Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

pa i primitivnim. za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje.jekom 19. Abrahamu. Tada mi je jedan rabin. Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena. odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. Veliko stradanje. pronalazio . naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni. 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti. Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome. $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi. pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti. Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot. priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. stoljeca: Holokaust. I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji. tijekom godina. Velika nesreca. Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On. Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham).a tada konacno pronasao . Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet. i ja mogu biti njegovim dijelom. hebrejski: $oa.gotovo svi su stradali u Holokaustu . zabacujuci tradiciju i religiju. U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice.smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta.ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta. Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi. jesam njegovim dijelom.mene. njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom. Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa. koji 15 . Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim. na zidovske rodake i prijatelje . stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama. kraljeznicu zidovskoga identiteta.

toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. odmah do faraona.. suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat. veliku i mocnu. nemirnog.. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. 2idovi nesmetano krenuSe dalje.. a u zemlji se nije loge zivjelo. A§er. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane. kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. snahama i brojnoj djeci njihovoj. Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. No. ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob. p. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. No. Zebulun. Jichakar. uopte... Jehuda.. Time Abraham postaje prvim Zidovom. ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod.. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra. oCeva miljenika. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga. okupljene u dvanaest plemena: Reuven. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda. a povijesno prve. Na kraju. Saljud im manu. noseti u pustinju jog neukvasani.. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000. Benjamin. godine p. Gad. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. Poveo ih je u pustinju. pored punih dadavih lonaca na ognjigtima. No.K. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D .je zivio u vrijeme obozavanja idola. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili. p. Simon Levi. gdje je odgojen kao egipatski velika§. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod). Bog je opetovao svoje obeCanje. gdje im dobro bijaSe. Petkom. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti. Zemlju Obe£anu. teSkog i.^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. kako Biblija kaze. idila nije potrajala. Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. Naftali. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes.K. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi. na^inili bi nepodopgtinu. nije znao za Josipa. No. kada se sve ovo dogadalo. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod. posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih. a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. Efrajim i Menace. njima i njihovim sinovima. p. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu. vjeciioga Boga. zene i djecu. zastupajud ga i uvode(5i red. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. a u hrvatskome jeziku Mojsije. faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena. praocem zidovskoga naroda. Uz to. Nastalo je vrijeme kada su brojne.K.K. na brzinu ispeien kruh. rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni).000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). Dan. proro&ca Miriam. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige. §to sve ostavi u brzini bijega. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji). Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva. Putem vigekratne objave trojici praotaca. ve£ je problem nastao oko 1800. tanak poput poga£e.

dvostruk obrok..K. Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima. i kao autora JPsalama. za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod.) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku... koliko je lutanje ukupno trajalo. time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena. £est u istocnomediteranskim kultovima. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama . koji ih je izabrao za svoj posveceni narod. i prostorno manje-vi§e stabilizirala. do Zemlje Obedane. Oko 1200.. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina. kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. uz uvjet dzzanja ovih mzcy. Zakon.<2L. u hrvatskjorne poznaLj. Svaki put bi bili kaznjeni.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom. (Zapravo. uvijek bi se ponovno pridigli. Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru. 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda. Bilo je to sredinom 13.. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja. neupitno. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti. Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota. Upravo je u pustinji. ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu. te su vrludali od grada do grada. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik. ili pak egipatska bozanska krava. Bog im je dao kralja. Cini se. strogo ali odnski. ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu. Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh). Ni samome Mojsiju.. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p. stvaratelja i kralja svemira. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu.dao_s. Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa. zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda. ^oyjek_osebujna znaCa[a.JSJ5SSy_i?^ .kao SaImnon i_SolornQri. §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem. jer je okusio od egipatske raskosi. te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. D a v i c e i t n i k . sravnjivali sve sa zemljom. No.os_i. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano.Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga.sucima. 0 Tpra. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva. Dospjeli su. a tradicija ga . Mojsije bi ih. _kraj .. icamenim plo^ama 19 . nakon mnogo te§ko<fa. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda. s njezinih_613 mz. . teSkoca i oskudice. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. te spoznaje Jedinoga Boga. prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David. tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore. ali vjecno su uz njega sjecanje.. humora.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. iskovan od teSke ali uporne naravi. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se.ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya. Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji. redaba . p. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu.o^ pTKTOvdje je.sin. nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti. zapalili Sto se moglo zapaliti. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju. No..agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s.

Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena. a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu. osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo.K.K. oko 18. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. godine p. a ponovno 6e ih okupiti. p. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina. pa je tako i 21 . sredigte svega zidovstva. kralju ratovanja. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova. Hram je bio ponovnojagraden. Tako nastajubrojnefmis'ne:. druga je skupina povramika. Do_515. Hram i Jeruzalem unisteni su. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin. prije svega grijeh klanianja idolima. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama. Davidu. Tako je iidoyskajdrzava 332. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. u Babilonu. stolje£u p. Izrael. je kraljevstvo. burna dolaze £esto. tek MaSiah . Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom.Mesija. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj. rasprseni babilonskim svijetom. (Do danas nisu pronadena. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram. vec Salamunu. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia. sredigte kulta Jedinoga. Prva skupina povramika brojala je 42. Zidovi §to su ostali u raseljenosti. mudrac i administrator. dok je^sjeverno. u 10.. p. Ovdje. propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova. pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena.K.000 ljudi. Juzno. Hramu i Stovanju Jedinoga. slave Boga i nadaju se povratku. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga. dospjela u Jeruzalem. kada bude doSao. Veliko rabinsko vijete. Hrnm a. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama.. ali zajednice su opstajale. Jehuda. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju.) Godine 586. u takozvano babilonsko suzanjstvo. imali su i dalje kojekakvih nevolja. nije bilo dano sagraditi Hram. prema tradiciji. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje. ali op£e prilike bile su teSke. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. Prvi Hram.K. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore.360 muSkaraca i 7.Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori.K.komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. a zitelji arpxayljeni u Babilon. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima. Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko.']Eraelj_e pao pqdLAsirce.K. Oko godine 720_p_. kralju mira.Yeliko^ ga. Usprkos tome. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. Povratak iz babilonskoga suzanjstva. pala pod Aleksandra.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!). u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor). Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo. Godine 458. a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna.jedinstvo_zemlje. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme. p. No.

zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!).tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak.K. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena. Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£. i kona^no su prerjerali. helenistidkih sirijskih vladara. uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama.K. Mjera je bila prepunjena te je 167.bredno qdjsden i ponQyno po. umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo. te su ih Farizeji i udnili. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram. Pobozan!). Hram je oslobaden. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. da bi se 301. Cadoku (i to . mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi. Stali su usvajati grdke obidaje. andele. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni.K.Tradicijski. besmrtnost du§e. te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . njihova hadna zivota i obidaja. Istodobno. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. Godinu dana kasnije.tolemej Prvi. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. i tjerali.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje). Ali. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava.K. Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki. vodedi su krugovi. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost. u veoma . Godine 164.Gospodina. Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela.sve^en. plemsrvo i svedenstvo. te je bilo dosta nevolja i nereda. vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije. p. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima. Kako bilo. vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. Gr£ki vladari su tjerali. osobito svinjetinu. drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim. onako kako je oni odrede. p. mogude ustrojiti samo uz kompromise. No. premda manje popularni.nestao.. Veliki svedenik bio je zapravo vladar. Konadno. p. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. No tvrdoglavi Zidovi. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. Godine 198. Na spomen togaj£uda. stol|e<a p.kako bi drugadje . Saduceji su. o. medutim. i tjerali. govor i druStvene odnose vladajudega sloja. p. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. Suprotno njima. Takvo je druStvo. natprirodne pojave. Pravedni) oblikovala se tijekom_l. profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba.aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji). uglavnom izabrali helenizadju. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana. 23 . dok 142. drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac). nametanjem grddh poganskih nadomjestaka. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru. nametnuo helenistidki egipatski vladar P.kako bi drugadje .Hasidim (Pobpzni. no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana. Farizeji su.K.znad Pravedan. p. koja je sebe nazivala . Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva.K.. dakle. podreden tek osvajadkom guverneru. Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika. Menoru. No. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju.

Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota. zive jednako pod svakom vlaSdj. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo . a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije. istggajdjrjyafeda4e. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga. §to su je oni. jPgst na dan tiSaa be-ava. no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. Za Zidove. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice.prije-YJle. Zacijelo je. u mjesto Javne. Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju. Istodobno. Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama. na gr£kome i latinskome nazvana Judea.. s druge strane. izmorene 25 . pomazanoga kralja. koji £e ga ponovno poditi. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan.nije vodila lozu od Davida. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. a dok ih god puStaju moliti. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom.kako su naglaSavali Farizeji . Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. Prestanak hramskih djelatnosti. nakon pada Jeruzalema. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada.. Raseljenost. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima. Sanhedrin. Godine 63. No. Salamunova. godina pap i pTvTHram. gotovo sravnjenoga sa zemljom.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja. U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja. kao jedan od valova otpora.. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda. voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva. HaSmonejti..K. odriap se do danas. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike.. preselio se iz Jeruzalema. koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme.bio je Idumejac . nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja. puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama. najvige vjersko tijelo. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora.dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. Dapace. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. No. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli. No.stptina. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta.. p. Nemirni i prakti6\ graditelji. jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda.. nisu im propustili uzvratiti. svedenifke sluzbe. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya. pak. godine_p_aojie Jeruzaseca ava). Eseni). buntovnicima. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana.

Aleksandrija. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe. i 16. gotovo viSe ne postoji. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja. krizarska.posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. nastavljajuci drevnu tradiciju. Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. vijek Europe. stoljeca izbio ustanak dji je voda. nastaje tek nakon eubitka Hrama. na kraju 5. No ona prava raseljenost. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama. Bar Kohba. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh .. te ima mnoge osobite obicaje. djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu. Tako je u prvoj polovini 2. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima. Rim. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. prije vi§e od 25 stoljeca. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva. a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo. arapska. bilo je to previSe. na 27 . ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. takozvani FalaSi. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. U na§e vrijeme ova zajednica. rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj. Korint i druge. Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). stara 2500 godina.zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva.. pljadcajud je pritom do gola . Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. stoljeca. prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice. Damask. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion. koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. U 15. No. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. No. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. bez oslonca u Jeruzalemu. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova._nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene). i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. perzijska. Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati.).Prostrt stol. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih. Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. sjto_ljega.

stoljedma nakon izgona.000 ljudi.ved u religiji. 1492. ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. Dalje se na zapad nije moglo. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. postaje doista teSko. Sefarda.u bioloSkom. stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. Godine 1391. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti. no prodorom Islama iz Afrike. u Ameriku. Crkva ne odustaje. krenuli su dalje na zapad. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti. najodvainiji. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli. Gotovo polovina Spanjolskih Zidova. Nakon tisudgodiSnjih iskustava. tijekom stotina godina nakon izgona. oko 100. Naime. proglaSene 1924. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom. te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi. svinje.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. a vjerski iivot buja. na arapskom i hebrejskom jeziku. zbog teSkih progona-^id^vau Europi.oni koji su izabrali tezak put odlaska. No. \ 29 . tvrdoglavo vjerni Vjefnome. Vise od 200. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". Ipak. Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. medu preostalima velik je dio. prated Kristofera Kolumba. Kona&io. godine. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima. Problem nije bio u rasi . Tek poneki. ali ni Zidovi ne odustaju. Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. njih nekoliko desetina tisuca. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. iako pokrsten. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi.. Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. Sto su samo boraviSta.zar je moglo biti » drugafiije . stoljede kasnije. prebjegla je u susjedni Portugal. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova. Ferdinand i Izabela.X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima. Djeluju Jehuda ha-Levi. otiSli su bez i£ega. o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda. Oni koji su odludli jud svoju vjeru. kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu. dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?. Jedan pokajnic"ki dn. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom. gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije.

Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. Pet stotina godina nakon izgona. trajud neprekinuto stoljedma. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu. Sefardi. paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. godine 1992. Zidovi su i u Palestini. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. vjerne neprestano Jedinome. Njihove su zajednice. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. sve do 1967. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva. u posljednjem se desetljecu 20. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . u zabitnoj zemlji Bosni. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. donijela je teze zivotne uvjete svima. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. godine. a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. nastale u okviru Otomanskoga carstva. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. Osim u raseljenosti. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. osobito krizarskih vojni. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. pa bi zatim ru§ed. Urjecajem Crkve na ta kretanja. Istodobno. bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. kao i samo Carstvo. za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. Krajem 15. Tako §panjolski 2idovi. njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. a osobito neislamskome pucanstvu. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena. sve do 1941. Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti.Nakon izgona Zidova. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. Naime. No. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. te su dionicima blistave pojave radanja Europe. No.

Istodobno. povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. te im je povratak dopuSten tek u 17. Doista. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn. a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. te profesionalni posudivad novca. a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. novae nastao bankarstvom. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. Krajem 18. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome.talogai pokrStavanjem Zidova. prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. stoljecfu. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. stoljeca. No. zemlju Izraelovu. Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje. Ovi pak. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove. ObeCanu Zemlju. . U vrijeme ranoga uspona Europe. nezidovskog okruzja. 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). Druga polovina 19. I ranije su. ASkenaz.uzdizanje. osnivaga cionizma Theodora Herzla. no to nikada nije bilo trajno. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena. jer je povratak (hebrejski: alijo. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. zatiSja. vodila je druga. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade. Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. 33 . No. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota. . predvodena tradicijskim rabinima. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. i tijekom 19. popularno nazvanim lihvarstvom. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. na pofetku 13. (toorba Haskale. iako uz neprestane te§ko£e. njihovo znanje i sposobnosti. stoljeCa. a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. asimiliranoga agnostika. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. vt Palestinu. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). zidovski je kulturni zivot cvao. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda.

vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti. cvatude i bogate. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. bila je ved na vrhuncu. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. stoljeda. No. Gdje je bilo dopuSteno. talijanska Renesansa. No. domadm zidovskim pukom. Mnoge od njih su velike. Od 13. premda im je zakon. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. sve se vi£e Zidova u 14. stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. Zivot je trajao u strahu i ocaju. traje u Istambulu do danas. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave. Tradicijski. utjecajem razvitka komunikacija. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 .• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. Sto su se stopili s . nova snaga puna zivota. Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. stoljedu. samim krajem 15. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka.i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati.o zajednidkome identitetu. kada Italija pada pod nacisti<5ku . talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. no sve ih povezuje svijest.^ jim: etidkim prtetupom. i susjednim podrudima. gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice. Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava.i va. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. dijeled i pre. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. najavljujud obnovu. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama. godine. pomelo je od. a mala zajednica. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi. Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. u~danaSnJoj Poljskoj. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave.obedavajudem 19. druge su male i siromaSne. Litvi. okupaciju. a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe. Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova. drzed svoje tradicije. posebice u 1.• va. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika. u odekivanju i nemocnome nadanju. stoljeda..

posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880. Raseljenost: Amerika Goldene medine. umjesto samo subotom. ^^ -X. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. iako u teSkim okolnostima. koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije. No. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. te s jakim osjecajem solidarnosti. godine. stoljecu. pekarstvima. odricanja. Godine 1924. pojedinacno ill u manjim skupinama. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. mljekarstvima. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. Dakako. kao i svuda. uf enja i predanosti Bogu. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. Tijekom oko dva i pol stoljeca. Tljekom 19. godini. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. Zlamom zemljom. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. krzneni Sesiri. kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi. bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno. te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan. nenauceni na to. posebice time Sto su radost. stolje£u pooeo povratak. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti. 37 . sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. Zajedno s drugim narodima Europe. erne hlafie. Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a. Od 280. te je u 18. Cesto su te zene radile u trgovinama. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama. nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. pruzali su novu nadu zidovskim masama. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. od po£etka 18.000 u 1925. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. uvojcima kose iznad uSiju. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. No. i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko. bili ravnopravnim gradanima. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. Godine 1917. pored vjerskih. jidiSu.500. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom. rebeima (rabinima). godine. koje je. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. perionP cama. Palestinu.

.. vrijedani i ubijani zidovski gradani. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su. pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti. zene. djeca.. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga. Ta se noc. nagurani u teretne vagone. . cionisti i anti«-^__*. na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. nevrijedni ili manje vrijedni zivota. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti. iako oStro i okrutno. zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga.. -—/Jijekom .^ fl f :. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov. Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. Tamo su ih do£ekali nasilje. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja.. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova.. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj.Hitler j3d-l|ejg_1941. a ostali.^H'-ft" vijeka aiiuaeu. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. nazalost. stoljedu. iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva. podnje Drugi svjetski rat. No. ultraortodoksni i nevjernid. Veliko stradanje). hrane i osnovnih higijenskih potreba. pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima. Takva se ideja javlja vec u 18. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina. antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna. studenoga 1938.1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve.. licemjerja. stard. istod\ i jugoistodxa Europa.tako-od religijskoga izrastao u rasni. da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20. ' " _ "J -"'".933. i 10.. Civili. pljacka. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima.™-Jr—•-.^^. a krajem lieta 1943. 3to se naSlo na plodnicima. a.. i 19.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara.J_. nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar. onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom. Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju.. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast).•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—. uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te. Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema). j J O •}^r~ **v. bez vode. Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. njemaCka vojska ulazi i u Italiju. prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj. do. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje. unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt.. U nod izmedu 9.'. Nacelo rasnoga antisemitizma. sporadidio i u relativno malim razmjerima. a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je. Qpjdine/1939. da bi od I938. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30. zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e.~J . javno su pljackani._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava.'-•-•. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova. Arttise-^! rrutizairLJe. J 39 . zakonski razradeno 1938. hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca. primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja.000_2idpy_a.X~. a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc. ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945. Zaposjednuta je zatim i Francuska...__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana.uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __.

pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. oko dvadeset tisuCa Ijudi. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot. ne-2idpya.. sudeni i osudeni. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. Adolf Hitler. osiromaSene. ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. panvfenje je trebalo institucionalizirati. ne zaboravljaju svoje mrtve. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa. Velik. asimilirani i tradicionalni. Cuvaju fotografije. faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. pa i Jg££an§ki. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu. najf eSce nekaznjeni.koncentra-. Gospodarski. Cesto se postavlja pitanje oprosta. Prorijedene. smanjivanjem. stradao je tijekom nepunih Sest godina rata.cionisti. Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. Qka»2000 ospba. rodaci i prijatelji ubijenih. zajedno s prezivjelim potomcima stradalih.oko 80 posto zidovskog puCanstya. li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. Holokaust. SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku. PoCinitelji zlof ina. ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima. 95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine. s>f^-r-AfJ. Istodobno. znanstvenoga i gospodarskoga uspona. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi. pismenosti i uljudbe. U drugim podrucjima. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja.. .7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina. Kulturni zivot je zamro. No._ 7^. do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom. Sjecaju se njihovih imena i lica. Vcliku ncsredu. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. Europa je bila uniStena. korjenite povezanosti s tradicijom.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. najyjsle__u. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. sre<iom. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu. Takojejbilp i_u lirvatskoj. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. ^" J^ /ij . Pored spaSavanja putem otpora. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku. Holokaust je to zauvijek odnio. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno. za^etnik zlodna. no najved je dio stradao u zemlji. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce. potomci odayna ppkrStenih Zidova. Rijetki su uhiieni. kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu. Golem broj civila i vojnika sviju strana. Jedan dio je stradao izvan zemlje.

tred su odselili drugamo. No.kon zavrSetka Holokausta. izmedu dru43 . Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje. Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj. yirovitici. Australiji i Afrid. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni).. -HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta. a ne§to manje od jedne tredne u Europi. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se.00. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo. Kanadi. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina.. koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja. a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji. neovisno o duzini protekloga vremena. u . Njihova smrt.rte-putern nje . a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15. Slavonskome Brodu. sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova.) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/. svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija. u kojemu je od 1941.. Na takvome temelju. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove. U-. Oko jedne tredne zivi u Izraelu. 2idovi zive diljem svijeta. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje. WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi.H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova.sudjeluju. i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima. a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. za rodadma i prijateljima. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . do 1945. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee). juznoj Amerid. a 2idovske ppdne u Rijeci. stoljeca. te se Cesto poziva na opd oprost. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. Cakoycu. kao povijesna opomena..se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. zauvijek optuzuje podnitelje. smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva. Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest.WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. zidoyskih op^ina. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih. Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo. . Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta.

a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu. Bozje obecanje praocima. pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava). Tijekom gotovo devemaest stoljeca. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona. * Ako to zelite. Psalam137. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada. fond je kupio 96. Zapravo se drzava kaze medina. padom Jeruzalema i Hrama. godine 1917.000 hektara zemlje. naziva erec. Ove su organizacije. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. prvim cionistiddm kongresom. odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 . proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena. Pojam drzave razdvojio se. To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje. zapravo povratnika. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. Podrucje. od pojma Zemlje Izraelove. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. JHeEzla-(1860-l 904). Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije).osnpjpovratka Zidova u Izrael. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. drzava. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. tada to nije samo san! Theodor Herzl. to nije samo san. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. kao i druge zidovske organizacije. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. Erec Israel. zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. Erec Israel. uz obvezan dodatak njezina imena. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija).gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu. godine. Poziv je bio vjerski utemeljen. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. Godine 1882. Neka bi se osusila desnica mi ruka. §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. osnovan je Keren Kajemet. Jeruzaleme. Godine 1901. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. Herzl je rijecima: Ako to zelite. zemlja. Naporima Hajima Weizmanna. Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda. povratak u zemlju Izraelovu). kamenite ili mocvarne. bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu.

Zemlja je bila slobodna krajem 1948.Je_4i^ stavriici. pored uobi£ajenog na£ina zivota. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista .. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). Potkraj 1947. Nova je zidovska drzava nastala u ratu. ustanovljuju se izdavafke kuce. Zivot je bio tezak. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio. Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939. uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. Istodobno. Jedan dan ranije..000 Zidova. §to su izgubili sve osim svojih zivota. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. Godine 1920. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima. sviay_a to to^u. Svi se oni ipak . Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige. traje u raru. knjiZnice i sveuciliSte. Generalna je skupgtina U. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja. netom prezivjelih Holokaust. svibnja 1948. svibnja 1948. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka. Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima. surov i siromaSan. godine 1939. 14. i 1947.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela. Zbog ovakvoga razvoja. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti. Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana. Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. Godine 1933. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. broj Zidova raste na 250. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima. Prije. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja. Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. filharmonijski orkestar. za vrijeme i nakon Holokausta. kazalista.i upravne organizacije. Osnivaju se. Hjekom dviju godina. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini. ali arapska se strana tome protivi. Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. u Palestini zivi vec oko 160. Konac^no. Godine 1942. Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina.000. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima.000 europskih Zidova. 1946. na 500. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak. Arapska strana to odbija. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. No. kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota.N. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15. zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova.000. rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao.

. osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse.. to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. Povratak u Izrael. 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. naziv novCane jedinice jest Sekd. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael.000) i drugim. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji. Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti.'. sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu. oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni. od gospodarstva i vojske do turizma i zabave. Haifi (250. sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika. Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje. . 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije. Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba.polttiSku rav 49 . alija. zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600.850. te svetkuje Sabat. odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. Tel-Avivu (350.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika. dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane. suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. §to se religijskih propisa drze tek simbolifno.000). V.000 Zidova (80 posto). viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem. vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje. U svim podru^ima 2ivota. No. moSavima i jiSuv kehilatima. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju.nadaju uspjehu mirovnoga procesa. te nepoboznih.4.000).000 (15 posto). Arapa muslimana ima 900. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e). od toga 4. otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). Glayni grad Izraela je Jeruzalem. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila. i danas se dogada. ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca.

prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. No. U tome se zidovstvo razod drugih religija. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija. koja regulira i konverziju. a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje. kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. i to je dvoje neocivojivo. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima. No. Dakako. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom. tko to moze odrediti. tezak i dugotrajan proces. Tako odreduje Halaha. vjers'ki zakon. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct. prijelaz u zidovstvo. a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. nije uvijek bilo tako. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom.

Dakako.jecanje Izraela kao domovine. srednjega i mladega naragtaja. Stoga se danas. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi. osobito medu mlactima. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu. u svijesti o pripadnosti zajednici. ima osoba rodenih u krilu zidovstva. a za asimilaciji. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce. postojanje Drza.to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti. kako stoji u Tori. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza.Ugladenosti. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 .vijesti primljeno je u krilo zidovstva. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome. ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je. I Izabrani Narod. Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut.ga identiteta. te dakako zidovski na.Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom. Buduci da ih Orijentu. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. izravno prihvacanje europskih. odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva. koje podrazumijeva. Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. Nasuprot tome. Za njih najvazdovskoj tradiciji. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti. no drzi se da je naglaSeno noga.roden. ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. osobito u Izraelu. U posljednjih pola stoljeca. jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava. odanost Tori i zinju tradicije. jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva.nosti prema Savezu. u £uva. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu.titeta. bila je rodena izvan zidov.tako i u Hrvatskoj. jer svaki punoljeroda. nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju. Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. neovisno o ukup. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo. Naime. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. poStovanje ali ne strahopoStovanje. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati). to je za iskazu identiteta. a ne rodeno u njemu. Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta. S obzirom da je u zi. Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po.Narodu Izabranome.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota. ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta.

No stvoren je. Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk..jd£u§tveno^.bokom naklonu. Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma.?' . falcp jemastald ^golemo.:!»J^. 2. vet je i stvoren prema njezinim nacelima. Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna. Jer.nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„. ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji. tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah. ^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i . nezavr§enim .«i^^_ *' '_.u ^a^^M^ele'l^lt^. koji ne znaju pravoga Boga. Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti. Zidovi .* odanosti . zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. Kralju nad kraljevima. . zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju. u£inio Zidovom: Prigibamo koljena. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom. a drzi se osnovnom 54 55 . Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz. zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka. ve<i kao samu Bozju pojavnost. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta). Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda. ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk. Zohar . Cak je i modernim. -f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno. To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^.. .te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati. Svakako.time i nesavrSenim .T ... a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu. Talmud. Hilel. Kada nije bilo druge mogu£nosti. pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne. Gospodin. pa time i savrgen nacrt_svijeta.

(dvije knjige o kraljevima).wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja..AI^.. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•. syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud. . jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik. Qpjf""'°" :"1'""J a .. No. u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez. _lt^^_-_: --^j.'. hebrejski. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture. sve do posljednjega slova. od sunca i zvijezda do bilja.i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'. j^u. premda idolopokloni£ka. „__ _. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku.ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki. Amos. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme. tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha. U meduvremenu je u J. PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva. stvaranje" svegalto postoji. terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah .. te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha . r-T— J« ~~". Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno. Tanah £'mc joS )_.. ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta.Havakuk.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'. u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu. A fvf v 56 57 . iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati.—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve). Miha. Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena. u povijesti covje£anstva. (dvije knjige Samuelove).-nazvanorne Vulgata.pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime. do 2. Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta. Ovadja^Jona.—.i4j. Kohelet (Propovjednik)._^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5. Stvaranje). ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju.£ovjekovom zivotnom zadadom. takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva. koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima...-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-. . .-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^.-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|.^. Simuel. progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige. pa i ka5nije.ALA X^«^JXV/^ty.. Tora se sastoji od pet knjiga. No.. zivotinjaitovjeka. Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo. jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica).nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H).. a time sav svijet postaje svetim Hramom.Mali^jpmmci:^HoSeaJoel. a isto• TT /T-* ^ .. ja. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa.• .. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel. Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu. Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga. Najoma^ama ^ qd_najranijega.'"" >^*^" * ."> '"'rV:'-^. stoljedajgJK.r_PQs tanak. Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi. Svakako. Cefanja. ' ^ ^ ). dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane. svijet bio prestao postojati. koje nemaju pojedinacnih naslova. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset). Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta.st.{j^aujjuab/vctama^ M " . . Optuzivan zik..<-f. JeSqjahu (Isaija). ^ sucima).._p. Nahuin. firrna) i Jehezkd (Eze]del).

Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja. dodatak.. faoed \Blagdani)._____•_____•• .. no^_poznat jej. prije svega rabini. TalmudakLse. astrologiji i magiji. Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda. mada zadjelo ne na mnoge. nastavak). kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom. zavrlena u ranome 3. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga. vjenianja._aramej^_ . pod naslovom Talmud. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan. ______. StruCnjaci. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija. i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu. budud da se ova ra£unala godl^nje.yvJfl^Vn... Buduii da jejfalmud komentar MiSne. Tred.^)rugi dio. --. naziv Talmud"zn~ad"na{ik. preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982. a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike.dys dijela.i(Zene)/ bavi se pitanjima braka.. osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima. To je traktar^ofj^Qci. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta. Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik. Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da. Opsegom bitno manji. a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne. gisto6_a). bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine. Peti dio. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak. prou£avanje._ sJd naziv Gemara. U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja. okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. pouke i pripovlfesti iz MiSne..e dstoce i nedstoce. Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania._razvpda. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne. Frvi dio.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed."Oba se sastoje ojj. prou£avaju ga u izvorniku. te navodi izreke. Dvije suyerzije Talmuda. gtp sij^u obliku-. \Kodasin\e stvari). Talmud je. Na hebrejskome.]niViii "u' _ ... incesta. a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata. Cetvrti dio. zapofiet prije nekoliko godina. bavi se pitanjima_pbred:n. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom. ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\.i ____ _i'n... ^rtve u Hramu. •> •• • . sudovima..: -.-1— jpq j. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja. -u kojoj je tijekom vremena. vjerskome zakonu).-----------. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla. stoljeda. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru.. preljuba i bra^noga vlasniStva. \Nezilan _\..okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna. cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera. medicini. Pisan je aramejskim jezikom. dio. Godine_1941.. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski. poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta.nr. U ^eSwama. §esti dio.. tfikst dta pjeYuckajuci. fabinskim akademijama. _ _ _ J____. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne...dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta. podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini).------— . A 59 . bavi se gradanskim i kaznenim pravom..

pa_p_on. koji je zivio u 1. Zemlja Obecana /a sum Gospodin.JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena. sve te to biti vaSc. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu. ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h). "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav. o^obltrvengansfven.Zohar O5no50iaJaijiga.kabalisti^ke sljedbe.. m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji.. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju. zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh . Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan.Ero4-4inim _ vrijednostima. stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri. stolje&i. Eufrata. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku.ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc."dolrVovma. svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i. Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu. 61 60 . i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu. . t|kiz J. govoraSe Bo^Abrahamu. Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva. . Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi. i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec. sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva. ^g/Mte. Zohar.rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje. Kanaan.. Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. stolje£a Simonu Bar Johaju. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2. a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova.3LstoJje^a. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta.astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude.. Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja. Zemlja Obedana.

a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime). Onaj koji je posvuda). a ^ugrikpjne_je^ poznata n. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje. odnosno: Hvala Bogu. ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina. Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70. buduCemu svijetu. ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. grema tradiciji.Blagoslovljeno bilo Ime. obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj. najortodoksniji Zidovi. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave. Izgnani iz svoje zemlje. Cevaot (Onaj koji je nad vojskama). Sadaj (Svemogud). ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane.. Gospodar) te ne spominju Bof je Ime. No ipak.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova. doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa. naravno.jer on te. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin. he . koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima. tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. ijto^arnoii. do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju. dod u Obecianu Zemlju ." lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti. zivotom i smrtu. No. ha-Makom (Miestp. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike. vav. neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama. JgsTtgk^cgJylesila. drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. Istodobno. Dr£aya. poput^JElphinJBog). yiSe. gotovo bez ikakve nade u povratak. Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan.molityi. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu. Bogu se obrada. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez.JHVH. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . rijedju Adona[ -_^p_spodin. no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena.jfLl948. kada su je izgubili. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . Od 13.

Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima.—' ' -.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova.goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila.Aw. neovisno o jeziku govornika.. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji.. tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt. Bjroj 620. Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan. bez promiSljanja.J. •' ' • •••" . te da je njegovo ImeJDn sam..Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi . zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza. ---. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom. Oni dr2e da je Bj3gj^a. ji^ No."*~ -' * -. Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii).--. ----. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu. A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme. sltige ffi£egii sto je 64 65 . sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela.. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota. i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva.^. NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred.Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi.. drzi se znakovi"— ----..hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin. U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti. ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde. upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju..---^ -._ a. usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka.• « -. Neovisno o takvim rubnim pojavama.Bog). zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi. jer Bogjejse Tme.. kao obrane od zlih sila. te u hrvatskome srecemo oblik B-g.__„.' --«—— -JU-"--™ ----•—--.. a takav je prikaz_. a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj. -. diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu.^. s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi.

<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej. 613 zabrana i zapovijedi . Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede. ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. prehrambenenobTCaje. zabranjene odnose medu ljudima. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje. stolje^u ijFazao^filozpf..Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju. koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot.. hramske duz^ ijosg. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon). nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu. posudivanju i poslovanju. merTu ill okruzju nastanka problema. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika.t_osnovnih togaka vjerovanja. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba. a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot. Tek Mz'^Kfl. naglaSava podijeljenost na prvih pet. koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno. a kona^no je prihvadeno tcinaes. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete. zasnovanih na pravnome redu. budud da su one neodvojiv. S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. nazvan Maimonides. Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom.SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine.Mo§e ben Maimon. oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu. darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima.. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. naCin proslave blagdana. Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. iako se viSe njih dr2i bitnima. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 . Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore. kako ih je u 12. 'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja. I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti. No. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). ^-13 nacela vjerovanja . No. temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota. sustava vjerovanja. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji. prije svega yjerovanje u jednoga Boga. SloSa asar ikarim.

Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah . koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk.Pomazani). nedjeljivoga i vjedioga Boga. osloboditelja. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. 69 68 . U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. Mesija. kako bi se moglo suditi svima. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom. olam ha-baa (budud svijet). Nastupit £e novi svjetski poredak. kako ka2e Psalam. vladar mira. donijet £e kona£an mir svima. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua. 2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. za djela podnjena za 2ivota. svenazoftioga. Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija. No. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. pored istine i pravde. kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. Tisudjedma progonjeni. Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. posve dovrsen i savrSen. (§to te se dogoditi nepravednima. time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima. Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta. jer mir je prema tradiciji. svakome pripadniku ljudskoga roda. posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga.

. l&hehjanu.fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino . aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka. povr<ie. y|mji). Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica.ojj>.•4. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza. kojima je oblik odreden i nepromjenjiv..koji^stvamfplod vinove loze. te je njihov oblik nepromjenjiv. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota.Blagoslovi .o vrijeme. te blagoslova Sehehjanu.. tjesteninu.. izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu).. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju. Gospodine Boze nas..i. pranja£uku.. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino. . uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika. koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. .. narecfene vjerske obveze. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice. kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja. Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane. Adonaj Eloheinu. (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta.B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine..P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^.. 71 . vladaru svijeta. gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a. Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga. izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti. a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova. koji nam dajeS . postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe. To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt.) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi. Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw. a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra. drugima za Njegove darove. voie. a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta. Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl.proslave blagdanaHanuke^urima.agoslov.

neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid. mogu i same postati sve73 . 72 Moze se moliti na svakome jeziku. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. Sav je zivot zidovskoga vjernika. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. ZariSte molitve uvijek je Bog. Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta. broj zena nazodiih molitvi nebitan je. ali i radosti i proslave. Sto su prosli obred Bar micva. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza. stvoritelj i kralj Svemira. potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel. kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. a sam naziv KadiS znad Svet. Molitva. Prva reCenica ove molitve.Poduj. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. sveti jezik. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. obe§daS<ienja ili zarobljavanja. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. vrti<ia i drugih prostora za boravak. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. U sluCaju tuge. Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv. premda ih se ne raCuna u minjan. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. opasnosti i nesre£e. kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan.. tehilim. zapravo su molitva. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. Danas se ovakav pristup mijenja. stanova. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga. tefila. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice. donosed subotnji blagoslov. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima.. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. jezid obreda. te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. Gospodin je jedini. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. U vrijeme nastanka molitve. Gospodin je na§ Bog. ona ga potvrduje i obnavlja. a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. To je stoga §to. jezik Tore. iskazujud svetost..nas Otac i naS Kralj. Molitva je potvrda Saveza s Bogom. jer se u minjan broje samo muSkarci. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja. S'ma Israel. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere. Adonaj Eloheinu. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel. Adonaj ehad. kombinirano je djelovanje srca. Skola. ureda. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. koje su za vjernika Zidova sve propisane. kako je to odredeno muSkarcu. Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. jezik Saveza Izraelova s Bogom. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. Pored toga.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). jedan jedini. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru. duha i uma. jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza. beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. Osim u reformiranih Zidova. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel .. Izraele. Avinu Malkenu . (PoCuj Izraele. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. Rijed su aramejske. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-.

stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. deset punoljetnih muSkaraca. snaznome i modnom. Prije poietka. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. f|| ||P ^ 75 . negativan je samo dvanaesti. ponovno podize Jeruzalem. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj. a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed. a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta.st). tefile. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. Minha i Maariv). U 2.tima. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. Temelj sinagogalne sluzbe. onome koji je podario spoznaju. stojed. a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. Amida se govori tiho. jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje. KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. ali se smije udniti. Svi su blagoslovi pozitivni. svetom. Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. kojemu se upudije pokajanje. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). lijeci svoj narod Izrael. ali naziv nije promijenjen. Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed. blagoslivlje godinu. skupljenih nogu. dni da odjekuje truba spasenja. koji daje oprost. te ih je ukupno 19. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova. kao Kralju koji sudi i voli pravdu. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. jest Amida (Stajanje). Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida. koji'obnavlja Izrael. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). prihvada molitvu. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion.

no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota. tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva. nafina priprave i uzimanja hrane. no ipak rad. miSljenje odnosno sluzba srcem. U vrijeme postojanja Hrama. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima. jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi. molitva.^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska. kada zivotinja Bozje stvorenje . U stvarnome zivotu. reguliran je zakonima i pravilima. drze neki rabini. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara. duhovni i tjelesni. mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. koji je zivio u 12.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. -y. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. Porea Tialahigkih zakona. jer Ja sam svet. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. i budite sveti. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. budite i vi posveteni stoga. No. ve6 samo duhovnost.. 76 . Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje. Sustav zakona iobigaja koji se od77 . stoIje6u. jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. poznat kao Maimonides i kao Rambam. medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol. Bio je to najsvetiji rad. Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani. Tijekom tisudje<ia. -|. Tako. lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. Trebalo je muke da se goveda. teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja. jer viSe nerrta tjelesnosti.. Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). Obratno. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!). temeljenima na nafelima Tore.il molitvi. jeruzalemski Hram.Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. Nakon pada Hrama. sluzba Bozja nazivana je avoda. Gospodin teje odabrao. Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e. ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta. nazyani minhagim (obiCaji). tvoj Bog. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina. Bogu svojemn. MoSe ben Maimon. Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. rad.nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit.je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta.

hijena.. Ulje je kaSer i neu. obredne kupkejnikve. RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr. arbun.Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan...i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price.J^-^yj^J wy_ ^_—^ . odjspravno napisane Tore.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. slon. diyokoza^..). '(Fpnovilen? zaRon). tunj.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. tigar.) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi. kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. popufsira i vina. rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-. 'Sisavci ste su fivotinje (govedo. njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!).) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list.1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica. vidra/dupin.jnezuze. i dakako. ispraVar^/odgavaraJud).. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. orada. Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). (U nas to su losos. Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat. ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste)..jvoje vote i povrtejcgs'er. lokarda. srdela. A^ko. devalfama. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt. o. i .r:rr^~™Tr-w5ti. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j. skuSa. a riblje se vrste.. neovisno o svim mjesnim razlidtostima. brancin.. a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane). do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir.. a najcMijnJ.iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-.tralno je (parev). budud^a je biljni proizvod.. ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 . U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem. a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe). sismis.v .. No. Ngkgjyrgtg Hrane. premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom.. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca. jelen. sira ili vrhnja. naime.^ . Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim. Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye. a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii. te se opdenito drzi nedstom. koza.ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve). na£elo ili postupak. RijeC falser ima i sire znaCenje. OpCenito..cliiele na dste i nedste. gira. U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut. najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka. ^azela. Saran i njima slidie. . zubatac. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse. pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga.. Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser).. dste su. no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. te rijeCne ribe pastrva. pa se mqze odnositi na mnogo Sto. ovca. Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog. oslii. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard. molitvenoga Jala talitg^sye. a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist. antilopa.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom.

. On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol.postuoku .XXT?rt ^^TTvni 10 i <. osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. ca i sliCne ptice. fazana^pauna. kukci . Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti.^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija. budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania. ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa. Ribe nisu podvrgnute. primjerice. opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika. No.takoder dil. ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi. ^_ ..te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo.su sve ^-r. sve je to jo§ fo. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti.. Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo. a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje. Citava se zivofinja mora odbaciti. malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 . U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim.Qn mora biti i primierom boznoga zivota. zivotinja nije podobna za jelo. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. __ idruge). nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice. U rabinskim odredbama.^Ne^isJe. No.gTabliivice.. Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom. jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava. grabljive i leSinarske naravi. to je dopuSteno.26-27 i 17. u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a. Po-_ novljenome_zakonu (7.10-14). ved samo izvana. a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je. koje se naziva|^e?jM . • -. kokoj. u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut). ^^ *^. Negj§tLsuJ.

maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta. no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 . Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni. Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu. no i tada se radi obiCaja malo posoli. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu. U suvremenom praktiCnom zivotu. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla. ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice.voda.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih.2ivotinja. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta. U postupku soljenja. Perad se otvara te soli izvana i iznutra. zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju._ " PnjeTominjske obradbe. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_. mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom. U slufiaju kolebanja.

lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. a o djeci se uvijek predano skrbi. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. To je dvoje neodvojivo. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. masnom mesu. No. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. osobito svinjetinu. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca.e_613 "micvot (duznogji. zacijelo je necemo drzati u nedstoci. sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom.-„.ukusne hrane. s nje289 . Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. na slatkiSima i §eceru. naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem. dme je jacala dtava zajednica.__ . danas sama clstoca vi§e nije dostatna. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju. primjerice. jer kada se hrana smatra posvecenom. jaca se i volja. Cemu onda zabrana uzlvanja. Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. svijest o vlastitoj osobnosti..sno-ispunjav. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji. No. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. Stoga se hrana Cuva. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje. zafrigima. Stroga pravila kaSruta. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj. cemu zabrana zecjega mesa. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja.y. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce. Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja. Rabini se ne slazu koliko je to . koje moderna znanost drzi osobito zdravim. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj. No. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni. ^v. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost. sigurno tu dutknjihov vapaj.od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana). a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu. prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani.anj. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba.) Dakako. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. Svakako. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku. devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja. a Qsnovna_ ^_______. kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim. mnogo przene hrane.

posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija.. No takvi su sluiajevi rijetki. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi. Jedan od razloga Sto se. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju. miSIjenja rabina se razlikuju. U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. petom Bozjom zapovijedi. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. koji se ponekad medusobno veoma razlikuju. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka. siromaStva. osobito ljudskim. razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke. 2ivot je.. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. u usporedbi s drugim religijama. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup. svet i stoga zaSticen. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. nazvano cedaka. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima. transfuziju krvi. prehrani. te ako je odgovor potvrdan. U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. kao Bozji dar i Bozje djelo. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima. majke i oca. potistenosti. Medutim. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota. nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. nezadovoljstva. Zidovstvo covje91 . pa i takozvano kloniranje. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. opcenito je pristup. a osobito je zaSticen ljudski zivot. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. iako slrok. Geneticld inzenjering. Istodobno. koje je vrijedno najvece nagrade. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima.noscu i uvazavanjem. Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. No. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji.

Takoder bi se u ultraortodoksnih. izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi. no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan. pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa. s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke. _ kulturjipgajglv. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini.Hia. grad Jeruzalem. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama. Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva. nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje. osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka.ka drzi osobom. pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al. Ortodoksni rabini. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme.fako 'Zavjetrin<dv^eg.TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL.. ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro. na nfetxi ^dje .ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL. oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela. pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70. 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva.^. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude. _vratili iz progonstva. LNa^ijegu~Moria.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| . Biljke pa i zivotinje .. Poput ovoga. Premajodred. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a. jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva. miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem. No. nahebrejsjcnmp na^.J'"""""' . _ .Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama.v ^fttHnikdaS. No. iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja. U svakidaSnjem zidovskom zivotu. Istodobno.kao ljudsku hranu . vremena koja su uslijedila bila su nemirnija. Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek. no i prema zivotinji.j^utaiKciu |Ky. pri obavljanju bitnih obreda poput. h^bilonskQJ-pJQy3".!. •' .. da su tragedije uvijek mogute. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba. svakodnevno se uJ^rjam. stoljecu^jitK^srulgnj. _. Bar micva (punoljetnpst). > na dan 93 .rcii[ oaiav ._L^~~-~~~ 'riram. nema dovoljno objavljenih miSljenja. to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti.I. i dio konzervativnih.tT .a 2.idovi su firpgrjani iz-gvofe ^.. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 . u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije.^^._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J . kao posve novom problemu.ot^:naciie. _-. o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga.. zivotinje i okoliS.Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu). No.yrho^. rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju. pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe. SrediSte toga srediSta je Hrarn.

u^vima stari|ima. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti. tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii. sagradenoj 1280. godine. sluzba srcem. . Talmud._Premda je Bog obitavao u Hramu.sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla. jli. Ostaci Hrama.ve^ini. '^m^m_^JteD&^^^. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom.mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_.j}azivana malim svetiStem. No. nalazi se odvojen odjeljak za zene. Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja..skoga blafidana.Sferp-npvpj . bila. Gubitak prvoga i drugoga Hrama.' J&iagpgi._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu. pra|koj. prema larinskome nazivu za hram.-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia. kao mjesto zajedni^ke molitve. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima. profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. takozvanlJZapadni-zid<. desto u obliku galerije. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|. nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije. Umjesto kohanim. U najstarijoj sinagogi. Okupljaliste: bet ha-kneset .' ^ . u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 . jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama. nau^avaju rabiru. ufenja. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. ve<i tada je ginagoga. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena.sj-q ci . u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave. Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev.u. _ ?n . u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca. irijesto prija^npgal-irama. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva. Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama. Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu.. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. prije oko devetnaest stoljecia. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna. jerJHrarri je_samo onaj i sn p. ali nije jedini. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona.. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima. Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria.aJ_^ ujeruzalemu.M^s_sjns^ga]ne_zgri^e. posve zavrSen (iA dakako..5ina^ogai _a. nja i tihe meditacije. Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx.

hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik.. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). pa i sam babilonski Talmud. te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca.• . jezik vjerskih obreda. sveti jezik Danas. rrjetKo je koja. rasute diljem svijeta. jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 .tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog. Mnoge europske sinagoge. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka.. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama. u proslosti i danas.. biti prenesene u zemlju Izraelovu. poput onih u Splitu ili Dubrovniku. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi.sejjgrogtopje. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture. Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi.1 J._flrpn Tore). Gdje god bi se Zidovi naselili. kao one u Zagrebu. . vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu. nazvan Targum. iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda. ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge. u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine. Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli. Znak posvedenosti: hebrejski. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. Tako je aramejski. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova.-:-.gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja. Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje.. I ._ _ . ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi. ali je to vremenom zaboravljeno. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama. ' M. te da ga i andeli razumiju. sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine. Tijekom toga razdoblja oblikof~. a dubrovagkage_s. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu. 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima. a Cesto je zajednica mala. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu.• . Ovaj prijevod Tore. slilovi. No. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski. bila bogata ili siromaSna. tlocrt.1. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu. ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u . hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet. za boravka u babilonskome suZanjstvu. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze. prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. -- : -.. u dugotrajnim te§kim okolnostima. veliCina i oblik. Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba. funkcija sinagoge se ne mijenja.J . PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. No i manje zajednice. te. sa svojih nekoliko oblika.. Gradevni Irnaterijali. drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik. Rijeci ili Osijeku. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom.

godine Eliezer ben Jehuda. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889. uCio je hebrejski kao sveti jezik.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . koja je jos bila pod turskom vlaS<iu. te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. No. jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji. proglaSenjem izraelske drzave. Skolama i uredima tadaSnje Palestine. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. 1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. osnivaia cionizma. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav . prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik. Poput Theodora Herzla.valo se viSe razlifttih izgovora. Dakako. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima. stolje£a. uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan. Samo 26 godina hakon njegove smrti. Pritom. Do kraja zivota. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. roden je u Litvi 1868. U drugoj polovini 19. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav. kao jezik vjere i obreda. u tako razlifitim sredinama.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski. dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . 1922. i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. No.' -. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. Medutim. a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. godine. Godine 1885. po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama. Poput drugih zidovskih dje£aka.

Ne postoje velika slova.JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol. Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. »^ j. s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga. Sefarda. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. svetim jezikom. zapravo nastao teElialconTzgona. proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki. takozvanih marana. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka.: Naime. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. Sto zapravo povecava ukupan broj znakova. . J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492. vjeruje se. koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo.j. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik. hebrejskim jezikom. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost.. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima. velik je dio Zidova odabrao izgon. govoreci zajedniddm. alefbet. __-^ _ — . U Mesijino vrijeme. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova.kovinama cltatelj nema tu olakSicu. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima). JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika. zapucujud seiii druge zemlje. go3ine. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri. prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —. osirn_za 2id^yg~uTzraeTu. naseljavanja u Europu. S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge. Istodobno.A^j. Tako je jezik Spanjolskih Zidova. 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu.^-TJ™»*iiii. S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika.. medusobno nerazumIjivih jezika. te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda. j. kojima je svaKigainji gpyorni jezik. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina. Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom.^ ->xvji.. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu. nastale'nakon izgona. 18 'gb'diha nakon izgorta.

o Stvo tekstova: prijevodi. jidiS zivi i dalje. Zidovi danas. daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci. No. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. lako prije svega govorni. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. postao i pisani jezik. poezija. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. Nobelovu nagradu. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste. legende i komentari biblijskih tekstova. zemliuTzraelovu. Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. i 20. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. dokrajdenu Holokaustom. jezika Spanjolskih Zidova. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. Vremenom. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice. a sobom nosi i svoj govorni jezik. jidiS. u Bosni. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. uglazbljuju se jidiS tekstovi. Na prijelomu 19. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta. koji je istisnuo ladino. talmudske i midra§ke legende. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. Za.j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. kao §to su Solem Alejhem. zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. rasprave s podrucja etike. Nn mnogim sveudliStima. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. aramejski. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n. Sam naziv jidiS znaci iidovski. Ova knji^evnost. JidiS se u obitelji govon sve manje. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. jidiS je uskoro. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika. osobne molitve. Niz jidiS pisaca. hebrejski. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. U 14. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu. Jichok Lejp Perec. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. izraduju se jidiS rje^nici.razliku od ladina. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 . tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu. niti jezik Talmuda. osobito prOnalaskom tiska. vjerska i svjetovna poezija. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima. pretezno u Americi. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota.

u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . Hajim (Zivko). Alfred. Simha (Veselko.-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . Rosa (Ruza). DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta). neobifino omiljena tijekom 19. Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). Meir (Svijetli). Theodor. Slomo i fialom. U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. Rejna odnosno Rena (KraIjica). bila su omiljena i druga. Perla (Biserka).Ljiljana) i brojna druga. Ziga. ime jedne od pramajki). Dvora (Debora .Bog se smilovao). kao: Jom Tov (Blagdan). Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji. Tamar (Datulja). SoSana (Suzana . Radovan). iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski. Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. ime jednoga od praotaca).u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni. Daniel (Bog je sudac).^a.Bog Stiti. kao svojevrsna zidovska lingua franca. neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. Sabetaj (Roden u subotu). ali kasnije su i takva imena prihvadena. Sve donedavna. preuzeta iz domadnske sredine. rabi engleski jezik. Simon (Simun UsliSao je Bog).^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora.Otac mnostva. Josef (Josip . te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga. Margareta. Albert. Berta. Dina (Sutkinja). Luna (Mjesec).dana-Avx>ga-jivc>ta^. a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike. Sara (Kneginja. Baruh (Blagoslovljeni). ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima. Natan (Darko). S'muel (Samuel . Fritz. stoljeCa. kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata. U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji. Hana (Milosna). Jehuda (Juda .Zidov) i brojna druga. Olga i brojna druga. ime jedne od pramajki). te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka). Bencion (Sin Ciona) i sli£na. Istodobno. Rafael (Bog lijeCi). Estreja (Zvjezdana). KadiS (Svetko). bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove. Johanaan (Ivan .Bozidar). Regina. Jaakov (Jakov. jer zena u izvornome zidovstvu. Pored izvornih imena.Zidovka). Jakob . Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen . Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo.SmjeSko. nebiblijska mu§ka imena. To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom. Robert. ime jednoga od praotaca). Rut (Prijateljica). Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko). Blanka (Bijela). Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama). Arje (Lav). u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko. Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. Jichak .naroda s kojima zive. Amalija. Zlatica). Klara (Jasna). Aleksandar i druga. Jehudit (Juditn . on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta. Zev (Vuk). Rivka (Rebeka . Mavro i Lavoslav. Buena (Dobra). nije Bozji suradnik poput muSkarca. ime jedne od pramajki).Ljepotom hvata u mreiu. gr^koga i latinskoga izvora. kao Adela. Palomba (Golubica). David . Lea (Robusna. Egon. te latinska i gr(5ka kao Leo. naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. Efrajim (Plodni). Diamanta (Draguljka). Malka (Kraljica). Dijete odnosno Iz vode izvadeni). Edmund i brojna druga. Laura. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica. najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena. Erich.P£ela).Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta. ime slavnoga zidovskog kralja).u askenaskom izgovoru Jichok (Isak . Avraham i Avram (Abraham . Nasmijani. Mose (Mojsije . To ie ime dobio ojmp. ime jednoga od praotaca).Sin.Bog ga je euo). ime jedne od pramajki). s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine.

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^. koji je toga dann vjerniku najhli^. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta.^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja). RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 . no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. U praksi. p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve. kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. U praksi. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. U yrijeme Hrama.. Pa ipak.akQ. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve. a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena.i. kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga.( nitfco .zuze ne nailaze na rabinske simpatije. Ako je. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga . pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh.(prikupljanje)f jer mora biti-na^.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh. dio NaSim (2ene).^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve. Pravila o ponaSanju prije. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze. LJkoIiko je iem potrebha pomod. od radanja mrtve djece do smrti u porodaju. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama._naziva se mikve. Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano. a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12. pljeno u ne-Zidova. do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja. ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze. stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides.. treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve. razli&te su se obredne ne£isto£e. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida. kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda.bazen. Od najortodoksnijih. primjerice. muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu.no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve.

"^~ -.— ..J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala. . prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu.i. a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja. novorodenp.o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje. u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa. Nakon prestanka plodnoga razdoblja.e^. primjerice katoliCanstvo. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit . oshn najortodoksnijih.—j—^!^-~.. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva.no to je"u . Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi. osobito vecih svjetskih gradova. razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu. tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu..Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji. Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova.C. Krjlanstvoje. ' . . pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc. osmofia da' naoci rpderv)a.mikve. Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu. preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede.. ali samo tijekom obreda.-. Ipak. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom.-:..boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. ponovno ociscenje je nuzno.. .— -. zidpvsko dijete jprolazitim obredom.tjemena. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj.je pokrivanje.bijela . U nedostatku drugoga pokrivala. naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih.uobi£ajena. Pa i danas. . U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima. 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve. malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje .~ K". ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo. a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja. _~ ' Ostrrr^a. a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu..^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana. Vi. dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore.molitveni ^al. ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna._. na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 .. tko na ulicama. osim §to je uz jesenske Velike blagdane .-. napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H.— -"•-—-. dok se druge. .— u--t—i »! kipa. malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6. s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja.. a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno. cin odijevanja. supruznici ce pitati rabina za savjet.~£. danas je vecina Zidova. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici. zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga.. . osobito ASkenaza. . Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja. vedna novokrStenih bili su odrasle osobe.(tint mi/a). .. J-. LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin. . .--. No. ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama. pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece.

Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e.. nazvanim Brit mila (ugpvor. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a. a gotovo ni za odjecu. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih). kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J. Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . Osim ovih manjih zahvata.^. jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo. ^U. nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice.^X^^JL. ^ jdytfbj^Sahrit. Oblik i vrsta odjece nisu propisani.l^cmjl^. te na Jom Kivur. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene. Uz obrezanost.t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji. a za sve prigodom pribivanja obredima. krzneni SeSiri osobita 117 . J^^XtS.npse tekpzyam talit katan (mali. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^. Priprema i nabava.E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori. a za radnih se'dana 4 10. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima. na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. na^injene na 116 . nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti.tdit).j<3bted ^ punolietriosti. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi). moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni. r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. za njezino tijelo. da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba. pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta. getverouglast komad odjete poput potkogulje. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan. to su poznati crni kaftani. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca. a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit. svaki se danaSnji nosed je. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju. Cuvanje i ispravno drzanje. 11-16 i . bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele.iT^lS-iZl). dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. a u Parizu ili Amsterdamu nisu. Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi. manje u reformiranih Zidova. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ . nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici. Ostali prepoznatljivi znaci.-. Izmedu ostalih. prema obiiajima sredine u kojoj se zivi. polucilindri. Budud da zena ima manje obveza. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih.V^H VJ<-J..

Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. lako dopuSten. Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja. muSkog i zenskog. jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. DapaCe. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. ili cijela rijefi hajim. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova. No. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). No. odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana. Ovakvi znakovi. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. Pored zabranjenih znakova. ovaj znak nije propisan. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. hebrejsko slovo het. mnogo stariji od samoga krScanstva. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. U to spada i tetoviranje. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. Stoga. Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. 4. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 . 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu.oblika. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. Ovo se osobito odnosi na kri2.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). pripadnika Naroda. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova. iako je kriz prastari znak. veoma se rijetko srece puna plastika. Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno. dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. iako su joS na podrucju zidovskoga. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. imperatora Tita. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive. Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan. za razliku od magen Davida. Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael. dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti.

n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc . z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. mne a v o v teksta Cestog u 12. nastaloj u 14. mozaiCnim podovima. Od 13. ^aSamaodplemenitih metala. poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju . no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna. stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske.k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici. Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima. bron£anim i keramiCkim predmetima.stana. stolje<5u.4?cgatima dnice i-Magen David . U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. No._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . stolje^u medu A§k^^zima. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida. kakvim je postala nakon propasti Hrama. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod. osobito magijski. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola. Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura. a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament. u vrijeme dok je sama Menora postojala. Sidonu^jia^inipn .\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama.'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama.stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. Ijjekom 19. poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida. osobito na knjigama tiskanima i^Pragu. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga.VHki. a na njoj je bio heksagram.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. Ponekad su razlidti tekstovi. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja. Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom. zidnim slikama. te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya. . Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm. zbog zvjezdolika obJika. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu.

omiljen i Siroko rabljen. To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida.2^ima. nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane. Stoga je vino. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu. koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici. osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset.rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane. Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima. a maslinove gran£ice. Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje. mala je dio vedneyjerskih_obreda. -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst.§-teP-. ne poznavajuti mu snage opio se vinom.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino. Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline.E9. U obreolu.tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem. ' .. U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu. kao istodobno sveta i opasna teku&na. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M. prvi vinogradar. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta. vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu. povijaju dvije grane masline. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael. 122 123 . besplodnoj pustinji. 5§?.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah. Menore.-PI^iior^ 5. premda je dopuSten.a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!). te da je vino bilo zabranjeni plod. on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama. tekstila i rukopisa. Putem toga grozda.YH1!. Prvi. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda. Menori. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah.sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina. -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. zapravo bilo vinova loza. . li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza. s kojega su jeli Adam i Eva.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze.^bez i najmanjegalragXKvasa). Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. Halaha.Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu.. ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha. vino je £esto povezano s kruhom (lehem).

poput one u Kini. Tijekom stoljeca. a neke su zabaCene zajednice. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . Nakon pada Hrama.? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka. ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta. ukupno oko 65. ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio.. Razdvojile su se veoma rano. prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika. a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi. osobito onu §panjolsku. gubitka drzave i progona iz domovine.. ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 . mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice. Jerjoznao. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka. dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi. iako nastali iz zajedni^koga korijena. ASkenaza i Sefarda.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. autora Spanyo/ste balade. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva.000 ljudi. jo§ prije gubitka 2idovske drzave. prestale postojati.i kasnije Europe. a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva.

Ondje se stvara jezik jidiS. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. postaju ibukom Europe. aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje.bilo lako biti Zidovom. Stoga se obitelji.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. Oko godine 1100. Oko 100. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. seleci se u£e mnoge jezike. njihove obrtnic^ke. bankarstvom. No. Nizozemsku. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. i 18. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije. svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. godine. DapaCe. iako prognani iz mnogih mjesta. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. Francusku. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016. Galicije. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. u drugim mjestima ili u Izraelu. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena. zanatima. trajala je sve do kraja 15. Poclnju se baviti trgovinom. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva. Zapravo. Bizantom i mediteranskim lukama. Tako ASkenazi. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. stjecajem nepovoljnih okolnosti. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama. a vi§e od 100. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. Tako je. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. lijecniiike. No. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. pa i dtave zajednice neprestano sele. Poljske i susjednih krajeva. godine. medicinorn. stoljeca okrecu prema zapadu. na jug: u Moldaviju i Gr£ku. Bjelorusije i Ukrajine. te na sjever: u baltiCke zemlje. noviarske i druge sposobnosti. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad. No. bilo sve do 1492. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. oko 1600. No. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. Oko godine 700. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. a i mnoge zene su pismene. Nijemci). selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. porodice. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. Poljska time nije oti&ena od Zidova. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina. obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove. stolje£u. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku. valom nasilja kozaclce pobune 1648. Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. Hjekom stoljeca rekonkviste. Istodobno. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. stoljeca. uz manje ili vece teSkoce. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. ProSirili su se na istok sve do Poljske. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive.

£ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. Posljednji rabin zajednice umro je 1810. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. u pokrajini Honan. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja. godine. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. Spanjolski Andaluz. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana.. Premda takoder islamsko. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima.. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. stoljeca. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. godine. Amsterdam. a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. a segregacija se strogo provodi. osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. osobito muslimana. Jedna od takvih je i ona u Kini. premda bimo asimilirani. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. tegko je postradalo. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. nakon pola tisucljeda postojanja. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. dudeoespanjol ili ladino. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. a dio se vratio i u domovinu Izrael. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. te 2ive u svim krajevima svijeta. U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca. obnovljena je posljednji put 1663. Poput preostalih ASkenaza. u Bosni. Hamburg. gdje bi se vracali vjeri praotaca. Odlazili su u London. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. trgovacldh i diplomatskih iskustava. No. u juznu Ameriku. stoljeca bilo zidovskih zajednica. New York. u gradu K'aifengu. to jest muslimana. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. Godine 1517. zapad128 noga svijeta. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito. zajedno s muslimanskim trgovcima. Posljednja sinagoga u Kini. medicinskoga i tehnidkoga znanja. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. Rusije i Poljske. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19.va koliko je mogla. pala je Palestina u otomanske ruke. koje primaju dio izbjeglica. istodobno islamskoga i krScanskoga.

mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. a u spisima nastalima tijekom 10.000 zrtava nereda godine 877. Sirije i Iraka. nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama. Nakon toga. Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. zahrjev se ponavlja. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510. Vremenom. Kineski je nacin odijevanja. u vrijeme pada drugoga Hrama. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). godine sjediStem portugalskoga potkralja. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. Njema^ke. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. no nema dokumenata koji bi to potvrdili. Palestine. te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. No. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. cinovnickim. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. pod vladarima zvanima rad±e. Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu. i 1035. poput kineskih susjeda. osobito u gradu Cochinu. godine. do 12. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. sjeverne Afrike. 1663-1795. i vojnidkim. koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. Godine 1543. Zidovi u Indiji Prema legendi.) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. izmedu 970. Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. pa i ratarskim. ona se naziva Hodu (Hindu). U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. stoljedu. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. doista po^ela ubirati svoje zrtve. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale. prije. prema krScanskome racunanju vremena. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska. Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju. U vrijeme nizozemske vladavine. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji. a potvrduje ga i engleski 131 . a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560.svega lijecm£kim. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda.) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526. Pored zidovskih imena. kao i kineski govor. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia.skih odredaba. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. vec samo trgovaCke izlete u Indiju. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata. kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu. Otomanskoga carstva. vodi zidovske zajednice. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. Kao i u drugim krajevima. Perzije. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge.

godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. No. Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana. a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova). obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. u Indiji bilo oko 26. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa. godine. tu te. potpuno odvojena u etiopijskom bespucu. Istodobno. mnoge obrede i obi£aje. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom. te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a. 1970. Iako danas. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi. samo oko 15. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent. a 1968.putopisac 1616. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale.000 pripadnika uselilo je u Izrael. jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude). razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. premda u ponecemu upitno. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova. veC ih je bilo samo 18. Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi.000. Alibagu i New Delhiju. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin. 1961. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. Uspostavom Drzave Izrael 1948. Pooni. hebrejski jezik. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom.K. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana. Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela. da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi. Jedna od njih. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost. Ahmedabadu.553.000 indijskih 2idova. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. i Crne. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice. iskaza vjerovanja. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu. naime. poput onih u Calcutti. Procjenjuje se da je 1951. juti. Godine 1969. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. prehrambenim zakonima. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. (Stoljeie kasnije. Basre i Alepa. draguljima i duhanu. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo.000 Zidova. Tijekom 19. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju. na 500 u godini 1968. Naime. zajednica Bene Israel. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci. slijeded zidovska naCela. Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. a oko 12. imaju zajednifke sinagoge. Cini se. drevnim blagdanima. iako uz neSto te5ko<ia. Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu.

u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji. neSto u Alziru i Egiptu. kraljevi Etiopije. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. kojom je 1984/5. bilo oko 25. Tijekom vremena su se. U islamskoj sredini sjeverne Afrike. Osobito je bila velika operacija Mojsije. Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. dok su potomci toga Salamunova sina.i obiCaje. zagubljenih Zidova. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. a brakovi su sklapani unutar zajednice. nacela. no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici.000. iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta. Dakako. No. Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. odjece i obiCaja. Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. uglednika i njihove pratnje. postavsl kasnije krScanirna. Medutim. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu.000 Zidova. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu. zivi u sjevernoj Africi. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. islamskih Arapa. No.000 FalaSa. i 1991. dakako. Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 . u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda. kojih je 1974. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. Sabat se takoder strogo poStovao. zatim u Tunisu. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska. Godine 1991. Maroku. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji. Rano odvojeni od glavnine Zidova. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva. No.lamunu. nisu poznavali niSta od spisa.

koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam.. Slijedeci taj smjer.. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna. njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti. Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi. stoljetu brojne 2idove.. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore. Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina). uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu. kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti. Uz haside.. odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova.. vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije. Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci). opomenom ali ne obvezom.nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju. oni potY?!dlllu. . U zivomoj stvarnosti. u vrijeme emancipacije. zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 .?voju beskompromisnost. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere.- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima. No. Prema pristupu Nove ortodoksije. Vjerski zakon. . uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova. ima i drugih danas . stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju. CijT sxi p"npadnici veoma akfavni. nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja. potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja. nazvane minhagim (obi£aji). te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. " " -------.. uvijek izrtova darivanu ^idovima. . ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru. danas male ili gotovo jseezle. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota. veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. pritom je i vodifem i alatom. No. . Halaha. prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice. alito. Istodobno. uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene.. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli.. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik.

Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda. postotak takvih nereligioznih 2idova je ved. Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. Hemerobaptisti. i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo. te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. a Bozje naredbe. Mnogi. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. Zbog ovakvoga pristupa. tijekom 19. prije svega americldm. micvot. ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. Opdenito. u okviru zivotnih okolnosti. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. no nije pridobila veci broj sljedbenika. a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu. sekta Esena. Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. ali ipak je blize ortodoksnome. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti.pd. ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. a druge reformiranima. ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. a Halahu. Saduceja (izvorno: Cedukim). treba tumaiiti uvijek iznova. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije. a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore. Magarejci. Bitan odmak. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba. No. uz blazi pristup izvrsavanju obveza. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. No istodobno. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica. zatim sekte Bana'aim. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. No. poput zajedriica drugih naroda. Hipsistarianci. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti.

svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. u Srednjemu i Novome vijeku. oko 500. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa. U osobito prepoznatljivoj odjed. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji. neupitno zldovsku svojim znafiajem. Istodobno. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije. premda se smatraju muslimanima. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. stoljecu Sabetaj Cvi. najvise u Amend. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. dugih brada i pejesa. Danas u Izraelu 2ivi oko 15. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960. U vrijeme nastanka Talmuda. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. stolje&i. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. Do danas preziyjela je. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale. iako u neusporedivo manjem broju. No. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. moie se osjetfati kao sektu. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. NajviSe sljedbenika imao je u 17. godine. godine diljem Rusije. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. zajednica Karaita. zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. Sve do danas. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. No. nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. drze neke Zidovske obiCaje. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. U novije vrijeme. tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. a zive u Izraelu). uvojaka kose iznad usiju. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. osim bavljenja gradanskim poslovima. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom.000 Karaita. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. No. koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. kabalistifko uCenje i sljedbu. najvise u Turskoj. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima. Danas djeluje. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. pripadnoscu i nastankom.

Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice. tradicija. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista. odrzala se Kabala u krugu zidovstva. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike. no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova. tzllca^ znaj^^pasne ako . SvemiraiJ^a^. ^pobozni. naj^esce prikazariib. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama. kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te. nakon J^pje. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije..^ ^_ J vanje.. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu. no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora. Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. druimnazivima. moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga..vbwl-. Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti.J^-.>»^IJ^^AI. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja. Ovw jv. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-. u vrijeme raseljenosti. odnosno rabina Simona Bar Johaja. Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov.-.ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. koji je u 2.psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva. Ovo je ^&J. j j nosno njima napisanih rijecii.XX. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale. Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju. U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija. Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini.Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota. koji je zivio u pfvofne stojjeju. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale. dibuka (zloduha). if CU-ltJpOXS. zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j.. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja.^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf.. mistika i ucenjaka iz Palestine. A.. jzyorno nije iidqvski. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 . o2enjeni. Zohara. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima. stabilnj^^relijmuje spo.tj^. . * * . a u£e^ ___-^_ .t * L ^W CH.

'l. vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe. neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine. JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca. niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost.500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta.. a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita. Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12. ako se ne ufini ispravak. Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima. -„ ^ f . No. Da bi sve bilo malo_slp2enije.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu. te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii.—— „' . nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba.. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 .Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega.GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f. a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana.^ dal^]p1rema~|Jfl +a&. a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder. traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako. osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. Sesta. ^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena. U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe. Vrcmenom de to. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti. traje 29 dana).ane od praskozorja do prvih zvijezda. prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela. rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu. yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba. tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). ° . od kada se kalendar odreduje matematiddm izra. W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana). traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu. Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima. . Rabinski uCenjaci bave se tim problemom. Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava. umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana.cunima. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. U.

^r—~vlr'. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine.pocefaKa godiSnjega ciklusa. jer njive imaju svoj Sabat. te Jom Xfpii^. t^kjoje_uj^dienosti. 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice. prvi mjesec godlsnjega ciklusa. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice.. No._ . Molitvenik. Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba. Prije nego je kalendar od ranijeg. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. Adama. koja je i u domovini dvodnevni blagdan. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija. osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . ustanovljen u pisanome obliku. i 5760^ godine. T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. obifiajnog.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta. nisan. stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme. to jestTSabfltl __ _. paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova. RoS ha-$ana. koja napedeseta. Tada se zeralpr ne obdjelava. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina. 146 . 1342. takav je nacin postao nemogudm.._ -•-. Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze. (kaoi pbljetnica. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana.i ' \J eodina. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom. osim nove godine stocne desetine. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. No._. Zodijadki kotaC. Njemaeka. Go3Sie"350. odnosrw .riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana. roS hodeSa. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna.

ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 . kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. ni sluzinCad tvoja. Devarim (Ponovljeni zakon) 5. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju. te potinu sedmoga dana.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu... Ako ne padaju na blagdane. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega.. niti stranac pod tvojim krovom. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu. §emof(lzlazak)20. traje tijekom . niti strannc u tvomc damn.refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode. dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije. Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat. na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf).. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj. i more. niti tvoj sin Hi kci'... i svc u njima. srijeda je deivrii(jomrevi'f). Ne tint tada nikakva posla. ni sin tvoj ni kci tvoja. Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao.. ni tvoje govedo i magarac. Stoga netes djelati ni ti.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. Sest CeS dana obavljati svoje poslove. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom. Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an.8 CuvajSabatni dan svetim. tvoje zivotinje. shign r tvoj niti sluskinja.

a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn). ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku. pisanje. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot. Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi. jredstyima i dizalima. . 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda. jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm . r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. jer kada ih majka obitelji zapali. Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana.Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka. Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e.^u zajazasunca. svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se. . sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja. nareduie paljenje svijejda. udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' . majka je poduiava ovoj micvi. radosno. Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute. ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno. _ k. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao.tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme.^^nm. zimi ranije. pjngravu hrane.u _ .a_Jsyake djelatnoatLodtla. sluz^rge_pjijevqzmm. Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. U suvreuit!h()sti. neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi . uredivanje doma i pranje odjede. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka. dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit). ^ ^ ^ ^ ^j. buduii da_pojjnie ^ . poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti.likuje tek_pete_k. spl podsje^a na Bog|e 151 . ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike. prirodnih dana. Sve djelatnosti. Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane.1'8 minuta priie zalaza. all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom. prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. Stpga se zabraD. ^^ nije. JLJftadi: djskim obiteljima.^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada. Usprkos tome tocnome izra^unu. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka. uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga. Vjerska je obveza dogekati Sabat..

slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s.ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio..jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe. domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra. zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . Rahele i Lee (zidovskih pramajki). a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno. Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap. __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa. Uz pjevanje prikladnih pjesama.rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova). . blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje. 6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e.. Pjesma potjefe iz 16. kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena.pere ruke pjdje-nego_ . gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih. a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ . simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji. U popodnevrjim s. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina. Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati..ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom. tje<drujm^akjnaj^dg^ra. Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina.^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste.. ^InaratrseTuzlvati. Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji.jesti. blagoslova vina. Rebeke.lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga . Sabat se i ispra-. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama. §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika. Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje. prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje. Rajskoga vrta.fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha . Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge. Vjerovalo se da £e. za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla. Time stol pretvaraiu_pltar. budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri. kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama. tadn po^inje prvi blagdanski obrok.. . pehara. _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr. na Sabat \e . te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje. nika..koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore.^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare. ietnju i Citanje. Ol>_ red prirran^-&rfn7fg. Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . mirisanje jako mirisnih za153 . a p o . Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola. stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla.Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove.

£ina i paljenje isprepletene svijele. Izrael od drugih naroda. nazvana Ro§ ha-Sana leilanot. a svaki rad bio je tezi nego danas. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. Kralju svijeta. vrijeme kajanja i zalosii. svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku.VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana . Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta. koji dijeliS sveto od nesvetoga. svi gore zaJeHm^kim plamenom. MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti. Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar. a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim.Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja. iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. koji dijeliS sveto od svjetovnoga. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme . prvoga Covjeka. bogati su radili rijetko ili nikada. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi. Gospodine. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 . pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari). no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. upaljeno. -f. Gospodine. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. Bo±e naS. kada postoje razliiita pomagala. a nazogni se medusobno. SiromaSni su teSke poslove radili neprestano. Sabatni dan od radnih dana. Prije nastanka kr§6anstva..danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad). njo] se u ^ dine. koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). knjizevni i 154 umjemieki. Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA. Blagoslovljen si ti.. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. Danas.jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti. Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor. pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima. godina za Zidove. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^. svjetlost od tame. nova je. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine).nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana.yinoxQ. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi.cimet.. Jer. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki. aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina.

ne§to poriluka i gpinata.. . moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela. TESr5u^jutarnje_sli^be_p. sve do Jam Kipura. datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje. Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^.fl). Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati. ali velika yedna Ijudi. Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- .ja zvuk bbredne "trube. pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine..u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara. mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje. ovagodna nasjupajx. Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu. mr. ako dan pada na Sabat.medifaaJQmxP. jabukama. .ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^. kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha . jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. .^ak. yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla.lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne). zahvala za dotekan sretan trenutak. novogodignja . sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana. Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju. a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol. Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama. Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih.^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep. hnla. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom. Nakon psalama.preveerje novogodiSnjega dana. a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana.tijekom nashi£aju6e"~ jdme.utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele. Sahara. kada se vatra ne smijg paliti.salmima. uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja. >i§e nego u drugo doba g o n e .vefier pala na Sabat. Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom. Bog. . a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice). jc^Ta^no. Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela. Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju. . Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh. . fJo. Nova^godiina nasjupajx. Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov. koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima. kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana._Qb\iSi.udryjernicima. jfideuzblagdanski blagoslov. komadom peCene ili kuhane bundeve.tijekom ggdingj^jg prpSla. ovaj se dio slu^be mora izostaviti. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!). otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka .pre3vegerrugo oa godine. sufla'c'IiticP* skin zivota.

u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori. osim u reformirartim zajednicama. bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost. a f fijekom ^edana prije toga. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih. simbolidio bSevah rukom prijatelja. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani). Bog moze ^ekati na nase pokajanje. a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. drzi se poludnevni Gedalijin post. post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. Sutradan. psalma (78. jer On je vjecan. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti.Q kralablagdanaJom Kipura. koji izgovara 158 . J^itavo razdoblje Velikih_blagdana. kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja.fs. sveznajud i pun milosti.13. kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^.od. Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar . a glas sofara te."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine. tredega titrija.38). pQgfitka ~~-"tt~~J— -'. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ . Nakon povratka domu. a ^ovjek ne moze.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj. Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu. u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar. odrzao se do danas..dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu.kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina. U Mesijino vrijeme. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine.drugoga dana. a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT. roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu. u Jeruzalemu. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre. U praksi. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji.jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim. prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu. odnosno B\3gajzbayjtelja.ukqliko nije Sabai. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja. Kasno popodne. gabranjene na sveti dan podnka. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima. molitvenim Salom. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. om Kipur .

koja <?e j. 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama. iznose_s.Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine. Stoga se>aiHka. Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost. nikovo dijete. Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka. U vrijeme Hrama. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja. Ipak. Pijetao te pod u smrt. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata. Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup).'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu. Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 . kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi. no ~ ~~ rati dod u. Sto je zabranjeno £initi.yjer.clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf.gan.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu. u jamu.r nose na najvisl broj JU. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru.Za r posljednjega pred post. Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW. ja zanjega dajem otl(up. Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC. Jfeje^eiexi. bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima.2-3). na samome poCetku posta. ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru._.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia. u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas. ali perad je najuobicajenija. SimboliCno biievan. stoga i danas muj^karci. te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve. Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji . jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta . 2j.' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas.f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje. jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom.Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg.e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza. no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi.jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS. Pored ovih neobvezujuCih obreda. jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja. UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost. nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti). za zenske clanove obitelji.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze. kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu. pa cak i zivu biljku (u posudi).stero[oj|ed. dodajuei zelje za njihovo dobro.~- *-J i i i t-— .zadanilLsebi. ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa. Jednako se postupa i s koko§i. kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka.ffldiej?a.. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu. narorf svetenika. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon.

No.datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa. Nakon pada Hrama. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 .kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju.p.u zidovskoj povijesti tako £este . Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela. a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. Uz to. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'. mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot. Sjenice_ _n. granjo rrurte. a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT. fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu. sjenice).J^ulavietro?sia\boli su Sukflta. gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova. ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke . hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura.a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke.Ijednja.osye^atkrite.posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. koje nema mirisa niti okusa. PESAHI §AVUOT -f. te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji.kojijma . posljednji dan blagdana. blag3anfaraje jedan dan duze. i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju. ^Siji plod .oglavljajfore. gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice. nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja). k6Ja(^Jp^ ali nema okusa. U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em. slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. Jako_se diljem svij'eta. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti.zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. Granje vrbe. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti. grana palme.Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu. koje morajjjT aganih. nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p. Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi. kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. vrste). a ako je zbog ki§e i to nemoguce. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje. kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja. Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti).^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela. dokptrog^ . Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa.

vrbe te citrusa). dan pomirbe. S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu. BereSit (Postanak.u w j p / j j . Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta. nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba. Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu. Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga. poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu. S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi. izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore). Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili. na J . za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta.Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima. po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima).Jgraded sjenicu i boraveci u njoj. Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu. U spletu dramaticrvih okolnosti. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. Spasi). nepogodama i nesrecama.nim Stitom pred gubitkom. Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit. a zape£afeno na Jom Kipur. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. Sa svakim od sedam ophoda sinagogom. mggaaJdjgkom sedam 167 .Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. 2idovi uce prepoznavati prave.^redvodeni Mojsijem. nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio.Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je. dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije. a sjecanje na njega prema naredbi . po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. te proslava ponekada traje vi§e sati. pleSud i pjevajudi. a Zidovi su. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova. pripremajuci se za Izlazak. Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu. mirte. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . Stvaranje). blagdan HoSana raba.JJL5. Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. zapoCeto na RoS ha-Sanu. U noci izmedu 14. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. konaCno uvjeren'u Bozju rrioc. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu. sedmi dan blagdana Sukota. koja ponavljaju blagoslove. dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore. Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). novu godinu. Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku. a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju. nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud.

te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim .»QV. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica.dana u Izraelu a osam u raseljenosti. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha. stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno. izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad. jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje.. mogu biti veoma male. jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti). Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost. te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc).. a za djecu se vino mijeSa s vodom). ^itavaje kuca u sImBoliino_d. Testpror^k El^mu QIijaJ!f. za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. u ova -~ enome omjeru.t4. a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta. U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano. To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J. Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska.sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare. M* ivt A u. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica. •. pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje. Vrata se ne zatyaraju. Osim posuda. budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu.t A JLA. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT. Pesah je. zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. £a§a i galica. ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci. a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se._»-— . obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska.JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga.* H »4. poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama.—-^—-^j^^^^ . lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju. tanjura. i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac.l. Pozovu se rodaci i prijatelji. kao blagdan oslobodenja.lUX. S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael. brasno. Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana. koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 . zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva). Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica.V. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare. danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri.^-_ ? -.£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme.Dogodine u Jeruzalemu. Mesije. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah). Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna. ivezauzeto rmjesto za stpfora. ispggejiajiaju^oren'o] vatri.

Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer. Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena. primjerice cikle. koji pripovijest do tada nisu Culi. Obratno. zapravo nije pe£eno vetf. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine. Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. isprutenom miSicom. paprom. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi. sve^njeva. solju i uljem. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca. i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. vrijedan je hvale. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi. i kada bismo svi bili mudraci. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. izbavi otamo dvrstom rukom. U praksi. danas smo slobodni. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu.) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci. Ciji naziv znad tjedni. zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 . se pripovije propisuje reab'sllfed obreda. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede. usmrtio egipatske. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere. bejca. U najnovije vrijeme neki reformirani.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone). iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca.. . Tada nas Gospodin. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog). Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade. Bog naS. svi veoma razboriti. Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta. Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota. svi iskusni. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade. Naime.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih.tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e.' ma i. Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi. Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo. novim^n§gem. Stoga. §to zna£i brojanje snopova. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva.satima kuhano u vodi s lupinama luka. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja. macot odnosno maces. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. u vrijeme postojanja Hrama. a predstavlja obnavljanje zivota. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu.

-" --•.) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti.""^ *. Jo§ mnogo vi§e od toga. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti. ^U^inagogama. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _. te se. jedan dan nakon poCetka Pesaha. obudovjevSi. a pada u vrijeme zetve.^Istodobno. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti. ^gpMofjeJ. 11 1 173 . ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni. kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge. i prekidanje razdoblja tuge danom radosti. -„ ^iii>»"'i '. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom. pki£enima svjezim zelenim granama. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. §to se zbilo upravo na Savuot.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti.^ rta n Rkn J rfJ^. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove.--'j . Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve.donijeli u Hram po snop mladogaje^ma. vrijeme straha. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije. prema tradiciji. kao i do zetve zita. No.'-"*""'. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se.prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne.^--^^. te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha. jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni.<^. Od toga dana. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna. Od dana pohoda Hramu.. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. . ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete. koji te. i ^. Davida. Buduti da se Tora drzi idealnom. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika. veselja i proslave. tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja.jg.blagdan Savuot slavi §estoga."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac. dakle ne-Zidovku. . dan osobito omiljen za vjen£anja. dod iz Davidove loze. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera). blagdan se odrzao i nakon pada Hrama. Zidovi su' je mogli prihvatiti.v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli. ponizenja i smrti.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore. vjerski zakon. ona Iznosi temeljne. (Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi. rodenjem Moapku. brojali su sedam tjedana do Savuota. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore. gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka.-._ gievnosti. vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj). kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost. pa £ak do te mjere da Rut. kaTco"odredujeHfl/fl/w. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona.

PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova. \I\fo. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. Za vrijeme izgovaranja molitava. Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp. podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. drzi se obred posvecenja Mjeseca. molad. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. te ponovno posvetili Hram 25. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. te da nece biti mjesefevih mijena. uljanica i svijeca. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci. Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. izvorno narodni. Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna.Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan. Nakon tri godine borbi. lako u po£etku samo narodni obtfaj. Blagdan posre35iom'prosinea). godine 167. Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili. dva su zimska blagdana.Donosimo vam mir. 1 ?jgnj^o_najp. kratk"o"dnevice. vrtova i vocnjaka. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. No. oglaSava se u zajednici. Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. Od tada. od 175 .Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda. Tvojih iuda. sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic).K. u vrijeme oko . DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. Mjeseca. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. Talmud. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca.MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. -|. sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen. prizivajud dolazak proljeca. dana mjeseca kisleva. opraStanja od Sabata. Zbog togaJ^uda svjetlosti. svjetlosti) . no budud da nije propisanlorinim^dredbama. p. Hanuka i Tu bi-S'vat. nakon obreda Havdala. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. Kidus levana. veliki hramski svijecnjak. do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. odnosno Mir vama. U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka..

Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre. a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje. jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. kojim podnje rijeC po (ovdje). Obicno se u domu pale male raznobojne svijece.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. na hebrejskome nazvanim sevivon. keramike. Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba. kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. kako bi slrili poruku £uda. U_f>etoj_nod Hanuke. dji plamen traje oko pola sata. mu§ka i zenska.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza. te se odr2ao do danas. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte. nacinjene upravo za Hanuku. drva. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . kojim podnje rije(! Sam (tamo).^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene. U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina. Tijekom vremena. No. laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 . §to je ime Zloga. Ovaj je pristup konadio prihvacen. veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika. a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu.Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|. svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana. a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka. napredovanju umjesto nazadovanju. boja i oblika. njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi. gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala.^. pa i kamena.^xoz¥lmati svo\u hanukiju. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu. zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom. vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona). Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata. u dane Hanuke. popuSta ova zabrana. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. a u Izraelu posljednje je slovo pe.jednoga do osam. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. No. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju. a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. usprkos upornome rabinskom protivljenju. Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti. uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost.

citruse i drugo vote. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. vinove loze. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). _ ££L. izraelskoga parlamenta. Holoferna. smokve. a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. Od pemaest vrsta. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. podari lijep etrog. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia).-v~~-C. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite. mogranj. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. 179 . u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. Tu bi-$'vat. u _ _ tervrtka). jede se rogae. Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. Purim. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. te obuhvaCa dtanje iz Tore. U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana. plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine. Osim toga. neovisno o tome koji je dan blagdana. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. Slavi se 14. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima. naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati. . osobito voiaka. . Sam obred je slobodniji.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto. poput Sedera za Pesah. luKaTiaia.' .gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu. Osim toga. Cak i u ratnome pohodu.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. pogadce od krumpira. a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. ve^e. tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana. potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. a to je obiCno subotom naveter. Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana. devet mjeseci kasnije. nakon prestanka Sabata. ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u. nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. Ovaj se blagdan. masline. kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata). bademe. jede se sugeno ili uSetereno vote. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. smokava i mogranja. kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. prireduju Seder za Tu bi-S'vat.

vjen^anja.). Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota.) Kao uspomenu na taj ... pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. utjejhe. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 . ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. pored harema. Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. nije poznavao njezino podrijetlo. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda. ijjam. prije oko dvije i pol tisuce godina. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset. No. Ovaj bla. a tini se da ga nije ni zanimalo. SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod. antisemita Hamana.g'dan prekida op£u zalost tijekom omera.18. Obitelji se okupljaju. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost. a i kasni[e. tradicijskim neprijateljom Zidova.J17_. Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. Smrt takvoga rabina. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju ._sretariigTTnr> jpHu SP »y. zabave ni. koji je naumio istrijebiti Zidove. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). car je imao i vjernoga ministra. smatrana je zapravo za hilula. dan omera. Sto znaCi 33. U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt.. Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom. pogtovanoga kao svetog Covjeka. Uostalom. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom. koji pada u vrijeme travnja/svibnja. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice. nazivajud je Kraljica Ester. Njezin muz. Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar. 2idovima je Purirn_bio bjagr. omiljen za priredivanje vjencanja. traje tuzno razdoblje godine. grada Cfata u Izraelu. kada se ne prireduju proslave. No. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima. prpglasio je 1951. kako ga Zidovi nazivaju. sljedbenici Kabale. No po§tovaoci rabina Simona. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. mistika i navodnoga autora knjige Zohar. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu.koncerti. Ti nade.&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu. te'tako spasf svoj narod od istrebljenja. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. Tamo je. po§tovalaca kabalistiike tradicije. No. 2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo. Tijekom Cetiriju godina. stoljeCu u Erec Israelu. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. koji uvijek pada na datum . Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade. Stoga je ovaj dan. poboznu Zidovku Hadasu. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan. boravila velika zidovska zajednica. car. koji je zivio u 2. U beskraju nesrec'e.

ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti.'CDssve "riajmanje. zakonom je 5. 27. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. godine prema zidovskome kalendaru. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio . Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka . U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve. Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19. kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. vatrometom. 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja._Qy-aj. Jedan dan ranije.(grvidan. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943.junake Holokaustajom ha-$oa. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. nisana. a amandmanom na taj zakon 1961. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu. svibnja 1948. Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom. drzeci se zidovskoga kalendara. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna. Jom ha-acmaut. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. izletima u prirodu. a proslavlja se plesom na ulici.. Godine 1949. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera. Godine 1959. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave.bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. travrija. zagrebaCkoj.

godine p. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 . nazvanihJomim noraim (StraSni dani). jedan od najtuznijih dana tijekom godine. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. godine prvoga stolje^a. Uz dvaj post nema zabrane rada. prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. U zi^ovstvu. nakon poganskoga obesvedenja. Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. oprost od posta. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana. Ovo vrijeme traje od posta 17. Bolesni i djeca ne poste. Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku. na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad). duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje. ako osjecaju potrebu. teveta Ppludnevni post 10.Hrama 164.K. godine p. Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti. reSut. no konaCno je izabran 27. kada je post zabranjen.Post 10. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja. vecer pred sami blagdan. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. a reiformirane zajednice ga ne drze.. vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. Post 10. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te. tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena. tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer. svakome se nudi vrijeme za pokajanje. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. godine. Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine. a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine.K. f itajuci prigodne tekstove pokajanja. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. osobito za njegovu djecu. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). Ovaj post. S obzirom da je dan 10. osim na Sabat i erev. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno. Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu. koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta.

ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca. adara: Ta'anit Ester . ljudskih i zivotinjskih. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo. koji je nazvan bijelim postom. dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura. Onaj koji toga dana radi. ne nosi se nova. a od 1. Odijeva se samo stara odjeca. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. na danpnjejproslaKe. Takoder. Nakon njegove smrti. ava ne jede se mesna hrana. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. nije dopuSteno kupanje.Kao i na Jom Kipur. trefega dana mjeseca tiSrija. Com Gedalija. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji. jednako kao na Sabat. Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka.. ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. od sumraka do sumraka. £esljanje niti umivanje. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta.. osim na Sabat. gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. do 9. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno._Purima. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. dotad nenoSena odjeia. zidovske prvorodence. vjernici se sjeiaju strave kojom. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. Ros ha-Sana. 13. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine. koji je istodobno prvo o£evo dijete.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini. No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta. ne smije se nositi koznata obuca. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom. post na dan TiSaa be-ava. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim. Post traje 24 sata. 186 Post 13. Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. Kada Purim pada u nedjelju. nisana: Ta'anit behorim . roden za o£eva zivota. a dogodile su se i brojne druge nesrece. potpuno je zabranjen svaki rad. adara (velja^a/ozujak). te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha. dakako. posti se ra3Tuspomene na Ester. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom. ZaobiSao je. bracni odnosi i druge radosti. 187 . poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. Post 4. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. Poste^i. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. jer micva (duznost. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a. jer se ne smije postiti na $abat. dakle oriaj sin. nazvana Ester. ne skracuje se kosa. Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje. No. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. U nekim zajednicama poste samo zene. ve£ treba radije preispitati sebe. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. Za razliku odJam Kipura. nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova. Post 14.

nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 . • "WWr ?^w«!fl. Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur. ^jfir'iS^'"" . post nije potreban..1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi.a^^ ~ nicpm.' MnjJQatiffiffititfot. oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha.' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e. poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_. '•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji.ve^ ^ . nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *. Osim u reformiranih.? ^ iM"^Wl%|e."'''/<' ^ •'.22.. Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova. To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka. jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju. t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity . Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom.sin potvrduje Savez s Vjegnim. Preispitujuti dotadaSnji zivot.. Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1.27-28 i 9. post nije dopuSten. predve^erje jomkipurskoga posta. kao na dan Jom Kipura. dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak). Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta). 1.

Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom.rn. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. neovisno o svome uzrastu. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi. <Jf.djeIHIse.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi. l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa. dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza. bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. g. Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu.nazvan Brit mila (Savez obrezivanja). molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja. a u Izraelu gotovd svi. Jakp je obrezanost zapravo znajcom. obred se odgada. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za. U reformiranih.91 4. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove. koji pore'd^pOCTravanja obreda. nazvanu_ ufmpe/. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja.Brit mila. prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. uCenju Tore. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. Dijete Hoy^yrrjgi.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu. Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac.73-77). U slu^aju djetetove bolesti. peCatom Saveza. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi. ne odustajudipd ove temeljne micve.""s1<e krajjipeTiTit.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom. tak i u novije vrijeme. Nakraju obreda djetetu se daje ime.mbQJ. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama. dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia. Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda. Prema kabalistiCkoj tradiclji.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije. Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja. te razlidte ukrasne motive. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila. v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama. najsvetije dane u godinijkada. "~~ 191 . obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove. Nakon obreda.gj. neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom. no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve. kada ono postaje potpunom osobom. Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . braku i dnjenju dobrih djela. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta).

Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu. oko desete_godiney. Avot 5. a najfesce to i Cini. a j^osobitonadaren._kgjijraju dvadeset eetiri sata. zavrSetak).4. obrezivanje.i§nu_. Za djevojcice tek se u novije vrijeme.djecaka drzao pri obrezivanju. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM. U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana. zajednicom_odraslih. etici i obredima. zastraSivanje.Bar micva. kao temelj odanosti Bozjim zakonima. U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su . U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa. u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje. torn prigodom prireduje svefiani obred.re i _i. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot. po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju. uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama. prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona). tradicijskome ^ivotu. slavljen kao junak_d. Za 192 193 . 5est mjeseci prije Barmicve. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora. obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas. na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici.JcoiLje. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. povjerava mu se citanje citavoga. Talmud.ana.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom. Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. vei s napunjene tri godine. o njegbvoj povijesti. kum. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. Postepeno. vec prve subote nakon njih.djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. zajedno s Torom. Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba. neovisno o danu dje£akova rodendana. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju. Pritom. tiednoga odjeljka Tore.. kako bi oko pete ve£ mogao eitati. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti. te sva"fogHna. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta.pristupio Tori . No. kakp bi pryi put. zidovskome stvaralaStvu. prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom. opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom. Prema vjerskome zakonu. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp. ruganje. hebrejskoj abecedi. skarinciranje). Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih. tjed^ . Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. Qtacisandek.

_ Talmudski traktat Kidu§in (2. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina. a Cesto bi pojedinostima odjeCe. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti. radije nego sto ih se poziva cltati Toru. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva. m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina.Hfl/a/ia. U nekim neortodoksnim zajednicama. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku.stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja. uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak. prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka.CeSde . Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice. koji prima BTojne darove. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga. a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima. Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom. jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ . no taj obred. U praksi. nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. ajnpje. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat.) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana. Medutim. a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed._za_ djegake. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda. premda oblikovan poput Bar micve.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca.ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe. U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria. Yjerski_zakpji. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili . obred je posve jednak za oba spola. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora. Sto je u obredu Bar micva nemoguce. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. No.

Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski. nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera. koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. No. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede.razvijenih eticnih drustvenih odnosa. prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa. pisan aramejskim jezikom. svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn.'^i^i\m peharom vina. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca. obrednu kupku. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku.obilazenje). jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja). a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti.) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. U ostale dane. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove. a bududa suprujga odlazi u mikve. pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti. Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru._molitveiu §al. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. gemu mora biti i njan. Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. Preispitujud svoj dotadasnji zivot. bragni ugovor. Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. £bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni. Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema". U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. u novija vremena . te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^. premda je dopuSten. Njegov tekst je propisan. p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi. §rnijuobavljati vjencanja. Zatim se cita njihova ketuba. svjedoka i rabina._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari). U izvornome obredu. U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot . buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca. osobito omiljen za vjenfianja. Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome. a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda. predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima.jZaruke i vjen^anje (nisuim). vjenf ani baldahin. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda. a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima.

ga_od supru2ni'ka. Ovaj obifaj ima viSe izvora. no u praksi takav izbor se osuduje. koja je takoder obvezna. iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. jega_grijeha. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. Ipak._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti. Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. Nakon sluZbjnoga dijela obfeda.. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii. navodi i dva nadna kako »pnajmn». odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju. najprije zamota u ubrus. U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca. S obzirom da je brak posvedena veza.bi je zgazio.Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe. Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. No. Rabin kao duhovni voda zajednice. Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva. Re^ovniStvo^nejJdstoji. Stoga se £a5a. Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom. redovito je ozenjen.nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. Narodno je vjerovanje da to. -).unu pjrfidanost zivota Tori.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove.a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se). Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a. a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna. i to samo radi radanja djece. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho. NapuStajud vjenfiani baldahin. nastavljar^^adi. a poStovatije vi$e nego sebe.prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. sadhana. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota. on . §to senazivajihud. radTsprecavaniapovreda. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. mladenci se smatraju ponovno stvorenima. Sve donedavna. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale. U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima... yjenganoga baldahina. Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!). Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene.enjezapoQ3. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 . ygliki je. Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom. brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora. Mladi se par odvodi zatim iz hupa.

zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve. osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe. Tradidjski je nida. Zenina se volja. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja.. DapaCe. odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota. Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka. zelja i potrebe visoko uvazavaju.. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog. bolest. manje privlacno za ostale. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa.. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom. Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu. pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke. sedmom i djelomice desetom. znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa. Ipak.. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana.). Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. porodaj. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu. a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju.. Incest je zabranjen Torinirn odredbama. No.. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. izravnog i neizravnog. brojanje podnje iznova. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. Medutim. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. Cak i za muSkarce pored 201 200 . 23.gu sluzbu. menstruirajuda zena. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav. po^ivalnim^djelom. a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima.. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove. Prije obnavljanja spolnih odno§aja. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome.18). Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja. jer to je dan koji treba pruzati radost. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. Drzi se osobitom micvom._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. obrednu^^k^ipEu.potomstyo. ona je ipak zbog toga u stanju nida._ukpjima_sup£Uga. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i. nakon prestanka takvoga stanja. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge.. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona. obveznoga bra^noga ugovora. U manje ortodoksnih vjernika.

d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*.t UT^feab^^^da^c^^ _ „ . _ rr ." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'.tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i .". koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga.iinimii. Pored toga. _ .. .' . Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[.. u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca. 2idovstvu.fc.• — ~>^-^-*. Zapravo.^ "" * "^kai^ti'MjQeti..^^^-'.^a^akne. +*fi «.mojr.iene-vode.^ »•-. sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio.»^-j-^f-^. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 ... uvijek 'ii^rfe. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom.~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -. 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica. i pored tradicij- samo"-" zidovskoga . ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|. dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota. Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota.i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf.-H"^— T ^W T ' .. U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje. Stoga se izmedu ostaloga. doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama. .^dolipi.—. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk.V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***..r^-^.'.'. all veoma ortodoksni muSkarci.^"-rf^™. slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina. _ . Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^.|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne. Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c.•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t. . ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama. t.^mQ^a^v^jiril. . a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak. ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu. poput pripadnika hasidske sljedbe.kojih prolazi. r ..-. No. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge...lbw * -'^-. Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!)..^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie.. zldovske zene .-Vi.

primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno. a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom. nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje). No. dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim. Medu_ tim. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada.jpaj. Prema Hilelovoj Skoli. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa. O. (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate.) Opcenito. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja. prirodnome i umjetnome. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. Optenito. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda.28 i 9.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita. (Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti. zbog gubitka potomka.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j. No. Uz zadrzavanje u tim okvirima. ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje.1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en. a nazivalo se £a$om kprijenja. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. No. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama. Postanak) 1. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje. drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta."zbog rijegoviE isvojstava. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa. Medutirri. Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu. pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 . Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje.22. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. eruto drzi teSkim prijestupom. te zabrana rasipanja sjemena. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj. a iznos odStete pripada suprugu.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece. ali nema o§tre osude. buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu.

Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. P«^fPlMP. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba. te pri us207 206 . ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene. pri trudnod maloljetnice. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga. a blaze samo od katoli£koga pristupa.zivota. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote. no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku. iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. godine. a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e. Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten. Optenito. a naHo.?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju. te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma.

No. PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. u europskoyTaieljenosti. zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota. Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. No. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija... stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena). osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom. jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica. lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo . mnogo se raspravlja i o toj problematic!. Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih. etifikih i teoloSkih pitanja. a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme. i 11.. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f. ona nije sveta niti zaSticena od promjene. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli. ne stvara vece praktiCne probleme. Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija. ria"^injelazu 10. Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga. ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta. Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina. U suvremenim rabinskim razmatranjima. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa. osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. koja bi mu_mogla roditi djecu. poput vecine ameridkih zajednica^. No. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica.tra^eno odobrenje.2idovski je brak monqgaman.2idovski se brak mo2e_razvesti. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda.trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?). ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera. .) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja. Responsama..

zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji. Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu. nemarni. On je_jx>put^Jcetebe. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak.. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. no u suvremenosti. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!). te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu. rastroSni. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond). i ne zele se razvesti. njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ». Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. ona ^srruje_^erskome_sudu. I pored rabinskih zabrana i opomena. bra^noga ugpvora. kohen. smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva.ena koje 2ive odvojeno od mu2a.voda. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. te njihove djece iz izvanbraifihe-veze. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu.Kpn. stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. Kogan i slifina). hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona). a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka.odaju prezimenaJKohen. nakon zavrSetka Holokausta. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod. all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. 210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda. Nakon razvoda. ali Cesto ne uspijeva. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli. nasilni su. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia.jjputiti. vlastitom. ^phen. bludnici ili kockari. Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. bet dinu. Istodobno. Ukoliko pomirba ne uspije. no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova.. muzevi ponekad piju. Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv. 211 .pnnrq^p^'ga1lcjnjj. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. Istodobno. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom. ona se ne moze udati ali on. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. poKvalno djelo. Ako godinama 2ive odvojeno. uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda.. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa.

I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. Tpjejfkwm. a mudrost se stjef e tijekom godina. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen). te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro. Ova je obveza bila duboko poStovana. na§i dani moraju biti odbrojani. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. odnosno stjecanje mudrosti. ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. a danas se. jer se micvoi (duznosti. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota. izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega. a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim. Erat ili najbliglrodak bijj. a sama zena naprosto nije imala izbora. leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije.JMa Jbududsvijet). no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. Izvorno. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina.jio ne naglaSava ga. Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. Da bismo osjetili prolazenje vremeria.

Sulhan aruh (Prostrt stol). Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. zene de opremiti zenu. nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja. Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba. koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. Nakon smrti. nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. Kremacija. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga. Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. posljednjeg pogleda na pokojnika. tijelo se polaze na pod. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. ne smije se odrzati nadgrobni govor. U domu ozalo$£enih. kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan). Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom.Cuj Izraele. Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. a zlodnci t^e zauvijek nestati.prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom. djelatnost). danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene . No. ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. u koji se tijelo spuSta bez kovCega.molitvenim §alom. jer u te se dane ne smije tugovati. a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku). temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga. Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. Neposredno nakon nastupanja smrti.dopuSten. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. nazoini zaderu svoju odjecu. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa. 214 umotano u plahtu. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . u olam ha-baa (budutemu svijetu). U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba. koja skrbi o umirudma i umrlima. pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika. Prije toga. istodobno. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge. kirja. dobrotvorna Sveta Udruga. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije. Clanovi su Cesto uglednici zajednice. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. a ako je primijenjen smatra se umorstvom. Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. §to se naziva kirja. Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan.

a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara. vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. golubica. kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja. osim za roditeljima. sami cemo se vratiti u tijelo zemlje. a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. gdje nema grobova. Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. Tijekom toga razdoblja. te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. a Siv'a je njegov prvi tjedan. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) .blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena. Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim.ovdje podiva. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. ne kraterkosu" hiti bradu. a naSe rijed mogu samo smetati. U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog.) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. tradicijsku zalobnu hranu. te na jarcajt roditelja. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha. a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama. citaju Toru i daju dobrotvorne priloge. ali cvijece Sto raste oko groblja. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti. Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. Bradu dodiri nisu dopuSteni. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. U domu zalosti se ne kuha. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. Ne primaju posjete. Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. 2ivPta. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu. za kojima zalost traje gpdinu dana. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu. podnje odmah poslije pogreba. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti. znakovi zanata i slicno). s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver . Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru.tijekom sedam dana radosti. osobito jaja i lecu. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili. Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati.sedam. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena.

Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena . osim u veoma ortodoksnih.svecenika. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. kao Sto je primjerice zagrebaCka). Korijen krScanstva. drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta. a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice. Temeljna knjiga krg(5anstva. osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke. koje se hebrejski naziva nacrut . jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota. KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim.nazarenstvo (prema gradu Nazaretu). Biblija.je propisano. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. Uz ovakve zalobne obi£aje. vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. 218 219 . U sefardskim zajedrucama. To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice.

Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse. Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost.rabinom. u krScanskome kalendariju. osobito sucutan. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. Jedna od njih je i sekta Esena. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. iz kojega treba do<5i Mesija. S obzirom na tekstove Evandelja. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. hebrejskim imenom Jesua ben Josef. Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe. moguce je i da je Isus sebe. ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva. pa i osnovna Ode na§. malo kasnije: od svetoga Pavla. nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. No. Nakon smrti kralja Heroda. Opdenito. najvjerojatnije. Molitve. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. koje krScanstvo osobito naglasava. izvorno krscanskoga spisa.prokuratora. jer zidovsrvo . koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika . roda zidovskih pomazanih kraljeva. i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija). medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova.. Svetoga Duha i Sina. onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. Povijesno. Isusa Krista. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga. gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte. U krStanstvu je simbolika kruha i vina. tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov.) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. Kako bilo. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan. u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem . £ak i ja£a od one izvorne. pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija. Isus sin Josipov. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima. Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve. (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. sto su ih 2idovi primili na Sinaju. izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana).. u tome vremenu bez zidovskoga kralja. godine prema krScanskome ra£unanju vremena. U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova. zelio proglasiti kraljem.vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . preuzeta iz zidovstva. zaceo se korijen krscanstva. u praksi. vladara zivota i smrti. 4. Tora.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka. Ukoliko je Isus bio povijesna osoba. £ime je nestao i sam privid neovisnosti.). koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz. Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga). Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova. Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji. krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji.

Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji. Istodobno. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem. biti iznad ljudske patnje.. kao i svaki drugi rad. Isus je. da mafevi nisu prekovani u plugove. kao znak njegova dolaska. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. sa Zidovske strane promatrano. niti Isus. a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. Uz to. prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista. Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. to je pitanje pogreSno postavljeno. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom. vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda. No. pa tako ni krgcanstvo. Dakle.. a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta. a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. a Isus je patio i trpio bol. umora i boli. zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. svi su dokazi. kao srediSnji motiv krgcanstva. na krScanski blagdanJBozk.druga sveta i znamenita mjesta. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje. Ono nije predmet njihovih dvojbi.. kratko i grubo refieno. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. No. blagdana svjetlosti. neupitan je utjecaj Hanuke. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). On pori£e prehrambene propise. 223 . jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju. najstroze zabranjeno). kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. Naime...mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca. Spasenje. prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora. te se na njega i ne moze odgovoriti. premda neupitno ^ovjek. nije bitan motiv iidovstva. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus.

Jedan je Bog. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. Noah je Nuh. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. a postuje i njegovu majku Merjemu. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima. musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. a muslimani.). Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba. islamski vjernid. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa. Mose (Mojsije) je Musa. sure. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel.. ne spominju ga bez pridjeva: £asni. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda. pun milosti). njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim . koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv.. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. (Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija. iako niti to nije bilo Cesto. premda je i sam Adonaj. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. naj£esde osvemi^ki. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta. Islam je nadnacionalan. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. ipak. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost. nazivajud ga Isa. Cini se.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. ye£ nagao i zestok. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi. Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 . prema islamskoj tradiciji. op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim). Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. a obred je samo na arapskom. stoljedu. poput primjerice obrezivanja muskaraca. Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. u 7. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. No. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. Kur'an je temeljna knjiga islama. Jichak (Isak) je Ishak. zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. Josef (Josip) je Jusuf. nastaje islam. Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. Islam. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. budud da je to jezik Kur'ana. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja. Pored opomene gresnicima.. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. David je Daut. namr§ten i nimalo saljiv. Avraham (Abraham) je Ibrahim. Jaakov (Jakov) je Jakub. pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence. Salamun je Sulejman.milosni. nosi jak zidovski peCat.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga. ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo.. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige. obvezan kao jezik molitve i obreda. ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira. Adonaj ehad (Poduj Izraele. poput Zidovstva. Istodobno.

(Ne bi se.. svinjetine. a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila. svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje. zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. Istodobno. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota. koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. postao nesluzbenim §estim stupom vjere. U islamu. kao i u zidovstvu. kultivirane vode. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. Od svih ovih pet stupova vjere. krvi. tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu. upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat.Boga i Posljednji Sud. kao povlastica. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. Osobito je zabranjeno vino. vet kao trpljenje u slavu Bozju. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu. trajna ne227 . stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. tijekom najvecega dijela islamske povijesti. te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. Kao i Tanah i krStanska Biblija. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu. no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu. brane vjernicima primjenu taranja.. Tanah. Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. spise i obitaje. r.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. kao uzdizanje nad tjelesnim. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom. Oba sustava. te Muhamedovo proroStvo. dakle Toru. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. hebrejski: cedaka).prije molitve obavlja obredno pranje. Peti je stup: hadz. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve. tekst koji je temelj i Kur'ana. Prvi stup je: vjera u Jednoga .pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. to jest uzima abdest. i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana. te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja.. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. sedaka. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana). Istodobno. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava.. i zidovstvo i islam. samo je posljednji potpuno izvorno islamski.musliman . Suprotno od zidovstva. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu. Naknadno je dzihad. No. neovisno o tumatenjima. Cetvrti je stup: post. dakako. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. idolopoklonika. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru. koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava. No. odnosno Sveto pismo.) Ipak. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge. Drugi je stup: molitva. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica. Islamski vjernik . To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti.

Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. te postovanje roditelja. zudjeti za tudim posjedom. Doista. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima. Umor stvo. a s time je povezano i poStovanje roditelja. koji je poput krade. a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. 229 . lazno svje do£iti. jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. Uostalom. jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. viSe su prividne nego stvarne. ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. Jer. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim). subo te. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. bogohuljenje. No. koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima.. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. pasivna strana. a Arapima. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda. Nije im. incest i krada. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup. pa i preljuba. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. jer iak ni iskazan. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. da bi se to ostvarilo. buducemu svijetu. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. pocmiti preljub. a bogohuljenje. Narodima nije izriclto zabranjeno. A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. Zanemarivanjem bilo koje od njih. takoder. To je doista najmanja moguca mjera. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. obostrano pristajanje. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. umorstvo. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. kao Sto je Zidovima imati druge bogove. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. Isakom i Jakovom. zajednice koja je prihvatila Knji gu. ostali su Narodi tek treca. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana. naredeno slavljenje Sabata..prijateljstva. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. zaklinjati se. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod.

Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije.doduSe. Rani krScanski crkveni oci nisu. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo.. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. proganjan i spaljivan. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva. prouiivSi krvnu osvadu. Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. U vrijeme cara Justinijana. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima. No. a brojni su zloCin i priznavali. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. Buduci da je povijest. dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. helenistidkom i rimskom vlaScu. jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. Pored toga. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom. prije svega kr§£anske djece. stoljeca. Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. Zidove drzali poganima ili hereticima. osobito europska. Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. i 1622. neodvojiv dio molitve S'ma. 231 . stoljecu. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. Nakon toga.. Tako se u Dubrovniku 1502. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista. Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. prva takva optuzba podignuta je 1144. koje se podudara s blagdanom Pesahom. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. godine. 1963. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. Tako je i u Hrvatskoj 1908. . diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. a posljednja u Rusiji 1911. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. od opcenite izjave ah. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. Primjecujemo Kainov znak na svome celu. Papa Ivan XXIII. nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. nesreca i strahota pod perzijskom. Jer ne znadosmo Sto tinismo.

Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. i 1411. Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. i 930. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. Pet godina kasnije. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. lako su mnogi izabrali takav put. odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima. a povremeno i kao bespravne.721. sve do 1874. putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. No. No. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. a 232 1538. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore. upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. prisiljivani jesti svinjetinu. Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja.Tijekom Srednjega vijeka. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. a 1827. Kako je vrijeme odmicalo. odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije. ali sve do druge polovine 20. najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. jo3 poja^ana. u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). 1391. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova. takozvanihpogromfl. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. do 1656. dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda. uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. obesve£uju hostiju. Godine 1858. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. silom masovno krStavano. Sam je otac protestantizma. Zakonska je odredba 1850. novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. Osobita razlikovna oznaka na odjed. Zidovi diljem Europe 233 . Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. od starovjekovne 460. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. U Spanjolskoj je 1146. No. po&njaju obredna umorstva. Zidovi sve do 19.873. Martin Luther. £esto zute boje. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. da bi 1492. zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo.

izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta. u okruzju islamskih zemalja. indoeuropske. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. VarSavi 1920. godine svrstao se i hrvatski Split. godine. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. kao katolika. te u Brazilu 1936. kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. stoljecu. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. 1920. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18.. oko §est milijuna ljudi. i 1934. Londonu 1920. U novovjekoj Europi. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja. Pragu 1927.1923. Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil.1931. do 1937. manje vrijedne rase. te hrvatska metropola Zagreb 1996. Opstanak Drzave Izrael. No. godine. Leipzigu 1920. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19. i 1938. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo. godine. Umro je 1940. silom odveli papski oru2nici. Rimu 1921. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima. i 1936. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. primjerice u Berlinu 1911. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. i 1938. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva. i 1917. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. djec"aka su ipak. nastale 1948. Ponegdje je.1930. propisano 2idovima noSenje osobite. godine^u Belgiji.1921. uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. 235 . Pored nesrete za dtav svijet. Parizu 1920. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. u konzervarivnome 19. odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini.uzbudili su se. Becu 1940. za razliku od arijske. Moskvi 1911. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam. 1903. i 1934. prepoznatljive odje^e. primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815. stoljeea. stoljeda. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama. U osvit 20.11921. 1929. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima. kao primjerice 1838.. takoder tek u tome razdoblju. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora.1934. godine. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca).

promilima i dijelovima promila. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu. Nakon Kristalne nod. na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. plan povratka razvijao se. Obje strane imaju svoje sljedbenike. Covje£anstvo je tijekom 19. Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika. Cionizam. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. 80. neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova. tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. i 20. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. ukljuc!ujud socijalne. Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja). kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka. Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare. godine 1938. Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl. u kojoj . kulturalne. No ipak. Od uvjerenoga pristalice asimiladje. ostvarujuci tako san Theodora Herzla. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo.a to nije nebitno . bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. ustanovljen je Keren Kajemet. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897. 237 . ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. Mnogi su ostali u Europi. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. dio je 1948.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. Godine 1901. poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. 236 No. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. stoljete. pokret nazvan prema rijed Cion. pet godina poslije nastanka. 20 posto zidovskog pucanstva. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. 50.

uhidvani. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. No. iesto i slutajnim prigodama. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. drugome svijetu. teSkoj. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje. Tosefti. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani. drzavni je ustroj. U. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta).Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj. Bila je to Danska. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. uspostavljena je 1948. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. organizirano ali i pojedina£no. Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. koju 2idovi zovu $oa. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone. predvoden svoiim kraljem. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. Veliko stradanje. svijetu koji dolazi. Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. Velika nesreca. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. Danski je narod. prema razlicltim. obespravljeni. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. Cesto tragicnoj povijesti. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . No. poznatom kao Holokaust. dodatku MiSne. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine. godine Jad VaSem. kao daje spasio titav svijet. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. ipak. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. A u vrijeme nakon Holokausta. godine Drzava Izrael. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. unizavani. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. Odvazni. uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata. Upravo obratno. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa.

spaljen je prije samo dva i pol stoljeca. Nakon Holokausta. Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima. nemati drugih poticaja osim duhovnih. krimski Hazari.Zidova. usprkos svim teSkotama. sve do u poodmakli Srednji vijek. a nema ni drugih svjedoka. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. dam ha-baa.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici.). za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena. Naime... Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. U prvoj polovini 8. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. No. Naime. prije Holokausta. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu.. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi.. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja. Obvez241 .000 Pravednika. ved. godine u Vilni. do prije nekoliko desetljeda. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore. obratno. Potrebna je iskrena duboka predanost. a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti. mnogo dugotrajnoga ufenja. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora. Jedan takav mu£enik. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim. 1749. Kohn. Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl. U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom. Koen. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi. to nije bilo tako teSko. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako.. a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu. Kagan. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka. i nadalje se svakodnev. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice. Cohen. ako zeli biti primljen u zidovstvo. a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika. stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. poljski plemii primljen u zidovstvo. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. Radi izbjegavanja takvih progona. Kogan. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen . No.sve<ienik (Kohen. vjerskom sudu.. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka. Kon. I u kasnijim vremenima.

prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac). koja ostaje u svojoj religiji. a zatim ga se prima.no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). Preobratenika. Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. i biva usvojen u zidovskome narodu. 243 . jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen. Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. prijam u iidovstvo je lak§i. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti. uz simbolifrio naknadno obrezivanje. uzimaju se i druga zidovska imena. sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred. te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. U praksi. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. prema ugledu na Rut. Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. No. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda. Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. mikve. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola. Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful