Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena.gotovo svi su stradali u Holokaustu . hebrejski: $oa.a tada konacno pronasao . zabacujuci tradiciju i religiju. stoljeca: Holokaust. Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On. njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom. pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti. pronalazio . U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi.smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta. jesam njegovim dijelom. Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham). za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje. $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20.mene. Abrahamu. Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi. kraljeznicu zidovskoga identiteta. Veliko stradanje. 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome. pa i primitivnim. i ja mogu biti njegovim dijelom. I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji.jekom 19. koji 15 . Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot. Tada mi je jedan rabin. Velika nesreca. Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa. priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni. odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice. Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet. Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim. tijekom godina. na zidovske rodake i prijatelje . stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama.ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta.

. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji. faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena.. tanak poput poga£e. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti. Simon Levi. Poveo ih je u pustinju. ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod. Bog je opetovao svoje obeCanje. Jichakar. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova. Gad. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D . §to sve ostavi u brzini bijega. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane. p. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. Naftali. Benjamin. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni). Jehuda.K. No. nije znao za Josipa. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti.^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom. prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda. kako Biblija kaze. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu. Zebulun. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod.je zivio u vrijeme obozavanja idola.K. No.. na brzinu ispeien kruh. snahama i brojnoj djeci njihovoj. okupljene u dvanaest plemena: Reuven. rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena. uopte. a u zemlji se nije loge zivjelo. a u hrvatskome jeziku Mojsije. zene i djecu. Nastalo je vrijeme kada su brojne. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda.. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra. kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. noseti u pustinju jog neukvasani. No. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000. Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. Zemlju Obe£anu. 2idovi nesmetano krenuSe dalje. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. praocem zidovskoga naroda. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. Putem vigekratne objave trojici praotaca. nemirnog. njima i njihovim sinovima. ve£ je problem nastao oko 1800. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. pored punih dadavih lonaca na ognjigtima. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan. Time Abraham postaje prvim Zidovom. oCeva miljenika. A§er. Uz to. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. na^inili bi nepodopgtinu. godine p. odmah do faraona.. Efrajim i Menace. p. kada se sve ovo dogadalo.000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi.K. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji). Dan. teSkog i.. Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja. proro&ca Miriam. Petkom. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga. veliku i mocnu. No. posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi.. idila nije potrajala. Na kraju. a povijesno prve. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod). toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. vjeciioga Boga. Saljud im manu. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat.. gdje im dobro bijaSe. gdje je odgojen kao egipatski velika§.K. ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob. a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. p. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne. zastupajud ga i uvode(5i red.

D a v i c e i t n i k .dvostruk obrok. tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore. No.. te su vrludali od grada do grada. strogo ali odnski. Bilo je to sredinom 13. Svaki put bi bili kaznjeni.) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku. kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. sravnjivali sve sa zemljom. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti. ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh). time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena. .. neupitno. _kraj .kao SaImnon i_SolornQri. nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. Oko 1200.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. nakon mnogo te§ko<fa. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se. te spoznaje Jedinoga Boga.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom. jer je okusio od egipatske raskosi. te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina.ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya.agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s.. Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa. ali vjecno su uz njega sjecanje.os_i. zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda. £est u istocnomediteranskim kultovima. Upravo je u pustinji.JSJ5SSy_i?^ . No. do Zemlje Obedane. s njezinih_613 mz. Bog im je dao kralja. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja. Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao. tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano. koji ih je izabrao za svoj posveceni narod. uz uvjet dzzanja ovih mzcy. ili pak egipatska bozanska krava. p. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda. teSkoca i oskudice. zapalili Sto se moglo zapaliti.o^ pTKTOvdje je. Ni samome Mojsiju. a tradicija ga . prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David..K. koliko je lutanje ukupno trajalo. Zakon. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama . za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu. 0 Tpra. §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem.. Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p. iskovan od teSke ali uporne naravi. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva. uvijek bi se ponovno pridigli. icamenim plo^ama 19 . humora. Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji. u hrvatskjorne poznaLj. ^oyjek_osebujna znaCa[a. Dospjeli su.dao_s....sin. stvaratelja i kralja svemira. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. Mojsije bi ih. ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga.Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga. redaba . 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda.sucima. Cini se. Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota.. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom.<2L. (Zapravo. i kao autora JPsalama. i prostorno manje-vi§e stabilizirala. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu. Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima.

ali op£e prilike bile su teSke. slave Boga i nadaju se povratku. Oko godine 720_p_.360 muSkaraca i 7. Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. burna dolaze £esto. u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor).000 ljudi.. Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore. prema tradiciji. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova. Prvi Hram. druga je skupina povramika. u takozvano babilonsko suzanjstvo. kralju mira. Juzno. Hrnm a. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram.. stolje£u p. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje. je kraljevstvo. a zitelji arpxayljeni u Babilon. Davidu. pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!). a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna.K. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe. propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova.']Eraelj_e pao pqdLAsirce. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. nije bilo dano sagraditi Hram. (Do danas nisu pronadena.K. Zidovi §to su ostali u raseljenosti. No. imali su i dalje kojekakvih nevolja. p.K. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima. Tako nastajubrojnefmis'ne:.jedinstvo_zemlje. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda. oko 18. Hram i Jeruzalem unisteni su. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica.komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. Hramu i Stovanju Jedinoga. Jehuda.Mesija. rasprseni babilonskim svijetom. Veliko rabinsko vijete. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo. prije svega grijeh klanianja idolima. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj.) Godine 586.Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori. Tako je iidoyskajdrzava 332. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama.K. Hram je bio ponovnojagraden.Yeliko^ ga. Usprkos tome. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena. Do_515. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. Prva skupina povramika brojala je 42. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga. kralju ratovanja. Ovdje. osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu. dok je^sjeverno. Izrael. vec Salamunu. tek MaSiah . dospjela u Jeruzalem. sredigte kulta Jedinoga. godine p. u 10. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac. p. Povratak iz babilonskoga suzanjstva. pa je tako i 21 . u Babilonu. Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia.K. sredigte svega zidovstva. p. mudrac i administrator. Godine 458. a ponovno 6e ih okupiti. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot. pala pod Aleksandra. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima. kada bude doSao. ali zajednice su opstajale. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje.K. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju.

Takvo je druStvo. vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima. No. umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo. te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . p. te su ih Farizeji i udnili. Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva. drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja.K.K.nestao. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. medutim. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£. Cadoku (i to . helenistidkih sirijskih vladara. podreden tek osvajadkom guverneru. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. besmrtnost du§e. koja je sebe nazivala . govor i druStvene odnose vladajudega sloja. Stali su usvajati grdke obidaje. uglavnom izabrali helenizadju. vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije. Godine 164. Mjera je bila prepunjena te je 167. 23 . mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana.znad Pravedan.K. dok 142. p. zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!). i tjerali. njihova hadna zivota i obidaja. p. i kona^no su prerjerali. Pobozan!). onako kako je oni odrede. Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh. Konadno.aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji). Veliki svedenik bio je zapravo vladar. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost..K. i tjerali. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. p. Gr£ki vladari su tjerali. da bi se 301. te je bilo dosta nevolja i nereda. Kako bilo. Hram je oslobaden.bredno qdjsden i ponQyno po. natprirodne pojave.Tradicijski. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. nametnuo helenistidki egipatski vladar P. vodedi su krugovi. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere. Menoru. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje).. No. no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana.kako bi drugadje . stol|e<a p.Hasidim (Pobpzni. Godine 198. Farizeji su. No tvrdoglavi Zidovi. drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim. u veoma .kako bi drugadje . Suprotno njima. kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena. Godinu dana kasnije. premda manje popularni. osobito svinjetinu. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac). p. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju. o.sve^en. plemsrvo i svedenstvo. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome. Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika. Na spomen togaj£uda. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu. Saduceji su. Ali. andele. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram. mogude ustrojiti samo uz kompromise.tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak. Pravedni) oblikovala se tijekom_l. nametanjem grddh poganskih nadomjestaka.Gospodina. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju.K. dakle. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije.K.tolemej Prvi. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova. Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. Istodobno. uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama.

ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole. Eseni).nije vodila lozu od Davida. nisu im propustili uzvratiti. istggajdjrjyafeda4e. a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca.. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda. Salamunova. godine_p_aojie Jeruzaseca ava). nakon pada Jeruzalema. kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana.stptina. koji £e ga ponovno poditi. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya. nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja.. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom. pomazanoga kralja. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. pak. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava. zive jednako pod svakom vlaSdj.. Zacijelo je. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. gotovo sravnjenoga sa zemljom.. HaSmonejti. No. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan. godina pap i pTvTHram. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva.bio je Idumejac . Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. s druge strane. voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. Nemirni i prakti6\ graditelji. Istodobno.dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima. na gr£kome i latinskome nazvana Judea. buntovnicima. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike. Prestanak hramskih djelatnosti. najvige vjersko tijelo. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice.. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli. u mjesto Javne. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja. i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. Sanhedrin. a dok ih god puStaju moliti. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja.K. Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda. iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije. Godine 63. preselio se iz Jeruzalema. svedenifke sluzbe. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo . Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju.. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta. jPgst na dan tiSaa be-ava. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga. Dapace. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota. p. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada. jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . izmorene 25 . odriap se do danas.prije-YJle. koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja. Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama.kako su naglaSavali Farizeji . §to su je oni. No. no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. Za Zidove. kao jedan od valova otpora.. U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja. No. Raseljenost.

prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice. nastavljajuci drevnu tradiciju. Damask. Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati. i 16. Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama. takozvani FalaSi. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo. bez oslonca u Jeruzalemu. No. perzijska. Aleksandrija. na 27 . Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. bilo je to previSe.posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. vijek Europe. na kraju 5. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva. Korint i druge.. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda. stoljeca. krizarska. prije vi§e od 25 stoljeca. Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. nastaje tek nakon eubitka Hrama. a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova. No ona prava raseljenost.zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. U 15. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj.. stoljeca izbio ustanak dji je voda. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. Tako je u prvoj polovini 2. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael. arapska.Prostrt stol. gotovo viSe ne postoji. stara 2500 godina. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh . Rim.). No. Bar Kohba. te ima mnoge osobite obicaje. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe. i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. U na§e vrijeme ova zajednica. rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika. Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu._nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene). Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja. pljadcajud je pritom do gola . sjto_ljega. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih.

ali ni Zidovi ne odustaju. oko 100. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica. Oni koji su odludli jud svoju vjeru. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi. No. no prodorom Islama iz Afrike. Godine 1391. ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove. zbog teSkih progona-^id^vau Europi. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?. prated Kristofera Kolumba. Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. na arapskom i hebrejskom jeziku. proglaSene 1924.ved u religiji. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi. a vjerski iivot buja. krenuli su dalje na zapad. tvrdoglavo vjerni Vjefnome. gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije. tijekom stotina godina nakon izgona. Crkva ne odustaje. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima. Tek poneki. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani. Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina. Kona&io.zar je moglo biti » drugafiije .000 ljudi. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe.. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. najodvainiji. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. \ 29 . prebjegla je u susjedni Portugal. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. njih nekoliko desetina tisuca.X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao. godine. Sefarda. 1492. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima. Dalje se na zapad nije moglo. Nakon tisudgodiSnjih iskustava. Sto su samo boraviSta. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. medu preostalima velik je dio. stoljede kasnije. te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte. Ipak.u bioloSkom. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu. o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom. otiSli su bez i£ega.oni koji su izabrali tezak put odlaska. Jedan pokajnic"ki dn. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli. Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. svinje. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . stoljedma nakon izgona. Naime. Gotovo polovina Spanjolskih Zidova. u Ameriku. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. Vise od 200. Djeluju Jehuda ha-Levi.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom. ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. iako pokrsten. za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. Problem nije bio u rasi . postaje doista teSko. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. Ferdinand i Izabela.

u zabitnoj zemlji Bosni. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. nastale u okviru Otomanskoga carstva. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva.Nakon izgona Zidova. Tako §panjolski 2idovi. Naime. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. Krajem 15. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti. Osim u raseljenosti. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice. te su dionicima blistave pojave radanja Europe. Zidovi su i u Palestini. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. Urjecajem Crkve na ta kretanja. paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. a osobito neislamskome pucanstvu. Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. sve do 1967. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. osobito krizarskih vojni. Sefardi. pa bi zatim ru§ed. Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. sve do 1941. donijela je teze zivotne uvjete svima. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. No. trajud neprekinuto stoljedma. godine 1992. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. Njihove su zajednice. godine. u posljednjem se desetljecu 20. a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. vjerne neprestano Jedinome. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. Istodobno. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. Pet stotina godina nakon izgona. No. kao i samo Carstvo. njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena.

uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota. Ovi pak. osnivaga cionizma Theodora Herzla. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena.talogai pokrStavanjem Zidova. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice. asimiliranoga agnostika. te profesionalni posudivad novca. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. i tijekom 19. No. U vrijeme ranoga uspona Europe. vodila je druga. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. ObeCanu Zemlju. nezidovskog okruzja. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. zemlju Izraelovu. . I ranije su. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. no to nikada nije bilo trajno. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima. iako uz neprestane te§ko£e. vt Palestinu. Istodobno. stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. novae nastao bankarstvom. No. poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. stoljeca. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. te im je povratak dopuSten tek u 17. zidovski je kulturni zivot cvao. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. Druga polovina 19. Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje. stoljecfu. 33 . Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome. Krajem 18. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. zatiSja. jer je povratak (hebrejski: alijo. UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome. 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. Doista. ASkenaz. politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. popularno nazvanim lihvarstvom. koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima. . stoljeCa. bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. (toorba Haskale. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade.uzdizanje. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. na pofetku 13. njihovo znanje i sposobnosti. predvodena tradicijskim rabinima. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda.

o zajednidkome identitetu. Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. okupaciju. gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943. druge su male i siromaSne. u~danaSnJoj Poljskoj. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama. talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe.• va. a mala zajednica. bila je ved na vrhuncu. nova snaga puna zivota. utjecajem razvitka komunikacija. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. pomelo je od. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju. talijanska Renesansa. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova. sve se vi£e Zidova u 14. Tradicijski. dijeled i pre. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja. no sve ih povezuje svijest.i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave. domadm zidovskim pukom. Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava. Zivot je trajao u strahu i ocaju. traje u Istambulu do danas. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. i susjednim podrudima.. Sto su se stopili s . Litvi. No. posebice u 1. Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. kada Italija pada pod nacisti<5ku .^ jim: etidkim prtetupom. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave. vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti.obedavajudem 19. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. Od 13. cvatude i bogate. stoljeda. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata. drzed svoje tradicije. Gdje je bilo dopuSteno. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni. Mnoge od njih su velike. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave.• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 . samim krajem 15. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. godine. Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova. u odekivanju i nemocnome nadanju. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. stoljedu. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati. najavljujud obnovu. premda im je zakon.i va. No. a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. stoljeda. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi.

Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. iako u teSkim okolnostima. Tijekom oko dva i pol stoljeca. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. kao i svuda. godini.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940. Godine 1924. ^^ -X. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. posebice time Sto su radost. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. mljekarstvima. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja. te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova. No. godine. Zlamom zemljom. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. Palestinu. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. Dakako. Godine 1917. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. Tljekom 19. koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. pojedinacno ill u manjim skupinama. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). Cesto su te zene radile u trgovinama. perionP cama. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. te je u 18. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca. zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. erne hlafie. godine. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. No. stoljecu. ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom. Od 280.000 u 1925. sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. pruzali su novu nadu zidovskim masama. odricanja. Zajedno s drugim narodima Europe. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. pekarstvima. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. jidiSu. pored vjerskih. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice. umjesto samo subotom. bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko.500. nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. te s jakim osjecajem solidarnosti. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti. od po£etka 18. krzneni Sesiri. uvojcima kose iznad uSiju.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880. rebeima (rabinima). hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. koje je. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. bili ravnopravnim gradanima. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. uf enja i predanosti Bogu. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi. 37 . kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. stolje£u pooeo povratak. Raseljenost: Amerika Goldene medine. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. nenauceni na to.

da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20. djeca. ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku. unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt.. Veliko stradanje). onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust.•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—.1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti. studenoga 1938. Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora. pljacka.. cionisti i anti«-^__*. Ta se noc. antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna.. Civili. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima. hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca. J 39 . zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga. a krajem lieta 1943. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30. . nazalost.'. uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca. primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja. stard. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina.X~. sporadidio i u relativno malim razmjerima. a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je. vrijedani i ubijani zidovski gradani.. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga.~J . Tamo su ih do£ekali nasilje.^H'-ft" vijeka aiiuaeu. na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je.tako-od religijskoga izrastao u rasni. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. iako oStro i okrutno. javno su pljackani. Zaposjednuta je zatim i Francuska. nevrijedni ili manje vrijedni zivota.Hitler j3d-l|ejg_1941.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara. do. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast). Takva se ideja javlja vec u 18.__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana. prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e.. Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema). Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju... a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov. stoljedu. pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima. podnje Drugi svjetski rat. Nacelo rasnoga antisemitizma.^ fl f :. pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti. a. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama. hrane i osnovnih higijenskih potreba. j J O •}^r~ **v.^^. ultraortodoksni i nevjernid. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova.. U nod izmedu 9. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve.. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te.J_.._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava. njemaCka vojska ulazi i u Italiju.uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __. da bi od I938. nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar. iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva. Qpjdine/1939. bez vode. 3to se naSlo na plodnicima. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su. istod\ i jugoistodxa Europa.000_2idpy_a. Arttise-^! rrutizairLJe.. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova. ' " _ "J -"'". nagurani u teretne vagone. zene. licemjerja. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945. zakonski razradeno 1938..'-•-•.™-Jr—•-. i 10. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje.. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja. -—/Jijekom .933. i 19. No. a ostali.

95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. za^etnik zlodna. Holokaust. ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. no najved je dio stradao u zemlji. Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. Pored spaSavanja putem otpora. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. smanjivanjem.7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja. osiromaSene. pa i Jg££an§ki. Istodobno. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. najf eSce nekaznjeni. Cuvaju fotografije. ^" J^ /ij . Qka»2000 ospba.. stradao je tijekom nepunih Sest godina rata. Gospodarski. Holokaust je to zauvijek odnio. Golem broj civila i vojnika sviju strana. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. PoCinitelji zlof ina. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi. Velik. U drugim podrucjima. Takojejbilp i_u lirvatskoj. pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost._ 7^. Rijetki su uhiieni. Adolf Hitler. sre<iom. faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. najyjsle__u. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot. Cesto se postavlja pitanje oprosta.. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem. oko dvadeset tisuCa Ijudi. . Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi. korjenite povezanosti s tradicijom. Prorijedene. ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem. Europa je bila uniStena. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. Jedan dio je stradao izvan zemlje.koncentra-. znanstvenoga i gospodarskoga uspona. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno.cionisti. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce. potomci odayna ppkrStenih Zidova. sudeni i osudeni. Sjecaju se njihovih imena i lica. Vcliku ncsredu. s>f^-r-AfJ. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu. osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. Kulturni zivot je zamro.oko 80 posto zidovskog puCanstya. ne-2idpya. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. zajedno s prezivjelim potomcima stradalih. pismenosti i uljudbe.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu. No.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. ne zaboravljaju svoje mrtve. rodaci i prijatelji ubijenih. panvfenje je trebalo institucionalizirati. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. asimilirani i tradicionalni. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli.

a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji.. zauvijek optuzuje podnitelje. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja.kon zavrSetka Holokausta. WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi. te se Cesto poziva na opd oprost. u . Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee). priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove. Slavonskome Brodu. prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo.sudjeluju. ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe. yirovitici. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva.se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija. izmedu dru43 .WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. kao povijesna opomena. Na takvome temelju. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni). . a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. zidoyskih op^ina. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna.. Njihova smrt. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. Kanadi. tred su odselili drugamo.rte-putern nje . No. a 2idovske ppdne u Rijeci. 2idovi zive diljem svijeta. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael.H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova. juznoj Amerid. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje.. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo. do 1945.. za rodadma i prijateljima. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest. Oko jedne tredne zivi u Izraelu. Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje. -HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. Australiji i Afrid. Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta. i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine. sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa. neovisno o duzini protekloga vremena. u kojemu je od 1941. U-. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina.) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami. a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15. a ne§to manje od jedne tredne u Europi. koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj. Cakoycu. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. stoljeca.00.

Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona. U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. kao i druge zidovske organizacije. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija). fond je kupio 96. zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. Pojam drzave razdvojio se. Jeruzaleme. Herzl je rijecima: Ako to zelite. Godine 1901. nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. zapravo povratnika. tada to nije samo san! Theodor Herzl. kamenite ili mocvarne. prvim cionistiddm kongresom. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. od pojma Zemlje Izraelove. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. Naporima Hajima Weizmanna. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. JHeEzla-(1860-l 904). Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. * Ako to zelite. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. to nije samo san. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. osnovan je Keren Kajemet. Tijekom gotovo devemaest stoljeca. Ove su organizacije. ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava). Erec Israel. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena. drzava. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. padom Jeruzalema i Hrama.000 hektara zemlje. Zapravo se drzava kaze medina. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. uz obvezan dodatak njezina imena. zemlja. godine. Psalam137. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. Poziv je bio vjerski utemeljen. Neka bi se osusila desnica mi ruka. odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 .osnpjpovratka Zidova u Izrael. naziva erec. godine 1917. Erec Israel. To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje.gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. Podrucje. Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije). od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda. Godine 1882. povratak u zemlju Izraelovu). Bozje obecanje praocima. Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu.

Hjekom dviju godina.000 Zidova. Jedan dan ranije. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939.N. kazalista. godine 1939. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15. i 1947. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. §to su izgubili sve osim svojih zivota. rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). No. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. pored uobi£ajenog na£ina zivota. Godine 1942. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti.000. zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema. traje u raru. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi. Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista . uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. netom prezivjelih Holokaust. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima. Zbog ovakvoga razvoja.000 europskih Zidova. za vrijeme i nakon Holokausta. krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. Svi se oni ipak .000. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima.Je_4i^ stavriici. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. surov i siromaSan. Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima.. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio. Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. Nova je zidovska drzava nastala u ratu. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka. Konac^no. filharmonijski orkestar. u Palestini zivi vec oko 160. 1946. Zemlja je bila slobodna krajem 1948. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. na 500. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima.i upravne organizacije. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini. knjiZnice i sveuciliSte. svibnja 1948.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela.. Istodobno. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom. svibnja 1948. Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. Osnivaju se. Potkraj 1947. sviay_a to to^u. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program. broj Zidova raste na 250. Zivot je bio tezak. Generalna je skupgtina U. Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. 14. ali arapska se strana tome protivi. Godine 1933. Arapska strana to odbija. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova. Godine 1920. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja. ustanovljuju se izdavafke kuce. Prije. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak.

No.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). moSavima i jiSuv kehilatima. ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca. 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e). te svetkuje Sabat. osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu. sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika.000). . Glayni grad Izraela je Jeruzalem. te nepoboznih. V.000) i drugim. oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni.000 (15 posto). to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika. Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti. od gospodarstva i vojske do turizma i zabave. odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. Tel-Avivu (350. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji.000). otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-. naziv novCane jedinice jest Sekd. dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi. Arapa muslimana ima 900. i danas se dogada. vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja.4.000 Zidova (80 posto).'.polttiSku rav 49 . alija. suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. Haifi (250. Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse. Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov. od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje.. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila. Povratak u Izrael. Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju.850. zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600. §to se religijskih propisa drze tek simbolifno. U svim podru^ima 2ivota. 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije.nadaju uspjehu mirovnoga procesa. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika. viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem.. od toga 4. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba.

koja regulira i konverziju. tezak i dugotrajan proces. u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. i to je dvoje neocivojivo. a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. No. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. Tako odreduje Halaha. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom. tko to moze odrediti. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. U tome se zidovstvo razod drugih religija. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija. No. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom. Dakako. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta. nije uvijek bilo tako. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. vjers'ki zakon. Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . prijelaz u zidovstvo. prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo.

nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik. Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. Nasuprot tome. izravno prihvacanje europskih. Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. kako stoji u Tori. srednjega i mladega naragtaja. Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo. Stoga se danas.vijesti primljeno je u krilo zidovstva. Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi. Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka. no drzi se da je naglaSeno noga. odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva.titeta. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. u £uva. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu. ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta. otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po. S obzirom da je u zi. jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava.Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. ima osoba rodenih u krilu zidovstva. Naime. te dakako zidovski na. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija. koje podrazumijeva. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati). ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. osobito medu mlactima. a ne rodeno u njemu. osobito u Izraelu.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota.ga identiteta. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta.roden. Dakako. bila je rodena izvan zidov. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 .to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti.jecanje Izraela kao domovine. Buduci da ih Orijentu. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju. u svijesti o pripadnosti zajednici. Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome. to je za iskazu identiteta. postojanje Drza. jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti. U posljednjih pola stoljeca. I Izabrani Narod. odanost Tori i zinju tradicije. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. Za njih najvazdovskoj tradiciji. jer svaki punoljeroda.nosti prema Savezu. poStovanje ali ne strahopoStovanje. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci. a za asimilaciji. neovisno o ukup. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza.Narodu Izabranome.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi.Ugladenosti. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu.tako i u Hrvatskoj.

ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk.«i^^_ *' '_. ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji. . Jer. ve<i kao samu Bozju pojavnost. Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. Hilel.nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„. nezavr§enim . Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda. koji ne znaju pravoga Boga. To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^.* odanosti . .jd£u§tveno^. Zidovi . zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj.te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati. Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz.time i nesavrSenim . Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk. a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu. Cak je i modernim. ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. falcp jemastald ^golemo. tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah. Zohar . -f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. Kralju nad kraljevima. pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne. Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju. zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka.?' . Talmud.:!»J^. zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju. a drzi se osnovnom 54 55 . Kada nije bilo druge mogu£nosti. u£inio Zidovom: Prigibamo koljena..T . Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti.. Svakako. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta). vet je i stvoren prema njezinim nacelima. pa time i savrgen nacrt_svijeta. ^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i .. No stvoren je. 2. " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna. Gospodin. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom..u ^a^^M^ele'l^lt^.bokom naklonu.

tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa. (dvije knjige Samuelove). Miha.r_PQs tanak. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-. Kohelet (Propovjednik).'..<-f. Nahuin. te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha . JeSqjahu (Isaija). Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena. ja. PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah . r-T— J« ~~".. Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu.. Qpjf""'°" :"1'""J a . u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez. Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta. Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva.. A fvf v 56 57 . zivotinjaitovjeka. Najoma^ama ^ qd_najranijega. ' ^ ^ ). Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi.-nazvanorne Vulgata. progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo.ALA X^«^JXV/^ty.st.-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^. _lt^^_-_: --^j. Stvaranje). U meduvremenu je u J. (dvije knjige o kraljevima). koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima. Ovadja^Jona. Tanah £'mc joS )_. Svakako. premda idolopokloni£ka. jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona. u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu. a isto• TT /T-* ^ . No. od sunca i zvijezda do bilja.Mali^jpmmci:^HoSeaJoel. .. svijet bio prestao postojati.. Cefanja. ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta. .-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. No.. stvaranje" svegalto postoji.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki.—. Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda. do 2. stoljedajgJK.ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel.. j^u.-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|.i4j. Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno._^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset).. Tora se sastoji od pet knjiga.—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve). Simuel. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme. ^ sucima). syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud.'"" >^*^" * .£ovjekovom zivotnom zadadom.AI^.Havakuk. koje nemaju pojedinacnih naslova.pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku. u povijesti covje£anstva. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•. a time sav svijet postaje svetim Hramom."> '"'rV:'-^. hebrejski.^. . „__ _. ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju.. Amos. takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva.. Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako.nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H)._p. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture. iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'. Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga.{j^aujjuab/vctama^ M " .• .. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore. pa i ka5nije.wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja.i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica). jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta.. firrna) i Jehezkd (Eze]del). .. Optuzivan zik. dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane. sve do posljednjega slova.

-1— jpq j.e dstoce i nedstoce. gisto6_a).. a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike._aramej^_ .. U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja. Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda. dio.------— . mada zadjelo ne na mnoge. te navodi izreke. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan. stoljeda.. pod naslovom Talmud. Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima.yvJfl^Vn.. \Nezilan _\. i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu.-----------. kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom. prou£avanje. Tred._____•_____•• ..i ____ _i'n. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne.nr. To je traktar^ofj^Qci. TalmudakLse. faoed \Blagdani). podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini). zapofiet prije nekoliko godina. a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne._razvpda. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski. Na hebrejskome. Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania.dys dijela.i(Zene)/ bavi se pitanjima braka. ^rtve u Hramu. Buduii da jejfalmud komentar MiSne. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima. --.. gtp sij^u obliku-. naziv Talmud"zn~ad"na{ik. preljuba i bra^noga vlasniStva. Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik.: -. \Kodasin\e stvari).. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima.. Godine_1941. bavi se pitanjima_pbred:n. U ^eSwama. Pisan je aramejskim jezikom.. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu.dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. no^_poznat jej. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja. ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\.. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed. dodatak. Talmud je. Cetvrti dio. A 59 .]niViii "u' _ . poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru. §esti dio. incesta._ sJd naziv Gemara.. preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom. cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik. StruCnjaci. •> •• • .. okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija.. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -. sudovima. fabinskim akademijama. Dvije suyerzije Talmuda. Opsegom bitno manji. Peti dio. Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera. zavrlena u ranome 3. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak. vjenianja. osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. Frvi dio. bavi se gradanskim i kaznenim pravom. prije svega rabini. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike. budud da se ova ra£unala godl^nje. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla. nastavak). -u kojoj je tijekom vremena. astrologiji i magiji.^)rugi dio.. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga.okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna. _ _ _ J____... medicini."Oba se sastoje ojj.. tfikst dta pjeYuckajuci. prou£avaju ga u izvorniku. Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da. proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta. pouke i pripovlfesti iz MiSne. vjerskome zakonu). ______.. bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine. a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne.

Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve.. zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). Zemlja Obedana.. i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju.. Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan. Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva.ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku. . Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja. o^obltrvengansfven. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova.3LstoJje^a. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta. m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji. Kanaan. sve te to biti vaSc. a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova.kabalisti^ke sljedbe. pa_p_on. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh . Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke.Ero4-4inim _ vrijednostima. govoraSe Bo^Abrahamu. stolje£a Simonu Bar Johaju. Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih. koji je zivio u 1. Zohar. danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi. 61 60 . Eufrata. t|kiz J. Zemlja Obecana /a sum Gospodin. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i..JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena. ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h). svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost.Zohar O5no50iaJaijiga."dolrVovma.astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima. ^g/Mte. stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri. sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec. i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu. . Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude.rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu. Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu. stolje&i.

" lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova.molityi. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. Gospodar) te ne spominju Bof je Ime. JgsTtgk^cgJylesila. Izgnani iz svoje zemlje. a ^ugrikpjne_je^ poznata n. naravno. Sadaj (Svemogud). buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave. Bogu se obrada. Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. Istodobno. Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. No. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. ha-Makom (Miestp. grema tradiciji. odnosno: Hvala Bogu. S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja. neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju. koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime). obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj. yiSe. drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. gotovo bez ikakve nade u povratak. Onaj koji je posvuda). zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa. ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. buduCemu svijetu. postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane. ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . Dr£aya. godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. Od 13. zivotom i smrtu. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina. Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti. kada su je izgubili. najortodoksniji Zidovi. Cevaot (Onaj koji je nad vojskama). Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . dod u Obecianu Zemlju . he . no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena. ijto^arnoii.jer on te. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena. Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. No ipak. no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu. koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu. Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje..jfLl948. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. poput^JElphinJBog).JHVH. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj. rijedju Adona[ -_^p_spodin. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. vav. Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez. doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama.Blagoslovljeno bilo Ime. tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov.

A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode. •' ' • •••" . U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi. kao obrane od zlih sila. sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela.hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena.. te da je njegovo ImeJDn sam. ji^ No."*~ -' * -. a takav je prikaz_..Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi.. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji. Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii). usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka. Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan. jer Bogjejse Tme.. ---.Bog). ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde.. upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova.goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila.^. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu. ----.--. neovisno o jeziku govornika. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom. te u hrvatskome srecemo oblik B-g.' --«—— -JU-"--™ ----•—--. drzi se znakovi"— ----. Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme.Aw. NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred._ a..---^ -. bez promiSljanja.^. i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva. tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt.• « -. zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi.__„.. Bjroj 620.Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi . Neovisno o takvim rubnim pojavama. Oni dr2e da je Bj3gj^a.—' ' -. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima. diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu.. -.J. sltige ffi£egii sto je 64 65 .. s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza. a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj.

I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 . Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno. posudivanju i poslovanju. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. merTu ill okruzju nastanka problema. No. koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu. a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete. a kona^no je prihvadeno tcinaes. temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota. Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. budud da su one neodvojiv. hramske duz^ ijosg. Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. prehrambenenobTCaje. zabranjene odnose medu ljudima. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). nazvan Maimonides.. Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje. darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu. kako ih je u 12. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu. S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. ^-13 nacela vjerovanja . stolje^u ijFazao^filozpf. oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu.. Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. sustava vjerovanja.Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon). zasnovanih na pravnome redu. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(. Tek Mz'^Kfl. 'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja. cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka.. iako se viSe njih dr2i bitnima. nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. 613 zabrana i zapovijedi . naglaSava podijeljenost na prvih pet. prije svega yjerovanje u jednoga Boga. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot.t_osnovnih togaka vjerovanja.SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine. SloSa asar ikarim.Mo§e ben Maimon. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji. koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede. naCin proslave blagdana.<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej. No.

Tisudjedma progonjeni. za djela podnjena za 2ivota. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija. posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. posve dovrsen i savrSen. U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. jer mir je prema tradiciji. Mesija. svenazoftioga. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. Nastupit £e novi svjetski poredak. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. vladar mira. 2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. nedjeljivoga i vjedioga Boga. 69 68 . Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta.Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah . olam ha-baa (budud svijet). buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga. kako bi se moglo suditi svima. Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. No. koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk. Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua. kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. pored istine i pravde. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. (§to te se dogoditi nepravednima. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. donijet £e kona£an mir svima. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. kako ka2e Psalam. a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom. time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima.Pomazani). svakome pripadniku ljudskoga roda. osloboditelja.

To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku.koji^stvamfplod vinove loze.Blagoslovi . izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu). Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica. Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita. drugima za Njegove darove..P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^. gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom.•4.) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi.. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota. .. te je njihov oblik nepromjenjiv. .. tjesteninu.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp. izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino.fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino .. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt. a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra.. kojima je oblik odreden i nepromjenjiv. Adonaj Eloheinu. pranja£uku. l&hehjanu.. narecfene vjerske obveze. koji nam dajeS . a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova.. voie. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka. uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika. te blagoslova Sehehjanu. Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw.ojj>. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu.. a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta.o vrijeme. 71 .proslave blagdanaHanuke^urima. Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga.B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati. Gospodine Boze nas. Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane. povr<ie. y|mji). koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl.agoslov.i. (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu. aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta. aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja.. postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe. vladaru svijeta.

ZariSte molitve uvijek je Bog. sveti jezik. kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. jedan jedini. Osim u reformiranih Zidova. ureda. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. koje su za vjernika Zidova sve propisane. vrti<ia i drugih prostora za boravak. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. Molitva. Gospodin je jedini. neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski. jezik Saveza Izraelova s Bogom. Sav je zivot zidovskoga vjernika.. Avinu Malkenu . donosed subotnji blagoslov.. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. Gospodin je na§ Bog. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel . zapravo su molitva. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. stanova. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu. stvoritelj i kralj Svemira. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika. Danas se ovakav pristup mijenja. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga. ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. tefila. kombinirano je djelovanje srca. To je stoga §to. te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput.. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. S'ma Israel.Poduj. Sto su prosli obred Bar micva. potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja. U sluCaju tuge. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. premda ih se ne raCuna u minjan. mogu i same postati sve73 . kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. opasnosti i nesre£e. Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna. Izraele. tehilim. 72 Moze se moliti na svakome jeziku. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. U vrijeme nastanka molitve. obe§daS<ienja ili zarobljavanja. broj zena nazodiih molitvi nebitan je. ali i radosti i proslave. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima. jer se u minjan broje samo muSkarci. Molitva je potvrda Saveza s Bogom. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje. jezid obreda.. duha i uma. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. Adonaj ehad. ona ga potvrduje i obnavlja. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. a sam naziv KadiS znad Svet. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. Adonaj Eloheinu. Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama. Rijed su aramejske.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). (PoCuj Izraele. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-. Skola. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota. iskazujud svetost. kako je to odredeno muSkarcu. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza. Pored toga. beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel.nas Otac i naS Kralj. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. Prva reCenica ove molitve. jezik Tore.

ali se smije udniti. Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. te ih je ukupno 19. lijeci svoj narod Izrael. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta. stojed. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. tefile. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. koji'obnavlja Izrael. jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. snaznome i modnom. blagoslivlje godinu. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. f|| ||P ^ 75 .st). Svi su blagoslovi pozitivni. prihvada molitvu. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). onome koji je podario spoznaju. Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje. kojemu se upudije pokajanje. skupljenih nogu. Minha i Maariv). stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. Temelj sinagogalne sluzbe. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj. Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed.tima. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. kao Kralju koji sudi i voli pravdu. a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. koji daje oprost. U 2. Amida se govori tiho. dni da odjekuje truba spasenja. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. svetom. ali naziv nije promijenjen. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida. negativan je samo dvanaesti. Prije poietka. KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. ponovno podize Jeruzalem. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed. deset punoljetnih muSkaraca. Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. jest Amida (Stajanje).

duhovni i tjelesni. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. MoSe ben Maimon. nafina priprave i uzimanja hrane. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. Porea Tialahigkih zakona.. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. U stvarnome zivotu. poznat kao Maimonides i kao Rambam. nazyani minhagim (obiCaji). sluzba Bozja nazivana je avoda. Sustav zakona iobigaja koji se od77 . Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta. -|. jer Ja sam svet. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!).^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima. stoIje6u. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. Nakon pada Hrama. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme. medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol. jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. U vrijeme postojanja Hrama. reguliran je zakonima i pravilima. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. temeljenima na nafelima Tore.je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. drze neki rabini. Bio je to najsvetiji rad. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina. i budite sveti. ve6 samo duhovnost. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. Trebalo je muke da se goveda. no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu. Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje. tvoj Bog. no ipak rad. drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio. jeruzalemski Hram. tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani. 76 . koji je zivio u 12.Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e.nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit. jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi. mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara. Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. Gospodin teje odabrao.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. rad. Bogu svojemn. teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja.._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota. No. jer viSe nerrta tjelesnosti. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. budite i vi posveteni stoga. Tijekom tisudje<ia. -y.il molitvi. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta. Tako. Obratno. kada zivotinja Bozje stvorenje . molitva. Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. miSljenje odnosno sluzba srcem.

.1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica. srdela. njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!).. vidra/dupin.r:rr^~™Tr-w5ti. devalfama. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna.. koza. neovisno o svim mjesnim razlidtostima. pa se mqze odnositi na mnogo Sto. a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe).. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse. a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane). do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir. pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga. '(Fpnovilen? zaRon). Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr.jnezuze. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi. jelen.. lokarda. diyokoza^.. a najcMijnJ. (U nas to su losos..) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. a riblje se vrste..iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-. odjspravno napisane Tore. molitvenoga Jala talitg^sye.. tigar. ^azela. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard.. zubatac.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom. sira ili vrhnja. OpCenito. Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. slon. hijena. te se opdenito drzi nedstom. ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 . Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim.. sismis. a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist. a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii.. rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-. na£elo ili postupak. budud^a je biljni proizvod.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j. Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog.. ovca. skuSa.^ . oslii.cliiele na dste i nedste. naime. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye. brancin. orada. A^ko. i dakako. te rijeCne ribe pastrva.ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve). Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat. o. arbun. Ngkgjyrgtg Hrane. antilopa.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut.v . 'Sisavci ste su fivotinje (govedo.tralno je (parev). Saran i njima slidie. RijeC falser ima i sire znaCenje. popufsira i vina.. no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt.) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list. Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser). . i .J^-^yj^J wy_ ^_—^ . Ulje je kaSer i neu. kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. gira.Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan. ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste). U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka. U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem.. dste su. ispraVar^/odgavaraJud).jvoje vote i povrtejcgs'er. obredne kupkejnikve. No. tunj. premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom.i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price.).

. Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika.10-14). u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a. No. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim. Ribe nisu podvrgnute. Negj§tLsuJ. Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. U rabinskim odredbama. ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi. Citava se zivofinja mora odbaciti.XXT?rt ^^TTvni 10 i <. U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost. Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa. ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu.^Ne^isJe... sve je to jo§ fo.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania. __ idruge). ved samo izvana. Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo. osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. • -. ^^ *^. malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja. No. to je dopuSteno. fazana^pauna. primjerice. zivotinja nije podobna za jelo. kukci . grabljive i leSinarske naravi. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti.. ca i sliCne ptice. opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje. On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol. budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana.su sve ^-r. a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je.te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo.26-27 i 17.postuoku . u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut).^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija.takoder dil. Po-_ novljenome_zakonu (7. ^_ .gTabliivice. nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice.Qn mora biti i primierom boznoga zivota. jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava. koje se naziva|^e?jM . kokoj. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 .

U slufiaju kolebanja. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. no i tada se radi obiCaja malo posoli. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih. ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda.maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. U suvremenom praktiCnom zivotu. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. Perad se otvara te soli izvana i iznutra. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata.2ivotinja. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa._ " PnjeTominjske obradbe. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata. no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 . Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice.voda. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom. U postupku soljenja. Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni. mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom.

e_613 "micvot (duznogji. No. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim. dme je jacala dtava zajednica. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie.ukusne hrane. bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice.anj. a o djeci se uvijek predano skrbi. a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju. primjerice. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj. jaca se i volja. zacijelo je necemo drzati u nedstoci. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. Cemu onda zabrana uzlvanja. unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. koje moderna znanost drzi osobito zdravim. prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba.__ . To je dvoje neodvojivo. danas sama clstoca vi§e nije dostatna. No. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. No. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja. s nje289 . sigurno tu dutknjihov vapaj.od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana).y. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. Stoga se hrana Cuva. svijest o vlastitoj osobnosti.sno-ispunjav. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje. naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. ^v. Rabini se ne slazu koliko je to . kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali.-„.. Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. na slatkiSima i §eceru. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara.) Dakako. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj. Stroga pravila kaSruta. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. zafrigima. masnom mesu. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. Svakako. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. mnogo przene hrane. naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod. a Qsnovna_ ^_______. te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane. Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. osobito svinjetinu. Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni. cemu zabrana zecjega mesa. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost. jer kada se hrana smatra posvecenom. devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda.

No takvi su sluiajevi rijetki. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. nazvano cedaka. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. opcenito je pristup. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. u usporedbi s drugim religijama. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. osobito ljudskim. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. miSIjenja rabina se razlikuju. Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade.noscu i uvazavanjem. majke i oca. siromaStva. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. Jedan od razloga Sto se. 2ivot je. petom Bozjom zapovijedi. kao Bozji dar i Bozje djelo. potistenosti. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. svet i stoga zaSticen. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici.. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. transfuziju krvi. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka. Istodobno. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. Zidovstvo covje91 . razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima. pa i takozvano kloniranje. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji.. koje je vrijedno najvece nagrade. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju. U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. te ako je odgovor potvrdan. No. a osobito je zaSticen ljudski zivot. nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. Medutim. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota. Geneticld inzenjering. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje. prehrani. iako slrok. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti. nezadovoljstva. koji se ponekad medusobno veoma razlikuju.

fako 'Zavjetrin<dv^eg._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J . 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva. vremena koja su uslijedila bila su nemirnija. U svakidaSnjem zidovskom zivotu. jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti. Takoder bi se u ultraortodoksnih.rcii[ oaiav . na nfetxi ^dje . Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem. Premajodred. u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«. to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje. pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti.tT ... no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan. grad Jeruzalem. o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka. i dio konzervativnih. svakodnevno se uJ^rjam. zivotinje i okoliS.ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL.j^utaiKciu |Ky. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno. pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva..Hia. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude.yrho^. da su tragedije uvijek mogute.!. ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro. No. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek. _-. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini. oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 . osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka.idovi su firpgrjani iz-gvofe ^.^^.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6. rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju. > na dan 93 . _ kulturjipgajglv. Ortodoksni rabini.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama. stoljecu^jitK^srulgnj. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije. Poput ovoga. kao posve novom problemu.Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu). Biljke pa i zivotinje .kao ljudsku hranu .ka drzi osobom. No.TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL. Istodobno. pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al. _. izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi. SrediSte toga srediSta je Hrarn.. nahebrejsjcnmp na^. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme. iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a.a 2.J'"""""' . h^bilonskQJ-pJQy3".ot^:naciie..I. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima. •' . s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke.v ^fttHnikdaS. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba. Bar micva (punoljetnpst). pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe. LNa^ijegu~Moria. nema dovoljno objavljenih miSljenja._L^~~-~~~ 'riram.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| .^. Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva.Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu. pri obavljanju bitnih obreda poput. no i prema zivotinji. No. _ . miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati. _vratili iz progonstva.

bila._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu. No. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna. Ostaci Hrama. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. Okupljaliste: bet ha-kneset . Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice. _ ?n .j}azivana malim svetiStem.aJ_^ ujeruzalemu. jerJHrarri je_samo onaj i sn p. godine.sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|. nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije. sluzba srcem.M^s_sjns^ga]ne_zgri^e. ve<i tada je ginagoga. kao mjesto zajedni^ke molitve.-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom. tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii. Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje.sj-q ci . posve zavrSen (iA dakako. '^m^m_^JteD&^^^. desto u obliku galerije. sagradenoj 1280. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima. jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama. Talmud.. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom. u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_. Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx.u. pra|koj. §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria. .ve^ini.mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. nau^avaju rabiru. takozvanlJZapadni-zid<..5ina^ogai _a.' ^ . ali nije jedini. Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu. jli. ufenja. nalazi se odvojen odjeljak za zene..u^vima stari|ima. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva. U najstarijoj sinagogi. u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 .' J&iagpgi.Sferp-npvpj . Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama. Gubitak prvoga i drugoga Hrama. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena.skoga blafidana. nja i tihe meditacije._Premda je Bog obitavao u Hramu.. prema larinskome nazivu za hram. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona. Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev. irijesto prija^npgal-irama._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima. u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca. prije oko devetnaest stoljecia. Umjesto kohanim. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti.

sejjgrogtopje. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom. pa i sam babilonski Talmud. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku. Znak posvedenosti: hebrejski. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi. kao one u Zagrebu. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. te da ga i andeli razumiju. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture. Gradevni Irnaterijali. Gdje god bi se Zidovi naselili. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze. a Cesto je zajednica mala. Tako je aramejski. No i manje zajednice. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. sa svojih nekoliko oblika. za boravka u babilonskome suZanjstvu.. ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge.• .. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi. Rijeci ili Osijeku._ _ . Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli.. ' M._flrpn Tore).-:-. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski. poput onih u Splitu ili Dubrovniku. ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u . vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu. rasute diljem svijeta.tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine. Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata. a dubrovagkage_s. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu. No. bila bogata ili siromaSna. Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi. iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka. Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba.1. u proslosti i danas. biti prenesene u zemlju Izraelovu. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama. te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca. veliCina i oblik. ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge. sveti jezik Danas. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. nazvan Targum. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu. funkcija sinagoge se ne mijenja.. u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja. Mnoge europske sinagoge.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 . -- : -.J . rrjetKo je koja.gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja. u dugotrajnim te§kim okolnostima.• . drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine. 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima. jezik vjerskih obreda. hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet.. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora. PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik. bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu. te. tlocrt.. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga. Tijekom toga razdoblja oblikof~. prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. . I . sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom.1 J. Ovaj prijevod Tore. slilovi. ali je to vremenom zaboravljeno.

Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. Medutim. godine. 1922. Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. U drugoj polovini 19. No. stolje£a. Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. No. u tako razlifitim sredinama. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. osnivaia cionizma. jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe. koja je jos bila pod turskom vlaS<iu. suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje. uCio je hebrejski kao sveti jezik. Poput Theodora Herzla. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. Do kraja zivota. kao jezik vjere i obreda.' -. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski. po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama. Pritom. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. Poput drugih zidovskih dje£aka. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan. roden je u Litvi 1868. 1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik. Skolama i uredima tadaSnje Palestine.valo se viSe razlifttih izgovora. prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik. Samo 26 godina hakon njegove smrti. Dakako. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. proglaSenjem izraelske drzave. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav . dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji. Godine 1885. godine Eliezer ben Jehuda. Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889.

alefbet. Sto zapravo povecava ukupan broj znakova. S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri. prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci. koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. osirn_za 2id^yg~uTzraeTu. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga.kovinama cltatelj nema tu olakSicu. svetim jezikom. Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima). JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima.. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. hebrejskim jezikom. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. 18 'gb'diha nakon izgorta.: Naime. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova. naseljavanja u Europu.^ ->xvji. Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost. velik je dio Zidova odabrao izgon.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. medusobno nerazumIjivih jezika. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki.. S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo.A^j. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja. . kojima je svaKigainji gpyorni jezik. J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). go3ine. vjeruje se. Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom. na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika. j. U Mesijino vrijeme. govoreci zajedniddm. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive. zapucujud seiii druge zemlje.j. zapravo nastao teElialconTzgona. te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda. takozvanih marana. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom. Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik.^-TJ™»*iiii. Istodobno. Ne postoje velika slova. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske. s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. Sefarda. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. »^ j. svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge. __-^ _ — ..JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol. proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. nastale'nakon izgona. Tako je jezik Spanjolskih Zidova.

a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. Vremenom. hebrejski. talmudske i midra§ke legende. kao §to su Solem Alejhem. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. Nn mnogim sveudliStima. jezika Spanjolskih Zidova. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu. lako prije svega govorni. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota. jidiS zivi i dalje. niti jezik Talmuda. Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri. Sam naziv jidiS znaci iidovski. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. pretezno u Americi. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. izraduju se jidiS rje^nici. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. U 14.o Stvo tekstova: prijevodi. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. Nobelovu nagradu. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. uglazbljuju se jidiS tekstovi. u Bosni. Jichok Lejp Perec. osobne molitve. postao i pisani jezik. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. zemliuTzraelovu. Ova knji^evnost. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 . Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. Niz jidiS pisaca. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. dokrajdenu Holokaustom. jidiS je uskoro. Na prijelomu 19. poezija. daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci. a sobom nosi i svoj govorni jezik. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima. rasprave s podrucja etike. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste.razliku od ladina. Za. legende i komentari biblijskih tekstova. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. aramejski. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. jidiS. No. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. koji je istisnuo ladino. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. i 20. gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. vjerska i svjetovna poezija. osobito prOnalaskom tiska. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika.j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. Zidovi danas. tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda. JidiS se u obitelji govon sve manje. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik.

Jehuda (Juda . U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji.Zidov) i brojna druga. Johanaan (Ivan . Simon (Simun UsliSao je Bog). u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. Mose (Mojsije . Laura.Otac mnostva. Luna (Mjesec). KadiS (Svetko). Bencion (Sin Ciona) i sli£na. Theodor. Dijete odnosno Iz vode izvadeni). naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. Erich. Rut (Prijateljica). najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena. S'muel (Samuel . Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo. Avraham i Avram (Abraham . on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta.Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta. u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko. Josef (Josip . Jaakov (Jakov.Sin. Rejna odnosno Rena (KraIjica).-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . Hana (Milosna). Tamar (Datulja). ime jednoga od praotaca). Regina. Fritz. ime jednoga od praotaca). To ie ime dobio ojmp. te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga. a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike. Natan (Darko). Klara (Jasna). te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka). Olga i brojna druga. ime jedne od pramajki). nije Bozji suradnik poput muSkarca.Bozidar). Perla (Biserka). Palomba (Golubica). te latinska i gr(5ka kao Leo. Pored izvornih imena.u askenaskom izgovoru Jichok (Isak . Edmund i brojna druga. ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima. Simha (Veselko. Sara (Kneginja. Baruh (Blagoslovljeni). Margareta. kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata.Bog Stiti. uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . Robert. Hajim (Zivko). kao: Jom Tov (Blagdan). U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. kao svojevrsna zidovska lingua franca.Zidovka). Jehudit (Juditn . neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. jer zena u izvornome zidovstvu. Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove.naroda s kojima zive. neobifino omiljena tijekom 19. Slomo i fialom. Blanka (Bijela). Egon. Istodobno. preuzeta iz domadnske sredine. Berta. Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama). Ziga. Rivka (Rebeka . SoSana (Suzana . iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski. ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta).Bog se smilovao).^a. Estreja (Zvjezdana). kao Adela. nebiblijska mu§ka imena. ime jednoga od praotaca). Rosa (Ruza).^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora. Mavro i Lavoslav. Aleksandar i druga. ali kasnije su i takva imena prihvadena. Arje (Lav). David .Bog ga je euo). Jakob . Rafael (Bog lijeCi). stoljeCa. Nasmijani. ime slavnoga zidovskog kralja). Sve donedavna. Jichak . Efrajim (Plodni). rabi engleski jezik. Malka (Kraljica).SmjeSko. Sabetaj (Roden u subotu).P£ela).Ljiljana) i brojna druga. Buena (Dobra). Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko). Dina (Sutkinja). Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen . ime jedne od pramajki). Lea (Robusna. Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom. Daniel (Bog je sudac). Amalija. ime jedne od pramajki). Diamanta (Draguljka). Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji. Dvora (Debora .Ljepotom hvata u mreiu.u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni. Albert. bila su omiljena i druga. Meir (Svijetli). Zlatica). ime jedne od pramajki). s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine. Radovan). Alfred. Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. gr^koga i latinskoga izvora. Zev (Vuk).dana-Avx>ga-jivc>ta^.

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

dio NaSim (2ene). U praksi.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh.. kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga. razli&te su se obredne ne£isto£e. p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom. Ako je. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^. Pravila o ponaSanju prije. Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-.akQ. od radanja mrtve djece do smrti u porodaju. primjerice. Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni. a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja.( nitfco .bazen.no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja. LJkoIiko je iem potrebha pomod. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja)._naziva se mikve. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. U praksi. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve. do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena. muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano. koji je toga dann vjerniku najhli^.i. pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda.^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve. Od najortodoksnijih. pljeno u ne-Zidova. no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni. treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve. a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja. Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida.. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama.(prikupljanje)f jer mora biti-na^. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£. Pa ipak.zuze ne nailaze na rabinske simpatije. RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 .^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari. U yrijeme Hrama. Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga . ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze. stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides.

.^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana. ' ... malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani. _~ ' Ostrrr^a. cin odijevanja. ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo. . . a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja. Ipak. Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi. U nedostatku drugoga pokrivala. dok se druge. . na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 .e^._. tko na ulicama. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/. prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu. osobito ASkenaza. osmofia da' naoci rpderv)a. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit . Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova.molitveni ^al. a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja. naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih.je pokrivanje. ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama.-:.mikve. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici. Pa i danas. . . zidpvsko dijete jprolazitim obredom. novorodenp.bijela . dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore.. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom. napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H. oshn najortodoksnijih. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6.C. osobito vecih svjetskih gradova. supruznici ce pitati rabina za savjet.—j—^!^-~. malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje .uobi£ajena.(tint mi/a). osim §to je uz jesenske Velike blagdane .. 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve. Krjlanstvoje. Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu.-.tjemena. vedna novokrStenih bili su odrasle osobe.. tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima. danas je vecina Zidova.— -.boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu. preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede. pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc.~ K". "^~ -.Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji.no to je"u . ... No. ponovno ociscenje je nuzno.. . J-.. a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu. U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima. ali samo tijekom obreda.~£. razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu.--. pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece. .o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje. s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj. . Nakon prestanka plodnoga razdoblja. ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna.-. . Vi.J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala. Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja.i.. zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga. primjerice katoliCanstvo. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva.— -"•-—-. LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin. a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno.— u--t—i »! kipa.— . u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa.

da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba. za njezino tijelo. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene. Uz obrezanost. Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. Oblik i vrsta odjece nisu propisani. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a. to su poznati crni kaftani. 11-16 i . a za radnih se'dana 4 10. pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice.V^H VJ<-J. svaki se danaSnji nosed je. vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih).npse tekpzyam talit katan (mali. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju. kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J. Ostali prepoznatljivi znaci. ^ jdytfbj^Sahrit. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost. kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca.-. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu. Budud da zena ima manje obveza. polucilindri. Osim ovih manjih zahvata. nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici.tdit).. nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan.E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori.. a u Parizu ili Amsterdamu nisu. prema obiiajima sredine u kojoj se zivi. Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ .t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi).^X^^JL. na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja. a za sve prigodom pribivanja obredima. Cuvanje i ispravno drzanje. na^injene na 116 . krzneni SeSiri osobita 117 . nazvanim Brit mila (ugpvor.l^cmjl^. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih.iT^lS-iZl). Priprema i nabava. manje u reformiranih Zidova. jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo. Izmedu ostalih. ^U. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele. getverouglast komad odjete poput potkogulje. te na Jom Kivur. J^^XtS.j<3bted ^ punolietriosti. Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e. nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice.^. Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi. r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni. a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit. a gotovo ni za odjecu.

zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. DapaCe. lako dopuSten. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. No. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 . jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. ovaj znak nije propisan. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti. iako su joS na podrucju zidovskoga. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. Ovo se osobito odnosi na kri2. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. U to spada i tetoviranje. Stoga.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. ili cijela rijefi hajim. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. iako je kriz prastari znak. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu. No. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja.oblika. Pored zabranjenih znakova. hebrejsko slovo het. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. Ovakvi znakovi. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova. imperatora Tita. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. pripadnika Naroda. mnogo stariji od samoga krScanstva. muSkog i zenskog. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. za razliku od magen Davida. 4. Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova. Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive. veoma se rijetko srece puna plastika. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan.

u vrijeme dok je sama Menora postojala. Sidonu^jia^inipn . stolje<5u. poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju .stana. a na njoj je bio heksagram. poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi.VHki. Ponekad su razlidti tekstovi. nastaloj u 14.stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo. No. kakvim je postala nakon propasti Hrama."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm. Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela. ^aSamaodplemenitih metala. stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske. n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc . bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida. bron£anim i keramiCkim predmetima. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola.\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. osobito na knjigama tiskanima i^Pragu. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja.4?cgatima dnice i-Magen David .k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. mozaiCnim podovima. na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa. z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima. te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya. mne a v o v teksta Cestog u 12. U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament. stolje^u medu A§k^^zima. zbog zvjezdolika obJika. nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida. Od 13. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod. zidnim slikama. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu. osobito magijski.'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama. . Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga. Ijjekom 19.

koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici. Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje.Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. Menore. ne poznavajuti mu snage opio se vinom. Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. a maslinove gran£ice. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael. prvi vinogradar. besplodnoj pustinji. omiljen i Siroko rabljen. dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama. Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset. 122 123 . ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha. vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu. s kojega su jeli Adam i Eva.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu.rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane. povijaju dvije grane masline. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu. . Menori. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu. tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane.YH1!. osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti. Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline. Putem toga grozda. -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst.. Stoga je vino.sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina.. vino je £esto povezano s kruhom (lehem). nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o. tekstila i rukopisa. ' . te da je vino bilo zabranjeni plod. Prvi. -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M. zapravo bilo vinova loza. li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza.§-teP-.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino. Halaha. Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda. 5§?.2^ima.tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj.^bez i najmanjegalragXKvasa). U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu.a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!). kao istodobno sveta i opasna teku&na. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze.-PI^iior^ 5. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha.E9.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. mala je dio vedneyjerskih_obreda. U obreolu. premda je dopuSten.

i kasnije Europe. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . autora Spanyo/ste balade. prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika. a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 . prestale postojati. Nakon pada Hrama. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta. Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi. a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva. iako nastali iz zajedni^koga korijena. ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata.? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka.. jo§ prije gubitka 2idovske drzave. poput one u Kini. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka. osobito onu §panjolsku. gubitka drzave i progona iz domovine. mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice. ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja.000 ljudi. a neke su zabaCene zajednice.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio. Tijekom stoljeca.. SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. ukupno oko 65. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi. Jerjoznao. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. Razdvojile su se veoma rano. ASkenaza i Sefarda.

noviarske i druge sposobnosti. stoljeca okrecu prema zapadu. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. Poljska time nije oti&ena od Zidova. u drugim mjestima ili u Izraelu. No. Zapravo. No. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke. godine. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. njihove obrtnic^ke. ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. ProSirili su se na istok sve do Poljske. Bjelorusije i Ukrajine. aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. Ondje se stvara jezik jidiS. uz manje ili vece teSkoce. bankarstvom. No. Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji. seleci se u£e mnoge jezike. DapaCe. Poljske i susjednih krajeva. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. stolje£u. svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. a i mnoge zene su pismene. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove. trajala je sve do kraja 15. Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. na jug: u Moldaviju i Gr£ku. pa i dtave zajednice neprestano sele. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. bilo sve do 1492. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19. obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. stoljeca. oko 1600. Oko godine 700. Poclnju se baviti trgovinom. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. stjecajem nepovoljnih okolnosti. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. lijecniiike. postaju ibukom Europe. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. Bizantom i mediteranskim lukama. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. Francusku. porodice. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima. Galicije. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. Istodobno. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva. te na sjever: u baltiCke zemlje.bilo lako biti Zidovom. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. Tako ASkenazi. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. Nijemci). Oko godine 1100. a vi§e od 100. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. Nizozemsku. Stoga se obitelji. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016. zanatima. Oko 100. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. medicinorn. iako prognani iz mnogih mjesta. No. i 18. Tako je. Hjekom stoljeca rekonkviste. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. valom nasilja kozaclce pobune 1648. godine. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama.

New York. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. Odlazili su u London. istodobno islamskoga i krScanskoga. Posljednja sinagoga u Kini. Spanjolski Andaluz. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. koje primaju dio izbjeglica. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. £ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. osobito muslimana. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. trgovacldh i diplomatskih iskustava. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju. Amsterdam. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. u pokrajini Honan. premda bimo asimilirani.. u Bosni. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. medicinskoga i tehnidkoga znanja. pala je Palestina u otomanske ruke. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. zapad128 noga svijeta.va koliko je mogla. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito. U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca. godine. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja. godine. a dio se vratio i u domovinu Izrael. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. stoljeca. to jest muslimana.. u juznu Ameriku. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. Rusije i Poljske. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. dudeoespanjol ili ladino. obnovljena je posljednji put 1663. zajedno s muslimanskim trgovcima. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. te 2ive u svim krajevima svijeta. Godine 1517. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19. Jedna od takvih je i ona u Kini. No. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima. tegko je postradalo. Premda takoder islamsko. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. nakon pola tisucljeda postojanja. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . gdje bi se vracali vjeri praotaca. a segregacija se strogo provodi. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. Poput preostalih ASkenaza. Posljednji rabin zajednice umro je 1810. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu. osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se. stoljeca bilo zidovskih zajednica. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. Hamburg. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. u gradu K'aifengu.

u vrijeme pada drugoga Hrama. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata. no nema dokumenata koji bi to potvrdili. vec samo trgovaCke izlete u Indiju. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska. Sirije i Iraka. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. Vremenom. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena.svega lijecm£kim. Zidovi u Indiji Prema legendi. stoljedu. Pored zidovskih imena. cinovnickim. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju. Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526. Otomanskoga carstva.) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. doista po^ela ubirati svoje zrtve. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia. odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. pod vladarima zvanima rad±e. prije. pa i ratarskim. ona se naziva Hodu (Hindu). a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. No. sjeverne Afrike. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda. Godine 1543. U vrijeme nizozemske vladavine. poput kineskih susjeda. Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269.) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. a u spisima nastalima tijekom 10. do 12. kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu.skih odredaba. Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale. godine. i 1035.000 zrtava nereda godine 877. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560. mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama. godine sjediStem portugalskoga potkralja. Nakon toga. U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. zahrjev se ponavlja. Palestine. osobito u gradu Cochinu. Kao i u drugim krajevima. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. prema krScanskome racunanju vremena. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. vodi zidovske zajednice. Perzije. a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. Kineski je nacin odijevanja. izmedu 970. kao i kineski govor. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale. 1663-1795. i vojnidkim. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. a potvrduje ga i engleski 131 . Njema^ke. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale.

slijeded zidovska naCela. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi. Procjenjuje se da je 1951. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela. juti. naime. prehrambenim zakonima. razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin. iskaza vjerovanja. Istodobno. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. Jedna od njih. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. Godine 1969. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa. 1970. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. godine. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. drevnim blagdanima. draguljima i duhanu. Pooni. jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude). Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi. i Crne. Naime. zajednica Bene Israel. (Stoljeie kasnije. da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . potpuno odvojena u etiopijskom bespucu.000. tu te. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. No. Basre i Alepa. Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. hebrejski jezik. Uspostavom Drzave Izrael 1948. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana. imaju zajednifke sinagoge. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova). veC ih je bilo samo 18. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. a 1968. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost. te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova.553. Tijekom 19. stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci.K. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. iako uz neSto te5ko<ia. samo oko 15. u Indiji bilo oko 26. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice.000 Zidova. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale. na 500 u godini 1968. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom. a oko 12. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu. 1961. Alibagu i New Delhiju.putopisac 1616.000 pripadnika uselilo je u Izrael. Ahmedabadu. Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. Iako danas. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma. poput onih u Calcutti. Cini se. premda u ponecemu upitno. godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. mnoge obrede i obi£aje. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova. Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja.000 indijskih 2idova.

000 FalaSa. Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 . U islamskoj sredini sjeverne Afrike. kojih je 1974. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva. dakako. dok su potomci toga Salamunova sina. a brakovi su sklapani unutar zajednice. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska. kojom je 1984/5. uglednika i njihove pratnje. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika. i 1991. No. postavsl kasnije krScanirna. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. Dakako. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. Sabat se takoder strogo poStovao. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta. nisu poznavali niSta od spisa. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. Medutim.000 Zidova. Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli. No. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. Maroku. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu.000. Osobito je bila velika operacija Mojsije. zivi u sjevernoj Africi. zagubljenih Zidova. u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja. neSto u Alziru i Egiptu. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu. bilo oko 25. odjece i obiCaja. Godine 1991. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. nacela. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu. Tijekom vremena su se.i obiCaje. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. zatim u Tunisu. no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. Rano odvojeni od glavnine Zidova. u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda.lamunu. kraljevi Etiopije. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. No. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji. iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10. islamskih Arapa.

pritom je i vodifem i alatom. Halaha. 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. Vjerski zakon. Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci).. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna. CijT sxi p"npadnici veoma akfavni. uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene. uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova.. prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju.. odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova. stoljetu brojne 2idove. ima i drugih danas .. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik. u vrijeme emancipacije. vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije. njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti. uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu.?voju beskompromisnost. oni potY?!dlllu. veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. . danas male ili gotovo jseezle. No.. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru. alito. potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti.. ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot. Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja. kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti. opomenom ali ne obvezom. pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja. zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 . No. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli.- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19. Uz haside. te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere. . Istodobno. .. " " -------. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore.nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika. Prema pristupu Nove ortodoksije. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota. stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju. nazvane minhagim (obi£aji). Slijedeci taj smjer. uvijek izrtova darivanu ^idovima.. U zivomoj stvarnosti. nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova. . Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina).

ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima. Bitan odmak. ali ipak je blize ortodoksnome. Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. a Halahu. U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. Opdenito. a Bozje naredbe. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore. poput zajedriica drugih naroda. £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda. Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti. a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. a druge reformiranima.pd. No. micvot. treba tumaiiti uvijek iznova. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. No. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. Hemerobaptisti. Zbog ovakvoga pristupa. zatim sekte Bana'aim. Saduceja (izvorno: Cedukim). Mnogi. te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela. No istodobno. U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). sekta Esena. uz blazi pristup izvrsavanju obveza. tijekom 19. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. prije svega americldm. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti. u okviru zivotnih okolnosti. Magarejci. Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. postotak takvih nereligioznih 2idova je ved. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi. Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. Hipsistarianci. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. no nije pridobila veci broj sljedbenika. i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo.

koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. Istodobno. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. premda se smatraju muslimanima. No. moie se osjetfati kao sektu. No. drze neke Zidovske obiCaje. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. iako u neusporedivo manjem broju. dugih brada i pejesa. najvise u Amend. Do danas preziyjela je. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. najvise u Turskoj. Sve do danas. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. kabalistifko uCenje i sljedbu. uvojaka kose iznad usiju. neupitno zldovsku svojim znafiajem. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. oko 500. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. osim bavljenja gradanskim poslovima. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa. stolje&i. U osobito prepoznatljivoj odjed. ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. Danas djeluje. pripadnoscu i nastankom. godine. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. No. zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. NajviSe sljedbenika imao je u 17. U novije vrijeme. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale.svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. u Srednjemu i Novome vijeku. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom. U vrijeme nastanka Talmuda. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. stoljecu Sabetaj Cvi. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. zajednica Karaita.000 Karaita. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. godine diljem Rusije. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. a zive u Izraelu). nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. Danas u Izraelu 2ivi oko 15. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima.

koji je u 2. a u£e^ ___-^_ . Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju.. tzllca^ znaj^^pasne ako . zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. naj^esce prikazariib. Ovw jv. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale. o2enjeni. tradicija.ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. odrzala se Kabala u krugu zidovstva. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije.. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija. stabilnj^^relijmuje spo.. if CU-ltJpOXS. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura. nakon J^pje. * * .. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima.. no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora. jzyorno nije iidqvski. Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice.t * L ^W CH. Ovo je ^&J. dibuka (zloduha). Zohara. ^pobozni. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua.tj^. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale.>»^IJ^^AI. druimnazivima. koji je zivio u pfvofne stojjeju.vbwl-. . Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje.J^-. mistika i ucenjaka iz Palestine. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini. j j nosno njima napisanih rijecii. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu. kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 . moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga. u vrijeme raseljenosti. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja.psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva..^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf. Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov.^ ^_ J vanje.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira. no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j.XX. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama. A.-. odnosno rabina Simona Bar Johaja. Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-. Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. SvemiraiJ^a^. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj.Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No.

U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. traje 29 dana). traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12. ako se ne ufini ispravak. izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti.Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega. niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost. ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine. Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana. od kada se kalendar odreduje matematiddm izra. ^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 . yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii. Rabinski uCenjaci bave se tim problemom. traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu.'l. rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako.ane od praskozorja do prvih zvijezda. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. ° .GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f. rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu. bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe. . vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe. U. Da bi sve bilo malo_slp2enije. a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba. JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca. umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina. te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima. osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu. No.. tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana).^ dal^]p1rema~|Jfl +a&. Sesta.—— „' . -„ ^ f . nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba. a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju. Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava. Vrcmenom de to.500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta..cunima. Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita. a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je. prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela.

paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. Tada se zeralpr ne obdjelava.i ' \J eodina. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. Adama. stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima. jer njive imaju svoj Sabat.riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana. t^kjoje_uj^dienosti.pocefaKa godiSnjega ciklusa. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina.. te Jom Xfpii^. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka. po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. 146 . No. koja je i u domovini dvodnevni blagdan. i 5760^ godine. obifiajnog. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. Go3Sie"350. Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna. ^r—~vlr'. koja napedeseta. Njemaeka. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. (kaoi pbljetnica. nisan. takav je nacin postao nemogudm. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . RoS ha-$ana. to jestTSabfltl __ _._ -•-. No.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg.. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija. 1342. Zodijadki kotaC. Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta._. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova. u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice. prvi mjesec godlsnjega ciklusa. T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. odnosrw ._ . Prije nego je kalendar od ranijeg. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine. ustanovljen u pisanome obliku. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze. roS hodeSa. Molitvenik. osim nove godine stocne desetine. Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba. osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka. Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana.

ni sluzinCad tvoja. Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an. Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat.. ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 .. kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. Stoga netes djelati ni ti. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). traje tijekom . Ako ne padaju na blagdane. Ne tint tada nikakva posla. shign r tvoj niti sluskinja. Sest CeS dana obavljati svoje poslove. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom. dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode. dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije.. niti tvoj sin Hi kci'. na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf). Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju. ni sin tvoj ni kci tvoja.. niti strannc u tvomc damn.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. srijeda je deivrii(jomrevi'f). i more. §emof(lzlazak)20.. Devarim (Ponovljeni zakon) 5.8 CuvajSabatni dan svetim. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga. i svc u njima. tvoje zivotinje..refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu. te potinu sedmoga dana. niti stranac pod tvojim krovom.. ni tvoje govedo i magarac.

pisanje. np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute. ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi . zimi ranije. r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka. pjngravu hrane. Sve djelatnosti. spl podsje^a na Bog|e 151 . svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se. ^^ nije.^^nm. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren. Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi. Vjerska je obveza dogekati Sabat. jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm . poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti. _ k. buduii da_pojjnie ^ . te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike. jer kada ih majka obitelji zapali. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot. u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga. Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane. prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija. 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda. uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e. prirodnih dana.u _ .tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme. jredstyima i dizalima.a_Jsyake djelatnoatLodtla. nareduie paljenje svijejda. Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. majka je poduiava ovoj micvi. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu. . Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana. sluz^rge_pjijevqzmm. radosno.1'8 minuta priie zalaza. sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja. all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom. JLJftadi: djskim obiteljima.Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka.likuje tek_pete_k. Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana. Usprkos tome tocnome izra^unu. uredivanje doma i pranje odjede. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. . dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit).^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn).^u zajazasunca. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje. a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana. udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' .. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat. ^ ^ ^ ^ ^j. U suvreuit!h()sti. Stpga se zabraD.

Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola.pere ruke pjdje-nego_ . Rebeke. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama.ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom.Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove. U popodnevrjim s. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama. simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji. blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje. §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika. Sabat se i ispra-. Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap.. tje<drujm^akjnaj^dg^ra. Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu. 6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. Ol>_ red prirran^-&rfn7fg. te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje. a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ . blagoslova vina. budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri.lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje.slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s. pehara. mirisanje jako mirisnih za153 .. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih. ^InaratrseTuzlvati. Rajskoga vrta. tadn po^inje prvi blagdanski obrok. hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga .. na Sabat \e .. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . .ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio.rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova). __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa. _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr.. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom. ietnju i Citanje. za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla. domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra. kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena. Rahele i Lee (zidovskih pramajki). zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e. Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje. nika. Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji.jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina.jesti.^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati. preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna. Time stol pretvaraiu_pltar. Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. .. prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje.fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha . kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene.^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. Uz pjevanje prikladnih pjesama. a p o . gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima. Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za. Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge.koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore. Pjesma potjefe iz 16. stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla. Vjerovalo se da £e.

Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. Gospodine. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^.. SiromaSni su teSke poslove radili neprestano. Blagoslovljen si ti. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda. nova je. Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta. a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina. vrijeme kajanja i zalosii. bogati su radili rijetko ili nikada. Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine). a nazogni se medusobno. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki. Sabatni dan od radnih dana. Prije nastanka kr§6anstva. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj. koji dijeliS sveto od nesvetoga. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 . Kralju svijeta. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. upaljeno. godina za Zidove. prvoga Covjeka. MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti. Bo±e naS.jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti. Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu. -f. pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari). koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). nazvana Ro§ ha-Sana leilanot. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi.. iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima.cimet. pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. knjizevni i 154 umjemieki. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi.danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad)._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim. svi gore zaJeHm^kim plamenom. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda. obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja. Gospodine.VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana . a svaki rad bio je tezi nego danas. koji dijeliS sveto od svjetovnoga. Danas. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. Izrael od drugih naroda.£ina i paljenje isprepletene svijele.nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih. jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA.. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom. svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku. kada postoje razliiita pomagala. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme . njo] se u ^ dine. svjetlost od tame. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu. Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar. Jer.yinoxQ.

ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju. ne§to poriluka i gpinata. Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^. . Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!). >i§e nego u drugo doba g o n e . Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela. Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh.^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep. a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol. Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. .utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele. kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha .tijekom ggdingj^jg prpSla. sufla'c'IiticP* skin zivota. Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn. novogodignja . koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima. ali velika yedna Ijudi.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. ovagodna nasjupajx.^ak. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- . uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja.fl). jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz. zahvala za dotekan sretan trenutak.tijekom nashi£aju6e"~ jdme. mr._Qb\iSi. kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana.u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli. fJo. jc^Ta^no. Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom.lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne). Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama.vefier pala na Sabat. a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice). Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati. . ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine.. datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka . jfideuzblagdanski blagoslov. Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu. Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla. Nova^godiina nasjupajx. Sahara. Bog.ja zvuk bbredne "trube. Nakon psalama. Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih. moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela.pre3vegerrugo oa godine.medifaaJQmxP. ovaj se dio slu^be mora izostaviti. sve do Jam Kipura. yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. komadom peCene ili kuhane bundeve. sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana.preveerje novogodiSnjega dana. mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje. Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju. TESr5u^jutarnje_sli^be_p. otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie.. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov. kada se vatra ne smijg paliti. hnla. pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. jabukama. a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom.udryjernicima.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. ako dan pada na Sabat.salmima. Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh. . . .

u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori..kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu. psalma (78. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike.ukqliko nije Sabai. tredega titrija. jer On je vjecan. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu. jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar . odrzao se do danas. J^itavo razdoblje Velikih_blagdana. osim u reformirartim zajednicama. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani).fs. a f fijekom ^edana prije toga. a ^ovjek ne moze. to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar.drugoga dana.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu.dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana. greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu. Nakon povratka domu. om Kipur . Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. Kasno popodne. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT. post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti. koji izgovara 158 . a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. sveznajud i pun milosti. Sutradan. lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu.jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim.38). bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost. u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba. odnosno B\3gajzbayjtelja. a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard. U Mesijino vrijeme. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. molitvenim Salom. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja. a glas sofara te.Q kralablagdanaJom Kipura. Bog moze ^ekati na nase pokajanje. kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji.od. U praksi. pQgfitka ~~-"tt~~J— -'.13. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine. u Jeruzalemu. kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije. prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27. sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. gabranjene na sveti dan podnka. simbolidio bSevah rukom prijatelja. drzi se poludnevni Gedalijin post. Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ ."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu.

~- *-J i i i t-— . Ipak. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili. no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima. kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu. za zenske clanove obitelji. stoga i danas muj^karci._. u jamu. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata. na samome poCetku posta. jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga.Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta .Za r posljednjega pred post. Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 . bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima. Jednako se postupa i s koko§i. UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost. koja <?e j.jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS. U vrijeme Hrama. Pijetao te pod u smrt. iznose_s. Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji . jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom. SimboliCno biievan. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi.ffldiej?a.e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu.yjer. Stoga se>aiHka. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg.clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf. jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia. 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama.stero[oj|ed. 2j.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu. dodajuei zelje za njihovo dobro.2-3).r nose na najvisl broj JU. ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza.f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje. Sto je zabranjeno £initi. pa cak i zivu biljku (u posudi).'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu. Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe. Jfeje^eiexi. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon. Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka. te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve. u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas. Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup).zadanilLsebi. Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost. nikovo dijete. ali perad je najuobicajenija. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS.. nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti). Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi. Pored ovih neobvezujuCih obreda. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW. kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka.gan.Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine.' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas. ja zanjega dajem otl(up. ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup. no ~ ~~ rati dod u. kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed. narorf svetenika.

mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti. grana palme. ^Siji plod . ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke .u zidovskoj povijesti tako £este . gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 . Sjenice_ _n. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em.posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. Nakon pada Hrama. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu. dokptrog^ . PESAHI §AVUOT -f. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela. sjenice). a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria.kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju. U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela.J^ulavietro?sia\boli su Sukflta. posljednji dan blagdana. granjo rrurte. slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja. nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja). kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. k6Ja(^Jp^ ali nema okusa.kojijma . Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'.Ijednja. i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje.Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu. slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju. a ako je zbog ki§e i to nemoguce.zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT. tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi. gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova. fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline.p.datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa. Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. No. hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura. vrste). klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. Granje vrbe. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa. Uz to. koje morajjjT aganih. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti. Jako_se diljem svij'eta. te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg. blag3anfaraje jedan dan duze.^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%.oglavljajfore. Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti). koje nema mirisa niti okusa.a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke. nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji. Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot.osye^atkrite.

Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu. S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu. dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije. na J . koja ponavljaju blagoslove. Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit.Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je. izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore). po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima). Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili. Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima. U spletu dramaticrvih okolnosti. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . te proslava ponekada traje vi§e sati. Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga. nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. zapoCeto na RoS ha-Sanu. svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud. blagdan HoSana raba. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. konaCno uvjeren'u Bozju rrioc. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. Spasi).^redvodeni Mojsijem.JJL5.Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta. Stvaranje). poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu. nepogodama i nesrecama. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu. tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta. po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. BereSit (Postanak. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova.Jgraded sjenicu i boraveci u njoj. a Zidovi su. Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba. vrbe te citrusa). Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu. a zape£afeno na Jom Kipur. a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju. mggaaJdjgkom sedam 167 .nim Stitom pred gubitkom. U noci izmedu 14. a sjecanje na njega prema naredbi . nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. pripremajuci se za Izlazak. Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude.Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore. sedmi dan blagdana Sukota. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. pleSud i pjevajudi. mirte. Sa svakim od sedam ophoda sinagogom. 2idovi uce prepoznavati prave.u w j p / j j . nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio. novu godinu. S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi. Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). dan pomirbe. Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku.

jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti). U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano.—-^—-^j^^^^ . izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja. budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu. Pesah je. zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. ^itavaje kuca u sImBoliino_d. lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju. danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri. te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje. ispggejiajiaju^oren'o] vatri. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica. mogu biti veoma male..JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost. Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna. To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah. poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica. brasno. za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J. Testpror^k El^mu QIijaJ!f. Osim posuda. •. ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci. Pozovu se rodaci i prijatelji.. a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom. a za djecu se vino mijeSa s vodom).V. M* ivt A u. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha.^-_ ? -.dana u Izraelu a osam u raseljenosti. kao blagdan oslobodenja. tanjura.»QV. Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana.l. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove. a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta.t4. £a§a i galica. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc). jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje. koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 . te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim . pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje. Vrata se ne zatyaraju. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT.t A JLA. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare.£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska. Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica. Mesije.lUX. stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno. ivezauzeto rmjesto za stpfora. koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah).sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se._»-— .Dogodine u Jeruzalemu. zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva).* H »4. u ova -~ enome omjeru. obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska. i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad. S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael.

i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. Stoga. solju i uljem.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine. bejca. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi. primjerice cikle. danas smo slobodni. koji pripovijest do tada nisu Culi. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja. svi iskusni. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog). Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota.satima kuhano u vodi s lupinama luka. iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca. Obratno. u vrijeme postojanja Hrama. §to zna£i brojanje snopova. isprutenom miSicom.tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e. . U praksi. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. usmrtio egipatske. U najnovije vrijeme neki reformirani. ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih.. svi veoma razboriti. sve^njeva. Naime. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 . Ciji naziv znad tjedni. Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. a predstavlja obnavljanje zivota. Bog naS. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah. Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer. Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje. Tada nas Gospodin. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu. macot odnosno maces.' ma i. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu. vrijedan je hvale. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi. zapravo nije pe£eno vetf. Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja. izbavi otamo dvrstom rukom.) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone). paprom. se pripovije propisuje reab'sllfed obreda. novim^n§gem. Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi. i kada bismo svi bili mudraci.

^U^inagogama.""^ *. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se. i ^. (Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega.^Istodobno.<^. ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf. jedan dan nakon poCetka Pesaha.jg. te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha.v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli.^ rta n Rkn J rfJ^._ gievnosti. Zidovi su' je mogli prihvatiti. rodenjem Moapku. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom.donijeli u Hram po snop mladogaje^ma. a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete. kaTco"odredujeHfl/fl/w.--'j . dan osobito omiljen za vjen£anja. blagdan se odrzao i nakon pada Hrama.-. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona. kao i do zetve zita.) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti. Davida. dod iz Davidove loze. vjerski zakon. prema tradiciji. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. pki£enima svjezim zelenim granama. koji te. -„ ^iii>»"'i '. brojali su sedam tjedana do Savuota. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve. . ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti. Buduti da se Tora drzi idealnom. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru. te se. Od dana pohoda Hramu. ponizenja i smrti. kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke.^--^^. vrijeme straha.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu. . tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja. a pada u vrijeme zetve. vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti. kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. dakle ne-Zidovku. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _. §to se zbilo upravo na Savuot. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika. pa £ak do te mjere da Rut. Od toga dana. gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka. i prekidanje razdoblja tuge danom radosti. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj). obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja.blagdan Savuot slavi §estoga. Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera). ^gpMofjeJ. No. 11 1 173 . veselja i proslave. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni.'-"*""'. Jo§ mnogo vi§e od toga.prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore. Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac.-" --•.. ona Iznosi temeljne. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove. obudovjevSi.

Za vrijeme izgovaranja molitava. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. drzi se obred posvecenja Mjeseca. Mjeseca.MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila. odnosno Mir vama. te ponovno posvetili Hram 25. Od tada. No.Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. \I\fo. svjetlosti) . Zbog togaJ^uda svjetlosti. PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili. U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore. opraStanja od Sabata. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca. do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. te da nece biti mjesefevih mijena. dana mjeseca kisleva. sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen. Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. veliki hramski svijecnjak. odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. od 175 . Tvojih iuda. prizivajud dolazak proljeca. nakon obreda Havdala. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. molad. lako u po£etku samo narodni obtfaj. Kidus levana. p. godine 167. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. -|.K. no budud da nije propisanlorinim^dredbama.Donosimo vam mir.Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda.. Hanuka i Tu bi-S'vat. Nakon tri godine borbi. Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna. uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun. vrtova i vocnjaka. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic). kratk"o"dnevice. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci. izvorno narodni. Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer. 1 ?jgnj^o_najp. dva su zimska blagdana. U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. oglaSava se u zajednici. uljanica i svijeca. podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. Talmud. Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. u vrijeme oko . Blagdan posre35iom'prosinea). Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena.

ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte. a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom. Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . napredovanju umjesto nazadovanju. u dane Hanuke. popuSta ova zabrana. Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom. No. uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost. mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu. kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. No. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). mu§ka i zenska. kojim podnje rije(! Sam (tamo). dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. a u Izraelu posljednje je slovo pe. veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika. kako bi slrili poruku £uda. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje. boja i oblika. U_f>etoj_nod Hanuke. U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina. keramike. te se odr2ao do danas. drva.^. lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje.^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. pa i kamena. usprkos upornome rabinskom protivljenju.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. na hebrejskome nazvanim sevivon. njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi. a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu. nacinjene upravo za Hanuku. a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 . vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). Tijekom vremena. S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji. Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata.^xoz¥lmati svo\u hanukiju.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom. gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala. Ovaj je pristup konadio prihvacen. Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju. dji plamen traje oko pola sata. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana. jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. §to je ime Zloga. koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona). kojim podnje rijeC po (ovdje). Obicno se u domu pale male raznobojne svijece.Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|.jednoga do osam.

potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. Osim toga. Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot. naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan. u _ _ tervrtka). Sam obred je slobodniji.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. podari lijep etrog. Od pemaest vrsta. vinove loze. _ ££L. masline. tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana. U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana. nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke.gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. Osim toga. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite. Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu. Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. a to je obiCno subotom naveter. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. izraelskoga parlamenta. nakon prestanka Sabata. te obuhvaCa dtanje iz Tore. datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). poput Sedera za Pesah. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan. bademe. osobito voiaka. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima. jede se sugeno ili uSetereno vote. Purim.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto. . a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine. pogadce od krumpira. devet mjeseci kasnije. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata).-v~~-C. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati. ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. jede se rogae. 179 . a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). . Slavi se 14. ve^e. plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. Cak i u ratnome pohodu. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. smokve. Ovaj se blagdan. luKaTiaia. smokava i mogranja. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. Holoferna. neovisno o tome koji je dan blagdana. u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. citruse i drugo vote. obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia). prireduju Seder za Tu bi-S'vat. mogranj. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. Tu bi-$'vat.' .

U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje. nazivajud je Kraljica Ester. poboznu Zidovku Hadasu. Sto znaCi 33._sretariigTTnr> jpHu SP »y. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. vjen^anja. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom.18. koji pada u vrijeme travnja/svibnja. boravila velika zidovska zajednica. Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja.. kako ga Zidovi nazivaju. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. Stoga je ovaj dan. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade. utjejhe. Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar.). antisemita Hamana. No po§tovaoci rabina Simona. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. No. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. kada se ne prireduju proslave. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova. koji uvijek pada na datum . a i kasni[e. koji je zivio u 2. Tijekom Cetiriju godina. po§tovalaca kabalistiike tradicije. "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. koji je naumio istrijebiti Zidove. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. U beskraju nesrec'e. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan. Ti nade. Smrt takvoga rabina. te'tako spasf svoj narod od istrebljenja. mistika i navodnoga autora knjige Zohar. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 . (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom. No.&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu. No. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju . pogtovanoga kao svetog Covjeka. grada Cfata u Izraelu. iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom.J17_. Ovaj bla. nije poznavao njezino podrijetlo. 2idovima je Purirn_bio bjagr. prpglasio je 1951. car. omiljen za priredivanje vjencanja. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota. Njezin muz. smatrana je zapravo za hilula.. prije oko dvije i pol tisuce godina. tradicijskim neprijateljom Zidova. traje tuzno razdoblje godine. ijjam.koncerti. Uostalom. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost.) Kao uspomenu na taj . SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda. 2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. Obitelji se okupljaju.. zabave ni. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt. sljedbenici Kabale. stoljeCu u Erec Israelu. a tini se da ga nije ni zanimalo. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. car je imao i vjernoga ministra. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. dan omera. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio.g'dan prekida op£u zalost tijekom omera. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. pored harema. Tamo je.

Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka . izletima u prirodu. travrija._Qy-aj. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota.. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. zagrebaCkoj. godine prema zidovskome kalendaru. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14. drzeci se zidovskoga kalendara. Jom ha-acmaut. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave. zakonom je 5. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron.junake Holokaustajom ha-$oa. Godine 1949. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti. vatrometom. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu.(grvidan. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943. Godine 1959. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708. a proslavlja se plesom na ulici.bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. a amandmanom na taj zakon 1961. Jedan dan ranije. U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve. Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19.'CDssve "riajmanje. svibnja 1948.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio . Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna. 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. 27. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome. nisana.

U zi^ovstvu. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. nazvanihJomim noraim (StraSni dani). vecer pred sami blagdan. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. godine prvoga stolje^a. Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). Post 10. svakome se nudi vrijeme za pokajanje. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te.K. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. godine. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana. vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. a reiformirane zajednice ga ne drze. tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti. nakon poganskoga obesvedenja. izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno. Bolesni i djeca ne poste. godine p. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku.Hrama 164. f itajuci prigodne tekstove pokajanja. osim na Sabat i erev. kada je post zabranjen. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje. ako osjecaju potrebu. Ovaj post. reSut. U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena.Post 10. Ovo vrijeme traje od posta 17. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti.K. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 . koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. Uz dvaj post nema zabrane rada. Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu. jedan od najtuznijih dana tijekom godine. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586. oprost od posta. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti.. teveta Ppludnevni post 10. godine p. prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad). a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana. S obzirom da je dan 10. no konaCno je izabran 27. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. osobito za njegovu djecu.

nazvana Ester.Kao i na Jom Kipur. Ros ha-Sana. Nakon njegove smrti._Purima. posti se ra3Tuspomene na Ester. Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje. nisana: Ta'anit behorim . nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. ne smije se nositi koznata obuca. 186 Post 13. dakle oriaj sin. dakako. osim na Sabat. koji je istodobno prvo o£evo dijete. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. Com Gedalija. nije dopuSteno kupanje. 13. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno. ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom. adara: Ta'anit Ester . No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin. U nekim zajednicama poste samo zene. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. Poste^i. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. vjernici se sjeiaju strave kojom. jer micva (duznost. Post traje 24 sata. jednako kao na Sabat. budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji. Kada Purim pada u nedjelju. na danpnjejproslaKe. Post 4. Post 14. koji je nazvan bijelim postom. trefega dana mjeseca tiSrija. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine. ne nosi se nova. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. potpuno je zabranjen svaki rad. post na dan TiSaa be-ava. do 9. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. dotad nenoSena odjeia. jer se ne smije postiti na $abat. a dogodile su se i brojne druge nesrece. dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura. ve£ treba radije preispitati sebe.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama. ava ne jede se mesna hrana. od sumraka do sumraka. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta. te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo. bracni odnosi i druge radosti. a od 1. Za razliku odJam Kipura. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom. £esljanje niti umivanje. Takoder. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a. ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo. Odijeva se samo stara odjeca. gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. Onaj koji toga dana radi. ne skracuje se kosa. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. 187 . zidovske prvorodence. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca. Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka. adara (velja^a/ozujak). No. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. ZaobiSao je.. ljudskih i zivotinjskih. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. roden za o£eva zivota..

'•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji.a^^ ~ nicpm. poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_. Preispitujuti dotadaSnji zivot. ^jfir'iS^'"" . post nije potreban.22.sin potvrduje Savez s Vjegnim. t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity . nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu. predve^erje jomkipurskoga posta. Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur.? ^ iM"^Wl%|e.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka... kao na dan Jom Kipura. To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta.ve^ ^ . 1. dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno. Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom. nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 . oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha.. Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta). jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju.1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi. Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak). Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1."'''/<' ^ •'. • "WWr ?^w«!fl.27-28 i 9. Osim u reformiranih.' MnjJQatiffiffititfot. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *.' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e. post nije dopuSten.

na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta). no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur.Brit mila. te razlidte ukrasne motive.rn. roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac. vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove. Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu.gj. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje. obred se odgada. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. peCatom Saveza. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. braku i dnjenju dobrih djela. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. Nakon obreda. koji pore'd^pOCTravanja obreda.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije.mbQJ. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda. "~~ 191 . Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. U reformiranih. uCenju Tore.73-77). kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza. Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. tak i u novije vrijeme. prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve. U slu^aju djetetove bolesti.91 4. bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije. l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia. Nakraju obreda djetetu se daje ime. ne odustajudipd ove temeljne micve. najsvetije dane u godinijkada. g. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama.""s1<e krajjipeTiTit.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi. Dijete Hoy^yrrjgi. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila. <Jf. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom.djeIHIse.nazvan Brit mila (Savez obrezivanja). Jakp je obrezanost zapravo znajcom. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom. a u Izraelu gotovd svi. kada ono postaje potpunom osobom. neovisno o svome uzrastu. Prema kabalistiCkoj tradiclji. molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja. Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom. obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove. dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja. nazvanu_ ufmpe/. neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere.

povjerava mu se citanje citavoga. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. vec prve subote nakon njih. etici i obredima. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji. zidovskome stvaralaStvu. hebrejskoj abecedi.i§nu_. Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti. uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama. Postepeno. kum. Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba.re i _i.ana.. na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici. tiednoga odjeljka Tore. zajednicom_odraslih. U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su . Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. neovisno o danu dje£akova rodendana. te sva"fogHna. Pritom. No. prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom. Prema vjerskome zakonu. zajedno s Torom. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak. tradicijskome ^ivotu. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom. o njegbvoj povijesti._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj.Bar micva. oko desete_godiney. djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas. zastraSivanje. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru. skarinciranje). po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. vei s napunjene tri godine. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa. kakp bi pryi put. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu.4. Za djevojcice tek se u novije vrijeme. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. Avot 5. Za 192 193 . prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona).djecaka drzao pri obrezivanju. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu. opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca. zavrSetak).JcoiLje. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. 5est mjeseci prije Barmicve. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju. a najfesce to i Cini.pristupio Tori . U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana. Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM. obrezivanje. Qtacisandek. tjed^ . Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu. u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje. U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani.djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot. Talmud. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju._kgjijraju dvadeset eetiri sata. torn prigodom prireduje svefiani obred. slavljen kao junak_d. Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot. a j^osobitonadaren. kako bi oko pete ve£ mogao eitati. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp. obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. kao temelj odanosti Bozjim zakonima. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora. ruganje. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta.

NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. obred je posve jednak za oba spola. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda. uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca. a Cesto bi pojedinostima odjeCe. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. Medutim. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama. Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka. a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja. koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti._za_ djegake. s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca.ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9. koji prima BTojne darove. premda oblikovan poput Bar micve. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora.Hfl/a/ia. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda. No. kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ .) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana. Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili . Sto je u obredu Bar micva nemoguce. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore. no taj obred. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. U praksi. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja. jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . radije nego sto ih se poziva cltati Toru. U nekim neortodoksnim zajednicama.stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. ajnpje. m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova. ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe.CeSde . nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed. Yjerski_zakpji. U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat. Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem._ Talmudski traktat Kidu§in (2.

£bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. osobito omiljen za vjenfianja. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski. odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti. vjenf ani baldahin. U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot .) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede. bragni ugovor. U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn. U ostale dane. a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi. gemu mora biti i njan. No. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. pisan aramejskim jezikom. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji. a bududa suprujga odlazi u mikve. Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni.jZaruke i vjen^anje (nisuim). koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. svjedoka i rabina. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu. Zatim se cita njihova ketuba. pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti. §rnijuobavljati vjencanja. Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru. Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema". predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima. buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja. obrednu kupku. Preispitujud svoj dotadasnji zivot. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a. deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja). prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu.'^i^i\m peharom vina. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera.obilazenje). a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda. premda je dopuSten. svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v._molitveiu §al. nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima. Njegov tekst je propisan. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari). u novija vremena . Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome.razvijenih eticnih drustvenih odnosa. ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan. U izvornome obredu.

ygliki je. on .. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. -). Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje. i to samo radi radanja djece. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. najprije zamota u ubrus.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove. No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju. Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva.a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se). sadhana.bi je zgazio. Ovaj obifaj ima viSe izvora. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. ga_od supru2ni'ka. e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno.enjezapoQ3. Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora. Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom. nastavljar^^adi. navodi i dva nadna kako »pnajmn».. brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna. Sve donedavna. Mladi se par odvodi zatim iz hupa. U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca. iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale. yjenganoga baldahina. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti. mladenci se smatraju ponovno stvorenima. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii. no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!). odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho. koja je takoder obvezna. NapuStajud vjenfiani baldahin. No. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 . U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima. Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a.Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe.prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2.unu pjrfidanost zivota Tori. a poStovatije vi$e nego sebe. Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj.nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem. Rabin kao duhovni voda zajednice. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). Nakon sluZbjnoga dijela obfeda. redovito je ozenjen.. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota. Re^ovniStvo^nejJdstoji. Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom. §to senazivajihud. S obzirom da je brak posvedena veza. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. jega_grijeha. Stoga se £a5a. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. radTsprecavaniapovreda. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni. Ipak. no u praksi takav izbor se osuduje. Narodno je vjerovanje da to.

Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka. Tradidjski je nida. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona.. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. jer to je dan koji treba pruzati radost. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge. DapaCe. obveznoga bra^noga ugovora. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom. zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota. Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. Drzi se osobitom micvom. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu. manje privlacno za ostale. ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji.potomstyo. menstruirajuda zena. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. porodaj. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i. pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke. ona je ipak zbog toga u stanju nida.. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana.. znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome. Medutim. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja. bolest.). jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj. zelja i potrebe visoko uvazavaju.._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju. 23. Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina. izravnog i neizravnog.. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog. sedmom i djelomice desetom.. i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. No. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota. obrednu^^k^ipEu. Prije obnavljanja spolnih odno§aja. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja. odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa.._ukpjima_sup£Uga. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove. U manje ortodoksnih vjernika. Zenina se volja. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. brojanje podnje iznova. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata. Incest je zabranjen Torinirn odredbama. te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren. Ipak. nakon prestanka takvoga stanja. pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu.18). osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav.. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi.gu sluzbu. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. Cak i za muSkarce pored 201 200 . a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. po^ivalnim^djelom. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa.

V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***...'. koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga. Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!)..-Vi.^"-rf^™. +*fi «.-H"^— T ^W T ' . ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama. 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica.iinimii. .. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c.".»^-j-^f-^.fc.i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'. . r .. i pored tradicij- samo"-" zidovskoga .. Zapravo.|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne.iene-vode.. uvijek 'ii^rfe. Pored toga.t UT^feab^^^da^c^^ _ „ .^ "" * "^kai^ti'MjQeti. a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak. doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama. u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca. all veoma ortodoksni muSkarci.. ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu. .-.^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk. Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v. .'. Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota.^^^-'. Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge. sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio.tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i .. _ rr .lbw * -'^-. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom.^mQ^a^v^jiril.kojih prolazi.. _ . 2idovstvu. U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje. Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[.r^-^. dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota.' .. No. zldovske zene .^a^akne.mojr.d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*. _ . slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina.• — ~>^-^-*.^ »•-.•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t.—.~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -. ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 .^dolipi. poput pripadnika hasidske sljedbe. Stoga se izmedu ostaloga. t..

dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima. buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti.jpaj. Uz zadrzavanje u tim okvirima. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim. zbog gubitka potomka.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja. Optenito. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota. Postanak) 1. nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje). a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu. Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a. No. ali nema o§tre osude. Medu_ tim.22. ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje. te zabrana rasipanja sjemena.1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja. a iznos odStete pripada suprugu. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje. a nazivalo se £a$om kprijenja. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje. prirodnome i umjetnome. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. (Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all. Medutirri. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca. No. Prema Hilelovoj Skoli. (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece.) Opcenito. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa.28 i 9."zbog rijegoviE isvojstava. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece. O. pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 . No. eruto drzi teSkim prijestupom. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno. drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama.

te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma. P«^fPlMP. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom. Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. a blaze samo od katoli£koga pristupa. no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e. a naHo. iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje. Optenito. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba. te pri us207 206 .?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju. ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. godine. pri trudnod maloljetnice. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga. U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote.zivota. Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten.

. osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom.) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod. i 11. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan.2idovski je brak monqgaman. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja. jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica. stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno. Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena). No. Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli. zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina.trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?).. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. u europskoyTaieljenosti. ne stvara vece praktiCne probleme. ona nije sveta niti zaSticena od promjene. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica. djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. ria"^injelazu 10. a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . mnogo se raspravlja i o toj problematic!. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda. poput vecine ameridkih zajednica^. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa.. No. koja bi mu_mogla roditi djecu. Responsama. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta. No. ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera. Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih. Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota.. ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene. ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme. PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo . . Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. U suvremenim rabinskim razmatranjima.tra^eno odobrenje. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama.2idovski se brak mo2e_razvesti. etifikih i teoloSkih pitanja. Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta.

. I pored rabinskih zabrana i opomena. te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. nakon zavrSetka Holokausta. vlastitom. zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa. ^phen.pnnrq^p^'ga1lcjnjj. a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden. Ukoliko pomirba ne uspije. Ako godinama 2ive odvojeno. Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. Kogan i slifina). poKvalno djelo.. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene. no u suvremenosti. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli. nasilni su. stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu.jjputiti. bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba. bet dinu. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia. muzevi ponekad piju. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!). Nakon razvoda. jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. 211 . supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod. ona se ne moze udati ali on. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza. Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu.ena koje 2ive odvojeno od mu2a. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. te njihove djece iz izvanbraifihe-veze. hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona). bludnici ili kockari. nemarni. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. Istodobno. najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga. Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja.odaju prezimenaJKohen. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu. no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova. 210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda.voda. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. On je_jx>put^Jcetebe. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ».Kpn. ali Cesto ne uspijeva. kohen. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva. Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2. ona ^srruje_^erskome_sudu. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. rastroSni. Istodobno. bra^noga ugpvora. Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv. P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka.. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond). njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan. i ne zele se razvesti. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda.

s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. Erat ili najbliglrodak bijj. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik. na§i dani moraju biti odbrojani. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega. Tpjejfkwm. izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. a danas se. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. a mudrost se stjef e tijekom godina.jio ne naglaSava ga.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. Izvorno. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega. jer se micvoi (duznosti. a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe. te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. Da bismo osjetili prolazenje vremeria. bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina. a sama zena naprosto nije imala izbora. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota.JMa Jbududsvijet). zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen). budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva. no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. odnosno stjecanje mudrosti. Ova je obveza bila duboko poStovana. Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro.

koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge. tijelo se polaze na pod. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. a ako je primijenjen smatra se umorstvom.dopuSten.Cuj Izraele. Sulhan aruh (Prostrt stol). nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. kirja. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje. U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba. istodobno. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga. U domu ozalo$£enih. u olam ha-baa (budutemu svijetu). jer u te se dane ne smije tugovati. Nakon smrti. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. 214 umotano u plahtu. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. §to se naziva kirja. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . dobrotvorna Sveta Udruga. koja skrbi o umirudma i umrlima. Neposredno nakon nastupanja smrti. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom. Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga. Kremacija. te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene . sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom. Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. a zlodnci t^e zauvijek nestati. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan). Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. Clanovi su Cesto uglednici zajednice. Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. u koji se tijelo spuSta bez kovCega. Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. djelatnost). ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. Prije toga. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku). No. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika.prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten. posljednjeg pogleda na pokojnika. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. ne smije se odrzati nadgrobni govor. nazoini zaderu svoju odjecu.molitvenim §alom. Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja. zene de opremiti zenu. odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu. a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan.

Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. osobito jaja i lecu. Bradu dodiri nisu dopuSteni. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru. Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. gdje nema grobova. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja. vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa. Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti.blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena. a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba. 2ivPta. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. osim za roditeljima. a naSe rijed mogu samo smetati. Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. Ne primaju posjete. (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) . U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati. znakovi zanata i slicno). sami cemo se vratiti u tijelo zemlje.sedam.ovdje podiva. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha.tijekom sedam dana radosti. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota. s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver .) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog. da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. golubica. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru. U domu zalosti se ne kuha. Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. te na jarcajt roditelja. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu. za kojima zalost traje gpdinu dana. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim. a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. podnje odmah poslije pogreba. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara. ne kraterkosu" hiti bradu. a Siv'a je njegov prvi tjedan. tradicijsku zalobnu hranu. Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. citaju Toru i daju dobrotvorne priloge. ali cvijece Sto raste oko groblja. te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana. Tijekom toga razdoblja. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili.

Temeljna knjiga krg(5anstva.nazarenstvo (prema gradu Nazaretu). To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke. jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice.svecenika. kao Sto je primjerice zagrebaCka). vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. 218 219 . jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). U sefardskim zajedrucama. Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena . osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu. koje se hebrejski naziva nacrut . a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir. sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota.je propisano. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim. Korijen krScanstva. KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. osim u veoma ortodoksnih. sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. Biblija. Uz ovakve zalobne obi£aje.

U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve.rabinom. Povijesno. pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija. Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe. Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija). zelio proglasiti kraljem. Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. iz kojega treba do<5i Mesija. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga). nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. najvjerojatnije. hebrejskim imenom Jesua ben Josef. medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova. Isusa Krista.. upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. godine prema krScanskome ra£unanju vremena.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). jer zidovsrvo . zaceo se korijen krscanstva. preuzeta iz zidovstva. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela. koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. vladara zivota i smrti. u krScanskome kalendariju.).) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov. S obzirom na tekstove Evandelja. (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. Molitve. £ime je nestao i sam privid neovisnosti. gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte. koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz. 4. U krStanstvu je simbolika kruha i vina. Jedna od njih je i sekta Esena. malo kasnije: od svetoga Pavla. Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova. Nakon smrti kralja Heroda. iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana). Isus sin Josipov. £ak i ja£a od one izvorne. Tora. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. u praksi.. Svetoga Duha i Sina. sto su ih 2idovi primili na Sinaju.vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova. osobito sucutan. Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi. Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist. ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. moguce je i da je Isus sebe. No. a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost.prokuratora. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji. u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem . i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji. u tome vremenu bez zidovskoga kralja. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima. Ukoliko je Isus bio povijesna osoba. onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom. pa i osnovna Ode na§. roda zidovskih pomazanih kraljeva.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka. koje krScanstvo osobito naglasava. izvorno krscanskoga spisa. Kako bilo. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika . Opdenito. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva.

. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). najstroze zabranjeno). prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. sa Zidovske strane promatrano.. pa tako ni krgcanstvo. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije. vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela. neupitan je utjecaj Hanuke. kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. No. Uz to. kao srediSnji motiv krgcanstva. to je pitanje pogreSno postavljeno. Spasenje. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda. jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus. a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja. kratko i grubo refieno. jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije. premda neupitno ^ovjek. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . No. kao i svaki drugi rad. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska. nije bitan motiv iidovstva. Naime.. Isus je. da mafevi nisu prekovani u plugove. a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora. 223 . zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje.. svi su dokazi. blagdana svjetlosti. kao znak njegova dolaska. niti Isus. te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva.mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. Dakle. Ono nije predmet njihovih dvojbi. a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi. a Isus je patio i trpio bol. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. te se na njega i ne moze odgovoriti. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom..druga sveta i znamenita mjesta. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. na krScanski blagdanJBozk. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista. On pori£e prehrambene propise. Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem. Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. Istodobno. umora i boli. biti iznad ljudske patnje. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca.

No. ye£ nagao i zestok. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. pun milosti). Islam. njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. poput Zidovstva.). Jichak (Isak) je Ishak. stoljedu. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. ipak. islamski vjernid. Jaakov (Jakov) je Jakub.milosni. Istodobno. Mose (Mojsije) je Musa. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. Islam je nadnacionalan. Jedan je Bog. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. Cini se. Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja. Adonaj ehad (Poduj Izraele. musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik. naj£esde osvemi^ki. islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin. iako niti to nije bilo Cesto. op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim). Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je. zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. Josef (Josip) je Jusuf. Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. nastaje islam. ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba. obvezan kao jezik molitve i obreda. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda. koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv. namr§ten i nimalo saljiv. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta. nazivajud ga Isa. premda je i sam Adonaj. sure. ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima. Avraham (Abraham) je Ibrahim. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa. prema islamskoj tradiciji. a postuje i njegovu majku Merjemu. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. Pored opomene gresnicima. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi.. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 .. budud da je to jezik Kur'ana. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva. nosi jak zidovski peCat. a obred je samo na arapskom. ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira. (Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. Salamun je Sulejman. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha.. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog. David je Daut. Noah je Nuh.. Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. ne spominju ga bez pridjeva: £asni. poput primjerice obrezivanja muskaraca. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). a muslimani. u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. u 7. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. Kur'an je temeljna knjiga islama. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim .

no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama.. Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana. gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. neovisno o tumatenjima. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava.Boga i Posljednji Sud. Suprotno od zidovstva. Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece. Islamski vjernik . kao i u zidovstvu. spise i obitaje. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat. to jest uzima abdest. Peti je stup: hadz. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. krvi. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila. tekst koji je temelj i Kur'ana. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve. a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. No. kao uzdizanje nad tjelesnim. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava. Drugi je stup: molitva. koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. Prvi stup je: vjera u Jednoga .musliman . Oba sustava. koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. samo je posljednji potpuno izvorno islamski. Tanah. svinjetine. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. U islamu.pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. postao nesluzbenim §estim stupom vjere. To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom. idolopoklonika. Istodobno. brane vjernicima primjenu taranja. No. Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota. vet kao trpljenje u slavu Bozju.. te Muhamedovo proroStvo. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje. dakle Toru. i zidovstvo i islam. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru. Naknadno je dzihad. dakako. upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama.. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu. tijekom najvecega dijela islamske povijesti. sedaka. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. kultivirane vode. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. Cetvrti je stup: post. i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica. Od svih ovih pet stupova vjere. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. (Ne bi se.. odnosno Sveto pismo. Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. hebrejski: cedaka). te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. Kao i Tanah i krStanska Biblija. trajna ne227 . zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge.) Ipak. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana). Osobito je zabranjeno vino. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro.prije molitve obavlja obredno pranje. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. r. Istodobno. kao povlastica. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu.

jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. No. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima.. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. 229 . kao Sto je Zidovima imati druge bogove. zudjeti za tudim posjedom. A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. takoder. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom. obostrano pristajanje. Isakom i Jakovom. Jer. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. a bogohuljenje. To je doista najmanja moguca mjera. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim.prijateljstva. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim). Narodima nije izriclto zabranjeno. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. a Arapima. lazno svje do£iti. buducemu svijetu. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. ostali su Narodi tek treca. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup. kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima. Umor stvo. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda. a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. koji je poput krade. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. jer iak ni iskazan. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. pasivna strana. Nije im. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. incest i krada. te postovanje roditelja. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. zajednice koja je prihvatila Knji gu. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja.. jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana. Uostalom. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. da bi se to ostvarilo. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. pa i preljuba. zaklinjati se. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. Zanemarivanjem bilo koje od njih. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. subo te. a s time je povezano i poStovanje roditelja. umorstvo. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. viSe su prividne nego stvarne. bogohuljenje. naredeno slavljenje Sabata. pocmiti preljub. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. Doista. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom.

. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. godine.. osobito europska. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. a posljednja u Rusiji 1911. No.doduSe.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). Nakon toga. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva.. Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. od opcenite izjave ah. Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom. Tako se u Dubrovniku 1502. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti. prva takva optuzba podignuta je 1144. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. prije svega kr§£anske djece. Buduci da je povijest. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira. Tako je i u Hrvatskoj 1908. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige. a brojni su zloCin i priznavali. Zidove drzali poganima ili hereticima. stoljeca. Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. U vrijeme cara Justinijana. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo. Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda. tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima. Primjecujemo Kainov znak na svome celu. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. helenistidkom i rimskom vlaScu. Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista. Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. nesreca i strahota pod perzijskom. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. proganjan i spaljivan. diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. Rani krScanski crkveni oci nisu. i 1622. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona. dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona. Pored toga. jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. Papa Ivan XXIII. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. stoljecu. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. 1963. Jer ne znadosmo Sto tinismo. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. neodvojiv dio molitve S'ma. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. 231 . a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. koje se podudara s blagdanom Pesahom. prouiivSi krvnu osvadu. nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova.

Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. silom masovno krStavano. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. i 1411. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. Zidovi sve do 19. £esto zute boje. obesve£uju hostiju. 1391. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. prisiljivani jesti svinjetinu. Osobita razlikovna oznaka na odjed. Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. Zidovi diljem Europe 233 . do 1656. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. No. te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda. a 232 1538.Tijekom Srednjega vijeka. Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. po&njaju obredna umorstva. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. sve do 1874. upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. No. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju. da bi 1492. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. Pet godina kasnije. U Spanjolskoj je 1146. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. Kako je vrijeme odmicalo. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). takozvanihpogromfl.721. odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije. dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. Godine 1858. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. Zakonska je odredba 1850. i 930. od starovjekovne 460. ali sve do druge polovine 20. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. No. Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. Sam je otac protestantizma. Martin Luther. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji. najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima.873. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore. bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. a povremeno i kao bespravne. jo3 poja^ana. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. lako su mnogi izabrali takav put. a 1827.

godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima.. godine svrstao se i hrvatski Split. manje vrijedne rase. i 1934. Rimu 1921. u okruzju islamskih zemalja.1923. stoljeea.1930. takoder tek u tome razdoblju. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19.1931. Parizu 1920. za razliku od arijske. Opstanak Drzave Izrael. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima. silom odveli papski oru2nici. i 1938. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja.. primjerice u Berlinu 1911. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. oko §est milijuna ljudi. godine. i 1936. Pragu 1927. djec"aka su ipak. i 1917. uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. U novovjekoj Europi. godine^u Belgiji. Ponegdje je. nastale 1948. indoeuropske. propisano 2idovima noSenje osobite. Pored nesrete za dtav svijet. godine. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. u konzervarivnome 19. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. 1929. 235 . U osvit 20. VarSavi 1920. primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815. prepoznatljive odje^e.11921. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi. Umro je 1940. stoljecu. godine.1934. i 1934. i 1938. kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. 1920. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam. izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta. 1903. do 1937. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora.uzbudili su se. Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil. Leipzigu 1920. Becu 1940. odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. kao katolika. No. kao primjerice 1838. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini.1921. te u Brazilu 1936. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama. Londonu 1920. stoljeda. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. te hrvatska metropola Zagreb 1996. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini. Moskvi 1911. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca). godine. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18.

Nakon Kristalne nod. Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja). 236 No. Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije. poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. pokret nazvan prema rijed Cion. plan povratka razvijao se. Obje strane imaju svoje sljedbenike. 80. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. dio je 1948. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika. kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. 50. i 20. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka. Cionizam. Covje£anstvo je tijekom 19. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova. kulturalne. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael. Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897. stoljete. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo. 237 . godine 1938. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu. Od uvjerenoga pristalice asimiladje. ukljuc!ujud socijalne. ostvarujuci tako san Theodora Herzla. pet godina poslije nastanka.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. 20 posto zidovskog pucanstva. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. u kojoj . tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi. Godine 1901.a to nije nebitno . No ipak. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. promilima i dijelovima promila. ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu. Mnogi su ostali u Europi. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. ustanovljen je Keren Kajemet. tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju.

kao daje spasio titav svijet. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine. Bila je to Danska. ipak. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. drzavni je ustroj. Veliko stradanje. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. uspostavljena je 1948. Upravo obratno. poznatom kao Holokaust. unizavani. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. godine Jad VaSem. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa. Odvazni. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta). Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. Velika nesreca. prema razlicltim. teSkoj. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. U. No.Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. Cesto tragicnoj povijesti. Tosefti. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani. predvoden svoiim kraljem. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. dodatku MiSne. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. uhidvani. koju 2idovi zovu $oa. Danski je narod. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. drugome svijetu. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . svijetu koji dolazi. organizirano ali i pojedina£no. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. godine Drzava Izrael. obespravljeni. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. A u vrijeme nakon Holokausta. iesto i slutajnim prigodama. No. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone.

godine u Vilni. Naime. mnogo dugotrajnoga ufenja. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl. a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). to nije bilo tako teSko. ved. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako. I u kasnijim vremenima. Nakon Holokausta. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. Obvez241 . Kogan. Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. a nema ni drugih svjedoka. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. U prvoj polovini 8. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu. Kohn. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu. No. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena.. spaljen je prije samo dva i pol stoljeca. iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva.). stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. i nadalje se svakodnev.sve<ienik (Kohen. sve do u poodmakli Srednji vijek. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka.. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice.. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. Kagan. Jedan takav mu£enik. U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. Potrebna je iskrena duboka predanost. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka. nemati drugih poticaja osim duhovnih. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati.. Naime. prije Holokausta. krimski Hazari.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici. a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen . vjerskom sudu. do prije nekoliko desetljeda. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. 1749. Cohen. mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc. Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju. obratno. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore. Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim. dam ha-baa.Zidova.000 Pravednika. Radi izbjegavanja takvih progona. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). Kon. a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika... No. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga. usprkos svim teSkotama. za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja. Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi. poljski plemii primljen u zidovstvo. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika. Koen. ako zeli biti primljen u zidovstvo.

a zatim ga se prima. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred. uzimaju se i druga zidovska imena. zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). mikve. No. Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. prijam u iidovstvo je lak§i. prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac). I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom. koja ostaje u svojoj religiji. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda. Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. prema ugledu na Rut. a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola.no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). 243 . U praksi. Preobratenika. Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla. i biva usvojen u zidovskome narodu. uz simbolifrio naknadno obrezivanje. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful