala za dotekan sretan trenutak.^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep. dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine. kada se vatra ne smijg paliti. Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela. . sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana. kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha . . mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje..tijekom ggdingj^jg prpSla. Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima. otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom. Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati. koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima. Nova^godiina nasjupajx. Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- . Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu. uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja. a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol. Bog. Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh.tijekom nashi£aju6e"~ jdme. novogodignja .ja zvuk bbredne "trube. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!). ako dan pada na Sabat. Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh.^ak.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. .lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu. kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana. . mr. ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz. jabukama. Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih. Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama. datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje. fJo._Qb\iSi. ovagodna nasjupajx.

greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. tredega titrija.ukqliko nije Sabai. koji izgovara 158 . sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu. gabranjene na sveti dan podnka. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu.13. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja. Sutradan. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani). post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. psalma (78.fs..38). pQgfitka ~~-"tt~~J— -'. om Kipur .dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka. kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar. drzi se poludnevni Gedalijin post. prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27. U Mesijino vrijeme. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta. osim u reformirartim zajednicama. molitvenim Salom. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT. a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ . a f fijekom ^edana prije toga.kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti. a ^ovjek ne moze. Bog moze ^ekati na nase pokajanje. u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine.drugoga dana. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu. Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara. jer On je vjecan. u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja.jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima. bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji.od.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka. odrzao se do danas. J^itavo razdoblje Velikih_blagdana. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike. Nakon povratka domu. to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj. jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). U praksi. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih. sveznajud i pun milosti. u Jeruzalemu. a glas sofara te. odnosno B\3gajzbayjtelja. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja. kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^.Q kralablagdanaJom Kipura. Kasno popodne. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. simbolidio bSevah rukom prijatelja. Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar . a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard. roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine.

u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas._. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru.' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS. iznose_s. Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji . no ~ ~~ rati dod u. no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze. Sto je zabranjeno £initi. 2j. Pijetao te pod u smrt. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili. dodajuei zelje za njihovo dobro. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata.stero[oj|ed. koja <?e j.f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje. Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka. U vrijeme Hrama. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta . te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve. nikovo dijete. Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup). Jfeje^eiexi. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi. za zenske clanove obitelji. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW. SimboliCno biievan.ffldiej?a. Stoga se>aiHka. ali perad je najuobicajenija.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu. Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli.clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon. jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom.r nose na najvisl broj JU.~- *-J i i i t-— . ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru. Pored ovih neobvezujuCih obreda. Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja.'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu.Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup. nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti).2-3). kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka. u jamu. Jednako se postupa i s koko§i. jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia. jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga.e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu. Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 . 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama. Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost.zadanilLsebi.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza. kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu.Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine.Za r posljednjega pred post. pa cak i zivu biljku (u posudi). bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima.. ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa. kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed. na samome poCetku posta. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi.yjer. ja zanjega dajem otl(up. stoga i danas muj^karci. UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg.gan.jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS. narorf svetenika. Ipak.

U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela. No. blag3anfaraje jedan dan duze. sjenice). fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p. vrste). te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT.osye^atkrite. kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja. Sjenice_ _n.kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju. ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke .zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. posljednji dan blagdana.Ijednja. PESAHI §AVUOT -f.p. a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi.posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja).a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa. Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti). i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti. gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 .kojijma . hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura.Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu. tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi. Jako_se diljem svij'eta. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela. Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. a ako je zbog ki§e i to nemoguce. te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji. gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu.oglavljajfore. k6Ja(^Jp^ ali nema okusa. Nakon pada Hrama. koje nema mirisa niti okusa.^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje.u zidovskoj povijesti tako £este . mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju. granjo rrurte. kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. Uz to. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'. nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. dokptrog^ . grana palme. ^Siji plod . Granje vrbe. a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria. koje morajjjT aganih. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti. slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot.datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa.J^ulavietro?sia\boli su Sukflta. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali.

Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba.u w j p / j j . Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova.nim Stitom pred gubitkom.Jgraded sjenicu i boraveci u njoj. Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). a zape£afeno na Jom Kipur. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu. po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima). a sjecanje na njega prema naredbi . Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga. poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu. S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. blagdan HoSana raba. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu. te proslava ponekada traje vi§e sati. Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. a Zidovi su. na J .Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. Stvaranje). nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio. nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu. Spasi). nepogodama i nesrecama. vrbe te citrusa). pripremajuci se za Izlazak. zapoCeto na RoS ha-Sanu. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima. po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud. 2idovi uce prepoznavati prave. Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili. dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije. nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju. za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore. tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. mirte. Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit. pleSud i pjevajudi. Sa svakim od sedam ophoda sinagogom. sedmi dan blagdana Sukota.^redvodeni Mojsijem. konaCno uvjeren'u Bozju rrioc.JJL5. dan pomirbe. temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu. koja ponavljaju blagoslove. mggaaJdjgkom sedam 167 . izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore).Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15. Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude. U noci izmedu 14. Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi. Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. U spletu dramaticrvih okolnosti.Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. novu godinu. BereSit (Postanak.

U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica. budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu. S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael. zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva). M* ivt A u. kao blagdan oslobodenja.V. To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah. £a§a i galica. ^itavaje kuca u sImBoliino_d. i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac.t A JLA. Pozovu se rodaci i prijatelji. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc). obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska. a za djecu se vino mijeSa s vodom). Testpror^k El^mu QIijaJ!f.l. jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti).dana u Izraelu a osam u raseljenosti. za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT. u ova -~ enome omjeru..* H »4.—-^—-^j^^^^ . a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom. pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje. koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 . a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta. •. Pesah je. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad. tanjura._»-— . jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost. Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna.Dogodine u Jeruzalemu. te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim .£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme.. zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha. lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju.lUX. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica. poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se. Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska. Osim posuda. ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci. koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah).»QV. Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J. te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica. stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno. ispggejiajiaju^oren'o] vatri.t4.^-_ ? -. mogu biti veoma male. ivezauzeto rmjesto za stpfora. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica. brasno. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove. Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje. Mesije. izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare.sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri. Vrata se ne zatyaraju.JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga.

svi veoma razboriti. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci.) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M. danas smo slobodni. Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca. svi iskusni. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu. se pripovije propisuje reab'sllfed obreda. Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. . Bog naS. Ciji naziv znad tjedni.tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e. zapravo nije pe£eno vetf. izbavi otamo dvrstom rukom.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. isprutenom miSicom. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota. §to zna£i brojanje snopova. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. paprom. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. Naime. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih.satima kuhano u vodi s lupinama luka. sve^njeva. a predstavlja obnavljanje zivota. Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer. usmrtio egipatske. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine. vrijedan je hvale. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu. i kada bismo svi bili mudraci. U najnovije vrijeme neki reformirani. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja. ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta.' ma i. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog). Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo. i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. macot odnosno maces. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca. novim^n§gem. U praksi. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone).. Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. Stoga. Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede. u vrijeme postojanja Hrama. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva. Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. Obratno. zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 . koji pripovijest do tada nisu Culi. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. primjerice cikle. solju i uljem. Tada nas Gospodin. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere. bejca.

No. i ^.'-"*""'. . te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha. Zidovi su' je mogli prihvatiti.-" --•. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti. prema tradiciji. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio. kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke.^ rta n Rkn J rfJ^. vrijeme straha. Buduti da se Tora drzi idealnom."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. Davida. Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera).) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti. veselja i proslave. ona Iznosi temeljne. ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije. vjerski zakon. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti. dan osobito omiljen za vjen£anja. dakle ne-Zidovku. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf.<^. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru. ^gpMofjeJ. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove. §to se zbilo upravo na Savuot. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. obudovjevSi. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega. kao i do zetve zita. . blagdan se odrzao i nakon pada Hrama. 11 1 173 .donijeli u Hram po snop mladogaje^ma.jg. a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete. koji te. a pada u vrijeme zetve. gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge. Od toga dana. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve. ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . brojali su sedam tjedana do Savuota.^Istodobno. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore.prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne. ^U^inagogama. Od dana pohoda Hramu. vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj). Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja. -„ ^iii>»"'i '.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja..-.^--^^. pa £ak do te mjere da Rut.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti. jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova._ gievnosti. i prekidanje razdoblja tuge danom radosti. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja. pki£enima svjezim zelenim granama. obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni.--'j . rodenjem Moapku. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac.v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli. Jo§ mnogo vi§e od toga. kaTco"odredujeHfl/fl/w. te se. jedan dan nakon poCetka Pesaha. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se. ponizenja i smrti. kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost. dod iz Davidove loze. (Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika.blagdan Savuot slavi §estoga.""^ *. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu.

\I\fo. p. Zbog togaJ^uda svjetlosti.MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila. No. nakon obreda Havdala. Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. Mjeseca. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. drzi se obred posvecenja Mjeseca. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. Blagdan posre35iom'prosinea). Za vrijeme izgovaranja molitava. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic). Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer. opraStanja od Sabata. te ponovno posvetili Hram 25. svjetlosti) .K. odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. dana mjeseca kisleva. Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova.Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda. u vrijeme oko .Donosimo vam mir. Tvojih iuda. vrtova i vocnjaka. sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. prizivajud dolazak proljeca. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka.Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. Hanuka i Tu bi-S'vat. Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp.. Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. dva su zimska blagdana. Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca. kratk"o"dnevice. godine 167. molad. veliki hramski svijecnjak. podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. te da nece biti mjesefevih mijena. Od tada. -|. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. Kidus levana. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore. Talmud. lako u po£etku samo narodni obtfaj. Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. 1 ?jgnj^o_najp. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena. od 175 . izvorno narodni. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili. Nakon tri godine borbi. odnosno Mir vama. uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad. do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. no budud da nije propisanlorinim^dredbama. sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama. oglaSava se u zajednici. uljanica i svijeca.

te se odr2ao do danas. mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. boja i oblika. a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi. gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala. No. Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti.Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|. usprkos upornome rabinskom protivljenju. koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona). uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost. kako bi slrili poruku £uda. S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. Tijekom vremena. Obicno se u domu pale male raznobojne svijece. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana.^. kojim podnje rijeC po (ovdje). Ovaj je pristup konadio prihvacen. Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom. drva. dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. mu§ka i zenska. zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje. a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom. u dane Hanuke. §to je ime Zloga. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu. Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte. na hebrejskome nazvanim sevivon. No. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene.^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). U_f>etoj_nod Hanuke. nacinjene upravo za Hanuku. popuSta ova zabrana. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji. napredovanju umjesto nazadovanju. pa i kamena. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:.jednoga do osam. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 . dji plamen traje oko pola sata. kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina.^xoz¥lmati svo\u hanukiju. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza. keramike. a u Izraelu posljednje je slovo pe. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata. kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. kojim podnje rije(! Sam (tamo). a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba.

bademe.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima. kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. vinove loze. naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u. ve^e. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan. prireduju Seder za Tu bi-S'vat. a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot. Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia). no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan.' . podari lijep etrog. osobito voiaka. Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. pogadce od krumpira. te obuhvaCa dtanje iz Tore. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. masline. smokve. poput Sedera za Pesah. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. izraelskoga parlamenta. Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. u _ _ tervrtka). tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana. Holoferna.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. jede se rogae. Ovaj se blagdan. citruse i drugo vote.-v~~-C. smokava i mogranja. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke. jede se sugeno ili uSetereno vote. a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. . obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. luKaTiaia. 179 . Slavi se 14. devet mjeseci kasnije. Cak i u ratnome pohodu. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. a to je obiCno subotom naveter.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. Osim toga. . u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. Sam obred je slobodniji. Purim. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite. _ ££L. neovisno o tome koji je dan blagdana. Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka.gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. nakon prestanka Sabata. Osim toga. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. Tu bi-$'vat. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. mogranj. datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata). Od pemaest vrsta.

2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. mistika i navodnoga autora knjige Zohar. Smrt takvoga rabina. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 . car.koncerti. prije oko dvije i pol tisuce godina. grada Cfata u Izraelu. Ti nade. Uostalom. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset.J17_. koji je zivio u 2. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo.). Sto znaCi 33. utjejhe. smatrana je zapravo za hilula. koji uvijek pada na datum . te'tako spasf svoj narod od istrebljenja. omiljen za priredivanje vjencanja. a tini se da ga nije ni zanimalo. dan omera. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju . koji je naumio istrijebiti Zidove. U beskraju nesrec'e.. No. Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. sljedbenici Kabale. Stoga je ovaj dan. pored harema. Tijekom Cetiriju godina. Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade. ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. zabave ni. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost. car je imao i vjernoga ministra. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova. U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu. pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt. Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota. iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom. No. Tamo je. antisemita Hamana.. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda. SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice.) Kao uspomenu na taj . Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. nije poznavao njezino podrijetlo. kada se ne prireduju proslave. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. vjen^anja. po§tovalaca kabalistiike tradicije. Ovaj bla. tradicijskim neprijateljom Zidova. kako ga Zidovi nazivaju. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. koji pada u vrijeme travnja/svibnja. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom. prpglasio je 1951. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva. boravila velika zidovska zajednica. (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom. _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. No. Njezin muz. nazivajud je Kraljica Ester.18. a i kasni[e. 2idovima je Purirn_bio bjagr.g'dan prekida op£u zalost tijekom omera. ijjam. Obitelji se okupljaju. No po§tovaoci rabina Simona. stoljeCu u Erec Israelu. pogtovanoga kao svetog Covjeka. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio. "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan.&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu. poboznu Zidovku Hadasu. traje tuzno razdoblje godine._sretariigTTnr> jpHu SP »y..

_Qy-aj. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. Godine 1959._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. a proslavlja se plesom na ulici. 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine. zagrebaCkoj. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943. Jedan dan ranije. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron. Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka . svibnja 1948. zakonom je 5. vatrometom. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera. Jom ha-acmaut.junake Holokaustajom ha-$oa. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave. a amandmanom na taj zakon 1961. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna.(grvidan. ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti.. izletima u prirodu. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19. drzeci se zidovskoga kalendara. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata. Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio .'CDssve "riajmanje. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. 27. Godine 1949. kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve.bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. godine prema zidovskome kalendaru. nisana. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. travrija.

Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586. Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku. teveta Ppludnevni post 10. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad). koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. osobito za njegovu djecu. a reiformirane zajednice ga ne drze. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta. reSut. Bolesni i djeca ne poste. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno. no konaCno je izabran 27.K. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje.. nazvanihJomim noraim (StraSni dani). vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja. S obzirom da je dan 10. Ovaj post. prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. oprost od posta. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti. a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi.K. U zi^ovstvu. Ovo vrijeme traje od posta 17. godine prvoga stolje^a. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana. f itajuci prigodne tekstove pokajanja. ako osjecaju potrebu. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana. osim na Sabat i erev.Post 10. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. godine p. Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine. Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena. Uz dvaj post nema zabrane rada. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. godine. jedan od najtuznijih dana tijekom godine. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana.Hrama 164. Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti. nakon poganskoga obesvedenja. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 . tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te. kada je post zabranjen. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. Post 10. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. vecer pred sami blagdan. svakome se nudi vrijeme za pokajanje. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. godine p.

13. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. Za razliku odJam Kipura. osim na Sabat. a dogodile su se i brojne druge nesrece. do 9. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje. adara: Ta'anit Ester . na danpnjejproslaKe. poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. 187 . Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo. bracni odnosi i druge radosti. od sumraka do sumraka._Purima. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. jer micva (duznost.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini. ve£ treba radije preispitati sebe. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. nazvana Ester. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama. No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin. gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom. ne smije se nositi koznata obuca. ne skracuje se kosa. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. vjernici se sjeiaju strave kojom. Post traje 24 sata. Com Gedalija. dakako. Odijeva se samo stara odjeca. koji je nazvan bijelim postom. No. ava ne jede se mesna hrana. jer se ne smije postiti na $abat. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim. dotad nenoSena odjeia. potpuno je zabranjen svaki rad. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. ne nosi se nova. nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova. Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje. ljudskih i zivotinjskih. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta.Kao i na Jom Kipur. nije dopuSteno kupanje. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta. trefega dana mjeseca tiSrija. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. Ros ha-Sana. U nekim zajednicama poste samo zene. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo. Onaj koji toga dana radi. koji je istodobno prvo o£evo dijete. te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha. 186 Post 13. nisana: Ta'anit behorim . Nakon njegove smrti. Post 4. Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno. budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. jednako kao na Sabat. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji. a od 1. dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura.. post na dan TiSaa be-ava. roden za o£eva zivota. Kada Purim pada u nedjelju. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. Post 14. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. zidovske prvorodence. Takoder. dakle oriaj sin. posti se ra3Tuspomene na Ester. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a. £esljanje niti umivanje. adara (velja^a/ozujak). ZaobiSao je.. Poste^i.

t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity .? ^ iM"^Wl%|e. jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju. Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur. post nije dopuSten.1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi. ^jfir'iS^'"" . nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 . predve^erje jomkipurskoga posta. '•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji. nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu.27-28 i 9. Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom.' MnjJQatiffiffititfot. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *. Preispitujuti dotadaSnji zivot.ve^ ^ . post nije potreban.sin potvrduje Savez s Vjegnim. Osim u reformiranih. 1.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka.' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e.. kao na dan Jom Kipura. Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta). poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_. oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha.. Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1. Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova."'''/<' ^ •'. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak).22. dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno.. • "WWr ?^w«!fl. To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta.a^^ ~ nicpm.

ne odustajudipd ove temeljne micve. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta). bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. <Jf. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi. neovisno o svome uzrastu.73-77). Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama.nazvan Brit mila (Savez obrezivanja). obred se odgada. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve. te razlidte ukrasne motive.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije. vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove. Nakon obreda. molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja. U slu^aju djetetove bolesti. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda. Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja. "~~ 191 . l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa. nazvanu_ ufmpe/. koji pore'd^pOCTravanja obreda.gj.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima. Nakraju obreda djetetu se daje ime. a u Izraelu gotovd svi. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. Jakp je obrezanost zapravo znajcom. dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje.rn. kada ono postaje potpunom osobom. Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. braku i dnjenju dobrih djela. neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila.Brit mila.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi. U reformiranih. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila. g. prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . najsvetije dane u godinijkada. Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu.91 4. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu. Prema kabalistiCkoj tradiclji. dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama.mbQJ. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za. na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi.djeIHIse. Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove. Dijete Hoy^yrrjgi. tak i u novije vrijeme.""s1<e krajjipeTiTit. uCenju Tore. Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac. no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. peCatom Saveza.

slavljen kao junak_d. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju. tradicijskome ^ivotu. zajedno s Torom. 5est mjeseci prije Barmicve. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora.Bar micva. zidovskome stvaralaStvu. zastraSivanje. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak. U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana. oko desete_godiney. Za djevojcice tek se u novije vrijeme. vec prve subote nakon njih. Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom. zajednicom_odraslih. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp.re i _i. a j^osobitonadaren. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru. obrezivanje. Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji.djecaka drzao pri obrezivanju.JcoiLje. kako bi oko pete ve£ mogao eitati. skarinciranje). vei s napunjene tri godine. hebrejskoj abecedi. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu.pristupio Tori . opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot. a najfesce to i Cini.4. Postepeno. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju. Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih. Qtacisandek. etici i obredima. obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera. torn prigodom prireduje svefiani obred. tiednoga odjeljka Tore. tjed^ .djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. kao temelj odanosti Bozjim zakonima. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. Prema vjerskome zakonu. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. neovisno o danu dje£akova rodendana.i§nu_. U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su . Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom. prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona)._kgjijraju dvadeset eetiri sata.. ruganje. kum. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg. u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta. zavrSetak). kakp bi pryi put. Talmud. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama. Avot 5. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu. po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. povjerava mu se citanje citavoga.ana. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom. Pritom. Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba. U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa. na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici. te sva"fogHna. o njegbvoj povijesti. No. Za 192 193 . djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas.

Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom. nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore. premda oblikovan poput Bar micve. a Cesto bi pojedinostima odjeCe. Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice. U nekim neortodoksnim zajednicama. obred je posve jednak za oba spola. SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria.CeSde .Hfl/a/ia.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. Yjerski_zakpji. a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed. No.stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem. uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. ajnpje.ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom. Sto je u obredu Bar micva nemoguce.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu. koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti. radije nego sto ih se poziva cltati Toru.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina. s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ . ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili ._za_ djegake. no taj obred. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. koji prima BTojne darove. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama. a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9._ Talmudski traktat Kidu§in (2. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova.) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga. Medutim. kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina. jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. U praksi.

Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede. Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. §rnijuobavljati vjencanja. Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru. koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove. prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu. buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja. Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari). a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. No. U ostale dane. jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. a bududa suprujga odlazi u mikve. ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima. U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_. predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku._molitveiu §al. gemu mora biti i njan. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti.obilazenje). obrednu kupku. Zatim se cita njihova ketuba. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov. u novija vremena . osobito omiljen za vjenfianja. £bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski. p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda. premda je dopuSten. svjedoka i rabina. Njegov tekst je propisan. odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja). Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima.'^i^i\m peharom vina. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa. bragni ugovor. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^. svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. Preispitujud svoj dotadasnji zivot.) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot .jZaruke i vjen^anje (nisuim). a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca. Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. vjenf ani baldahin. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn.razvijenih eticnih drustvenih odnosa. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. pisan aramejskim jezikom. U izvornome obredu. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja. Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema".

i to samo radi radanja djece. Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj. yjenganoga baldahina.bi je zgazio.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove.. jega_grijeha. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe. Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka. U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca.nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem. a poStovatije vi$e nego sebe. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota.prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2. mladenci se smatraju ponovno stvorenima. redovito je ozenjen. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho. Mladi se par odvodi zatim iz hupa. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni. on .. sadhana. Nakon sluZbjnoga dijela obfeda. §to senazivajihud. Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom. radTsprecavaniapovreda. No. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora. Sve donedavna. a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. ga_od supru2ni'ka._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti. no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!).Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe. nastavljar^^adi.unu pjrfidanost zivota Tori. No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju. Stoga se £a5a. e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno. koja je takoder obvezna. no u praksi takav izbor se osuduje. najprije zamota u ubrus. navodi i dva nadna kako »pnajmn». Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a. Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje. -). Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom. Re^ovniStvo^nejJdstoji. odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget.enjezapoQ3.. brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. ygliki je. Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii. Ipak. Ovaj obifaj ima viSe izvora. U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima. NapuStajud vjenfiani baldahin. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). Rabin kao duhovni voda zajednice. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 . iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. Narodno je vjerovanje da to.a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se). S obzirom da je brak posvedena veza.

znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa. porodaj. manje privlacno za ostale. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu. jer to je dan koji treba pruzati radost. 23. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja._ukpjima_sup£Uga. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome..18). odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe.. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog.gu sluzbu. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge. Cak i za muSkarce pored 201 200 . obrednu^^k^ipEu.. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi. zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. izravnog i neizravnog.. pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. No. Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav. Zenina se volja.. jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. Tradidjski je nida. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. menstruirajuda zena. U manje ortodoksnih vjernika. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. obveznoga bra^noga ugovora. zelja i potrebe visoko uvazavaju. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika.potomstyo. Prije obnavljanja spolnih odno§aja. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno. prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata. a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. brojanje podnje iznova. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju. a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta. Ipak._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina. DapaCe. po^ivalnim^djelom.. Incest je zabranjen Torinirn odredbama.. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud. Drzi se osobitom micvom. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu.). te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren. bolest. nakon prestanka takvoga stanja.. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. ona je ipak zbog toga u stanju nida. Medutim. sedmom i djelomice desetom. pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke.

sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio... .^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie. ..^mQ^a^v^jiril.kojih prolazi.-. Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^.'. uvijek 'ii^rfe. all veoma ortodoksni muSkarci. ..fc.t UT^feab^^^da^c^^ _ „ . . Pored toga. 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica. ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'.V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***.»^-j-^f-^.^dolipi.lbw * -'^-. Stoga se izmedu ostaloga.• — ~>^-^-*. _ .~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -..". ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|. U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje.. No.iene-vode. _ ..mojr. u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca.^ "" * "^kai^ti'MjQeti. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge.iinimii.. dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota. Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[.^a^akne. a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak. Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v. Zapravo.. t. Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!). 2idovstvu.-Vi.^^^-'..d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*.^"-rf^™. doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama. +*fi «. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk.^ »•-. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c..|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne. _ rr .'.tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i . slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina. poput pripadnika hasidske sljedbe.—.' .•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t.. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom. i pored tradicij- samo"-" zidovskoga .-H"^— T ^W T ' .r^-^. koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 . r . Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota. zldovske zene .i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf. ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu.

nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje). primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno.22. O. No. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa. prirodnome i umjetnome. Prema Hilelovoj Skoli. Postanak) 1. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. a nazivalo se £a$om kprijenja. buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet. zbog gubitka potomka. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj. (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate."zbog rijegoviE isvojstava. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe. eruto drzi teSkim prijestupom. Medutirri. Optenito. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje.jpaj. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda. a iznos odStete pripada suprugu. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja. Uz zadrzavanje u tim okvirima. (Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all. dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja. a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita. dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu. pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 . te zabrana rasipanja sjemena. Medu_ tim. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena. Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje.28 i 9. Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a.) Opcenito. ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti. ali nema o§tre osude. No. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada. drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta.1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. No.

U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga. iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje. godine. Optenito. a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e.zivota. a naHo. no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku. zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. a blaze samo od katoli£koga pristupa. ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. P«^fPlMP. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba. Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote. te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma. pri trudnod maloljetnice.?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. te pri us207 206 . Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten.

Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost.. . poput vecine ameridkih zajednica^. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom.) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod. Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih. ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f.2idovski je brak monqgaman. Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. u europskoyTaieljenosti._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan. ria"^injelazu 10. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama. No. osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli. No. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza. stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno. ne stvara vece praktiCne probleme. Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena). ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme. lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo . etifikih i teoloSkih pitanja. i 11. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja.. ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene.trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?). Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje.. jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica.tra^eno odobrenje. No. Responsama. Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija. djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija. a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . ona nije sveta niti zaSticena od promjene. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu. PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. U suvremenim rabinskim razmatranjima. mnogo se raspravlja i o toj problematic!. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina. koja bi mu_mogla roditi djecu.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica..2idovski se brak mo2e_razvesti.

Ako godinama 2ive odvojeno. zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene. Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu.pnnrq^p^'ga1lcjnjj. jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu. Istodobno. vlastitom. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. ona ^srruje_^erskome_sudu. nasilni su. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod. bludnici ili kockari. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan.ena koje 2ive odvojeno od mu2a. Ukoliko pomirba ne uspije. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod.. no u suvremenosti.. a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ». Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2. nemarni. P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka. all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. On je_jx>put^Jcetebe. muzevi ponekad piju. Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv.odaju prezimenaJKohen. uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden. bra^noga ugpvora. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda. no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. te njihove djece iz izvanbraifihe-veze. Nakon razvoda. bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa. poKvalno djelo. smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. kohen. i ne zele se razvesti. 210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda. Kogan i slifina). Istodobno. hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona).voda. bet dinu.Kpn. 211 . te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. I pored rabinskih zabrana i opomena. ona se ne moze udati ali on. nakon zavrSetka Holokausta. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva. ali Cesto ne uspijeva. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond). najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. ^phen. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!).jjputiti. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu. rastroSni. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja.. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli.

ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. a mudrost se stjef e tijekom godina. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. a danas se. leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka. na§i dani moraju biti odbrojani. jer se micvoi (duznosti. odnosno stjecanje mudrosti.JMa Jbududsvijet). no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . Izvorno. Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. Da bismo osjetili prolazenje vremeria.jio ne naglaSava ga. a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik. Ova je obveza bila duboko poStovana. zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. Tpjejfkwm. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen). izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. Erat ili najbliglrodak bijj. s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro. bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. a sama zena naprosto nije imala izbora. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota. Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega.

Prije toga. U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba. Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. No. posljednjeg pogleda na pokojnika.molitvenim §alom. a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. U domu ozalo$£enih. Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan. odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. zene de opremiti zenu. kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan). nazoini zaderu svoju odjecu. Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika. koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . Clanovi su Cesto uglednici zajednice. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. Nakon smrti. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. u koji se tijelo spuSta bez kovCega. Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba. dobrotvorna Sveta Udruga. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. Sulhan aruh (Prostrt stol). nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten.dopuSten. pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. u olam ha-baa (budutemu svijetu).prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku). Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja.Cuj Izraele. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene . istodobno. ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje. jer u te se dane ne smije tugovati. Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. Kremacija. Neposredno nakon nastupanja smrti. Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge. Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. djelatnost). §to se naziva kirja. a ako je primijenjen smatra se umorstvom. Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. ne smije se odrzati nadgrobni govor. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. koja skrbi o umirudma i umrlima. neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. tijelo se polaze na pod. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. 214 umotano u plahtu. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. a zlodnci t^e zauvijek nestati. nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. kirja. temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga.

da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru. sami cemo se vratiti u tijelo zemlje. a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili. podnje odmah poslije pogreba. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu. Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. a naSe rijed mogu samo smetati. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara. golubica.sedam. U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi.) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) . Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena. kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama.tijekom sedam dana radosti. Ne primaju posjete. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota. 2ivPta. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. citaju Toru i daju dobrotvorne priloge. Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim. znakovi zanata i slicno). ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. te na jarcajt roditelja. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver . vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. za kojima zalost traje gpdinu dana.blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena. Bradu dodiri nisu dopuSteni. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. Tijekom toga razdoblja. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti. ali cvijece Sto raste oko groblja. U domu zalosti se ne kuha. osobito jaja i lecu. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti. a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. osim za roditeljima. Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata. Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa. gdje nema grobova. Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim. tradicijsku zalobnu hranu. Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. ne kraterkosu" hiti bradu.ovdje podiva. Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). a Siv'a je njegov prvi tjedan.

To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice. koje se hebrejski naziva nacrut . KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi. kao Sto je primjerice zagrebaCka). Temeljna knjiga krg(5anstva. a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena . vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. Biblija.je propisano. jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota. drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir.nazarenstvo (prema gradu Nazaretu). sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta. osim u veoma ortodoksnih. jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. 218 219 . Korijen krScanstva.svecenika. osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu. U sefardskim zajedrucama. Uz ovakve zalobne obi£aje. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice.

izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana).. U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga. ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova. roda zidovskih pomazanih kraljeva. Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je.). zaceo se korijen krscanstva.prokuratora. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. moguce je i da je Isus sebe. krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva. £ime je nestao i sam privid neovisnosti. najvjerojatnije.. Isus sin Josipov. jer zidovsrvo . Svetoga Duha i Sina. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost. pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika . u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem . nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . iz kojega treba do<5i Mesija. £ak i ja£a od one izvorne. Jedna od njih je i sekta Esena. osobito sucutan. dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. Nakon smrti kralja Heroda. Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca. a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse. u krScanskome kalendariju. malo kasnije: od svetoga Pavla. pa i osnovna Ode na§. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima. Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela. U krStanstvu je simbolika kruha i vina.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka. U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova. Opdenito. (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. godine prema krScanskome ra£unanju vremena. Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. Tora. koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. Ukoliko je Isus bio povijesna osoba. Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija). Isusa Krista. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. hebrejskim imenom Jesua ben Josef. preuzeta iz zidovstva. zelio proglasiti kraljem. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga). tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan.vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . u praksi. pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija.) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. No. Povijesno. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. S obzirom na tekstove Evandelja. sto su ih 2idovi primili na Sinaju. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu. u tome vremenu bez zidovskoga kralja. Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe.rabinom. iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. Molitve. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve. izvorno krscanskoga spisa. Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. koje krScanstvo osobito naglasava. medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova. koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. Kako bilo. 4. onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom. Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji. vladara zivota i smrti. gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte.

Ono nije predmet njihovih dvojbi. Dakle. te se na njega i ne moze odgovoriti. to je pitanje pogreSno postavljeno. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije... vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela. nije bitan motiv iidovstva. blagdana svjetlosti. najstroze zabranjeno). na krScanski blagdanJBozk. No.. kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje. pa tako ni krgcanstvo. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda. umora i boli. neupitan je utjecaj Hanuke. a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi.. kao i svaki drugi rad. kao srediSnji motiv krgcanstva. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus. kratko i grubo refieno. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora.druga sveta i znamenita mjesta. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. a Isus je patio i trpio bol.mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. niti Isus. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. sa Zidovske strane promatrano. premda neupitno ^ovjek. On pori£e prehrambene propise. Istodobno. Isus je. Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca. Uz to. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista. 223 . svi su dokazi. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. Spasenje. Naime. da mafevi nisu prekovani u plugove. Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji. No. a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja. jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom.. kao znak njegova dolaska. biti iznad ljudske patnje. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato.

(Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim . zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 . prema islamskoj tradiciji. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. ye£ nagao i zestok. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba. islamski vjernid. poput Zidovstva. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. Adonaj ehad (Poduj Izraele. Jedan je Bog. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. a postuje i njegovu majku Merjemu. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi. islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin.. u 7. Salamun je Sulejman. ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo. a obred je samo na arapskom. nosi jak zidovski peCat. namr§ten i nimalo saljiv. u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv. sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. nazivajud ga Isa. budud da je to jezik Kur'ana. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. stoljedu.). ne spominju ga bez pridjeva: £asni. David je Daut. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha. Islam je nadnacionalan. pun milosti). premda je i sam Adonaj. nastaje islam. naj£esde osvemi^ki. pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. a muslimani. iako niti to nije bilo Cesto.. op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim). Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. Noah je Nuh. Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga. poput primjerice obrezivanja muskaraca. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. Islam. Jaakov (Jakov) je Jakub. sure. Jichak (Isak) je Ishak. Istodobno. ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda.milosni. Mose (Mojsije) je Musa.. ipak. Avraham (Abraham) je Ibrahim. Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja. Cini se. Josef (Josip) je Jusuf.. Kur'an je temeljna knjiga islama. No. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. Pored opomene gresnicima. Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence. obvezan kao jezik molitve i obreda. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige. musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik.

no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru.prije molitve obavlja obredno pranje. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota. Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti.. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja. gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu. a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. dakle Toru. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve. krvi. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana). tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu. stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. (Ne bi se. odnosno Sveto pismo. svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje. Drugi je stup: molitva. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. tijekom najvecega dijela islamske povijesti. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu. vet kao trpljenje u slavu Bozju. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca.musliman . sedaka. Cetvrti je stup: post. Islamski vjernik .) Ipak. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. Istodobno. Osobito je zabranjeno vino. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. i zidovstvo i islam. No.pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro. svinjetine.. brane vjernicima primjenu taranja. te Muhamedovo proroStvo. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom. zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. kao i u zidovstvu. te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. Suprotno od zidovstva. neovisno o tumatenjima. trajna ne227 . Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. samo je posljednji potpuno izvorno islamski. kao povlastica. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica. r. Tanah. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava. Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat. hebrejski: cedaka). upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama. koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. to jest uzima abdest.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. Istodobno. spise i obitaje. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu. idolopoklonika.. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece. tekst koji je temelj i Kur'ana. Oba sustava.Boga i Posljednji Sud. postao nesluzbenim §estim stupom vjere. dakako. kultivirane vode. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom. Peti je stup: hadz. Prvi stup je: vjera u Jednoga . U islamu. Od svih ovih pet stupova vjere. Kao i Tanah i krStanska Biblija. To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge. Naknadno je dzihad. kao uzdizanje nad tjelesnim.. No. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu.

koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima. Uostalom. Jer. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana.prijateljstva. pocmiti preljub. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom. jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. zaklinjati se. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. Doista. kao Sto je Zidovima imati druge bogove. bogohuljenje. ostali su Narodi tek treca. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim. zudjeti za tudim posjedom. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. viSe su prividne nego stvarne. zajednice koja je prihvatila Knji gu. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. koji je poput krade. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. obostrano pristajanje. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. To je doista najmanja moguca mjera. 229 . ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. Umor stvo. jer iak ni iskazan. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod. pasivna strana. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. incest i krada. lazno svje do£iti. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. Nije im. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. Zanemarivanjem bilo koje od njih. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. Isakom i Jakovom. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. te postovanje roditelja. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup.. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. da bi se to ostvarilo. a bogohuljenje. takoder. subo te.. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. Narodima nije izriclto zabranjeno. umorstvo. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. No. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. buducemu svijetu. a Arapima. a s time je povezano i poStovanje roditelja. naredeno slavljenje Sabata. pa i preljuba. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim).

a brojni su zloCin i priznavali. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. Pored toga. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. Rani krScanski crkveni oci nisu.. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. 231 . Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. godine. Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona.doduSe. 1963. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). U vrijeme cara Justinijana. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. No. neodvojiv dio molitve S'ma. Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. i 1622. Zidove drzali poganima ili hereticima. Jer ne znadosmo Sto tinismo.. koje se podudara s blagdanom Pesahom. Papa Ivan XXIII. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. Nakon toga. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. a posljednja u Rusiji 1911. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. Tako se u Dubrovniku 1502. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti. prouiivSi krvnu osvadu. osobito europska. Tako je i u Hrvatskoj 1908. Primjecujemo Kainov znak na svome celu. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. stoljeca. uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. nesreca i strahota pod perzijskom. proganjan i spaljivan. Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. Buduci da je povijest. Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda. tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima. diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade. prije svega kr§£anske djece. stoljecu. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. helenistidkom i rimskom vlaScu. Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije. prva takva optuzba podignuta je 1144. . Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona. od opcenite izjave ah. Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom.

a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. a 1827. od starovjekovne 460. Osobita razlikovna oznaka na odjed. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. sve do 1874. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. £esto zute boje. Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. takozvanihpogromfl. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. a 232 1538. putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. da bi 1492. Zidovi diljem Europe 233 . Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju.873. Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. obesve£uju hostiju.Tijekom Srednjega vijeka. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji. bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. jo3 poja^ana. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. silom masovno krStavano. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. 1391. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. U Spanjolskoj je 1146. Sam je otac protestantizma. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja. no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima. i 930. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore. Martin Luther. ali sve do druge polovine 20. No. u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. do 1656. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. a povremeno i kao bespravne. Kako je vrijeme odmicalo. prisiljivani jesti svinjetinu. upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. i 1411. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. Godine 1858. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. Zakonska je odredba 1850. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije. a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. Zidovi sve do 19. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. Pet godina kasnije. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. No. No. odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). lako su mnogi izabrali takav put.721. po&njaju obredna umorstva. dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin.

primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815. silom odveli papski oru2nici. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja. i 1934. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. Becu 1940. propisano 2idovima noSenje osobite.uzbudili su se. uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. Opstanak Drzave Izrael. godine. godine. prepoznatljive odje^e. i 1936. Rimu 1921. 1929. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. do 1937.. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. te u Brazilu 1936. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. te hrvatska metropola Zagreb 1996. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. takoder tek u tome razdoblju. godine. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. Pragu 1927. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini. 1903. i 1917. Umro je 1940. 235 . Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. Ponegdje je. godine svrstao se i hrvatski Split. odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. kao katolika. Pored nesrete za dtav svijet. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. godine^u Belgiji. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine. primjerice u Berlinu 1911. za razliku od arijske. U novovjekoj Europi. u konzervarivnome 19. stoljeda. izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta.1921. Leipzigu 1920.11921. godine. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora. Londonu 1920.1931. i 1938. No.. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca). stoljeea. Parizu 1920. i 1938. manje vrijedne rase. djec"aka su ipak. kao primjerice 1838. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. oko §est milijuna ljudi. U osvit 20. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. VarSavi 1920. 1920. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. Moskvi 1911. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo. i 1934. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini.1930. godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima.1923. nastale 1948. indoeuropske. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. stoljecu. u okruzju islamskih zemalja.1934. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima.

neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi.a to nije nebitno . poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika. kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. ukljuc!ujud socijalne. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. Nakon Kristalne nod. i 20. promilima i dijelovima promila. Od uvjerenoga pristalice asimiladje. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl. pet godina poslije nastanka. 237 . na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael. Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare. 236 No. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. Obje strane imaju svoje sljedbenike. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu. s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. kulturalne. Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. ostvarujuci tako san Theodora Herzla. Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja). tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju. ustanovljen je Keren Kajemet. 20 posto zidovskog pucanstva. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu. Mnogi su ostali u Europi. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. Cionizam. Godine 1901. Covje£anstvo je tijekom 19. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. dio je 1948. tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. stoljete. u kojoj . naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. plan povratka razvijao se. godine 1938. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. 80. pokret nazvan prema rijed Cion. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. No ipak. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. 50. Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije.

organizirano ali i pojedina£no. obespravljeni. poznatom kao Holokaust. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. Tosefti. uhidvani. godine Drzava Izrael. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. Odvazni. kao daje spasio titav svijet. Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. Velika nesreca. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. drzavni je ustroj. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. teSkoj. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. Bila je to Danska. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. svijetu koji dolazi. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani. No. dodatku MiSne. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. Veliko stradanje. Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. godine Jad VaSem. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. koju 2idovi zovu $oa. A u vrijeme nakon Holokausta. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. Upravo obratno. Danski je narod. drugome svijetu. uspostavljena je 1948. Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. prema razlicltim. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. ipak.Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj. No. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. U. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta). Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. Cesto tragicnoj povijesti. iesto i slutajnim prigodama. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa. Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. unizavani. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . predvoden svoiim kraljem. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine.

a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. Radi izbjegavanja takvih progona. No.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka. Nakon Holokausta. I u kasnijim vremenima. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu. No. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu. stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima. U prvoj polovini 8. prije Holokausta. ved.. Koen. za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja. mnogo dugotrajnoga ufenja. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore. i nadalje se svakodnev.). Kogan. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka.000 Pravednika. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi. Naime.sve<ienik (Kohen. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena.. Obvez241 .. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice. ako zeli biti primljen u zidovstvo. do prije nekoliko desetljeda. Jedan takav mu£enik.Zidova. to nije bilo tako teSko. dam ha-baa. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen . a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika. iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva. mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc. poljski plemii primljen u zidovstvo. a nema ni drugih svjedoka. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati. Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima. Kon. krimski Hazari. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova. Kohn. Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. Kagan. Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti. nemati drugih poticaja osim duhovnih. a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika. 1749. obratno... sve do u poodmakli Srednji vijek. Naime. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja. godine u Vilni.. vjerskom sudu. Cohen. U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. Potrebna je iskrena duboka predanost. usprkos svim teSkotama. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. spaljen je prije samo dva i pol stoljeca. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl.

te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. a zatim ga se prima. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. uz simbolifrio naknadno obrezivanje. Preobratenika. i biva usvojen u zidovskome narodu. 243 . Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla. Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. koja ostaje u svojoj religiji. MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom. kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac). U praksi. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola. prijam u iidovstvo je lak§i. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred.no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. No. Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti. Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. prema ugledu na Rut. mikve. prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. uzimaju se i druga zidovska imena. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful