Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim. pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti. Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham). $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa. tijekom godina. prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot. U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On. na zidovske rodake i prijatelje . Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome.gotovo svi su stradali u Holokaustu . naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni. Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi. pronalazio . priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi. Tada mi je jedan rabin. stoljeca: Holokaust. pa i primitivnim. stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama. i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20. Velika nesreca.a tada konacno pronasao .smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta. jesam njegovim dijelom. zabacujuci tradiciju i religiju. njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom. Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena. Veliko stradanje.mene. koji 15 .ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta. odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. kraljeznicu zidovskoga identiteta. i ja mogu biti njegovim dijelom. I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji. 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti. za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje. hebrejski: $oa. Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet.jekom 19. Abrahamu.

Naftali. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. Gad. Putem vigekratne objave trojici praotaca. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane. suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom. ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod. odmah do faraona. uopte. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja. Poveo ih je u pustinju. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne. noseti u pustinju jog neukvasani. idila nije potrajala. zene i djecu. a u hrvatskome jeziku Mojsije.. §to sve ostavi u brzini bijega. zastupajud ga i uvode(5i red. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti. teSkog i.000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). No. Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat.je zivio u vrijeme obozavanja idola. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000. Efrajim i Menace. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. No.K.K. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti. proro&ca Miriam. praocem zidovskoga naroda. veliku i mocnu. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan. Simon Levi. gdje im dobro bijaSe.. okupljene u dvanaest plemena: Reuven.^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. gdje je odgojen kao egipatski velika§. Na kraju. p. toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. A§er. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi. Jichakar. na brzinu ispeien kruh. Bog je opetovao svoje obeCanje. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova... rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena. pored punih dadavih lonaca na ognjigtima. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. Jehuda. p. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D . prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda.. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. tanak poput poga£e. ve£ je problem nastao oko 1800. Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi.. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes. kako Biblija kaze. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod). kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. Zebulun. vjeciioga Boga. Uz to. Zemlju Obe£anu. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra. a povijesno prve.K. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. Saljud im manu. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva. njima i njihovim sinovima. snahama i brojnoj djeci njihovoj.K. posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih. Benjamin. nije znao za Josipa. faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena.. oCeva miljenika. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda. Petkom. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji. nemirnog. No. ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob. godine p. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. 2idovi nesmetano krenuSe dalje. p. a u zemlji se nije loge zivjelo. Nastalo je vrijeme kada su brojne. Time Abraham postaje prvim Zidovom. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu.. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni). na^inili bi nepodopgtinu. kada se sve ovo dogadalo. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji). Dan. No.

te spoznaje Jedinoga Boga. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu. stvaratelja i kralja svemira.. time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena. nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti. D a v i c e i t n i k . i prostorno manje-vi§e stabilizirala.o^ pTKTOvdje je. tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik.. ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu.. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta.<2L. Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava. humora. ali vjecno su uz njega sjecanje. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama .K. teSkoca i oskudice. s njezinih_613 mz. koliko je lutanje ukupno trajalo. No. Mojsije bi ih.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. icamenim plo^ama 19 . Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. redaba . te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. ^oyjek_osebujna znaCa[a.dvostruk obrok. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu. Upravo je u pustinji. £est u istocnomediteranskim kultovima. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. (Zapravo.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh).. kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. Dospjeli su. za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod. Svaki put bi bili kaznjeni. §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem.agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s.. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja. 0 Tpra. uvijek bi se ponovno pridigli. do Zemlje Obedane. sravnjivali sve sa zemljom. _kraj . Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima. Bilo je to sredinom 13.. Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa.sin. te su vrludali od grada do grada. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva. No.) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku. Oko 1200. ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga. a tradicija ga . zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda. koji ih je izabrao za svoj posveceni narod.ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya. Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru. Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji.sucima. 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda.Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda. tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore. strogo ali odnski. iskovan od teSke ali uporne naravi. u hrvatskjorne poznaLj.. jer je okusio od egipatske raskosi.. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu.. Cini se. Zakon.dao_s.os_i.JSJ5SSy_i?^ . p. Ni samome Mojsiju. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju. uz uvjet dzzanja ovih mzcy. i kao autora JPsalama. zapalili Sto se moglo zapaliti. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se. Bog im je dao kralja. prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David. neupitno. nakon mnogo te§ko<fa. ili pak egipatska bozanska krava.kao SaImnon i_SolornQri. .

']Eraelj_e pao pqdLAsirce. propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova.jedinstvo_zemlje. Veliko rabinsko vijete. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo. vec Salamunu. Godine 458. dok je^sjeverno. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama. druga je skupina povramika. p. Juzno. kralju ratovanja. mudrac i administrator. a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot. p. Tako je iidoyskajdrzava 332. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga.K. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda. Tako nastajubrojnefmis'ne:. Prva skupina povramika brojala je 42. u takozvano babilonsko suzanjstvo.K. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju. sredigte svega zidovstva. dospjela u Jeruzalem. Do_515. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac.. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin.Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori. u 10. Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo. Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom.000 ljudi.. Oko godine 720_p_. Ovdje.360 muSkaraca i 7. Povratak iz babilonskoga suzanjstva. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore.Yeliko^ ga. u Babilonu.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!). No. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj. a ponovno 6e ih okupiti. Jehuda.K. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. pa je tako i 21 . a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu. nije bilo dano sagraditi Hram. Hram je bio ponovnojagraden. ali op£e prilike bile su teSke. a zitelji arpxayljeni u Babilon.K. stolje£u p. p. Zidovi §to su ostali u raseljenosti. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova. tek MaSiah . sredigte kulta Jedinoga. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina. kada bude doSao. prema tradiciji. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava.K. rasprseni babilonskim svijetom. godine p.K. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme. ali zajednice su opstajale. je kraljevstvo. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima. slave Boga i nadaju se povratku. Davidu. oko 18. (Do danas nisu pronadena. Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko. u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor).komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. Izrael. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram. osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe. Prvi Hram. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo. Hramu i Stovanju Jedinoga. Hrnm a. Usprkos tome. imali su i dalje kojekakvih nevolja. Hram i Jeruzalem unisteni su. burna dolaze £esto. pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. prije svega grijeh klanianja idolima. kralju mira. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima.Mesija.) Godine 586. pala pod Aleksandra. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia. Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena.

Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost. Stali su usvajati grdke obidaje.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje). andele. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. podreden tek osvajadkom guverneru. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. No.K. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. onako kako je oni odrede. vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije. i tjerali. Hram je oslobaden. Menoru.kako bi drugadje . Saduceji su. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. p. uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama. osobito svinjetinu. p.tolemej Prvi. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki.nestao. helenistidkih sirijskih vladara. Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh. Cadoku (i to . Suprotno njima. Kako bilo. mogude ustrojiti samo uz kompromise. Takvo je druStvo. stol|e<a p. drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. plemsrvo i svedenstvo. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. i kona^no su prerjerali. Pobozan!).kako bi drugadje . Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela. besmrtnost du§e. vodedi su krugovi. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana. te su ih Farizeji i udnili. uglavnom izabrali helenizadju. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni. Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva. no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac).sve^en. premda manje popularni.K. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome. vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. njihova hadna zivota i obidaja.K.Hasidim (Pobpzni. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena.. da bi se 301. medutim. p. mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. u veoma . Istodobno. nametanjem grddh poganskih nadomjestaka. zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!). Na spomen togaj£uda. i tjerali.Gospodina. Mjera je bila prepunjena te je 167. Veliki svedenik bio je zapravo vladar. koja je sebe nazivala . profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. Pravedni) oblikovala se tijekom_l. Farizeji su. Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika.K. dakle. te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi. nametnuo helenistidki egipatski vladar P. te je bilo dosta nevolja i nereda.K. No. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru..aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji).bredno qdjsden i ponQyno po. dok 142. Konadno.Tradicijski. Godinu dana kasnije. Godine 198. umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo. Gr£ki vladari su tjerali. 23 . p. natprirodne pojave. govor i druStvene odnose vladajudega sloja. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova.K. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu. No tvrdoglavi Zidovi. o. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije. p. Ali. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram. Godine 164.tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak.znad Pravedan. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji. drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim.

koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme. U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja. Zacijelo je. jPgst na dan tiSaa be-ava. pomazanoga kralja. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. najvige vjersko tijelo. a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. gotovo sravnjenoga sa zemljom.nije vodila lozu od Davida. zive jednako pod svakom vlaSdj. voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava. Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja. Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama. Nemirni i prakti6\ graditelji. Istodobno. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike. No. Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja. Godine 63. odriap se do danas. buntovnicima. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora. na gr£kome i latinskome nazvana Judea. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom.K. Prestanak hramskih djelatnosti. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom. i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. kao jedan od valova otpora. pak. s druge strane. No. §to su je oni. svedenifke sluzbe. nisu im propustili uzvratiti. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo .stptina.dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima. Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju. Eseni). ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije. a dok ih god puStaju moliti. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva..prije-YJle..bio je Idumejac . izmorene 25 .kako su naglaSavali Farizeji . iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije.. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. HaSmonejti. p. Salamunova. No. Dapace. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta. Sanhedrin. Za Zidove. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja. koji £e ga ponovno poditi. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. istggajdjrjyafeda4e. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda... preselio se iz Jeruzalema. nakon pada Jeruzalema. Raseljenost... jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . godina pap i pTvTHram. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole. kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana. godine_p_aojie Jeruzaseca ava). u mjesto Javne. no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya.

stoljeca. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda. arapska. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael. vijek Europe. krizarska. prije vi§e od 25 stoljeca. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice.posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. nastavljajuci drevnu tradiciju. Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. Rim. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion. Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu. takozvani FalaSi. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih. Bar Kohba. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud. sjto_ljega. na kraju 5. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. gotovo viSe ne postoji.. U na§e vrijeme ova zajednica. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe. nastaje tek nakon eubitka Hrama. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh . Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. stoljeca izbio ustanak dji je voda. Tako je u prvoj polovini 2. i 16. Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama. pljadcajud je pritom do gola .. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. Korint i druge. na 27 . No ona prava raseljenost. perzijska. bilo je to previSe. stara 2500 godina. Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. No. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). Damask. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20._nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene). No. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. bez oslonca u Jeruzalemu. Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj. Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. te ima mnoge osobite obicaje. ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice.Prostrt stol.). Aleksandrija. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima. U 15.zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez.

1492. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi. Oni koji su odludli jud svoju vjeru. kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe. Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. najodvainiji. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. prated Kristofera Kolumba. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima. otiSli su bez i£ega. ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima. za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti. tvrdoglavo vjerni Vjefnome. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove. godine. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli.oni koji su izabrali tezak put odlaska. Naime.ved u religiji. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. No. Ferdinand i Izabela. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom. Nakon tisudgodiSnjih iskustava. Sto su samo boraviSta. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda. Crkva ne odustaje. Problem nije bio u rasi .X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao. zbog teSkih progona-^id^vau Europi. ali ni Zidovi ne odustaju. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu. krenuli su dalje na zapad. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima. \ 29 . medu preostalima velik je dio. Djeluju Jehuda ha-Levi. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. Jedan pokajnic"ki dn. stoljede kasnije. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti.. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. proglaSene 1924. Tek poneki. a vjerski iivot buja. stoljedma nakon izgona. Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. Vise od 200. Gotovo polovina Spanjolskih Zidova.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?. oko 100. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet. gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije. Dalje se na zapad nije moglo. svinje. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti.u bioloSkom.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici. Ipak. u Ameriku. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. tijekom stotina godina nakon izgona. no prodorom Islama iz Afrike. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . Kona&io. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi. postaje doista teSko. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. prebjegla je u susjedni Portugal. Godine 1391.zar je moglo biti » drugafiije . iako pokrsten. njih nekoliko desetina tisuca. na arapskom i hebrejskom jeziku. za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani.000 ljudi. Sefarda. Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom.

bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. Istodobno. Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti.Nakon izgona Zidova. u posljednjem se desetljecu 20. te su dionicima blistave pojave radanja Europe. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. osobito krizarskih vojni. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. No. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. godine. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. Urjecajem Crkve na ta kretanja. za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. godine 1992. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. sve do 1967. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. Zidovi su i u Palestini. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. Naime. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. a osobito neislamskome pucanstvu. Pet stotina godina nakon izgona. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. pa bi zatim ru§ed. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. Njihove su zajednice. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. u zabitnoj zemlji Bosni. donijela je teze zivotne uvjete svima. No. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. kao i samo Carstvo. slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu. vjerne neprestano Jedinome. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. nastale u okviru Otomanskoga carstva. Osim u raseljenosti. Tako §panjolski 2idovi. trajud neprekinuto stoljedma. paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. Krajem 15. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice. Sefardi. njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. sve do 1941.

(toorba Haskale. bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). ObeCanu Zemlju. a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje. iako uz neprestane te§ko£e. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. na pofetku 13. jer je povratak (hebrejski: alijo. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). vt Palestinu.talogai pokrStavanjem Zidova. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. Ovi pak. predvodena tradicijskim rabinima. vodila je druga. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. Druga polovina 19. prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice. zatiSja. osnivaga cionizma Theodora Herzla. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima.uzdizanje. Krajem 18. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. Istodobno. Doista. no to nikada nije bilo trajno. U vrijeme ranoga uspona Europe. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje. Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. te im je povratak dopuSten tek u 17. zidovski je kulturni zivot cvao. politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove. stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. te profesionalni posudivad novca. a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome. No. i tijekom 19. novae nastao bankarstvom. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade. stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima. njihovo znanje i sposobnosti. . stoljeCa. I ranije su. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn. stoljecfu. asimiliranoga agnostika. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. zemlju Izraelovu. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. stoljeca. ASkenaz. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. . No. nezidovskog okruzja. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. popularno nazvanim lihvarstvom. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. 33 .

a mala zajednica. Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava. i susjednim podrudima.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 . vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti. posebice u 1. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. nova snaga puna zivota. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni. Od 13. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju. gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. druge su male i siromaSne. premda im je zakon. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave. bila je ved na vrhuncu. drzed svoje tradicije. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata.^ jim: etidkim prtetupom. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943. Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. najavljujud obnovu. u~danaSnJoj Poljskoj. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati. samim krajem 15. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave.i va. pomelo je od. okupaciju. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova.. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja. Zivot je trajao u strahu i ocaju. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. Tradicijski. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. Gdje je bilo dopuSteno. talijanska Renesansa.• va.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. u odekivanju i nemocnome nadanju. godine.• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava. Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. No. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka. utjecajem razvitka komunikacija. stoljeda. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika. te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. Sto su se stopili s .i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. no sve ih povezuje svijest. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama. stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. stoljeda. talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala. traje u Istambulu do danas. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe. kada Italija pada pod nacisti<5ku . Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. domadm zidovskim pukom. No. cvatude i bogate. sve se vi£e Zidova u 14. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. Litvi.obedavajudem 19.o zajednidkome identitetu. stoljedu. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. Mnoge od njih su velike. dijeled i pre. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe.

bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. te je u 18. ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom. mljekarstvima. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice. pored vjerskih. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. Zajedno s drugim narodima Europe.000 u 1925. Od 280. pekarstvima. sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. perionP cama. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. Zlamom zemljom. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880. bili ravnopravnim gradanima. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja.500. Tijekom oko dva i pol stoljeca. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. Palestinu. koje je. No. godine. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca. Tljekom 19. koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. nenauceni na to. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. pruzali su novu nadu zidovskim masama. stoljecu. Godine 1924. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti. stolje£u pooeo povratak. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. krzneni Sesiri. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. Cesto su te zene radile u trgovinama. zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. Raseljenost: Amerika Goldene medine. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940. posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. posebice time Sto su radost. nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna. ^^ -X. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. jidiSu. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. Dakako. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. uvojcima kose iznad uSiju. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. te s jakim osjecajem solidarnosti. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. 37 . i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. godini. erne hlafie. No. Godine 1917. hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. od po£etka 18. kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. godine. odricanja. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. kao i svuda. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. rebeima (rabinima). uf enja i predanosti Bogu. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. umjesto samo subotom. iako u teSkim okolnostima. pojedinacno ill u manjim skupinama.

. a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje. a ostali. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja.933. No. ' " _ "J -"'". nagurani u teretne vagone.~J . stard. da bi od I938. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova. i 10. Tamo su ih do£ekali nasilje. Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. studenoga 1938. bez vode. Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema). pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima.^^. da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20.J_. istod\ i jugoistodxa Europa. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te.. ultraortodoksni i nevjernid. podnje Drugi svjetski rat. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti. ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku. Qpjdine/1939. Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je. Takva se ideja javlja vec u 18.. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja.. njemaCka vojska ulazi i u Italiju. primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja. U nod izmedu 9. Civili._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava. j J O •}^r~ **v. zene.. a. licemjerja. hrane i osnovnih higijenskih potreba. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina. pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti. onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom. iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva. nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora.'-•-•. 3to se naSlo na plodnicima. J 39 . prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj. Ta se noc. cionisti i anti«-^__*. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve. zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga. zakonski razradeno 1938. Nacelo rasnoga antisemitizma. -—/Jijekom . sporadidio i u relativno malim razmjerima.'. .uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __.Hitler j3d-l|ejg_1941. unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima. Zaposjednuta je zatim i Francuska. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj.. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama. a krajem lieta 1943.. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast). na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. iako oStro i okrutno. djeca. stoljedu. uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca..X~.•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—. pljacka.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara.1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov.000_2idpy_a. Arttise-^! rrutizairLJe. zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su. nazalost. antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna. hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca. i 19.__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana. vrijedani i ubijani zidovski gradani...^ fl f :..^H'-ft" vijeka aiiuaeu. javno su pljackani. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga. nevrijedni ili manje vrijedni zivota.. Veliko stradanje). do..tako-od religijskoga izrastao u rasni. a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust.™-Jr—•-. Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30.

Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. Prorijedene. najyjsle__u. pismenosti i uljudbe. asimilirani i tradicionalni.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli.. Holokaust je to zauvijek odnio. korjenite povezanosti s tradicijom. ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem. PoCinitelji zlof ina.cionisti. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. Velik. Gospodarski.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. Rijetki su uhiieni. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine. ^" J^ /ij . Adolf Hitler. sudeni i osudeni. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu. zajedno s prezivjelim potomcima stradalih. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja. Cuvaju fotografije. rodaci i prijatelji ubijenih. kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu. li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. za^etnik zlodna. SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku. Holokaust. osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi.koncentra-. 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa. no najved je dio stradao u zemlji.oko 80 posto zidovskog puCanstya. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna. ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu. pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. . ne-2idpya. Golem broj civila i vojnika sviju strana. Pored spaSavanja putem otpora. Cesto se postavlja pitanje oprosta. Takojejbilp i_u lirvatskoj. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce. Istodobno. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot._ 7^.. Europa je bila uniStena. oko dvadeset tisuCa Ijudi. 95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. smanjivanjem. Qka»2000 ospba. Vcliku ncsredu. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. Jedan dio je stradao izvan zemlje. sre<iom.7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu. stradao je tijekom nepunih Sest godina rata. ne zaboravljaju svoje mrtve. najf eSce nekaznjeni. Sjecaju se njihovih imena i lica. No. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. znanstvenoga i gospodarskoga uspona. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. potomci odayna ppkrStenih Zidova. panvfenje je trebalo institucionalizirati. s>f^-r-AfJ. osiromaSene. U drugim podrucjima. Kulturni zivot je zamro. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . pa i Jg££an§ki. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem.

prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja.sudjeluju. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove. yirovitici. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih. Na takvome temelju. Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se. te se Cesto poziva na opd oprost.se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. Oko jedne tredne zivi u Izraelu. do 1945. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. . ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/. stoljeca. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. a 2idovske ppdne u Rijeci.. -HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. neovisno o duzini protekloga vremena. Cakoycu. Kanadi. juznoj Amerid.. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . za rodadma i prijateljima. No.00. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje. 2idovi zive diljem svijeta. kao povijesna opomena. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje. sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova... a ne§to manje od jedne tredne u Europi. Slavonskome Brodu. smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva. i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine. Njihova smrt. a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji. u . svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe. a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni). U-. Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata. tred su odselili drugamo.kon zavrSetka Holokausta. izmedu dru43 . a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15. u kojemu je od 1941.rte-putern nje .WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. zidoyskih op^ina. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo.H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. zauvijek optuzuje podnitelje. Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta. Australiji i Afrid. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee).) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami.

Erec Israel. bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu.osnpjpovratka Zidova u Izrael. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. Zapravo se drzava kaze medina. godine 1917. osnovan je Keren Kajemet. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. zapravo povratnika. kamenite ili mocvarne. od pojma Zemlje Izraelove. Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. Pojam drzave razdvojio se. JHeEzla-(1860-l 904). * Ako to zelite. uz obvezan dodatak njezina imena. Godine 1901. Tijekom gotovo devemaest stoljeca. ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. Herzl je rijecima: Ako to zelite. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. kao i druge zidovske organizacije. fond je kupio 96. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava). U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije). Poziv je bio vjerski utemeljen. To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak. drzava. §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. Neka bi se osusila desnica mi ruka. Podrucje. Psalam137. Erec Israel.000 hektara zemlje. padom Jeruzalema i Hrama. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu. prvim cionistiddm kongresom. to nije samo san. Ove su organizacije. Bozje obecanje praocima. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija). zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. povratak u zemlju Izraelovu). proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. Godine 1882. godine. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. tada to nije samo san! Theodor Herzl. Jeruzaleme. Naporima Hajima Weizmanna. odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 . Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena.gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. zemlja. od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. naziva erec.

Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. knjiZnice i sveuciliSte.. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. za vrijeme i nakon Holokausta. Generalna je skupgtina U. Konac^no.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela.000 europskih Zidova. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi.. Nova je zidovska drzava nastala u ratu. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. Jedan dan ranije. Prije. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti. Osnivaju se. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. traje u raru. Potkraj 1947. netom prezivjelih Holokaust. Arapska strana to odbija. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka. i 1947. svibnja 1948. Svi se oni ipak . zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema.000. na 500. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. §to su izgubili sve osim svojih zivota. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15. broj Zidova raste na 250. Hjekom dviju godina. pored uobi£ajenog na£ina zivota. No. ali arapska se strana tome protivi. Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15. Godine 1920. godine 1939. rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao. filharmonijski orkestar. u Palestini zivi vec oko 160. kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). Zemlja je bila slobodna krajem 1948. 14.N. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana. svibnja 1948. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista . sviay_a to to^u. 1946. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova. Godine 1933. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939. Godine 1942.000 Zidova. Zbog ovakvoga razvoja.Je_4i^ stavriici.000. surov i siromaSan. krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. Istodobno. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi. ustanovljuju se izdavafke kuce.i upravne organizacije. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini. Zivot je bio tezak. kazalista. Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio.

'. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane.nadaju uspjehu mirovnoga procesa.000). vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja. Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika.000 Zidova (80 posto). §to se religijskih propisa drze tek simbolifno. alija. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje. Povratak u Izrael. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji. te svetkuje Sabat. 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije. No. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600. to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). naziv novCane jedinice jest Sekd..000) i drugim. od gospodarstva i vojske do turizma i zabave. odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje. 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i. viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem. Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti. te nepoboznih.000). Glayni grad Izraela je Jeruzalem.850.4. Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju. od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael. Tel-Avivu (350. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika.000 (15 posto). Haifi (250. .polttiSku rav 49 . koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse. oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni. suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi. sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu. moSavima i jiSuv kehilatima. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila. U svim podru^ima 2ivota. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). i danas se dogada. od toga 4. otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-. ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca. V. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e). dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi. sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika.. Arapa muslimana ima 900.

Tako odreduje Halaha. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct. a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija. tezak i dugotrajan proces. prijelaz u zidovstvo. kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom. i to je dvoje neocivojivo. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom. U tome se zidovstvo razod drugih religija. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede. No. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. vjers'ki zakon. tko to moze odrediti.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo. u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. nije uvijek bilo tako. No. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom. koja regulira i konverziju. Dakako. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima.

Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut. nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik. Dakako. S obzirom da je u zi. u svijesti o pripadnosti zajednici. Buduci da ih Orijentu. jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu. u £uva.jecanje Izraela kao domovine. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. osobito medu mlactima.tako i u Hrvatskoj. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati). Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza. Nasuprot tome. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce. Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija. Stoga se danas. izravno prihvacanje europskih.vijesti primljeno je u krilo zidovstva. U posljednjih pola stoljeca. jer svaki punoljeroda. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta. ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. I Izabrani Narod.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota.to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti. ima osoba rodenih u krilu zidovstva.Ugladenosti. Naime. osobito u Izraelu.Narodu Izabranome. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti. bila je rodena izvan zidov.Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja. Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta. jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava. to je za iskazu identiteta.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom.nosti prema Savezu. te dakako zidovski na. kako stoji u Tori. postojanje Drza. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 . Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi.roden. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju. a za asimilaciji. no drzi se da je naglaSeno noga. Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci. Za njih najvazdovskoj tradiciji. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. neovisno o ukup. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. poStovanje ali ne strahopoStovanje. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta. koje podrazumijeva. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo.titeta. srednjega i mladega naragtaja. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini.ga identiteta. a ne rodeno u njemu. odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva. odanost Tori i zinju tradicije. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi.

-f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno.?' . " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna. Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. ve<i kao samu Bozju pojavnost. Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma. zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka. u£inio Zidovom: Prigibamo koljena.nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„. . Kralju nad kraljevima. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju. Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti.te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati.T . tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah.* odanosti . Cak je i modernim.jd£u§tveno^..time i nesavrSenim .bokom naklonu. Svakako. Talmud. Gospodin.«i^^_ *' '_. Jer. vet je i stvoren prema njezinim nacelima.. . ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne. To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^. pa time i savrgen nacrt_svijeta. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta). Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz. ^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i . Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk. zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju. a drzi se osnovnom 54 55 .. nezavr§enim . Zohar . koji ne znaju pravoga Boga. Zidovi . ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji. Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda. Hilel. ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk.u ^a^^M^ele'l^lt^.:!»J^.. No stvoren je. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj. a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu. falcp jemastald ^golemo. Kada nije bilo druge mogu£nosti. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom. 2.

ja. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset). Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako.. PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. (dvije knjige Samuelove). Cefanja. sve do posljednjega slova. te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha . u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez.{j^aujjuab/vctama^ M " . progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige.. tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha.. Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno.i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'. Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga. Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta. Najoma^ama ^ qd_najranijega. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku.-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. a time sav svijet postaje svetim Hramom. r-T— J« ~~". No. jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik.-nazvanorne Vulgata. No. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•.'"" >^*^" * ._p. do 2.. Simuel. dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane. firrna) i Jehezkd (Eze]del)... Amos. ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju. od sunca i zvijezda do bilja. Kohelet (Propovjednik).Havakuk. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel._^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5. Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda. takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva. Ovadja^Jona.wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja.^. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta. _lt^^_-_: --^j. Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa.. terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah . „__ _. iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati. A fvf v 56 57 .. Tora se sastoji od pet knjiga..—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve). Tanah £'mc joS )_. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-. ' ^ ^ ).£ovjekovom zivotnom zadadom. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo.. Miha. Optuzivan zik. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme.st. . Nahuin. pa i ka5nije. ..ALA X^«^JXV/^ty. svijet bio prestao postojati. jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona.i4j. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica). (dvije knjige o kraljevima). koje nemaju pojedinacnih naslova.'. . u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu. U meduvremenu je u J.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki. Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi. ^ sucima).r_PQs tanak.Mali^jpmmci:^HoSeaJoel. ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta. Stvaranje). u povijesti covje£anstva.pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime. JeSqjahu (Isaija). koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima.—.. Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena..-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^. zivotinjaitovjeka.. stvaranje" svegalto postoji.• . premda idolopokloni£ka.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'. j^u.AI^. a isto• TT /T-* ^ . . Svakako. stoljedajgJK. Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu.<-f. Qpjf""'°" :"1'""J a .ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin.-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|. syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud."> '"'rV:'-^. hebrejski.nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H).

Dvije suyerzije Talmuda..i(Zene)/ bavi se pitanjima braka. TalmudakLse.. no^_poznat jej. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu. Peti dio.]niViii "u' _ . preljuba i bra^noga vlasniStva.. Opsegom bitno manji. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera.. kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan.nr. preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982.: -.... te navodi izreke. Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima. zapofiet prije nekoliko godina. fabinskim akademijama. gtp sij^u obliku-.e dstoce i nedstoce.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom. Pisan je aramejskim jezikom. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne. bavi se gradanskim i kaznenim pravom. U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja. stoljeda. gisto6_a). Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da.-----------. Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik. i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna.^)rugi dio. Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda. \Kodasin\e stvari). Frvi dio. ______. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed. prije svega rabini. StruCnjaci.-1— jpq j. mada zadjelo ne na mnoge. Cetvrti dio.."Oba se sastoje ojj. pod naslovom Talmud. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla. •> •• • . Buduii da jejfalmud komentar MiSne.. a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata. §esti dio. incesta. prou£avanje. dio._____•_____•• . Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini). ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\. U ^eSwama.------— . bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta.. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski. naziv Talmud"zn~ad"na{ik. Talmud je. poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta._razvpda..dys dijela. vjerskome zakonu). proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima.._ sJd naziv Gemara. medicini. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne. budud da se ova ra£unala godl^nje._aramej^_ . osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. zavrlena u ranome 3. sudovima. pouke i pripovlfesti iz MiSne... a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne. prou£avaju ga u izvorniku. vjenianja. ^rtve u Hramu. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu.dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja. okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. faoed \Blagdani). --. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga. A 59 . nastavak). astrologiji i magiji. Tred. cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike. Godine_1941.. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja.i ____ _i'n. To je traktar^ofj^Qci.. tfikst dta pjeYuckajuci.yvJfl^Vn. bavi se pitanjima_pbred:n. \Nezilan _\.. a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija.okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna. -u kojoj je tijekom vremena. Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania. _ _ _ J____. dodatak. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak. Na hebrejskome. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -..

. ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h). . 61 60 .ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc. o^obltrvengansfven.. Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta. Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu. Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve. Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke.rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn.3LstoJje^a. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi. stolje£a Simonu Bar Johaju. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i. i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta. pa_p_on. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret. Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. Eufrata. a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova.Ero4-4inim _ vrijednostima.astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. stolje&i.kabalisti^ke sljedbe. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu. Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva. Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja. zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja.Zohar O5no50iaJaijiga. Zemlja Obecana /a sum Gospodin. . govoraSe Bo^Abrahamu.. m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju.JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova. sve te to biti vaSc. Zohar. danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku. Kanaan. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2. stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri. svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost. "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. Zemlja Obedana. Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih."dolrVovma.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude.. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh . ^g/Mte. koji je zivio u 1. t|kiz J. i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje.

Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. Onaj koji je posvuda). zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin. Gospodar) te ne spominju Bof je Ime.JHVH.jfLl948. he . ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. naravno. yiSe. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima. ijto^arnoii. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova. za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina. najortodoksniji Zidovi. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane. Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70. no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena. a ^ugrikpjne_je^ poznata n. no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. ha-Makom (Miestp. Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . Od 13. vav. Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. Istodobno. a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime). Izgnani iz svoje zemlje. gotovo bez ikakve nade u povratak. Sadaj (Svemogud). No. Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. buduCemu svijetu. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. kada su je izgubili. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez. tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. Bogu se obrada. dod u Obecianu Zemlju . rijedju Adona[ -_^p_spodin. grema tradiciji. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. Cevaot (Onaj koji je nad vojskama). Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj..jer on te.molityi. mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov. koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu. te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom. JgsTtgk^cgJylesila. godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. poput^JElphinJBog). neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama. No ipak.Blagoslovljeno bilo Ime.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan. ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave. odnosno: Hvala Bogu. S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. Dr£aya." lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti. doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama. drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. zivotom i smrtu.

• « -.^. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota.._ a. Oni dr2e da je Bj3gj^a. upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju."*~ -' * -.. Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je.J. te u hrvatskome srecemo oblik B-g. te da je njegovo ImeJDn sam. neovisno o jeziku govornika. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji. bez promiSljanja. jer Bogjejse Tme. s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi.hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena. U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti.goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila..Bog).Aw. NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred. A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. drzi se znakovi"— ----. Neovisno o takvim rubnim pojavama. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme. zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode. i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva. Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii).' --«—— -JU-"--™ ----•—--.. sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela. ji^ No. diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu..__„. •' ' • •••" . ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde.^.—' ' -. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin. Bjroj 620. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima.--. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova. tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt. usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka. a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj.. Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza.---^ -..Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi. kao obrane od zlih sila. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu. ---. a takav je prikaz_. ----. -. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi.Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi . zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi. sltige ffi£egii sto je 64 65 ...

SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon). Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. zasnovanih na pravnome redu. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede.. hramske duz^ ijosg. naglaSava podijeljenost na prvih pet. SloSa asar ikarim. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. a kona^no je prihvadeno tcinaes. ^-13 nacela vjerovanja . koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska. 'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja.t_osnovnih togaka vjerovanja. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. stolje^u ijFazao^filozpf. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(.Mo§e ben Maimon. zabranjene odnose medu ljudima. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu. Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. prije svega yjerovanje u jednoga Boga.<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej. merTu ill okruzju nastanka problema. Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore. kako ih je u 12. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. posudivanju i poslovanju. No.Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana. prehrambenenobTCaje. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima. budud da su one neodvojiv. nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 . sustava vjerovanja. darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju. naCin proslave blagdana. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). No. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje. nazvan Maimonides. iako se viSe njih dr2i bitnima. koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu.. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. Tek Mz'^Kfl. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. 613 zabrana i zapovijedi . Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa. ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom. a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot.. cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka. temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota. oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu. I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika.

olam ha-baa (budud svijet). posve dovrsen i savrSen. jer mir je prema tradiciji. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. svakome pripadniku ljudskoga roda. 2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. No. vladar mira. U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. Mesija. pored istine i pravde. osloboditelja.Pomazani). pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska. Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. nedjeljivoga i vjedioga Boga. Tisudjedma progonjeni.Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah . Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. donijet £e kona£an mir svima. Nastupit £e novi svjetski poredak. kako bi se moglo suditi svima. buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. 69 68 . posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. svenazoftioga. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. kako ka2e Psalam. za djela podnjena za 2ivota. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta. koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija. a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom. (§to te se dogoditi nepravednima. kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua.

•4. vladaru svijeta.B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice. a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. narecfene vjerske obveze.ojj>.. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi. Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica. koji nam dajeS . Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw.. 71 . a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra. Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga. Gospodine Boze nas.. tjesteninu. povr<ie. kojima je oblik odreden i nepromjenjiv. Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita.fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino . To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku. te je njihov oblik nepromjenjiv. aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime. uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika. y|mji)..P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^. aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja.koji^stvamfplod vinove loze. koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova. postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe. gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka.. l&hehjanu.. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu. (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta. te blagoslova Sehehjanu. a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota. Adonaj Eloheinu.Blagoslovi .. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju.) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta. pranja£uku. . Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine.agoslov. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. drugima za Njegove darove.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp.. izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu). voie.proslave blagdanaHanuke^urima.. .o vrijeme. izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti..i. Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl.

Molitva je potvrda Saveza s Bogom. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid.. tehilim. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. donosed subotnji blagoslov. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. Rijed su aramejske. Adonaj Eloheinu. Danas se ovakav pristup mijenja. Skola. Sav je zivot zidovskoga vjernika. te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. (PoCuj Izraele.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. Gospodin je na§ Bog. iskazujud svetost. obe§daS<ienja ili zarobljavanja. stvoritelj i kralj Svemira. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja. kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. Prva reCenica ove molitve. ureda. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan. premda ih se ne raCuna u minjan. Osim u reformiranih Zidova.nas Otac i naS Kralj.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. Sto su prosli obred Bar micva. opasnosti i nesre£e. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje. jedan jedini. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. broj zena nazodiih molitvi nebitan je. a sam naziv KadiS znad Svet. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. ali i radosti i proslave. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice. vrti<ia i drugih prostora za boravak. tefila. Gospodin je jedini. duha i uma. Molitva. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. jezik Saveza Izraelova s Bogom. kako je to odredeno muSkarcu. jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru.Poduj. kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. S'ma Israel. jezik Tore. To je stoga §to. ona ga potvrduje i obnavlja. U vrijeme nastanka molitve. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama.. koje su za vjernika Zidova sve propisane. jer se u minjan broje samo muSkarci. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. kombinirano je djelovanje srca. a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. jezid obreda. Adonaj ehad. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput. Avinu Malkenu . ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. U sluCaju tuge. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel . sveti jezik. stanova. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta.. ZariSte molitve uvijek je Bog. zapravo su molitva. Izraele. Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. Pored toga. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel. beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza. Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom. Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna. mogu i same postati sve73 . 72 Moze se moliti na svakome jeziku. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika..

a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. prihvada molitvu. jest Amida (Stajanje). a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. ponovno podize Jeruzalem. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). koji daje oprost. dni da odjekuje truba spasenja. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. blagoslivlje godinu. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. Temelj sinagogalne sluzbe. Minha i Maariv). tefile. a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta. Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed. Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje. Prije poietka. Amida se govori tiho. Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion. svetom. snaznome i modnom. kao Kralju koji sudi i voli pravdu. lijeci svoj narod Izrael. Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed. Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. ali se smije udniti. te ih je ukupno 19. koji'obnavlja Izrael. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj.st). U 2. f|| ||P ^ 75 . KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. Svi su blagoslovi pozitivni. negativan je samo dvanaesti. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). stojed. onome koji je podario spoznaju. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida.tima. deset punoljetnih muSkaraca. skupljenih nogu. kojemu se upudije pokajanje. jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje. ali naziv nije promijenjen. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova.

MoSe ben Maimon. Trebalo je muke da se goveda. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. Tijekom tisudje<ia.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu..je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. miSljenje odnosno sluzba srcem. ve6 samo duhovnost. Sustav zakona iobigaja koji se od77 . Porea Tialahigkih zakona. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme. koji je zivio u 12. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje. Obratno.^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska. reguliran je zakonima i pravilima. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. tvoj Bog. molitva. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. -|. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice. Bogu svojemn. rad. drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio. temeljenima na nafelima Tore. jeruzalemski Hram. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina..Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. no ipak rad.nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit. -y. Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta. poznat kao Maimonides i kao Rambam. jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi. 76 . Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e. nafina priprave i uzimanja hrane. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. jer viSe nerrta tjelesnosti.il molitvi. stoIje6u. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani. i budite sveti. jer Ja sam svet. teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja. duhovni i tjelesni.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima. Bio je to najsvetiji rad. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!). jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. U vrijeme postojanja Hrama. sluzba Bozja nazivana je avoda. U stvarnome zivotu. drze neki rabini. kada zivotinja Bozje stvorenje . No. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. Gospodin teje odabrao. budite i vi posveteni stoga. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. Tako. Nakon pada Hrama. nazyani minhagim (obiCaji).

i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price.jvoje vote i povrtejcgs'er. No. a riblje se vrste.r:rr^~™Tr-w5ti. '(Fpnovilen? zaRon). a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane).). Ulje je kaSer i neu. tigar. devalfama. i dakako. a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii. ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste). te rijeCne ribe pastrva. Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. orada. oslii. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca.. najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka.. hijena. te se opdenito drzi nedstom.. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom.. skuSa. vidra/dupin.. odjspravno napisane Tore.^ . na£elo ili postupak. a najcMijnJ. dste su. i . srdela. premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j.. brancin.. tunj.. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna.tralno je (parev).jnezuze. kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. ^azela. lokarda. ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 . zubatac. molitvenoga Jala talitg^sye. naime. obredne kupkejnikve.1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica.. antilopa. do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir. a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe). sira ili vrhnja. Ngkgjyrgtg Hrane. arbun. sismis. 'Sisavci ste su fivotinje (govedo. Saran i njima slidie. Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser). no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga. koza.iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!). pa se mqze odnositi na mnogo Sto. RijeC falser ima i sire znaCenje. A^ko.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut. ispraVar^/odgavaraJud). ovca. Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). jelen. U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem. neovisno o svim mjesnim razlidtostima. RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr. Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim.Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan. OpCenito. Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. diyokoza^.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye. . U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka..cliiele na dste i nedste. rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-...) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse. a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist.) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list. budud^a je biljni proizvod. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard.J^-^yj^J wy_ ^_—^ .ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve). Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog.v . o. popufsira i vina... (U nas to su losos.. slon. gira.

budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana.. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. ca i sliCne ptice. __ idruge). On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol.26-27 i 17..10-14). u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a. kokoj. kukci .. a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje. koje se naziva|^e?jM . Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti.postuoku . Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo. grabljive i leSinarske naravi. Ribe nisu podvrgnute. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 . Po-_ novljenome_zakonu (7.takoder dil..gTabliivice. ved samo izvana. to je dopuSteno. Negj§tLsuJ. No. primjerice. jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava. Citava se zivofinja mora odbaciti.su sve ^-r. ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi.^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija. Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika.Qn mora biti i primierom boznoga zivota. ^_ . Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja.te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo. a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je. zivotinja nije podobna za jelo.^Ne^isJe. opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. No. u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut). sve je to jo§ fo. ^^ *^.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania.XXT?rt ^^TTvni 10 i <. malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede. osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice. ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa. U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost. • -. fazana^pauna. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti. U rabinskim odredbama.

te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. Perad se otvara te soli izvana i iznutra._ " PnjeTominjske obradbe. Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom. U slufiaju kolebanja. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu. zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi. mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom. U postupku soljenja. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu.voda. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta. no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 .2ivotinja. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela.maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. U suvremenom praktiCnom zivotu. ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. no i tada se radi obiCaja malo posoli.

Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. jaca se i volja. Stoga se hrana Cuva. mnogo przene hrane. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. danas sama clstoca vi§e nije dostatna. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku.. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj. te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane.y. Stroga pravila kaSruta. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj. cemu zabrana zecjega mesa. sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni.__ . a o djeci se uvijek predano skrbi. a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu. Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie.e_613 "micvot (duznogji. koje moderna znanost drzi osobito zdravim. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji.) Dakako.-„. devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana). unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost. dme je jacala dtava zajednica. No. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba. zacijelo je necemo drzati u nedstoci. Rabini se ne slazu koliko je to . na slatkiSima i §eceru. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim. kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali. s nje289 . naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. a Qsnovna_ ^_______. zafrigima. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja. Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja. To je dvoje neodvojivo.ukusne hrane. osobito svinjetinu. svijest o vlastitoj osobnosti. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja.sno-ispunjav. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. sigurno tu dutknjihov vapaj. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce.anj. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. primjerice. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje. No. No. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. jer kada se hrana smatra posvecenom. lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. Svakako. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara. Cemu onda zabrana uzlvanja. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom.od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece. masnom mesu. ^v.

te ako je odgovor potvrdan. Jedan od razloga Sto se. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. potistenosti. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. prehrani. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. petom Bozjom zapovijedi. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama.noscu i uvazavanjem. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti. opcenito je pristup. nezadovoljstva. miSIjenja rabina se razlikuju. nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. kao Bozji dar i Bozje djelo. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici.. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota. u usporedbi s drugim religijama. No. Istodobno. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. pa i takozvano kloniranje. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. Geneticld inzenjering. osobito ljudskim. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. transfuziju krvi. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima. iako slrok. Medutim. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji. No takvi su sluiajevi rijetki. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. koji se ponekad medusobno veoma razlikuju. a osobito je zaSticen ljudski zivot. razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke. majke i oca. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. svet i stoga zaSticen. Zidovstvo covje91 . U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. 2ivot je. siromaStva.. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. nazvano cedaka. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup. Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade. koje je vrijedno najvece nagrade. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima.

No. pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu. no i prema zivotinji. nahebrejsjcnmp na^. Takoder bi se u ultraortodoksnih. _-. pri obavljanju bitnih obreda poput.. izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi.ka drzi osobom.rcii[ oaiav . jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva. no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem. Poput ovoga. No. 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva. kao posve novom problemu. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije. Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga.. Biljke pa i zivotinje . Premajodred. _ . pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama.j^utaiKciu |Ky.Hia._L^~~-~~~ 'riram. Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva.J'"""""' . nema dovoljno objavljenih miSljenja.^^. nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini. zivotinje i okoliS. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 . svakodnevno se uJ^rjam. stoljecu^jitK^srulgnj. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek. U svakidaSnjem zidovskom zivotu. rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju.idovi su firpgrjani iz-gvofe ^. u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«.Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu).I. _.Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama. osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka. No. Ortodoksni rabini.fako 'Zavjetrin<dv^eg. da su tragedije uvijek mogute. iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja. s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke.yrho^. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima. grad Jeruzalem. ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro.!. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba.ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J .tT . LNa^ijegu~Moria. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al. SrediSte toga srediSta je Hrarn. pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe. Istodobno. _vratili iz progonstva.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga.ot^:naciie.. > na dan 93 . na nfetxi ^dje . vremena koja su uslijedila bila su nemirnija.kao ljudsku hranu ..^.v ^fttHnikdaS. i dio konzervativnih. h^bilonskQJ-pJQy3". oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela. Bar micva (punoljetnpst). to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. •' . miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme.. o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6.TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| . pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa. _ kulturjipgajglv.a 2.

' ^ . Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu._Premda je Bog obitavao u Hramu.u.' J&iagpgi._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu.M^s_sjns^ga]ne_zgri^e. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja. ali nije jedini. . Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice. nau^avaju rabiru. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona. sluzba srcem.mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna. u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave. tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii. Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. Talmud.5ina^ogai _a.. Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje. prije oko devetnaest stoljecia. No. u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca. pra|koj. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu. Okupljaliste: bet ha-kneset .sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia.ve^ini.j}azivana malim svetiStem. irijesto prija^npgal-irama. bila.sj-q ci . profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom. ve<i tada je ginagoga. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_. _ ?n . ufenja.-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom. Ostaci Hrama. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti. nja i tihe meditacije. Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. desto u obliku galerije. Gubitak prvoga i drugoga Hrama.. godine.aJ_^ ujeruzalemu. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|. '^m^m_^JteD&^^^. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva.. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. posve zavrSen (iA dakako. nalazi se odvojen odjeljak za zene. u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 . jli. jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama. Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama. kao mjesto zajedni^ke molitve. Umjesto kohanim. prema larinskome nazivu za hram..Sferp-npvpj . jerJHrarri je_samo onaj i sn p. §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria. nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije.skoga blafidana. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. sagradenoj 1280. U najstarijoj sinagogi. takozvanlJZapadni-zid<.u^vima stari|ima.

. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture.. Rijeci ili Osijeku. ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi.1 J. Ovaj prijevod Tore. No. te. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka. hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik. kao one u Zagrebu. jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora. prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi. pa i sam babilonski Talmud. te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca. u dugotrajnim te§kim okolnostima. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama.• . bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu. Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli. 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima. nazvan Targum.gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja. a dubrovagkage_s. Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata. -- : -.. PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. rasute diljem svijeta._ _ .sejjgrogtopje. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine._flrpn Tore). hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. veliCina i oblik. Gdje god bi se Zidovi naselili. Gradevni Irnaterijali. No i manje zajednice. vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu. rrjetKo je koja. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu. biti prenesene u zemlju Izraelovu. Tijekom toga razdoblja oblikof~. ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u . Tako je aramejski.J . ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge. u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja. funkcija sinagoge se ne mijenja. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom. .. Mnoge europske sinagoge. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski. ' M. iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda.1. Znak posvedenosti: hebrejski. Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. za boravka u babilonskome suZanjstvu. u proslosti i danas. slilovi. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze.. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu. sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom. I . Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba. drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik. Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi. sveti jezik Danas. jezik vjerskih obreda.tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog. sa svojih nekoliko oblika.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 . poput onih u Splitu ili Dubrovniku.. bila bogata ili siromaSna. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. ali je to vremenom zaboravljeno. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama. a Cesto je zajednica mala. te da ga i andeli razumiju.-:-. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). tlocrt. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine.• .

Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav. Poput drugih zidovskih dje£aka. te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. 1922. Dakako. Godine 1885. godine Eliezer ben Jehuda. prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik. No. Poput Theodora Herzla. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima. U drugoj polovini 19. Do kraja zivota. suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. No. a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski. Pritom. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. 1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. koja je jos bila pod turskom vlaS<iu. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. roden je u Litvi 1868. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik. Skolama i uredima tadaSnje Palestine. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. u tako razlifitim sredinama. godine. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. kao jezik vjere i obreda. uCio je hebrejski kao sveti jezik. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav .' -. i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. osnivaia cionizma.valo se viSe razlifttih izgovora. jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe. Samo 26 godina hakon njegove smrti. Medutim. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. proglaSenjem izraelske drzave. uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. stolje£a. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan.

Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. go3ine. Ne postoje velika slova. Tako je jezik Spanjolskih Zidova.^ ->xvji. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik. Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu. »^ j. 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci. osirn_za 2id^yg~uTzraeTu. s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga. svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge. Istodobno. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima). govoreci zajedniddm. Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo. na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492. svetim jezikom. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom. kojima je svaKigainji gpyorni jezik. Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj. Sefarda. nastale'nakon izgona. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. 18 'gb'diha nakon izgorta.^-TJ™»*iiii. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom. medusobno nerazumIjivih jezika. Sto zapravo povecava ukupan broj znakova.JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol.: Naime. U Mesijino vrijeme. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. .A^j.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske. takozvanih marana. J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost. zapravo nastao teElialconTzgona. vjeruje se.. S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo.kovinama cltatelj nema tu olakSicu.. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). velik je dio Zidova odabrao izgon. __-^ _ — . I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. hebrejskim jezikom. te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda. j. prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —.j. zapucujud seiii druge zemlje. naseljavanja u Europu. KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika. Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina.. alefbet.

gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. kao §to su Solem Alejhem. jidiS je uskoro. Zidovi danas. Za. pretezno u Americi. lako prije svega govorni. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. izraduju se jidiS rje^nici. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). koji je istisnuo ladino. zemliuTzraelovu. niti jezik Talmuda. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 .j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. u Bosni. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. U 14. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu.razliku od ladina. osobito prOnalaskom tiska. jidiS. zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. poezija. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. JidiS se u obitelji govon sve manje. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. dokrajdenu Holokaustom. Ova knji^evnost. a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. Vremenom. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. a sobom nosi i svoj govorni jezik. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota. jidiS zivi i dalje. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. aramejski. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. hebrejski. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. Na prijelomu 19. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju. osobne molitve. i 20. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. jezika Spanjolskih Zidova. Nn mnogim sveudliStima. Nobelovu nagradu. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri.o Stvo tekstova: prijevodi. rasprave s podrucja etike. uglazbljuju se jidiS tekstovi. tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. Sam naziv jidiS znaci iidovski. No. Jichok Lejp Perec. talmudske i midra§ke legende. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. Niz jidiS pisaca. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste. legende i komentari biblijskih tekstova. vjerska i svjetovna poezija. daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. postao i pisani jezik. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta.

Meir (Svijetli). Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo. Natan (Darko). ime jedne od pramajki). Simha (Veselko. U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. Jichak .-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . Regina. s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine. ime slavnoga zidovskog kralja).Zidovka). rabi engleski jezik. Jehuda (Juda . Arje (Lav). Amalija. bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove. Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama). ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima. Simon (Simun UsliSao je Bog). Egon. Mose (Mojsije . u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. Radovan). Zev (Vuk). nebiblijska mu§ka imena. Luna (Mjesec). kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata. neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. Robert. naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. Laura. uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . Klara (Jasna). ime jednoga od praotaca). Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji.P£ela). Diamanta (Draguljka). kao Adela.Bozidar). Tamar (Datulja). Daniel (Bog je sudac). najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena. Baruh (Blagoslovljeni). Istodobno. Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. Theodor. S'muel (Samuel . Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko). a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike. Alfred. Edmund i brojna druga. te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka). Ziga. Perla (Biserka). Olga i brojna druga. neobifino omiljena tijekom 19. Johanaan (Ivan . preuzeta iz domadnske sredine. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). Josef (Josip . Rafael (Bog lijeCi). Efrajim (Plodni). kao svojevrsna zidovska lingua franca. Bencion (Sin Ciona) i sli£na. jer zena u izvornome zidovstvu. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica.Ljiljana) i brojna druga.Otac mnostva. Estreja (Zvjezdana). Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. KadiS (Svetko).^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora.dana-Avx>ga-jivc>ta^. Palomba (Golubica). kao: Jom Tov (Blagdan). Nasmijani.Bog ga je euo). Mavro i Lavoslav.Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta. Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen .u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni. Rivka (Rebeka . iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski.^a. ime jednoga od praotaca). Blanka (Bijela). Avraham i Avram (Abraham . ime jedne od pramajki). Jaakov (Jakov. U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji. Margareta. Hajim (Zivko). gr^koga i latinskoga izvora. Aleksandar i druga. ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. Sve donedavna.u askenaskom izgovoru Jichok (Isak . Sara (Kneginja.Bog Stiti. David . Jakob . ime jednoga od praotaca). Rejna odnosno Rena (KraIjica). Erich. Jehudit (Juditn . bila su omiljena i druga.Sin. Albert. To ie ime dobio ojmp. Lea (Robusna. te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga. Malka (Kraljica). ime jedne od pramajki). Dina (Sutkinja). ime jedne od pramajki).naroda s kojima zive.Bog se smilovao). To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom.Zidov) i brojna druga. stoljeCa. on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta. te latinska i gr(5ka kao Leo. Slomo i fialom. Berta.Ljepotom hvata u mreiu. Rut (Prijateljica). nije Bozji suradnik poput muSkarca. u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko. DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta). Buena (Dobra). Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. Sabetaj (Roden u subotu). Rosa (Ruza). ali kasnije su i takva imena prihvadena. Dijete odnosno Iz vode izvadeni). Pored izvornih imena. Hana (Milosna). Fritz.SmjeSko. Dvora (Debora . Zlatica). SoSana (Suzana .

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni. U praksi. kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve._naziva se mikve. RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 . Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene. U praksi.. primjerice. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta. za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve. Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga .akQ. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. od radanja mrtve djece do smrti u porodaju. dio NaSim (2ene). kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga. no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve. U yrijeme Hrama.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. razli&te su se obredne ne£isto£e._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja. ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze.. Od najortodoksnijih. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode. Pa ipak. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova.bazen. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida. kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda.(prikupljanje)f jer mora biti-na^. a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena. Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. pljeno u ne-Zidova. LJkoIiko je iem potrebha pomod. stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides. pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom.i.( nitfco .zuze ne nailaze na rabinske simpatije. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja). Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni. Ako je. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama.^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£. Pravila o ponaSanju prije. koji je toga dann vjerniku najhli^. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze. treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve.^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano.

(tint mi/a).. zidpvsko dijete jprolazitim obredom. pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece. .-.e^. No.-. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit . Ipak.. oshn najortodoksnijih. .~£. osobito vecih svjetskih gradova. .tjemena. Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi.J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala.je pokrivanje. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva. a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6.o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom. na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 . naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih.— -. s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja. LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin._. zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga. .. supruznici ce pitati rabina za savjet. J-. preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede.C. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici.i.molitveni ^al.^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana.. Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova.--. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/. a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu. . ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna. tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu. ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama. .. Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja.. U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima.— u--t—i »! kipa.Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji. ali samo tijekom obreda. vedna novokrStenih bili su odrasle osobe. dok se druge. ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo. osim §to je uz jesenske Velike blagdane .. Vi. 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve. napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H. cin odijevanja. U nedostatku drugoga pokrivala. u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa.. . ponovno ociscenje je nuzno. Krjlanstvoje.— -"•-—-.~ K". _~ ' Ostrrr^a. tko na ulicama. malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje ..uobi£ajena. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj.— . pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc.boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. ' . . malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani. a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja. "^~ -. osmofia da' naoci rpderv)a. Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu.bijela .. prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu.mikve. novorodenp. . a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno. Pa i danas.-:.. osobito ASkenaza.no to je"u . . dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore. razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu. primjerice katoliCanstvo.—j—^!^-~. danas je vecina Zidova. Nakon prestanka plodnoga razdoblja.

E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori. kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. manje u reformiranih Zidova. vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih). Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . prema obiiajima sredine u kojoj se zivi. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice. r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. Budud da zena ima manje obveza. ^U. Priprema i nabava. nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice. Ostali prepoznatljivi znaci. dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ . a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit.j<3bted ^ punolietriosti. svaki se danaSnji nosed je. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima. Uz obrezanost. a za radnih se'dana 4 10. jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo. za njezino tijelo. ^ jdytfbj^Sahrit. Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e. a gotovo ni za odjecu..^. Oblik i vrsta odjece nisu propisani. J^^XtS. Izmedu ostalih. Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene. nazvanim Brit mila (ugpvor. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost.-. te na Jom Kivur. Osim ovih manjih zahvata. a za sve prigodom pribivanja obredima.l^cmjl^.t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji. getverouglast komad odjete poput potkogulje. a u Parizu ili Amsterdamu nisu. kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J. moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu. Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi. Cuvanje i ispravno drzanje.tdit).npse tekpzyam talit katan (mali. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi). polucilindri. krzneni SeSiri osobita 117 . nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju. 11-16 i . Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan.iT^lS-iZl). na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja.^X^^JL. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. na^injene na 116 . bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele. da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba.. to su poznati crni kaftani.V^H VJ<-J.

i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. pripadnika Naroda. 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. Pored zabranjenih znakova. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. ili cijela rijefi hajim. DapaCe. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. ovaj znak nije propisan. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti. Ovo se osobito odnosi na kri2. mnogo stariji od samoga krScanstva. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova.oblika. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan. za razliku od magen Davida. No. iako je kriz prastari znak. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja. imperatora Tita. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive. iako su joS na podrucju zidovskoga. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. muSkog i zenskog. 4. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. lako dopuSten. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova. Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. U to spada i tetoviranje. Ovakvi znakovi. Stoga. svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. hebrejsko slovo het. ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana. No. jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. veoma se rijetko srece puna plastika. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 .

a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament. zbog zvjezdolika obJika. poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida. Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu.stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod. Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura.k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici. Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima. Od 13. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm. z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. u vrijeme dok je sama Menora postojala. . osobito magijski. mne a v o v teksta Cestog u 12. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya. ^aSamaodplemenitih metala. bron£anim i keramiCkim predmetima.stana. n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc . Ponekad su razlidti tekstovi. stolje^u medu A§k^^zima. kakvim je postala nakon propasti Hrama. osobito na knjigama tiskanima i^Pragu.4?cgatima dnice i-Magen David .'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama. Sidonu^jia^inipn .VHki. na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju . no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi. Ijjekom 19. stolje<5u. mozaiCnim podovima. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja. nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida. a na njoj je bio heksagram. No.\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama. stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom. nastaloj u 14. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna. zidnim slikama.

a maslinove gran£ice.sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina. -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida. s kojega su jeli Adam i Eva. 5§?. Menore. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah. omiljen i Siroko rabljen.Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. 122 123 .2^ima. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah.§-teP-.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane. dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset. . U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu.. tekstila i rukopisa. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha. kao istodobno sveta i opasna teku&na. ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha. ' . vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu. tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima. Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. zapravo bilo vinova loza. li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza.rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane. Prvi. Putem toga grozda.-PI^iior^ 5. Menori. povijaju dvije grane masline. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael.E9.YH1!. Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta. -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst. Halaha. prvi vinogradar. on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama. mala je dio vedneyjerskih_obreda. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu. U obreolu. Stoga je vino. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino.^bez i najmanjegalragXKvasa). ne poznavajuti mu snage opio se vinom.a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!).tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu. vino je £esto povezano s kruhom (lehem). Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline.. te da je vino bilo zabranjeni plod. premda je dopuSten. besplodnoj pustinji. Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o. osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti.

ASkenaza i Sefarda. prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 . poput one u Kini.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. ukupno oko 65. SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . iako nastali iz zajedni^koga korijena. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata. jo§ prije gubitka 2idovske drzave. Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi. ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva. ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja.? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka. a neke su zabaCene zajednice. a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva. Jerjoznao. prestale postojati. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka.i kasnije Europe. dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. Nakon pada Hrama.. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta.. gubitka drzave i progona iz domovine. Tijekom stoljeca. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. autora Spanyo/ste balade. osobito onu §panjolsku.000 ljudi. a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. Razdvojile su se veoma rano.

Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije. godine. selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. godine. i 18. Oko 100. Oko godine 1100. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji. ProSirili su se na istok sve do Poljske. No. u drugim mjestima ili u Izraelu. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. No. njihove obrtnic^ke. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. Ondje se stvara jezik jidiS. stjecajem nepovoljnih okolnosti. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. bilo sve do 1492. pa i dtave zajednice neprestano sele. Poclnju se baviti trgovinom. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. Stoga se obitelji. te na sjever: u baltiCke zemlje. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . a i mnoge zene su pismene. seleci se u£e mnoge jezike. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. porodice. stoljeca. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad. obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. iako prognani iz mnogih mjesta. bankarstvom. Nijemci). aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. a vi§e od 100. na jug: u Moldaviju i Gr£ku. svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. postaju ibukom Europe. Zapravo. zanatima. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. stoljeca okrecu prema zapadu. oko 1600. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje. Tako je. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. uz manje ili vece teSkoce. medicinorn. Poljska time nije oti&ena od Zidova. noviarske i druge sposobnosti. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. trajala je sve do kraja 15. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. stolje£u. Bjelorusije i Ukrajine. Francusku. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. valom nasilja kozaclce pobune 1648. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. Nizozemsku. Hjekom stoljeca rekonkviste. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. DapaCe. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. No. Poljske i susjednih krajeva. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva. Galicije. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. Bizantom i mediteranskim lukama. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19. lijecniiike. Tako ASkenazi. ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena. No.bilo lako biti Zidovom. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. Istodobno. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama. Oko godine 700.

osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se.. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. to jest muslimana. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu. U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca. medicinskoga i tehnidkoga znanja. te 2ive u svim krajevima svijeta. u pokrajini Honan. Rusije i Poljske. a segregacija se strogo provodi. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. Jedna od takvih je i ona u Kini. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima. trgovacldh i diplomatskih iskustava. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. godine. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. zajedno s muslimanskim trgovcima. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. dudeoespanjol ili ladino. Odlazili su u London. zapad128 noga svijeta. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. nakon pola tisucljeda postojanja. Poput preostalih ASkenaza. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. godine. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. osobito muslimana. Premda takoder islamsko. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju. Godine 1517. u gradu K'aifengu. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. Amsterdam. Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. pala je Palestina u otomanske ruke. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. tegko je postradalo.. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. Spanjolski Andaluz. No. £ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. Posljednji rabin zajednice umro je 1810.va koliko je mogla. New York. stoljeca bilo zidovskih zajednica. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. u juznu Ameriku. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. koje primaju dio izbjeglica. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. premda bimo asimilirani. stoljeca. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. gdje bi se vracali vjeri praotaca. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu. Posljednja sinagoga u Kini. obnovljena je posljednji put 1663. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. istodobno islamskoga i krScanskoga. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina. Hamburg. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. a dio se vratio i u domovinu Izrael. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. u Bosni.

te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. i vojnidkim. godine sjediStem portugalskoga potkralja. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. a u spisima nastalima tijekom 10. u vrijeme pada drugoga Hrama. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda. i 1035.skih odredaba. U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. stoljedu. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. Godine 1543. cinovnickim.) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. Zidovi u Indiji Prema legendi. Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale. Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama. pa i ratarskim. vodi zidovske zajednice. vec samo trgovaCke izlete u Indiju.svega lijecm£kim. godine. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. izmedu 970. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta. sjeverne Afrike. a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. Nakon toga. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. poput kineskih susjeda. i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji. mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. Njema^ke. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia. Vremenom. kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. no nema dokumenata koji bi to potvrdili. prije. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. Otomanskoga carstva.000 zrtava nereda godine 877. Palestine. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. zahrjev se ponavlja. Perzije. U vrijeme nizozemske vladavine. do 12. Sirije i Iraka. doista po^ela ubirati svoje zrtve. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560. No. ona se naziva Hodu (Hindu). Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526.) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. Kineski je nacin odijevanja. pod vladarima zvanima rad±e. Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. Pored zidovskih imena. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu. Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala. prema krScanskome racunanju vremena. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. kao i kineski govor. a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama. osobito u gradu Cochinu. 1663-1795. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale. nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269. a potvrduje ga i engleski 131 . odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). Kao i u drugim krajevima. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge.

godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. a oko 12. Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova. imaju zajednifke sinagoge. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. Ahmedabadu. godine. da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja. Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. tu te.000.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela. No. naime.putopisac 1616. draguljima i duhanu. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju.000 Zidova. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova). Uspostavom Drzave Izrael 1948. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana. zajednica Bene Israel. u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi. veC ih je bilo samo 18. iako uz neSto te5ko<ia. na 500 u godini 1968. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova. Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. Alibagu i New Delhiju. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo. Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent. prehrambenim zakonima. Iako danas.000 indijskih 2idova. Basre i Alepa. a 1968. jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude). Godine 1969. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu.553. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu. premda u ponecemu upitno. iskaza vjerovanja. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. Istodobno. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin. mnoge obrede i obi£aje. drevnim blagdanima. Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. u Indiji bilo oko 26. Pooni. juti. (Stoljeie kasnije. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana. Procjenjuje se da je 1951. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi.000 pripadnika uselilo je u Izrael. i Crne. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. Cini se. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. Naime. 1970. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost. samo oko 15. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi. obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma. Tijekom 19. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele. hebrejski jezik. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. slijeded zidovska naCela. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. Jedna od njih. potpuno odvojena u etiopijskom bespucu.K. poput onih u Calcutti. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa. te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a. 1961. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu.

zivi u sjevernoj Africi. no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici. islamskih Arapa. kojom je 1984/5. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. dok su potomci toga Salamunova sina. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. nisu poznavali niSta od spisa. Rano odvojeni od glavnine Zidova. u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda. neSto u Alziru i Egiptu. Maroku. postavsl kasnije krScanirna. Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu. Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli. kojih je 1974. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji.i obiCaje. a brakovi su sklapani unutar zajednice. iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10. Sabat se takoder strogo poStovao. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. Godine 1991. No. kraljevi Etiopije. No. i 1991. U islamskoj sredini sjeverne Afrike. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. zatim u Tunisu. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji.lamunu. Osobito je bila velika operacija Mojsije. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu. u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. dakako. Dakako. Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 .000 Zidova. No. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja.000. zagubljenih Zidova. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. nacela. odjece i obiCaja. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu. Tijekom vremena su se. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska. uglednika i njihove pratnje. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu.000 FalaSa. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta. Medutim. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. bilo oko 25.

. kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova. Slijedeci taj smjer. u vrijeme emancipacije. potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara.nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina. njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti.. Vjerski zakon. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja. . 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. pritom je i vodifem i alatom. vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije. veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. . . No. CijT sxi p"npadnici veoma akfavni. ima i drugih danas . stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju.. Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina).. odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova. Prema pristupu Nove ortodoksije. oni potY?!dlllu. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota.. uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene. Halaha. nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. " " -------.?voju beskompromisnost. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere. Istodobno. uvijek izrtova darivanu ^idovima. Uz haside. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore.. U zivomoj stvarnosti. nazvane minhagim (obi£aji). opomenom ali ne obvezom. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru. ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot. te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik.- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima. alito.. koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli. uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu.. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna. zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 . No. pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja. Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci). Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti. . prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice. danas male ili gotovo jseezle. uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova. stoljetu brojne 2idove.

te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. Bitan odmak. Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . a druge reformiranima. ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. prije svega americldm. poput zajedriica drugih naroda. uz blazi pristup izvrsavanju obveza. a Halahu.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore.pd. No istodobno. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. Opdenito. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela. U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). Hipsistarianci. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda. sekta Esena. No. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi. Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. tijekom 19. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. No. Mnogi. Magarejci. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti. a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. Saduceja (izvorno: Cedukim). zatim sekte Bana'aim. Hemerobaptisti. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. treba tumaiiti uvijek iznova. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica. micvot. u okviru zivotnih okolnosti. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. a Bozje naredbe. £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda. Zbog ovakvoga pristupa. no nije pridobila veci broj sljedbenika. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja. a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu. ali ipak je blize ortodoksnome. ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. postotak takvih nereligioznih 2idova je ved.

muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. oko 500. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. Do danas preziyjela je. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. Danas u Izraelu 2ivi oko 15. pripadnoscu i nastankom. najvise u Amend. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. moie se osjetfati kao sektu.svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. No. osim bavljenja gradanskim poslovima. Sve do danas. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. stolje&i. Istodobno. godine diljem Rusije. u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. iako u neusporedivo manjem broju. U vrijeme nastanka Talmuda. koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . No. Danas djeluje. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. U osobito prepoznatljivoj odjed. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. uvojaka kose iznad usiju. zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. No. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji. zajednica Karaita.000 Karaita. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960. premda se smatraju muslimanima. kabalistifko uCenje i sljedbu. u Srednjemu i Novome vijeku. drze neke Zidovske obiCaje. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije. tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. godine. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. U novije vrijeme. NajviSe sljedbenika imao je u 17. a zive u Izraelu). Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. stoljecu Sabetaj Cvi. dugih brada i pejesa. najvise u Turskoj. neupitno zldovsku svojim znafiajem. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa.

no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora. odrzala se Kabala u krugu zidovstva.^ ^_ J vanje. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua. koji je u 2. Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije.. Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike.tj^. Zohara. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 .. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-. tzllca^ znaj^^pasne ako .. druimnazivima. a u£e^ ___-^_ . j j nosno njima napisanih rijecii.-. Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice.ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. u vrijeme raseljenosti. . Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini.psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija.XX.vbwl-. Ovo je ^&J. koji je zivio u pfvofne stojjeju.Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No.t * L ^W CH. dibuka (zloduha). tradicija. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista.. kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu. Ovw jv. o2enjeni. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura.J^-.. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama.. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja. A. nakon J^pje. U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira. naj^esce prikazariib. odnosno rabina Simona Bar Johaja. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka. if CU-ltJpOXS. SvemiraiJ^a^. ^pobozni. * * . zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j. no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova. jzyorno nije iidqvski. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota. Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja. moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga. stabilnj^^relijmuje spo.>»^IJ^^AI. Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov.^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf. mistika i ucenjaka iz Palestine. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale.

yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . ako se ne ufini ispravak. rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu.GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f.500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta.. traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu. U. rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako. ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela. nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba. Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. ^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena.^ dal^]p1rema~|Jfl +a&. Rabinski uCenjaci bave se tim problemom.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 . tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe. niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost.. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti. No.—— „' .cunima. W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana). od kada se kalendar odreduje matematiddm izra.ane od praskozorja do prvih zvijezda. Da bi sve bilo malo_slp2enije. a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju. ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba. Vrcmenom de to.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu. ° . Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava. Sesta. prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder. Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima. . umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina. traje 29 dana). neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine. Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12.'l. -„ ^ f . te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima. te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe. U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita. -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je.Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega. JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana.

Go3Sie"350.. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta. stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima._. t^kjoje_uj^dienosti. ustanovljen u pisanome obliku. po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. Tada se zeralpr ne obdjelava. osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. koja je i u domovini dvodnevni blagdan. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova. odnosrw . Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . prvi mjesec godlsnjega ciklusa. RoS ha-$ana. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana. Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. to jestTSabfltl __ _. roS hodeSa. takav je nacin postao nemogudm. i 5760^ godine. ^r—~vlr'. T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. te Jom Xfpii^. Njemaeka. Molitvenik. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija.riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana. osim nove godine stocne desetine. No. Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj. No. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg.. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice. obifiajnog. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina. 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V. jer njive imaju svoj Sabat._ . nisan. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice. Prije nego je kalendar od ranijeg.i ' \J eodina. Adama. 146 . Zodijadki kotaC. (kaoi pbljetnica.pocefaKa godiSnjega ciklusa. u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice. 1342. koja napedeseta._ -•-. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom.

Devarim (Ponovljeni zakon) 5. Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat. tvoje zivotinje. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu. shign r tvoj niti sluskinja.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. i more. dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije.. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom. Ne tint tada nikakva posla.8 CuvajSabatni dan svetim. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja. niti stranac pod tvojim krovom. ni sluzinCad tvoja. na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf). ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 . Stoga netes djelati ni ti..refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama. §emof(lzlazak)20. i svc u njima. niti tvoj sin Hi kci'.. ni tvoje govedo i magarac. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju. Ako ne padaju na blagdane. Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao. ni sin tvoj ni kci tvoja.. dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj. Sest CeS dana obavljati svoje poslove... Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). traje tijekom . te potinu sedmoga dana.. srijeda je deivrii(jomrevi'f). niti strannc u tvomc damn.

a_Jsyake djelatnoatLodtla. 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda. Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana. udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' . . jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm . radosno. svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se. all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom. te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike. Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana. a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana.1'8 minuta priie zalaza. sluz^rge_pjijevqzmm.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. JLJftadi: djskim obiteljima. Usprkos tome tocnome izra^unu.. poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e. Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane. u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga. Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute. zimi ranije. ^^ nije. uredivanje doma i pranje odjede. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren. Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi. ^ ^ ^ ^ ^j. r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna. . neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija. ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku. jredstyima i dizalima. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat. Stpga se zabraD.Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka.likuje tek_pete_k.^^nm. dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit). jer kada ih majka obitelji zapali. Sve djelatnosti. Vjerska je obveza dogekati Sabat. U suvreuit!h()sti. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. prirodnih dana. ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. pjngravu hrane. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu.tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao. spl podsje^a na Bog|e 151 . sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi.^u zajazasunca. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. pisanje. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot. nareduie paljenje svijejda. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi . Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka.u _ .^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada. buduii da_pojjnie ^ . _ k. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn). ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno. majka je poduiava ovoj micvi.

Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina. Pjesma potjefe iz 16. Uz pjevanje prikladnih pjesama. Time stol pretvaraiu_pltar. Rahele i Lee (zidovskih pramajki). U popodnevrjim s. Sabat se i ispra-. kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena..lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola.Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove. Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih. _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr. na Sabat \e ..koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati.ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom. a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno. __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa.jesti. ietnju i Citanje. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama. 6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje. pehara. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina.. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama. Ol>_ red prirran^-&rfn7fg. Rajskoga vrta. ^InaratrseTuzlvati. §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika. mirisanje jako mirisnih za153 . budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri. hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga . nika. prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje.ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio. .rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova). tadn po^inje prvi blagdanski obrok. a p o . simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji..fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha . a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ . Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra.^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare. preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna. .. blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje. Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje. gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima.jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe. kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene. tje<drujm^akjnaj^dg^ra.pere ruke pjdje-nego_ . Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu. blagoslova vina.. za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla. Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge. Vjerovalo se da £e. Rebeke. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e.slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s. Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za.^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla.

danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad).nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana. svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku. SiromaSni su teSke poslove radili neprestano. Sabatni dan od radnih dana. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi. Jer.. bogati su radili rijetko ili nikada. Izrael od drugih naroda. Gospodine. knjizevni i 154 umjemieki. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih. nazvana Ro§ ha-Sana leilanot. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja. svi gore zaJeHm^kim plamenom. Danas. Kralju svijeta..£ina i paljenje isprepletene svijele. nova je. njo] se u ^ dine. upaljeno.yinoxQ. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 . Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda. a svaki rad bio je tezi nego danas. Bo±e naS. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi. jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA. Gospodine. a nazogni se medusobno. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim. koji dijeliS sveto od svjetovnoga. pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari). MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti. prvoga Covjeka. vrijeme kajanja i zalosii. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor. koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^.jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti. aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina. no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. godina za Zidove. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine). obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga. Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta. -f. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. kada postoje razliiita pomagala..VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana . iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. Prije nastanka kr§6anstva. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme .Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. koji dijeliS sveto od nesvetoga. Blagoslovljen si ti. Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar.cimet. svjetlost od tame. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda. Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu.

kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha . Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama.u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara. sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana. ako dan pada na Sabat.vefier pala na Sabat. .fl). dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine. uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja. mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje.. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- . ovagodna nasjupajx. komadom peCene ili kuhane bundeve. yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne). jfideuzblagdanski blagoslov. sve do Jam Kipura.lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu.^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep. kada se vatra ne smijg paliti. Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima.tijekom ggdingj^jg prpSla. . novogodignja . pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. hnla. Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla.medifaaJQmxP. Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^.pre3vegerrugo oa godine. Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh.utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele. Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn. >i§e nego u drugo doba g o n e . .preveerje novogodiSnjega dana. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov.ja zvuk bbredne "trube. jabukama. koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima. fJo. a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana. ne§to poriluka i gpinata. Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju. ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju. jc^Ta^no. ali velika yedna Ijudi. Sahara.^ak.salmima. Bog.udryjernicima. otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie. . jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz. Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!). TESr5u^jutarnje_sli^be_p. sufla'c'IiticP* skin zivota. Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom. mr.tijekom nashi£aju6e"~ jdme. Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka . datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje. Nova^godiina nasjupajx.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati. ovaj se dio slu^be mora izostaviti.. . Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom. moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela. zahvala za dotekan sretan trenutak.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli. Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela._Qb\iSi. Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. Nakon psalama. a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol.ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^. . kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana. a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice).

prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27.. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine. molitvenim Salom. to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj.drugoga dana. lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja. osim u reformirartim zajednicama.dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana.38). u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine. simbolidio bSevah rukom prijatelja. odrzao se do danas. a f fijekom ^edana prije toga.jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. u Jeruzalemu. U praksi. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih. a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka. jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar .fs. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar. greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu.kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina. sveznajud i pun milosti. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori. tredega titrija. psalma (78. bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost. gabranjene na sveti dan podnka. Bog moze ^ekati na nase pokajanje.13. odnosno B\3gajzbayjtelja. J^itavo razdoblje Velikih_blagdana. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu. Sutradan. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. U Mesijino vrijeme. a glas sofara te. koji izgovara 158 . om Kipur . jer On je vjecan. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji. pQgfitka ~~-"tt~~J— -'. kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije. drzi se poludnevni Gedalijin post. post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani).Q kralablagdanaJom Kipura. Nakon povratka domu. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba. Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara. sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. a ^ovjek ne moze. Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ .ukqliko nije Sabai. roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu. kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu.od.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT. Kasno popodne. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja. a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard.

e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu. kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze. SimboliCno biievan. Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost.~- *-J i i i t-— .ffldiej?a. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW.Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine. kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu. Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka. Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe.stero[oj|ed. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg. Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 .'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu. 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama. dodajuei zelje za njihovo dobro. nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti). ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa. ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru.jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja. Pored ovih neobvezujuCih obreda. narorf svetenika. pa cak i zivu biljku (u posudi).' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas. na samome poCetku posta.r nose na najvisl broj JU. Sto je zabranjeno £initi. no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima. Jednako se postupa i s koko§i. iznose_s. u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas. Ipak. u jamu.Za r posljednjega pred post. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili.zadanilLsebi. UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost. Jfeje^eiexi. te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve.2-3). kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata. Pijetao te pod u smrt. jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta .clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup.. za zenske clanove obitelji. nikovo dijete. Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup). jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga. Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji . stoga i danas muj^karci. Stoga se>aiHka.f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje. jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost. no ~ ~~ rati dod u. Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC. koja <?e j. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS.Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu._. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja. bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza.yjer. 2j. U vrijeme Hrama.gan. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon. ja zanjega dajem otl(up. ali perad je najuobicajenija.

p. ^Siji plod . te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg.a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke. k6Ja(^Jp^ ali nema okusa. a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria. gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova. Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti). grana palme.Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu. U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela.oglavljajfore.osye^atkrite. Jako_se diljem svij'eta. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti.Ijednja. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p. granjo rrurte.^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%. PESAHI §AVUOT -f.J^ulavietro?sia\boli su Sukflta.posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. blag3anfaraje jedan dan duze. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali. nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura. sjenice). i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju.zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. posljednji dan blagdana. Nakon pada Hrama. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'. klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke . Uz to. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa. Granje vrbe.u zidovskoj povijesti tako £este . tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu. dokptrog^ . U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT. Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot. a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi. Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. vrste). a ako je zbog ki§e i to nemoguce. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 .datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti. fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline. koje morajjjT aganih. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em. nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja). koje nema mirisa niti okusa. kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja. mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot.kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju. No. gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice. Sjenice_ _n.kojijma . te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji.

Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima.nim Stitom pred gubitkom. Sa svakim od sedam ophoda sinagogom.Jgraded sjenicu i boraveci u njoj. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. a Zidovi su. konaCno uvjeren'u Bozju rrioc. vrbe te citrusa). po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud. a zape£afeno na Jom Kipur.^redvodeni Mojsijem.Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15. nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu. koja ponavljaju blagoslove. S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. BereSit (Postanak. a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju.Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga. Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi. Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu. na J . sedmi dan blagdana Sukota. nepogodama i nesrecama. Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba.u w j p / j j . te proslava ponekada traje vi§e sati. Spasi). Stvaranje). a sjecanje na njega prema naredbi . za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova. poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu. nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio. dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu. Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku. Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). mggaaJdjgkom sedam 167 . Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore). S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu. pripremajuci se za Izlazak.Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je. zapoCeto na RoS ha-Sanu. Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. U spletu dramaticrvih okolnosti. po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima). nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. pleSud i pjevajudi. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. dan pomirbe. novu godinu. U noci izmedu 14. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . mirte. blagdan HoSana raba. Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude. 2idovi uce prepoznavati prave. dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore.JJL5.

u ova -~ enome omjeru. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica.»QV.£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme. danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri. ispggejiajiaju^oren'o] vatri. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove.sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare.Dogodine u Jeruzalemu. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare.dana u Izraelu a osam u raseljenosti.* H »4. Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana. a za djecu se vino mijeSa s vodom). U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano. te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim . budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu. Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje. Pozovu se rodaci i prijatelji.t4. •. ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci. tanjura. koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 .—-^—-^j^^^^ . £a§a i galica. jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti).lUX. i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac. koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah).t A JLA. Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica. brasno. M* ivt A u.. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se. zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva). za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah. obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska. Vrata se ne zatyaraju. stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica. izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J. ^itavaje kuca u sImBoliino_d. a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom. zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost.V. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT. pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje.l. Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna. Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad. a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta. Pesah je. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama._»-— . jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje. S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael. Testpror^k El^mu QIijaJ!f. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica. mogu biti veoma male. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc). te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju.. ivezauzeto rmjesto za stpfora.^-_ ? -. Mesije.JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga. Osim posuda. kao blagdan oslobodenja.

zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 .) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. §to zna£i brojanje snopova. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog). usmrtio egipatske. Stoga. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva. ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta.' ma i. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine. i kada bismo svi bili mudraci. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. Tada nas Gospodin. Naime. Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede. i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone). Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi. Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi.satima kuhano u vodi s lupinama luka. paprom. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. zapravo nije pe£eno vetf. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi. novim^n§gem. sve^njeva. . Obratno. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence.tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena.. danas smo slobodni. koji pripovijest do tada nisu Culi. Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade. vrijedan je hvale. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere. bejca. Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade. isprutenom miSicom. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota. Bog naS. solju i uljem. primjerice cikle. Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. svi veoma razboriti. U praksi.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. svi iskusni. izbavi otamo dvrstom rukom. a predstavlja obnavljanje zivota. u vrijeme postojanja Hrama. U najnovije vrijeme neki reformirani. iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca. Ciji naziv znad tjedni. Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer. Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. macot odnosno maces. se pripovije propisuje reab'sllfed obreda.

prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne. (Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti. pki£enima svjezim zelenim granama. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja. Zidovi su' je mogli prihvatiti. obudovjevSi. gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka. vrijeme straha. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru. te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove. Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore. jedan dan nakon poCetka Pesaha."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu.-" --•. a pada u vrijeme zetve. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije. ona Iznosi temeljne. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio.--'j . brojali su sedam tjedana do Savuota.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti. i ^.jg. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf. Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera). jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova. Davida. veselja i proslave. . kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja. Buduti da se Tora drzi idealnom.""^ *.^--^^. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj).<^. ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. 11 1 173 . kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost.blagdan Savuot slavi §estoga. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti. .v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve. vjerski zakon. pa £ak do te mjere da Rut. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _.^Istodobno. dakle ne-Zidovku. -„ ^iii>»"'i '. rodenjem Moapku. te se. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona. tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja. vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti. dan osobito omiljen za vjen£anja._ gievnosti. ^gpMofjeJ. Od toga dana. prema tradiciji.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. i prekidanje razdoblja tuge danom radosti. ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . ponizenja i smrti. §to se zbilo upravo na Savuot.) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti. kao i do zetve zita..^ rta n Rkn J rfJ^. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac. dod iz Davidove loze. a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete.donijeli u Hram po snop mladogaje^ma. blagdan se odrzao i nakon pada Hrama. No.'-"*""'. Od dana pohoda Hramu. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega. obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni. koji te. ^U^inagogama. kaTco"odredujeHfl/fl/w. Jo§ mnogo vi§e od toga.-.

Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. drzi se obred posvecenja Mjeseca. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. odnosno Mir vama. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama. Od tada. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. svjetlosti) . odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. opraStanja od Sabata. prizivajud dolazak proljeca. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. lako u po£etku samo narodni obtfaj. Za vrijeme izgovaranja molitava. Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp. Mjeseca. veliki hramski svijecnjak. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. oglaSava se u zajednici. do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. molad. PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova. p. Kidus levana. Hanuka i Tu bi-S'vat.Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda. U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. Tvojih iuda. podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. 1 ?jgnj^o_najp. Nakon tri godine borbi. Blagdan posre35iom'prosinea). izvorno narodni. u vrijeme oko . uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad.Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic). od 175 . DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . uljanica i svijeca. No. dva su zimska blagdana.Donosimo vam mir. \I\fo. Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili. nakon obreda Havdala. kratk"o"dnevice. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun. Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca..MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. dana mjeseca kisleva. U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore. godine 167.K. Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer. te da nece biti mjesefevih mijena. vrtova i vocnjaka. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. -|. Talmud. sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci. no budud da nije propisanlorinim^dredbama. Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna. Zbog togaJ^uda svjetlosti. te ponovno posvetili Hram 25. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca.

u dane Hanuke. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. No. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu. popuSta ova zabrana. usprkos upornome rabinskom protivljenju. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina. §to je ime Zloga. No. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 .jednoga do osam. lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje. dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. pa i kamena. gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju. Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:. Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom. Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata. kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. drva. Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti. Ovaj je pristup konadio prihvacen. dji plamen traje oko pola sata. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene. U_f>etoj_nod Hanuke. kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. boja i oblika. mu§ka i zenska. koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona). a u Izraelu posljednje je slovo pe. kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom. uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost. zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom.^xoz¥lmati svo\u hanukiju. kako bi slrili poruku £uda. keramike. a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. nacinjene upravo za Hanuku. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika.Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). Tijekom vremena. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana. jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje.^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka. napredovanju umjesto nazadovanju. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji.^. kojim podnje rije(! Sam (tamo). te se odr2ao do danas. a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. na hebrejskome nazvanim sevivon.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. Obicno se u domu pale male raznobojne svijece. ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte. svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put. kojim podnje rijeC po (ovdje). njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi.

ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u. smokava i mogranja. jede se rogae. osobito voiaka. nakon prestanka Sabata. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine. u _ _ tervrtka). potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot. masline. _ ££L. te obuhvaCa dtanje iz Tore. a to je obiCno subotom naveter. . nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. Od pemaest vrsta. Tu bi-$'vat. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. 179 . Osim toga. plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia). mogranj. Holoferna. naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu.gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. Cak i u ratnome pohodu. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. Sam obred je slobodniji. Ovaj se blagdan. Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka. kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata). a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. Osim toga. devet mjeseci kasnije. . datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). prireduju Seder za Tu bi-S'vat.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto. podari lijep etrog.' . u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. izraelskoga parlamenta. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. citruse i drugo vote. a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana. luKaTiaia. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. Slavi se 14. jede se sugeno ili uSetereno vote. a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. smokve. vinove loze. bademe. a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. neovisno o tome koji je dan blagdana. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima. ve^e. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. poput Sedera za Pesah. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. pogadce od krumpira. Purim. Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana.-v~~-C.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno.

. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. kako ga Zidovi nazivaju. Stoga je ovaj dan. traje tuzno razdoblje godine. Tamo je. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset. _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. kada se ne prireduju proslave. koji uvijek pada na datum . ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice. Sto znaCi 33. prije oko dvije i pol tisuce godina. mistika i navodnoga autora knjige Zohar. stoljeCu u Erec Israelu. koji pada u vrijeme travnja/svibnja. smatrana je zapravo za hilula. boravila velika zidovska zajednica.. U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje. U beskraju nesrec'e. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan. te'tako spasf svoj narod od istrebljenja. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). No. po§tovalaca kabalistiike tradicije. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova.) Kao uspomenu na taj . Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva. Njezin muz. a tini se da ga nije ni zanimalo. iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom. No. 2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. zabave ni.g'dan prekida op£u zalost tijekom omera. Tijekom Cetiriju godina.. Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja. No po§tovaoci rabina Simona. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju .&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda.). Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod.J17_. koji je naumio istrijebiti Zidove. dan omera. Ovaj bla. No. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. grada Cfata u Izraelu. tradicijskim neprijateljom Zidova. vjen^anja. pogtovanoga kao svetog Covjeka. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. car je imao i vjernoga ministra. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. pored harema.18. car. Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar._sretariigTTnr> jpHu SP »y. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu. antisemita Hamana. koji je zivio u 2. "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt. Ti nade. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota. utjejhe.koncerti. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. poboznu Zidovku Hadasu. omiljen za priredivanje vjencanja. a i kasni[e. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom. ijjam. prpglasio je 1951. Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade. sljedbenici Kabale. nije poznavao njezino podrijetlo. 2idovima je Purirn_bio bjagr. Smrt takvoga rabina. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 . nazivajud je Kraljica Ester. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost. (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima. Obitelji se okupljaju. Uostalom.

zagrebaCkoj.'CDssve "riajmanje. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata. 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu. zakonom je 5. izletima u prirodu. Jom ha-acmaut.. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14. Godine 1949. a proslavlja se plesom na ulici. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti.bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. drzeci se zidovskoga kalendara. Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka . Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna. vatrometom._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. godine prema zidovskome kalendaru. Godine 1959. Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom. svibnja 1948. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943. ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio . travrija. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja._Qy-aj. nisana.(grvidan. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. 27. Jedan dan ranije. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera. a amandmanom na taj zakon 1961. U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome.junake Holokaustajom ha-$oa.

dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). S obzirom da je dan 10. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana. kada je post zabranjen. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 . duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje. reSut.Hrama 164. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer. Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu. a reiformirane zajednice ga ne drze. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. teveta Ppludnevni post 10. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje.K. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi. prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. Ovaj post. godine prvoga stolje^a. nakon poganskoga obesvedenja. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja.. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586. vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. f itajuci prigodne tekstove pokajanja.K. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. godine p. koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. Post 10. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne. osim na Sabat i erev.Post 10. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. vecer pred sami blagdan. tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. godine p. Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku. nazvanihJomim noraim (StraSni dani). osobito za njegovu djecu. Bolesni i djeca ne poste. ako osjecaju potrebu. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana. svakome se nudi vrijeme za pokajanje. U zi^ovstvu. no konaCno je izabran 27. Uz dvaj post nema zabrane rada. Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine. izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. Ovo vrijeme traje od posta 17. oprost od posta. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti. godine. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. jedan od najtuznijih dana tijekom godine. U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti. Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine. na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad).

budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. jer micva (duznost. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. ava ne jede se mesna hrana. jednako kao na Sabat. Nakon njegove smrti. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. trefega dana mjeseca tiSrija. zidovske prvorodence. ne nosi se nova. ljudskih i zivotinjskih. £esljanje niti umivanje. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom. dotad nenoSena odjeia. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa. koji je nazvan bijelim postom. 187 . U nekim zajednicama poste samo zene. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. ne smije se nositi koznata obuca. Kada Purim pada u nedjelju.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini.Kao i na Jom Kipur. posti se ra3Tuspomene na Ester. te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. Takoder. Post traje 24 sata. Post 4. nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova. dakle oriaj sin. a dogodile su se i brojne druge nesrece.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. 186 Post 13. Poste^i. od sumraka do sumraka. koji je istodobno prvo o£evo dijete. do 9. Onaj koji toga dana radi. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji. No. post na dan TiSaa be-ava. Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje. roden za o£eva zivota. Za razliku odJam Kipura. a od 1. nisana: Ta'anit behorim . poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. bracni odnosi i druge radosti. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat. No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin.. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. nazvana Ester. 13. Com Gedalija. Post 14. ZaobiSao je. osim na Sabat. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim. adara: Ta'anit Ester . gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave. Odijeva se samo stara odjeca. dakako. potpuno je zabranjen svaki rad. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo. dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura. Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. ne skracuje se kosa. nije dopuSteno kupanje. adara (velja^a/ozujak). jer se ne smije postiti na $abat. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno. Ros ha-Sana. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca.. ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo. Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka. ve£ treba radije preispitati sebe. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. vjernici se sjeiaju strave kojom. na danpnjejproslaKe. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama._Purima. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine.

' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e..a^^ ~ nicpm. poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_. To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta. Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta). Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur. Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1. t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity .27-28 i 9. Osim u reformiranih. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *. oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha. ^jfir'iS^'"" .? ^ iM"^Wl%|e.' MnjJQatiffiffititfot.. nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak). • "WWr ?^w«!fl. Preispitujuti dotadaSnji zivot.. Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka. nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 . dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno. '•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji.ve^ ^ ."'''/<' ^ •'.1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi.22. jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju. kao na dan Jom Kipura.sin potvrduje Savez s Vjegnim. Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova. 1. predve^erje jomkipurskoga posta. post nije potreban. post nije dopuSten.

nazvan Brit mila (Savez obrezivanja)._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur. na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije. dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje.rn. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda. Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja. braku i dnjenju dobrih djela.""s1<e krajjipeTiTit. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila. g. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja. Jakp je obrezanost zapravo znajcom. te razlidte ukrasne motive. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. Nakon obreda. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom. peCatom Saveza. U reformiranih. tak i u novije vrijeme.Brit mila. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia. U slu^aju djetetove bolesti.gj. l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi. obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove. Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu. uCenju Tore. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. koji pore'd^pOCTravanja obreda. kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza. dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. obred se odgada. ne odustajudipd ove temeljne micve. prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. "~~ 191 . Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. Nakraju obreda djetetu se daje ime. bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac. Dijete Hoy^yrrjgi.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu.91 4. no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu. Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta). vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove. neovisno o svome uzrastu. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama. v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama. Prema kabalistiCkoj tradiclji. Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere. kada ono postaje potpunom osobom. <Jf. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom.mbQJ. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za. roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . nazvanu_ ufmpe/. a u Izraelu gotovd svi.73-77).djeIHIse.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije. najsvetije dane u godinijkada.

na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici. te sva"fogHna._kgjijraju dvadeset eetiri sata. Postepeno.djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. kao temelj odanosti Bozjim zakonima. hebrejskoj abecedi. Za 192 193 . po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani. tiednoga odjeljka Tore. prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom.i§nu_.. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju. Pritom. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot. Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp.Bar micva. zavrSetak).ana. a j^osobitonadaren. kum. slavljen kao junak_d. U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su . Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih.4. Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba. zidovskome stvaralaStvu. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu. ruganje. povjerava mu se citanje citavoga. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji. skarinciranje). Avot 5. zastraSivanje. o njegbvoj povijesti. Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot. tjed^ . Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. torn prigodom prireduje svefiani obred. obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona). opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca.re i _i. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju. U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana. No. Qtacisandek. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. vec prve subote nakon njih. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom. Za djevojcice tek se u novije vrijeme. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera. kakp bi pryi put. obrezivanje.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom. 5est mjeseci prije Barmicve.pristupio Tori . uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama.JcoiLje. a najfesce to i Cini._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje. Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. vei s napunjene tri godine. tradicijskome ^ivotu. djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas. Talmud. oko desete_godiney. zajednicom_odraslih. etici i obredima. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru. neovisno o danu dje£akova rodendana. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti. zajedno s Torom. Prema vjerskome zakonu.djecaka drzao pri obrezivanju. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. kako bi oko pete ve£ mogao eitati._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj.

uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak._ Talmudski traktat Kidu§in (2. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. premda oblikovan poput Bar micve. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat. Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili .Hfl/a/ia. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima. Sto je u obredu Bar micva nemoguce.CeSde . SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom._za_ djegake. a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. ajnpje. U praksi. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. a Cesto bi pojedinostima odjeCe.) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana. nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama. Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice. U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku. m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu. obred je posve jednak za oba spola. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. U nekim neortodoksnim zajednicama. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda. s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje. No. no taj obred.stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. Yjerski_zakpji. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora. koji prima BTojne darove. kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ . Medutim.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva. prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka. a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed.ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom. ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. radije nego sto ih se poziva cltati Toru. NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova. jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina.

Zatim se cita njihova ketuba. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera. obrednu kupku. predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov. osobito omiljen za vjenfianja. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca. vjenf ani baldahin. post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. svjedoka i rabina. odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. gemu mora biti i njan. te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v. a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda. ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. §rnijuobavljati vjencanja._molitveiu §al. Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari).jZaruke i vjen^anje (nisuim). U ostale dane. premda je dopuSten. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema". Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca.'^i^i\m peharom vina. pisan aramejskim jezikom. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi. Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja).razvijenih eticnih drustvenih odnosa. svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot . No. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda. Preispitujud svoj dotadasnji zivot. bragni ugovor. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi. pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti. buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja. a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu. koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. U izvornome obredu. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede.obilazenje). U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku. u novija vremena . nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a. £bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa. Njegov tekst je propisan. a bududa suprujga odlazi u mikve. Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru. U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_.) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji.

mladenci se smatraju ponovno stvorenima. -). Re^ovniStvo^nejJdstoji. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna. koja je takoder obvezna. Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!).a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se).. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho. Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a. Narodno je vjerovanje da to. ga_od supru2ni'ka. redovito je ozenjen. on . i to samo radi radanja djece. No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju. e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget. radTsprecavaniapovreda. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota. NapuStajud vjenfiani baldahin. Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 . Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka. Stoga se £a5a.prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe.enjezapoQ3.Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii.unu pjrfidanost zivota Tori.bi je zgazio.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove. Mladi se par odvodi zatim iz hupa. §to senazivajihud. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. a poStovatije vi$e nego sebe. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni. nastavljar^^adi. No. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora.. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti. iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj. Rabin kao duhovni voda zajednice.nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem. U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. S obzirom da je brak posvedena veza. Sve donedavna. U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima. no u praksi takav izbor se osuduje. yjenganoga baldahina. sadhana. no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. najprije zamota u ubrus. Nakon sluZbjnoga dijela obfeda. Ovaj obifaj ima viSe izvora. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale.. Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva. Ipak. navodi i dva nadna kako »pnajmn». ygliki je. jega_grijeha.

pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke. Zenina se volja. pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i. obveznoga bra^noga ugovora. Tradidjski je nida. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju. po^ivalnim^djelom. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno.. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. Drzi se osobitom micvom. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona. Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja.18). Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. U manje ortodoksnih vjernika. te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. menstruirajuda zena. Medutim.potomstyo. jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj. a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. sedmom i djelomice desetom. Ipak. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. 23. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove. Prije obnavljanja spolnih odno§aja.. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog. odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa. zelja i potrebe visoko uvazavaju.... ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa. zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve. Incest je zabranjen Torinirn odredbama. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima. Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu. i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. No.. znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. brojanje podnje iznova. jer to je dan koji treba pruzati radost. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota.gu sluzbu. izravnog i neizravnog._ukpjima_sup£Uga. DapaCe. Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka. obrednu^^k^ipEu. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata.). prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota. osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja. ona je ipak zbog toga u stanju nida.. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika. nakon prestanka takvoga stanja. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu. porodaj. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu.. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. bolest. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. Cak i za muSkarce pored 201 200 . manje privlacno za ostale. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome.

' .-H"^— T ^W T ' . _ rr . uvijek 'ii^rfe.i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf. Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge. slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina.~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -.. u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca. _ . Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!). a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak. _ . No.mojr. ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|.. 2idovstvu. t.tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i . . .. Stoga se izmedu ostaloga.^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie. 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica.iinimii. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 .t UT^feab^^^da^c^^ _ „ .. poput pripadnika hasidske sljedbe. Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[. dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota.^ "" * "^kai^ti'MjQeti. .. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c.. .-Vi..^dolipi. sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio. ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu..»^-j-^f-^. Pored toga.• — ~>^-^-*. +*fi «.•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t. zldovske zene . all veoma ortodoksni muSkarci.iene-vode.fc..—.'.^a^akne." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'.kojih prolazi. Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom.^mQ^a^v^jiril.". koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga.|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne. i pored tradicij- samo"-" zidovskoga . doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama.^ »•-.'.lbw * -'^-.^"-rf^™. ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama..d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk.V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***.-. Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v. Zapravo. r . U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje.r^-^..^^^-'..

buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet. Medutirri. a nazivalo se £a$om kprijenja. No. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda. dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima. a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom.28 i 9. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa."zbog rijegoviE isvojstava. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe.1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu. ali nema o§tre osude. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu. No. primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j. Uz zadrzavanje u tim okvirima. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca. pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 . ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja. dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu. (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti. O.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje.22. drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a. Prema Hilelovoj Skoli. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita. No.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama. Postanak) 1. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja. (Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all. te zabrana rasipanja sjemena. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota. zbog gubitka potomka.) Opcenito. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj. prirodnome i umjetnome. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada. Optenito. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en.jpaj. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. a iznos odStete pripada suprugu. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje. eruto drzi teSkim prijestupom. nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje). Medu_ tim. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje.

te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma. Optenito. zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten. a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. te pri us207 206 . P«^fPlMP.?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba. Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku. godine. pri trudnod maloljetnice. a naHo. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga. U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom.zivota. ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene. iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje. a blaze samo od katoli£koga pristupa.

trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?). Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena). ria"^injelazu 10. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina. osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta. i 11. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga.. a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . . jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme.. PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost.) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f. koja bi mu_mogla roditi djecu.2idovski se brak mo2e_razvesti. Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom.2idovski je brak monqgaman. mnogo se raspravlja i o toj problematic!.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta. lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo .. No. djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. No. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja. Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli. Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih. ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene. zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom. ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). etifikih i teoloSkih pitanja.tra^eno odobrenje. stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno. poput vecine ameridkih zajednica^. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa.._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan. ona nije sveta niti zaSticena od promjene. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. U suvremenim rabinskim razmatranjima. No. ne stvara vece praktiCne probleme. u europskoyTaieljenosti. Responsama.

210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga. i ne zele se razvesti. stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu. Istodobno. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba.ena koje 2ive odvojeno od mu2a. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli. te njihove djece iz izvanbraifihe-veze. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene. kohen. Nakon razvoda. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak.. Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan. nemarni.Kpn. ona ^srruje_^erskome_sudu. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva. 211 . Ukoliko pomirba ne uspije.odaju prezimenaJKohen. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ». uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. no u suvremenosti. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond).voda. I pored rabinskih zabrana i opomena. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. nakon zavrSetka Holokausta. hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona). Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv. najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu.. smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. bludnici ili kockari. Ako godinama 2ive odvojeno.pnnrq^p^'ga1lcjnjj. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. vlastitom. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). muzevi ponekad piju. supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod. ona se ne moze udati ali on. te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. On je_jx>put^Jcetebe. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. Kogan i slifina). jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. bra^noga ugpvora. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. ^phen. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa. poKvalno djelo. ali Cesto ne uspijeva. nasilni su.. Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia. rastroSni. Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2. P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!).jjputiti. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod. Istodobno. no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda. bet dinu. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza.

izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen). a sama zena naprosto nije imala izbora. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije. a danas se. I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik. s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. Izvorno. ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva. budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. na§i dani moraju biti odbrojani. te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega. Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu. leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim.JMa Jbududsvijet). no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina. Ova je obveza bila duboko poStovana. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. Tpjejfkwm. jer se micvoi (duznosti.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. odnosno stjecanje mudrosti. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega. Erat ili najbliglrodak bijj. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota.jio ne naglaSava ga. Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka. zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. Da bismo osjetili prolazenje vremeria. a mudrost se stjef e tijekom godina. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe.

nazoini zaderu svoju odjecu. Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga. a ako je primijenjen smatra se umorstvom. §to se naziva kirja. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. U domu ozalo$£enih. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . kirja. dobrotvorna Sveta Udruga. Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba.molitvenim §alom. nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge. Kremacija. Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. u olam ha-baa (budutemu svijetu). te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. a zlodnci t^e zauvijek nestati. Nakon smrti. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika. ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku). No. zene de opremiti zenu. Sulhan aruh (Prostrt stol). istodobno. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom.dopuSten. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom. danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje. posljednjeg pogleda na pokojnika. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa.Cuj Izraele. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. tijelo se polaze na pod. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja. Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. Prije toga. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata. jer u te se dane ne smije tugovati. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene . Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu.prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . u koji se tijelo spuSta bez kovCega. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. 214 umotano u plahtu. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba. djelatnost). Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan. ne smije se odrzati nadgrobni govor. koja skrbi o umirudma i umrlima. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. Neposredno nakon nastupanja smrti. koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. Clanovi su Cesto uglednici zajednice. MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan).

2ivPta. Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. gdje nema grobova. podnje odmah poslije pogreba. Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim.tijekom sedam dana radosti. citaju Toru i daju dobrotvorne priloge. Ne primaju posjete. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. ne kraterkosu" hiti bradu. Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim. osim za roditeljima. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. a naSe rijed mogu samo smetati. golubica. smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja.blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena.ovdje podiva. a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara. da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota. ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha. sami cemo se vratiti u tijelo zemlje. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu. Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa.) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena. a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba. osobito jaja i lecu. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . tradicijsku zalobnu hranu. a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. ali cvijece Sto raste oko groblja. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) .sedam. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru. vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. U domu zalosti se ne kuha. s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver . pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. a Siv'a je njegov prvi tjedan. Bradu dodiri nisu dopuSteni. Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. Tijekom toga razdoblja. Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru. te na jarcajt roditelja. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili. Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). znakovi zanata i slicno). za kojima zalost traje gpdinu dana. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana.

jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir. osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke. dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. 218 219 . Uz ovakve zalobne obi£aje. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim. jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. koje se hebrejski naziva nacrut . osim u veoma ortodoksnih. jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota. U sefardskim zajedrucama. vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. Biblija. Temeljna knjiga krg(5anstva.svecenika.je propisano. KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi.nazarenstvo (prema gradu Nazaretu). sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta. a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. Korijen krScanstva. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice. drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. kao Sto je primjerice zagrebaCka). Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena .

ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. sto su ih 2idovi primili na Sinaju. iz kojega treba do<5i Mesija. Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist. upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov. Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji. i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. Isusa Krista. S obzirom na tekstove Evandelja. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. Molitve. roda zidovskih pomazanih kraljeva. (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan. medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova. Jedna od njih je i sekta Esena.rabinom. Isus sin Josipov. Svetoga Duha i Sina. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. zaceo se korijen krscanstva. osobito sucutan. u tome vremenu bez zidovskoga kralja. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga). Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe. izvorno krscanskoga spisa. u krScanskome kalendariju. onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost. gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte.. U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova. pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija.). koje krScanstvo osobito naglasava. Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi. Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova. Nakon smrti kralja Heroda. izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana). Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je. u praksi. krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji. U krStanstvu je simbolika kruha i vina. vladara zivota i smrti. u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem . Povijesno. pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika .vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . Opdenito. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca.) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. najvjerojatnije. nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. £ak i ja£a od one izvorne. godine prema krScanskome ra£unanju vremena. Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija). zelio proglasiti kraljem. Tora. koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. 4. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. pa i osnovna Ode na§. £ime je nestao i sam privid neovisnosti. Ukoliko je Isus bio povijesna osoba. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka. Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela. jer zidovsrvo . dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. moguce je i da je Isus sebe. No. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu..prokuratora. hebrejskim imenom Jesua ben Josef. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva. malo kasnije: od svetoga Pavla. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. preuzeta iz zidovstva. U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga. Kako bilo. iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse.

jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije.. Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom. biti iznad ljudske patnje. umora i boli. svi su dokazi. prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva. kratko i grubo refieno. No. prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom.. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus. te se na njega i ne moze odgovoriti. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. Spasenje. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. kao srediSnji motiv krgcanstva. najstroze zabranjeno). a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje.. kao i svaki drugi rad. kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. No. Ono nije predmet njihovih dvojbi. On pori£e prehrambene propise. Uz to. na krScanski blagdanJBozk. Istodobno.. te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. nije bitan motiv iidovstva.mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. kao znak njegova dolaska. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi. da mafevi nisu prekovani u plugove. a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). to je pitanje pogreSno postavljeno. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora. 223 . blagdana svjetlosti. pa tako ni krgcanstvo. Isus je. a Isus je patio i trpio bol. Naime. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca. Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji. premda neupitno ^ovjek. sa Zidovske strane promatrano. jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju. neupitan je utjecaj Hanuke. zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista.. Dakle.druga sveta i znamenita mjesta. niti Isus. vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela.

u 7. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo. a muslimani. sure. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. naj£esde osvemi^ki.. Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. nosi jak zidovski peCat. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost. Josef (Josip) je Jusuf. Jichak (Isak) je Ishak. njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi. op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim).milosni. a postuje i njegovu majku Merjemu. budud da je to jezik Kur'ana. ye£ nagao i zestok. ne spominju ga bez pridjeva: £asni. No. nazivajud ga Isa.. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. Istodobno.. Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. David je Daut.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. Pored opomene gresnicima. pun milosti). Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence. koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv. poput Zidovstva. Cini se. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige. Salamun je Sulejman. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga. ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima. prema islamskoj tradiciji. namr§ten i nimalo saljiv. pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. Kur'an je temeljna knjiga islama. stoljedu. Islam. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin. iako niti to nije bilo Cesto. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim . musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva. nastaje islam. obvezan kao jezik molitve i obreda. Jaakov (Jakov) je Jakub. islamski vjernid. Jedan je Bog. u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka. a obred je samo na arapskom. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. Adonaj ehad (Poduj Izraele. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je. (Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija. premda je i sam Adonaj. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog. Mose (Mojsije) je Musa. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta.. poput primjerice obrezivanja muskaraca. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 . Avraham (Abraham) je Ibrahim. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda. Noah je Nuh. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). Islam je nadnacionalan. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha. zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja.). ipak.

gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu.. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. U islamu. Istodobno. samo je posljednji potpuno izvorno islamski. te Muhamedovo proroStvo. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom. odnosno Sveto pismo. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. kao povlastica. vet kao trpljenje u slavu Bozju. tekst koji je temelj i Kur'ana. i zidovstvo i islam. kao i u zidovstvu. No. dakako. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava. Istodobno. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro. no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve.prije molitve obavlja obredno pranje. hebrejski: cedaka). Od svih ovih pet stupova vjere.) Ipak. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca. To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama. upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru. a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica. koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. No. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana). svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje.pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. Peti je stup: hadz. postao nesluzbenim §estim stupom vjere. te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja. Cetvrti je stup: post. tijekom najvecega dijela islamske povijesti. te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. dakle Toru. zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. Prvi stup je: vjera u Jednoga . Tanah. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom.musliman . Drugi je stup: molitva. sedaka. krvi. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu. Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu. Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti.. i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. brane vjernicima primjenu taranja. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. Kao i Tanah i krStanska Biblija. Islamski vjernik . Naknadno je dzihad. (Ne bi se.Boga i Posljednji Sud. Osobito je zabranjeno vino. kultivirane vode. Suprotno od zidovstva. r. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. kao uzdizanje nad tjelesnim. Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana. trajna ne227 . Oba sustava. neovisno o tumatenjima. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava. idolopoklonika.. svinjetine. spise i obitaje.. to jest uzima abdest. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge.

RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup. zajednice koja je prihvatila Knji gu. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. jer iak ni iskazan. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. umorstvo. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. Umor stvo. Doista. a bogohuljenje. viSe su prividne nego stvarne. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. ostali su Narodi tek treca. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda.prijateljstva. Zanemarivanjem bilo koje od njih. te postovanje roditelja. Isakom i Jakovom. No. Nije im. Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. pa i preljuba. jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim. Uostalom. a s time je povezano i poStovanje roditelja. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. subo te. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. incest i krada. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. buducemu svijetu. naredeno slavljenje Sabata. takoder. zaklinjati se. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. kao Sto je Zidovima imati druge bogove. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. koji je poput krade.. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. obostrano pristajanje. da bi se to ostvarilo. a Arapima. lazno svje do£iti. koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima. Narodima nije izriclto zabranjeno. bogohuljenje. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. 229 . a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom. zudjeti za tudim posjedom. pasivna strana.. kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. Jer. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. pocmiti preljub. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim). To je doista najmanja moguca mjera. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja. jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela.

Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije. Buduci da je povijest. dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona. a brojni su zloCin i priznavali. uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. prouiivSi krvnu osvadu. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. prije svega kr§£anske djece. Papa Ivan XXIII. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. stoljeca. 231 . mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. helenistidkom i rimskom vlaScu. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. 1963. Jer ne znadosmo Sto tinismo. prva takva optuzba podignuta je 1144. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. Zidove drzali poganima ili hereticima. jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav. Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. Nakon toga. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. nesreca i strahota pod perzijskom. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo. Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti. Tako je i u Hrvatskoj 1908. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. U vrijeme cara Justinijana. osobito europska. proganjan i spaljivan. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. Pored toga. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. Rani krScanski crkveni oci nisu. i 1622. a posljednja u Rusiji 1911. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista.doduSe. nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva. stoljecu.. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade. No. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. . Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. koje se podudara s blagdanom Pesahom. od opcenite izjave ah. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima.. godine. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. Tako se u Dubrovniku 1502. Primjecujemo Kainov znak na svome celu. neodvojiv dio molitve S'ma.

Zakonska je odredba 1850. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. takozvanihpogromfl. Pet godina kasnije. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. U Spanjolskoj je 1146. No. a 1827. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. lako su mnogi izabrali takav put. a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije. silom masovno krStavano. Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. Sam je otac protestantizma. Godine 1858. do 1656. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. 1391. zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo. Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. Osobita razlikovna oznaka na odjed. Zidovi sve do 19. Zidovi diljem Europe 233 . dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. £esto zute boje. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji.721. no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima. bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. No. Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin. jo3 poja^ana. da bi 1492. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore. i 1411. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda.Tijekom Srednjega vijeka. Kako je vrijeme odmicalo. prisiljivani jesti svinjetinu. i 930. Martin Luther. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. No. Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. obesve£uju hostiju. a povremeno i kao bespravne.873. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. sve do 1874. ali sve do druge polovine 20. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja. a 232 1538. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. po&njaju obredna umorstva. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. od starovjekovne 460.

VarSavi 1920. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. No.. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva.1921. Ponegdje je. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja. 1920. silom odveli papski oru2nici. i 1917. takoder tek u tome razdoblju. U osvit 20. Parizu 1920. oko §est milijuna ljudi. godine. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. godine. godine. u okruzju islamskih zemalja. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca). uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. te hrvatska metropola Zagreb 1996. godine^u Belgiji. nastale 1948. Umro je 1940. Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini.uzbudili su se. i 1936. Becu 1940. Londonu 1920.1934. kao primjerice 1838. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. do 1937. djec"aka su ipak. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi. izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta. i 1934.11921. godine svrstao se i hrvatski Split. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam. za razliku od arijske. prepoznatljive odje^e.1923.. Pored nesrete za dtav svijet. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. manje vrijedne rase. i 1938. i 1934. Rimu 1921. 1929. odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama. indoeuropske. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. te u Brazilu 1936. primjerice u Berlinu 1911.1930. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. Moskvi 1911. U novovjekoj Europi. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora.1931. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini. stoljeda. propisano 2idovima noSenje osobite. Leipzigu 1920. godine. Pragu 1927. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. stoljeea. i 1938. 1903. Opstanak Drzave Izrael. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18. u konzervarivnome 19. godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. kao katolika. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine. primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. 235 . kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. stoljecu.

No ipak. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. Cionizam. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl. Godine 1901. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu. tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju. godine 1938. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. Covje£anstvo je tijekom 19. ukljuc!ujud socijalne. ustanovljen je Keren Kajemet. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja).a to nije nebitno . pet godina poslije nastanka. Mnogi su ostali u Europi. Od uvjerenoga pristalice asimiladje. 20 posto zidovskog pucanstva. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. Obje strane imaju svoje sljedbenike. bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije. Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. promilima i dijelovima promila. plan povratka razvijao se. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. 80. 50. ostvarujuci tako san Theodora Herzla. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo. dio je 1948. Nakon Kristalne nod. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. 237 . kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo. u kojoj . Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. pokret nazvan prema rijed Cion. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. stoljete. poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu. s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. i 20. 236 No. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. kulturalne. Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka.

Upravo obratno. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. uhidvani. prema razlicltim. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta). predvoden svoiim kraljem. ipak. poznatom kao Holokaust. Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. Danski je narod.Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj. drugome svijetu. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. Bila je to Danska. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. godine Jad VaSem. godine Drzava Izrael. Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. Cesto tragicnoj povijesti. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. teSkoj. obespravljeni. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone. U. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. A u vrijeme nakon Holokausta. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. svijetu koji dolazi. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. iesto i slutajnim prigodama. uspostavljena je 1948. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. drzavni je ustroj. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. koju 2idovi zovu $oa. unizavani. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine. uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. kao daje spasio titav svijet. Velika nesreca. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa. dodatku MiSne. Odvazni. No. No. Tosefti. organizirano ali i pojedina£no. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. Veliko stradanje. Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata.

Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. U prvoj polovini 8. Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju. do prije nekoliko desetljeda. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu.. mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc.. godine u Vilni. Naime. poljski plemii primljen u zidovstvo. iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva.sve<ienik (Kohen. za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice. Jedan takav mu£enik. spaljen je prije samo dva i pol stoljeca.. ved. i nadalje se svakodnev. Kon. a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. Radi izbjegavanja takvih progona. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati. vjerskom sudu. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. a nema ni drugih svjedoka.Zidova. a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo. Kohn. Koen. kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). Obvez241 . 1749. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). prije Holokausta. Naime. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka. I u kasnijim vremenima. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen .. krimski Hazari. Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima. Nakon Holokausta. dam ha-baa. Cohen. ako zeli biti primljen u zidovstvo.. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima.). U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi. obratno. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka. to nije bilo tako teSko. No. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora. nemati drugih poticaja osim duhovnih. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom. No.. Kagan. sve do u poodmakli Srednji vijek. usprkos svim teSkotama. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga.000 Pravednika. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore. mnogo dugotrajnoga ufenja. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena. stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. Kogan. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim. Potrebna je iskrena duboka predanost. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova.

zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. U praksi. 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. No. prijam u iidovstvo je lak§i. prema ugledu na Rut. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred. sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. mikve. prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac).no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda. a zatim ga se prima. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. uz simbolifrio naknadno obrezivanje. i biva usvojen u zidovskome narodu. Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla. 243 . Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. koja ostaje u svojoj religiji. Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. uzimaju se i druga zidovska imena. Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola. Preobratenika. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti.