Nakladnik Julija KoS Tisak D-GRAF d.o.o.

Zagreb

JULIJA KO£
Naklada 700 primjeraka ISBN 953-97773-0-5

ALEF BET 2IDOUSTUA
Pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja

CIP - katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuciliSna knjiznica, Zagreb UDK296 94 (=411.16) 39 (=411.16) KO§, Julija Alef bet zidovstva : pogled u krug zidovske povijesti, religije i obicaja / Julija Kos. -Zagreb: vlast. nakl., 1999. - 250 str.: ilustr.; 20,5 cm Kazalo. ISBN 953-97773-0-5

Ova je knjiga ostvarena uz pomoc Memorial Foundation for Jewish Culture, New York. This, book was made possible by a grant from tho Memorial Foundation for Jewish Culture, New York.

Zagreb, 1999.

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli na putu od namjere do ostvarenja ove knjige: prof. dr. Marinu Zaninovidu za golemo znanjc koje daruje svojim studentima, za dugogodiSnju prijateljsku podrsku te za preporuku pred Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, pred kojom su ovaj rad preporutili i dr. Ognjen Kraus, predsjednik Zidovske optine Zagreb i robin Eliezer Papo, za Sto i njima zahvaljujem. Hvala rabinu Kotelu Dadonu i rabinu Isaku Asielu za strudne naputke, kolegama i prijbteljima za savjete i pomoc tijekom pisanja i pripreme teksta za tisak, te Memorial Foundation for Jewish Culture, New York, za povjerenje iskazano ovome radu. Zahvaljujem uditeljima i prijateljima za znanje i osje£aje koje su mi pruzili, a najblizima za podrsku, razumijevanje i ljubav tijekom moga rada na knjizi (sto im nije uvijek bilo lako...).

Posvefrijem ovu knjigu susretima koji su potaknuli njezin nastanak, osobito onima bolnim.

SadrZaj:
U krugu zidovstva - umjesto predgovora
POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA

13 15 15 38 42 44 50,, 50 53 54tk/ 61 62 64 ~~ 66-£/ 67-] 69 70 72 477^ 77 ^ 89 91 93 *i 95^ 97, 100 fr." 104

OD PRAOTACA DO DANAS Od praotaca do Holokausta f 1941-1945: Holokaust 2idovi svijeta nakon Holokausta Drfavalzrael TEMELJNI KRUG: NACELA, ZNAKOVII SIMBOLI Identitet: tko je Zidov Izabrani Narod, narod Saveza ^Narod Knjige: Tora i Tanah, Talmud, Zohar Zemlja Obedana Bozje Ime: slava i zaStita ; • Deset zapovijedi - Aseret ha-diberot -^613 zabrana i zapovijedi - Tarjag micvot ••^13 nacela vjerovanja - SloSa asar ikarim Mesija: ocekivanje i nadanje f-Blagoslovi - B'rahot Molitva: miSljenje srcem 4-Vjerski zakon i obvezujuca tradicija: Halaha fCuvanje posvecenosti: kaSrut Zivot i obitelj: temeljna vrijednost Odnos prema suvremenim tehnologijama -f-SrediSnji zhak: jeruzalemski Hram •f OkupljaliSte: bet ha-kneset - sinagoga Znak posvecenosti: hebrejski, sveti jezik Jeziciraseljenosti: jidiS i ladino Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija

KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju SlROKIKRUGZIDOVSTVA.......................................................................................................124 velikih objavljenih religija Krug zajedniStva i razli&tosti: ogranci zidovstva.......................................125 Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Smjerovi suvremenoga zidovstva .._...................................................................................135 Duga povijest antisemitizma Mesijanskipokreti i sekte u okviru zidovstva....................................................139 Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel .......................................................................... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pravednici medu Narodima ..... . . .141 Prijelaz u zidovstvo GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI........................................................144 *j"Zidovskikalendar ..............................................................................................................................144 DODATAK ••^-Sabat: sveti dan mirovanja......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149 Kako u hrvatskome jeziku pisati hebrejska /-fVelikiblaedani ........... ............. . . .155 i jidiS imena i rijefii I , v " ............................. -^fRoS ha-Sana - nova godina: obljetnica stvaranja svijeta.....................155 <4jom Kipur - dan pomirbe: post i pokajanje..........................................................159 Kazalo pojmova :. Tri hododasna blagdana: Sukot, Pesah i Savuot...........................................164 T^-Sukot: blagdan sjenica..........................................................................................................................164 HoSana raba: dan zakljuCenja godiSnjega sudenja.....................................166 S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga Citanja Tore..........166 "fpesah: blagdan oslobodenja............................................._......................................................167 Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu Pesaha i Savuota ................................................................................................................171 "fc$avuot: blagdan primanja Tore...............................................................................................172 Mali blagdani: dani radosti........................................................................................................174 RoS hode§: blagdan mladaka.....................................................................................................174 -^•Hanuka: blagdan svjetlosti________. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 Tu bi-S'vat: nova godina drve<5a.............................................................................................178 ~j~¥urim.: blagdan izbavljenja...........................................................................................................179 Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana................................181 Spomen-dani: poStovanje i sjeianje..................................................................................181 "/•jom ha-Soa: dan sjeiianja na zrrve Holokausta................................................181 Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael..............................................182 Postovi: pokajanje i sjeCanje na tragiCne i tuzne dane...........................183
..............

•f-Mezuza: svakodnevna opomena r......................................................................................110 -^Mikve: kupka o£i$£enja....................................................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112 -f~Obredna odjeca: znak posvefenosti i razlikovanja....................................114 Obvezni, dopuSteni i zabranjeni znakovi: £uvanje identiteta ..... 117 -jhMenora.........................................................._.........................................................................................................119 'f-Magen David - Davidov Stit .......................................................................................................120 •f-Vinova loza............................................................................„..........................................................................122 Maslina..........................................................._.......................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123

ZIVCTNIKRUG: PO§TOVANJE ZAKONA -fRodenje i Brit mila: primanje u zajednicu -^-Barmicva, Batmicva: punoljetnost Zarukei vjenCanje -f-Brak i spolni zivot Smrt i posmrtni obi^aji

189 190 192 194 199 213 219 219 228 230 236 238 240

244 246

U krugu zidovstva - umjesto predgovora
Hrvatskome dtateljstvu do sada nije bila dostupna tiskovina koja bi mu sustavno i sazeto priblizila zivotne dnjenice zidovske svakodnevice. U ovoj je knjizi, pored najkratega mogudeg prikaza zidovske povijesti i osnovnih statisti&ih podataka o suvremenome zidovskom puCanstvu u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu, iznesen temelj zidovskih vjerovanja i obitaja, uglavnom prema ortodoksnome pristupu, budud da je ortodoksija izvorigte svih kasnijih zidovskih sljedbi, no nazna&na su i konzervativna i liberalna shvatfanja. U 2idovstvu za svaki zamislivi postupak u zivotu osobe postoji ispravan, zidovski naCin postupanja: od molitve i proslave blagdana sve do ustajanja nakon jutarnjega budenja, uzimanja hrane, vode ili naCina na koji se obavljaju fizioloSke potrebe, a svi se ostali nadni dr^e neispravnima za 2adove. Time zidovstvo osvjeSCuje svaki 2ivotni Cin kako bi mu se namijenilo dolifno poStovanje, neodvojivo od poStovanja Ijudske osobe i zivota. Nakon tisutfa godina vjernosti, dio zidovskoga naroda prije relativno kratkoga vremena poteo je gubiti zanimanje za sudionigtvo u Narodu Izabranome. Tijekom gotovo tri tisu<5e godina progonjen, narod je Izraelov u 19. stoljec^u, mnogo stolje6i nakon gubitka Hrama i drzave - a sva su ona bila ispunjena patnjom - po£eo nalaziti razumijevanje u ofima naroda s kojima je zivio. Gradanska prava koja su 2idovi s mukom i postupno osvajalidonosila su i jedan gorak plod: akulturaciju pa i asimilaciju. Uz ravnopravnost dolazilo je i napuStanje vjere praotaca, gubitak tradicije, temelja Cuvanja identiteta. Dva stolje6a, devetnaesto i dvadeseto, donijela su viSe preokreta 2idovskome narodu u europskoj raseljenosti nego sva ranija stolje^a zajedno. Gradanska prava odobrena u pojedinim dr£avama ti13

prvo raslojavanje na ortodoksne i reformirane zajednice. Zidovska tradicija na pofetku svoje povijesti nalazi praoce: Abrahama (hebrejski: Avraham).gotovo svi su stradali u Holokaustu . priblizno polovina je napustila mjesta patnje i pridruzila se pokuSaju ostvarenja jednoga sna: stvaranju drzave Izrael. i to zbog duboke vjere i vjernosti koju je ovaj potonji i dalje cuvao?! Prvi je put dio zajednice drzao sebe naprednim i intelektualnim stoga Sto je zaboravio ili zabacivao obiiaje predaka?! Zatim je doSla tragedija sredinom 20. Stoji li na po£etku praotac Abraham ili neki njegov suvremenik nepoznata imena. stoljeca: Holokaust. U jednome dijelu europskih prostora nastavanih preostalim Zidovima istodobno je nastajala polustoljetna vladavina drzavnoga bezvjerja: joS jedan cunbenik napustanja religije kao temelja koji je odrzao zajednicu tijekom tisuclje£a. stoljeca donijela su prvo potpuno nerazumijevanje medu razdvojenim zidovskim zajednicama.jekom 19. koji 15 . njegova sina Isaka (hebrejski: Jichak) i unuka Jakova (hebrejski: Jaakov) nazvanoga Izraelom. tijekom godina. pitanje je opredjeljenja za prihvadanje religijskog ili druga^ijeg tumafienja najranije zidovske proSlosti.mene. pri razgledavanju simbola zidovstva prikazanih u njegovoj sinagogi. za meneje to zivot! Jedna refienica pokrenula je otponac: zabljesnula me je spoznaja da Narod Izabrani nije muzejski izlozak ve<5 zivo traje. Medu malim brojem prezivjelih s podrucja na kojemu se dogodila $oa.a tada konacno pronasao . kraljeznicu zidovskoga identiteta. Prvi put je jedan dio zajednice drzao neki drugi dio nazadnim. Tada mi je jedan rabin. 14 POVIJESNI KRUG: 40 STOLJECA OD PRAOTACA DO DANAS Ispripovijedano krace od najkracega moguceg! Od praotaca do Holokausta Vrijeme praotaca Razdoblje praotaca izvoriStem je zidovske povijesti.ali naS je dom bio bez zivoga zidovskog identiteta. naslijede mojih predaka Sto je trajalo u meni. Abrahamu. na zidovske rodake i prijatelje . pa i primitivnim. kada mu rekoh da su mi oni poznati kao povijesni likovni prikazi. odgovorio smjeSkajud se ogorc"eno: Za tebe toje povijeit. Veliko stradanje. Nadam se da ce biti korisna svima koji su zeIjeli postavljati pitanja o zidovstvu ali nisu imali kome. Stoga je ova knjiga nastala i kao dio zahvalnosti za pronadeni identitet. zabacujuci tradiciju i religiju. i ja mogu biti njegovim dijelom. Moje duboko poStovanje za zidovski narod nije ukljudvalo i moj vlastiti zivot.smrtno je stradalo izmedu trecine i polovine ukupne zidovske populacije svijeta. I ja sarn odrasla uz obiteljska sjedanja roditelja na njihove zidovske obitelji. $oa je odnijela najved dio pripadnika zidovske zajednice na okupiranim podrucjima . hebrejski: $oa. Bilo bi vjerojatno pretjerano redi da sam tada pronaSla Boga: dni se zapravo da je On. Mnogi Sto su zivjeli i bili rodeni u torn vremenu i na torn podrucju samo su jog podrijetlom bili Zidovi. Velika nesreca. pronalazio . jesam njegovim dijelom.

Gad. gdje im dobro bijaSe. U Egipat su £etiri stoljeca ranije u§li kao skupina od 70 osoba. veliku i mocnu. toga je Mojsija Bog odredio ne za udobnost i dvorsku rasko§ ve£ za sve prednosti i nevolje predvodenja svoga nemarnog. Medu dje^icom odredenom za smrt na§ao se oko 1400. Nastalo je vrijeme kada su brojne. Uskoro je po£eo prigovarati ovaj puk nenau£en na oskudicu. zene i djecu. Efrajim i Menace. a Mojsije je u Izlasku predvodio narod od 600. Jichakar. Prehranjivao ih je u pustinjskoj nestagid sam Bog. Ovo se dogodilo u vrijeme oko 2000.. a Josip ponovnol sretno pronalazi svoga ostarjela roditelja i svoju pokajanu zlo£estu bradju I nastane se svi u Egiptu. Zebulun. kada je u Egiptu zavladao faraon koji vige. suhih nogu i zaStiCeni jakom Bozjom rukom. odmah do faraona. kada se sve ovo dogadalo. A§er. Bog je opetovao svoje obeCanje... a povijesno prve. U okviru pustolovine uzrokovane ljubomorom brade na Josipa. njima i njihovim sinovima.K. ta svaki je £ovjek u Egiptu bio faraonov rob.^ugavgg plemena na putu Izlaska iz suzanjstva egipatskoga. p. ravno put Crvenoga mora Sto ga je Bog pogodno i hitro razmaknuo za svoj narod. No. Benjamin. praocem zidovskoga naroda. hranjivu i zdravu ali dni se neprivladjiva okusa. No. rodonacelnika dvanaest kasnijih izraelkanskih plemena. dobro uredenu drzavu u vrijeme oko 1850. Dan.. ovaj u mladidcoj dobi dospijeva u Egipat. a u zemlji se nije loge zivjelo. Time Abraham postaje prvim Zidovom. Simon Levi.. Cini se da je ukupno ^etiri stolje<5a dug rad na izradbi opeka za faraonske gradevine bio za 2idove manjevi§e prinudan. na^inili bi nepodopgtinu. Saljud im manu. Putem vigekratne objave trojici praotaca. na brzinu ispeien kruh. nemirnog. Zbog njegove duboke vjere Bog ga izabere izmedu idolopoklonika te mu re£e neka iz svoje mezopotamijske postojbine krene u Kanaan. No. idila nije potrajala. Njegova ga je domiSljata i odlufna majka odludla spasiti. kako Biblija kaze. proro&ca Miriam. ve£ je problem nastao oko 1800. oCeva miljenika. gdje ce biti blagoslovljen i postati praocem mnoStva. teSkog i. Imao je Mojsije gorkih trenutaka voded te ljude pustinjom. No. Mojsije povede sve zidovske muSkarce. tanak poput poga£e. Zacijelo su bili Saroliko mnoStvo ti ljudi §to su sav svoj posjed morali ponijeti sobom ili zauvijek ostaviti. i MoSe (egipatski: dijete ili iz vode izvadeni). p. Uz to. pored punih dadavih lonaca na ognjigtima. Bili su nauCeni na obilje i lako zapaljiva znaiaja. vjeciioga Boga. a u hrvatskome jeziku Mojsije. gdje je odgojen kao egipatski velika§. natrag prema istoku i Obedanoj Zemlji. Petkom. prvi 16 u beskrajnom povijesnom nizu pokuSaja zatiranja zidovskoga naroda. Bozji plan i vlastite sposobnosti uzdignu Josipa na drugi najviSi polozaj u Egiptu. jer kada god bi im na trenutak okrenuo leda. nije znao za Josipa. tradicija ve£ u njegovu djetinjem uzrasru pripisuje spoznaju postojanja jednoga jedinoga. Poveo ih je u pustinju. Nije problem zapravo bio u tome gto su Zidovi bili faraonovi robovi.. Egipatsko suSanjstvo i Izlazak Jakov-Izrael imao je dvanaest sinova. zastupajud ga i uvode(5i red. 2idovi nesmetano krenuSe dalje. Bog bi davao 17 KNJI±NICA "JURAJ HABDELlC" T A r D C1 D .. noseti u pustinju jog neukvasani.K. da bi zatim svu tu vodurinu srrovalio na neplivade Egipcane. §to sve ostavi u brzini bijega. slijedeci Bozji plameni stup noCu a stup dima danju. U egipatskim spisima nazvani su narodom Habiru (Hebreji).K. Zemlju Obe£anu. a i tijekom neobi£nih zivotnih dogadaja Sto su ih zadesili. tu su bili njegov brat Aharon (Aron) i sestra.K. p. okupljene u dvanaest plemena: Reuven.000 muSkaraca (s odgovarajutim brojem-zena i djece). faraonu se nije svidala plodnost zidovskih zena. godine p. kojega te kasnije u Europi nazvati Moses odnosno Mozes. Jehuda. snahama i brojnoj djeci njihovoj. protuzidovske mjere po£ele Haft ti zidovski narod. Naftali. a poSli su u besplodnu pustinju pod vodstvpm £ovjeka koji ni sam nije dovoljno obuzdavao svoju plamenu narav. Tako on-naredi istrebljenje zidovske mu§ke novorodenfadi. potomke dvanaestorice Izraelovih sinova. kao prvo takvo poimanje u povijesti ljudskoga roda. Na kraju. Nakon kojekakvih nevoIja s tvrdoglavim faraonom (Bog ga je u meduvremenu smek§ao putem deset golemih nesre<5a §to su zadesile egipatski narod). posebice u usporedbi s neplodno3£u egipatskih.. te ga je o£ajni2kom majdnskom lukavoS^u smjestila u dom egipatske kraljevne.je zivio u vrijeme obozavanja idola. uopte.

kao SaImnon i_SolornQri. teSkoca i oskudice. Razdoblje kraljeva Kultje_cgntralmrao a plemenj^onacncLUJedinila kao narod pod y|aj|ayinom p. ili pak egipatska bozanska krava.<2L. i kao autora JPsalama. tradicijsko zlatno tele zacijelo je bilo bik. sto je u ime svih Zidova primio Savez s Bogom. jer je okusio od egipatske raskosi.dao_s.^ u^inivSi Jemzalem_sj^ojorrLpxije^tpjnicom... Prorod su s vise ili manje uspjeha neprestano pozivali na vjernost Bogu i prijetili posljedicama za klanjanje idolima. neupitno.. za spoznaju da pun lonac ne moze zamijeniti slobodu a jo3 manje moze nadomjestiti Jedinoga koji ih je izabrao za svoj narod. Tijekom toga kratkoga vremena Mojsijeva izbivanja.K. uvijek bi se ponovno pridigli. Sto nije poznavao egipatskoga nadna zivota. No. nije bilo dopuSteno ud u Zernlju Obe^anu. ^oyjek_osebujna znaCa[a. Zakon. (Zapravo. Upravo je u pustinji. strogo ali odnski. do Zemlje Obedane. Mojsije bi ih. . Vrludanje se nastavljalo ali sada u vjerskome podru£ju: svako malo zaboravljali su Zidovi Savez i prepuStali se sumnjivim ferima poganskih bozanstava. s njezinih_613 mz.. 0 Tpra. no susjedi Filistejci bili su neprestana prijetnja mladome narodu. i prostorno manje-vi§e stabilizirala. u hrvatskjorne poznaLj..o^ pTKTOvdje je. te su zbog pohlepe za raznovrsnijom prehranom neprestano zapadali u nevolje. £est u istocnomediteranskim kultovima. prorok §'mue^Sajmuel}_ppq^vajDJe_r2woga_^dQ^^ IjaTZan&aijio se David. Zbog nesuglasica qkq vladalaCkog^pjistupa. Nakon dodijavanja vjedto nezajazljivih 2iddva. bezuspje§no ih opominjud na opce i pojedinacne probleme §to ih cekaju u monarhiji. nastao onaj zidovski narod kakav te nastaviti trajati tijekom tisudjeca povijesti.dvostruk obrok.. Dospjeli su. Bog im je dao kralja. Po£etkom lutanja pustinjom bio je pozvan na goru Sinaj gdje mu je Bog predao dvije kamene ploie na kojima je osobno upisao deset zabrana i zapovijedi te izrekao Toru.Osje<iaj gto su ga imali u pustinji o svome Bogu kao modiijem od drugih bozanstava zamijenit ce vremenom vjerovanjem u Njega samoga kao VjeCnoga i Jedinoga. No. tegled kamene plo£e s Bozjim zapovijedima i vjerojatno zabrinut hoce li zapamtiti sve rijed Tore. icamenim plo^ama 19 .os_i. _kraj . time sto bi ih pregazila susjedna poganska plemena. uzeli sto nije bilo dostatno Cuvano. kako ljudi radom ne bi morali povrijediti subotnji mir. Zidovi su se brzo i oStro zabavili izradujud zlatno tele i klanjajud mu se. zapalili Sto se moglo zapaliti. Svaki put bi bili kaznjeni. koji ih je izabrao za svoj posveceni narod. koliko je lutanje ukupno trajalo. sravnjivali sve sa zemljom. stvaratelja i kralja svemira. a tradicija ga . te spoznaje Jedinoga Boga. bio mogao provesti pustinjom za manje od £etrdeset godina. uz uvjet dzzanja ovih mzcy.agraditi prvi Hram-i-smjestio-u-BJega kovfeg Saveza s. D a v i c e i t n i k . Bilo je to sredinom 13. Oko 1200. to nije zadovoljavalo ove ljude naucene na ja£u hranu.oazL{naredbenih i zabranjuiudh-od^. Cini se. stoljg^rxKJBog im je zemlju dodu§e obeiao.. djeca su se Izraelova povezala u sustav plemena predvodenih vodama . redaba . Cetrdeset godina pustinje bilo im je prijeko potrebno kako bi za vodstvo stasao naraStaj roden u pustinji. nakon mnogo te§ko<fa.. 18 Razdoblje sudaca Tako je zavrsilo djetinjstvo zidovskoga naroda. p.sucima. podrzavani jakom Bozjom rukom sto ih je izbavila iz Egipta.sin. no to je razdoblje bilo nuzno za moralno sazrijevanje Zidova kao naroda. koji je sa Sinaja silazio joS ispunjen neiskazivim osjecajem svete Bozje nazocnosti. iskovan od teSke ali uporne naravi. §to su se zasitili sudaca te su vapili za kraljem. vremena ostati Bo^ji Narod Izabrani. te su vrludali od grada do grada. ali vjecno su uz njega sjecanje.Saamun (hebrejski: Slomo ha-meleh).) Tako su neprestano stvarali nevolje ovom osamdesetgodiSnjaku..ovih_drugih ima viSe!) gvojevrstan je ugpvor: Zidovi £e za sya. poStovanje i zahvalnost zidovskoga naroda prema tome najvecemu zidovskome proroku i ucitelju. ali im )e nije "pre3aoposve slobodnu. potresenom golemom odgovornoScu §to ju je prihvatio. humora.JSJ5SSy_i?^ . ali napori su im bili otezani nepostojanjem srediSnjice kulta obof avanja Jedinoga Boga. Ni samome Mojsiju. zavrslo pubertet i poCela b'urna mladost lidovskoga naroda.

Prvi Hram. dok se sudenjem u gradanskome pravu bave manja vije^a koja broje 33 rabina. godine p. jaki oCevi imaju slabe sinove: njegpy sin Rehobparn gubt. kralju ratovanja. Hramu i Stovanju Jedinoga. Ta ih nada nikada nije napustila tijekom dugog niza stolje<ia. nije bilo dano sagraditi Hram. Oko godine 720_p_. u 10. Oba su kraljevstva neprestano u ratu sa_susjednima. bilo nestabilno i stalno se podavalo zlatnqme teletu i drugim nepodopStinama. pala pod Aleksandra. pa je tako i 21 .K. Tako rabini prionuSe poslu te sljededh stolje^a nastaje konafina redakcija biblijskih tekstova.) Godine 586. p.Yeliko^ ga. je kraljevstvo. Kralj Salamun je znameniti mirotvorac. u takozvano babilonsko suzanjstvo.. Izrael. tek MaSiah . osjecajuci trajnu pripadnost zidovstvu. druga je skupina povramika.360 muSkaraca i 7. Prorocima Ezrqm i Nehemijom zayrgilo je razdoblje proroka i zapoCelp razdoblje u kojemu <Ie rabini. Razaranje drzave i Hrama bilo je ipak bolno iskustvo. Prodor Perzijanaca koji su pokorili Babilon doimao se 2idova kao djelo Bozje ruke: dopuSten im je povratak u Jeruzalem i ponovna gradnja Hrama. U^vrijeme drugoga Hrama djeluje sedamdeseterodani Sanhedrin. dok je^sjeverno. kralju mira. graditelj i posjednik skromnoga harema s gotovo tisudj zena. Zidovi §to su ostali u raseljenosti. slave Boga i nadaju se povratku. dospjela u Jeruzalem. nepobjedivog osvajaca Sto je zivio burno i brzo. Prva skupina povramika brojala je 42. stolje£u p. Jehuda. ali op£e prilike bile su teSke. a ponovno 6e ih okupiti.komentari i pojaSnjenja svetih tekstova. podize u Jeruzalemu upravo ovaj veliki kralj.K. Tako nastajubrojnefmis'ne:. Davidu. rasprseni babilonskim svijetom. Ovi prognanici poznati su kao Deset izgubljenih plemena. Iskustva kazne za idolopoklonstvo bila su u najmanju ruku neugodna. te 2idovi odlu£i§e zivjeti strogo prema zahtjevima Tore. a zitelji arpxayljeni u Babilon. vec Salamunu. Hrnm a. Hram je bio ponovnojagraden. Ovdje.K. ukupno dvjestotinjak tisuda povramika zapode pobozniji. Veliko rabinsko vijete. (Do danas nisu pronadena. On stvara dobro organiziranu drzavu koja svojim ustrojstvom podsje£a na uredene drzave susjeda. ali zajednice su opstajale. prema tradiciji. odreduje kalendar i rjesava druge teSke probleme.Sto su ga uza sve nezgode Zidovi nosili sobom sve od vremena susreta s Bogom na sinajskoj gori.Mesija. op§irno razmatrati bezbrojna pitanja Sto su nastajala na temelju vec prihvacenih knjiga. a ugrq2ayajulK i dva" velika susjeda: Asirija najsjgyeruj^ Egipat na jugu.K. Tako je iidoyskajdrzava 332. uzivajud prednosti visokorazvijene administracije i jednakih gradanskih prava. te se zidovske zajednice okupljaju u sinagogama. a njegovi zitelji su prognani i vremenom najvjerojatnije asimilirani u asirsko pufanstvo. u Babilonu.K.K. sredigte svega zidovstva. propovijedajud neprestano protiv poganskih stranih kultova. Godine 458. sredigte kulta Jedinoga.']Eraelj_e pao pqdLAsirce. prije svega grijeh klanianja idolima.jedinstvo_zemlje. kada bude doSao. Tada 20 se rada \jbrf_ fM-fe ^d^y SHram. Povratak iz babilonskoga suzanjstva.. kpje se bavi najvedm religijskim pitanjima. Usprkos tome. No. pada kraljevstvo Jehuda pod Babiloricje. p.337 robova (uz odgovarajud broj zena i djece!). imali su i dalje kojekakvih nevolja. na egipatskome otoku Elefantini i drugdje. Vodeni prorocima Ezrom i Nehemijom. pokajnidki zivot u Zemlji Obedanoj. Do_515. obnova i rabinsko razdoblje Zidovske nevolje tumafi biblijski tekst kaznom za grijehe.000 ljudi. pstalp_vjer^ no payidoyoj dmastiji. p. burna dolaze £esto. Proroci su vrlo aktivni u ovome razdoblju. Hram i Jeruzalem unisteni su. mudrac i administrator. oko 18. Zidovi vode uspjeSan gospodarski zivot. s podrucja herojskoga mita neupitno stupamo na podrucje povijesnih dnjenica. Juzno. Pod grckim vladarima Mirna razdoblja za Zidove traju kratko. u vrijeme njihova kralja Nevukadnecara (poznatog i kao Nabukodonosor). a zudnja za sru§enim Jeruzalemom neprebolna.

onako kako je oni odrede. kojemu se svidjelo malo prodrmati zidovskim unutraSnjim pitanjima. o. Sto ga predlazu prakticni i dovjekoljubivi Farizeji. Na spomen togaj£uda. podreden tek osvajadkom guverneru. njihova hadna zivota i obidaja. No. Farizeji su. Pod velikaskom dinastijom HaSmonejaca. koja je ubrzo iznevjerena s grfke strane. relativizirajud neke od dotadasnjih temeljnih religijskih postavki. p. Suprotstavljena im je bila skupina nazyana Cedukim (Saduceji)^ prema velikome svedeniku iz biblijskih vremena. zalazud se za opdu dostupnost proudavanja svetih tekstova. Mjera je bila prepunjena te je 167. Saduceji se suprotstavljaju takvome kompromisu: osporavaju neizvorna vjerovanja u uskrsnude tijela. andele. vjerojatno sramed se svojih primitivnih bliznjih koji grdevito duvaju tradiciju. Gr£ki vladari su tjerali. Istodobno. Za svo to vrijeme Zidovi zadrzavaju lijepu mjeru autonomije. Konadno. Takvo je druStvo. Kako bilo. podela ih je privladti helenistidka kultura Sto ih je zapljuskivala sa sviju strana. Farizeji i Saduceji Skupina koja se u vrijeme helenistidcoga nasilja najdvrgde zalagala za dstodu iidovske vjere.tolemej Prvi. Godinu dana kasnije. dok se zidovska sirotinja klanjala samo Vjecnome. 23 . Pravedni) oblikovala se tijekom_l. zidovska drzava nije ponovno zadobila neovisnost. p. No. Pobozan!). Cadoku (i to . umjesto udenja dqtad ogranidenoga na hramsko svedenstvo.K. Oni se kruto drze rijeci Svetoga pisma u toj mjeri da ne prihvadaju niti osuvremenjivanje kaznenoga prava.znad Pravedan. Hramsko je sveCenstvo imenovao sam Antioh. Nakon njegove smrti vlast se njegovih nasljednika mijenjala vrtoglavo. Vjerna Savezu i predvodena skupinom najcvrSdih vjernika. profuvjernidki zakoni su povudeni i nadnjena je nagodba. Menoru. te je bilo dosta nevolja i nereda.kako bi drugadje . i kona^no su prerjerali. p.. premda manje popularni.K. da bi se 301. vodedi su krugovi. osobito svinjetinu. Veliki svedenik bio je zapravo vladar. no Bog je ucinip £udp svjetJ5sfi te je ulje gorjelo osam dana. Dok su uredno pladali poreze i prireze mogli su se mirno iscjedivati radom i njegovati svoju vjeru. i tjerali.slavise otada blagdan Hanuka (Posvedenje).K. zeljeli demokratsko i elastidio ali pobozno druStvo u kojemu svi slojevi imaju pravo na svoju rije£. mogude ustrojiti samo uz kompromise. neovisno o hrustavoj kozici!) i oduprli se uz cijenu velikih patnji i progona. kojima je pripadao i Jehuda ha-Makabi. besmrtnost du§e. u velikoj su vedni odbili grfko zlatno tele (a kamoli tek svinju.aktivnu skupinu nazvanu PeruSim (Farizeji). te su ih Farizeji i udnili. grdd se vladari nisu mijeSali u zidovsku vjeru u Jedinoga Boga. Skupinu su dnili pripadnici svedenstva i plemstva.. dakle. nametnuo helenistidki egipatski vladar P. Vodstvo ustanka je kasnije preuzeo njegov sin Jchuda ha-Makabi (neto<ino poznat pod ime22 nom Juda Makabejac).nestao.bredno qdjsden i ponQyno po. p.K. zadovoljavali su se orimanjem dobara kada im je zatrebalo novca (a trebalo je cesto!). govor i druStvene odnose vladajudega sloja. mijenja se dinastija ali ostaje grCka vlast: nastupa vrijeme Seleukida. dok 142. vodedi slojevi su osjetili ponovni sirenski poziv zlatnoga teleta mod i vlasti. drzava ulazi u joS jedno razdoblje mira i ja£anja. uglavnom izabrali helenizadju. uvjereni da se istina treba £uti samo iz Hrama. Hram je oslobaden. drzali Hram i povlasticu nadzora nad njim. doslo je i do zabrane drzanja propisa zidovske religije: Zidov koji bi slavio Sabat ili obrezanje sina izlagao se smrtnoj kazni. nastalo je vrijeme vladara Antioha ^etvrtogajjpifarta. Suprotno njima.Tradicijski. nerazdvojivo povezani sa svojim nevidljivim Bogom. p. Kralj Antioh nametao je zidovskoj zajednici idolopoklonstvo i zabranjenu hranu. Saduceji su. izbio ustanak predvoden svedenikom Matitjahuom. koja je sebe nazivala .Hasidim (Pobpzni. i tjerali. te je iskazao odludnu namjeru odvajanja Zidova od njihova Boga Adonaja . medutim. Godine 164.K. Godine 198. a Hram je obesveden postavljanjem kipa Zeusa Olimpijskog i preimenovan u Zeusov hram.sve^en. Ali.tada je_samo za jedarTdan gorenja dostajalo obredno dstoga ulja za veliki sedme-joEfala hramski svijedajak. helenistidkih sirijskih vladara. natprirodne pojave. nametanjem grddh poganskih nadomjestaka.K. No tvrdoglavi Zidovi. Stali su usvajati grdke obidaje. stol|e<a p. plemsrvo i svedenstvo. vedina naroda opredijelila se za duvanje tradicije.Gospodina.kako bi drugadje . u veoma .

. U tome burnom i prijelomnom vremenu razvilo se i vi§e zidovskih sekta (medu inima i prethodnici krS£anskih ideja.. Rimljani supozeljeli na ruSevinama Jeruzalema podid svoju koloniju. namjenjujud svoje zivote opomeni bududh naraStaja. ali ostajuCi sve do danas primjerom zidovskoga otpora i u beznadnim okolnostima. kojega su Rimljani postavili na prijestolje te je tako istodobno bio judejskim kraljem i rimskim namjesnikom. vjerska je tradicija poStovana pod (inaOe zloglasnim) kraljem Herodom. puku odgovarala Herodova golema graditeljska djelatnost: tijekom devet godina jedanaest je tisu6a ljudi neprestano bilo uposleno na 24 obnovi i dogradnji drugoga Hrama. tijekom triju godina odolijeva rimskoj opsadi utvrda Masada. puk najvjerojamije ne osjeda mnogo od toga: ljudi rade i mole.kako su naglaSavali Farizeji . gotovo sravnjenoga sa zemljom. ipak su se Farizeji vis"e zanimali za vjerski negoli za politiCki zivot naroda. Istodobno. Salamunova. Dapace. u mjesto Javne. a njihova su naCela postala temeljem onakvoga zidovstva kakvo nam je poznato tijekom posljednjih dvaju tisudjeca. sve to bilo je kraj djelovanja Hrama kao srediSta zidovskoga svijeta. pomazanoga kralja.. godina pap i pTvTHram. koji £e ga ponovno poditi. pred zidovskoga Boga zeljeli prinijeti za dobrobit rimskoga naroda i imperatora. ozenio se HaSmonejkom Mariamnom. voded unaprijed izgubljenu bitku ve6 izgubljenoga rata. No.K. Pad pod vlast Rima Dinastid<e nesloge i gradanski rat kao njihova posljedica ubrzali su pad pod rimsku vlast. Branitelji Masade izabrali su radije smrt od vlastite ruke riego predaju..prije-YJle. iako postoji ved od vremena babilonskoga suzanjstva pa i ranije.bio je Idumejac . odriap se do danas. daju<ii im plemenitu ali i opasnu poruku: zidovstvo se u najgorem sluCaju od obesvetenja mofe obraniti svjesnim napuStanjem zivota. nastupa rimska vlast i podnju desetljeda burnih politidcih dogadanja. Zacijelo je. prinoSenja zivotinjskih i biIjnih £rtava.. Njihove rasprave postale su dijelovima Misne i Talmuda. ne razumijevajiufi jcdnobozaflku bit zidovstva. godine_p_aojie Jeruzaseca ava). kao jedan od valova otpora. Raseljenost. buntovnicima. svedenifke sluzbe. ovoga puta na neodredeno dugo vrijeme: do dolaska Mesije. Nisu ovi problem! bill bez utjecaja politike. koja £e u Javneu potrajati jo§ neko vrijeme. pa je mozda i legalitet vladajudh Hasmonejaca bio upitan. p.nije vodila lozu od Davida. preselio se iz Jeruzalema. Ne bi se moglo red da su ga Zidovi voljeli. No. No. Pad Hrama znado je tragi^an prijelom. zive jednako pod svakom vlaSdj. na gr£kome i latinskome nazvana Judea.. joS nije preuzela ulogu vjerske srediSnjice. Izazvao je dosta nereda i smrti no to i nije bilo toliko potresno samome puku jer te su se smrti dogadale bitno iznad puCkoga okruzja! Vi§e je smetalo Herodovo nezidovsko podrijetlo . §to su je oni. Sanhedrin. a dok ih god puStaju moliti.§to nije bila osobina koju bi 2idovi rado vidjeli u svoga kralja.stptina. pak. no ni u kojem se sluCaju ne bi mogla mala zidovska drzava. jer od Hrama prihvadena HaSmonejska dinastija . i dok imaju §to raditi da bi zivjeli. HaSmonejti. Za Zidove. pa je tako (osobito za one koji su ga podrzavali) sve bilo u redu glede legaliteta njegova kraljevanja.. nakon pada Jeruzalema. Cini se da je velika pobuna protiv rimske vlasti tada pokrenuta upravo iz Hrama. Eseni). jPgst na dan tiSaa be-ava. No nije to istodobno znadlo i trenutnu decentralizaciju zidovstva. najvige vjersko tijelo. izmorene 25 .dok je Farizejima preostalo zapravo biti disidentima. Godine 63. Prestanak hramskih djelatnosti. istggajdjrjyafeda4e. no nijedna nije cjelovito i izravno prezivjela kasnija stoljeda. kada je Hram odbio prihvatiti obrednu zrtvu religijski elastifinih Rimljana. s druge strane. nisu im propustili uzvratiti. suprotstaviti Rimu u njegovu najvitamijem razdoblju. Nemirni i prakti6\ graditelji. Slom drzave Predigra uniStenja Jeruzalema i drugoga Hrama nastala jo godine 66. §to je u vrijeme prorokn Ezre bio obnovljen na ruSevinama prvoga. No taj je val udvojenom snagom udario natrag o zidine Hrama: 70. kao sppmen na unigtenje oFajii:Hramoya.

). te ima mnoge osobite obicaje.posljednjim stoljedma nametanja grckoga i rimskoga poganstva. Rim. U danaSnjoj Etiopiji do naSih se dana odrzala drevna zidovska zajednica Beta Izrael. ziveci Zajedno s narodima koji tek nastaju mijeSanjem novodoslih naroda s ranijim stanovniStvom. nastaje tek nakon eubitka Hrama. U 15. No.. Na njegovim ruSevinama zapo^et ce Srednji vijek. Tu ce stoljedma prebivati brojne zidovske zajednice. prije nego ce Europa preuzeti vodstvo. sa svojim sljedbenicima odolijevao tijekom nekoliko godina i zadao Rimljanima mnogo nevolja.Prostrt stol. bizantska (kao nasljednica rimske vlasti). na kraju 5. Zbog te§kih prilika u kojima se zajedrdca nasla u drugoj polovini 20. koja te se morati oslanjati 26 vlastitu snagu. vijek Europe. nastaloga u Spanjolskoj nekoliko stoljeca ranije. koji su se oglusili o poziv proroka Ezre za povratak u Cion. Nakon gubitka drzave Nikada nisu Zidovi potpuno prognani niti zatrti u Zemlji Obecanoj. Ovi prethodnici povratka u Zemlju Obecanu bili su sljedbenici misti6noga kabalistickog ucenja. koja se prema tradicijskome tumaCenju odvojila od jezgre vec u vrijeme kralja Salamuna. Korint i druge. ustanak je poludo gorke plodove konacne i potpune propasti. Blizu Cfata napisao je u to vrijeme i Josef Karo svoje golemo djelo Sulhan aruh .zahvat kratkoga daha i u konacnici loS gospodarski potez. Politi£ka pitanja zidovske drzave prestaju postojati. krizarska. stara 2500 godina. arapska. na 27 . Raseljenost prije uspona Europe Vrijeme raseljenosti Zidova pomelo je stoljedma prije konapropasti drzave i Hrama. bilo je to previSe. Istodobno sa samim krajem zapadnorimskoga carstva. Aleksandrija. Velike zidovske zajednice Staroga vijeka: Babilon. No. a donedavna nije poznavala Talmud i mnoge druge spise nastale nakon odvajanja. Tako je u prvoj polovini 2. Damask. djelomice prodano u roblje a djelomice u bijegu. stoljeda naseljava se u gradu Cfatu skupina zidovskih. prije vi§e od 25 stoljeca. Tada raseljenost preuzima vodstvo u vjerskim pitanjima zidovstva. gotovo su svi pripadnici zajednice naSli utod§te u Izraelu. pljadcajud je pritom do gola . prognanika iz Spanjolske (koja se pod kraIjevskim parom Ferdinandom i Izabelom odludla rijeiiti svoje velike zidovske zajednice. dobit ce sestrinske zajednice u dotad zabafienim krajevima sredi§nje Europe. Bave se vecinom radom u srebru i zlatu jer to je islamskome puku zabranjeno mjesnim vjerskim obicajima. Zajednice u Ramleu i Tiberijasu dostigle su veliku brojnost i napredak. rubnim dijelovima nekadagnjega Rimskog carstva. nastavljajuci drevnu tradiciju. Bar Kohba. Mnoge su se vlasti smjenjivale u sljededm stoljedma: rimska. Zajednica u Babilonu (danas u drzavi Irak) odr2ala se uz nevjerojatne teSkoce joS petnaest stolje^a nakon nastanka Talmuda. sjto_ljega. no pobozni kraljevski par nije mnogo znao o gospodarstvu. Po njegovu zavrSetku zidovsko je puCanstvo bilo djelomice mrtvo. Sto <Je postati obvezujudm propisnikom svakidaSnjega zivota diljem zidovstva. i nece postojati tijekom sljededh osamnaest stoljeca. iako je 2ivot za preostale bio daleko od ugode. No ona prava raseljenost. grdd nazvana dijaspora a hebrejski galut. Zidovi napuStaju obradbu zemlje i naseljavaju se u gradovima gdje je zivot sigurniji i pruza manje neugodnih iznenadenja. stoljeca izbio ustanak dji je voda. Na Arabijskom poluotoku odrzala se do naSih dana mala zajednica jemenskih Zidova._nasta|e_JsQnadia redakcija goleme zbirke komentara na sveteJekstoveXije ce odredbe postati obvezujuce za dtavu zi3ovsku zajednicu a sam golemi tekst mentalna vjezba za nebrojene naraStaje rabina i drugih zidovskih muSkaraca (a u rijetkim slucajevima i poneke zene).. takozvani FalaSi. perzijska. stoljeca. Gotovo svi pripadnici ove zajednice na§li su u naSe vrijeme uto^iSte u Izraelu. U na§e vrijeme ova zajednica. u prastaroj babilonskoj raseljenosti nastaje posljednji i najblistaviji dragulj kasne bliskoistofine zidovske misli: babilonski Talmud. i 16. gotovo viSe ne postoji. bez oslonca u Jeruzalemu. Ova zajednica sa^uvala je drevne obi^aje i drevni oblik hebrejskoga jezika.

Gotovo polovina Spanjolskih Zidova. Objavljuju se mnogi komentari vjerskih tekstova i rabinska miSljenja o praktic'nim 2ivotnim problemima. Tek poneki. Zidovi izbjeglice sebe su nazvali S'faradim_ (Sgfardi.zar je moglo biti » drugafiije . tvrdoglavo vjerni Vjefnome.u bioloSkom. gdje krsc"anski Vizigoti progone Zidove. Kona&io. No. Niz ovih zajednica nastavlja se na Spanjolskome tlu. no prodorom Islama iz Afrike. njih nekoliko desetina tisuca. napose u medicini ali takoder u trgovini i obrtima. Problem nije bio u rasi .ved u religiji. Tu Ce nastati mnoga velika djela zidovske misli. godine. uzdajud se u snaznu ruku Sto ih je izvela iz Egipta. EHljem Spanjolske gorjele su zive Ijudske lomafe radi prijetnje jo§ neotkrivenim heretidma i radi zabave pravovjernima. Ono je postalo dijelom mitologije Spanjolskih Zidova. velikom vednom c^uvaju svoj 2idovski identitet. na arapskom i hebrejskom jeziku. stoljede kasnije. dogodio se tijekom vremena Holokausta: vi§e desetina tisuda Zidova spaseno je od nacistid<oga progona pomo£u Spanjolskih diplomatskih vlasti. za razliku od vedne drugih podrucja raseljenosti. krS^ani gto su se vratili Zidovstvu. Spanjplci) gremaTJ^nu svcj^^ zivaOe^rac?.. zbog teSkih progona-^id^vau Europi. Crkva ne odustaje. koji se stoljedma nakon gubitka svoje Spanjolske domovine nje sje&iju jednako kao i vjefno zaljenoga Ciona. postaje doista teSko. na Pirinejskom poluotoku dolazi do uspona 2idovske zajednice u vjerski snoSljivom ozracj'u Spanjolske muslimanske uljudbe. Vise od 200. cvatu sjevernoafric"ke zajednice u raseljenosti. prated Kristofera Kolumba. Maranske su se obitelji nakon mnogo narastaja potajnoga Cuvanja pripadnosti 2idovstvu ipak ranije ili kasnije pretopile u gpanjolsko krSdansko puCanstvo. Ovi su Zidovi poznati pod nazivom marani. medu preostalima velik je dio. Dalje se na zapad nije moglo. ovo je ime izgubilo svoj ponizavajud znafiaj. Sto tisuca Sefarda trazilo je skloniSte.Raseljenost: Spanjolska U vrijeme nastanka ranoga Srednjeg vijeka. te mnogi od danasnjih ^panjolaca u sebi i ne znajud nose dio zidovske krvi.oni koji su izabrali tezak put odlaska. ali ni Zidovi ne odustaju.^ rnistignoga ppkreta s tradicijpm koja se2e u kaidejs^ejiusti&ieJkultoveu. za kojega se drzl da je mo2da i sam bio maran. dospjeli pod jurisdikciju Inkvizidje kao heretici. Tako su ih imenom mrske 2ivotinje oznadli . Maimonides i drugi zldovski ufenjaci. krenuli su dalje na zapad. iako pokrsten. 1492. Djeluju Jehuda ha-Levi. Istodobno su brojni pokr§teni Zidovi. (u godini europskoga otkrida Amerike)/ Spanjolski vladarski par. gdjc £c ih nasilno pokrStavanje ipak pogoditi nekoliko godina kasnije. Jedan pokajnic"ki dn. Nakon tisudgodiSnjih iskustava. otiSli su bez i£ega. trebalo se nakon tisuda petsto godina boravka u Spanjolskoj ponovno vraCati na istok. Sefarda. prebjegla je u susjedni Portugal. Zidovi bi kr§tenjem bili izbjegli teSkote ali time istodobno izgubili i svoju izabranost pred Bogom. Sto su samo boraviSta. Oni pak koji su odluCili ostati morali su ostanku zrtvovati napustanje vjere praotaca krstenjemsebe i svoje obitelji. Ipak. JMoSe deJLeon stvara za£etak Kabale. u Ameriku. Cvate hebrejska poezija i druga pisana rijec". a vjerski iivot buja. kojima je Spanjolski diktator Franco (za kojega neki u najnovije vrijeme drf e da je i sam bio potomak marana) naredio punu sudat pri tuma^enju zakonske odredbe. Zidovi su aktivni u slobodnim zvanjima.000 ljudi stavljeno je pred odluku: pokrstiti se ili 28 ostaviti svoj dom i sav posjed. proglaSene 1924. \ 29 . o mogudiosti ponovnog dobivanja Spanjolskoga dr2avljanstva za potomke prognanih Sefarda. Godine 1391. Ferdinand i Izabela. Ovo je vrijeme opravdano nazvano Zlatnim dobom. stoljedmajpotajno i5uvao uspomenu na svoje zidovske korijene. politi^kom i ideoloSkom smislu tada jo§ nebitnom pojmu . Naime. Uspjehom krSc"anske rekonkviste prilike se nisu bitno pogorSale. tijekom stotina godina nakon izgona. bez zapitkivanja odobravana i brojnimi'ASkenazima\d ih od sigurne smrti. stoljedma nakon izgona.X)obrobit je bila tolika da se gotovo zaboravilo na tragedije Sto su kosile fidovski puk i zidovsku misao. svinje. Spanjolska Zlatnoga doba bila je za Zidove domovina. Oni koji su odludli jud svoju vjeru.000 ljudi. pri davanju spasonosndga Spanjolskog driavljanstva ova je povlastica. provjerava cvrstinu svoje krs<^anske vjere silom je nametud svojim 2idovskim podanidma. najodvainiji. oko 100. ali vremenom Crkva podnje dniti pritisak 2eled pokrstiti Zidove.

za europske Zidove jo§ su se pogorSale strahote pogroma. stoljeiia Spanjolska istjeruje sve svoje 2idove. koja je dotad bila u sklopu Otomanskoga carstva. Stoga je zidovski puk svuda radosno docekivao prestanak otomanske vlasti. trajud neprekinuto stoljedma. zidovska je zajednica dozivjela pribivanje §panjolskoga kralja obredu u sinagogi i njegovo smjerno ispricavanje zbog izgona Sto ga je podnio njegov daleki prethodnik. njihovim znanjima i sposobnostima usvojenima tijekom tisudjeca. Sefardi. u mnogocemu nasIjednik istodioga Rimskog carstva. pa bi zatim ru§ed. s obzirom da Spanjolska i dalje nudi svoje drzavIjanstvo (uz uyjet nastanjivanja na njezinome tlu) potomcima prognanih. a i opce zivotne okolnosti postaju loSije nego u tadaSnjem kr§canskome svijetu. potomci nekadaSnjih spanjolskih prognanika. Velik dio srednjovjekovnoga procvata Europa duguje upravo svojim zidovskim stanovnicima. Zidovi su i u Palestini. u zabitnoj zemlji Bosni. U torn snosljivom okruzju cvale su brojne zidovske zajednice. Cuded se gluposti Spanjolskih vladara. kako je potkraj svoga postojanja nazivano Otomansko carstvo. Tako §panjolski 2idovi. trajale u uspavanome okruzju ranoga Srednjega vijeka. Osim u raseljenosti. Krizari su zeljeli zaraditi carstvo nebesko izmedu os31 . Raseljenost: sredisnja i zapadna Europa > U predjelima danasnje Francuske i Njemafike zivjeli su Zidovi jo§ od rimskoga vremena. u Spanjolskoj nije bilo sinagoge tijekom 475 godina. bili obradovani dokidanjem otomanske vlasti i nastupanjem britanskoga mandata. sve do 1967. te su dionicima blistave pojave radanja Europe. slabljenjem turskoga udjela u ustrojstvu vlasti pri kraju trajanja Otomanskoga carstva. nastale u okviru Otomanskoga carstva. postajud njezinim punopravnim drzavljanima. tromo i bez burnih dogadanja ali zivotno. Pocetak Holokausta 30 oznacio je i pocetak kraja sefardske kulture poluotoka Balkana. Pet stotina godina nakon izgona. nastalo je vrijeme pocetka velikih pokreta europskoga pucanstva. No. bilo je zavicajem mnogobrojnih zidovskih zajednica. gdje ce u osobitostima mjesnih prilika i uz visok stupanj samostalnosti trajati do pada Carstva pa i nakon toga. sve do 1941. Urjecajem Crkve na ta kretanja. Njihove su zajednice. Raseljenost: Otomansko carstvo Golemo islamsko Otomansko carstvo. osobito krizarskih vojni. Krajem 15. kao i samo Carstvo. godine 1992.Nakon izgona Zidova. Istodobno. donijela je teze zivotne uvjete svima. vjerne neprestano Jedinome. Osobitost carevine bila je u jednakim gradanskim pravima za sve. Naime. a osobito neislamskome pucanstvu. njihovim medunarodnim rodbinskim vezama (§to su ih stjecajem druStveno-povijesnih okolnosti vige stvarali i lak§e odrzavali od drugih Europljana). u posljednjem se desetljecu 20. U mladoj Europi Zidovi su tada jedini vec star narod. paled i silujud po krscanskim zemljama krenuli u oslobadanje od islamske vlasti groba onoga Blagoga. Predsmrtna agonija bolesnika na Bosporu. Sto je i sam bio od zidovskoga roda. odnosno barem u zajamcenom visokom stupnju zaStite osnovnih gradanskih sloboda neovisno o vjeri. a vjerski snoSljivo i gospodarski mudro Otomansko carstvo rado prihvaca velik dio izbjeglica. Otomansko je carstvo stared ipak poprimalo i antisemitske natruhe. dok je mjera pojedinacnih antisemitskih ispada bila neusporedivo niza nego u krajevima pod krScanskom vlaScu. dospijevaju u Bosnu i mnoge druge krajeve pod vlaScu Otomanskoga carstva. Ne bi trebalo zakljudti da je zerrdja islamskoga gospodstva bila neki zemaljski raj za Zidove (ili krScane) no mjera vjerske snoSljivosti prema neislamskome pucanstvu bila je za£udujuce visoka za to sumracno vrijeme Europe. No. stoljeca krug zatvorio povratkom Sefarda u Spanjolsku. imali su mogudiost zakloniti se pred ratom Sto ih je zadesio i nastaniti se u Spanjolskoj. godine. Krizarski pohodi u sveti rat svakoga bi puta ponajprije sravnili po neki gradic naseljen Zidovima. iako nevolje Zidova nisu nikada bile tako dugotrajne ili masovne kao u krScanskome svijetu. rasi i narodnosti pojedinca ili zajednice. prilike za Zidove viSe nisu toliko povoljne kao ranije. koji su utodSte nasli u Otomanskome carstvu.

zatiSja. iako uz neprestane te§ko£e. stoljec"a je diljem srediSnje i zapadne Europe vrijeme postupnog proSirivanja punih gradanskih prava i na Zidove. popularno nazvanim lihvarstvom. stoljecfu. te im je povratak dopuSten tek u 17. 2idovi su smatrani osobnim posjedom pojedinoga plemida na (Jijem su podrufju zivjeli. . stoljetfa javlja se pokret za crnancipaciju. prihva(5ajud u potpunosti natin zivota nezidovske doma^inske zajednice. poimanja njihove potrebe osvajanja jednakih prava i prestanka mirnog podno§enja manje mjere gradanskih prava nego ih uzivaju krficanski susjedi. bili su Zidovi uglavnom trgovci i sitni trgovci-pokucari. a nakon Prvoga svjetskog rata pod britanskom upravom. znanstveni studij zidovstva i zidovske povijesti po£eo se razvijati upravo zahvaljujuci nafelima Haskale. Drugi je pak ufinak doista bio asimilacija. stoljeca. Istodobno. a Crkva je prijedla kr§tanima baviti se posudbom novca kao zanimanjem. Povremeno bi Zidovi bill izgnani iz nekog kraja pa im je zatim postupno ponovno dopuSteno naseljavanje. Krajem 18. zemlju Izraelovu.uzdizanje. vodila je druga. te profesionalni posudivad novca. ASkenaz. na pofetku 13. I ranije su. a Crkva je tinila pritisak na te plemide neka ograni^e gradanska prava svojim zidovskim podanicima. osnivaga cionizma Theodora Herzla. ako se krStenje nije moglo drugadje izbjeci zrtvovali su svoje Zivote i zivote svoje djece veli^anju svetoga Imena. politicl<a ideja: ostvariti ponovno domovinu za Zidove. ugledajud se na zajednidco samoubojstvo drevnih branitelja Rimljanima opsjednute utvrde Masade. posebice diljem istocne EuropeTaUTHriiigHje. ObeCanu Zemlju. novae nastao bankarstvom. budud da im je zakonima bilo uskrafeno posjedovanje zemlje. No svi su oni bili prvenstveno mesijanskoga zna^aja. nezidovskog okruzja. Ovi pak. Uioj_sj£dininastaoje cjonizam^Qkret^pjoyratak &dova u Cion. U vrijeme ranoga uspona Europe. kao zamolba nebeskome Ocu da se sjeti tih zajednica koje su umrle radi slave njegova Imena. i tijekom 19. iako je to naj£ e§tfe bilo jedino ^ime su se smjeli baviti. mjesto gdje ih nece plja£kati i ponizavati (na opasnost od masovnog istrebljenja clni se da se u naprednome. U Engleskoj slika je bila poput one u srediSnjoj Europi: domatini su trebali Zidove. asimiliranoga agnostika. koji usporcdo s posttrpnim dobivanjem jednakih gradanskih prava za 2idove naglaSava potrebu stjecanja europskoga akademskog znanjn. No. U to je vrijeme u a§kenasku jutarnju Sabatnu sluzbu uvedena molitva Av harahamim (Milosrdni O&). stoljeCa. Kasnije je 2idovima prigovarano upravo bavljenje ovim zanimanjem. Doista. trajno tvrdoglavi i nepopravljivo odani Vjecnome. nisu ostvarene njezine osnovne namjere: uvodenje europskoga akademskog znanja u zidovsku zajednicu. jer je povratak (hebrejski: alijo. . (toorba Haskale. vt Palestinu. ozrtatirodime _ _ ^ Tu se u vjerovanje umijeSao i dio demonologije i drugih pu£kih vjerovanja iz Sirega. nazvan Haskala (Prosvjec'ivanje). Time istodobno uvodi elemente akulturacije Zidova u Sire druStvo. zidovski je kulturni zivot cvao. koja je u vrijeme pofietaka pokreta bila pod turskom vlaScu. U takvim nestabilnim okolnostima nastaju do danas mjerodavni komentari Biblije i najvecega dijela Talmuda. njihovo znanje i sposobnosti. bili aktivni pokreti za povratak u Erec Israel. kada su Zidovi izgnani iz Engleske. Druga polovina 19. povratak u Zemlju Obe<fanu) bio drzan dnom ubrzavanja dolaska ofekivanoga Mesije. drzala je nafela Haskale jednakima asimilaciji. Bilo 32 [oSih vremena (posebice vrijeme polazaka krizarskih pohoda) o boljih vremena. 33 . a sva su ta vjerovanja i pristupi utkani do danas u tradicijuJ2id^vaj\§kenaza^_kojLavo ime nose prema hebrejskom nazivu'za^jemacku. bududi da se jedan dio zldovskoga puka srediSnje Europe postupno gotovo potpuno odvojio od tradicijskoga nadma iivota. TeSka i manje teSka razdoblja jivala su se do potkraj 13. jedan od udnaka Haskale bilo je stvaranje reformirane struje zidovstva. no to nikada nije bilo trajno. Sto ih je napisao rabinj?lpmo Jgenjichak (1Q4Q-1105). UnatoC neprestanome strahu i povremenim te§kim pogromima. No. uz fiuvanje tradicijskog naCina zivota.talogai pokrStavanjem Zidova. predvodena tradicijskim rabinima. Mnogi su od tih velikaSa otvoreno zagovarali 2idove i pruzali im dobre uvjete opstanka u okviru svoje ovlasti. zanimanjem na koje su Zidovi bili gotovo primorani ne smijud se baviti poljodjelstvom niti obrtima.

^ jim: etidkim prtetupom. u~danaSnJoj Poljskoj. samim krajem 15. premda im je zakon. Isto£noeuropsko zidovsrvo opcenito je njegovalo duboku poboznost. No. Sefardski 2iidovi Italije stvorili su svoje osobito kulturalno okruzje Sto je bez vedh potresa potrajalo do rujna 1943.o zajednidkome identitetu. S obzirom na relativno manji postotak smrtnih stradavanja nego je zadesio Zidove u drugim zemlja0ta. te su time zacijelo neizravno spasile velik broj progonjenih. kada Italija pada pod nacisti<5ku . no sve ih povezuje svijest. talijanska Renesansa. traje u Istambulu do danas. U vrijeme izgona Spanjolskih Zido. Najpoznatiji od samoproglaSenih mesija bio je Sabetaj Cvi. stoljeda. te je tijekom nekoliko stoljeda zajednica cvala. okupaciju. Talijanski poluotok bio i je spreman za prijam vala izbjeglih Zidova.. dijeled i pre. Svakida§nji zivot bio je potpuno odreden vjerskim djelatnostima i obvezama. nasljednica golemoga broja njegovih sljedbenika.i va.obedavajudem 19. najavljujud obnovu. Tisuce i tisuce su Zidova pale zrtvom provala Kozaka i Poljaka. stoljedu prestalo misliti kao na doista mogudu). pomelo je od. Vjedta deznja zidovskoga naroda za povratkom u domovinu ozivjela je tijekom razdoblja nevolja. u odekivanju i nemocnome nadanju. Sto su se stopili s . Raseljenost: Italija U vrijeme gospodarenja Rima nad cijelim tada poznatim svijetom. U takvim se okolnostima razvijaju mesijanske ideje koje nikada nisu posve zamrle i javlja se niz samozvanih mesija s vifie ili manje sljedbenika. tek de Mesija ponovno dati Zidovima drzavu no tijekom gotovo dva tisudljeda nakupilo se toliko patnje da Zidovi vi£e nisu mogli cekati. Brojne jeSive (rabinske §kole) otvarane su diljem podrucja naseljenoga Zldovima. Tako de cionizam u vremenu pred Prvi svjetski rat i izmedu dvaju svjetskih ratova postati glavni pokretad priprema za ponovno osnivanje zidovske drzave. Zidovske su zajednice uzivale pravo na samostalnu upravu. Kada je istroSeni stari mediteranski svijet prepustio vodstvo kontinentalnoj Europi. Prema svjedo£enju brojnih osoba i dokumenata. Padom Italije i nastankom njemad<e uprave. i zidovske zajednice dijele sudbinu podrudja. talijanske su vlasti neprestano ometale prikupIjanje i odvodenje Zidova. Mnoge od njih su velike. zidovski su naseljenici obdjelavali zemlju. stoljeda naseljava u istofinim predjelima Europe. gdje je gtistoda naseljenosti bila niska a veUkaSi rtisu bili neprijateljski raspoloieni.jnisjidnim shyadanjima i vjerskim zanosom Bili su u 2idovskim zajednicama §irokojpshvadeni_di35 . Gdje je bilo dopuSteno. No. juznoeuropski su krajevi u osvit Srednjega vijeka zapali u sivilo pre2ivljavanja. Od 13. diljem Italije i cijele jugoistodne Europe nastaju vede ili manje zidovske zajednice. 34 Raseljenost: istocna Europa Pod urjecajem mnogih j^ogroma i izgona u zemljama zapadne Europe. trgovine i novoga duha srednjovjekovne Europe. Sto su tek osjetili prednost punih gradanskih prava.! skim sredstvima bio bitno ograni^en velik dio gradanskih pra. gdje je smrtno stradalo oko 20 posto zajednice.• uzimajud stara i nova znanja i uzivajud veliku i tada neuobi(iajenu mjeru gradanskih prava. lalijanske faSistid<e vlasti nisu do tada prema Zi. Zivot je trajao u strahu i ocaju. talijanski su Zidovi nakon Holokausta lakSe uspostavili nastavak redovitoga 2ivota. Tradicijski. utjecajem razvitka komunikacija. nova snaga puna zivota. domadm zidovskim pukom. druge su male i siromaSne. drzed svoje tradicije. Ponovnim usponom nakon prvih stoljeda Srednjega vijeka. i susjednim podrudima. sve se vi£e Zidova u 14. a zajedno s njima i vedina zidovskih zajednica. Litvi. stoljeda poceli su pogromi bjesnjeti u valovima dtavim ovim podrudjem. drugdje su se bavili nov£arskim i trgovafkim poslovima. stoljedu. godine. stoljeda.i dovima primjenjivale smrtonosne mjere. otpori cionizmu jaki su u to vrijeme u krugovima asimiliranih Zidova. bila je ved na vrhuncu. a jedan je dio prezivjelih odselio u Izrael. posebice u 1. gdje je kraj progonima i nesredama? Tijekom prve polovine 17.• va. vodenje i talijanskih Zidova u logore smrti. nastaje na Apeninskome poluotoku novo kretanje. nakon pada Jeruzalema i gubitka dr2ave. cvatude i bogate. a mala zajednica.

Godine 1924. kada su glad i obespravljenost pokrenuli zidovske mase. iako u teSkim okolnostima. a vecina je doselila iz isto6ie Europe. hasidi su bill vodeca struja istocnoeuropskoga zidovstva. Palestinu. Zlamom zemljom.000 Zidova u sjevernoj Americi 1880. Pogromi su postali posebice uCestali i teski nakon 1880. posve(M]VL proufavanju vjerskih tekstova. proizvelo i veliko mnoStvo knji2evnih tekstova na jeziku Zidova ASkenaza. Bilo im je dopuSteno njegovati vlastitu kulturu i govoriti jezikom jidiS. Zidovstvo istoCne Europe nikada se nije odreklo sna o povratku u Palestinu. Taj san postupno se ostvarivao za jcdnn dio nesretnih 2idovskih stanovnika Rusije. od po£etka 18. uvojcima kose iznad uSiju. stoljecu. kako bi svojom zaradom omogutile mu2evima da se cijeloga tjedna.500. Time su bogosluzje udnili dostupnim svakome pripadniku zajednice. godini. Od 280. Zidovi su imali ograniCena gradanska prava i ograniceno podrucje na kojem se 36 naseljavati. uf enja i predanosti Bogu. koje je. 37 . stolje^a otvaraju se nebrojene jeSive (rabinske Skole) s desetinama tisuca studenata. ^^ -X. krzneni Sesiri. vece doseIjavanje u Ameriku nastaje u 19. U Sirem smislu naziv se odnosi na cijelu sjevemu Ameriku. te je naseljavanje u Palestinu bilo brojem jo§ malo all stalno.Ijem istoCnoeuropskih j?rostpra. Od tada ce broj Zidova rasti umjerenije: 1940. u vrijeme teSkih pogroma u istocnoj Europi.000 u 1925. No. nazivali su najidiSu Zidovi pridoSlice zemlju u kojoj su. pies i pjevanje uveli kao dio bogosluzja i poboznosti. uz znanja i iskustva stef ena tijekom vi§e tisudjeca. stoljeda pa do rasula poc'etkom Drugoga svjetskog rata. Ova|duboko pobq2an zidoyski puk zivioje yetinom u Stetlovima (gradidma). zidovsko je puCanstvo naraslo na 4. dakle i za fine pobo2nosti onih koji nisu bili ufeni. Rebel su propovijedali kolektivnu odgovornost i zalagali se za opce obnaSanje poboZnosti. rebeima (rabinima). stolje£u pooeo povratak. bilo je mnogo siroma§nih Zidova. Takav je pristup kasnije o§tro promijenjen (usporedo s ostalim oStrim zaokretima sovjetske revolucije) te je Zidovima ponovno oduzeta sloboda vjere i Cuvanja tradkije. uz onu najvaZniju: biti Zidovom nije istodobno zna^ilo i biti gradaninom bez prava ili ogranif enih prava. U carskoj Rusiji biloje osobito tegko. Hasidi su i do danas prepoznatljivi svojim dugim bradama i pejesima. Vodeni karizmati&iim predvodnicima. Cesto s brojnim obiteljskim i prijateljskim vezama. godine. odricanja. erne hlafie. odijevajud se na prepoznatljiv nadn: crnf kaftani. Zidovi su nakon europskoga otkrica amerifkoga kontinenta poCeli napucivati obje Amerike. Cesto su te zene radile u trgovinama. te je u 18. Prvotno je hasidska sljedba izazvala i oporbu. mljekarstvima. umjesto samo subotom. Dakako. sovjetska je revolucija izjedna^ila Zidove s ostalim gradanima. Raseljenost: Amerika Goldene medine. Carevi su izdavali nebrojene uredbe protiv a. Tljekom 19. 2ejrie su kap_dqkazpobo2ne skromnosti_brijale kpsu. pruzali su novu nadu zidovskim masama. pojedinacno ill u manjim skupinama. No. bilo bi neoprezno zaboraviti tradiciju dogadanja rijetkih i kratkih dobrih vremena i £estih zlih vremena. te s jakim osjecajem solidarnosti. Ovaj na£m zivota duboke poboznosti i materijalnoga siromaStva stvorio je osobito druStveno okruzje mistike. pored vjerskih. kao i svuda. Zidovi su napredovali u mladoj zemlji bujnoga gospodarstva. perionP cama. Crkva je seljake usmjeravala na mrznju prema Zidovima. te bi subQtp_mjia_glayi^iositei yla^nlju^ra^nim danojlLrubac. I hasidi i njihova oporba zalagali su se za povratak u Svetu Zemlju. no Goldene medine pru^ala je bezbrojne mogudiosti. godine. i zaf elo veliku tradiciju jidiS knji^evnosti. koja se plagila novih samozvanih mesija Sto bi mogli nastati iz hasidskoga vjerskog zanosa. posebice time Sto su radost. godine vecina Zidovskoga puianstva Sjedinjenih ameri^kih drzava veif je rodena u Americi a nije doselila iz Europe. pekarstvima. Godine 1917. ne mijeSajud se s neZidovsldm pufghstvom. I u istoCnoj Europi pokret Haskala bio je aktivan. vlada Sjedinjenih ameridcih dr^ava ogranic'ava useljenje. Zajedno s drugim narodima Europe. u u2em na Sjedinjene ameriCke driave. Tijekom oko dva i pol stoljeca. Sto je suprotno dotadaSnjem zahtjevu za dubokim razumijevanjem vlastitoga iskaza poboZnosti. jidiSu. nenauceni na to. bili ravnopravnim gradanima. no hasidizam uskoro postaje bitnim pokretaf em zidovskoga miSljenja.

onaj kojega se ne moze izbjed ili ublaziti krStenjem niti bilo kakvim drugim postupkom. Zaposjednuta je zatim i Francuska. sporadidio i u relativno malim razmjerima. zene. Nacelo rasnoga antisemitizma. cionisti i anti«-^__*..1941-1945: Holokaust Antisemitizam je neodvojiv dio europske povijesti. licemjerja.uuzairL4e_teSrednjega vii^j^a __. ubijeno vi5e od 300 a uhi£eno ise od 30. razbijerd se nebrojeni izlozi zidovskih trgovina. Tako bi narodi indoeuropskoga podrijetla (nazivanog i indogermanskim) bili plemenitoga. nagurani u teretne vagone. a ostali. iako oStro i okrutno. ^grdcQjne^rj^anskorn^obredu holokaustom se naziyala zrtya_grirjiesena bo2aas_tvima i do pepela spaljena na Jrtyeniku.'..^ fl f :. zapaljehe su sinagoge diljem Njemad<e.__No/ ideja o potpunom fiziCkom unistenju ^idova jo§ nije posve oblikovana. Tamo su ih do£ekali nasilje. da bi tijekom cetiriju godina petoga desetljeca 20.. 3to se naSlo na plodnicima. pokazati kako ni Svicarska nije bila imuna od okrumosti. Njemadca pokorjya Poljsku zajedno s njezinih tri i pol milijuna 2idova. nazivaJCn'sta/nom no^J^znadajejoajayji^SetkjJ^lpJc Te je nod zapaljenb vige od ^tisudi sinagoga. dok I Zidovima i Romima namjenjuje potpuno istrebljenje. pljacka. meljen na ideji o zidovskoj krivnji za smrt Isusa Krista. nadsti jos razmatraju zamisao o prisilnom iseljenju svih njemaddh Zidova na otok Maclagaskar.000_2idpy_a.._2idovima_ u NjemaCkoj (i podrucjima pripojenirxia takozvanom Trecem Reichu) rasnim zakonima bila oduzeta osnovna ljudska prava.. iz razlidtih kulturalnih okruzja i dru§tvenih slojeva. njemaCka vojska ulazi i u Italiju.. istod\ i jugoistodxa Europa. a nasilje u ime osvete za tu krivnju bilo je.tako-od religijskoga izrastao u rasni. stolje£a dosegnula svoj krajnji i tragiHru vrhunaTr^^jfra^fuJeraz'doblje zidovske povijesti. Arttise-^! rrutizairLJe. i 10.. Protuzidpyske zakonske mjere pocele su 38 Hitlerovim osvajanjem vlasti u Njemackoj... hebrejski nazvano^oa (Velika nesreca. a.933. na podrudima zaposjednutiprip nan^Hrna i njihnvipijTTJpgrijiT^i^ velik dio smrtno stradalih spaljen je u logorskim krematorijima. hrane i osnovnih higijenskih potreba. stoljedu.^H'-ft" vijeka aiiuaeu. ultraortodoksni i nevjernid.j djeljujud im ulogu bududh robova germanskih gospodara. a 2ivot im postao posve opasan i gofovb nemoguc. . Qpjdine/1939. -—/Jijekom .•••---••-'•'-"—-"—••-J'~—. prihvaceno i progla§eno zakonom isprva tek u Njemad<oj nakonj.. pripadnid zidovskih zajednica iz razlidtih zemalja. Veliko stradanje). vrijedani i ubijani zidovski gradani. Noyije^ vijek dordo rasnu rnrgnju. No. zakonski razradeno 1938. ' " _ "J -"'". primjerice Zidovi/ neplemenitoga soja. pruiajud_utpd§te: pqnekome 2idovu koji se uspio probiti do jjje^ Povijest te. Ta se noc.^^.. pogorSavale gU se iz godine u godinu dodatnim zakonskim ogranicenjima.. na oblikovanje zabluda o vrijednosnoj razlici medu narodima i rasama. do. nazalost. stard. Nacio-1 nal-sodjalizam je slavenske narode oznado nevrijednima. pro§irilo se Hitlerovim nasilnim osvajanjem Europe i na druge krajeve. javno su pljackani. bez vode. godine (kada Adolf Hitler postaje njemackim kancelarom a njegova Nacional-socijalistid<a stranka dolazi na vlast). Civili. podnje Drugi svjetski rat. poznato jejpod^ nazivorrrHolokaust. Takva se ideja javlja vec u 18. djeca. Svijest o razlidtome rasnom korijenu ovoga ili onoga naroda utjecala je. antisemitizma i zelje za pljafikom imovine Holokaustom pogodenih vlasnika bankovnih racuna. Samo neutralna Syicarska^ostaje poStederia kao otok u moru nacizma. da bi od I938. U nod izmedu 9. NapustivSi razlidte prijaSnje piano ve protiv Zidova.J_. Nema europskoga naroda koji ne bi imao duzih ili kradh antisemitskih razdoblja.'-•-•. prevozeni stotinama pa i tisu£ama kilometara do koncentracijskih logora. j J O •}^r~ **v. a krajem lieta 1943. godjne^zapodnjejirovoditi takozvano Konadno r\eSenje Zidovskov vitanja: potpuno istreblT^nfe^H'oVarMiliiunTZidova na zaposjednutim podrudima ubijeni su u blizini njihovih boraviSta ili su. privldno kao spontani dn osvete za ubojstvo njemackoga diplogfata u Parizu Sto ga je podnio jedan ogorfeni istocnoeuropski 2idov. zbog golemih kolicina staIda razbijenih izloga.. uz pripomo£ primitivnih zlih nagnuca. nevrijedni ili manje vrijedni zivota. Prema torn je pojmu nazvano unigtenje najvedega dijela zldov__JfejgTpu^anstva u vrijeme 1941-^1945.X~.Hitler j3d-l|ejg_1941. i 19.~J . unizenje ljudskog dostojanstva i okrutno zadana smrt. J 39 . Takva krivnja mogla se izbrisati krStenjem (Zidovi nikada nisu u vecem postotku posegnuli za tim rjeSenjem problema).™-Jr—•-. studenoga 1938.

zajedno s prezivjelim potomcima stradalih. Holokaust je to zauvijek odnio. U Hrvatskoj je HplpkaustomjuniSteno. s>f^-r-AfJ. zajednice su obnovljcnc tc vode aktivan zivot. Nakon viSe od pola stoljeca od zavrSetka Holokausta. ne zaboravljaju svoje mrtve.. gdje je u nekim zidovskim opdnama uni§teno 90. za^etnik zlodna. faSdu i hrabroSdu Pravednika medu narodima. najyjsle__u. U starim gradovima Europe Zidovi su shrarali posebno okruzje trajanja. ponegdje i najveti dio znanstvenoga i kulturnoga zivota temeljio se prije Holokausta na zidovskim znanstvenicima i umjetnicima. Gospodarski. Qka»2000 ospba.cionisti. oko dvadeset tisuCa Ijudi. do2ivjeli su starost a mnogi su i umrli. Polovina prezivjelih s podrucja Hrvatske. pored Sest milijuna 2idovskih civila usmrcenih u koncentracijskim logorima i na druge naftne. od toga nekoliko stotina i u Hrvatskoj. Takojejbilp i_u lirvatskoj. Velik broj spomeruka kulture uniSten je ili nestao. Zidovi su se i u Hrvatskoj prikljudli antinacistifkome partizanskom pokretu u mnogo vecem postotku nego je bila njihova zastupljenost u pufianstvu. pruzajud onoliko otpora koliko je bilo moguce. Cuvaju fotografije. Prlmjerarn najhrabrijega otpora bio je beznadni ustanak u varSavskome getu. koji je postao simbolom zidovskoga otpora nacizmu._ 7^. pa i Jg££an§ki. U drugim podrucjima. Sjecaju se njihovih imena i lica. Od samoga zavrSelka Holokausta pa do danas postoji nastojanje podnitelja zlodna. U provodenju plana za uniStenje Zidova nacisti su u osvojenim zemljama bili podrzavani lokakum kvislinSkim drzavnim tvorevinama ill mjesnim simpatizerima i suradnicima. svi su bill odredeni za smrt samo stoga Sto su bill Zidovi. u tijeku rad na prikupljanju podataka za najpotpuhiji mogud popis imena i sudbina stradalih. napustila je svoja dotadagnja boraviSta i po§la_ujvovoosnovanu Drzavi^Izrael odmah nakon njezine uspostave urproljece_1948rgodine. Europa je bila uniStena. vednom staraCke zajednice zive i dalje na podrucjima najjaCe pogodenima istrebljenjem. No. 95 cesto i svih sto posto pripadnika zajednice. Rijetki su uhiieni. kqja iuva uspomenu na zajednice uniStene u Holokaustu. S obzirom na vrijeme koje £e odnijeti svjedoke. Istodobno. Vcliku ncsredu. osiromaSene. viSe desetina tisu£a progonjenih europskih Zidova. Stpga je u ustanpvi Jad VaSem u Jeruzalemu.koncentra-. Golem broj civila i vojnika sviju strana. Cesto se postavlja pitanje oprosta.gdjejejistagkakyislins'ka paradr2aya J^ezayisna dr|ayaJHrvatska visokom djelorvprno§M^Jjradivala j_njema£kirnjiacistiCklm okupatorima na uniStenju Zidova kao narqda. Holokaust. asimilirani i tradicionalni. stradao je tijekom nepunih Sest godina rata. Adolf Hitler. Prorijedene. najf eSce nekaznjeni. Iz dana u dan objavljuju se tekstovi koji bez ikakvih utemeljenja tvrde da se Holokaust nije dogodio ili da se dogodio u neusporedivo manjem obliku. Jedan dio je stradao izvan zemlje. znanstvenoga i gospodarskoga uspona.. cij^kfiin_Io^oru Jasenovcu. ^" J^ /ij . pobjegao je u smrt izbjegavajuci poziv na odgovornost. Pored spaSavanja putem otpora. Zidovske £etvrti mnogih starih gradova tada zaposjednute Europe danas su naj£eS<!:e turisti£ka atrakcija a ne viSe dio zivufe tradicije. sudeni i osudeni. Dio njegovih suradnika uhi^en je i osuden. osobito gdje suzrtvTbUe u nlzim posfocima. 40 Zidovi su kao narod prezivjeli $oa. panvfenje je trebalo institucionalizirati. sudionika i njihovih simpatizera za prikrivanjem. Kulturni zivot je zamro. . ali^ice svijeta dramatitno je osiromaSeno tim kratkim a predugim razdobljem. prezivjeli vlastitom dosjetljivoScu. Velik. sre<iom. rodaci i prijatelji ubijenih. potomci odayna ppkrStenih Zidova. pa i nijekanjem zlofina koji je tijekom detiriju godina Holokausta pogodio zidovski narod. SliCna je djelomice i djelatnost muzeja Holokausta u Washingtonu i New Yorku.oko 80 posto zidovskog puCanstya. pismenosti i uljudbe. slufajem ili zahvaljujuci hrabrosti Casnih Ijudi. ne-2idpya.Jkpji su zanamerujud zakonske zabrane spaSavali i2idove od_ptogona. Pokretag ideje Konatnoga rjeSenja tidovv^^ 41 . no najved je dio stradao u zemlji. li svim zaposjednutim drzavama ZfddviTcoji su izbjegli uhicenja i deportacije udruzivali su se s protunacisti£kim snagama. PoCinitelji zlof ina. korjenite povezanosti s tradicijom. smanjivanjem. cuvajud tradiciju i kulturnu baStinu. spjiSeno je uz pomo£ crkvenih vlasti i ureda za useljenje nekoliko zeinalJa/teHbbrotom.7 " ASolTHitler i njegovi sljedbenici opstali su na vlasti tek ne§to vi§e od dvanaest godina.

Osnovna namjena Svjetskoga zidovskog Kongresa je voditi brigu o problemima koji. svjetsko je zidovstvo medusobno povezano putem vige organizacija.radu """"" Nakon Holokausta i uspostave Drzave Izrael. Od naroda u djem okruzju se zlodn dogodio zidovska zajednica opdenito oCekuje iskren iskaz zaljenja. i stvaranje ^Dr^velgraer^948l godine. zidoyskih op^ina. a dio pripadnika zajednice nije udanjen u op^^•Z^g^^^^id(^^a_op^aj\ajve<ta je i broji oko 15. Nastao kao zamisao vec nakon Prvoga svjetskog rata. WJC se provoded svoje zada£e ne mije§a u unutragnja politi^ka pitanja drzava u kojima zive Zidovi. Mnogi medu prezivjelima odludli su biti medu prvim graditeljima novoosnovane Drzave Izrael. neovisno o duzini protekloga vremena. priveden pravdi u Izraelu te osuden na smrt vjeSanjem. Australiji i Afrid. koja se brine o financiranju eduTcacijskih aktivnosti i aktivnosti vezanih za cuvanje tradicije te Tiumanitarnu pomoc\a institucija koja se. neSto vise od jedne tredne u Sjedinjenim ameriddm drzayama. -HZidovi svijeta nakon Holokausta Sredinu 20. zauvijek optuzuje podnitelje. o zemlji podrijetla ili politiikom opredjeljenju osobe..H£YMgkoj danas zivi oko 2500Jidova. Stoga postoje poslovi&io dobre zemlje i lo$e zemlje za Zidove. Na podmCjima na kojima se dogodio Holokaust iidova gotovo vi§e i nije bilo.. u . U-. Kanadi. uz obostrano trajno sjecanje na umorene i trajnu osudu podnitelja. prezivjeli su jaCe nego ranije spoznali svoje zidovsko zajedniStvo. Svijest o nedavnom poku§aju zatiranja dtavoga zidov42 skog naroda i o gubitku gotovo polovine njegovih pripadnika jasno obiljezava zidovski mentalitet nakon Holokausta. te se Cesto poziva na opd oprost.kon zavrSetka Holokausta. Neovisno o mjestu boravka nakon Holokausta. a ne§to manje od jedne tredne u Europi. a prosjek starosti pripacEuka zajednice je izrazito visok. izmedu dru43 . .se odnose na zidovski narod kao cjelinu te osiguravati opstanak i njegovati zajedniStvo zidovskoga^naroda. Slavonskome Brodu.00.rte-putern nje . stoljeca. No. a opta demokrati^nost neke zemlje danas se mjeri i stupnjem zaStite zidovskoga pudanstva od antisemitskih nasrtaja pojedinaca i skupina. Prezivjeli su se vraiali domovima (koje je naj£eS£e ved netko zaposjeo preuzimajud svu imovinu. Oko jedne tredne zivi u Izraelu. kao povijesna opomena. osobito su obiljezila dva prijeloma: tragedija Holokausta. mogu se graditi i grade se mostovi prijateljstva i suradnje zidovskoga naroda sa svim narodima pa i onima u djem se okruzju dogodio Holokaust. koji se od zemlje do zemlje jako razlikuje. dni se da prezivjele zrtve i naraStaji rodeni nakon Holokausta opcenito osjecaju kako mogu opraStati u svoje ime all nemaju pravo i stoga ne mogu oprostiti u ime umorenih.) da bi ustanovili kdko su ostali sami ili gotovo sami. za rodadma i prijateljima. smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga svjetskog 2idovskog pudanstva. sglitska i osjjedca imaju po oko 150 danova. povijesnoga plemena^tradidjski drzanoga bezrazlp£no zlodnaddm osobito prema Zidovima.WJC) je tijelo koje-okuplja zidovske zajednice svijeta. glanpya (teFnekoliko stotina pripadnika zajednice koji nisu udanjeni). 2idovi zive diljem svijeta. Njihova koncentradja bitno ovisi o stupnju vjerske i nadonalne snosljivosti zemlje domacina. Cakoycu. juznoj Amerid. Na takvome temelju. Danas na svijetu ima (do) 15 milijuna Zidova. Daruvaru i Dubrovniku imaju samo po nekoliko desetaka danova ili gak imanje. Medu prezivjelima nije bilo gotovo nikoga kome bi se spasila dtava obitelj. Svjetski_zidovski Kongres (World Jewish Congress . ^idoyske su opdne u Hrvatskoj p_QYezane u KoordJMCJju fidovskih opting u Jj'rufltsfco/. u kojemu je od 1941. do 1945.. koje Zidovi osjecaju potomdma Amaleka. a doslovno nikoga tko nije bio ozalo§(5en za pojedinim ili mnogim danovima obitelji. Njihova smrt. yirovitici.sudjeluju. Fred nama je vrijeme kada vige nece biti zivih podnitelja zlodna. pa i dtavu dugotrajnu zidovsku povijest. WJC danas okuplja zidovske zajednice razlidtih drzava putem kontinentalnih zidovskih Kongresa.. drugi su zeIjeli ostati u gradovima u kojima su obitavali prije Holokausta. Druga velika organizacija svjetskoga zna&ja jest JDC (American Jewish Joint Distribution Committee). a 2idovske ppdne u Rijeci. tred su odselili drugamo.

bilo je ono Sto je zadrzalo skupine koje nikada nisu napugtale domovinu.osnpjpovratka Zidova u Izrael. * Ako to zelite. povratak u zemlju Izraelovu). §to je posebnu prekretnicu dozivio 1897. zemlja. Poziv je bio vjerski utemeljen. fond je kupio 96. Nikada nisu Zidovi posve napustili prostore zemlje obecane praocima Abrahamu. Herzl je rijecima: Ako to zelite. te posadio oko ^etiri i pol milijuna stabala u brdskim goletima. proglaSena je takozvana Balfourova deklaracija. Tako rije£ erec istodobno znaci i domovina. usmjerene na okupljanje svih svjetskih Zidova koji zele raditi na cuvanju tradicije i sigurnosti zidovskoga naroda. kao i druge zidovske organizacije. Drzava Izrael Na obalama rijeka babilonskih sjedasmo i pladuci spominjasmo se dona. padom Jeruzalema i Hrama. kamenite ili mocvarne. On je tijekom svoga kratkoga zivota od uvjerenoga asimilanta postao zagemikqm ideje osnivanja gidgvske__drzaye i osniya_ i. najfeSce vec stoljecima posve zapuStene. zapravo povratnika. ¥popularno]e poznata kao Sotinut ili lewish Agency l^idovska agencija). odnosno konafnim nestankom Otomanske carevine i nastankom britanskoga mandata ostvarila se mogucnost slobodnijega naseljavanja 45 . nazvan Prva alija (doslovno: uzdizanje. ali ovo zna£enje odnosi se samo na Zemlju Izraelovu. drzava. iz Rusije je u domovinu krenuo prvi val useIjenika. naziva erec. Naporima Hajima Weizmanna. Zapravo se drzava kaze medina. Podrucje. no dobio je politiCki znad!aj pojavom Theodora. Ona je medunarodna nevladina institucija sa sjedistem u Jeruzalemu i tijjdo_je_World ^qiTJsl-CSrganization (Svjetske cionistieke organizacije). a i male skupine povratnika kojih je bilo tijekom svih stoljeca. Psalam137. Erec Israel. Ove su organizacije. pokrenuo je Herzl cionisticld pokret. pozvao na uspostavu zidovske drzave na drevnome 2idovskom tlu.000 hektara zemlje. Pojam drzave razdvojio se. od propasti drevne do uspostave moderne zidovske drzave. JHeEzla-(1860-l 904). U to vrijeme zemlja je Izraelova bila pod turskom vlagcu. tada to nije samo san! Theodor Herzl. Erec Israel. Godine 1882. godine 1917. to nije samo san. godine. prvim cionistiddm kongresom. Godine 1901.gihj&tivnosti kao glavnom bavi poticanjem i organiziranjem usjejjayanja odn. ako mi Jeruzalem ne bi bio ponad svake moje radosti. zove se Ha-SohnutJia^udiUe-Erec Israel. ako tebe zaboravim! Nek' mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj zaboravim ikada. Neka bi se osusila desnica mi ruka. bilo je skupina Zidova koje su pod razlicitim osvajac^ima nastavale svoju zemlju kao nefito samo sobom razumljivo. Vi§e udruga i pokreta pozivalo je zatim na povratak. uz obvezan dodatak njezina imena. govoreii o obnovi Zidovske drlave Na hebrejskome se zemlja. odrzanim u svicarskome gradu Baselu. ZavrSetkom Prvoga svjetskog rata. kojom se iskazuje podupiranje zamisli o ustanovljenju Palestine kao domovine zidovskoga naroda. Samo jednu zemlju nazivaju Zidovi jednostavno Erec odnosno ha-Arec: zemlju sto ju je Bog obecao njihovim praocima za sva vremena. Tijekom gotovo devemaest stoljeca. Pod utjecajem politi£kih okolnosti tadasnje Europe kojima je bio svjedokom. Do trenutka nastupanja neovisnosti 1948. pa je tako i sluzbeni naziv zidovske domovine Medinat Israel (doslovno: Izraelska Drzava). osnovan je Keren Kajemet. potkraj Prvoga svjetskog rata i istodobno potkraj turske vlasti i po<5etka britanskoga mandata nad Palestinom. svjetski zidovski fond za prikupljanje novca za kupnju zemlje u Izraelu. Bozje obecanje praocima. Isaku i Jakovu 44 nazvanome Izraelom. od pojma Zemlje Izraelove. To je bila osnova kasnijega velikog poljoprivrednog razvitka zemlje. Jeruzaleme.

krenula na Izrael i gotovo ga uniStila. Hjekom dviju godina. Britanci sebi zele pojednostavniti problem: 1939. 1946. all to ne prekida zidovsku uvjerenost u potrebu povratka na svoju zemlju i odlucnost za ostanak i opstanak. knjiZnice i sveuciliSte. uz uvjet da Jeruzalem i koridor do njega ostanu pod britanskom upravom. svibnja 1948. Zivot je bio tezak. Potkraj 1947. traje u raru.000. rat s arapskim drzavama vec je pofiinjao. a za sada nema ozbiljnih znakova skorog poboljSanja. i 1947. Godine 1920. To se dogada u trenutku o£aja za mnoge milijune europskih Zidova koji su neposredno pred po£etkom Holokausta. na 500. kibuci i drugi oblici zajednidd organiziranoga zivota. Britanska je vlada strogo provodila na£ela Bijele knjige.000 europskih Zidova. Nakon Sto je 517 Zidova ubijeno tijekom triju godina. Nakon nekoliko vedh ratova sa susjedima (koji su se barem u samome po£etku odvijali na izraelskome podrucju). Svakih nekoliko godina dogadaju se teSka nasilja nad zidovskim naseljenicima. sviay_a to to^u. izdaju takozvanu Bijelu knjigu koja ograru'Cava zidovsko useljavanje u Palestinu. Istodobno. Vojna sila pet susjednih arapskih drzava istodobno je 15.. Zbog ovakvoga razvoja. Godine 1933. Britanija odustaje od mandata u Palestini i povlacl se 15. pored uobi£ajenog na£ina zivota. Britanija viSe nije uspijevala nadzirati stanje te je problem prepustila Organizaciji ujedinjenih naroda. Mnogi naseljenici bili su intelektualci. ustanovljuju se izdavafke kuce.. filharmonijski orkestar. Odbijanje dopuStenja za ulaZak u luku brodova s tim izmu£enim ljudima. no kad je jednom krenula nije se zaustavljala sve dok je amerieko-britanski politifki pritisak nije zaustavio. surov i siromaSan. Izraelu ostaje nerije§en problem nepomirljivoga arapskog okruzenja i Cesto nelojalnih arapskih drzavljana Izraela. No. Britanska uprava predlaze podjelu podrucja. Osnivaju se. Zidovski se novonaseljenifiki zivot brzo razvija unato£ istodobnim arapskim pokuSajima njegova zaustavljanja. Takoder se uspostavlja obrambeni sustav nazvan Hagana. razumijevajucl da je to jedini na£in ostvarenja legaliteta njihovoga naseIjavanja. zbog takvoga stanja mnogi lojalni arapski drzavljani u Izraelu dozivljavaju postupke neprimjerene doista demokratskoj drzavi a ni sami zidovski gradani Izraela ne slazu se oko nacuna politi^koga pristupa rjeSavanju toga dugotrajnoga problema. Zemlja je bila slobodna krajem 1948. Nakon zavrSetka Drugoga svjetskog rata po£eo je otpor britanskoj upravi. Arapska strana to odbija. netom prezivjelih Holokaust. za vrijeme i nakon Holokausta. djelovalo je na svjetsku javnost u korist Zidova. prekidanih kradm ili du2im zatiSjima i politic"kim priblizavanjima. Istodobno s uspostavom poIjoprivrede kao osnove prezivljavanja. kazalista. Ustanovljen je Nacionalni savjet i Vrhovni rabinat. Generalna je skupgtina U. cionistiCki pokret usvaja takozvani Baltimorski program.000 Zidova. Nova je zidovska drzava nastala u ratu.N. prihvatila uspostavu zidovske drzave i arapskih drzava u Palestini. Konac^no.Je_4i^ stavriici. pristigli u zemlju praotaca zbog svojih uvjerenja ali bez spoznaja (a joS manje iskustava) o pravilnoj obradbi zemlje. Prije. svibnja 1948. posebice nakon britanskoga odbijanja odobrenja ulaska u Palestinu 100. Zidovi i nadalje kupuju zemlju svojih predaka.to je paleta zidovske politic'ke scene suvremenoga Izraela. Od najliberalnijih preko umjerenih do fanaticiiih Sovinisti£ki usmjerenih ekstremista . 14. Godine 1942.i upravne organizacije. Svi se oni ipak . Ustrojen je 46 iidovski vojni pokret otpora. Arapi otvoreno iskazuju zelju za potapanjem Zidova u more. §to su izgubili sve osim svojih zivota. izvoran oblik zajednifikoga zivIjenja i rada u naselju. s Haganom kao najjaCom i srediSnjom snagom. godine 1939. Od tada do danas Izrael je imao pola stoljeca stalnih neprijateljstava sa susjednim arapskim drzavama. u Palestini zivi vec oko 160. koji poziva na uspostavu zidovske drzave u Palestini. utemeljen na tradicijskim zidovskim na£elima. Zidovi su to prihvatili ali Arapi su se odlu&li takvoj odluci oduprijeti vojnom silom. obnavlja se hebrejski kao govorni jezik. Neprestario izbijaju brojna neprijateljstva i sukobi.000. broj Zidova raste na 250. a obje strane po&njaju mnoge teSko nasilne korake u pokuSaju medusobnog potiskivanja. teSke su oru2ane borbe vodene s Britancima. Cetiri je tjedna trebalo izraelskoj vojsci da se organizira i krene u protunapad. no naseljenici su usporedo s opstankom njegovali tradicijske i op£e kulrurne vrijednosti. Jedan dan ranije. ali arapska se strana tome protivi.

sa svim prednostima i manama drugtava s relativno visokim godiSnjim prihodom prema broju stanovnika. §to se religijskih propisa drze tek simbolifno. oko 65 posto drzi da su pretezno odnosno donekle pobozni.000). suvremeni je Izrael poput svih razvijenih zemalja. i danas se dogada.000) i drugim. od toga 4. Oko 90 posto puCanstva zivi u gradovima: Jeruzalemu (600. te svetkuje Sabat. Izraelski zakon omoguiuje pravo naseljavanja svakome tko bi prema nacistifkim rasnim zakonima bio ugrozen kao Zidov. . sa svim prednostima i nedostacima demokracije poznatima i takozvanome zapadnom svijetu. Oko 15 posto drzi se svih vjerskih pravila. Danas Izrael ima Sest milijuna stanovnika. koji su ipak zadrzali mnogo toga iz vjerske prakse. Manji dio zidovskoga puCansrva (oko Sest posto) zivi u razli&tim oblicima tradicijskih seoskih zajednica: kibucima. dok oko pet posto izraelskog puCanstva fine krSdani i Druzi. alija. od gospodarstva i vojske do turizma i zabave. od ultraortodoksnosti (£ija najtvrda struja fak ne priznaje drzavu Izrael. naziv novCane jedinice jest Sekd. a visokih 66 posto strogo drzi propise kaSruta (obredne ^isto^e).850. manjim gradovima koji ve&nom imaju izmedu 50 i 150 tisu£a stanovnika. to rocterija ZidovsKogd naropdlttitki iden"drzhva. Ovome se protive brojni rabini koji 2ahtijevaju postrozenje kriterija za useljenje.000 (15 posto).000).000 Zidova (80 posto). Medu zidovskim gradanima Izraela njeguju se svi stupnjevi religioznosti. Haifi (250. 91 posto misli da su obredi vjen&nja vazni (pritom samo 87 posto i obavlja takvo vjenfanje!)/ 92 posto slavi obrezivanje sinova. lako je svakidaSnji zivot prozet stalnom opasnoSCu od terorizma i novih ratnih sukoba.4..nadaju uspjehu mirovnoga procesa.'. No. ali i iz razvijenih zemalja vra£aju se Zidovi u zemlju praotaca. Arapa muslimana ima 900. zajedno s nezidovskim bra£nim drugom i djecom. Cak 90 posto izraelskih Zidova dr2i se u nekom stupnju fcfl^er-prehrane. a nacionalna himna zove se Ha-tikva (Nada). vjerujuiii da je mo2e uspostaviti tek Mesija!) preko svih stupnjeva ortodoksnog ili manje ortodoksnog pa do najumjerenijih struja. otilfkbVntle su dsli dane svij&ft'vje£nom '^-. Glayni grad Izraela je Jeruzalem. U svim podru^ima 2ivota. odnosno priblizavanje kriterija vjerskoj odredbi prema kojoj je zidovska osoba rodena od zidovske majke ili primljena u zidovstvo kod ortodoksnog rabina. Liberalniji politifari pruzaju otpor ovome rabinskom nastojanju. moSavima i jiSuv kehilatima. Izraelci zive zivot suvremene demokratske zemlje. kojih nema mnogo ali su fanatifino predani mrznji. V. te nepoboznih. Povratak u Izrael. viSe iz zemalja ugrozenih ratom ili loSim gospodarskim stanjem. Tel-Avivu (350. osim najekstremnijih protivnika svake pomirbe. s obrazlozenjem da je onaj koji je bio dovoljno Zidov za umiranje zbog svoga 2idovstva istodobno dovoljno Zidov za dobivanje prava nastanjivanja u zidovskoj dr2avi. to ne znaCi da ne poStuju niIcakve vjerske odredbe4er Cak 98 posto puCanstva na vratima ima pri^rStenujmgzuzit/pergamenmi svitak s upisanim iskazom vjerovanja u Jednoga Boga). 48 Cak 20 posto zidovskoga izraelskog pufanstva drzi sebc sldbodnima od svake religije.s Sto A< na^ij^tali Tahi tHSOcijalnti'i..polttiSku rav 49 .

Vi§e znamenitih osoba zidovske po51 . a drzi' u mjetan dio odbacuje u*i > *-V ' } Identitet: tko je 2idov? Tko je zapravo Zidpv? Kako se to odreduje. Rabinska misljenja su nepodijeljena i jasna: zidoysko dijete rada zidovska majka. Zidov ne moze biti dlanom niti jedne druge vjerske zajednice. prijelazom odnosno prijamom u zidovstvo. kada i zaSto? Zidov se rada ili postaje gijurom. TeSko je presuditi §to je to bimo i osnovno Sto osobu cini zidovskom. i to je dvoje neocivojivo. Prijelaz iz drugih zajednica u zidovstvo osobito je rijedak. to jest kada zele ostvariti potpun zidovski identitet. a pripadanje zidovskome narodu od pripadanja drugim narodima. koja regulira i konverziju. Zidovstvo se temelji na osjecaju zajednicikoga identiteta pripadnika Izabranog Naroda. tko to moze odrediti. niti pripadnik nekoga drugog naroda moze biti zidovske vjere. prije svega medu Zidovima nevjernicima ili medu onima koji ne drze vjerske obrede. No. kako zidovstvo ne prihvaca misionarski pristup. tezak i dugotrajan proces. prijelaz u zidovstvo. vjers'ki zakon. Zidovstvo jc jstodobno i narodnost i religija. No. u praksi postoje razliciti pogledi na problem zidovskoga identiteta. Dakako. Preobracenik se istodobno s primanjem u zidovsku vjeru prima i u zidovsku narodnost. odnosno medu pristalicama razlicitih vjerskih usmjerenja. te je velika odgovornost zajednice za svakoga novoprimljenog clana koji gijurom postaje njegovim dijelom.TEMELJNI KRUG: NA^ELA. nema za cilj privlaclti nove pripadnike iz drugih zajednica. Tako odreduje Halaha. u praksi u zidovstvo najceSce ulaze osobe zidovskoga podrijetla kada ono nije po majci. budud da zidovstvo nema misionarskoga pristupa ne-Zidovima. ZNAKOVII SIMBOLI ViSe je razlicitih pogleda na zidovski idcntilct. nije uvijek bilo tako. U drevno vrijeme zidovstvo je bilo orvorenije preobracenieima. Niti jedan od ta dva dijela identiteta ne moze biti zamijenjen druako Zidov zeli ostati Zidovom. 50 zabranjeno ga je u buducnosti povrijediti podsjecajud ga na njegovu raniju pripadnost. U tome se zidovstvo razod drugih religija.

Abrahama do posljednjega njegova potomka koji £e ikada biti jevanja. osobito medu mlactima. ta sami su ga Zidovi svojim zakonima donijeli su pripadnici drugih vjera a zeljeli bi i dalje ostati u zidovskoj Ostalim narodima svijeta. no drzi se da je naglaSeno noga. bila je rodena izvan zidov. uz uvjet osjecajnoga i sluzbenonome genetskom zidovskom naslijedu. a ne rodeno u njemu. S obzirom da je u zi. Izlaskom iz zidovske vjere dije nego profmjenost. primjeduje Ro$ ha-$ana i Jam Kipur £ini to prigibajud i Citavo tijelo u du52 53 . Brojni vjerski propisi za ponaSanja i odijevanja danas se £esto odbacuje u Sirem krugu koje se £ini da opterecuju svakodnevicu zidovskoga vjernika. neovisno o ukup. Bog izabrao za svoj narod sve od praoca vijeka. izravno prihvacanje europskih.tako i u Hrvatskoj. jesu clmbenici zidovskoZemlje Obe£ane obnovljena zidovska drzava. I Izabrani Narod. jedna od mjera njihovoga zidovskog identiteta osjecaj prema I Drzavi Izrael kao domovini. Prema rabinskim miSljenjima to je nemoguce. Dakako.Narodu Izabranome. jaCanju njegove osobnosti kojom ce svakodnevno ponoprofinjeno europsko ponaSanje neprimjereno i da pogoduje vno zahvaljivati Bogu §to je roden kao baStinik Saveza. zidovstvo je poteklo na drevnome Zidove znadlo pripadanje Narodu Izabranome. Naime. jer svaki punoljeroda. ali europski dodatak osobite profinarodnosti. Opcenito i temeljno: zidovsko podrijetlo. To je tijekom posljednjega stoljeca i pol proizvelo po. jer njenosti £esto se odbacuje kao umjema i nezidovska pojava. te je zajedno s drugim Europljanima velik dio Zidova uSao u Novi vijek i prihvatio uobi£ajene oblike ponaSanja i odi. Narodu je Izraelovu namijenjeno biti kradovstvu zabranjeno oponaSanje obidaja i ponaSanja drugih na. u svijesti o pripadnosti zajednici.titeta. otkako je na podrucju nici ili drugome vjerskom shvaiianju. kako stoji u Tori. Nasuprot tome. te dakako zidovski na.jecanje Izraela kao domovine. Danagnuca k otvorenosti i iskrenosti nego prema europskoj pa£e i Rut. U posljednjih pola stoljeca. odnos poStovanja prema drugoj osobi se stva. otvorenost raTore taj je i izvan kruga zidovstva. jedna je od cvrstih osi zidovstva i osjecaj pripadnosti javu europske profinjenosti medu velikim postotkom zapad.Ugladenosti. Buduci da ih Orijentu. To nigdje nije sluzbeno propisano nju vjernikove odgovornosti zivljenja u okviru Naroda Izabra(niti je itko to ovlaSten propisati). to je za iskazu identiteta. u £uva. dok je rabinima najvaznije zidovsko podrijetlo po majci. udobnost i praktifnost odjece radije nego elegancija . Tora zabranjuje sluzenje drugim bogovima a tko je izvan kruga Spontanost. koje podrazumijeva.ga nepripadanja ijednoj drugoj vjerskoj ili narodnosnoj zajeddn zivota. Blago se naglaSava isto^nja^ki iskaz su Bozje ljubavi i namijenjeni su neprestanom opominjazna^aj zidovskoga identiteta. Nereligiozni pripadnici zidovske zajednice drze da je zi. Za njih najvazdovskoj tradiciji. pripadnosti Savezu s Bogorn i odgovornoeuropskih i srednjoeuropskih Zidova. ali i u mnogim drugim zemljama pa dovski identitet sadrzan u zidovskome odgoju djeteta. ima osoba rodenih u krilu zidovstva. Stoga se danas. ali se konacno oblikovalo u Europi tijekom Srednjega je.nosti prema Savezu. prabaka kralja Davida pa time i sudionica loze iz koje £e prema tradiciji dod Mesija. Svakodnevno Zidov vjernik prigiba glavu u sinagogi. Zidovi osjedaju da je tisuce godina raseljenosti.ga identiteta. poStovanje ali ne strahopoStovanje.vijesti primljeno je u krilo zidovstva.Ijevstvom svedenika i posvecenim narodom. srednjega i mladega naragtaja. narod Saveza U novije vrijeme primje£uje se i novi pristup uobi£ajenoj » predodzbi o onome §to je dolicno u ponaSanju i odijevanju kao Tijekom povijesti uvijek ponos a £esto i nesreca. nezidovskih standarda tan muSkarac istodobno je i svecenik. a za asimilaciji. vanje Zidova kao vjerske i nacionalne zajednice tijekom dvije Neovisno o dijelu svijeta u kojem zive. te osjecaj pripadnosti zidovskoj zajednici i osnije je genetsko pripadanje zidovskome narodu. postojanje Drza.to sve vi$e postaje dio opcega zidovskog idenosoba izlazi i iz zidovske narodnosti. odanost Tori i zinju tradicije. osobito u Izraelu.roden. Takvo poimanje identiteta omogucilo je prezivljave Izrael postalo je takoder Cimbenikom zidovskoga identiteta.

?' . Jer. Predodzba o sebi kao dijelu Naroda Izabranoga bila je nezamjenjiva potpora tijekom neprestanih pogroma. pa su izabranost tumadli simboli£no i na razli&te druge nadne. Zidovi .nar ^pSf^^v^^^l^tefefeW'^9-0 na--morailla^g^^it^e^rop^salatl^ra^m-jpg^iremsrru!^a*V?> •_*-_*„. nezavr§enim . Talmud. Baal Sem Tov Premda se naziv Tora mofe prevesti kao Zakon ili kao Nauk. To je stoga §to zidovstvo dozivljava Toru ne samo kao Bozju rije^. ve<i kao samu Bozju pojavnost. No stvoren je. ppliti^kog_i vjerskogJ^otaT^ITona^eTiruniOgo viIeT ToraTje Bo2ji. Koioj -Sti iotKriji^i* *^ Smisao cijele Tore jest u tome da sam dovjek postane Torom. tumaCebi bit Tore jednom jedinom reCenicom Narod Knjige: Tora i Tanah.time i nesavrSenim .te ga trajnim prou^avanjem Tore trebamo usavrgavati. zidovskim misliocima zbog toga bilo nelagodno u europskom okruzju.jd£u§tveno^. Gospodin. u£inio Zidovom: Prigibamo koljena. ne samo Sto bi svij^ trebao biti ureden prema na^elima Tore. Svakako. zaboravljajuti da je spoznaja o izabranosti spasila Zidove od iS£eznu£a tijekom Srednjega vijeka. Kralju nad kraljevima. a obitelji su zajedno odlazile u smrt pjevajud Aleinu.u ^a^^M^ele'l^lt^. pa time i savrgen nacrt_svijeta. . -f Tora i Tanah Ne ft'ttz drugome ono Sto ne ZeliS da tebi bude utinjeno. 2. Hilel.:!»J^. Kada nije bilo druge mogu£nosti. ova se rije<5 zapravo ne rrioze to£no prevesti rliti na jedan jezlk. zahvaljujuci molitvom Aleinu sto ga je Adonaj. ^^7*^^+ '4*r*w ^ d* * i"»i i . Zbog ovih rije£i zidovski je ponos £esto djelovao poput oholosti. Zidovi su ^esto birali smrt radije negoli kriz.bokom naklonu. Tora Je pravilnik zidovskog privatnpg. vet je i stvoren prema njezinim nacelima.. Zohar . koji ne znaju pravoga Boga.«i^^_ *' '_..T .* odanosti . Tako je spoznaja o izabranosti bila sredstvo za £uvanje trajanja zidovskoga naroda.. klanjamo se i zahvaljujemo Kralju. Cak je i modernim.. a drzi se osnovnom 54 55 . " 'ge/svg'ga -prema ^Kn^izi naa^njigajna. falcp jemastald ^golemo. Molitva Aleinu zahvaIjuje Bogu Sto Zidove nije na£inio poput drugih naroda svijeta. §to se na hebrejgkome naziva tikun olam (usavrgavanje svijeta). .

{j^aujjuab/vctama^ M " .-nazvanorne Vulgata. tu se povijesni putovi kr§danske Biblije odvajaju od puteva Tanaha.._p. u slu£aju nepristajanja Naroda Iza-| branoga na Savez. Nahuin. na podru£ju na kojemu su obitavale starije visoke kulture. progonjene veze kao prinude na odnose poStovanja tada se prvi put javlja su i spaljivane takoder i knjige.—. _lt^^_-_: --^j.K^_ tekst u Aleksandriji preveden na grgki.• .. Bila je to znamenita Septuaginta (Sedamdeset).. hebrejski. U meduvremenu je u J. Takoder nije zanemariv prijaSnji boravak Zidova u Egiptu. firrna) i Jehezkd (Eze]del).. ostaje ftnjenica da je Tora nastala u drevnome bliskoistodnom ozracju. stoljedajgJK. Kohelet (Propovjednik). Ovakav oblik vjerske obsli a zbog predrasuda i mrznje i Citavi narodi. Medu trajnim vrijednostima Tore ne euro£skpga^^Srednjega yijeka pa dpTnajno vij ega vremena. Svakako. Na hrvatskome jeziku imena biblijskih knjiga poznata su prema naslovima krS^anskoga prijevoda pojedinih knjiga. dojutanja pusti4TJojnj_koj\a^gga_dpsegru^a^eirdjeT5bedane. Rabini nau-| (Javaju da bi u to vrijeme. syetije^ od_vjerojatrio najspaljivanijih knjiga bio je Talmud.-?4JEfe=—_* Wpeod~dvanaest"takbzvaniEMafih^£roroka|. j^u. koji se raCunaju •IJM» ^^*raH?T\iirr^-^-azvana-7yg-^gfl^ Rani su proroci: JehoSiia Qo.nastao je kao skraferuca naziva njezinih sastavmK'gijelova: ^^^^^ilnT^Kgtuyim (K se pololaJem'uTP jed^promijenioir H). jednobozadka vjerska na£ela faraona Amenofisa Cetvrtoga Ehnatona. . te r2rjle£ad^te_daJjr4ie-zl«:Qme_zavJ2lam^ uklju^uje i zatiranje iitavoga prvobitnoga ljudskog roda osim poboznoga Noaha . a time sav svijet postaje svetim Hramom. drufralSemnnrnzzzz ~ T^I-.. sve do posljednjega slova. Ovadja^Jona. terdviju knJIga~Drpre _ v 24 Naziy_T^nah . iz kojega su izasli u vrijeme koje dopuSta vjerovati kako su mogli poznavati. No. ja.. premda idolopokloni£ka. Tora se sastoji od pet knjiga._^nai&na_redakcija Tanaha uCinjena je od 5. Simuel. Miha. Onaj koji je uronio u prou£$ vanje Tore postaje Bozjim suradnikom na usavrSavanju svijeta. eK' i s^ejdjoJfar^aJ[Xe^»t?/OT (Spisii sastoji od knjl(Izrekel.. F^ryjije knjiga\Bgre&'tl(LLpofetku.st. svijet bio prestao postojati.. od sunca i zvijezda do bilja. koji je trideset tri stoljeca nakon Sinaja postao teje §to zbog~rijegova"u?enja"Zl3ovi ne postaju krScanima. (dvije knjige o kraljevima).pretka sviju naroda) sY£_do_nastanka zidovskoga _naroda i Bofjega Saveza s njime. JeSqjahu (Isaija).i najsvetija^pd svih Kitvei ha-kode$ (Svetih spiLaziyjj^^a^lBlBlija: Osifn'Tore'.^. koje nemaju pojedinacnih naslova.. ve£ se knjige naziY§juj^Kma_pJ^eJiLQ^ij§SJeksta. Tekstovi svetihlspisa stvarani su od dolaska u Zemlju Obeianu do vremena nakon povratka iz babilonskoga suzanjstva.."> '"'rV:'-^. Cefanja. Najoma^ama ^ qd_najranijega.Nez7z'_z'm__se_sastoje" pd dvije spisa: !-'.—fjt^^j^ g&jg^j^fJi^ ^Have_^Eve).. PritomTnavodi se niz odredaba gradanskoga i kaznenoga pravaTetike i optenito -fTalmud druStvenih odnosa medusobnoga uvazavanja medu ljudima. . (dvije knjige Samuelove).Havakuk.AI^. „__ _. . Tanah £'mc joS )_. Ovaj je grdki prijevod bio osnova latinskoJTl§^Gi^Y-OdiLSVfitoga_Jeromnaa. »i'skun^im'riSomfn^fRanLprorDci) •-•^•. r-T— J« ~~". Optuzivan zik.r_PQs tanak.-—"s>^&•>-'** jjggj/ tijekom £etrd |'i -""icii/ u. . zivotinjaitovjeka. Rut^ Eha (Jeremijina tuzbalica). Tradicija veli da je sedamdeset ufenjaka neovisno prevelo dtav tekst posve jednako. Jjem suvremenoga hebrejskog jezika i novohebrejske knjizevnoi upravo zahvaljujud svojoj safuvanosti u tekstu Tore. stvaranje" svegalto postoji.ieiMJin cetrcte-i setgodiSnjega lutanja izfaeTsKogaTtarDda pusllnjoin..-™II-\< ' "-• — -' "'•'•WirifT~~L^|"""' I nTT~^Q^7 " ~~^L 3 _ >^.<-f. u povijesti covje£anstva. Stvaranje). Ito je priredivaCima prijevoda bio dokaz Bozjeg odobravanja prijevoda. A fvf v 56 57 . Tijekom povijesti progonjeni su pojedinci zbog svojih zami£ije je dosljedno provodenje obvezno.. pa i ka5nije.'"" >^*^" * . jedna bi trebalo zaboraviti niti njezin zanosan poe^kijezik.'.£ovjekovom zivotnom zadadom. No. takozvanoga Petoknjizja Mojsijeva.wj?jt*)CA(i iz opfega" mrafnog nepostojanja. Amos. do 2. Drugi radije pri-i staju uz knjizevno-povijesna tumac'enja nastanka ovoga teksta.i4j. u idealnome rajskorrTbezvremenom svijetu. Qpjf""'°" :"1'""J a . ^ sucima).Mali^jpmmci:^HoSeaJoel.. ' ^ ^ ).ALA X^«^JXV/^ty. a isto• TT /T-* ^ .

dobno je zaboravljano da su zidovski sveti spisi u samim temeljima krS£anstva i krScanskih svetih spisa. Izreke otaca) koji obraduie eti^ka i filozofska pitania.okvira slozeni^oko srediSnjegaJeksta a zajedniCki se nazivaju Gemara (ara^ejsEu'dopuna. naziv Talmud"zn~ad"na{ik. Djelomicfi_jfi Talmud prevjedenina hrvatski. Citav tekst babilonskoga ImuctaTma^oko dva i pol milijuna rijed._ sJd naziv Gemara. TalmudakLse. Oggirni|i/ poznatiji i kanonski pri* v - A A J **s x ypgenjeadovstva preuzeti Zidovi europskih srediSta. Talmud je. a na svakoj je stranici u sredini navod iz Mt'3ne. prije svega rabini.jejJgfcsijaJmuda Bog bio _ istodobno s Torom. U tih sest dijelova su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja. tfikst dta pjeYuckajuci. astrologiji i magiji. a najpoznatiji takay_ komentar napisao je u ll< stoljeHu i danas najcjenjeniji ben Jjchak. diev na bHskoistogna religijska^enciklopedija.nr. sudovima. budud da se ova ra£unala godl^nje. poznat pod imenom-akroZbog golemoga opsega i slozenosti teksta."Oba se sastoje ojj.: -. zavrlena u ranome 3. ______. vjerskome zakonu).. •> •• • . Cetvrti dio. objavljen jejia hryatsRorrte dio falmudskoga teksta u prijevodu i s opgirnim predgovbrom Eugena Werbera.dys dijela. To je traktar^ofj^Qci. proucavanje i turnacenje Talrnu3a~Qsnovni je studyskTgr^metJBududm rabinima _uCenje olakSava golema popmtr^lite^turajcomentara talmudskoga teksta. pouke i pripovlfesti iz MiSne. cjelokupan je Talmud do sada preveden samo na njema^ki i englejkj jezik... --. te navodi izreke. Buduii da jejfalmud komentar MiSne... bavi se pitanjima_pbred:n. U ^eSwama. uz kanonski pristup najrazli&tijim zivotnim i filozofskim problemima. podijeljen je kao i ona na §est dijelova nazvarurTredovima (sedarini). Jedan od do sada bizarnijih pokuSaja prevodenja cjelokupnoga teksta jest prijevod na japanski jezik. Godine_1941. pod naslovom Talmud. incesta. fabinskim akademijama..yvJfl^Vn. bavi se gradanskim i kaznenim pravom. gisto6_a). gtp sij^u obliku-. odredivanjem sve^eiiiCkoga udjela u prinosu zemlje i ^arovima za si58 roma§ne. preljuba i bra^noga vlasniStva. §esti dio. StruCnjaci.]niViii "u' _ .-----------.. medicini..------— . \Kodasin\e stvari). ^eruzalemski|Talmud nastao je stotinja|y£ol!k na ranije^i nije kaUOlialdPpfif[Vac¥f\. \Nezilan _\._____•_____•• . a zauzima oko Sest tisu£a_stranica folio formata. Peti dio. (Sjemenje)^bavTse agrikulturnim problemima. bavi se £O^tupkarn_gnnoSeiga. kaSer odnosno obredno dstom hranom te zabranjenom hranom. Pored toga tu je i obilje pravnih razmatranja a takoder i razmatranja o folkloru. nastavak). prou£avaju ga u izvorniku. dio. no^_poznat jej. Prijevod cijeloga teksta na francuski privodi se kraju. -u kojoj je tijekom vremena. Na hebrejskome.1 Taharotl (ProdSfertost^ obre_dna.. Dvije suyerzije Talmuda. preveo je Jakov P^rac traktat Avott a_1982. dodatak. Tred. Vjerojamo te se u bududiosti pojaviti cjelokupan prijevodna jo§ neke jezike. time se pokuSavalo izbjedi progone i spalji~vanja i^S^gJena-Ialmudu. vjenianja. okruzen s nekoliko razlidtih komentara^i komentarima na njih. zapofiet prije nekoliko godina. ^rtve u Hramu.. _ _ _ J____.. a drugi dio 5iMld~korrrentari Mz'^ne.-1— jpq j. a djelomice se tekst prevodi i na druge jezike.. mada zadjelo ne na mnoge. stoljeda. prema sest osnovnilTpredmeta odnosno redova razmatranja. Kaznjavanjem i vjersklm prijestupima.. Pmje Mignfl I ha|ranl]T sa2uvani rabinskTtekst o [Hfl/flfo[ (putu.i ____ _i'n. osim Sto je zapravo opgiran komentar MiSne. bavi se Sabatom i drugim blagdanima te odmierom desetine. Jedan od traktata u ovome redu £e3£e je prevoden na razli^ite jezike nego drugi dijelovi Talmuda. A 59 .^)rugi dio. faoed \Blagdani).. sakupljeno znanje i iskustvo mnogih nara§taja..e dstoce i nedstoce. Frvi dio. Opsegom bitno manji. te je tijekom vise od 18 stoljeda prenoSen usmenoni'predajom ^sve dok u Babilonu nije zapisan. Oko jedne tredine teksta ne bavi se usko teoloSkim proUl -.i(Zene)/ bavi se pitanjima braka._aramej^_ . Pisan je aramejskim jezikom.. budud da se prijevodom gubi bitan dio smisla._razvpda.. prou£avanje.. Takoder ga se naziva i iismenom Se-bed pe\r se yjeruje da. i drugirn proceduralnim hramskiir^roHgmiina^gbrednirn klanjem zivotinja za hranu.

stvarni mu je je autor Mo|e^e_Lepjri.kabalisti^ke sljedbe. dozemnoga mora na Zapadu/^Mezppotarnije na Istoku. Na temelju uCenja Zohara uvodi se i pojam reinkarnacije i ^ivljavanja mrtyih. danas je najved dio ovoga u£enja na samomejrubu fidpvstva. Potomstvu tvojemu dajem ovu zcmlju.: tiieRom "efu-" goga je^remena bila za Zrdove naclahnude. Isakovi i Jakovljevi nesmetano zivjeli na ovome podrufju izmedu Sre- tf&tfoi sh'SatimWh .Ero4-4inim _ vrijednostima.. Zohar. Premda je autorstvo ZoHara pripisao svome ranome prethodniku. t|kiz J. zasnovanih na vjerovariju u mogugnost natprirodnog nadzj^anja. koji sam te izveo iz kaldejskoga Ura da bih H predao ovu zemlju u posjed. palestinskome mistiku i ufenjaku iz 2. i sve do Velikoga mora na sundevu zapadu.Zohar O5no50iaJaijiga. pa_p_on. "Fisaha" je aramejskim je^ot^lToElikilBbJ^skoga^H™*™^ (priEovijes^odnosno tuma£erija). Kanaan. stolje£a Simonu Bar Johaju. ^g/Mte. Eufrata.. Bu3uS^da^Rebrejski jezik nema odvojen brojfani sustav.ovno njegovu sinu Isaku: U ovoj se zemljinastan^ja^u s tobom biti i biagoslivljati tc..rusmjeravanja ljudskoga zivota i oRruzJaljtz pomo5 po£_ znavanja gojejne_magijske snage koju rrustioi pripisuju pojedinim slovima i rijefima te_rj^wlrn. Sustav""KlEale ~usftojenje~na temelju raziifiitih rriisti<5riih ideja."dolrVovma.. ispunjavajuti zakletvu Sto sam je dao tvome ocu Abrahamu. Sam naziv Zohajrjsnagi: sjajan. Zemlja Obecana /a sum Gospodin. a Cesto postaje i vulgariziranom komercijalnom zabavornTpa i vrstom popularne duhovne ovisnosti izvan zidovskih krugova. ZoJiar_uyodlu pqimanje Ijudske sudbine determinizam_(do tada u zidovstvu neprihva&h).astrologije sa srednjovjekovrum spanjolskim mistiCnim duhovnim strujanjima. mjeSavina je drevn^kaldeiskeinagije i. govoraSe Bo^Abrahamu. m^ajojaijli^ejnggl U knpffla^u sinovi Izxaeiovi nesmetano zivjeli na svojoj zemlji. felativizirajuci mogudnost dovjekove slobodne volje. i druge mistifne i maglfs1ce~pojal?e7-Premda--je utjecaj Zohara diljem istoenoeuropskoga 2idovstva bio osobito jakim tijekom nekoliko stoljeda prije Holokausta.JEiekom Cetrdesetjtoljeda nakon Abrahamova vremena. Z^harpr^azuje mistifria na£ela ugradena u kabalisti^ki pokret. Erecjsrael iirjednostavno: ha-Arec. sve te to biti vaSc. Obe^anjeje pqtyrdeno pri ulasku Naroda^ Izabranoga u ZemljuLObedanu nakon povratka iz egiP§ts^oga_su2anjstva: Od pustinje i od Libanona sve do Vdikc rijcke. §to omogudava brojCane zapise uporabom slova. svako slovo pismovnoga sustava def-beta (hebrejske abecede) ima svoju brojfanu vrijednost. o^obltrvengansfven. 61 60 . sjetna uspomena i izvor snage za istrajavanje tijekom raseljenosti. Malo je bilo vremena kada su sinovi Abrahamovi. koji je zivio u 1. vjejrovanje u dibuka (zlodiihaJ/mo^^stnadzoraHaidpjjro^^^^ doHno pojavljfvanje osobe na viSe mjesta. . . Tradicijski se joS jedan drevni mistik spominje kao autor Zohara: rabin Akiva. stolje&i.3LstoJje^a. Zemlja Obedana. Libanona na sjeveru i poluotoka Sinaja na jugu. Tcbi tu i tvome potomstvu dati sve ove krajeve.

drzi se da je nemoguce pouzdano znati kako je zvu^alo izgovoreno Ime. Losa vremena" postala su trajnima i gorima nakon 70. No ipak. proTlo je oko trinaest stolje^a trajanja jfcidovske drzave. se Bozje Ime ne navodi niti ietveroslovom ve^ pspbitim grafi£kim znakom koji se izgovara Adonaj. Protestantske krs£anske sljedbe prihvatile su u razli&tim jezicima prijevod rijefii Adonaj (Gospodin.ne_priznaju_ gplitifiku stvarnost Drzave Izrael. obnoviti Hram i_vrajiti slavu kud Izraelovoj. Tek nakon Izlaska iz egipatskoga suzanjstva i nastanjivanja u Kanaanu. doeekali su vrijeme sjaja i podizanje Hrama.jer on te." lijekomhramskoga razdoblja stariji_sve^eniiki studenti _ svake_sedme godine izgovaranju Bozjega Ime_ " ' a onima me3u njimaTkoff Fi poierjefi "haru'Siti zabranu izgovaranja svetoga Imena u javnosti. tijekom dvaju fisudljefa Zidovt su ^ s'trastvencTali s t r p l i v e a l i l v u [ . no rabini drze da je prvo proizvoljno a drugo pogreSka u ^itanju to£kica koje oznadavaju samoglasnike. Tako je na pitanje Kakg_si?_ uobidajen odgovor: Baruh fia-Sem . Dr£aya. Ime_kojirnLSfi_BQg predstaviq^Mojsiju vj|ejni^orie_ zna jzgovoriti^ali poznata su ^etiri hebrejska slova kojima je u Tori zapisanp: iodjie. I samu rijeC Adonaj u ortodoksnih se nerado ispisuje. S obzirom da je njegovo Ime sveto i zafitideno od izgovaranja.molityi. grema tradiciji. iS obzirom da hebrejski jezik ne biljei samoglasnike. Od 13. ali nisu sva vremena nakon toga bila blistava. Nakon poCemoga Saveza s Abrahamom i Bozjega obetanja da ie ga umnoziti u golem narod putem njegova sina Isaka i njego62 vih potomaka. Zemlja OFeHnTzanekoga^jeostvarenje ^^Hrzavnosti. zaprijedeno je bilo gubitkom mjesta u olam ha-baa.JHVH. za mnoge je najava Mesije a za druge jednostavno domovina.U vrijeme prije egipatskoga suzanjstva jednostavno nije bilo dovoljno Zidova da bi doista zaposjeli zemlju. te se u engleskome jeziku uobifiajilo pisati G-d (od engleskoga God 63 . naravno. lijekom mnogih stoljeca Bozje je ime izgovarao samo vrhovni sve<ieniTc"na~dan "Jam Kinad svetiStima. he . Onaj koji je posvuda). do 7(Tgo5ine prvoga stoljela. poput^JElphinJBog). Bozje Ime: slava i zastita Osobita je veza izmedu Boga i njegova naroda Izraela. Izgnani iz svoje zemlje. a ^ugrikpjne_je^ poznata n. Zidovi su uvijek osjedali taj dio svijeta posvedenim i istodobno neotudivim. ha-Makom (Miestp. Cevaot (Onaj koji je nad vojskama). a u obignome se govoru Boga naziva jednostayjio ha-$em (Ime). postojanja 2idovske drzave na podru£ju Zemlje Obetane. ali zbog najdubljega poStovanja nije bilo slobodno javno ga izgovoriti. te njegovim brojnim atributima_vezanim uz njegovo stvaranje Svemira i kraIjevanje njime te njegovo upravljanje Ijudskom sudbinom. Sadaj (Svemogud). gotovo bez ikakve nade u povratak. ponovno uspostaviti zidovsku drzavu. No. Bogje gutem Mojsija ponudio IzraeliCanima vjetni^ayez. godine i protjerivanja zidovskoga puCanstva. odnosno: Hvala Bogu. JgsTtgk^cgJylesila.jfLl948. dod u Obecianu Zemlju . Dana§nja'Dr2ava Izraelza^najvedi je dio 2idova svijeta ostvarenje nadanja. u kojima je~Bir6"vIge_lgjih nego dobrih godina. Mojsiju se tada Bog predstavio svojim imenom. rijedju Adona[ -_^p_spodin. U nekim kr§£anskim prijevodima nalazi se Bozje ime zapisano kao Jahve odnosno Jehova. stoljela p-K-/ kada_su_gofielL stjecatisvoju _dr2ayu.. koji zive u Izraelu samo da bi bili na mjesru dogadaja ako bi Mesija slu£ajno dosao za njihova 2ivota . godine ipak_ostvarena a Mesija je jo§ o£ekivan. Gospodar) te ne spominju Bof je Ime.Blagoslovljeno bilo Ime. Golema vetina 2idova svijeta sretna je zbog . ijto^arnoii. yiSe. sadasnjosti i bududnosti onaj dio planeta Zemlje Sto ga je Bog zidovskome narodu predao kao baStinu za sva vremena. koje je naraStajima sveienika prenoSeno sve do vremena poslije pada Hrama u prvome stoljeiu. neovisno o povijesno-poliu'6kim prilikama. kada su je izgubili. najortodoksniji Zidovi. Istodobno. Ova se getyeroslovna skupina na hebrejskome naziva_§emjiflme)^ra5. zivotom i smrtu. vav. za drugoga ona znaii daljnje Cekanje Mesije. no ona je za svakoga Zidova pro§lih vremena. U^idpyskim hebj^kjjmjeksjtovima . buduii da su uvjereni kako prije Mesijina ctolaska ne mozet^grrujbnavljanja zidovske dr2ave. Bogu se obrada. mjesto gdje Zidov nete biti ponizavan stoga Sto je 2idov. buduCemu svijetu.

_ a.goormaru sa svicima Tore ^ kakav se izraduje u sinagogama aSkenaskoga sfila.Aw. Oni dr2e da je Bj3gj^a. Ovakav naCin pisanja nije propisan ni obvezan. -. ----.^. ji^ No. i osjeiaju'ih kao sa^etak svih_naCelaJiidpystva.. drzi se znakovi"— ----. bez promiSljanja.. Osobito su kabalisti razradili osjecaj da je sam Bog_sadr2an u njegovu Imenu. zapovijedi i zabiMIIJg^jenjen^gdoyirna te sedam takozvanih'Noahovih zagovijedi zajvjarode. ipak se izgovaranje ijednoga od pretpostavljenih oblika Bozjega Imena u zidovstvu dozivljava kao uvreda i svetogrde."*~ -' * -. usprkos svim rabinskim nastojanjima protiv praznovjernih postupaka. NoTT to se izbjegava Ciniti uzgred.Aseret ha-diberot Deset zapoviiedi. Pod utjecajem takvih vjerovanja nastao je. kao obrane od zlih sila.. •' ' • •••" . sltige ffi£egii sto je 64 65 . Zidovih ns^ivairTnw^diberd^^ (Deset fijeclii). s ispisanim sazetkom Deset zapovijedi. koje mogu uporabiti oni §to poznaju tajni nafiin.) Cest je u fidovstvu likovni prikaz dviju kamenih plofia zaobljenih gornjih rubova.—' ' -..--. Neovisno o takvim rubnim pojavama.. §to su ih 2idovi primili u sinajskoj pusJinji.J. sve su kr§£anske crkve preuzele te odredbe kao svoja osnovna nafela. jer Bogjejse Tme.. Takav je oblik £esto prihva^en i u zidovskim tekstovima na drugim jezicima.Bog ttioj -svttkovati Deset zapovijedi . upisane su Bozjom rukom u kamen i bile predane Mojsiju. diljem zidovskoga svijeta prihvacena je svetost Bozjega Imena i osje£aj same Bozje nazofnosti u njegovu Imenu. a najpobozniji tijekom molitve naglas ne izgovaraju niti rijeC Adonaj. te da je njegovo ImeJDn sam.hnupjiyptdt^^^ _noga_unena_te da prije poCetka svijeta nije postojalo niSta osim Boga i njegova Imena.. Bjroj 620. zbroj svih slova izvornoga teksta Deset zapovijedi. A one glase: 3kive& 'i&nilje cgido nom {%. ---..^. te u hrvatskome srecemo oblik B-g. a takav je prikaz_. (U malo promijenjenom obliku ili u prijevodu izvornoga iskaza.' --«—— -JU-"--™ ----•—--. U Bozjem se Imenu kriju ozdravljujuCe i magijske mogu6iosti. U ^ojitvi_Boga_sejiaziya ^Adonajj a u gpvoru jednostavno ha^em^lme. obiCaj HO§enja_razlidtih privjesaka s Bozjim Imenom. tiny jer ga se moze razludti na 2btgi6I3jnicypt.__„.---^ -.Bog).. vet je na odgovarajucem mjestu molitve izgovore u sebi. neovisno o jeziku govornika. Na tajje^naSTfTu kabalistiekom poimnnju iskazana op6a vrijednost Deset zapovijedi za sve ljude svijota.• « -.

darovel"zrtve7obrednu Cisto<fu. prije svega yjerovanje u jednoga Boga. merTu ill okruzju nastanka problema. zabranjene odnose medu ljudima. kako ih je u 12. stolje^u ijFazao^filozpf.Tarjag micvot Aseret ha-diberot odnosno Desetzapovijedi koje je Bog svojom^rukom upisao ruTkamene ploge sto ih je r^Sinajujgredap Mojsiju.<tn ocfgovara l kbstiju iTljudskpme tijelu") i 365 zabranjujudh (§to odgovara broju dana sungeve_gQdipej. budud da su one neodvojiv.. hramske duz^ ijosg. prehrambenenobTCaje. posudivanju i poslovanju.t_osnovnih togaka vjerovanja. Stoga je ukupan zbroj od 613 micvot odreden rabinskom tradidiom.SloSa asar ikarim 5yje_do srednjovjekovnoga vremena ^idjovstvp nije imalo kratkojskazane doktrine. Stoga su one danas jednako kao i u vrijeme njihova nastanka mjerilom ispravnosti zidovskoga zivota i vodifem u rje§avanju zivotnih problema i sumnji. SloSa asar ikarim. naCin proslave blagdana. uz neka su odstupanja od izvornika prihvatena u krSdanskom yjerovanju. a kona^no je prihvadeno tcinaes. Ova su na^ela obvezujuia za svakoga zidovskog vjernika. ^-13 nacela vjerovanja . ved se ziyot mora_grilagoditi Tori. iako se viSe njih dr2i bitnima. U Tanah i u Talmudu ne razmatraju se nacela vjere pojedinaCno. Na osnovi toga~vjeruje se kako osobTnete nikada pogrije§iti u svome djelovanju ako se uvijek dr2i svih ovih odredaba. Sto nareduje poStovanje roditelja) te na drugih pet koje se odnose na poStovanje osnovnih uljudenih meduljudskih odnosa. i manje ortodoksni postuju mnoge od 613 micvot. no zakljunajveiega dijela tekstova o Aseret ha-diberot (Deset rijed odnosno Deset Bozjih zapovijedi). S obzirom da su izreciene u drevnome obliku. I naredbe i zabrane odnose se na najrazlidSjezlfrmslive zivotne prilike i okolnosti. oni koji ustvrde da Tora nije stvorena na nebu. u zidovstvu poznat prema akronimu svoga imena kao Rambam (Rav MoSe ben Maimon). Sve su ove odredbe utemeljene na moralu i pravnom osje^aju Tore. a drzi se kako nema nitijednoga meduljudskog ili drugtvenoR 66 blgrna_ija se usporednica ne^ mogla prqnaci u Tarjag micvot. cijeli je popls zabrana i naredaba nedostamo pregledan oku modernoga Covjeka.jTiabrajajud one koji ne^e zasluziti udjela u olam ha-baa (buduiernu svijeTu)7s"pornin]e heklT63~terrieIjniri na^ela zidovstva. nazvan Maimonides. No. Tako se navodi kaEo^u"budu2emu svijetu ne£e sudjelovati oni Sto ne vjeruju u ozivljavanje mrtvih nakon Mesijina dolaska. 'Iako je nastirp vi§e^poEu§aja Icratkoga iskazivanja temeljnoga vjerovanja. Torom je za Zidove zapovjedeno i pogtovanje Tariagjnicvot {doslovno: 613 obyez^O^gM^hr^ a dva dijela: 248jnLared(. jteodijeljene jedna od druge rednim brojevima. Osobito se_svih_ nucvol _drie ortodoksni Zidovi. qbiteljske i druStvene odnose i slifrie predmete. oni koji izgovaraju Cetveroslovno Bo2je Ime. Time su postale temeljem morala pa i pravnih sustava brojnih svjetskih naroda. Naredbene micvot propisuju odnos prema Bogu i Tori. koji smatraju da nije do Tore prilagodavati se zivotu. temeljni dio tradicijskog i suvremenog nadna zivota. nepoddBno ponaSanje u Hramu i pri zrtvovanju. 613 zabrana i zapovijedi . koje se odnose na postovanje Boga (ukljudijud i petu. prekrSaje prehrambenih odredaba te odredenih postupaka u poljodjelstvu.. jjsabrane odredujujkole ponaSanje se mora izbjegayati. Srednjovjekovni dodiri s krgdanskim i islamskim u^enjem tegr£kim miSljenjem stvorili gu_p_gfaebu kratkog j jasngg iskaza_osnqvnih vjefslKiK" naiela zi^pvstva. Tek Mz'^Kfl.. te navode osobito idolopoklonstvo i bogohuljenje. Namiena ovih naredaba i zabrana ie poboljSayanje odnosno usavrjavanje govjeka^hebreiski nazvano tikun. sustava vjerovanja.Nebrojene su analize ovih zapovijedi i zabrana. naglaSava podijeljenost na prvih pet. zasnovanih na pravnome redu. Ove odredbe obuhva£aju nadzor nad svim osnovnim zlim nagnudma a time i spreCavaju najved dio poznatih izvora nesrede. a svaki od trinaest dijelova iskaza vjere pjodnjejijedma Vjerujem potpunom vjerom: 67 . No.Mo§e ben Maimon.

Bit £e on od roda Davidova iz grada Betlehema. U zidovstvu se no vjeruje kako bi Mesija mogao imati bozansku prirodu. (:ija je bit daleko od ljudske spoznaje. kako ka2e Psalam.Pomazani). vladar mira. jedan od triju razloga za postojanje svijeta. (§to te se dogoditi nepravednima. osloboditelja. Mesijinim dolaskom ustat te mrtvi. Stoga su stari Zidovski tekstovi puni opomena protiv olakog proglaSavanja nastupanja mesijanskoga razdoblja i protiv samoproglaSenih mesija. 2idovi su tijekom najgorih vremena strastveno i§iekivali Mesiju. No. te je za svakoga vjernika svaki dan onaj mogud danas. a oni §to su za zivota bili pravedni uizivat £e zauvijek zajedno s Mesijom. kako bi se moglo suditi svima. posve dovrsen i savrSen. posljednji i vje&ii Hram u Jeruzalemu spustit £e se s neba na mjesto prvoga i drugoga Hrama. pored istine i pravde. jer mir je prema tradiciji. najavljen ponovnim pojavljivanjem proroka Elijahua. Nastupit £e novi svjetski poredak. u kojem <5e biti uniSteno i samo naCelo zla. koji bi redovito izazvali jo§ i vise teSkih trenutaka za Zidovski puk. za djela podnjena za 2ivota. ali to ne£e biti ni§ta ugodno!) Tre6i. time se zidovstvo manje bavi u pojedinostima. svenazoftioga. Tisudjedma progonjeni.Mesija: o£ekivanje i nadanje Pradrevno je vjerovanje zidovskoga naroda u Mesiju (MnSijah . kralja koji £e svojim dolaskom zauvijek ukinuti razdoblje zla. 69 68 . nedjeljivoga i vjedioga Boga. Stoga se pravednik svakodnevno sprema za Mesijin dolazak. Mesija. a dod £e u vrijeme posljednjih dana. ako osluSkujeS ~Bo±]i glas. buduti da bi to bilo suprotno osnovnom vjerovanju u jednoga. svakome pripadniku ljudskoga roda. Takvo raspoloienje pogodovalo je nastanku brojnih mesijanskih pokreta. olam ha-baa (budud svijet). donijet £e kona£an mir svima. pritom se podsjeCa da bi svaki dan mogao biti dan Mesijina dolaska.

izrite za tu prigodu: Bla70 goslovljen si Ti. I za svu drugu hranu p^edTcruEale piTfa pored vinaT(vbdu Tdruga alkoholna i bezalkoholna pi^a.Drzi se da bi Zidov trebao izredhsto blagoslova dneynp. y|mji). kojima je oblik odreden i nepromjenjiv.) postoje pojedina^ni razlifiiti blagoslovi. 71 . uranjanja" rbezbrojnih drugirt zapovijedf Cije ispunja^yot vjernika. te poput sveceniikoga blagoslova kpjim se Bozja milost prenosi na pripao!fuke^err52ke: zajednice. te je njihov oblik nepromjenjiv.o vrijeme. sliCribm o^nwriolSi^pbCelSibrri ^^^agoslov]jm^^]n^Gospo~dine "Eofe naj^^adafu svijeta. izrioe se blagoslov Sehehjanu (Koji nas drzi§ u zivotu).fcoj'i dajeS kruh iz zenilje^ a~za~vino . a tredma se prenosi B5fjalr5Iost"na osobu ili"sRugaui JBlagpsl'qvi kojima_sejxvali Boga za naredgngjmgpot svi imaju jednak pooetak: Jfaruh^ta. Stogasu blagoslovi dnevno ' n a e vezani uz uzivanjehrane i meteoToIo^ke_p^jaynostr^o)e pogoduju uzgoju^prehrambenih namirnica. aj\ajva2nijomhra^ojn^rzL^kmh_i vino.. Meleh ha-olam^MTanutemicvotav^ vecivanu..... Blagoslov izri^e ona osoba koja (je u^initi micvu ili koja hvali Boga. Adonaj Eloheinu.P^^j^^?^posf^fCL4P'^^i^.. koji nam dajeS . kojim^se^zahvaljuje Bogu sto je dopustio doiivljavanje toga £a- sa. l&hehjanu.i.Blagoslovi . povr<ie. (^g^Q^^sCTi^G^spo3me~BdTe nas~ Vladaru si^ta. . aTbstaincoJi"2uju blagoslov kazuju: Blago^^I^^^^^^v^^? njegovo Ime. tjesteninu.koji^stvamfplod vinove loze. a bitan dio svoga iskaza ono nalazi u Vmhot_ _(blagoslo. vladaru svijeta.J^jsijMsj3gmetw^ Na te se poCetne rije£i nadovezuju rijeCi blagoslova odredenoga za odgovaraju£u prigodu..•4.agoslov. Pored ovih blagoslova za naredeno ispunjavanje vjerskih obveza i za uzivanje hrane. te blagoslova Sehehjanu. a svi slave Bozju volju kojom su od zemlje stvorena osnovna zivotodajna dobra. Gospodine Boze nas. aliTu svakoj drugojprigodikadaosobaosjedazahvalnosii sreduzbog dozivljavanja nekog dana~Iir~3oga3Eja. gpjgut blagoslova Stq^a otac daje djeci pri do(5ekivanju Sa^fg_ili drugom prigodom. Izrige se prigodom obreda Brit mila i Bar mzcw. Zajkruh jzriCe se blagoslov koji zayrSava rijegima_. I u prigodama radosti zbog dozivljavanja nekoga osobitog trenutka. drugima za Njegove darove. kakcTbi nep~f estancTEio" svjesfarTBog^ ka6~Izvora beskrajne milosti i svih Covjekovih blagodati. Uz svaku vrstu hrane i pita odredeni su razliCiti blagoslovi.proslave blagdanaHanuke^urima.^^PesaJha^Ro^j}a-§ane i Sukota. pranja£uku. koji rfg/egTTzlmvaljuje se Bogu za sve~pofedlnaCne dobrobiti koje je stvorio i dao £ovjeku na u2ivanje. Pored bvih blagoslova pri_ _ ^ 1 godom vjerskih obveza. voie. Svi su ovi blagoslovi u vrijeme postojanja drugoga Hrama oblikovani u duboko poboznom i poetskom hebrejskome izric!aju. Trisu vrste blagoslovaiJedninia sejwali Boga za micvgt. postojejblagoslovi Sto nemaju strogSLodreden oblik/ kojima se prenosi Bozja milost na druge osobe..B'rahot Slavljenje Stvaratelja svih dobara osnovni je motiv zidovstva. . narecfene vjerske obveze.. To su trenuci ispunjavanja nebrojenih micvot odnosno obavljanja propisanih vjerskih obveza: p_aljenja svije^a za Sabat _ili Hanuku. a nema zamislive prigode za koju bi uzmanjkalo propisanoga blagoslova. stavljanja molitvenog^rejtnervja tejilin i monfvenoga lala talita.ojj>. Obvezno se ovaj blagoslov govori prigodom prvoga uzivanja u nekoj hrani tijekom zidovske godine.. Kada_^e_bilp_ko4ajirana uziva prvi put tijekom zidovske^go_dinejlr nakon dugQga_YrevmelSa7pb^eSarr&ebl.

beskrajno pravednome i onome koji s pravom trazi beskrajnu odanost. Neupitan je zna£aj ove molitve kao trajnoga promicatelja predodzbe o jednome jedinome Bogu. premda ih se ne raCuna u minjan. Ova je molitva istodobno iskaz duboke vjere. ona ga potvrduje i obnavlja. jezik Saveza Izraelova s Bogom. a umiru£a osoba nastoji ih izgovoriti u trenutku smrti. zapravo su molitva. jezik Tore. no zaklju£eno je kako rijed svjetovnoga aramejskog jezika. vrti<ia i drugih prostora za boravak. ali i radosti i proslave. sazetak svih 2idovskih molitava i zidovskoga pristupa Svemiru. tefila.) temelj je svom zidovskome svjetonazoru. stvoritelj i kralj Svemira. odgovornost Saveza lezi na muSkarcu. Svaka rijeC molitve S'ma Israel nosi duboko i viSestruko znaCenje gto pred vjernika postavlja zada<5u promiSljanja smisla svega u njoj izre£enoga. Ove se rijed izgovaraju i u rrenudma srnrtne opasnosti ili zrtvovanja vlastitoga zivota radi izbjegavanja nasilja. U okviru sluzbe Bozje molitvom KadiS naglaSava se kraj pojedinih dijelova sluzbe. Svakodnevno se ove rijed izgovaraju i prije odlaska na noCni podnak. U sluCaju tuge. 72 Moze se moliti na svakome jeziku. Za potpunu sluzbu Bozju nu2dan je minjan. kako je to odredeno muSkarcu. Sav je zivot zidovskoga vjernika. Prva reCenica ove molitve. stanova. i najmanje pojedinosti svakidagnjega zivota. Te su rijed dane izraelskome narodu na Sinaju a svakodnevno se izgovaraju u jutarnjoj sluzbi Bozjoj Sahrit i vefernjoj Maariv. ili £e ih netko izgovoriti umjesto nje. S'ma Israel. ve£ treba za Sabat pripremiti dom u koji <ie se otac obitelji s odraslim sinovima vratiti nakon sluzbe Bqzje. (PoCuj Izraele. Avinu Malkenu . broj zena nazodiih molitvi nebitan je. Molitva je potvrda Saveza s Bogom. te se i od zena ocekuje pribivanje molitvi u sinagogi. sve do njegova posljednjega zivotnog daha. opasnosti i nesre£e. Adonaj ehad. Molitva. sveti jezik. U vrijeme nastanka molitve. Zidov moze moliti sam (i zena i muSkarac) no bolje je zajedno s drugima. duha i uma.. neovisno o zeninu op£enito poStovanome i odgovornome polozaju u obitelji pa i zajednid. Stoga se od zene ofiekuje mnogo manje u ispunjavanju sinagogalnih aktivnosti. Minjan je najmanji broj Ijudi koji smije obaviti potpunu sluzbu Bozju. To je stoga §to.Molitva: miSljenje srcem Osnova sluzbe Bozje naziva se tefila (molitva). kao i pri svima zamislivim zivotnim okolnostima. pergamentni svitak prifvrS^en na dovramike 2idovskih bogomolja.. ZariSte molitve uvijek je Bog.. Osnovni motiv molitve uvijek je slavljenje Boga.nas Otac i naS Kralj. ureda. mogu i same postati sve73 . Skola. Koliko su ove rijed temeljne za osjedaj zidovske pripadnosti. kombinirano je djelovanje srca. kojim su primljeni u zajednicu odrasllh mu§karaca nakon napunjene trinaeste godine •zivota. donosed subotnji blagoslov. te je njime odredeno i postojanje najmanje mogufe zidovske vjerske zajednice. osim medu ortodoksnima) danomice podsje£a mezuza. te je njezina obveza moliti jednom dnevno umjesto triput. vedna Zidova nije vi§e govorila hebrejski.. prozet rijedma i duhom molitve S'ma Israel. koja je tijekom stoljeda odvojenosti od glavne grane zidov-. lako ima molitava koje se izgovaraju u razlidtim liturgijskim prigodama. koje su za vjernika Zidova sve propisane. onaj koji je Zidove izabrao za svoj narod i izveo iz Egipta. Na svitku su ispisana tri pofetna odlomka molitve S'ma Israel . jer oblik same molitve je uvijek propisan buduti da je ona odraz Saveza. ne moli se nikada izravno za sebe ili svoje bliznje. Osim u reformiranih Zidova. iskazujud svetost. Izraele. zbor od deset punoljetnih muSkaraca. Tradicijski je bilo uobif ajeno da zena Cak niti subotom ne mora id u sinagogu. Sto su prosli obred Bar micva.st^a uspjela saCuvati znanje jedne jedine hebrejske re£enice. jer se u minjan broje samo muSkarci. jedan jedini. Gospodin je na§ Bog. Zidov £e svoje osjetaje slobodnije iskazati odgovarajudm psalmima. a sam naziv KadiS znad Svet. no hebrejski i aramejski su jezici bliskosti s Bogom.Poduj. potvrduje sluCaj indijske zidovske zajednice Bene Israel. ne moli se izravno za ostvarenje zelje. jezid obreda. Rijed su aramejske. obe§daS<ienja ili zarobljavanja. tehilim. Tako je svakodnevno viSekratno blagoslivljanje hrane i pita zapravo takoder molitva zahvalnica i uzdizanje Bozjega Imena. Danas se ovakav pristup mijenja. vjednome stvaratelju i vladaru svemira. ujedinjeno u izgovorenu rijeC. a bila je to prva re£enica molitve S'ma Israel. Pored toga. Gospodin je jedini. Na toj je predodfbi temeljeno svo zidovstvo. Adonaj Eloheinu. Hebrejski je jezik laSon ha-kodeS. Na to i onoga vjernika koji ga ne govori (danas" je takvih u raseljenosti vedna.

kojemu se upudije pokajanje. stojed. jer njome se javno veli£a Bozje veliCanstvo i svetost Zidovska mistika pripisuje ovoj molitvi i osobite iscjeliteljske mod. te ih je ukupno 19. Na kraju molitve ovo kora£anje se 74 ponavlja. lijeci svoj narod Izrael. Zabranjeno je u bilo kojem slu£aju prekidati Amida. lica okrenuta prema mjestu gdje je stajao Hram u Jeruzalemu (neovisno o tome koliko i u kojem smjeru je vjernik udaljen od Jeruzalema). skupljenih nogu. Ova je molitva tako nazvana jer se obavlja stojed. Ova *-"*-!>• odmjejgdinil Blagoy y " "^^^^^fj^jtjj^sJ^O. a izgovaraju je zajedno predmolitelj i zajednica vjernika. koji prima zahvalnost za darove i koji blagoslivlje mirom svoj narod Izrael. Za izgovaranje ove molitve nuzna je nazodiost minjana. Minha i Maariv). Stoga je jedna od omiljenih vjeroudteljskih Sala pitanje: ZaSto se Amida naziva i Osamnaest blagoslova? To£anje odgovor: Jersadrzi devetnaest blagoslova! Amida je osnova syake propisane sluzbe Bozje. kao Kralju koji sudi i voli pravdu. koji slama neprijatelje i ponizuje ohole (dodatak iz 2. Za ostale umrle rodake ili prijatelje izgovaranje Kadisa nije obveza. stoljedi pridodan je jog jedan blagoslov. podrzava pravednika i ima povjerenja u nj. U 2. naknadno dodan u teSkim povijesnim prilikama. negativan je samo dvanaesti. prihvada molitvu. jest Amida (Stajanje). Blagoslovi ove molitve obracaju se Bogu kao Bogu praotaca. ponovno podize Jeruzalem. jer bi time stupio izmedu njega i Boga. no medu ASkenazima nazvana je i S'mone esre (jidiS: osamnaest) jer izvorno se sastojala od osamnaest blagoslova. Amida se govori tiho. dok je subotnji i blagdanski oblik krad (Musaf). deset punoljetnih muSkaraca. onome koji je podario spoznaju. Prije poietka. Svi su blagoslovi pozitivni.tima. KadiS nije izravna molitva za milost prema umrlome ve£ slavljenje i uzvisivanje Bozje svetosti. blagoslivlje godinu. koji'obnavlja Izrael. koji daje oprost. a tijekom jedanaest mjeseci nakon smrti roditelja djeca svakoga Sabata obvezno izgovaraju takozvani Kadis sirodeta. vraia svoju bozansku nazodiost na Cion. uvoded se simbolidio u Bozju nazodiost. a nitko ne smije prolaziti prostorom Sirokim oko jedan i pol metar pred vjernikom. ali se smije udniti.st). tefile. Samo su djeca obvezna govoriti Kadis za svoje roditelje. dni da odjekuje truba spasenja. f|| ||P ^ 75 . Temelj sinagogalne sluzbe. sakuplja svoj izgnani narod Izrael. snaznome i modnom. Tijekom tjedna izgovara se uz obvezne tri dnevne molitve (Sahrit. vjernik koraia tri koraka unatrag i tri koraka unaprijed. ali naziv nije promijenjen. svetom.

danas bi mnogim Zidovima bilo teSko vjerovati kako Bog trazi zivotinjsku zrtvu. jer stariji su autoriteti i nadalje duboko poStovani. tebe izmedu sviju naroda da budeS njegov narod. Zidovima je umjesto avoda (prino§enja zrtve) podarena tefila (molitva). i budite sveti. ponovno vratiti idealno rajsko vegetarijansko vrijeme. Stoga se svakim naraStajem pove^avao broj autoriteta. no Bog Ce im ponovno dati nadoknadu i zamjenu. temeljenima na nafelima Tore. Sustav zakona iobigaja koji se od77 . MoSe ben Maimon... Maimonides tumad da je Bozja namjera od poCetka bila dati Zidovima molitvu kao bogosluzje. duhovni i tjelesni. budite i vi posveteni stoga. Nakon pada Hrama. U vrijeme postojanja Hrama. molitva. nafina priprave i uzimanja hrane. zidovski su utenjaci prouiavali Toru i slijedili njezina natela svojim komentarima tekstova i praktifnih problema. a qznafava skup vjerskih propjsjTpjraviIa^ko'ji fine'vj'efsiki'zakonik. uvazavaju se i mjesni obijajipbjedlne ^idovske zajednice. Kao Sto su Hram i prinoSenje zrtve bili Zidovima oduzeti. Zidovi su narod sa zacijelo najslozenijim sustavom dopuStenih i zabranjenih jela. Gospodin teje odabrao. Bio je to najsvetiji rad. lime je Bog Zidovima nadoknadio gubitak Hrama. Jedan od najveclh fcidovskih filozofa. miSljenje odnosno sluzba srcem. kada zivotinja Bozje stvorenje .il molitvi. Porea Tialahigkih zakona. jer Ja sam svet._opsezan prirugnik svakida§njeg vjerski ispra"ynog zlvota.nije morala umrijeti da bi fovjek bio sit. Nidega odvratnoga ne jedi! Devarim (Ponovljeni zakon) Medu narodima svijeta i razlidtim najnevjerojamijim prehrambenim tabuima kojih se dr2e.'zaStideni od krgenja Saveza zakonima i tradicijskim obifajima. -y. Obratno. drze neki rabini. jer molitva se moze ponuditi kao prinos na svakome mjestu svijeta.^pripremajuti se svakoga dana kao da je upravp_tada_dan njegpya doiaska. medu najpo^tovanijim autoritetima jeJoseOCaro_ClA88--1575) i njegovo djelo Sulhan af^ liF^Progfat_jtol.je molitva simbolicno oblikovana prema drevnome redoslijedu prinoSenja zrtve u Hramu. sluzba Bozja nazivana je avoda. ovce i druge zivotinje privedu oltaru i tamo prinesu na zrtvu. reguliran je zakonima i pravilima. koji je zivio u 12. jeruzalemski Hram. jer viSe nerrta tjelesnosti. kako bi sprijefiio idolopokloniCko podizanje drugih oltara.Vjerski zakon i obvezuju^a tradicija: Halahn Hebrejska rijeg Halaha znagi put ili staza. teSko bi bilo povjerovati da bi se danas Zidovi (osim najortodoksnijih) doista mogli razveseliti povratku hramske sluzbe i krvavih obreda zrtvovanja zivotinja. Tijekom tisudje<ia. Zidovi feka}u_djolazakJMesije. Tako.Cuvanje posve^enosti: kaSrut Jer Ja sam Gospodin. U stvarnome zivotu. Cime se iskazuje nada da Ce Bog ponovno podici Hram i obnoviti zrtvovanje. 76 . jer bilo je to u vrijeme kada su tako Cinili i drugi narodi. Bogu svojemn. -|. Gotovo dvije tisuce godina od pada Hrama. dopuStenje je vrijedilo za jedno jedino mjesto na svijetu. No. Premda su tijekom stoljeca propisi doradivani. Stoga se molitva naziva i tefila Se-balev. Vaj/kra (Levitski zakonik) Ti si narod posvefen Gospodinu. poznat kao Maimonides i kao Rambam. no ipak rad. bududi da je sve udaIjeniji od sinajskoga izvora 2Jakpn'a7zna7sye manje o ispravnom tumagenju Tore. rad. Danas je teSko zamisliti kako je zapravo izgledalo u Hramu u vrijeme prinoSenja zrtve (i kako je mirisalo!). ve6 samo duhovnost. jer molitva je vet gotovo dvadeset stoljeda prije svega sluzba srcem. nazyani minhagim (obiCaji). mnogi pripadnici neortodoksnih sljedbi njeguju nadu da £e se u vrijeme kada Zidovima bude oduzeta i tefila. Trebalo je muke da se goveda. Drzi se kako sva^_sjjeded naraStaj rabina. drzao je da Bog nije zelio prino§enje zivotinjske zrtve ve<5 ga je samo dopustio. ako su tijekom vremena postali trajnirriaT Svaki"zamislivl zivotni postupak ili Cin. iako je to zapravo bno Sto se moli u Amida. tvoj Bog. stoIje6u. tako ce im mozda u nekom bududem vremenu biti oduzeta i molitva.

Dopultena odnosno obredno_^sta Krana" j^fa&gjfojig^naskgiiie jzgovoru: koser).^ . do_ ppsuda i ku_dstepriprave hrane itMJJir. tunj.iNedyojb«\ojie^isJe_sj=Llir-. sjyr^jijKypme ofo -•-T_:j.. da u sendviCu s mesom ne smije biti maslaca.. a popTgjednih i^drugiK temelji se_na hramskim odjedbama~o~2ii. skuSa. (U nas to su losos. orada. ili da se spagete s mesnim umakom ne smije posuti sirom. a rijedia riba jesetra za vednu je rabinskih autoriteta upitna. i .ajprema vrsti hrane 9™? je neutralno odnosno parev (u [idiSu: parve).. obredne kupkejnikve. Mlijeko i jnlije^ni pro^ ^ izvodi su mlr^ko doblveno^bd koSer zivotinje i prina propisan na&rj^ a psnovno je pravilo da ^ smiju^imafi dodir s bilo gime mesnim. Sto znad da ne pripada ni mlije6no[(ujidiiu^mfi'/ifg) niti mesnoj hrani (u jidiSu: flaj$ig). Nedsti su i sisayci koji niti pre^ivajtULJiiii imaju papke*ili k'o'pita^Iat. U p'faksl to znad da se hakSn^eshoga obroka ne~smi}e~poptti kavu s mlijekom ili tuCenim vrhnjem.) Neki rabini koji cijepaju dlaku uzduz na tri dijela upitnom drze morsku ribu list. njihovi srod'njgf pas'l ma^ka!)..i|e^nognajmanje dva sata (odnos7io~rTajm^T)e]aiaf[J'p^e"im aTasu kaSerjako potje^u od ko§er price.). sismis.jvoje vote i povrtejcgs'er.nose na dopuStenu i nedopuStenu hranu te na pripravu hrane naziva se kaSrut.. a takoder je to i kruh (ukoliko ni u tragovima n^rr^grimjes^^tmjs^g^^qdrijetla niti je priredivan iliP_eCenublizini mesne hrane). ali MiSna kaojiedstejpominjg 79 78 .v . diyokoza^. no naj£esfe je povezana s hranom i njezinom pripravom. U prenesenom znaienju rije<5 se moze odnositi i na Covjeka. te rijeCne ribe pastrva. premda se u novije vrijeme javIjaju i nezidovski proizvodad pod rabinskim nazorom.. na£elo ili postupak. budud^a je biljni proizvod. a nedopugtena odno^aobrgdno nedsta je trefa (u aSkenaskome izgovoru: trejfe).. . rabinskiautorit'e!! protive seri talcvommP p r i i • i-.cliiele na dste i nedste. naime.Mgd je uviiekkaSer ako je ispravno £uvan. kako "6e ~ s~am6~^i"dov u punoj mjeri razumjeti strogu obvezu obredno dste priprave ovih proizvoda. ^Zivotinie^su podijeliene na tahor ^iste) i torae^jnedste). Nakoriijnesnoga obrpka^pjgjeljnoje ^ekatijesj^L (odnosno prerria razii&tim mjesnim obiCajima riajmanje trTsa^ fJ u r ta)j2njejizimanja jrUijefnog.-be-kojima nedostaje jedna od dviju fly^ crva i pu2'eva te k^rja^Razlika dstih i nedstih^gtica niie u biblijsko•rne'tekstulz^ekom spomenuta. srdela.te se bez ograni^enja mo2e mijeSati sjrdijeinom o3nosno mesnom hranom. pa se mqze odnositi na mnogo Sto. jelen. te se opdenito drzi nedstom. o.) te~neke~prirodne§ale poput ^ Kljun"a"Sa""?udnovatog i slidiih zivotinja tefiko odredive bioloSke pripadnosti. a najcMijnJ. RijeC falser ima i sire znaCenje. Ngkgjyrgtg Hrane. najslozeniji se propisi odnose na mesnu hranu: od dopuStenih odnosno nedopuStenih vrsta zivotinja do naCina usmrdvanja zivotinje i do obradbe mesa prije priprave obroka. 'Sisavci ste su fivotinje (govedo. oslii. a riblje se vrste. Nedsn pre2ivad grabljivice Ilav7leopard. ovca. a koHjel\l¥Trije^3oTazroU1coriJena rijed kaSer (c&redno fist. odjspravno napisane Tore. RJ5a7e kao vrsta^ ""hrane takooer neufaalna (pargv^tese moze jesti i s mesnom i s rnliie^nom hranonr. i kada ^u~s^rrie~p"d~sebi priredene na~/cager naSSyTnisu obredno dste' uiEoliko s'uTjpripf avljene "u ne-2ido"v"aTDrzirse.r:rr^~™Tr-w5ti. devalfama. -^ntirijamfij?ndnhnim odpnsno nepodobnim za zrtvovanie jne^enimajna zapovijedima iz Fete knjige Mbisijeye. hijena. dste su.jnezuze. antilopa. arbun. zubatac.. neovisno o svim mjesnim razlidtostima.. '(Fpnovilen? zaRon). sira ili vrhnja.. tigar. slon.1^ ]_ jesanju ribe i mesnih namirnica.. gira. Mesna i rrdrjefria hrana nikada se ni u kojem oblikuili_omlerxi"ne smiju^^gSaFi. No.. brancin. vidra/dupin. Takoder niti posude i pribor ne smiju dolaziti u dodir s p'osu3em i priborom namijenjenim mesnoj hrani. OpCenito. ispraVar^/odgavaraJud). lokarda. popufsira i vina.. Ulje je kaSer i neu.J^-^yj^J wy_ ^_—^ . i dakako.. molitvenoga Jala talitg^sye. Ribe koje istodobno imaju peraje i krljuSt. Saran i njima slidie. koza.la^isavdrajdvojerlirr^ np p r e v a i u nedsti su (svina. A^ko. pojesti kola^ s bilo kakvom primjesom mlijeinoga..tralno je (parev). ^azela.

takoder dil. No.postuoku .. osoba smnogo dubokOjga^vierskog znan1a*. Popis dopuStenih i zabranjenih zivotinja.su sve ^-r.10-14). zivotinja nije podobna za jelo.objgdjlQjgistog usmrdvanja nin preRled^ania.Qn mora biti i primierom boznoga zivota. u onim podruCjima gdje se skalcavceTiobiSa^eho Je3e7Op6enito se po§tuje ovo pravilo uvazavanja mjesnih obiCaja (ako se uklapaju u kaSrut). koje se naziva|^e?jM . ^^ *^. Ribe nisu podvrgnute.^vi reptili krokoJHEgu§t^^r^ia^Zfl^^lozem^(iaba')TSvi su (zmija. fazana^pauna. ved samo izvana. a najCeS^e se te mjesne prilagodbe odnose na ptice s obzirom da je. to je dopuSteno.. u sluCaju nepravilndsfi~flTFolesti"^Iuc"a. grabljive i leSinarske naravi. Po-_ novljenome_zakonu (7. Talmud navodi 70 razlititih o§tec"enja i nepravilnosti koje zivotinju Cine zabranjenom za jelo iako pripada distoj vrsti. kokoj. ustalilo seJjjsjjmajirZati goJuba^rlicu. U rabinskim odredbama. pu§tajud:i da J S t e ^ o g mbgu^ejige krv^ __f7:"tij'pla da je uiiy^e^rvijzabranjejQp prema naredbi u Devarim. Negj§tLsuJ. nuznolh je: __ •^mQazMenj_j_pvIa§tenT uvazen dan zajednice. primjerice. ptica i riba potvrduje rabinsko tumac'enje prema kojemu jc 2idovima kao hrana dopuSteno meso zivotinja i ptica blagc naravi.gTabliivice. U praksi/deiormitet odnosno oSteiienLdip (slomljena kost. UgiQula '_Eyjqt-^ naWo'koii drugi nacliFPosim na jTagjrj 80 81 . jer njegova je uloga u zajednici znatno iznad obicnoga mesarskog zanata i ima mnogo duhovnih svojstava. o§teienje nekoga unutrasnjeg organa^ miSida i slidno) mozejse otkloniti prije pregledavanja isprayjyosti. Citava se zivofinja mora odbaciti. kukci . Je_se_ne smije jeslTjer ^ _ _ Bogu koii ga je i daoTSo/iet 6e pregledati zivotiniu iustvrditi je li podobna'zajelo.. budutfi da jjp^redno^lsta zivotinja postaje podobnom za jelp JegJi^Ukoliko se na nekome odvanjskih ili unutrasnjih organa zivotinje pronade deformacija ili oStedenje koji bi pruzrodli prirodnu smrt u okviru godine dana. Krv_ge drJigsnovnom zivotvornqm materijom.XXT?rt ^^TTvni 10 i <.^Ne^isJe. • -.te se_timejftvotinja rnoze ustvrditi ispravnom za jelo. No. Perad se ne mora pregledavati prema unutraSnjim organima. opisujuti ih kao ptice Stojjvoju hranu grabe kandzamaiSto na svakoj nozi imaju pcTjednu kand2u viSe o<i &s- ~t2rptica. On c"e na strqgo propisan nagin propisanim priborom zaklati zivotinju ili pticu zadajuti jo| najmanju^rnogu<iu bol. Ukoliko oStedeni dio zivotinje nije uklonjen prije bedika. zivotinja mora biti odbatena neovisno o moguCem ispravnom stanju plutfa. a zabranjeno im je meso koje potjeCe od nositelja divlje.26-27 i 17.. __ idruge). ca i sliCne ptice. sve je to jo§ fo. ^_ . malo vjerojatno kako bi europski Zidov pojeo vrapca ali u dijelovima svijeta gdje se vrapce jede.

no ukoliko se naknadno ustanovi da je iz bilo kojega sluCajnog razloga ipak doslo do takvoga dodira obrok se moze uzivati ako je nedopustene hrane u obroku manje od 83 . zatim se ispire dva ili tri puta u hladnoj vodi. koji cesto sadrzavaju dodatke sto hranu cine obredno neclstom. te se radi toga svi unutrasnji organi iivotinje razrezuju. buduci da nisu usmrcene na nacin _Sehita_._ " PnjeTominjske obradbe. proWemmoiejiastatiJjLipo rabom industoj[ski^priredeniri piehrarr^erurrp^olzvoda. U slufiaju kolebanja. Ovakav postupak soljenja i ispiranja ne smije se primijeniti ako je od klanja zivotinje proslo vi§e od 72 sata. Mnogi ortodoksni rabinski autoriteti cak dr2e kako se cltav straznji dio zivotinje ne moze rabiti za hranu. Radi sto pQtpjnuie^otklanjanja krvi izjijelajivotinje. Prije namakanja i soljenja mora se omoguciti prodiranje slane vode u sve dijelove ponutrice. ali ovakav se postupak drzi opravdanim samo u zurnom sluCaju priredivanja obroka za bolesnika ili ako je priprema mesa poiela prekasno prije nastupanja Sabata. jer je iz nje nemoguce ukloniti krv. U suvremenom praktiCnom zivotu.ei_aj\ vrstu ozljede koju je praotac Jakov dozivio u svome nognomjxrvaniu s Bozjim andelom. buduci da su ovi dijelovi takoder zabranjeni. zatinn se ocjeduje na posebnome cjedilu i posipa srednje krupno mljevenom solju. Zivac se uklanja jer_p_gdsj. U postupku soljenja.2ivotinja. U slu£aju nedostatka vremena dopusteno je vrijeme uranjanja smanjiti na 15 minuta a vrijeme soljenja na 30 minuta. a ponekad deklaracija nije dovolino potpuna^ Stoga strogo drzanje kasruta iskljucuje uporabu bilo koieea mdustrijskoga prehrambenog proizvoda ako ne nosi hebre sku oznaku kaSer ili neku od graftfki standardiziranih oznaka kaSer proizvoda dme se potvrduje rabinski nadzor nad proizvodom. osim jetre koja se smije uzivati samo ako je posoljena i peCena na otvorenome plamenu. U sredinama s vecim iidovskim zajedmcama postoje prodavaonice iskljucivo kaSer proiz. meso se uranja u hladnu slanu vodu tijekom najmanje 30 minuta.voda. te se takvo meso jos moze pripremiti samo na otvorenome plamenu. vjernik se jednostavno odlucuie ne rabiti odrederu prehrambeni proizvod. r Zabranjeno je svako namjerno mijesanje dopugtene i nedopuStene hrane. Nasoljeno se meso ostavlja tijekom jednoga sata. Perad se otvara te soli izvana i iznutra. meso jos prolazi postupkom otklanjanja masnoce oko unutrasnjih organa i zivca ischiadicusa iz straznjih nogu. no i tada se radi obiCaja malo posoli. od kojih neki sadrze tvari zivotmjskoga podrijetla. a masnoca podsjeca na masnocu sto je u Hramu bila prinosenS ria~zTr tvBrukrte~WuKKna~eT RSKofTubitka-Hrama zabranjeno je^vlko~op~ona§anja hramskih obreda. mesp_ sgjaakon bedika podvrgaya pogtupku soljenja i ispiranja^lli pe^enjaj\ad_otvorenim plamenom.vodajxaCinjenihJjod mesa obredno £istih. U svim ostalim sluCajevima bez iznimke se mora postovati propisano trajanje postupka. za Zidove koji se u potpunosti zele drzati odredaba kasruta. Naj82 fnfl ] S i Uz1rokovan Primjenom neke sastojine zivotmjskoganjela. neovisno o uklanjanju zivca ischiadicusa.maukolikoniskimpostocimabilazastupliena u v Pr°izvoda vecma ljudi ruje upoznata s komercijalnim nazivljem industri- jskih prehrambenih dodataka.

cemu zabrana zecjega mesa. Stoga se hrana Cuva. nije toliko bitan temelj Zidovskoga dru§tva koliko je to obitelj.anj. u Tori se Cesto ponavlja: NeteS ucviliti udovicu i siroCe! PovrijediS U ih i oni zavape Meni.-„. jaca se i volja. s nje289 . Kada bi odredbe kaSruta imale samo ili preteino higijensku namjenu. svijest o vlastitoj osobnosti. a Qsnovna_ ^_______. Najveca radost i najved blagoslov zidovske tradicijske obitelji su djeca. No. vec ih treba pouiavati blago i obzirno. (Dijabeticne smetnje su medu zidovskim pucanstvom toliko ceste da su usle u vie.sno-ispunjav. unatoc tome §to je cuvanje identiteta posvecenoga naroda glavnim dmbenikom prehrambenih zakona. To je 2idovima i te kako bilo potrebno tijekom stoljeca progona. a takva zaStita se proteze i na pokojnikovu priznatu izvanbracnu djecu.ukusne hrane. zafrigima. Tijekom tisudjeca nepoznavanja znanstvene higijene. malo ili nimalo sirovoga povrca i uz razlidte druge nezdrave prehrambene obicaje. Drzi se da ce u potpunoj obitelji otac zaStidvati suprugu i djecu. kojih su se Zidovi tijekom svoje duge povijesti vjerno drzali. no u gradanskome pravu dijete bez oca uziva posebne povlastice. bila su jedno od bimih sredstava za cuvanje identiteta. primjerice. sigurno tu dutknjihov vapaj. Hebrejska rijeC jatom (siroce) u tradicijskoj literaturi oznaCava osobu bez jednog ili oba roditelja. zacijelo je necemo drzati u nedstoci. ajejo_sej\e_^mijeji2ivati stojed ili u hoduJmdudjdajetakvo uzimanje hrane dr2i nedostojnim tayjeka i poStovajTJajto^gajiuguje Stvoritelju.od po jednoga muSkog i Zenskog djeteta do nekoliko djece.__ . koje moderna znanost drzi osobito zdravim. mnogo przene hrane. No. jer Zidovi duboko poStuju hranu kao iskaz Bozje ljubavi prema Covjeku i znak Bozjega stvaranja. naraStaji Zidova othranjeni su na podjednako nezdravoj gusjoj masnod.. Svakako. Naredba o pravednome odnosu prema sirotetu i zaStiti pred tladenjem.e_613 "micvot (duznogji. Roftjih zapQvijedi-4-zabrana). prilagodujud tradicijska jela zdravoj prehrani. koja nezaobilazno prati obrednu dstocu. Zidovi su zahvaljujud odredbama kaSruta jeli higijenski bolje pripravljenu hranu nego je to bilo uobi£ajeno u drugih naroda.y. Stoga niti zajednica yjernika muSkaraca. Pored naravne skrbi za djecu u obitelji.) Dakako. Sustav kaSruta tijekom tisuca godina Stiti vjernika od pogre§aka pri poStovanju hrane kao Bozjega dara. masnom mesu. Rodenje djeteta odgovara Bozjem pozivu za umnozavanjem izraelskoga naroda. te se sve £eS£e pojavljuju zidovske knjige recepata pod utjecajem suvremenih sppznaja. Zivot i obitelj: temeljna vrijednost r L je_obitelj. te kao potvrdu utemeljenosti kaSruta na znanstvenim higijenskim naCelima izdvajaju pojedine stavke zabranjene hrane. dme je jacala dtava zajednica. prije uzrasta kada moze skrbiti sama o sebi kao odrasla osoba. ^v. Cemu onda zabrana uzlvanja. Stroga pravila kaSruta. te u slucaju oskudice one imaju prednost pred bracom. sve se viSe uvida nezdravost mnogih obljubljenih zidovskih specijaliteta. na slatkiSima i §eceru. naglaSena je u 2idovstvu osobita skrb za siroCad. okupljenih oko sinagoge i predanih sluibi Bozjoj. Zagovornici pretezno higijenske utemeljenosti kaSruta cesto zaboravljaju popis zabranjenih i dopuStenih namirnica promotriti u cjelini. velika je zasluga kaSruta u ostvarivanju stvarne dstoce. a istodobno istice 2ivot kao najvecu vrijednost. Rabini se ne slazu koliko je to . jer kada se hrana smatra posvecenom. lako je pri pouCavanju djece odredena strogost dopuStena. jer tezina doslovnog drzanja prehrambenih propisa osigurala je trajno pripadanje zajednici samo njezinih uvjerenih i cvrstih danova. Biblijski tekst u 2ariSte sucuti stavlja bespomocnost sirofeta i njegovu potrebu za zagtitom. a o djeci se uvijek predano skrbi. To je dvoje neodvojivo. ponekad i uz cijenu gubitka zivota. a gdje nema oca udnit ce to sam Bog. osobito svinjetinu. U sucuti i pomod ne razlikuje se postupak prema djetetu ovisno o spolu preminulog roditelja. devina mesa uz dopuStenje za uporabu masne guske? Hi. ogranicenje broja poroda dopuSta se nakon rodenja nekoliko djece u jednome braku. No. osobito se pazi da strogost ne bude upucena siro£ adi. Osobita paznja daje se osirotjelim djevojf icama. danas sama clstoca vi§e nije dostatna. priprema i uziva s osjecajem zahvalnosti i poStovanja. brak bez djece drzi se nepotpunim i nesretnim.

u zidovstvu je oduzimanje vlastitoga zivota u nacelu zabranjeno kao teiak grijeh protiv Onoga koji je zivot stvorio. U skladu s ovakvim promicanjem zivota. U okviru 2idovsrva moze se uspostaviti odnos prema suvremenim tehnologijama i svemu §to one nude u medicini. to jest izravnoga ^ovjekova mijeSanja u genetiike strukture zivotinja pa i ljudi. Nema jedinstvenoga pristupa ovim novim mogucnostima. stoga Sto nije takav niti u bioloskom smislu. nazvano cedaka. odnosno pri pojavi svake nove mogucnosti rabini razmatraju narav pojave i oblikuju svoje pristupe. petom Bozjom zapovijedi. U najnovije se vrijeme osobito postavlja problem geneti£koga inzenjeringa. vecina rabina u naCelu dopuSta presadivanje organa. prehrani. usmjeren na vjerovanje da jejtog stvorio svijet nedovrgenim. koje je vrijedno najvece nagrade. a zabranjeno je samoubojstvo koje bi. No takvi su sluiajevi rijetki. Stoga su zivotna radost i sam pojam zivota bitna odrednica zidovstva. osobito ljudskim. Od kolektivnoga samoubojstva obitavalaca utvrde Masade u bezizlaznosti rimske opsade. Zidovstvo nema prema genetickome inzenjeringu jednoznafino odreden pristup.. jer putem roditelja obnavlja se Bozji dar zivota i umnozava se Bozji narod Izrael. a takvo nije drzano greSnim ve<i mucenickim. Zidovstvo covje91 . U slucaju iznenadne bolesti na Sabatni dan. Uzeti siroce u svoj dom i odgojiti ga priskrbljuje odraslome trajno stanje pravednosti.bilo pocinjeno radi izbjegavanja uobicajenijih zivotnih teSkoca poput bolesti. Geneticld inzenjering. pa i takozvano kloniranje. preko masovnih samoubojstava radi izbjegavanja nasilnoga pokrStavanja tijekom Srednjega vijeka pa do samoubojstava radi izbjegavanja padanja u nacisticko zatofienistvo tijekom Holokausta. majke i oca. a osobito je zaSticen ljudski zivot.noscu i uvazavanjem. No. zidovstvo malo bavi smrcu i zagrobljem jest Sto ono u sredi§tu zanimanja ima zivot i slavljenje zivoga Boga poStovanjem zivota. istrazivanju Svemira i drugim podrucjima. 90 Odnos prema suvremenim tehnologijama Temeljna natela zidovstva omogucavaju uspostavu zidovskoga odnosa i prema novim i nepoznatim pojavama. posebice u okruzju novih medicinskih tehnologija. Strogo su propisani naredeni i zabranjeni postupci pri cuvanju zdravlja i zivota. potrebno je upitati se je li bolest toliko ozbiljna da odlaganje posjeta lijecniku moze ugroziti zdravlje. nije u zidovskome poimanju jednozna^an i oStro ogranicen pojam. iako slrok. miSIjenja rabina se razlikuju. siromaStva. Svako Bozje stvorenje prema zidovskome naucavanju ima pravo na svoje dostojanstvo. svet i stoga zaSticen. Medutim. tijekom povijesti poznati su slucajevi samoubojstva koje bi se moglo oznaciti herojskim. kao Bozji dar i Bozje djelo. potistenosti. tuge ili osjecaja bezizlaznosti. razliCite tehnolo§ke dijagnostiike i operativne zahvate i slicne postupke. bolesnik ima obvezu posjetiti lije<5nika. Moze se klonirati mrkvu i krumpir ali i ovcu pa vjerojatno i £ ovjeka. 2ivot je. Istodobno. sve su to samoubojstva koja se dr2e herojskima dakle opravdanima odnosno dopuStenima. nezadovoljstva. naredeno je pogtovanje obaju roditelja. Naredeno je pomaganje pri povredi ili tezoj bolesti i ako se time krsl Sabatno mirovanje. dajuci covjeku zadacu njegova usavrSavania^ jiazyanujiJamjilfltri (usavrfiavanjp svijeta)^TpSko bi se naSao bilo koji zidovski autoritet koji bi u cijelosti odbacio projekte u okviru geneti£koga inzenjeringa kao nedopuSteno mijeSanje u Bozje djelo. Tako je opcenito prema rabinskim misljeniima dopuSteno primjenjivati one medicinske tehnologijFgoje"pornggu lije^e je ali nijp jedrui os_o^u^tetLdrugoj_ Prema tome. opcenito je pristup.. buduci da u okviru suvremenoga zidovstva nema autoriteta koji bi se mogao jedinstveno nametnuti cijeloj zajednici. Jedan od razloga Sto se. Kao i o drugim problemima §to ih suvremenost svakodnevno donosi u velikome broju. koji se ponekad medusobno veoma razlikuju. u usporedbi s drugim religijama. posljednjom u nizu zapovijedi usmjerenih izravno na Stovanje Boga. pa je cak na dan Sabata obvezno pruziti pomod i unesrecenoj zivotinji. Opcenito je zidovski odnos prema suvremenim tehnologijama uvjetovan stupnjem kojim neka tehnologija zadire u osobnost Ijudskoga bica te stupnjem §tete i koristi koja se njihovom primjenom nanosi drugim bicima. te ako je odgovor potvrdan. transfuziju krvi.

Podignut na ruSevinarna Hram ponovno preuzeo zadacu zariSta 2idovstva. Nakon daljnjih-pet i pol stolje£a. s Hramom ne samo kao srecfiStem kulta ve<i i kao potvrdom zlvota u sigurnosti. _vratili iz progonstva. _-. stoljecu^jitK^srulgnj._ye(i oko ^odine •""'*"' _ J . nuzno je zadrzati dostojno uvazavanje.. pri obavljanju bitnih obreda poput.Hia. _ . i dio konzervativnih. oStro joj se protive kao nepoStovanju Ijudske osobe i zapreci za uskrsnute tijela.. h^bilonskQJ-pJQy3". Poput ovoga.rcii[ oaiav . o mogucim pokuSajima kloniranja covjeka. nahebrejsjcnmp na^. pri pristupanju Cinu vjencanja ili prigodom pokopa. No.bilo bi prema misljenju vecine rabina dopuSteno klonirati uz duzan oprez prema mogucim dalekoseznim bioloSkim posljedicama. pristup razlicltim novim tehnologijama i postupcima u zidovstvu je gotovo uvijek uvjetovan stupnjem dobrobiti toga postupka za ljude.yrho^. no i prema zivotinji. No..TiiQjg<!a'se zidjoysjci narod tijekom triju 'SLasiL.^. Istodobno. U ortodoksnijih rabina mogla bi se javiti negativna miSljenja samo u slucaju kloniranja zidovskih osoba. No.ot^:naciie. tako rodeno ljudsko bite moglo bi nalaziti nepremostive probleme.ji_*~:'•• ^~ re Hram je_pimQ_vljeiL. SrediSte toga srediSta je Hrarn.idovi su firpgrjani iz-gvofe ^. miSljenja rabina 6e se zacijelo medusobno dosta razlikovati. rabini objavljuju mnogo tekstova o tome pitanju.Suvremenici Hrama zivo su osje^ali stvarriubozju nazb^nosT u dubini Hrama.eDome^hrarn? su poduke od sveten^a^jbraznTp resucTe' u slporoyjma^ jsao^^vrijeme^podalje od nrJ| . Ortodoksni rabini. Pri stvaranju nekih organa Ijudskoga tijela kloniranjem. U svakidaSnjem zidovskom zivotu. Premajodred. kao Bozjem stvoru koji je ne-osoba. LNa^ijegu~Moria. ^odinejsrvoga 1 7 7 ^ 1 .^^.„ je Bio sredi§tern zidovstva tijekom vise od triipol stoljef a prije nego je u 6.Brif mila (prihyacanje novorodenoga djeCaka u zajednicu).J'"""""' . osobito zbog nadna uzgoja organa iz stanica Ijudskoga zametka. s osjecajem da su Narodi slobodni za takve postupke. pri kloniranju covjeka pojavile bi se bitne sumnje u prirodu osobe takvoga covjeka. nema dovoljno objavljenih miSljenja. vremena koja su uslijedila bila su nemirnija. 92 4-Sredi§nji znak: jeruzalemski Hram U jednom od najstarijihnaseljenih dijelova takozvanoga staroga svijeta nastalo je srediSnje mjesto ^idovstva. grad Jeruzalem._L^~~-~~~ 'riram. kao posve novom problemu. _ kulturjipgajglv.^>TVl Pu*nakon duga~vremena7tadarsu Zifovi spoznali gorcinu beskudniStva. u slucaju povecavanja koliCine Ijudske hrane moglo bi u §irokom krugu rabina biti Cak i pozitivno ocijenjeno. _. a u svijesti Zidova nastala je spoznaja da povijest ne ide ravno prema boljemu.e prema tradiciji ~ jm»j«i>al. •' . ali prihvadaju je ako ce posluziti za izuCavanje bolesti od koje je pokojnik umro. §to Cini se postaje sve realnije u svijetu suvremene tehnologije.. iako bi se mogla pojaviti i pozitivnija miSljenja. jzacijelo jM s svojoj ctrzavl7~na s vojoj baStini. u syeJiSJujriad sve^MS^^iJ^P?^30^?^^?^-^^^^ Deset BozJihzapgvije4ivUJu progtorjtj ulazio je samo jedan tovjek. zivotinje i okoliS. pa dom Jenizalema43od-Rirnl|an^ 70.!. u kojeikom stoljeca frivali plo£e zakona Sto ih je Mojf»Hflr> ii-!i-_—••siju na Sinaju predao^ cam R/-VJT \/f<{rt»v^^ »»«. > na dan 93 . Bar micva (punoljetnpst). Samo kloniranje kao tehnologki postupak nije u podrucju zabranjenoga. no rabinski pristup zacijelo ce biti opcenito negativan.a 2. Biljke pa i zivotinje . izabranosti pred Bogom i pod Stitom Bozje ljubavi.j^utaiKciu |Ky.kao ljudsku hranu .I.v ^fttHnikdaS. pa dak i nekih manje ortodoksnih rabina moglo javiti poricanje zidovske pripadnosti odnosno opcenito osobnosti ljudskome bidu rodenome putem kloniranja od zidovske osobe. to jest moglo bi biti upitno je li on u punoj mjeri Covjek. jer time ce postupak autopsije sluziti zivotu a ne smrti.ka drzi osobom.u_pkupljalo mnoax^i^nyski^ mugkaraga. na nfetxi ^dje . da su tragedije uvijek mogute. Od nedavna pofietka Siroke primjene autopsije na gotovo svima umrlima. Takoder bi se u ultraortodoksnih. svakodnevno se uJ^rjam..fako 'Zavjetrin<dv^eg.tT .

Talmud.. raselili su se tada poznatim svijetom i sobom ponijeli zamisao ^magoge kao_. ufenja. nastao je narod o£eva odgovornih za iiuvanje vjerovanja i tradicije. u novije vrijeme odjeljak za zene nije tako strogo odvojen a u sinago95 . nalazi se odvojen odjeljak za zene. lako je u vrijeme postojanja drugoga Hrama uloga sinagoge bila manje bitna. desto u obliku galerije. Okupljaliste: bet ha-kneset .5ina^ogai _a. kao mjesto zajedni^ke molitve. ve<i tada je ginagoga._komunikaciie s Bogomf a sinagoga mjesto u£e^~ rggT^ugyrgdyanla vjere^Oduvijek je sinagoga drzana bitnom institucijom u zidovstvu. lako je mozda na zidovski narod prije njegova Izlaska iz Egipta utjecala kratkotrajna egipatska drzavna jednobozadca vjera u sun£ano bozanstvo Atona. Umjesto kohanim. takozvanlJZapadni-zid<. U najstarijoj sinagogi. _ ?n .sj-q ci ._Premda je Bog obitavao u Hramu. prije svega politi£ku aktivnost Hrama kao srediSniice zidovskoga svijeta do pred kraj prvoga stoljeia. jli. Na hrvatskome se i danas naziva^hramonx. sagradenoj 1280. Tako je umjesto'Hrama 2idovima dana molitva a umjesto hramske sluzbe prinoSenja zrtve dana im je tefila Se-balev. prije oko devetnaest stoljecia.. p^dorn Hrama nastao je narod je otac postao svetenikom u syojoj obitelji.-Sto ga -kr^dani na^ ha-^maaje mjesto hodoga§£a i zaljenja za Hramom. sluzba srcem. Obifaj je u pukotine medu golemimTcamenim Blokovima stavljatnTss napisanim moTb^^^^e1jaina71elr"rH^anas mnogi pohodnici Zapadnoga zida vjeruju u Bozju vezanost uz ostatke Njegova Hrama. svo je zidovstvo istodobno bilo duboko svjesno Njegove bestjelesnosti i svevremenosti. Stoga se sinagoga na hebrejskome naziva i bet ha-midm^-_ku<ta poduke. Nikakav arhitekturni kanon nije bio odreden za sinagogu kao gradevinu._Radi spre£avanja svake mogu<inosti mijeSanja sunCanoga kulta u ob^^vaTLJe^G^p'djKna^l^am je Bio usmjeren tako da su vjernici prTobreHuleda morali okrenuti suncu. posve zavrSen (iA dakako. godine. No.aJ_^ ujeruzalemu.mjesta zajedniCkog slavljenjq Boga.M^s_sjns^ga]ne_zgri^e.u^vima stari|ima.sinagoga Naseli se u mjestu gdje je Tor a i ne trazi neka bi ona k tebi doSla. . jerJHrarri je_samo onaj i sn p. a pri pisanju se pa2i da rijed bude napisana malim slovom. jer ne bi trebalo zaboraviti druge djelatnosti Hrama pored onih Sto su bile usmjerene na prinoSenje zrtve Bogu. Suvremenici Hrama razumijevali su vrijedn^Fsk'uppfpTu sinagogi za i5uvanje zidovskoga identiteta i duhaJHrairij e bio mjes^_ to sluzbe Bozje. ali i mjesto okupljanja radi donoSenja odluka o druStvenom zivotu mjesne zidovske zajednice. profesionalnoga i gotovo kastinski odredenoga sveCenstva. Ulogu zariSta zidovstva preuzela je spoznaja da je Narod Knjige razasut svijetqm ali i izabran za odgovornost sluzenja Jednome Bogu i veliianja njegova Imena. savrienl tred Hraml 94 Sdovi su se pp£eli okupljati ^ sjnagogqnia naknn Hrama. I drugi su se nazivi o£uvali tijekom dugoga zidovskog zivljenja u Europi: jemp|. Izreke otaca jdovima^FoviJest bi imala poneSto pridodati jog i o povijesnopolitiddm prilikama i okolnostima. nja i tihe meditacije.skoga blafidana. Gubitak prvoga i drugoga Hrama.' ^ . u^a5k«tskomie^sjj^anjstvu/ prije viSe od dva^ fs!oleEarNakon pada drugoga Hrama i gubitka drzaa rzave. u obozavanju Vje6noga u hramsko vrijeme nije bilo utjecaja kulta sunca. bila.u.Sferp-npvpj . jer sinagoga je poprimila mnoge znaCajke sruSenoga jeruzalemskog Hrama. Ostaci Hrama. Pa ipak se Zidovi u svijetu bez Hrama i bez drzave nisu nasli i bez snage okupljanja. pra|koj. ali nije jedini. '^m^m_^JteD&^^^. §to je bila izgradena jyT^p_o^dnoj_bJiziniJirarria.ve^ini. nau^avaju rabiru.. Mesija <5e s^ojSrTcIolaskom nadomjestiti spu§t^udj\aj)rijeg~Morgu.j}azivana malim svetiStem. tgJ[K|-|jftdi|^jkpla) jer u sinagogi se i ufii. Beljha-knesetf f kuda okupl[anjarr gr nazv na grgki nazvang spagQgnrn^ naziv je Sto se odrzao do danas diljem lidovstva. Umjesto naroda predvodenoga svedenicima. irijesto prija^npgal-irama. prema larinskome nazivu za hram.' J&iagpgi..

Zabrjgaenoeidoyujtat^^ Jkojeny\erraticne"drvene ili lagane montazne gractevihe do najvedh raskoSnih sinagoga u Europi i Americi. funkcija sinagoge se ne mijenja. postao dijelom zidovske jezifrie ba§tine. Pnje"vi§e"6a dvije hrsu<ie"godina 2ldovi su i medu sobom poCeli govoriti jezicima sredina u kojima su zivjeli.-:-. Znak posvedenosti: hebrejski. a Cesto je zajednica mala. jLtnaxaaloJako izrazitih zrmkovapripadanja zidova. biti prenesene u zemlju Izraelovu. . pa i sam babilonski Talmud. te njime govori pet do §estjnilijuna ljudi. za boravka u babilonskome suZanjstvu. I sama je Tora morala biti prevedena na aramejski. bila bogata ili siromaSna.sejjgrogtopje. slilovi. No. Ukoliko takvi sadrzaji nisu u zasebnome sklopu ill u sklopu zgrade zidovske optine. prnxoseje svojim lijepim starim sinagogama. gradi sinagogu sebi primjerene veliiine. uz_osnqyne molitvene i ufioniCke prostore_sinagQge nalaze. vTrte"lrijestu bogata i brojna pa gradi veliku raskoSnu sinagogu. bila ta^o vefika daT3i rrebaTa gYadiffdoTsta v^litu sinagogu. kao znak neprekinute vjernosti i tradicije. poput onih u Splitu ili Dubrovniku. ' M. Svaka zajednica zeli cuvati svoju sinagogu i predatije~sl]ede(iem naraStaju. Gradevni Irnaterijali. izmedu ostalih i nekoliko prelijepih historicistifkih sinagoga na hrvatskome tlu. jezik vjerskih obreda. sve arhitekturne odrednice posve se slobodno biraju pri gradnji sinagoga. sagradili bi sinagogu prema svojim mogucnostima i u skladu s mjesnom suvremenom arhitekturom. Talmud izjednaCuje s izvornim hebrejskim tekstom. I . -- : -. oblikovah je veoma~slobodno u skladu s osiafiSi dijelovirna gradevine.• . ( y a f l j & j u c f i l a ^^ Ponekad je zIHo^skaza3ednica~u . drcvnoga prApadnici zidovskoga naroda u svastoljetfa prije pada Hrama 1 di2ave~DaHas je writ poriovno govorni jezik. iako tada ve<i dugo nije bio jezik svakidaSnjice vec" samo obreda.1. te da ga i andeli razumiju. dragocjeni spomenici kulture i arhitekture. Tijekom toga razdoblja oblikof~._flrpn Tore). hebrejskome srodan §iroko rasprostranjen drevni bliskoistodni semitski jezik.. pale su zrtvom nacistifkoga progona 2ldova i svega zidovskog.gama nekih konzervativnih i svih reformiranih usmjerenja. Naj>odruCju Hrvatske zidovske su zajednice najCe§(ie bile manje. te se neke sinagoge u svojoj funkciji safuvaju tijekom mnogih stoljeca. ili bi joj bilo potrebno graditi vi§e od jedne sinagoge. uobi(jajeno u odvojenim all c"esto i u mjelovitim skupinama. PuCki se medu Zidovima smatralo da se i njime mo2 e iskazati svetost. ali sve do danas hebrejski je prezivio kao jezik obrac"anja Bogu.tarinorri prva nakorvpraSke Staro-nove sinagoge. jer se drzi da je i Targum objavljen na Sinaju kada i Tora. 2e-_ rreza vrijeme obreda sjede u Lstomprostoru s muSkarcima.'•"- '• " -JT---------- ~ --O - J ' t 97 . u okviru zgrade sinagoge postoji odreden broj nezaobilaznih sadrzaja.. Velika odanost Zidova pisanome tekstu zacijelo je utjecala na ofiuvanje hebrejskoga jezika i pisma jednako koliko i njegova obredna uporaba. Tijekom europskoga Srednjeg vijeka. te se naziva i laSon ha-kode§ (sveti jezik). Gdje god bi se Zidovi naselili. sa svojih nekoliko oblika. te.. omjo|t^e^u<iQnxsatan ka. rrjetKo je koja. hebrejski jezik svetih tekstova £uvao je zidovski identitet. sveti jezik Danas. Vjerski tekstovi ili njihovi dijelovi. Mnoge europske sinagoge. ali je to vremenom zaboravljeno. Hebrejski je tako veC prije vi§e tisudjec"a postao jezikom ud!enjaka i njihovom povlasticom. veliCina i oblik. No i manje zajednice. ^^ sliCni ~ ^ sadrlaji Neod55jrv~i bitan djp_^3zake_sinagoge.. kao one u Zagrebu. kojim je zidovski puk po£eo govoriti nekoliko stoljeta prije kona&ioga pada Hrama. tlocrt.J . u proslosti i danas. Rijeci ili Osijeku.• . nazvan Targum. Manje obrazovani vi$e nisu mogli Citati Bozju rijec" u izvorniku.1 J.. rasute diljem svijeta. Tako je lice Europe naialost postalo siromaSnije za viSe od tisu^u sinagogaInih objekata. u to su vrijeme bili pisahi ararhejskim jezikom. Tako je aramejski. jer n£kpJLPsnujL£a_ jQr2ayemIzraeLprogla§en je slu2benim jezikom. u dugotrajnim te§kim okolnostima.._ _ . Ovaj prijevod Tore. Tradicijski se dr±i da de u Me96 sijino vrijeme sve sinagoge. a dubrovagkage_s. a u sam Talmud je prodrlo shvacanje o aramejskome kao Adamovu jeziku.

1 ^2 2 £ o T ? 1 haf ""I sofit 1 tayom u' kojemu. Poput Theodora Herzla. dok u ostalim uobi£ajenim tis99 . roden je u Litvi 1868. prema kojima je Eliezer ben Jehuda napisao i prvi hebrejski rjeCnik. uz prihvaianje prilagodenoga sefardskog izgovora. da je hebrejski izgovor Sefarda postao gotovo nerazumljiv ASkenazima i obratno. u rjeCnicima i nekim udzbenicima te u tekstovima namijenjenima djeci i poeetnicima. pojavio se tovjek koji je ponovno uspostavio govorni hebrejski jezik. uCio je hebrejski kao sveti jezik. Poput drugih zidovskih dje£aka. a njegov sin bio je prvo dijete nakon viSe od dvije tisu£e godina kojemu je materinski jezik hebrejski. Dakako.' -. hebrejski je i sluzbeno postao govornim jezikom. jer rje£nik Biblije i drugih 98 svetih tekstova nije zadovoljavao suvremene potrebe.valo se viSe razlifttih izgovora. Godine 1885.i / 13 zajin > T 13 het< » n let jod kaf haf ic K 9 2 ^ 2 6 B . Njegova obitelj bila je prva obitelj u Jeruzalemu u kojoj se govorilo samo hebrejski. Sefardi su safiuvali izvomiji izgovor. godine. Te su dvije zidovske skupine tijekom stoljeia zivjele toliko udaljeno i odvojeno. te se toCkice biljeze samo u svetim tekstovima i u poeziji. No. kao jezik vjere i obreda. u vrijeme kada su 2idovi pomalo po£eli dobivati ili vet dobili ravnopravan polozaj s kr$£anskim gradanima europskih zemalja. fe sofit cade cade sofit o T: ° 1 kubuc suruk "1 u '• kof res fr ?P 9 ^ -3 2 '«! D bet D vet J glmel c J 1 dalet ? 1 D he ? n 9 vav . osnivaia cionizma. Sto je joS bila pod turskom vlaSdu. Presudna je za sudbinu hebrejskoga jezika bila njegova odluka da £e u staroj domovini govoriti samo hebrejski. buduci da je na izgovor ASkenaza bitno utjecao njihov svakodnevni jezik jidiS sa svojim germanskim zvukovnim vrijednostima. te se odlu£io odseliti u tadaSnju Palestinu. i Eliezer ben Jehuda bio je duboko potresen pogromima Sto su u vrijeme njegova zivota pogodili 2idove u Rusiji. proglaSenjem izraelske drzave. Pomalo se hebrejski govor poCeo njegovati i u svakodnevnom medusobnom sporazumijevanju. godine Eliezer ben Jehuda. No. a izgovoTltnol'e Fiti oznaten sustavom to^kica koje olakSavaju iitanje. Samo 26 godina hakon njegove smrti.AU nun kamec a T sofit / patah a —: sameh o s'va patah a — cere e •• ajin * segol e V hataf segol e V: pe © e : fe a hirik katan i tav s'va hirik gadol kataf kamec holam i ^. nastojao je ovaj obnovitelj svetoga jezika predaka proSiriti hebrejski kao govorni jezik. Hebrejski jejz&jgdpjidjij^pm^ ^ nazivima prvih dvaju pismovnih znakova: alefi bet. Medutim. osnovan je Savjet za hebrejski jezik a 1889. po£ela je uporaba govornoga hebrejskog jezika u svim zidovskim ustanovama. u tako razlifitim sredinama. kada je veC izgledalo da je ovaj proces razdvajanja dviju zidovskih grana nepovratan a hebrejski jezik predaka zauvijek mrtav. a osobito je velika razlika nastala izmedu sefardskoga i aSkenaskoga izgovora. stolje£a. suvremeni hebrejski jezik jednak je onome biblijskom. Pritom. rje<inik hebrejskoga morao je tijekom nekoliko desetlje£a biti bitno progirivan. Do kraja zivota. Pi§e se sdesna nal Sin sin tvr lamed iJ alef •e fr mem ^ mem * n sofit /» tav » n nun -y VOK. U drugoj polovini 19. koja je jos bila pod turskom vlaS<iu. Temelj rje&iika i gramatike bili su Tora i druge svete knjige. Skolama i uredima tadaSnje Palestine. 1922.

. stvarajuci na njegovim korijenima srednjovjekovni Spanjolski jezik. od_koiihj3^aJkiiinajS3znij3aau Neki od njih nisu slova u punom smislu rijeci. velik je dio Zidova odabrao izgon. Sto je tada podijeljen u sedamdeset razlidtih. Hebrejski alef-bet^s&22osnoyna pismovna znaka.. osirn_za 2id^yg~uTzraeTu.. budud da se jednim te istim znakom u razlicitom redoslijedu znakova mogu izraziti razlidte zvukovne vrijednosti. 5lidovi u Erec Israelu i susjednim podrucjima u svakida§njem govorujjgvcjilLSujirarnejski _ jezik. zapucujud seiii druge zemlje. svi ce ljudi ponovno razumijevati jedni druge. S njima je putovao i tadaSnji Spanjolski jezik.JJjli su to ladino__ od^snoi(iudeoespanjol. naseljavanja u Europu. »^ j. vjeruje se. Tako je doSlo i do lokalnih osobitosti u okviru ladina. te kabalisti vjeruju kako njegova abeceda. 18 'gb'diha nakon izgorta.^ ->xvji. na^anjolskeje_2ido^r r^^rff=f^^^ eaiktOm izgnani su 1492. Nakon toga pojavilo se mnot t Jezici raseljenosti: jidiS i ladino • _Nemajgzika kojim bi_g£svi Zidovi svijeta medusobno mo.kovinama cltatelj nema tu olakSicu. Ne postoje velika slova. Svako hebrejsko slovo ima svoju brojcanu vrijednost. takozvanih marana.^^a^xL^^fJLUS/ ^V)L \x ujeKum nekoliko stoljeca bimo obiljezTS zidovsku kulturu.A^j. ali su izgubili taj zajednifki jezik drskim pothvatom gradnje babilonskoga tornja. kada s uJ£V5£_ u __ ~gnfnfimSgTf^f^'air^syojOni domoviriorri. JLJjvrijeme babilonskoga suzanjstva i prije poCetka zidovskoga 100 101 . go3ine. Nakon_:rnnogih stoljeca ziyljenja u §pan|olsj<oj. sadrzi stvaralacku snagu koju mogu upotrijebiti ord Sto znaju tajni nacin. govoreci zajedniddm. Sefarda. j. Sto su ga medu sobom nazivali ladino (latinski) odnosno dudeoespanjol (zidovsko-sparijolski). koji su i sami postepeno usvajali zatecenu rimsku kulturu i latinski jezik. proSiren tada velikim dijelom Bliskoga istoka. i redni brojevi stranica u hebrejskim knjigama teku tim smjerom. zapravo nastao teElialconTzgona.j.ci ujiagciaijci bila" Uiia ^jelzvorom nastaitkaitovo^rjezika. dok je hebrejski ostao jezikom obreda. . s korijenom na podrucju gpanjolskoga '^^MJZ^l^t|rnastaojia^p5dfuc1u niemackoga govoraL ' ZMovi su u Spanjolskoj zivjeli joS od rimskih vremena. te se datumi i drugi brojCani iskazi mogu pisati i redanjem hebrejskih slovnih znakova (donekle slicno rimskim brojevima). prihva^ali su u svakidaSnjem govoru latinski a zatim i nove narodne jezike nastale u vrijeme rimskoga opadanja i po^etkom Srednjega viieka^Pyj^ajy^a_sie^i§taLjidovske raseljenosn'^ila^u^ t —. kojima je svaKigainji gpyorni jezik. I danasje^hebrejski jezikuglavnom jezik obreda. hebrejskim jezikom. Sefardi su ladino tekstove biljeiili hebrejskim pismovnim sustavom. Velik postotak 2idova diljem svijeta ne poznaje viSe od desetak rije^i hebrejskoga i teSko moze proiitati ijednu hebrejsku rijef. Promjene su tijekom vremena nastajale i dolaskom novih manjih valova pokrStenih zidovskih izbjeglica iz Spanjolske.: Naime. trazed vjerski snoSljiviju sredinu. Tako je jezik Spanjolskih Zidova. a tiskana i pisana slova medusobno se dosta razlikuju. odvajanjem'od Spanjolskoga i samostalnim razvitkom u razlidtim sredinama u kojima su prognanici naSli utodSte. KabalistiCka tradicija drzi da je Bog stvorio svijet putem hebrejskoga jezika. ViSe pismovnih znakova mijenja oblik ako se nalaze na kraju rijeci.^-TJ™»*iiii. nastale'nakon izgona. Kazna je bila gubitak zajednifkoga jezika. ali zbog slozenosti toga postupka u praksi se uglavnom rabi europski nacln pisanja brojeva decimalnim sustavom takozvanih arapskih znamenki. alefbet. 12idovi su njime govorili u svakidaSnjem zivotu. U Mesijino vrijeme. medusobno nerazumIjivih jezika. _ gli spjpj^ ski jezik vec vi§e od dva tisucljeda nije govorni jezik svih 2idova. J^rylleTcsTna~7admtj objayljen je_u Istambulu 1510. svetim jezikom. neki se znakovi rabe za iskazivanje viSe od jednoga zvuka. __-^ _ — . Sto zapravo povecava ukupan broj znakova. Zidovska je zajednica nakon propasti Rimskoga carstva nastavljala zivjeti na tome podrucju Zajedno s nwonaseljenim narodima. S obzirom na sustav pisanja sdesna ulijevo. Tijekom svoga dugoga boravka u europskome dijelu Rimskoga carsrva. Istodobno. koji su sobom donosili nove rijed Spanjolskoga. Rabinska pak tradicija smatra da su svi narodi u poCetku postojanja svijeta govorili hebrejskim jezikom. ^idovT vec od drevnih vremena govofe jezicirnasridina u kojima zive.

uglazbljuju se jidiS tekstovi. hebrejski. dji je izvor vezan za srednjoeuropske zemlje njemafkoga govora. gdje se ukazalo viSe mogudnosti za prezivljavanje. pretezno u Americi. prou£avaju se jidiS jezik i knjizevnost. Boraved sljededh stoljeca u novim sredinama. Pi§u se na jidiSu djela za prikazivanje u kazaliStu. stoljedi velik se broj Zidova seli u istocinije zemlje. Cionizam pokret za ^idovsko nacionalno osvje§tavan|e i za povratak ^Hflva n. Sam naziv jidiS znaci iidovski. a rjecnik se sastoji od pko 70 posto srednjovjekovnoga njemacS kog jezika. Na jidiSu su prije svega tiskani vjerski tekstovi za 2ene. Sjajna kultura toga jezika najyedm je dijelom u Europi uniStena u vrijeme Holokausta. talmudske i midra§ke legende. najviSe u vedm zajednicama nastanjenima u Americi i Izraelu. Solem A§ i mnogi drugi utrli su siguran put jidiS knjizevnosti u povijest svjetske knjizevnosti. poezija. Tako su zene svete tekstove upoznavale samo putem jidiSa. daljnjih 20 posto je iskvaren hebrejski a preostalih 10 posto sastoji se od naknadno prihvacenih slavenskih rijeci. Zanimanje lingvista za jidiS posljednjih desetljeca ponovno raste. izraduju se jidiS rje^nici. U okruzju srednjovjekovnih njemackih gradova. tiskaju se brojnc novine i fasopisi najidiSu i o jidiSu. osobito prOnalaskom tiska. ali u posve ortodoksnim hasidskim obiteljima. niti jezik Talmuda. u ratnim prilikama posljednjega desetljeca dvadesetoga stoljeca. osobne molitve.j^a1<ida^ji {yovoml^ezik. stoljeca nastaje veliko vrijeme jidiS knjizevnosti i teatra. Niz jidiS pisaca. rasprave s podrucja etike. Hebrejski i aramejskLostajuJezicT bogosluzja i molitv^aji^poaitaje svajjitiii^ijDLJezikorri. Vremenom. aramejski. Ladino bosanskih Sefarda danas govori samo nekoliko desetaka starijih osobaJKraj dvadesetoga stoljeca donos^dju seij^kraj aji |e Bitan cimbenik_ Na drugoj strani Europe. No.o Stvo tekstova: prijevodi. promicao je izvomi ziqyva h^:^lg<^Rac!. kao §to su Solem Alejhem. Osobita je vrijednost ove knjizevnosti bavljenje druStvenim sredinama u kojima je jidiS bio govornim jezikom. jidiS. dokrajdenu Holokaustom. Pola stoljeca nakon zatiranja ove zajednice Holokaustom. Govoren u ziHov'skim zajednicama §to su zivjele medu Slavenima. vjerska i svjetovna poezija. jezika Spanjolskih Zidova. uskoro su se na jidiSu pojavili i drugi tekstovi: propovijedi. zemliuTzraelovu. Gramatika i sintaksa jidiSa germanskoga su izvora. gotovo je potpuno ugasnuo trag ove sefardske zajednice nastale u okviru srednjovjekovnoga islamskog okruzja ali i bliskih dodira s krScanskim susjedima. U 14. u zajednici Zidova Askenaza nastao je jo§ jedan zidovski jezik. Jichok Lejp Perec. Za. I danas ga se u toj sredini naziva mama lohen (materinski jezik). zived diljem svijeta u ravnopravnoj zajednici s mnogim narodima. i 20. jidiS je tada preuzeo i mnogo slavenskih rijed. koji je istisnuo ladino. lako prije svega govorni. da je za svoj rad poludo najvece svjetsko knjiievno priznanje. U svakidaSnjem zivotu Sefardi su tijekom £etiriju i pol stoljeia 'govofili iskljucivo ladinom. Zidovi danas.razliku od ladina. koju u izvorniku moze Citati tek malobrojno dtateljstvo. cuvajud ladino jezik i njegujud sjecanja na Spanjolsku kulturu koju su prihvatili kao svoju. Zidovi su u svakidaSnjem zivotu rabili jezik svojih njemaCkih susjeda. jidiS je joS uvijek jezik svekolikoga obiteljskog zivota. s obzirom da one 102 naj£e$ce nisu poznavale obredni jezik. Nakon Holokausta ne postoji viSe niti jedan stari europski Stetl (gradic iskljucivo ili vecinski zidovskoga pudanstva) u kojemu bi sav svakidaSnji govor bio na jidiSu i u kojem vedna stanovnika ne bi razumijevala govor Sire zajednice. Sefardi su u njima stvorili bujnu novu kulturu. a Sefardi u juznoj Americi prihvatili su u zemIjama Spanjolskoga govora suvremeni Spanjolski jezik. Ova knji^evnost. Nn mnogim sveudliStima. vjerski tekstovi za zene i one koji slabije poznaju hebrejski. jidiS je uskoro. Na prijelomu 19. JidiS se u obitelji govon sve manje. a tekst je zapisivan hebrejskim pismovnim znakovima. biljezed istocnoeuropsku aSkenasku tradiciju. dozivjela je vrhunac djelom Isaaca Bashevisa Singera. jidiS se razvio i kao knjizevni jezik. Jedan od posljednjih ostataka sefardske kulture i ladina trajao je do prije nekoliko godina u hrvatskome najblizem susjedstvu. jidiS zivi i dalje. On je tijekom nekoliko desetljeca dvadesetoga stoljeca toliko hadahnuto opisivao zivot onoga dijela aSkenaskih Zidova koji medu sobom govore jidiS. legende i komentari biblijskih tekstova. a sobom nosi i svoj govorni jezik. postao i pisani jezik. u svakidaSnjem govoru rabe jezikt103 . Nobelovu nagradu. u Bosni.

Bozidar). ime jednoga od praotaca). Josef (Josip . Jichak . Albert. Edmund i brojna druga.u askenaskom izgovoru Dovid (Ljubljeni. u^iaagQgLt^ekgm livota^ poKopanTQspbhg ime i o^ev^nrtg. kakvo je primjerice £esto ime Golde odnosno Golda (Zlata. Hajim (Zivko). te nakon emancipacije nalazimo brojna imena germanskoga.Bog Stiti. Efrajim (Plodni). Rosa (Ruza). on joS nije poprimio znaCaj zajedniCkoga jezika Zidova svijeta.SmjeSko. Zlatica).Sin. Osobno ime izre£eno uz ocevo ime znak je pripadanja zajednici. preuzeta iz domadnske sredine. Sve donedavna. u agkenaskom izgovoru Solem pa i Sojlem (Salnmun Mirko). u Hrvatskoj su to bila muSka imena Hinko. Tamar (Datulja). nebiblijska mu§ka imena. Luna (Mjesec). kao: Jom Tov (Blagdan).-prigodom obred*a ~unt Tmtojl prima^Lu^ aslih/-pod tim imenomjbitge . ViSe su takva nebiblijska imena davana djevojCicama nego dje£acima. Perla (Biserka). Sara (Kneginja. ali kasnije su i takva imena prihvadena. ime jedne od pramajki). Rejna odnosno Rena (KraIjica). Dina (Sutkinja). Bencion (Sin Ciona) i sli£na. kao Adela. jer zena u izvornome zidovstvu. Sabetaj (Roden u subotu). Alfred. Estreja (Zvjezdana).Bog se smilovao). Jehudit (Juditn . Imanuel (Emanuel •* Bog je s nama). najved dio Zidova drzao se tradicije davanja djeci zidovskih imena. To ie ime dobio ojmp. te su se u Sefarda nadijevala imena potekla iz zidovsko-gpanjolskog jezika: Alegra (Veselka). ime jedne od pramajki).Ljepotom hvata u mreiu. Pored ovih imena preuzetih iz domadnske kulture. Rafael (Bog lijeCi). SoSana (Suzana .Zidov) i brojna druga. Laura. ime jednoga od praotaca). Cini se da su u ranijim stupnjevima emancipacije izbjegavana imena koja neposredno i jako podsjeCaju na kr§£anstvo. Dvora (Debora . rabi engleski jezik. Jaakov (Jakov. Fritz. Rahel (Strpljiva odnosno Ov^ica.^otvrda je zVgenu^no prema zenskim imenima odnosi se s vise sIoHode IzEora. Cesta su muSka imena bila: Aser (Sre6ko). DjevojCicama su nadijevana imena: Ester i Hadasa (oba zna^e Mirta). Egon. U manjim sredinama javljaju se i neka imena zna£ajna samo za tu sredinu. KadiS (Svetko). Robert.u askenaskom izgovoru Jichok (Isak .Ime je znak Latinska izreka Ime je dio zidovskoga identiteta. Erich. Palomba (Golubica). Prihva<Janjem europskoga na^ina zivota prihva<iaju se kao gradanska imena za djeCake i izvorno germanska imena. Buena (Dobra).naroda s kojima zive. neovisno o suvremenim ublazujuclm pristupima. Theodor. Avraham i Avram (Abraham . Klara (Jasna). ve£ se danas kao opci jezik sporazumijevanja medu Zidovima iz razlicltih zemalja. S'muel (Samuel . uz brojna narodna imena zivome sre105 104 . Mose (Mojsije . bilo je i zenskih jidiS imena znaf ajnih samo za Zidove. kao svojevrsna zidovska lingua franca. Johanaan (Ivan .P£ela). Lea (Robusna. Daniel (Bog je sudac). stoljeCa. neobifino omiljena tijekom 19. David . Olga i brojna druga. U A§kenaza je takoder odnos prema zenskim imenima bio slobodniji. iako se diljem raseljenosti mnogo u& hebrejski. s vise prilagodbe kulturi Zivotne sredine.Bog ga je euo). Simon (Simun UsliSao je Bog). Margareta. Zev (Vuk). Arje (Lav).Ljiljana) i brojna druga.dana-Avx>ga-jivc>ta^. Aleksandar i druga. Malka (Kraljica). ime slavnoga zidovskog kralja). gr^koga i latinskoga izvora. Rut (Prijateljica). Ziga. Slomo i fialom. Berta. Pored izvornih imena. Istodobno. To je ono ime kojim se zidovski muskarac predstavlja Bogu i pred Bogom povezuje sa zajednicom. a mnogi se bave i knjizevnoSiu ili znanostima vezanima uz jezik naroda s kojim zive ili uz druge jezike.Otac mnostva.^a. Blanka (Bijela). ime jedne od pramajki).Zidovka). Rivka (Rebeka . Baruh (Blagoslovljeni). Mavro i Lavoslav. ime jedne od pramajki). bila su omiljena i druga. Hana (Milosna). Radovan). te latinska i gr(5ka kao Leo. Natan (Darko). nije Bozji suradnik poput muSkarca. Jakob . Zidovska imena i prezimena: tradicija i akulturacija Nomen est omen . ime jednoga od praotaca). Amalija. Meir (Svijetli). Regina. naknadno prihvacena i kao krSc'anska imena: Oskar. Simha (Veselko. Jehuda (Juda . Naj^eSce bi to bilo ime koje je vet zastupljeno u obitelji. Dijete odnosno Iz vode izvadeni). Diamanta (Draguljka). Nasmijani.

dine. U islamskim su sredinama, zahvaljujuci vecem stupnju vjerske snosljivosti i velikoj zastupljenosti gotovo izvornih oblika biblijskih imena u islamskome pucanstvu, zadrzavana izvorna zidovska imena, ali prihvacana su i islamska. Ovaj obi£aj davanja djetetu, muSkom i zenskom, gradanskoga osobnog imena, pored zidovskog koje tada sluzi samo u vjerske svrhe, bio je Siroko prihvacen, osobito u ASkenaza. Tako se dogodilo da danas u raseljenosti mnogi 2idovi nose jednaka imena kao i njihovi nezidovski susjedi, pa i izrazito krscanska imena, kao Sto su imena evandelista ili drugih svetaca. Stoga ih se u gradanskome zivotu imenom i ne raspoznaje kao 2idove. Taj je dojam bitno pojacan Sirokom zasrupljenoScu u razlicitim okruzjima krScanske kulture izvorno zidovskih imena kao Sto su Ivan, Ana, Marija, Josip, David, Debora, Jakov, Suzana, Gabrijel, Rebeka, Lea, Rut, Mihael i mnogih drugih, prihvacenih u razlicitim izgovornim oblicima prikladnima za odredeni jezik. No, jo§ su brojna prezimena, vi§e ili manje prepoznatljivo zidovska, ostala svjedoclti o zidovskome podrijetlu obitelji. Do kraja 18. stqljela £idqvi nisu imali prezimena, vec su osobnom imenu dodavali ofievo ime, primjerice: Jichak ben Josef, Avraham ben Jaakov, Sara bat Slomo (Isak sin Josipov, Abraham sin Jakovov, Sara kci Salamunova). Krajem 18. stoljeta, odredbom cara Josipa Drugoga, pod djom je vlaScu zivio velik dio tadaSnjih europskih Zidova, bili su 2idovi primorani zbog novih druStvenih okolnosti prihvatiti prezimena. Tako je nastalo nevjerojamo bogatstvo 2idovskih prezimena: do Holokausta bilo ih je oko 75.000. Jedan dio tih prezimena ima lako prepoznatljiv hebrejski korijen, druga su nastala prijevodom hebrejskih rijeci na europske jezike, treda su izvedena iz imena gradova ili zemalja u kojima je obitelj boravila, daljnja su nastala prema nekoj anegdoti vezanoj za obitelj, tjelesnom izgledu oca obitelji, nadimku, zanimanju, slikanoj oznaci na procelju obiteljskoga doma i nebrojenim drugim znafajkama. Brojna su prezimena nastala zabunom, pogreSnim citanjem ili izgovorom neke rijefi, pogreSnim prijevodom pa i pogreSkom £inovnika pri pisanju njemu nepoznate hebrejske ili jidiS rijeci. Tako su B'raha (blagoslov) postali Broch i Brihta, Segan, Segen, Banet i Panet, a prijevodom na latinski jo§ i Benedik i Benedikt; obitelj
106

Hajim (zivot) postala bi Heim, Heimbach, Heumer, Heimler, Heiman; obitelj Meir (svijetleci, blistavi) preimenovana je u Meyer, Mayer; Neeman (pouz'danik) postao je Neumann; Saks (potomak svetoga) postao je Sachs, Sax, Saxl; Simha (radost) postao je Freud; Nahman (lavlja rika) je postao Nachmann; Lavan (bijeli) postao je Weiss... Nebrojene druge izvorno zidovske rijeCi tako su kao prezimena dobile germanske i ponekad latinske oblike. Bezbrojne su zidovske obitelji dobile prezime kakvo im je u trenutku boljeg ili loSijeg raspolozenja dodijelio mjerodavni fiinovnik. Cini se da su bogatiji na jednostavan i poznat nacm mogli udniti dnovnika veselijim i naklonjenijim, te su dobili prezimena Diamant, Diamantstein, Rubin, Rubinstein, Safir, Gold, Goldstein, Goldblum, Goldberg, Silver, Silverstein i slicna. Tu su i prezimena preuzeta od naziva visokih plemickih stupnjeva: Kaiser, Konig, Graf, Grof, Kont, Konti, Conti, Konte, Baron. SiromaSniji ili Stedljiviji dobili su, ako su imali srece, prezimena prema svojim zanimanjima, zanatima, gradovima ili zemljama iz kojih su doSli, osobnim rjelesnim ili duhovnim zna^ajkama te prema razlidtim bojama. A nesretnijirha je zapalo zvati se: Jammerlapp, Saumayer, Kotspritzer, Afterduft i slicno, prema svome niskom druStvenom polozaju i zloj volji ^inovnika. Mnogi su pak 2idovi, doselivSi u neki kraj, prevodili svoje prezime u jezik nove sredine. Tako u Hrvatskoj srecemo prezime Bijelic i Bjelinski kao prijevod prezimena Weiss (§to je pak prevedeno hebrejsko ime Lavan - bijeli), zatim prezime Zvijezdic - prijevod prezimena Stern, Crnic - prijevod prezimena Schwarz i Schwartz... Znacajna su za aSkenaske obitelji i prezimena koja se sastoje od rijeci Stein (kamen), same ili u kombinaciji s drugim rijeclma (Stein, Goldstein, Rubinstein). Takoder je i rije£ ru±a dosta sudjelovala u tvorbi a§kenaskih prezimena (Rosen, Rosenfeld, Rosner). Mnogobrojna su prezimena nastala prema zanimanju. Vjersko zanimanje bilo je popularno te je vjersko nazivlje proizvelo prezimena Rabin, Rabinovic> Rabinowitz, Kantor, Singer, Hazan, Haham, Gabaj, Kohen, Koen, Kon, Kogan, Cohen, Cohn, Segal, Levi, Levy, Low, Lowy, Lovy, Levay, Levin, Levinsky, Levrnshon i brojne druge oblike tih prezimena. I druga su zanimanja utje107

cala na stvaranje prezimena, vise u ASkenaza ali i u Sefarda. ,Tako u Sefarda susrecemo prezimena hebrejskoga i Spanjolskoga izvoriSta: Abulafia i Medigo (lijecnik), Albahari (prodavac paprenjaka), Hajat (krojafi), Maestro i Melamed (u&telj), Merkadi (trgovac), i brojna druga. U ASkenaza nalazimo viSe takvih prezimena, iz hebrejskoga i germanskoga izvora: Melamed i Lehrer (ucitelj), Doktor, Rofe, Arzt, Aptejker, Apotheker (vezano uz medicinu i farmaciju), Kiinstler, Maler, Geiger, Trompeter, Trumpeter, Spieler, Spiller i Spielmann (vezano za umjetnost i glazbu). Nalazimo prezimena vezana uz kozarsku struku: Lederer, Schuster, Sandier, Ledermann, Pergamenter, Sattler, zatim ona §to su povezana s krojacldm zanatom: Nadel, Zwirn, Fingerhut, Mantel, Schneider, Wollner. Ugostiteljstvo i prehrana dali su prezimena: Fleischmann, Beinhacker, Hacker, Breyer, Zuckermann, Zuckerbacker i Zuckerkandl, Bronfmann, Beck i Beckermann, Koch, Miiller, Mahler, Pfeffermann, Biermann i brojna druga. Tako su ostavila svoj trag u zidovskim prezimenima i mnoga druga zanimanja: trgovina i trgovanje stokom, Ugostiteljstvo, promet, obradba drva i metala, javne sluzbe i druga zanimanja i zanati. Prezimena prema zanimanjima, zanatima, tjelesnom obliku, duhovnim svojstvima i bojama (Fischer, Schneider, Gross, Klein, Lustig, Frohlich, Weiss, Braun, Roth, Schwartz, Griin, Gelb...) te druga prezimena (Mayer, Bauer...) nalazimo i kao nezidovska u vetinskome germanskom pucanstvu medu kojim su aSkenaski Zidovi zivjeli u vrijeme dobivanja prezimena, i ona nisu vezana uz zidovska prezimena osim podudarno§cu oblika. Zidovi su se u Europi, stjecajem povijesno-politiddh prilika, neprestano mnogo selili. U jednome casu bili bi postali nepozeljnima u nekome kraju pa bi posli drugamo, zatim dalje, u sve udaljenije krajeve. A sobom su cesto nosili prezime prema gradu u kojemu su njihovi preci boravili naraStajima ranije. Tako su Sefardima ostala prezimena: Frances i Carfati (iz Francuske), Almoslino (iz muslimanskoga okruzja), Florentin (iz Firence), Perera (iz Ferare), Navaro (iz Navare), Romano (iz Rima, iz romanskoga kraja), Toledano i Tolentino (iz Toleda), Deprato (iz Prata) i bezbrojna druga, poput prezimena Ascoli, Castelnuovi, Pontremoli, Sinigoglia, Rimini i brojnih drugih, nasta108

lihprema imenima talijanskih gradova. Usporedno pratimo nSkenaska prezimena: Popper, Propper i Pops (prema gradu Frnnkfurru), Halpern i Helpern (prema Heilbrunnu), Bachcr, Backarach i Bacharah (prema Baharachu na Rheini), Urbach (prema gradu Auerbachu), Stuckert (prema Sruttgartu), Dreifuss i Dreyfuss (prema gradu Trieru), Epstein (prema mjcstu Eppensteinu), Moskovic i MoskovliC (iz Moskve), VarSaver i VarSover (iz VarSave), Prager (iz Praga), Ukrain«Jik (iz Ukrajine), Ungar (iz Madarske), Pollak i Pal (iz Poljske), Marburger (iz Marburga). Osobito je mnogo prezimena nastalih prema nazivima mjesta u CeSkoj i Moravskoj: Kremzir (iz Kromeriza), Pscherhof (iz P5erova), Trebitsch (iz TrebiCa), Gostl (iz Kostela), Boskowitz i Boskovic (iz mjesta Boskovice). Tu je i poneko prezime znaCajno samo za talijanske Zidove, kao §to je Rapaport (pisano u razli£itim oblicima) a porjete od venecijanskih Zidova koji su zivjeli u getu, ispred porta, gradskoga ulaza. Dakako, prema mjestu odnosno zemlji boravka nastali su i svi oblici prezimena ASkenazi, koje znafii Nijemac, i svi oblici njemaCkoga prijevoda toga prezimena. To su prezimena Deutsch, Daj£, Doj^ (u najrazlifiitijim oblicima pisanja) a u hrvatskim krajevima javlja se i pohrvaceno odnosno prevedeno: Duic, Dajic i Njemclc. Osobitost ovih prezimena nastalih prema nazivima gradova i pokrajina jest mogucnost pracenja kretanja pojedinih skupina Zidova tijekom povijesnih razdoblja. Tako neka sefardska prezimena otkrivaju aSkenasko podrijetlo onoga pretka prema kojemu obitelj nosi ime, poput sefardskih prezimena Askenazi, Ashkenazi, Eskenazi i Tedesco (Nijemac, iz Njema£ke), Russo (Rus, iz Rusije), Morpurgo (iz Marburga). Neka su prezimena nastala prema nazivima gradova ce§ca, druga su rjeda, a nije rijetkost sresti prezime koje nosi samo jedna porodica, danas mozda raseljena diljem svijeta ali nastala od jedne jedine obitelji iseljene prije duga vremena iz nekoga pokrajinskog gradica istoCne ili sredi§nje Europe. Stoga prezimena nastalih prema nazivima gradova ima tako mnogo; samo medu aSkenaskim prezimenima ima ih oko Sest stotina. Pored naziva gradova, izvorom zidovskih prezimena £esto su bile slikane plo£e - kucne oznake u obliku Stita, nastale u prvoj polovini 17. stoljeca, u vrijeme TridesetgodiSnjega rata, 109

kada su Zidovima bila nametnuta obiljezja na odjeci i kucama radi razlikovanja od krscana. Takve su kucne oznake ponekad bile ukraSene najneobiCnijim prikazima, a ponekad samo obojene nekom bojom. Mnoga prezimena koja sadrzavaju nazive predmeta, boja ili zivotinja, nastala su prema ovim ponekad maStovito oslikanim plo£ama. Tako su nastala prezimena: Stern, Blum, Traube, Weintraub, Nussbaum, Eichhorn, Drach i mnoga druga. Od same plo£e odnosno Stita kao kucne oznake, nastalo je prezime Schild (Stit) i sva prezimena s kombinacijom oznake boje i rijed Schild odnosno engleskoga oblika shield, a i ve£ina prezimena nastalih prema nazivima boja: Schwartz i Schwarz, Roth, Weiss, Blau, Gelb, Braun... Pritom su nastajale razliclte pravopisne zabune, promjene i prijevodi, stvarajuti imena Rothshield, Shield i brojna druga. U vrijeme nastanka ovo su bili nadimci, tek vrernenom postali su ti nadimci prezimenima. ASkenaska prezimena op£enito imaju germanski oblik, a sefardska romanski, iako su korijenom ili znafenjem izvorno zidovska c"e$£e nego to moze izgledati. Nakon uspostave Drzave Izrael, mnogi povratnici u.pradjedovsku zemlju nosili su imena i prezimena Sto su in preci usvojili tijekom raseljenosti u Europi. Jedan dio useljenika ih je zadrzao, drugi su svoja germanska i druga indoeuropska imena i prezimena prevodili na hebrejski, freci su uzeli posve novo, hebrejsko ime i prezime, ponekad samo jedno od toga. Danas vecina djece u Izraelu dobiva samo hebrejska imena, a ne treba zaboraviti da je Zidovu nemoguce obaviti bitne vjerske obrede tijekom zivota bez njegova osobnog i oCeva zidovskog imena.

kovanujli nadnjenu od dragocjenQgainj.tgjdj.ala, " ^ ' ^ , oge s o t okp polo^aja mezuze: uspravno ili polozeno? Stoga je odredeno: m^?ti^ olozajuJ Pri ulafeniu i izlae m e z M d o r n u t a prstima koji so zafam prinoiellsnarriariako vierniR^ svakodrievno viSekrarno^ bezIa ~~' ga podsjggaju na jtemelmp

tugem na pergameni potekloi od obredno ^ a jeispisivanje mezuze vjersKi Cm, poput ispisivanja teksta Tore. morajbiti potp^rj i .
.-_-_-_g——- '""'•.t.'""" t'^^>vjc^'lva<-i /K

•4- Mezuza: svakodnevna opomena
Mezuza _se,.dr2j juyarQm_zidoyskpga nara. Malen komad pergamene-^mgnry^pipriri eferucama oma i svakoga drugog" mjesta za feoravak, ukljucujudi po3rume, tavane i garaze, ali se;rukada^ne^pr)fi^v1ja pa nl^y; u kupaonicu i odgovarajudega^blagpi eu
ii

•^— _•:. u::j:^:^a±gts*ia/buducl da temperafurne promjene, vlaga i drugi clmbenici mogu djelovati na pergamenu i tuS. Blagoslov mezuze se gubi za uku^ane i njihove goste u slucaju njezine manjkavosti, a manjkava je ako je tu3 na samo jednom slovu napuknuo ili djelomice otpao. Stoga se u vrijeme vedih po§asti, epidemija, ratova i gladi pregledava nije li vremenom do§lo do oStedenja u mezuzama. U raseljenosti mezuza se____ - priiivrstiti u roku do trideset ^_ mora „ J-^.N- . j.tjyj.n >-t XVJNI^ na nakon useljgnja, Vlzraelu Je obvpy.nn udniti ^)jgrvoga ^,r~— onuselienia, u Izraelu ie obvezno n^inift ~ u biblijskopcnjizi Devarim (Ponovljeni zakon) 6,4-9 i 11,13-21, gdje je Zidovima haredeno Bozju rijeii postaviti na dovratnike svoga doma, asamari}e^_OTezwzfl_zriaJi_^o£rai^^ Dr2^se da mezuza Stiti odp^nianja Kn&S^t^on\Sw^ipf oTJzhika pri ulaslcu rizla^ sKu%a~ispravaTrrzTVot); te dj osigurayajdo^ar i dug zivot. Pod kabalisti^kim urjecajem razvio se~oqeSaj"prefiTa^JezMzrkao amuletu, talismanu, te se drzi kako demoni i zli duhovi ne mogu prodrijeti u^u^uT^iT£uva^zezuzflrzbog takvoga su vjerova. njFzTdovskl vojnici u novije vrijeme sobom u rat nosili mezuze, a i izvan ratnoga stanja rnnqgi nose mezuzu na lan^idu oko v ta_kap_amulet, iako ovakvo tuinatenje i magijska primjer 111

110

bazen. Prije uranjanja propisan je redoslijed temeljitoga J i v pranja_gitayoga . Propisi bra£noga zivota osobito su slozeni upravo zbog zenina mjese^noga ciklusa. dio NaSim (2ene). kada~se simboliCno" ponovno fa3a u krugu zidovskoga naroda. Odlazak ujnikve intimna jejtvarjnuza i_zene.rje§ayale uranjanjem u vodu mikve. p^^elrTpriRupllienom kisrucom ili potognom vodom. U praksi. koznih bolesti i drugih nesre^a i nevolja. Pravila o ponaSanju prije.^Mftoe ne oCiS ^amo osobe ye^ i stvari. razli&te su se obredne ne£isto£e. koji je toga dann vjerniku najhli^. Tradicijski se drzi da razliCite nesrete pogadaju prekrslteljicu ove odredbe i njezina supruga. a ortodoksni 2idovi drze ih se doslovno i predano. jPri^prijamu zene u zldovstvo takoder je nuzno uranjanje u mikve. Takvu magijsku praksu osudivao je ved u 12. ^MusTcarac koji prelazi na jidovsku vieru ~T Mikve: kupka o£i§6enja h^ijgaz^rijmdaubj^jkojej^^ jednice nemogu£. toliko je bUo uvjerenje u magijske zaStitne mod mezuze. Mezuza je postala i svojevrsnom deklaracijom zidovstva. Ako je. do onih koji nikada ne uranjaju u vodu mikve. U yrijeme Hrama. Pa ipak. muSkarac koji bi poginio tezak grijch protiv vjcrcy oclJgdg^e yjerovanja u Jedrtoga Boga (makar i prisilom) uxivaTT zabranjenu hranu (makar i prfsilom) Hi sudielovao u sliCnome ^jgSnpmfinu. U praksi._osim njih ne~zna to^no vrijeme kada je ona bila ili kada £e idi u 113 -^-^^ odS^enja.. a f ena se redovito ogi§?u|e~ dvanaesyirinaest ill viSe'puta godiSnje. primjerice. posvedena pitanjima zene u braku i njezine obredne Cistode. stoljeduslayni zidovski u'SerijalrMaimonides.( nitfco . kabalistiCkoga pristupa o£i§£enju muSkarca prijp svakogn A? : bata i do neSto viSe prakticiranoga uvjerenja da je muSkarcu nuzno odSCenje samo prije jomkipurskoga posta. nakon §to spozna da je u stanju obredne oneciSCenosti. preko onih koji uranjaju samo prigodom onih obreda uz koje je to nezaobilazno (poput vjenCanja). pruzit ce joj je~3ruga^ena koja ce paziti da niti dio tijela ne ostane suh. 2ena u stanju obredne negigtoge zbogjnjegggnog ill _r\agiya se nida. nakon svakogamjese7" usiriJ suvremenome je zidov^rvu mozda najprimjeT^ nijaTazlilca^ vjerskoj praksi izmedu skupina razli&tih vjerskih usmjerenja upravo u uporabi mikve. a samo u slu£ajevima vece vjerojatnosti da £e mezuza biti nasilno oSte£ena odnosno ponizena. Cak je Sestina golemoga talmudskog teksta.i. od radanja mrtve djece do smrti u porodaju. da su i kr§danski susjedi u srednjovjekovnoj Europi dolazili Xidovima nabavljati ih za zaStitu svojih domova.zuze ne nailaze na rabinske simpatije.(prikupljanje)f jer mora biti-na^. treba ga ' uSkaracf je rijetko u okolnosfima koje zahtijevaju obredno odi$£enje u vodi mikve. no danas su razlozi za uranjanje manje brojnivMu§karac se u mikve ogiS6uje prigodice. buduti da se mezuza na ulaznim vratimajedovito pqstaylja na ^anjski do vratau^._naziva se mikve. opravdano je pri£vrstiti je s unutraSnje strane ulaznih vrata. RazliCiti su pristupi uporabi mikve za muSkarce: od hasidskoga obifaja svakodnevnog oCiSienja mu§karca u mikve prije molitve (§to se i u najortodoksnijih ne-hasida drzi pornalo pretjeranim premda je zacijelo osvjezavaju<5e!) do 112 . ne prihvaiajud nikakve vjerske obveze. pljeno u ne-Zidova. " mikvi~&e moze nadopuniti vodom iz slavine £im je najmanja propisana koliCina prirodne vode prikupljena u-. za vrijeme i nakon stanja u kojemu je zena nida brojna su i slozena. Od najortodoksnijih. LJkoIiko je iem potrebha pomod.. koji uranjaju u mikve u svim propisanim prigodama. treba priaifiipitiuranjanju u mikve radi ^ urqn u j«fejg_u okviru obreda prijama. Konzervativni i reformirani 2idovi ne rabe mikve u svim slu£ajevima koje zahtijevaju ortodoksni.tjr iela ikosit_y£anlanie j\ smije ostaffsuh. a bjju5ni_dodiri zabranjerdjuj_gis§ni.^ena nakon svakoga genitalnog krvarenja nije uronila u vodu mikve. kako bi duhovno oCi§<5en stupio pred Boga.akQ.no i 2ene rodene u zTdovstvu imaju obvezu testoga uranjanja7jer zenino se tijelo zbog redovitih mjesefnih promjena i povremenih porodaja drzi potrebitim redovitoga mjesefnog odnosno poslijeporodajnog o&§£enja.

.C.. Vi.-.tjemena.uobi£ajena. "^~ -. zadovoljavaju simbolpolijevanjem vode po glavi novokrStenoga.— u--t—i »! kipa. . ne za^uduje §to se uobi£ajilo tijekom svih dana u tjedmi cjelodnevno nositi odjecu koja je najvecim dijelom istodobno i obredna. primjerice katoliCanstvo. a djevojcice su'taTco^ers^rmm ~njem i dobivanjem imena primljene u zajednicu.molitveni ^al.—j—^!^-~. dok talit i ~ ~ a i e n a jgrema naredbama_Tore. osim §to je uz jesenske Velike blagdane .~ K". Ukoliko su zbog bilo cega u okviru ovih zahtjevnih propisa u dvojbi. razludti od drugih prolaznika jednostavnim pogledom na njegovu odjecu..mikve. naige|^gJBez~kraval:e/ glava pokTiveruhjyelikirn crnim §e§irima isppd kojih.. supruznici ce pitati rabina za savjet. _~ ' Ostrrr^a. . U nekim konzervativnim zajednicama medu 2enama je takoder obvezno pokrivanje glave laganim cipkastim pokrivalima ili prikladnim §e§irima. Mnoge krScanske sljedbe do danas su zadrzale ranokrScanski obiiaj potpunoga uranjanja u vodu.--.. dok se druge.. a u noyije vrijeme tako u vHerj^urji garenim komU od~Eohca~fazugitiH ^^oja..-. nosjT u~seHi~posve<i:eriost/.^fl'liiim-i i ' •' " n ^ ^ koiu pobozni Zidgy nosi tijekgrn c^ejoga dana. . J-.boja zalosti i £pJkaja^a^"CesTo su kaplce izradene od pTi§a ili svile. ali ukoliko bi se zbog bolesti ili drugoga razloga genitalno krvarenje ponovilo. ne bi zarrujetio^radatejuorno odjevene muSkarce/^u bijeljjn koSuljama.(tint mi/a). tieI'ffT^ Cuva^ i ngsj_ j_ Qspbitim po§joYajQiem^^enama nije propisana nikakva odredena obredna gdjeca^ oslm^td'u ortodbl^nlrn^e^elodn'evno pokfivaju glapokrivalima. U nedostatku drugoga pokrivala.Ea \^P^J^'a naziva se ^gj ^psfojp-^--^^=^~^^^^^^J^is^L^^-' kipq jednnstaynn crna^li pojavljuie se_i_U_ smedoj i crvenoj_bpji.. Premda obracenik na zidovstvo mora uroniti u vodu mikve pri svom prijamu u zajednicu. malena okrugla kapica kojoj boja niti tkanina nisu propisani. preuzimajuti mnoge prilagodene zidovske obrede. osmofia da' naoci rpderv)a.~£.e^.-:. U narodu u kojemu su svi punoljetni muSkarci istodobno (barem teorijski) i sve£enici. vedna novokrStenih bili su odrasle osobe. malena okrugla_kapica _ na zatiljku proviruje .— -"•-—-. . . a Cin kr§tenja bio je neodvojiv od potpunoga uranjanja u pt'scjm^bazen vode ocjgcenja. ponovno ociscenje je nuzno.J ~t Sestolfetni zivot u okruzju razlicitih kultura donio je i najrazlicltija pokrivala. Ortodoksna gidovska mu§ka odjeca obuhvaca obygzno pokrivalb za giavu §to se nosi od jut¥fn[e^a budenja do ~ mpU'rveHoga remenja7~Pomora se posvedvati osobita paznja. pa velik dio mugkaraca ^ak i kipa nosi samo u obrednim prigodama a u manje poboznim sredinama velik dio pripadnika zajednice niti ne posjeduje sve osnovne dijelove obredne odjece. . osobito vecih svjetskih gradova..je pokrivanje. . prihvatilo uranjanjg u mikve kao cin oiiSienja pri prijamu u kr§<*ansku zajednicu. a ponekad su UreSene srebrnim i zlatnim vezom. LL^anagnje i vrijeme u okviru reforjniranihza|ednica i zene ponegdje nose talit i tefilin.— -. napustila ^radicijski na114 " 'i2E!£^2i^J^i~?0^H--^?H. a aijete na sebi nema rdkakvoga^ftijeha 111 stm^jne necjjitogekojujji trebalo uklpftltiTZiaovsko dijete poilaji^lanbm zajednice sjiramjodgljgggydriosno. Krjlanstvoje._. U vrijeme poCetaka §irega prihvacanja krgcanstva.i. .no to je"u . novorodenp. obvezruTobreclnu odjecu zldovskoga muSkarca cini talit . . Ipak.— . s obzirom daje mikvesreds^vg ociScenja. No. . cin odijevanja. zidpvsko dijete jprolazitim obredom. oshn najortodoksnijih. Nakon prestanka plodnoga razdoblja.bijela . ali samo tijekom obreda. osobito ASkenaza. ' . danas je vecina Zidova. Hebrejskinaziv kipa u i Obredna odjeca: znak posvecenosti i razlikovanja Sve do prije nekoliko desetljeca moglo se 2idova. primanje djegaka u zaiednicu potvrduje sej)bjredc)rn ^objrejivanja i dobivanjajmenj.. 2ena vise nije obvezna na odlazak u mikve. — ~ ^ glave opominje yjemika na ne^pre^ stanu Bo2ju~naz^Sn^st7Wp"dosta^n6. tko na ulicama. u velikome dijelu zidovstva prihvacena je danas kipa. pri obredu ce posluziti jednokrama papirnata kapica pa fiak i rupclc.. Pa i danas.o'gtroi suprotnosti s"pisanirfrteme]|5nT'z7dc)v'ske tradjcjje. na hebrejgk^ome dbslovnc ^ v\i-_ ' panica^pvaj^gtverokutni §al naginjenje 115 .

npse tekpzyam talit katan (mali. propjsano je cjelodneynp pokrivanje-slaye zalnu§karcerProvodi se "Rao OD^BZUjuce u ortodoksnih i dijelom u konzervativnih. tijekom jutarnje molitve pripadajuiim koznatim ^ ^ pgiju te na lijeyu ruku u _ ? ^^ ploprave dje^aka za r^egov "Ear micv~a. kao predodz¥a svih Bozjih i vjengaruiu Pji pbigajuj^Q: k^pjnjajnugkarca ^ rese xm W>L/J. a za radnih se'dana 4 10. moze osje<5ati potpxmim dionikom Naroda izabranoSa- Obvezni. a samo vjerski izobrazeni pripadnici zajednice nosili su talit u obliku Sala. na^injene od koz^e~o5rednojiste^^ivo i. vec se odijeva prema obiCaju mjesne zidovske zajednice (u ortodoksnih) ili prema obiCajima Sire zajednice (u konzervativnih i reformiranih). Oblik i vrsta odjece nisu propisani. nije dopugteno nikakvo naru§avanje tjelesne cjelovitosti radi uresa tijela muSkog ili zenskog pripadnika zajednice. bijele £arape uz okra(5e erne hlafe i grube cipele. I uz noSenje tefilin vezana je praznovjerica: redovito noSenje daje dug zivot (vjerojatno zbog po§tovanja Bozje zapovijedi). Zahvaljuju^i drevnosti propisanih dijelova te odje^e.^. savez obrezanosti) te te do kraja ziyota nositi ovaj znak pripadanja zidovskoj zajednici. dopu§teni i zabranjeni znakovi: cuvanje identiteta ^Jedini znak koji zidovski mu§karac mpra nositi izravno na SVOme Ujelu jgsrzna^snVf!^qLn^rp7anof. odijevanje i no§enje obredne odje£e uvodi vjernika u Bozju nazofriost. Osoba ne smije nositi odjedu uobiCajenu za suprotni spol u sredini u kojoj zivi. Uz obrezanost. muSko dijete prolazi prvim obredom prihvatanja u zajednicu.t psmncrn Hann nri rn- " jtoja' rukama^digkff dad Tprijatelji. Izmedu ostalih. nisu trajni i mogude ih je promijeniti ili nasilno oduzeti. na^injene na 116 . to su poznati crni kaftani. na odjed te nai5inu CeSljanja i brijanja. JgiiL&£JBgsisamojpri^ jutarnjoj^ . prema obiiajima sredine u kojoj se zivi.^X^^JL. a u Parizu ili Amsterdamu nisu. 11-16 i .j<3bted ^ punolietriosti. ^U. da bi se nositelj stalnjo^e^aii^Q2jih^dredaba. I mu§ka i zenska odjeia odreduje se prema mjesnim uvjetima i obiCajima.l^cmjl^. Priprema i nabava. Dio obredne odje£e odnosno pribora koji u nezidovskim h^ brejskome^ o s I d ' o i: m e ni i r e d m e t~i . pa i onoga koji zahtijeva probijanje u§ne resice ili (rjede) nosnice. Cuvanje i ispravno drzanje.jurr^jnodrim Hi Ijublf aftjn^ jMuiunastrogopropisann^inzave^n^subijelejgsejnazvane ~" cla7jpne*se nose prema o^dredbiiz~^M Israel koja nareduie~— noSenje resa na ^etirLkuta odjevnoga predmeta. Sto znaCi da su u Kini hlaCe dopuStena odje<ia i za ortodoksnu zenu.tdit). manje u reformiranih Zidova. a za sve prigodom pribivanja obredima. Osim ovih manjih zahvata. nije propisan nikakav obvezni znak pripadnosti zajednici. za njezino tijelo.V^H VJ<-J. Ispod gornje 6Hp2eveoma tfaHiciJskrZidovi i danas kao znak duboke ddanosti Bozjim zaKoruma (a pomalo i kao zaStitno sredstvo protiv zlih sila!) svakodnevno^^.-.iT^lS-iZl). krzneni SeSiri osobita 117 .. s _ _ _ _ nojpdrederifm brojem i naiinlia s^feTIrlTaltaTRanije je u aSkenaskim zajednicama i u vrijeine^breda ve5Ina^\u5karaca nosila talit katan. polucilindri.. no rabini se protive takvome magijskom tumafenju. Tradicijska odje£a razlidtih ortodoksnih usmjerenja vremenom je postala dopuStenim i prihvatfenim znakom pripadnosti. I tada se na takve zahvate gleda slobodnije kada se odnose na zene. ^ jdytfbj^Sahrit. Ostali prepoznatljivi znaci. Budud da zena ima manje obveza. nazvanim Brit mila (ugpvor. a gotovo ni za odjecu.E-_^— —^ temelju zapovijedi navedenih u Tori. svaki se danaSnji nosed je. r g su dvije erne kui ti)ice u obliktikocke. a mpra biti~^ger<<'T""T'0'^ jo^T" na broju! Talit. kadaTtepbfeii nosltiT^fi ji"p"6put" ostallh muSkaraca. jedino je ovaj znak neodvojivo vezan za tijelo. te na Jom Kivur. Zidovima je dopu§teno noSenje nakita razliiitih vrsta. J^^XtS. getverouglast komad odjete poput potkogulje.

gdje zivi najvecii broj raseljenih Zidova. dakle jednoznaina i jasno prepoznatijiva odrednica pripadnosti. ili cijela rijefi hajim.oblika. koji ne smije istisnuti zidovski zalobni obicaj noSenja stare odjece s ovratnikom rasparanim tijekom obreda kirja. spada u znakove koji se ne smiju i ne mogu nad kao ures u Zidova. na kojemu je prikazana rimska plja6ca hramskoga pribora nakon pada Jeruzalema. VeHki zlatni sedmerokraki sviil5nia]E"cIo''tada7e u ~ ' mudrostMmora koja je i sama izjednacena~sa sUkovn ~ c^ prikaza zidovskoga naroda. Izvorni izgledMenore zabiljezen je na rimskome slavoluku ruSitelja Hrama. Ta je osobita nelagoda Zidova prema znaku kriza nastala u vrijeme srednjovjekovnih progona Zidova u Europi. Prije svega to je noSenje crnine ili erne vrpce kao znaka zalosti za pokojnikom. dok Zidov osjeca kriz kao njemu nedopuSten ali istodobno legitiman znak pripadnika kr££anske zajed- nice. ovaj znak nije propisan. Tijekom Novoga vijeka ovaj je zidovski simbol postao znakom prihvacenim kao usporednica krizu u krScana. Stoga je Menara prikazana i na grbu Drzave Izrael. kada su nebrojene okrutnosti i zlocini bili pofinjeni u ime toga znaka. ali do pred nekoliko stoIjeca nije zauzimao tako istaknuto mjesto u zidovskoj simbolici kao danas. budu<5i da i nadalje vrijedi rabinska zabrana reproduciranja bilo kojega dijela hramskoga pribora. U to spada i tetoviranje. imperatora Tita. i slicna odjeca prema kojoj prepoznajemo pripadnika hasidskoga smjera ortodoksnog zidovstva. svastiku osjeca kao napad na sebe i na svoju zajednicu. uz obvezu pokrivanja glave i za zene a ne samo za muSkarce. 4. mnogo stariji od samoga krScanstva. veoma se rijetko srece puna plastika. No. Ovaj znak star je gotovo tri tisuce godina. Pored zabranjenih znakova. DapaCe. iako su joS na podrucju zidovskoga. U novije vrijeme uobi£ajen je zenski nakit (rjede muSki) lancld s privjeskom u obliku magen Davida (Davidova Stita) popularno poznatoga kao Davidova zvijezda. prihvaceno i omiljeno u mnogim kulturama a sve vise i u^ krugu euro-ameri^ke kulture. pripadnika Naroda. muSkog i zenskog. slova het ijod kao prvi dio rijecl hajim (zivot). Premda je ukraSavanje uobi^ajenim nakitima dopuSteno. Ortodoksni propisuju i vecu obvezu pokrivanja tijela. odredeni izbor odjece takocter moze biti zabranjen odnosno nepozeljan.Menora Jedan od najstarijih i najjest Menora (Svjetiljka). hebrejsko slovo het. kojega nalazimo od sinagoge do grobnice i od ureda do 118 119 . 'bltaix jkoga Hramado njegova pada u^prvdme"sfc'ljecu. Ovakvi znakovi. Dakako i znak takozvane svastike (koja je izvorno jedan oblik kriza) premda drevan. odnosno trodimenzionalni prikaz Menore. crnina kao znak tuge za pokojnikom nije dopuStena. Prije svega to se odnosi na naruSavanje tjelesne q'elovitosti bilo kakvim sakacenjem tijela. £etveroslov Bozjega Imena i slicni privjesci. Ovo se osobito odnosi na kri2. graniie s praznovjerjem te su op^enito nepozeljni (osim u reformiraruh). Pojavljuju se i drugi oblici privjesaka: svici lore. jer je tijekom nacistieke zlouporabe toga znaka smrtno stradala gotovo polovina zidovske zajednice. No. Zabranjeni su-bilo kakvi uresni urezi na tijelu. likovni prikaz ili mali model Menore danas je omiljen simbol. zbog jake identifikacije nacista s tim znakom. Sto nije dopusteno jer se osjeca kao izrazito krScanski obicaj. uobifiajeni u nekih naroda medu kojima Zidovi zive. nezamislivo je za pripadnika zidovske zajednice uresiti se nekim od znakova identiteta drugih zajednica. iako je kriz prastari znak. Nije dopuSteno usvajati ili nositi tjelesne znakove drugih zajednica. za razliku od magen Davida. lako dopuSten. iako se obiCaji odijevanja vecinom prihvacaju iz Sire zajednice. veliki ilb-^id^Ysktli-slrjglznl^. Stoga.

Ovaj se motiv ve£ u Starome vijeku pojavljuje na reljefima. Od 13. osobito magijski. nastaloj u 14. a na njoj je bio heksagram. TakvaJcu6na menora nije svijg^^-ygg'asipomena:ili slika jedrioga^^ riajva2nijiK^d^elo^ hramskoga pribofa. mozaiCnim podovima. mne a v o v teksta Cestog u 12. poneEacfje radi magijske z'aStite naziva rabilajusedal. Cesto ga (i pogreSno) nazivajuDavidovon^zvtjezdom._Oydje je Sveto Ime^upisano u magen David zajedno sa slovima MKBT. . no jedini danas zivutfi narod koji ga je poznavao joS u drevno vrijeme jesu 2idovi. te je danas oplenito naipoznatiji simbol zidovstya. stolje^u medu A§k^^zima. ^aSamaodplemenitih metala. u vrijeme dok je sama Menora postojala. Stoga u Pragu posvuda nalazimo heksagam: na sinagQgajna.'Stb ma120 Magen David prihvaten je i u drugim zidovskim zajednicama. nazivanu u clokumentima Zastavom kralja Davida.VHki. ona nije dosegnula puni znaCaj simbola. S^obzirom da je svako oponasanje postupaka vezanih uz postojanje Hrama za"metiore zapravo su_sampjZjrLja. Ponekad su razlidti tekstovi. Sidonu^jia^inipn . stoIjeda nalazimo ga u hebrejskim rakopisnim Biblijama od Njema^ke do Spanjolske. z jga_se:na_grj:kome iezikiT SajuJstoJsraCnih-tr'okiitaokre'-tieksa i krakova. osobito na knjigama tiskanima i^Pragu.\ }\f\t*<*'f\+*f^\fi i »*-> A r^M I* L"^ ( 1 * * 1^*%«/^*C«! < ^ \f\rv\\n * ft ^ f^nirro se u ranome Srednjem vi]ekTi7u~2idovskim zajeHniSama u islamskim i krscanskim zemljama. Ovaj je oblik medu najstarijim znakovima uopte i javlja se u vi§e ranih kultura.4?cgatima dnice i-Magen David .stana. zbog zvjezdolika obJika. poet kojom su milijuniotpravljejii ^L pomzenie i:stytTTlifte jejmajfen David_ dpbio novu dimenziju . Ijjekom 19. na(je p^Qfog na cionigtiekoj konjispos'tave 2idovskeI naglonalne dr2ave magen David je nagaojvqje rnje^ojiaJ^iigo-mgdgpJjMtav^ 121 . zidnim slikama. a ponekad se heksagram rabi samo kao ornament. gdje jc zidovska zajednica imala pravo na zastavu. Ovaj se znaknalazi i u kaBalistiCkoj"Tavjizi'Scfer hngcmi. bron£anim i keramiCkim predmetima. U vrijeme nacizma^ jtametnuta je 2iidovima zuta oznaka magerTDyvma kaorzna^k-jT rtfstj iiarn^efir}ene"is1:rebljenju. n xLaj^k^TT^avigrovajgi^k"hbsio na svomc .k~^biteljsk~e_ pjffiacJnostljjidovskoj zajednici.Davidov stit Ovaj se zidovski simbol u svakidaSnjem zivotu pojavljuje gesto. Najstariji tekst koji spoSnjenjaTnagijskoga alfabeta andela."te"|£ne E^^i^alo^jg^maJ^&vijeSa^^^ tradicija povezuje s Jehtidom Makabijcm. Maven Dam'^Je urezanu_pega^pronaden u. bili pisani rijefima slozenima u obliku magen Davida. kakvim je postala nakon propasti Hrama. stolje<5u. Nakon pronalaska tiskarstva nalazimo ga i tiskanoga.stoljeea postao je simbolom *:J ' '--•• Jkao znak ideTtfetar _iz srednje i zapadne burope~prb§irio se na isto^nu Europu i u orijentalno 2idovstvo. No. gdje je postao simbolom novih nada i bolje bududiosli za 2idovski narod.

tijekom posljednjih dvaju stoljeda uobi£ajilo prikazivati i rabiti magen David u oblicima paralelnim s kr§ianskim krizem. premda je dopuSten. Drevni bliskoistogni proizvod od ploda vinoye loze. zapravo bilo vinova loza. prvi vinogradar. -V"Maslina Maslina (z^'|)je je^an pd sedamplpdoya Erec Israela §to ih sppjtnmiejbiblijski tekst. li§te i plod £est su motiv likovnih prikaza. a tijekom dvaju tisufljel!:a^bri~u~n^roje^^ svijednjacima za Ma^dlnT^nuferBiblijsRiTfaSTiudski tekstovi spominju maslinu i njezlno^ulje'na mnogo mjesta.. nad kojbnTse izgbvaraT)lagoslov: Blagpslovlj^rrTi'Kofrsi stvorio'plod'vin^e^Kze^^o. ne poznavajuti mu snage opio se vinom.Takvo vino prema najstrozim rabinskim propisima'moze pfbizvesti ~~ i bvinproizvoditi kaSer vino. Vino rabljeno u bbredu mora biti kaset. besplodnoj pustinji. tekstila i rukopisa.YH1!. . s kojega su jeli Adam i Eva. Menori. Stoga se oko simbola zidovskoga naroda u grbu Dr2ave Izrael.E9. Narod Izraelov ponekad se usporeduje s maslinom: kao Sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijeStenjem ploda masline. Glavni se blagoslov zidovskoga objeda stoga izgovara upravo nad kruhom. 5§?. osnovnqm hranom kulturruh starih naroda. a vino uz Seder Pesah mora biiikaSer i^j^hJ^istpzaPe^ sah.-PI^iior^ 5. Menore.rabi za bdredivanje riajmahje kolidne neke hrane..^bez i najmanjegalragXKvasa).a e e zabraTije7io~C5sim jedhom godE^eTzaplagdana Puriina!). Vino se dr^rnajyaznijom tekuCinom. omiljen i Siroko rabljen.§-teP-. vino je £esto povezano s kruhom (lehem). dopuSteno u propisanim koliCinama i u o d r e e n i i n p r i l i k a i n a ^ . te da je vino bilo zabranjeni plod. U obreolu. Maslinbva^randca bila je nakon svjetskoga potopa prvim znakom kopnenpga zivota za Noaha. Bog^im je dao znak o plodnosti Zemlje Obe^ane. koji su simboli£an znak pripadanja zidovskoj zajednici. vino 0^j^/j^]ff?^u ulbgu u^idbvskjm¥obredu. <Sji je plod davao uljgjednu bd bsnpvnih: 2iVoinJH"MMrriic£ Kbliko je zidovski osjedap bitnom za svpje pfeliKljavarije razvidno "~ Qviru Izraelu. tako su i pamje kojima su 2adovi morali prod tijekom svoje povijesti proizvele dragoq'enu spoznaju o pravim vrijednostima.2^ima.eJixefet skoga i zivotirijskogajijelaji 2idoystvu. Stoga je vino.sHkjpjgfa bflika yinova loza svbjinx vTficama^U^em i grozdovima_dobrpdoSao je i £est motiv liresa zidovskih gradevina. kao istodobno sveta i opasna teku&na. osobito zbog simboli£m3ga zna£enja plodnosti. rabini su uvijek bili svjesnrkbrrjena problema: Noah. gdje je veliCina kpju vjerski zakon. a maslinove gran£ice. Fremda postoji vjerska zabrana pretjeranoga uzivanja u vinu. -f Vinova loza Cegto_p^kazivan zidovski simbol je vinova loza i njezin p_lod. koji je^svo|pm dbiteljf jedini pd prvotnoga Ijudskog roda prezivio P-9J2E M. To vrijedi i za nakit i druge urese u obliku magen Davida. Bioje^to pryi blistav i syje'jjpjod'nakon njihovajetrdesetgod^njega prehranjivanja pomalo dosadnom syaki3a§njom manom\i suhoj. 122 123 . ' . povijaju dvije grane masline. U staro se vrijeme izgovarap_pjpseban bFagoslov i za maslinu. Halaha. on nije obvezno nazo£an kao simbol na zidovskim vjerskim gradevinama.Maslinovo je ulje gorjeloT u hramskome svije^njaku. Neki drze~EaTc6~Jel drvo spoznaje. Putem toga grozda. Prvi.^ptajni_£phpd isjQ^ prema tradiciji golem grpzd. ali ^abatorn se vino blagoslivlje prije kruha. mala je dio vedneyjerskih_obreda.

prije nego su od dviju skupina Zidova doseljenika. ASkenazi j Sefardi dvije su najvece grane zidovskoga puCanstva. ve£ ostvarili ve<^i ill manji samostalan razvoj u doma&nskim sredinama diljem triju kontinenata. U toj ranoj krScanskoj Europi nije 124 125 . poput one u Kini. prestale postojati. osobito onu §panjolsku. kasne antike i ranoga Srednjeg vijeka. Svaka je zajednica odvojeno morala proci povijesnim okolnostima pada Rimskoga carstva. Nakon pada Hrama. ljudi nekrScanske vjere i druga^ijih obiCaja. a neke su zabaCene zajednice. SlROKI KRUG 2IDOVSTVA ^^S^jS^fi^^^Kii^^^^i^3^!l^^fil^j^j^^^&^ . ASkenazi U slici probudene srednjovjekovne Europe a§kenaski Zidovi tvore vazan dio. pojedine manje zidovske skupine razasute su svijetom tijekom dugoga niza stoljeta.Krug zajednistva i razlidtosti: ogranci zidovslvn Uspomenl knjiJevnika Liona Feuchtwangera. Razdvojile su se veoma rano. Prije nastanka danaSnjega globalnog sela ti su dijelovi. Tijekom stoljeca. jo§ prije gubitka 2idovske drzave. gubitka drzave i progona iz domovine.i kasnije Europe. nastale velike zajednice Sto su bimo utjecale na razvoj srednjovjekovne . a u nekim gradovima ^ine i razmjerno visok postotak pu£anstva. iako nastali iz zajedni^koga korijena. Jerjoznao. dva su razdvojena kraka zidovstva poprimala osobitostfvezane za domadinske sredine i za samostalan razvoj. Tako u Africi i Aziji do danas zive ostaci drevnih zajednica i skupina 2idova. autora Spanyo/ste balade. Pored dviju velikih grana zidovstva nastalih u Europi.? ona tiisu s^ktagka doksu-u Danas su Zidovi svijeta narodnosna i kulturalna zajednica nastala od nekoliko nakon dugoga vremena ponovno spojenih ogranaka.. mnogo je pridoSlica povecalo ove ved postojece zidovske zajednice.000 ljudi.. a" pof eci su imnastali naseljevanjem Zidova na Pirinejski poluotok te u'podrufije' fimskih proviricija Galije i Germanije. ASkenaza i Sefarda. ukupno oko 65.

medicinorn. dionikom je gospodarskoga i kulturalnoga napretka Njemadke. selidbama stjefu rodake u udaljenim krajevima. Tako ASkenazi. te na sjever: u baltiCke zemlje. Nema niti jednoga zidovskog muSkarca koji ne bi znao fttati barem hebrejski. Velika zidovska zajednica traje tu tijekom stoIjeca. postaju kozmopolitima srednjovjekovne Europe. u drugim mjestima ili u Izraelu. a slijedilo ga je plemstvo i dio naroda. postaju ibukom Europe. ziveci s islamskim zatim s krSdanskim susjedima. noviarske i druge sposobnosti. nastala jo$ u vrijeme rimskoga procvata. Poclnju se baviti trgovinom. Pariza i Troyea na jugu te do Frankfurta na istoku. stoljeca okrecu prema zapadu. SrediSnji dio podrucja Sto ga Zidovi nastavaju tijekom Srednjega vijeka. trajala je sve do kraja 15. Spanjolska je ruka u Srednjemu vijeku bila duga. uz manje ili vece teSkoce. I krScanska Spanjolska trebala je svoje Zidove. preSao je na zidovstvo vladar Hazara. Zidovi opstaju u mnogim njemaCkim gradovima. Tijekom sljedeca dva i pol stolje^a 126 ASkenazi 6e se iseljavati ponovno natrag prema zapadnim zemIjama: u Englesku. Poljska time nije oti&ena od Zidova. Oko godine 1100. stepskoga nomadskog naroda podrijetlom iz srediSnje Azije. No. Francusku. Zapravo. Sefardi Drevna zidovska zajednica u Spanjolskoj. Osobita aSkenaska kultura s njezinim govorom. svakidaSnji govorni jezik velikoga dijela ASkenaza sve do Drugoga svjetskog rata. No. i 18. aSkenaske selidbe i dalje se tijekom 17. a vi§e od 100. Bizantom i mediteranskim lukama. zivjeli su Zidovi u visokouljudenome okruzju islamskoga Pirinejskog poluotoka. te Italija nije smjela primiti onoliko Zido127 . obicajima i jidiS knjizevnoS^u uni§tena je tijekom Cetiriju godina trajanja Holokausta. Nizozemsku. Istodobno. na jug: u Moldaviju i Gr£ku.000 Zidova bilo je ubijeno ili nasilno krSteno. Hazarski su se ASkenazi tada rasprSili Rusijom. Oko godine 700.000 izbjeglica tako postaje korijenom raseljenih Sefarda. kada je propalo hazarsko kraljevstvo Sto se protezalo golemim prostorima sjeverne strane Crnoga i Kaspijskoga mora. No. Prije po£etka kr§danske rekonkviste u 8. Dio izbjeglica naSao je utodiSte u snoSljivoj i gospodarski mudroj renesansnoj Italiji. kada su ediktom vladara konac"no izgnani. ProSirili su se na istok sve do Poljske. a prezivjeli aSkenaski Zidovi ponovno su se okupili u svojim ranijim sredinama. stoljeiu £inilo polovinu svjetskoga zidovstva. koji se najfieSce podudara s njema^kim krajevima. Tako je. prekida se idila zajedniCkoga zivota u istocnim krajevima. Vladarevi su nasljednici duvali pripadnost zidovstvu sve do 1016. Galicije. No. a jidiS ostaje njihovim jezikom neovisno o zemlji u kojoj zive. pridruzujuci se drevnim zidovskim zajednicama. Nijemci). godine. Poljske i susjednih krajeva. Najved dio tradicijskih zajednica potpuno je uniSten. valom nasilja kozaclce pobune 1648. oko 1600. zadrzavajuci se od nekoliko godina do nekoliko desetljeca u nekome mjestu. Oko 100. prolaze^i s njima povijesne nemire i razdoblja blagostanja. Ondje se stvara jezik jidiS. uzivajuci vjersku snoSljivost i gradansku ravnopravnost s muslimanima. Izmedu Krakowa i Minska najve£a je koncentracija zidovskih naselja. DapaCe. bilo sve do 1492. stolje£u. iako prognani iz mnogih mjesta. tamoSnje je zidovsko pucanstvo raslo tako brzo da je u ranom 19. ASkenazi nastavaju podrucje od Amsterdama na sjeveru do Rouena. zanatima. a i mnoge zene su pismene. povremeno tijekom pola tisucljeca tjerani odavde i odande. Hjekom stoljeca rekonkviste. Vecina tih zanimanja bila je tada prezrena ili krScanima vjerski nedopustena te su ih prepustili Zidovima. a kada se prilike pogorsaju krenu dalje. Stoga se obitelji. stoljeca. te tako i sami 2idovi sebe prozva§e ASkenazim (A$kenazi. pa i dtave zajednice neprestano sele. medu 2iidovima bio je dobio biblijsko ime A§kenaz. njihove obrtnic^ke. porodice. kako <ie ih u naSe vrijeme nazvati pjesnik. lijecniiike. godine. stjecajem nepovoljnih okolnosti. Zidovi vet zive na neusporedivo vecem podrucju. Bjelorusije i Ukrajine. sudjeluje u zivotu §ire zajednice. bankarstvom. Ne vezuju se previSe niti za jedan predio ili grad.bilo lako biti Zidovom. seleci se u£e mnoge jezike. plihvatili su Spanjolski jezik vecinske sredine. kako to u zidovskoj povijesti neprestano biva. ali su se cVrsto drzali^svoje religije i tradicije. U Ukrajini je tijekom vala nasilja uniSteno vi§e od 300 zidovskih optina.

U otomanskome okrilju proveli su Zidovi viSe stoljeca. koji su bill rado primljeni zbog svojih sposobnosti. pridruzujuci se ve<^ od rimskih vremena postoje^im zajednicama na istoCnojadranskoj obali. osim dvjestotinjak stanovnika K'aifenga koji se.. New York. Godine 1517. premda bimo asimilirani. Spanjolski Andaluz. Diljem islamske sjeverne Afrike vec su zivjele razbacane zidovske zajednice. stoljeca. Posljednji rabin zajednice umro je 1810. Danas viSe nema niti jedne zidovske opcine u Kini. Posljednja sinagoga u Kini. sa£uvali su svoj srednjovjekovni Spanjolski jezik. zajedno s muslimanskim trgovcima. Juzno i jugoistoCno europsko sefardsko puc^anstvo §to se u vrijeme Drugoga svjctskog rata naslo pod vla§<5u nacistifkih rasnih zakona. Beskudnici su shvatili da ce najbolje utodSte ipak nad izvan krScanskoga svijeta. Tako je Pirinejski poluotok ostao bez svojih zidovskih zajednica. gdje bi se vracali vjeri praotaca. te ih kineski tekstovi nazivaju Hui-hui (strand) s plavim kapicama. Svuda su u otomanskome svijetu unapredivali zivot gradova u kojima su se nastanili. Premda takoder islamsko. nakon pola tisucljeda postojanja. cvrsto se drzeci slavljenja Snbntn i blagdana. Odlazili su u London. a potomci 2idova potpuno su asimilirani u vetfinski narod. koje primaju dio izbjeglica. za razliku od Hui-hui s bijelim kapicama. Prema starim kineskim i muslimanskim zapisima. Hamburg. Osobito £vrst zidovsko-§panjolski identitet Cuvala je skupina sefardskih izbjeglica Sto se naselila i trajala u zaba£enome pokrajinskom kutku Otomanskoga carstva. a potpuno je uru§ena i zamijenjena drugim sadrzajima u drugoj polovini 19. u pokrajini Honan. Zidovi u Kini Neke od neko<5 cvatudh zidovskih zajednica netragom su ugasnule. dudeoespanjol ili ladino. U gradu K'aifengu sinagoga je izgradena 1163. Jedino pravo pribjeziSte vidjeli su stoga izgnanici u vjerski snosljivome Otomanskom carstvu. u juznu Ameriku. lako su se donekle razlidto dalje razvijali pod utjecajem novih zivotnih sredina.va koliko je mogla. godine. i preostali europski Sefardi su se nakon Holokausta izmijeSali s ostalim granama zidovskoga puCanstva. a zajednica je zacijelo organizirano postojala i ranije. te su koristili svaku mogucnost odlaska u slobodnije zemlje. te se tako dio sefardskih izbjeglica naSao u zemlji svojih predaka. to jest muslimana. Najvece fidovske opcine imale su i po 2000 pripadnika. tegko je postradalo. Oak je i u tim najistocnijim predjelima svijeta sve do sredine 19. Amsterdam. i svoju hispansko-zidovsku kulturu. i trajnim sjecanjem na izgubljenu domovinu. Jedna od takvih je i ona u Kini. prilike u tim krajevima nisu lake: mjesno muslimansko puCanstvo nije prijateljski raspolozeno. osobito muslimana. godine. 2idovi su bez problema vodili svoj nadn zivota. stoljeca bilo zidovskih zajednica. gdje su postali pionirima zidovskoga naseljavanja novoga. u gradu K'aifengu. istodobno islamskoga i krScanskoga. zapad128 noga svijeta. Rusije i Poljske. U svim vedm gradovima naselili su se ovi izgnanici pokuSavajud ozivjeti svoj razoreni zivot i svoju kulturu. trgovacldh i diplomatskih iskustava. Zahvaljujud vjerskoj snoSljivosti drevnoga kineskoga mnogoboiaCkog druStva. a segregacija se strogo provodi. obrezivanja mugke djece te prehrambenih i higijcn129 . Poput preostalih ASkenaza. Takoder se najvjerojatnije na 2idove odnosi kineski opis: ljudi Sarenih oiiju. prozetu jakim utjecajem domacinskoga slavenskog okruzja. omogucujud svojim ugledom i polozajem nascIjavanje kasnijim valovima svoje bra^e. pala je Palestina u otomanske ruke. No. Kinezi nisu 2idove osjeiali drugaCijima od ostalih stranaca. £ini se da su Zidovi prispijevali u Kinu Putem svile. obnovljena je posljednji put 1663. siromaSnih a§kenaskih iseljenika iz NjemaCke. te 2ive u svim krajevima svijeta. u Bosni. Na sefardskome temelju ova je zajednica stvorila osobito vrijednu bujnu kulturu. Nasli su se Sefardi i na hrvatskim obalama Jadrana. sjecaju svojih zidovskih predaka i osjecaju sebe 2idovima. ono nije imalo predrasuda prema 2idovima. Potomci prezivjelih i nasilno pokrStenih portugalskih Sefarda drzali su to prisilno krgtenje samo odgodom neizbjeznoga iseljenja. nalazed u toj novoj domovini zamjenu za nikada prezaljenu Spanjolsku. medicinskoga i tehnidkoga znanja. a Turci su se didili i podsmijevali gluposti Spanjolskoga cara koji je izgonom 2idova obogatio Otomansko carstvo a osiromaslo svoje vlastito.. a dio se vratio i u domovinu Izrael.

Plocica-je pisana jednim od indijskih jezika. na samome jugu zapadne obale indijskoga potkontinenta. No. odnosno oko jednoga stoljeca nakon dolaska prvih zidovskih skupina u osmome stoljecu. i vojnidkim. odmah zahtijevana uspostava Inkvizicije radi progona kao heretika izbjeglih pokrStenih Zidova §to su se vratili svojoj vjeri. prema krScanskome racunanju vremena. 1663-1795. Vremenom. zidovske su zajednice na tome podrucju i dalje napredovale. izmedu 970. koji su ih Stitili i dopugtali im drzanje vjerskih obiiiaja i obreda. cvrsto uvezivali stopala kako bi ostala sitna. nije uvijek bilo idilicno zivjeti u toj zemlji visoke kulture ali oduvijek prenapuCenoj i nemirnoj. pod vladarima zvanima rad±e. osobito u gradu Cochinu. vet u vrijeme kralja Salamuna i tisuCu godina kasnije. godine sjediStem portugalskoga potkralja. nadgrobni zapis na zidovskome grobu iz 1269. a u spisima nastalima tijekom 10. pa i ratarskim. zidovska je zajednica u Kini boravila tijekom 11 stoljeia. Kineski je nacin odijevanja. godine. Od Kineza s kojima bi stupali u brakove trazili su prijelaz u zidovstvo (no. Zivot je u to vrijeme Zidovima bio neusporedivo lakSi u malim hinduskim kraljevstvima malabarske obale. Tada§nji perzijski kronicar tih krajeva spominje postojanje sinagoge. stoljeca navode se neki indijski obi£aji i obredi. U vrijeme nizozemske vladavine. Jaka veza s amsterdamskom zidovskom zajednicom u to je vrijeme osobito ojadala cochinsku zajednicu iz koje je potekao niz velikih trgovaca i diplomata. do 12. Zidovi su pristizali i u sjeverne dijelove Indije. ona se naziva Hodu (Hindu).) dio se izbjeglica naselio u islamskome indijskom gradu Goi. naseljavali su se Zidovi u indijsko jugozapadno priobalje. i 1035. vodi zidovske zajednice. ali Inkvizicija je u Goi tek nakon 1560. Sirije i Iraka. te su Zidovi nazivani i vjerskom skupinom koja uklanja tetive. poput kineskih susjeda. kojom se odobravaju neke povlastice rabinu Josefu. Godine 1543. dok su zadrzavane i cuvane temeljne odrednice zidovskoga nacina zivota. ceSljanja i uresa tijela bio prihvacen do te mjere da su Zidovi djevojcicama. no nema dokumenata koji bi to potvrdili.skih odredaba. stoljedu. Kao i u drugim krajevima. zahrjev se ponavlja. sa£uvali su vjeru u Vjecnoga i nisu prihvatili Stovanje bilo kakvoga idola. Naseljavalo se tu i mnogo novih pridoSlica iz Spanjolske i Portugala. kao i kineski govor. Zapis muslimanskoga kronicara govori o Zidovima stradalim zajedno s muslimanima i krScanima u pokolju 12. Pod mogulskom vlaScu nastalom 1526. U najstarijemu zidovskome spisu koji spominje Indiju kao mjesto. prije. Od tih ranih pofietaka pa do nestanka u 19. no sve to ne porvrduje boravak zidovskih zajednica u Indiji toga vremena. a potvrduje ga i engleski 131 . i zapisi na sinagogalnim kamenim plotama potvrduju srednjovjekovni boravak zidovskih zajednica u Indiji.000 zrtava nereda godine 877. Mnoge su sinagoge nastale u tome povoljnom okru^ju. Pored zidovskih imena. a pri molitvi okretali su se u smjeru ostataka jeruzalemskoga Hrama. doista po^ela ubirati svoje zrtve. Ziveci u idolopoklonidkoj kulturi. Indija se u kasnijim spisima spominje kao mjesto u kojemu je lako pos130 tati bogat i kao nalaziSte zaiiina. Perzije. Otomanskoga carstva. prihvacena su u gradanskome zivotu i kineska. cinovnickim. u vrijeme pada drugoga Hrama. s obzirom da je padom Goe pod Portugalce i njezinim proglaSavanjem 1510. Nakon toga.ne bi trebalo vjerovati kako nije bilo jo§ i viSe obratnih demografskih kretanja). Palestine. Prvi povijesni dokument koji potvrduje naseljavanje Zidova jest bakrena plo£ica hinduskoga vladara dijela malabarske obale.) te portugalskoga pogroma i izgona (1498. Nakon izgona Zidova iz Spanjolske (1492. Cini se da je broj zidovskih naseIjenika bio yelik. Priprema ka$er-mesa privukla je pozornost kineskih susjeda. a i brojni kasniji srednjovjekovni putnici spominju vi§e trajnih zidovskih zajednica naseljenih diljem malabarske obale. mjesni obicaji prihvacani su u vjerski nebitnim pojedinostima. a joS se uvijek cuva u cochinskoj zidovskoj zajednici. Kineski su Zidovi proucavali Toru i drzali se tradicijskih moralnih nacela ukljucujuci i skrb o siromaSnim i bolesnim clanovima zajednice. sjeverne Afrike. Zidovi su se pored trgovine poceli baviti i drugim zanimanjima. Zidovi u Indiji Prema legendi. Njema^ke.svega lijecm£kim. vec samo trgovaCke izlete u Indiju.

razvijaju se zajednice u Calcutti i Bombayu. Ahmedabadu. naime. samo oko 15. a nastanjivali su se najviSe u Delhiju i drugim vedm gradovima. draguljima i duhanu.553. (Stoljeie kasnije. Cini se da se od tada stanje nije bitno mijenjalo. koja je opstala tijekom gotovo triju tisudjeca. Jedna od njih. te tako 2idova ima od najsvjetlijih skandinavskih tipova do negroidnih etiopijskih Fala§a.000 indijskih 2idova. Dolaskom britanske vlasti na indijski potkontinent. da je kraljica kao uspomenu na svoj ugodan i ne iskljuclvo filozofski posjet muzevnome Sa133 . Talmuda niti drugih spisa nastalih nakon odvajanja.K. Danas postoje samo ostaci te zajednice u Cochinu. no medu malim zajednicama razasutima indijskom zapadnom obalom ima nekih koje svojim znafiajkama privlaCe pozornost. Uspostavom Drzave Izrael 1948. Beta Izrael (Ku^a Izf aelova). jer smatraju da se on odnosi samo na potomke stanovnika kraljevine Jehude (Jude). Cini se. i Crne. Bene Israel o§tro je podijeljen na dvije skupine: Bijele. premda zidovski zakon ne zna za rasne podjele. dospjelih u te zabafene krajeve u vrijeme legendarne etiopijske kraljice Makede (poznatije kao kraljica Sabe) i njezina sina Menelika. mnoge obrede i obi£aje. hebrejski jezik. tradicijski prihvacene kao izravne potomke prvobitnih sedam bra<5132 nih parova. prehrambenim zakonima. takozvanl Fala5i (Stran£:i)-ili7-kffko sami"sebe nazivaju. Na posve indijski tradicijski kastinski nafin. a 1968. mnogi perzijski 2idovi se takoder tu naseljavaju kao i 2idovi iz Buhare i Afganistana. stoljeCa bill su u Bombayu veoma aktivni mnogi zidovski u£enjaci. Istodobno. potpuno odvojena u etiopijskom bespucu.putopisac 1616. 1970. a njihovi pripadnici <5ak donedavna nisu smjeli niti jesti zajedno. Pooni. poput onih u Calcutti. ali mnoge male zajednice joS opstaju razbacane Indijom. godine je procijenjeno da u Izraelu zivi oko 23. na 500 u godini 1968. a oko 12. Danas je jedina veca zajednica okupljena u Bombayu. Najveti doseg opdenito doiivjela je zidovska zajednica u Indiji pod britanskom vladavinom. velik je dio i drugih indijskih 2idova odabrao povratak u drevnu domovinu. iskaza vjerovanja. Basre i Alepa. prevoded molitvenike i druge hebrejske tekstove na mjesni jezik marathi i tiskajuti mnogo novina i £asopisa. ali sacuvali su znanja (i £vrsto in se drzali) o Sabatu. Tijekom 19. drevnim blagdanima. slifine kozi indijskih susjeda s kojima su se tijekom stoljeca mijeSali. Alibagu i New Delhiju.000 pripadnika uselilo je u Izrael. Cak ne znajudi za postojanje svjetske zidovske zajednice.000 Zidova. Bombay u to vrijeme prima i mnoge zidovske useljenike iz Bagdada. ali vi§e ni jedna nije bila u uporabi. No.) Najveci dio bombayskoga i calcuttskoga zidovskog gospodarstva bio je temeljen na pamuku. Izraelski Vrhovni rabinat u novije ih je vrijeme priznao kao 2idove. Iako danas. Problem je dodatno talmudski zamr3en cinjenicom podjednako tamne koze u obje grane Bene Israela. u vrijeme nacisti£ke vladavine u Europi nacl uto&Ste i mnogi europski 2idovi. tu te. u Indiji bilo oko 26. Naime. Od vecih zajednica opstala je samo bombayska. ove se dvije skupine ne mijeSaju brakovima. Vremenom bili su zaboravili najved dio vjerskih tekstova. FalaSi su potomci zidovskih uglednika i njihove pratnje. godine. te sebe drze potomcima sedam zidoyskih bra£nih parova spaSenih s broda potonuloga blizu indijske obale. Procjenjuje se da je 1951. iako uz neSto te5ko<ia. Cmi i dnlje imaju podredenu ulogu. Slufajni zidovski posjetilac prepoznao je ove zidovske obifaje i u novije vrijeme ponovno povezao zajednicu s glavninom zidovstva. Etiopijski FalaSi Hi Beta Izrael JoS je duze nego Bene Israel od glavnine zidovstva bila odvojena~mala zajednica 2idova U EtiOpiji. Broj pripadnika nekada jo§ i mnogo ve6e bombayske zidovske op<iine pao je s 4000 u 1945. tradicijski drzi da su joj preci prispjeli u Indiju u drugome stoljecu p. potomke iz mjeSovitih brakova s mjesnim puCanstvom. zabiljezeno je postojanje 29 sinagogalnih zgrada diljem Indije. 2idovi su u sjevernu Indiju dolazili najviSe iz Perzije i Korasana.000. za sebe ne prihvacaju naziv Zidovi. veC ih je bilo samo 18. premda u ponecemu upitno. Godine 1969. imaju zajednifke sinagoge. zajednica Bene Israel. juti. slijeded zidovska naCela. dok oni sebe drze potomcima takozvanih Deset izgubljenih plemena. 1961. obrezivanju i izgovaranju prve refienice molitve S'ma.

Najvi§e ih je u 134 Do vremena druStvenoga otvaranja i mnogih pitanja koja su se nametala zidovskome u^iteljstvu. nisu poznavali niSta od spisa. U islamskoj sredini sjeverne Afrike. svojim etiopijskim podanicima podarila polu-zidovsko kraljevsko muSko dijete. prema sluzbenome misljenju mjerodavnoga ortodoksnog rabina u Izraelu.i obiCaje. osnova zidovstva: Tora i njezini zakoni te blagdani i obicaji nastali prije razdvajanja cuvani su tijekom tisucljeca. prebaciti u Izrael i sacuvati od ratne opasnosti Sto je tada nastala u Etiopiji. Zidovi sjeverne Afrike u svakidasnjem 2ivotu usvojili su arapski jezik domacinskoga okruzja. Rano odvojeni od glavnine Zidova. podrijetlom Sefarda i potomaka drevnih zidovskih zajednica. zatim u Tunisu. pri povratku je sobom poveo brojnu skupinu dvorskih svecenika. no ipak su se tijekom desetina stoljeca Cvrsto drzali svoga identiteta. a zajednicki zivot olakSan je sli^nim prehrambenim propisima i sli^noScCt svakidaSnjega zivota. kraljevi Etiopije. pripadnici zajednice u velikoj mjeri mijeSali s pripadnicima mjesnoga puCanstva. u Etiopiji je ostalo jo§ samo oko 1000 FalaSa. Kada je ovaj za Salamuna neocekivani sin poodrastao i posjetio oca. u mirnim vremenima oni su zivjeli poput njihovih susjeda. No. zagubljenih Zidova. neSto u Alziru i Egiptu. i 1991. preba^eni su avionima u Izrael gotovo svi Falasl. nacela. dakako.000 FalaSa. uglednika i njihove pratnje. To je nazalost istodobno i kraj njihove osobite afrieko-2idovske kulture i poCetak ponekad mukotrpne prilagodbe suvremenome zapadnjacikom izraelskom druStvu. Osobito je bila velika operacija Mojsije. No. no to ne clni upitnom njihovu pripadnost zidovskoj zajednici. Tijekom vremena su se. tijekom stoljeca okrutno progonili malu etiopijsku zidovsku zajednicu. bilo oko 25. dok su potomci toga Salamunova sina. No. Tijekom nekoliko akcija spasavanja izmedu 1977. Smjerovi suvremenoga zidovstva Ortodoksno Zidovstvo Sjevernoafridki %idovi Oko 20. iz neposredno prijeteceg ratnog vihora spa§eno u kratkom roku 10. Maroku.000. koja nikada nije bila snosljiva kao ona u Otomanskome carstvu. a brakovi su sklapani unutar zajednice. Tako je bilo moguce najveci dio Fala§a. postavsl kasnije krScanirna. Godine 1991. zivi u sjevernoj Africi. tijekom stolje£a> Falasl su poprimili mnoge magijske i druge nezidovske obrede. ova se cvrsto drzala svoje zidovske vjere i osjecaja zidovskoga identiteta. Dakako. Tako su pripadnici zajednice FalaSa danas posve negroidnoga tipa. blagdana i obicaja nastalih nakon njihova naseIjavanja u Etiopiji. islamskih Arapa. svi su Zidovi zapravo bili ortodoksni. kojom je 1984/5. kojih je 1974. Drzali su vjerske propise i obi£aje na jednak 135 . Zidovi nisu uvijek bili dobrodoSli. odjece i obiCaja.lamunu. Sabat se takoder strogo poStovao.000 Zidova. ova je zajednica prihva^ena kao^zidovska. Medutim.

koji r Jedan od takvih pdkre^je Hasmzam. Istodobno. u vrijeme emancipacije. ugradio je zidovsku tradiciju u suvremeni zivot. " " -------. . zivota i obreda koji su se uobi£ajili tijekom vremena kao posljedica raz136 .- Reformirano Zidovstvo Zov modernoga drugtva privukao je u 19. alito. uspijevajuti se potpuno uklopiti u suvremeni zivot (iako ponekad tijesno) a istodobno Cuvajuci svaku pa i najmanju vjersku odredbu. Uz haside. Tako vjerski zakon obvezuje svakoga prema njegovoj vlastitoj procjeina I savjesfi.. Na&la njihove reforme temeljila su se na vjerovanju u vjeCno fivu Toru. pritom je i vodifem i alatom. Oni u svakidasnjem zivotu provode (inaee samo teonjslcoT'«a2elopre'ffia^ karac istodobno i svetenik. te na Bozjem pozivu neka bi zidovski narod bio uciteljem etike tijekom svih vremena. No. ima i drugih danas . odjedom i naeinom Cesljanja devetnaestostoljetnih istoCnoeuropskih 2idova. zbog sada veC dinastifkoga naziva svoga predvddnika. potiCud emocionalno angaziran pristup zidovstvu i eesto djelujuei poput misionara. Upravo obrat"0/ ovakav slobodniji pristup zadrzao je u okviru zidovstva mnoge Zidove koji ne prihvatf aju ortodoksiju.. . stoljetu brojne 2idove. Zabrinut zbpg opasnosti ve<5ega osipanja tradicijskoga zivota. kako bi se i novi naraStaji mogli s njom poistovjetiti. Lubavkher Rebbea (Lubavichevskoga rabina). No. vi§e milijuna 2idova slijedi zahtjevan put Nove ortodoksije. nazvane minhagim (obi£aji). nije nezaobilazno potrebno provoditi one oblike vjerovanja. a mjesne razliCitosti krajeva u kojima su zivjeli. opomenom ali ne obvezom. . uz uvjerenje da ce biti korakom ka vedem pokrgtavanju Zidova.. stvarajuti takozvanu Novu ortodoksiju. Vjerski zakon. Prema pristupu Nove ortodoksije..nacln kao i njihovi preci prije vi§e tisu£a godina.. danas male ili gotovo jseezle. srednjoeuropski su 2idovi poCeli gledati na svoju vjeru kao manje obvezujufti negoli je bila njihovim precima. prepoznaju se kao izvorno ortodoksne I dr6Vne sjevernoafrieke i bliikoisto^ne zajednice... veC je potrebno drzati se tp&io samo onoga gto je odredeno rijeeima Tore i kasnijih svenhspfsa. njema£ki je rabin Samson Rafael Hirsch (1808-1888) Il6tih drustveno-povijesnih okolnosti. oni potY?!dlllu. U zivomoj stvarnosti.j'e nu2no provoditi toen-o do pojedinosti. Poznati su i kao Lubavicheri (a u nas i kao Ljubavi&vci). . uvazavajuti povijesne i tehnoloSke promjene. ' poStovane su ako se nisu suprotstavljale na£elima Tore. CijT sxi p"npadnici veoma akfavni. Slijedeci taj smjer. uvijek izrtova darivanu ^idovima. 137 pozvao na potpuno odvajanje od neortodoksnih zidovskih sredina i njihovih ustanova. 2idov moze potpuno doprinositi suvremenome zivotu ne Cine£i ni najmanje kompromise u obavljanju naredaba iz Tore. te su vode njemaekoga zidovstva spoznali potrebu za obnovom snage zidovske vjere."Gvakav]e pnstup bio pozdravljen u vladajucim krugbvima razliCitih zemalja..?voju beskompromisnost. Tradicijskim odnosomprema ulozi spolova. Halaha. 2ivot se"™e»_E^ii52£litiJa^^ ali prilagodba treba biti dinamiCna. pa i diljem zidovstva drugacljih usmjerenja.

treba tumaiiti uvijek iznova. osjeciaju duhovnu Ijepotu 2idovske bastine. Danas je reformirano zidovstvo najzastupljenije u Sjedinjenim ameriCkim drzavama i zapadnoj Europi. oni osje^aju svoj zidovski identitet i zele ga saiuvati. a pritom su ortodoksiju dozivljavali kao teSko primjenjivu u stvarnome zivotu.Nedostatak reformiranoga zidovstva mnogi vide u donekle olakom poimanju Tore. micvot. te se neke struje viSe priklanjaju ortodoksnim pristupima.pd. te u poricanju teoloSkoga pojnaa izabranosti zidovskoga naroda zbog nelagode koju takva predodzba izaziva u suvremenosti. stoljeca je nastala do tada tijekom tisuca godina (uz rijetke povijesne iznimke) nepoznata pojava: Zidov nevjernik. aktivno sudjelujud u zivotu svojih zajednica. usporedivog sa zajedniikim duhom svakoga naroda. Zbog ovakvoga pristupa. Mnogi. a temelji se na naielu zajedniCkoga zidovskog duha. sekta Esena. Halahe (vjerskoga zakona) i Bozje svenazoCnosti. te mnogi od njih na razli&te na&ne ipak slave zidovske blagdane i poStuju tradicijske obiiaje. no nije pridobila veci broj sljedbenika. U okruzju tragi(5nih politic^kih prilika nastaju sekte Farizeja (izvorno: PeruSim). Tako Zidovi nisu Izabrani 138 . tijekom 19. Mesijanski pokreti i sekte u okviru zidovstva U politidd nestabilnome vremenu drugoga Hrama pojavile su se brojne sekte. uz blazi pristup izvrsavanju obveza. Terapeute i mnoge druge poput primjerice redovnifike zajednice u Kumranu. znamenite zbog svitaka 139 Rekonstrukcionizam Ovaj je pokret nastao u novije vrijeme u Americi. ova je sljedba vi5e sustav miSljenja nego sffvjer u zidovstvu: Rado'je-prihvacena u nekim vi§e asimiliranim zidovskim sredinama. u £esto hladnom i racionalnom obavljanju obreda (za razliku od izvornoga zidovskog emocionalnog pristupa). postotak takvih nereligioznih 2idova je ved. Bog i njegov narod su prema konzervativnome pristupu u neprestanoj dinamicnoj vezi. a Bozje naredbe. poput zajedriica drugih naroda. Tako konzervativno zidovstvo stoji izmedu ortodoksnoga i reformiranoga. trebaju biti iznova i drugadije tumafene. ortodoksne i konzervativne sljedbe ucinjen je u okviru ove sljedbe glede uloge zene. No istodobno. Konzervativni pokret poftva na temelju tradicijskih vrijednosti. prije svega americldm. ono je prihvatilo vetinu bitnih na£ela. No. Hemerobaptisti. ali ne dijele s vjernicima duboko poStovanje prema Bozjim odredbama niti ih se drze. u okviru konzervativnoga pristupa istodobno ima i najviSe raznolikosti. zatim sekte Bana'aim. a druge reformiranima. u okviru zivotnih okolnosti. Bog nije osoba ve<5 natprirodna sila. rekonstrukcionizam drzi potrebnim prilagoditi zidovski vjerski zakon eti^kim odrednicama naSega vremena. Opdenito. lako mu je trebalo neko vrijeme za prilagodbu svojih na£ela temeljnim postavkama zidovstva. i reformirano zidovstvo u danaSnje se vrijeme ponovno reformiralo. uz duboko postovanje i drzanje njezinih odredaba. Hipsistarianci. £esto istaknuti pripadnici zidovskoga naroda. dok one za koje se drzi da viSe nemaju svrhe treba ukinuti. U sredinama gdje je religija opienito bila progonjena tijekom duzega razdoblja i u onima gdje je doSlo do veie asimilacije. Zidovstvo bez vjere U vrijeme nastanka emancipacije i sve veciega prihvadanja akademskoga Skolovanja. ali ipak je blize ortodoksnome. Konzervativno zidovstvo Pokret konzervativnoga zidovstva nastao je kao odgovpr na nastanak reformiranoga pokreta medu onim njema£kim Zidovima kojima je taj otklon bio preradikalan. Narod vet oni medu sobom tvore organsku zajednicu. Saduceja (izvorno: Cedukim). a rabini drze svakoga nevjemika ne samo mogutim vjernikom nego i neotudivim dijelom zidovskoga naroda. Magarejci. U praksi nema oStre podjele na vjernike i nevjernike. koja u novije vrijeme moze obnasati svaku vjersku duznost pa i rabinsku. Bitan odmak. a Halahu. No.

moie se osjetfati kao sektu. pored nesluZbeno priznatih (u Zidovstvu inate nepostojecih) dinasticldh povlastica pripisali i poneSto od Mesijinih atributa. samoproglaseni mesija koji je svoje brojne sljedbenike preveo u islam zapetljavsl njihovu zajedniclcu sudbinu do toCke s koje nije bilo povratka u zidovstvo. Zajednica se nastavlja na hasidske obiCaje te naglasava uporabu jezika jidiS. osje^ajuci tekst Tore kao dostatnu osnovu za uredlvanje druStvenih odnosa. kabalistifko uCenje i sljedbu. mugkarci su Cesto vcoma aktivni te. drze neke Zidovske obiCaje. zajednica Karaita. jer svaka je sekta inaala svoj vlastiti politiCki pogled na stanje pod rimskom okupacijom. premda se smatraju muslimanima. stoljece javljali su se samoproglaSeni mesije diljem Europe i Male Azije te oko Crnoga mora i u Mezopotamiji. koje se smatra dijelom iidovstva ali oni zadr2avaju svoje vlastite vjerske sudove i nastoje sklapati brakove samo u okviru svoje zajednice. pripadnoscu i nastankom. Ne bi trebalo smatrati sektama u okvini Zidovstva razliclte druge skupine koje nisu dio zldovskoga naroda ali vi§e ili manje pogtuju i slijede 613 zapovijedi ili neke Zidovske obrede i obi£aje. Pod nacistiCkom okupacijom umoreno je na Krimu deset tisu(ia Karaita a pet tisuca preiivjelih rasprSilo se oko 1960. brojna ortodoksna zajednica Chabad Lubavitch. No. koje ukJjucujejrnisticrii filpzpf141 . stolje&i. djeluju i poput misionara diljem zldovskik zajednica svijeta. Oni sklapaju brakove samo unutar svoje zajednice a ne i s drugim muslimanima. a zive u Izraelu). Od ranoga Srednjeg vijeka pa sve do duboko u 18. Sve do danas. crnim sirokim odijelima zastarjeloga europskog kroja. nije bilo srediSnjega autoriteta koji bi mogao procijeniti mjeru neslaganja osnovnih naeela zidovstva i Kabale. te su u Zurbi svome karizmaticnome vrhovnom rabinu. Neovisno o 2idovskim zakonima koje poStuju. oni nisu dionicima baStine Naroda Izabranoga. dugih brada i pejesa. No. u Srednjemu i Novome vijeku. zivi skupina potomaka njegovih sljedbenika. Dok se zene drze strogih starih 2idovskih obicaja 140 donesenih u Ameriku iz Europe 19. godine diljem Rusije. osim bavljenja gradanskim poslovima. iako u neusporedivo manjem broju. Sve su te sekte ugasnule tijekom vremena. najvise u Turskoj. stoljecu Sabetaj Cvi. Istodobno. neupitno zldovsku svojim znafiajem. ameri£ki Crni Zidovi i slicne vjerske zajednice. najvise u Amend.svetih spisa §to su se saciivali do naslh dana i izazvali veliko zanimanje znanstvene i vjerniCke javnosti. U osobito prepoznatljivoj odjed. svima je bila svojstvena teznja za pronalaZenjem ispravnoga teoloSkog i praktiinog pristupa stovanju Boga i Bozjih zapovijedi. Clanovi te zajednice za Zidove ponesto neuobicajenom nestrpljivoscu cekaju dolazak Mesije. NajviSe sljedbenika imao je u 17. glave pokrivene okruglom kapicom a preko nje jos i velikim crnim sesirom. usprkos njihovim razlicitim politiCkim pristupima. muski pripadnici zajednice svuda su lako uocljivi. tradicijski istocnoeuropski pogled na zidovstvo i ne osjeca driavu Izrael bitnom sredisnjicom svjetskoga Zidovstva. oko 500. nazvani doenmeh (turski: preobracenici) koji. koju bismo mogli prepoznati i kao mesijansku sektu. u vrijeme nastanka srednjovjekovnih i novoyjekovnih mesijanskih pokreta i Kabale. U novije vrijeme. U vrijeme nastanka Talmuda. all razlike su ne samo teoloske vec i politi£ke. godine. Do danas preziyjela je. Danas djeluje. cije ime znaCi: predvoditelji odnosno prvaci Pisma. kao Sto su Samaritanci (danas ih ima samo joS oko 600. H-Kabala Malo koji pojam iz okvira zidovstva pobuduje istodobno toliko radoznalosti i zabluda kao Kabala. nakon toga prelazi u podrucje Crnoga mora. No. Do oko tisucite godine zajednica je opstojala na Bliskom Istoku. testo su njihova temeljna nafela medusobno srodna. U to je vrijeme u Sjedinjenim americJicim drzavama zlyjelo oko stotinu karaitskih obitelji.000 Karaita. Karaiti su ga odbili prihvatiti kao obvezujuti spis. rabini ih u slucaju zelje za povratkom u zidovstvo odbijaju prihvatiti kao Zidove-povratnike. nastaju u okviru zidovstva mnogi mesijanski pokreti koji bi se takoder mogli prepoznati i kao sekte. Kabala je samo jedan od naziva velikoga sustava misticnoga vjerovanja. uvojaka kose iznad usiju. misticnpugenje^gJBozjim ^jMbjitin^ifflaviSverrikaJLJiuclskoj sudbirtr^vo je u^enje pohekad na samome rubu kruga koji oznacava^i odreduje Sto je u okviru Zidovstva a Sto nije. Danas u Izraelu 2ivi oko 15.

mistika i ucenjaka iz Palestine. najiesce kao pblik pseudoznanstvene komercijalntTzabave^paj. moguinost magijskoga nadzoranad prirodnim sUamTTdruge misticlrre^T'inagijsl^cljnberuke7THx^p^a^uj^)edinstv Boga. a u£e^ ___-^_ . koji je u 2. fttngajf>nna u suvprngnnj/rrjeme ogranigena na u2i krug rabina i nihovih sledbenika i rubnae •3(^3 taTT^T^IaJ^ajETict^Vijjjvr^^ Kabalistiiko je uc"enje sve donedavna prenoSeno skrovitim naclnom i duvano kao tajno znanje ograni£eno na krug kabalista. * * . A. Kabala u svome sustavu nosi razlidte misti£ne ideje. stoljecu zapisivao nauCavanje mistika Elijahua.. te tvorcerr^Kabale drzi rabina Akivu. if CU-ltJpOXS. stabilnj^^relijmuje spo. o2enjeni.^ oyih _stTj^ura_^auzirnaju popnovi EojTpredstavljaju razliCite stupnjeve svetosti^odliovjekova-materijalnoga tijela do Bozje naravf. Osobitost ovoga sustava jest u pjddayanju. ~Bu3ud da je n¥staTa~naR:on~paHa Hrama.tj^. naj^esce prikazariib. Tako Kabala tumaft narav pojma putem brojfiane vrijednosti slova kojima je naziv pojma napisan hebrejskim slovima. . dibuka (zloduha). no ona u suvremeno vrijeme krize vrijednosti i identiteta izaziva veliko zanimanje nezidovskih krugova. Hebrejska rijec kahala 7x\^prw^em^redaja. Relativizira se pojam slobodne volje i uvode poimanja koja duboko zalaze u podrucje praznovjerja. ^~-ff-~'-rniiom istine* i _-. odnosno rabina Simona Bar Johaja. tradicija nastanak Kabale smjesta vise od tisucu godina ranije. druimnazivima.^ ^_ J vanje. izreceno tijekom godina njegova boravka u palestinskoj pustinjskoj pecini. jekaTputem brojnih i ja^KgititLgjruktura. no upitno je bi li Kabala uspjela zadrf ati to mjesto da je u vrijeme njezina nastanka i razvitka postojalo srediSnje rabinsko tijelo koje bi prosudivalo nije li takva pojava ipak izvan kruga Sto ga ocrtava Tora.vbwl-. u vrijeme raseljenosti. Tako je Kabala u na§e vrijeme desto tumacena bez stvarnoga poznavanja njezine biti. Ovo je ^&J. Durnm dogadanja oko samozvanoga mesije Sabetaja Cvija.Utenje je ^_____^__—*' tiiekom europske zidovske raseljenosti u juzno]~FrancuskoJT"Spanjolskoj No. Ovw jv. tradicija. cima mladima od tridelseTladnosmrc'etrdeset^ su uCeni. J^abaluie^bjlozabranjenoizu^avati zenama aliJ_rauika]j. kabansF^o^ de~LeonT^ohar prikazuie~osnovna na^ela Kabale.XX.^a^pQkuiaLnadzirania nad njim. vulgarizirana na masovnome tr2istu neprestano gladnome mistike. kombiniran s naCelirna 6 dobroj i zloj sili europskih srednjovjekovnih dualisti<5kih pojkrftta^te. Kabalisti^ka tradigiia_smatra rabina Simona srvaxa= teljem temeline knjiga Kabale.t * L ^W CH. predo^uje~ezoteritnu realnost iza i iznad razine svakidasnjega zivota..psiholo§ke ovisnosti i sekta§tva. U ovim broj£anim vrijednostima kabalisti vide skriveni smisao i poruke sto ih vode do otkrivanja Bozje naravi i tajne Svemira. SvemiraiJ^a^. koji je zivio u pfvofne stojjeju. zasnovane na vjerovanju u skriveni smisao Svemira i nasega zivota u njemu. Tradicija Kabale prenoSena je tijekom mnogih naraStaja unutar dijela zidovske zajednice.ski pogled na svijet i magrjske na^jrLe. jzyorno nije iidqvski. Ovakav je pristup preuzet iz drevnih kaldejskih vjerovanja i magijskih postupaka.>»^IJ^^AI.J^-. tzllca^ znaj^^pasne ako . j j nosno njima napisanih rijecii. ^pobozni..-. Ciji je stvarni pisac^za^ ~ p^vo srednjovigjkovni Spanjolski Zidov. Zohara. dubokoga 'znaienja brojCanim vrijednostima pojedinih hebrejskih slova-od142 143 .. Kabala u zidovstyojiyP" djjpojmove reinkarnacije. odrzala se Kabala u krugu zidovstva... nakon J^pje.

te dnevni ciklus p6iinje"dolaskomno(ii. rava da se blagdaru slave uvijek u -• "-I i znafenju i naravi jednako. traje 30 dana)/ ara srpnu kolovozu. ^ a^pjadal^ereforma kalendara najvjerojatnije biti uginjena. ako se ne ufini ispravak.cunima. W ^ S ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ J ^ f f t 30 dana). U.—— „' .'l. ]^^^2idovskoga kalendara raCunaju se od ve&ri do veien( xjslanjajuS ^se^ na izriCaj iz prve glave prve Mojsijeve knjige. ' godina slavrprvoga i drugoga dan¥lnie^c¥l?h'lri/flj To je stoga §to u 145 .. traje 30 srpnju/traie 29 dana M—. a dnevni dio dana kada se prve zrake sunca primijete na isto^nome obraianTe~dne^nb^7]Ddnd^^^o6n6ga dijela dana fazliCito je. . ° . Tako bi se po jedan dan viSe pojavljivao samo svakih 12. Rabinski uCenjaci bave se tim problemom. prema kojemu je Bog styoriojsvijet predveder. neki odnjih predlazu reformu kalendara koja predvida 123 prestupne godine tijekom 334 godine. -a-A W IJ-" ¥ ' VQ^strpjstvo odstupa od asfrbje 29 dana). -„ ^ f . traje 29 dana). rrtnpgi rabinskj_autojriielix>dredujuIclnevjii_3Tord^ izlasku i zalasku sunca na horizontu. U sljede^oj Cetvrtinjj^dje(5ajcalendarskom ppgreSkom dodat 2e'se" zapfavcTsamojoj je~dan dan yijka. Vrcmenom de to. JPrije toga vremena ovaj je sustav prinyenjivan uz astronomska promatranja i temeljen na lunarnim mjesecfina ustanbvljerum'plifenTprVoga opazajajnladoga mjeseca. te se premTastronomskome vfemenu ^mljenjaju ovisno o godllnjim dobima. nodfu dio dana~za]po2ifije kada se okom neba. umjesto dosadagnjih 7 prestupnih tijekom svakoga razdoblja od 19 godina. Vazni bi se proljetni blagdani poteli primicati Ijetnim mjesecima.^yflrl(odgoyara traynju/sylEyu. S obziroiii_ gjpjestu-_ liiomske tofinosti. izazvati pomicanje blagdana u sljedefe doba godine od izvornoga. ( lipnju/ govaFasvibnjuTlipnju. ovisno o razli&toj duzini dana tijekom gocTisrijih doba. yjerskqme_ zalcbnu^Frema~HSfl/ti. pa je tako i duzina[jflot zemaniotJisatij razliCita. Dan prve pojave mladaka naziva se IRoS frojgljf a slavljen je sye do danas kao~mali b^g^n7T[s5g§^rnjejiidQyskl kalendar lunarnosolarnir^o'diha se sastojigdjiyanaegt mjeseci od po 29 odnosno "SO^ana. No. a neprestupna godina naziva sejiana pe$uta\(6bi<iiI~giQ3^^ . Da bi sve bilo malo_slp2enije. od kada se kalendar odreduje matematiddm izra.ane od praskozorja do prvih zvijezda. Nolftulma razlike izmedu gradanskog dy'adesetgerfrerosatnoga dan. Saot zemaniot bitnijiuzaodredivanje pravoga vremena razliCitih dnevnih irtolitava.1650 godina uporabe oyogazapisanog kalendaraj?lagdani su se tako pomaknuli za pko^edanjana.Zidovski kalendar jGo^SnjiJkal^ se naziva nasnji zidovski kalendar kao zapisani sustav gotje^ez^Sedine 4_stoljega. Sesta. tijekom _ ^ l dosovno: tru-^ _p^iR7Prestupna ' dna godina). bkgdjnaj)djgovar^uge doba godtne: DoduSe. osmaTjelianaestay^etTnaesta/sedarnna^s^^ devetnaesfaTTJ fakvoj godini pf rje redovitoga mjesecaf flrfflra/dodaje se 144 joj jedan s 30 dana [adar'Seni iliycadaryi Ovo osij'iiLl i. a jesenski blagdani bi se pomicali prema zimskome razdoblju.^ dal^]p1rema~|Jfl +a&.GODlSNJI KRUG: BLAGDANI I POSTOVI -f.500 godina umjesto danaSnja oko 4 i pol dana svakoga tisudjeta.. vet se svakih 21 6 odnosno svakih 230 godina dobiva po jedan dan viSe. niti ovako nc postize se potpuna astronomska toCnost. prava polemika medu struinjacima jo§ nije zapoiela.

takav je nacin postao nemogudm. Njemaeka. t^kjoje_uj^dienosti._ -•-. prvi mjesec godlsnjega ciklusa. Prije nego je kalendar od ranijeg. roS hodeSa. na temelju astronomskih promatranja i brojanja dana i rjedana od prethodnoga blagdana. i 5760^ godine. jer bi vjernici te§ko podnijeli dvodnevni potpuni p6sf^to~gTovlj^Ia^an^na^ze. dolazilo je do veoma ozbiljnih nesuglasja medu sljedbenicima razlidtih rabinskih Skola oko tocnoga dana pojedinog blagdana. jer njive imaju svoj Sabat. 1342. Oyo se pdnosi na sve blagdane osimRoS ha-Scme. iako je uspjeSan i dovoljno tofian na manjim udaljenostima. koja napedeseta. Ovaj^an je istodobng i dan prema kojemu se broii svaka sedma~ V. 2idovski je kalendamastao kao agrikufturnd pom'agalo ali ve6 veoma rano i kao nezaobilazan vodic za obiljezavanje blagdana u tocno odredeni dan godine. pada u doba proljetne ravnodnevice dok nova godina. koji odreduje pocetak kalendarskoga mjeseca. te Jom Xfpii^. T a k_ 9 9 ^ godina obuu 1 KvaicarHijeTdve zidovske 5759. ^r—~vlr'. osporili su rimski vlastodrSci zidovskome vjersko_mejy333f]P!taQ5n^^^ vremelaa"rnladaka. paljenjemvatreJNrakon pocetka Sire raseljenosti dujem tada poznafogirsvijeEa. RoS ha-$ana.zidovskome kalendaru postoji viSe novihjgodina. Jo§ jedna nova godina pojavljuje se u godiSnjem ciklusu_blagdana: novagodina drve^a^^redjrj.pjnj2ijnfikQga_mje&e£a\J^^ kada uTzraelu^dT^ece^ po^inje pupati^Dakle. Molitvenik. a tradicijski rafiuna vrijeme od postanka svijeta. No. osim nove godine stocne desetine. pada u vrijeme jesenske ravnodnevice. ve<? su u to vrijgme tjedni tuge i pokajanja. Ovi su dani i u drugih naroda vezani uz blagdane godiSnjih doba. Go3Sie"350. Trvi dan proljetnoga mjeseca|ni^^di^^ag^syijej^sn^rryiovom godinom.pocefaKa godiSnjega ciklusa. obifiajnog. Adama._ . koja je i u domovini dvodnevni blagdan.. nisan. po^etkbm"godignjega ciklusa blagdana i pojetkom ragunanja ^o^i^a kfaljevanja^ kraijeva. jjrj^osalna~nova godjna^Mog /M-Sflnfl/yiolazi pryogaj ^ —«_^ mjeseca \tiSrija. No. Prvoga\e/u/g jejwyjyg)djnjyrarac'un^^ ine.i ' \J eodina. ustanovljen u pisanome obliku. a nova godina drveca u vrijeme zimske kratkodnevice. jubiejska godin stupa n^kpnjciklusa sedam puta sedam godina. Vec prije potpunogajajejjafvgJjja_Zidova iz^domoyij ne dolazilo^e do teikoca oko ustanovljavanja dana blagdana.. jer dan blagdana odredivan je svake godine iznova. S obzirom da zidovska nova godina poclnje u vrijeme jesenske ravnodnevice. kao pbljetriica^tvaranja prvoga ^ovjeka._. to jestTSabfltl __ _. Tada je uslanbvIjenWaj pisarii kalendarski sustav §to traje do danas sTsvirrrprednostiiria tradicije i nedostacima netocnbga proracuna. Zodijadki kotaC. (kaoi pbljetnica. odnosrw . 146 . u Zidova nema vecih blagdana u vrijeme Ijetne dugodnevice.riastao_jobicaj proslave blagdana jedan^dan"duze nego u^or^oj^i^kakoW^blagdan sigurno bio : prodayjjen tijekom blagdanskqga dana. Tada se zeralpr ne obdjelava. jet vl] e1sfo~opa1!ajuTrT^^ s_brijega na brijeg. svaka godjria gradanskoga kalendara obu^ hvaca d i o v e d v i ^ 2 i d o k l i i n a . stya^ ranja s^ajHa~o3Sc^rio7prema drugim mlSIjenjima.

.. dan primirja u gospodarskome nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode. ovi su dani ra"dlfu"r6bTeru a poneSto se od njih raz- 148 149 ..8 CuvajSabatni dan svetim. te potinu sedmoga dana. traje tijekom . Zato tije zapovjedio Gospodin Bog tvoj svetkovati Sabat.. srijeda je deivrii(jomrevi'f). niti stranac pod tvojim krovom. dan u kojemu necemo stovati idole tehniCke civilizacije. Ne tint tada nikakva posla.. ni tvoje govedo i magarac. eetvrtak je petr^onTKamiSiya pe5R"]e'Sestt'mn Qom Sift). Ako ne padaju na blagdane.. Abraham Joshua Herschel Jedna od naredaba na koje u biblijskome tekstu sam Bog viSekratno poziva i opominje svoj narod jest ona o mirovanju na ^abaJni^an. kako ti je zapovjedio Gospodin Bog tvoj. a izvede te odatle Gospodin Bog tvoj snaznom rukom i isprutenom miskom. shign r tvoj niti sluskinja. Stoga je Bog blagoshvio taj dan i posvetio ga.. dan kada necemo rabiti oruda sto se tako lako pretvaraju u oruzje razaranja. Jer za Sest je dana Bog natinio nebo i zemlju.^Nem^svetijega dana u zidovskome kalendari- Ses ostm1 u. Sest CeS dana obavljati svoje poslove. ali sedmi ces dan posvetiti Gospodimi Horn svojemu. tvoje zivotinje. ni sin tvoj ni kci tvoja. Stoga netes djelati ni ti. niti tvoj sin Hi kci'. Ta sjeti se da robovao si u zemlji egipatskoj.refbrirdranirri Ppojeamim'konzervativnim zajedhicama. niti strannc u tvomc damn. i svc u njima.12 Osnovna namjena Sabata jest odijeliti jedan dan tjedno za slobodu. Devarim (Ponovljeni zakon) 5. ni sluzinCad tvoja. a sedmoga je dana Sabat Gospodina Bogatvojega. Sabat: sveti dan mirovanja Sjeti se dana Sabatnoga i cuvaj ga svetim! Sest dana radii M sav svoj posao. §emof(lzlazak)20. na hebrejskome jeziku oni nemaju posebnih naziva iitorak je tre^jomTsf). i more.

udompvima se svijede pale'najmanie dvades&t minuta prij^ ' . np§ejnje_bilo Jcojega prednieta. ^ezg&Lokj lzira_rosu_|tpje u pusjjnji_gal|y-)n mqnj. dbk je broj sedam duhpvne _naray i. majka je poduiava ovoj micvi. u svakome domu i danasijjfrgl Regime onoga.^u zajazasunca.likuje tek_pete_k. jredstyima i dizalima. Stpga se zabraD. U suvreuit!h()sti. . neovisno o tome Sto naifTse neke ne Cine les"kTma a druge su postale lake primjenom novih tehnologija. otac je nekqd prije pogetka Sabata s Qdraslim " I^ to vrijenl^Tkcerima dnila posljednje pripreme dbma za blagobiteljjgdlazi .1'8 minuta priie zalaza. no oba su ova rada djelatnosti koje mijenjaju naSe okruzje. pjngravu hrane. jer kada ih majka obitelji zapali. dvije (bijeli lfffpnirp^i pnkrivpnp aaTiahTmvw^pnff ' &&i^ Ova oBozno je micuflcianas djeluje pomalo neobifiao. prirediva^ rane i odijevanjeml\ajbplje odjeCe. zimi ranije. pisanje. dogovafanje'i ra2goWfejoj?oMQyimaJ planovima (i kada nisu vezanfuz materijalnu dobit). Najpobozniji petkom vet nakon podneva dovrSavaju posljednje pripreme za potetak blagdana. Mistici drle dlTsu broJeTpd jedan do gest prirodne naravi. Nekada je zapaliti vatru bio tezak posao. . Prifom^stoljnialk simBolizira mflMM^o jom le a pUstinji hranio Izraeli<*ane. Sve djelatnosti.a_Jsyake djelatnoatLodtla. a manje pobozni nastoje barem izbje£i vremenski tjesnac u posljednjim trenucima radnoga dana. r ^ a za svakp di[gtg zapaliti joS pp jednu^ Ako ^ rnajkanije nazoCna. ^ ^ ^ ^ ^j.Tobzirom da dolazLnakon Sest radnih. neudata kd moze paliti svijete umjesto nje. radosno. a tijekom promjene godiSnjih doba pomiCe se prema ranijemu odnosno kasnijem satu. nareduie paljenje svijejda. ! pozeljno uredivanjetijela/tkpsei erio~poyuq^ ~ m]ence-iu)e. all u starini desto nije bilo dovoljno hrane za tri obroka radnim danom. a provodenje bilo koje od njih zabran|eno"je na Sabat..^^tlosTsvtf&^^irnbolizira svjejt lost hramskoga sviiedniaka ' petkom iskaztiju sigurnosT^a^e polSebe za hraKombiti zadovoljene i uz subomji odmor od rada. uz lijep_o ure_ nomskTo3fe37ehoga . jer u gredveCerje pjgtka pociniej SabaA zavrSavajud subotnjim predve^egjmrTako_tiedan pgdnje-nedielinm .tome ledn^JQ^^^^1^-iiegov dar Narodu Izabranpme. Radi izbjegavanja svake moguinosti povrede ve<^ zapoCetoga blagdana. ^^ nije. danas Stednjak ili rasvjetu uklju£ujemo za tren. buduii da_pojjnie ^ . JLJftadi: djskim obiteljima. prirodnih dana. uredivanje doma i pranje odjede. Usprkos tome tocnome izra^unu. ovo je vr^me~¥sffoh6iriski toCno odredeno. svaku poljpdjelsku i gospodarsku djelatnosfTHipovanje i prodavan[e te noSenje npvca uza se.^^nm. Sve svije£e koje kceri pale u svojim posebnim svijecnjacima moraju bit: zapaljene prije svijeca u dva obiteljska §abatna svijecnjaka. svi na§i &ni kojima utje^emp na fizidco okruzje nazivaju se malahot._ te je tako i SflBarosobiteTduhovfie naravi. _ k. ali uz majku ona pali samo jednu svijecu u posebnome svije6njaku. sluz^rge_pjijevqzmm. poCeo je blagdan i vi§e se nikakva vatra ne smije paliti. Tradicijski se njegov poCetak odredivao prema SenutRu fcada'se na nebu mogu ugledati prve zvijezde a dtanje na otvorenome postaje nemogute. ^asgLkada majka-QbjtePnk• i ulcn ih JP Tiapalila 'n^gfPTJ^a^^ oT^ afiTfK- 'ukoliko je teze bolestan i prufiti neodggd. Vjerska je obveza dogekati Sabat.u _ . 6m je djevojdca dovoljno odrasla da moze spoznati ideju Sabata i izgovoriti blagoslov za paljenje svijeda. na pbrteMskome_stolu obvezno se nalazi Hiep stoljnjak^ dva jabatna^syije^rgaka. te je subotnje obiIje hrane takoder radovalo vjernike. spl podsje^a na Bog|e 151 .Lvapnrno'f Sve Sto je potrebno~za3fl&fl£ mora se prirediti prije njegova poietka. Ljeti Sabat po&nje kas150 s megprn). sviranje na glazbenim ^j^Q uredaja.

a p o .. pehara. Pobozniji Citaju vjerske tekstove i knjige o 2idovskoj tradiciji.rijegima: Nefaj bi vas Bog udinio poput Etrajima iMenaSea (MolsTie'VIK'siBova). kako bi im se iskazalo poStovanje i kako ne bi bile zapostavljene. . Rajskoga vrta. gi punoljetr^muSliaLrafj^ . Uz pjevanje prikladnih pjesama. iDoeekan syegano i radosno poput nevjeste. ~5\a se pozdraviia blaectan i veika bo2je stvaranje. Rahele i Lee (zidovskih pramajki).. U popodnevrjim s. manje pobozni Citaju knjige o razlidtim 2idovskim temama a nisu isklju£ene ni druge knjige sve do zabavnih.^Sgjyj^ '(jufarnja sluI&a)7/. lako se moze proslaviti i ^ ^ prije svega slavjju_objtej^u^^£e_okjup_e oko blagdanskoga stola 'prije ntigd majklTuz o3govaraju£i blagoslov zapali svije^e.fl-7orflTiditanie lore) iMtTsg/'(c[6datha . §to ovisi o yjerskome usmjerenju ka vi§e ili manje ortodoksnom pristupu svakoga vjernika. Glavni su dijeiovi obreda blagoslov vina. stoljeta i pod utjecajem je srednjovjekovnih mistiCnih vjerovanja u vjeinu borbu snage dobra sa snagom zla. Za vr^eme obreda 152 njLtkojag_gmjiie^Qvoriti-ve6s-vi nazo^ni trebaju •osje.jesti. Time stol pretvaraiu_pltar. nika. ukoliko dom nije ureden za Sabat prema vjerskim odredbama. na Sabat \e . a ako je u domu sve pravodobno ispravno uredeno. Popodnevni sati mogu biti i vrijeme uskladivanja svojih postupaka i miSljenja s vjerskim odredbama. zvbWaCaL zapo&nje pjevanfem' . Sa6aEriaJutarnia"slu2ba sastou se oa triiu diielova:. 6vo je Trijeme orniljeno za posjeteprijateljima. Drugo je tumafenje ovoga soljenja simboliCfto podsjeCanjeT\ soljenje mesa zivotinja prinesenih na zrtvu u Hramu.. jer kruh se dr2i najvaznijom hranom. mirisanje jako mirisnih za153 . simbolizira poStovanje i radJostTTrhovije vrijeme na stolu se~~ nade i rrinogo vise~povrCa nego je to uobifiajeno u tradicijskoj zidovskoj kuhinji.koji sgjgdnpsi na odgovarajuci tjedni odlonvak Tore. te jedan od njih ulazi u ku£u a drugi odlazi dalje.. Sabat se i ispra-. __ _ ^ ' p'fptpnirp kruha T i n g nvp - pokrivafu osobitim vezenim pokrivaCem za vrijeme kiduSa. tadn po^inje prvi blagdanski obrok.ubote tijekom godlne TSte pp jedah dio. Pjesma potjefe iz 16. ^InaratrseTuzlvati.jSWnt~j\o<t mladaka i blag dahe. Oba andela prate kufedomadna pri povratku iz sinagoge. Vjerovalo se da £e. Diq slufbe Musaf dodaje se gamo u_slu2bjtma za. prema ugledu na svetenike §to su u HmrHu~pTia1i-ruke prije obavljanja sluzbe Bozje. Ol>_ red prirran^-&rfn7fg. Ovu pjesmu pjevaju svi slavljenici okupljeni oko stola. tje<drujm^akjnaj^dg^ra. budud da da^ ni zidovskoga tradicijskog tjedna traju od ve£ eri do veceri.. gvi za stoiom tada pjevaju_EJgsmu Salomaleihem^pozdrav dobrirri~anaelima""irura koje se pozWa prosiavifFblagdan zajedno s domadnima.Stain poz(fravuTdc>Iazedu kraljevsTcu ne" Sabat Salom (Sabatiii mir) a u aSkenaskim domoviitna Cuje se: ^w^ SflboslU Gwt $abes/La-^ __ _tim_otac_blagoslivlie sinove. hazvantyara£~a\e Tore uvijek zavrgava s j^a^fli^^rtanjem clijela prorofikih knjiga . kao~podsje<5anje"ria zndjTica uz koji je Adamu bilo odredeho jesti svoj kruh nakon izgpna^iz Gan Edena.ogj^a sjiidioruci redpyito^pored sebe imaju i kakav pladanj s 'hranom. lako se drugim danima kruh blagosiiylifi^priie vina..^ k^erj rijegima: Neka bi vas Bog udinio poput Sare.lati kn da _ Obifaj je posoliti " ~ nego ga se razdijeli slavljenicima. za blagdanski stol zajedno s domadnima sjesti andeo zla.slu^baX TijeJ^m^dine d|ela'^eToraprogifa iznova^svake se s. _U subotu^ujutroy u sinagogi se obi&no okuplja_najyi5e yjgr. Rebeke. blagdarTpoSnjef a u predvei5erje~subote pfestaje.?tl'n''a^r""^se spayanjem nadp_knadivati. Psalmima slijedi pjesma Leha dodij ""u kojoiseblignje ~ " Sayiti_jflba^kap. ietnju i Citanje. preispitivanja vlastite savjesti i razmiSljanja o dogadajima proSloga tjedna. . blagoslova vina. domadinima te se u proslavi pridruziti andeo dobra.pere ruke pjdje-nego_ . a podsjeda na dodatnu zrtvu koja je u Hrarnu^p slu2ba zavrSava (Gospodar syiietajjj^fakon sluzbe okupljaiu se yiernidria jazrjp<ThI oiSjeliak Tore ili_uz zna£enje_ ! sastanci ne trebaju biti pzbiljni i strogi vet pruzafi __ .

knjizevni i 154 umjemieki. RoS ha-$ana slayi se kao novogoTI^> 1 • ' '**' T*I' f >V i*m* i ' " * ' ' '' ii ——~_^. a njihov rad nije bio tezak poljski ili obrtni^ki ve£ CeSie politiCki.£ina i paljenje isprepletene svijele. Vefier se pfovodi u pjevanju prigodriirTpjesama. koji dijeliS sveto od svjetovnoga. sredinom mjeseca 5'vata je nova godina drveda. jer svakog sedmoga dana nijedan iz njihova naroda niSta ne radi. 2idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeiali Sabat kao znak osobite Bozje ljubavi. nazvana Ro§ ha-Sana leilanot.danaTrlJeseca 'liSfija (rujan/listopad). godina za Zidove. pirhent i sli&ni zamrsn ju se u posudama koje su Cesto umjetni£ki oblikovane od srebra i drugih metala. Od blagdana dobrih zelja~za "nastupajuiu godinu. a svaki rad bio je tezi nego danas. svjetlost od tame. Danas.VELIKI BLAGDANI -*•* RoS ha-3ana . Sabatni dan od radnih dana. Tako 2idovsJca nova" poernjeprvoga. Ona simbolizira jsajgdniStvoV jeilpremda syakTTijezin dio ima svoj stijenj. kada~damjostaju kradma najavljujud zimski mrak ^ za udnjeno 155 . jer u vrijeme obreda Havdala^ vjernik se privremeno rastaje sa svQJom'dodaiEipm dufemi|ng:~ n^'etera^rsVci^og^Zi^ova^pi^S uz_Ja^tjObigng _s_e kao aiTOT^Tab^jlingiA.cimet. iako se proljetni mjesec nisan drzi prvim mjesecom u godini. SiromaSni su teSke poslove radili neprestano. koje je preuzelo Sabat kao dan odmora posve£en Bogu (naknadno ga u vetini sljedbi pomifud na nedjelju). Prije nastanka kr§6anstva. Gospodine.jpredstavljajud nadu u tjedalvpun radosti. bogati su radili rijetko ili nikada. -f. svi gore zaJeHm^kim plamenom. a proljetni blagdan Pesah prvim godiSnjim blagdanom. Premda je dan RoS ha-$ane rradjajsldprinvacen kao dan_^ozjega stvarafjja^yijeta._rjlamer^svije(ie gasi se blagoslovljenim. Pri svjetlosti ove svijede obiCaJ]e~pYdmaTTaffo3sja] pTameHa na svojirn noktima. Na^Qjajnirisanja_zafiDar paUs syije<f:a i L i modrih. kada je bastina ovoga blagdana gotovo opda. U zldovstvu postoje £etiri nove godine. a nazogni se medusobno. obratno od vedne novogodiSnjihTvfeselih ^nafodrrih: abKaja.. Kralju svijeta. Pehar vina jitp ce biti bla"gosh5V^eno puni sVp^Ten36^:^. jp-r-nikakva se vatra ne smije~palili za vr|[eme . Stoga je razumljivo §to su 2idovi uvijek zahvaljivali i sve do danas zahvaljuju Bogu za ovaj veliki dar.nova godina: obljetnica stvaranja svijeta Vrhuncem zidovske godine vremenom je postalo jesensko desetodnevno razdoblje Velikih blagdana. prvoga Covjeka. Bo±e naS. Jer.Na smisao Sabata ~vjerniEe pred pdcetak novoga radnog rjedna opominje jedan od obveznih blagoslova: Blagoslovljen si ti. upaljeno. prema~d^ugirnTurna5enjima toga |e^dana^Bpg stypa. koji dijeliS sveto od nesvetoga. To je tuzno vrijeme oko jesenske ra'vno^ rxevice. dajud se radije ubiti nego bi radom povrijedio Sabat. U stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor.. Gospodine. nije za pripadnike drugih naroda bilo predaha. kada postoje razliiita pomagala. jer tradicijski se vjeruje kako su oni posljednji os _ iz Raja. no starovjekovnim poganskim Rimljanima bilo ga je gotovo nemoguie pojmiti. svima je lako razumjeti njegov smisao i poruku. Paljenje ove svijeCe^pon'unje^vjel'rnk^^ naj. njo] se u ^ dine. nova je. pozdravljaju rijedma Savua tov (Pobar-tje|dari). aj£ryoga_ f/|n/flje_£bjjejnica^tvaranja svijeta i tradidiska zidovska KTova" Goijina. Izrael od drugih naroda. Prvoga nisana je nova godina kraljeva (za rafiunanje godina njihova kraljevanja) i blagdana (za raCunanje blagdana tijekom godine). Blagoslovljen si ti. MiHslmjTFzTdria simboli£no predstavlja potrebiTzTpridizanjeln nakon slabosti.. Rimljani su stoga 2idove drzali nerazumno lijenima. fe se time vjernik podsje<!:a da se u vrijeme Sabata bio priblizio tome savrSenom vremenu.yinoxQ. vremenom se oblikovala kao dan pokajanja za grijehe i priprava za jomkipurski iskupljujud post. vrijeme kajanja i zalosii. iako~sviegarrost poSnje u surnrak^ fijekom obreda g6a^se pali tek kadaje vee^ggjmgk. Sto podnje prvim danom nove godine a zavrSava jomkipurskim postom.

ne§to poriluka i gpinata. . kako se~6b~i2a va~ria" dan""gabatnoga"Blagosl ova k r u ha .ye ^biva po~komaHja|u^tmpgen_jijne^. ako dan pada na Sabat. datulje su simbol zeTjejfJTse u nastupaju^oj godinirijegimosvojlK^grfjateljaTgoyr^e rsimbolizira^rileljlavario bbilje.utjehu Citanjem tekstova^u^esi^ pramajke^KaKele. Sto tijekom protekle godine nisu bili ni posve dqbrini posve zli. sutra§nje jutro dio je prvoga blagdanskog dana. . . a nastavit 6e ih moliti i sljededh deset dana. Nova^godiina nasjupajx. zahvala za dotekan sretan trenutak. Tradicijski obifaj nalaze pored zdjele s rrfedomria ^^ obiteljski blagdanski st o poo i pladanj s datuljama. fJo.salmima. ovaj se dio slu^be mora izostaviti.. Ovih se dana daju i dodatni milpdari (ce^^jppjtrebitima. sufla'c'IiticP* skin zivota. Jutarnja_s^u2baj^g/tn'( feapflginje_yeomajgno^sobnom. novogodignja .fl).vefier pala na Sabat.pre3vegerrugo oa godine. . a syi danovi obitelii ^oise prije toga ^zarnoeijii mcd u mjesto u sol.preveerje novogodiSnjega dana. Vjeruje se da za dobru sljede<5u godinu novogodi§njih pokajnika tada mole £ak i duSe umrlih. dan Bozje odluke o zlvotu Ijudi tijekom sljedede godine. Pio slugbe_nazvan //ta^gr^jn. predmolitelj glasno izgovara: Kralj sjedi na svome prijestolju. jpoziva na 'p6kajan]e~(fc5wz. Zatim se govori blagpgloy Sehehjanu. koje se naziva|£rep RoIj^Sgna\— u s^agogijeuoblciajena y^ernja^fazb^"^ novogodilnji oblik satima. Sahara.duhoyne_^isiOjSr po_ " j a i i falosti. Nakon z^gaglSuKa: "s'vaki sudionik prosla. moze iskrenim kajahjem za podnjena zla djela pokazati Bogu svojejlob^jtnlsli^i_2elju za ppprayIJ^eSTsvqjili djela. .^riblia ili janje^a giavaj^redstavlja zelju da u sljedetioj godini budemoglava a ne rep. te se s ppuzdanjem nadaju da £e jkpna^no za^edefu godinu ipak^ kon novip^3Sn]e~sTulbe Bozje vjernici zele jedni drugima: Jfl^ jtgJOZ^LStP-Znagi Dobru~podfnuJ Takbder 'se'ZeliiTjzS'antTfdva tika'fev (tikatevi)!$tozna£iBudnqnsan(a) za dobru godinu! Cuje se i: Sana tova umetuka! (Dobru i slatku godinu!).medifaaJQmxP.ja zvuk bbredne "trube. Jutarnja siu2bajdosti2_e jvrhunac pjesmomj Avi n u MaJj kmu^J^na^.^ak. Cfe6enito~s£^ dan7ede Sf6 vise slatkih iela7a na stol se ne stavljaju nikakva ilLgorka jela. mr. jfideuzblagdanski blagoslov. hnla. Stari su mudraci odredili da ga trcbn futi i 157 --------------- . >i§e nego u drugo doba g o n e . Stoga u to vriieme^vaikotreba razmiSljati o^syojini grijesima i fckreno se kajati. Zaliovogodignji seJjlagdjiijyeT^aTTrblagda'rTski kruh. Pritom^ ^nilv^^^djjabuke^rizivaju slatku godinu. s kojega de QrLsljededhjdana donijeti odluku o sudbini svakogajjovieka . a^jejaj^bjtijto^egga^lpro^nak : p_ouzdane_ nadey oprost i upis za doTjru godltvu^T^ajpbboiniji su ved prije ^lovogodllnle VeCeri niek^mlTgkpSRortiedana svake zore (osim na Sabamo jutro) qdlazili u sinagqgu moIitijsK^ot/iioprosnice). uzviSeni i najviSi! Ove rijed opominju nazofrie vjernike sjetiti se Bo^jega suda£kog prijestolja.._Qb\iSi. komadom peCene ili kuhane bundeve. TESr5u^jutarnje_sli^be_p. ali velika yedna Ijudi. otvara na'n^vogodiSnji dafilri\kgigeTjednu zaposve pravedrie. yjernici dolazed na slu^bu Bozju nose biieluodie^u^ao. jabukama. Nakon psalama. kada se vatra ne smijg paliti. Kraliu nasl^koiom se Boga moli za^sudit prilu"denju. kako hi nastupajutfa eodina^iia3at" rema 2idovskome ra^unanju dana.tijekom ggdingj^jg prpSla. mogranjem te ribljom ili janjetom glavom. Bla156 gpslovi sejiiKLLkruh. ovagodna nasjupajx.tijekom nashi£aju6e"~ jdme. sve do Jam Kipura. Za svaku vrstu ove simboli^ne hrane izri£e se blagoslov.u5e_se JL^O^ glazbalp nafiinjeno od £Ogaobredno ^iste 2ivptinjejer Tora zapovijeda prvoga dana novc godine 5Tfi glas Sofara.lcoii svbjini dragovoljnim pristankom na vlastitu 2rtvu^ogu_hreba biti uzorom svakome 2idovu. .udryjernicima.jer duh toga svetoga dana po?inka ne srnije se nafuSiti "z^nn^tpJiu^^u^u^no^frPrvTSg^ili^^ dana blagdana dta se iz tekstova o praoculsaku. ]ednu~za posve zle i jednu za one koji su istpdobno i dobriTzUTpoptit vedne IjudTTTJrzTse"difslF posve zli vjefbjatno ne£e pokajati. posve dobri nemaju se za Sto kajati (no ti rijetki Ijudi istodobno su i ponizni te sebe ne broje u bezgreSne). pop_ut kotalajer dtav je ljudski 2ivo't vczan uz kotag sudbine. Bog. jc^Ta^no. mogranj je'sMBorSelje^ daTKaSa dobra djelFlrndTi rbTOjna'lcao njegovo zrnje.

sinagogom se razlijeze njegov prodoran zvuk. lako su ovaj obi£aj rabini festo osudivali kao praznovjericu. U Mesijino vrijeme. a tako tine i drugi nazo&iTrruIskard. a f fijekom ^edana prije toga. sav £e se 2idovski narod svih vremena okupiti u svojoj zemlji. prema rijedma proroka Jesajahua (Izaije) 27. simbolidio bSevah rukom prijatelja. molitvenim Salom. roditelji ponovno blagoslivlju svoju djecu. pored davanja dodatnih -^^^Fa/ gohvalno je posjeeivati grpbove roditelja. J^itavo razdoblje Velikih_blagdana. izmjenjuje se oprost s onima kojima je krivo udnjeno ili koji su krivo utinili. Drugoga blagdanskojgjiana na stolu s VOda TTnjp ^ tn <H|nha n i p j ^ n i g i L b i l f ' ii»ivanfiT.. ut ' Asererjemei JNakon_prvih dvaju ^ dana _ sMJedlsedam dana^nazvanih Jamim nnraim dani). Izmedu svake od ovlh objavaToajekuje glas Sofara. bududdautpme Casu medu njima nastaje sama Bozja nazoinost.dan pomirbe: post i pokajanje BJagdanomJom Kipurom^^ (Danom pomirbe) zavrSava razdo_ _ i^amih Velikih blagdana. tri bkgdanske objaye: u Mflfe'oIdayi^se^Boga^ao Kraja."posliednii dn u postupku pokajanja:la"grijehe podnjene tijekom prethodne godine. a glas sofara te. jer £e taj glas duhovno probuditi vjernike. odnosno B\3gajzbayjtelja.38). drzi se poludnevni Gedalijin post.od. greSan dn §to je donio mnogo nesivce zidovskome narodu. to objaviti svijetu: U onaj dan zatrubit 6e velika trublja i doti te oni izgubljeni u zemlji asirskoj i koji bijahu u zemlji egipatskoj. psalma (78.13. Nakon povratka domu.drugoga dana.fs. sto se od159 'blagoslov vma mbgao izredH^blagoslovpe/ig/7/flnM. post traje oko 25 satir od sutona do vegeri sljededega jjgna. koji izgovara 158 . a djeca dobivaju vo<_V i simbolidiu kolidnu blagoslovljenoga vina. osim u reformirartim zajednicama. za to je vrijeme zbog strahopoStovanja premaJBpJjojjiazpJnosti preko glave pokriven svpjimJflKtow. Ako dan pada na Sabat ovo se izostavlja. Stoga se neSto mrvica stavlja u dzepove7gdje one preuzimaju grijehe na sebe prije nego <ie biti batene u vodu. jer puhanje u Sofar spada medu djelatnosti (malahot). kao spomen na uniorsfvb pfavedhoga Gedalije. Sluzba zavrSava zavrsnim blagoslovima i sveieni^kim blagoslovom nazodiih. Kasno popodne. om Kipur . kako bi voda odnijela sakupljene grijeHe^.canjejnrvica kruRa_u_riieku ili nxqre.to se izgovara za djelcTlcoje se dni prvi put nakon du^a_vrgmgna^ili^kao zatvvala~za doiivljavanje sretnogajrenutka. I sam^aaTtela^ muSkarac koji puSe u Sofar. Bog moze ^ekati na nase pokajanje. odrzao se do danas. prijatelja i lcg5^^(pravegE^7Tih se dana razmiSlja o podnjenim grijesima.Tu~5o^roFsi[avi se Bogalcoji^pustiji neka odjekuje glas So/am isjoipijenja. U praksi. Nakon blagoslova Sehehjanu za dozivljen prvi trenutak puhanja u Sofar tijekom godine i posebnoga blagoslova za puhanje u Sofar .jskn^ pnsta^TijpVnrn sedam dana razdoblja Jomim noraim. U sinagogi se toga danaTbsare pune~vo£aTtavljajii uz predmolitelja. a fiovjek je smrtan i kratkoga vijeka. tredega titrija. Qvajjejblagdan najsvetiji d^jidfiyske godine.kakQ-fai-se-UZ Sehehjanu u veeernjem blagoslovu vina. u kojirrta^se jggrnici daljnjim kajanjemipravljaiu za dar g^omkipy. pQgfitka ~~-"tt~~J— -'. i poklonit te se Gospodinu na Svetoj gori. Slusajud prodorni zvuk Sofara svaki vjernik preispituje svoja prosla djela i zeli se popraviti.Q kralablagdanaJom Kipura. yjeFjukjovori odgovarajude dijeloye 78. jer On je vjecan. Pomirba s ljudima zurnija je od trazenja Bozjega oprosta. te se radi provodenja vjerskih odredaba ovaf pokajruKkipost iznimno morajijzQtpjjLnosti postovati cak i k a d a a d ^ r^a Na erev Jom Kipur (BCgd^egerje mu" remenom po lej3ffin^'teze"S~napodu. Sutradan. gabranjene na sveti dan podnka. Najvaznija zna^ajka oyoga dana je ^ . a ^ovjek ne moze. u'Zifnvnot kao gosppdara potpunogajjjedanja i Suca nad svine. kojega vjernici slusaju smjerno pokrivajud od ill spusiajud glavu.ukqliko nije Sabai. u Jeruzalemu. sveznajud i pun milosti. u_ nekim se^zaj£dnicama obavlia~6bWd^H^yba.

UkojikoospbaneijSelLdaJtApprost. Pijetao te pod u smrt. Pored ovih neobvezujuCih obreda. podnjene prekrSaje zakona (Ponovljeni zakon. SimboliCno biievan. narorf svetenika. pa cak i zivu biljku (u posudi). Ovome simbolicnom bifievanju nje smijejdbivaji .zadanilLsebi. ali mi demo poti naprijed prema dobru zivotu u miru. Dqm ne_srni]el5iTr posve mraean nijednoga trenutka tijekom sljede^a 24 blagdanska sata. a vezan je za vjerovanje da se jjyotjedMgabiga rnpje otkupiti zivotom drugqg. ovo ]e^ur^jesfoJias]'dvoje otkup.Tadajnajka/ je svijeCe u kao zahvalu za doCekani Cas pocetka najsvetijega dana godine. on izgovara_13 stihpva Sto su ih osucfenid u stara vremena izgovaralTkao molitvu za uspjeSno izdrzavanje kazne bieevanja. iznose_s. kako bi vjernik posve osloboden od grijeha neispunjena zavjeta mogao Cist zapoCeti novu godinu. jer su rijed ove molitve pogreSno tumaCene kao poziv za razrjegenje od dogovora i ugovora udnjenih s drugom osobom. ip§ uyijekjii Cast nove godine moze odijevati hiepa odieCa. Pe_i^ttl^gmtfSSfSSfW.orjgti Pale se i spomen-svlje^e za preminule flanove obitelji aroditeljT blagoslivlju djecu.f -m>*~ _ " i u tretem stolje(*u7 a sve otada bezbrojni rabini osudivali su ga kao praznovjerje. Jedino za neispunjene zavjete prema sebi moze se^traziti i dobiti oprost. 160 Sinagoga je vet prije po&kr^ull^^ lima i spomen-svijetama. nakon cega se obitelj zapuduje sinagogi. Ova je molitva nastala u orijentalnoj 161 .Nakon ove opomene zapodnje uyodni_diojsluzbe. sve^enici su tijekom te veCeri bdjeli. nikovo dijete. Jfeje^eiexi.yjer. Tada^triput^zavitla p^com jpo zraku nad glavama nazoC.clangve obiteliriazima se-^f"•"«••—""HBaf. za zenske clanove obitelji. ja zanjega dajem otl(up.~- *-J i i i t-— . U vrijeme Hrama. Nakon blagoslova gto ga izrieu mugkarci koji de tijekom sljedeCa 24 sata javno dtati Toru.gan. jer u njemu treba uzivati osloboden od teSkih misli i briga.e_tri ^vitka Tore^Glasno se opominje svakoga da je mozda upravo on taj greSnik za kojega Talmud veli: Ne vrijedi post ako barem jedan greSnik medu Izraelitonima ne sudjeluje u njemu.ffldiej?a. jer Bog nec"e oprosSlT grljeHe prema bliznjemu ako od njega nismo primili oprost. kajbQLJ]y£komjlosta ne bi izazivao zed.r nose na najvisl broj JU. Ovom se molitvom zeli umoliti milost razrje§enja od syih_neostyarenih _zav)eta . koja <?e j.2-3). nazvan fcoljiidm (Svi zayjeti).stero[oj|ed.daraca koji Tora propisuje kao kazniLza. 2j. te se time izbjegava mogu<5nost poistovjedvanja ovoga obreda s opona5anjem prinoSenja hramske 2rtve. Nakgn ^ kpjigejkpjje :/_ •••asaMBCS.^o^|fid^l^baxik^r£d_pojLje_bogat ali ia._. Stoga se obigaj rjiaziva Kaparot od rifed kayara (otkup). Tekjiakpn oprosta primljenoga od J)li2^^nje^a^^rujemotraiiti Bozj^ppjrpst naj' ' ^ primanja i davanja QP^pit^' Rabini drze da bi tezi obrok prijeloga smefao ispovijeafSTsfodobno drze da ispovijed treba biti udnjena prije predvefernjega veieg obroka. u jamu.a poSnje dbk Je^uiKe4c4jaiajiebu.moramo je neprestano ponovnp moliti^a istodobno duzni smo davati oprost onima Ebji^a^atraze. U obredu selnbzeliporabiti i ribu umjesto peradi.' ruh/_gpvore6: Ovo je zamjena za nas. na samome poCetku posta.Za r posljednjega pred post. Ipak. no ipak je ova molitva tijekom mnogih stoljeta zbunjivala nezidovske susjede i izazivala bezbrojne iskaze mrznje prema 2idovima. no ~ ~~ rati dod u. bdiju pripremajud se za obred Sto je pred njima. dodajuei zelje za njihovo dobro. stoga i danas muj^karci. Stoga se ovaj dan i naziva Danompomirbe. Jednako se postupa i s koko§i. Glavajobitelj^okupi sve njezine danov^^a^^?ed4>i|etiazaziYa^oprpst^ n6v¥obltel]l:^s/obodi ga od padanja. kako rj^_br^djelo pea u^Jrejriutkujpgni2enja^JoS je jedan drevruobifiafdio predvefernjih postupaka. Sto je zabranjeno £initi.'' ' ««™««<™i^«««i^™>^— raonikadanije zrtvovanauUramu. ali perad je najuobicajenija.. u krugu ortodoksnih 2idova zadrzao se do danas. uprejdveeerje_blagdana s kojima smo u syadi ili koje smo uvrijedili.jestp^ilejoikap znak^zalosti jpokafanla duSe vane ^^^ /postal'ali nare-' !•• •** f mu§Ke jiietao a za zenske kokoS. Stoga se>aiHka.

zvijezde7 kako je to bilo i u kolibicama pod suncem i zvijezdama otvorenoga pustinjskog neba. a ako je zbog ki§e i to nemoguce. Granje vrbe. n e o s t o a n i t M a e i a l G d e nema drugiR mogudnosti. PESAHI §AVUOT -f. fiazivaju se' jgrbaa minim jjp'etiri. sjenice). slid ljudima koji se dobro ponaSaju' afi ne poznaju Toru. U predve&rje prvoga dana blagdana majka obitelji u sjenici pali svijece izgovarajuci blagoslov. Obveza je_ga Sukot nagiruiS syezanj zvani Jz2Ifl2'.kada mogu ostati bez svih materijalnih vrijednosti koje posjeduju.kojijma . Budu^i da grane bilja i plod citrusa trebaju biti Ifaier (obredno dsti). slid ljudima koji poznaju Toru ali se IpjSejgonaSaju.J^ulavietro?sia\boli su Sukflta. sjenica se smije naSrufi~rna"balkonu. U vrijeme prije ra^eljavanja iz domovine/ Erec Israela. Nakon pada Hrama.oglavljajfore.datuljj i^^pKus_aIi nema mirisa. koje nema mirisa niti okusa. Jako_se diljem svij'eta.^ojaeajju(fi zajedno tri vrste_ granja iz arbaa minim uz et ro%.p. Sjenica s£_pokriva ^ranjem i pru£em. koje morajjjT aganih. U to_se vrijeme jj_sjnagogama djaju rx)Sj. Uz to. grana palme. No. nastavljajudjednodnevniblagdanSfm/wtTora(RadostTore)na5'mfni aceret (Osmi dan okupljanja).osye^atkrite. klimatski uvjeti novih krajeva u kojima su se Zidovi naselili onemogucili su cjelodnevni boravak u sjenicama. vrste). ^Siji plod . te je dpjrmStenp u sjenici uzimati samo glavnejjbrgkg. fnoie se samo uve<5er izreci blagoslpve nad vinom i blagdanskim kruhom te uzeti obrok kruha u velidni jednoga ploda masline. tradicijski se svakoj od tih biljaka pripisuje simbolifna srodnost s jednom od ietiriju vrsta ljudi.u zidovskoj povijesti tako £este .posljednjim ponavljanjem zelje za slatku godinu. ve^se_kro^strop^od pruia moraju nazirali. u praksi oni se pravodobno prije blagdana u potpuhosti ili djelomice nabavljaju iz Izraela. gdje god zive pripadnici zidovske zajednice/jgod^ " grade suknt (kgHbice.Ijednja. Kao spomen na te dane i kao opomena bududm naraStajima kako nisu izvorom spasa bili zidovi i krovovi vet jaka Bozja ruka. granjo rrurte. kaoTmogWrijelT^imbolom ~ citrusa. gdjedeP nas zivi dvije trecine Zidova. s Torom i povjerenjem u jaku Bo^ju ruku koja ih je izvela iz Egipta kao jedi165 . a ukrasava lisdem triju bi^ miteTve^'te^ P ria. mnoge tisu<5e ljudi okupljale su se u Jeruzalemu za Sukot. Sjenice_ _n. ZiVed iTTagaTimrsjenlcarnaT onl~s^'spremaju za one trenutke . posljednji dan blagdana. te Cetiriju deset\\eta boravka u pustinji. dokptrog^ . kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama nadnjenima od pustinjskoga Siblja. blagdan-je saCuvan i u uvjetima raseljenosti. a iztaxnofsu jgjVezane"s 164 blagdanskim obredom u sinagogi. slid Ijudima koji nepoznaju Toru rutHmaju'dbbrb ponaSanje. hodo£asni blagdarTposljednjih p o l j s k i h r p I o a o y a T " ~ 'kofT/ow Kipura. TRI HODOCASNA BLAGDANA: SUKOT. i miris i okus/ sli^i najboljim IJudlma^koji poznaju Toru i dobro se ponaSaju. Blagdan S«A:o^zap_ravp ie obvezna vojna vjezba zidovskih^ yierruEa. Qdmah_nakon okon£anja posta nastaju priprave za Sukot. koja je i sama najdragocjeniji plod Sto su gaZidovi ' o^ raseljenosti. Tiiekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz odredene dijelove obreda. nareden je Zidovima cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota.Sukot: blagdan sjenica boraviti tije"Tcom osam blagdanskil^anau 'o3|g^P^|a^^^^Ra7sIave<ii Bozje obiljej ie^iobicaieno uzrai'blagdan uzlvati vocel drugu biljnu hranu. k6Ja(^Jp^ ali nema okusa. Stoga ni danas kolibice za Sukot ne smiju biti p.a^ziajoig^je^aju vremena spa§avanja iz egipatskoga suzanjstva uz vodstvo jake Bozje ruke. blag3anfaraje jedan dan duze.

Sedam se svitaka Tore u ophodnji sinagogom prije poCetka molitve nosi na prdpovjedaonicu.^redvodeni Mojsijem. Spasi). poti£uci ga time na ljubav prema Izraelu.JJL5. pleSud i pjevajudi. a jedan od njih pod svojim talitom (molitvenim §alom) okuplja nazoCnu djecu. mggaaJdjgkom sedam 167 . Bog je Zidovima naredio neka svoje dovratnike obiljeze krvlju janjadi i jaradi. te je u vrijeme Hrama toga dana prinoSeno na zrtvu i sedamdeset volova. Stvaranje). S'mini aceret i Simhat Tora: obnavljanje kruga citanjaTore Blagdan S'mini aceret (Osmi dan okupljanja) nastavlja se na sedmi dan Sukota. Sutradan ujutro dva mugkarca nazvana Torinim mladozenjom i mladozenjom knjige BereSit. nakon Cega vjernici nji§u lulav vtz odgovaraju£e blagoslove. uz gorke trave i na brzinu ispecen neukvasan kruh. BereSit (Postanak. svi se sveti SYici izvade iz aron ha-kodeSa (ormara sa svicima Tore) a muSki Clanovi zajednice nose ih sinagogom zastajkujud. tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. novu godinu. dtaju posljednji odjeljak posljednje knjige Tore. pripremajuci se za Izlazak. po§H u pustinju noseci samo najnuzruje! Qvaj je dogaTfaj-presudno odfedio^predb'fazaj skuplne srodnika u narod. nadnjeni od grana odnosno ploda cetiriju biljnih vrsta (palme. S obzirom da u raseljenosti blagdani (osim RoS ha-Sane i Jom Kipura) traju jedan dan duze nego u Izraelu. izvan Izraela pod nazivom Simhat Tora (Radost Tore). nisana BogJe_ujrnrjj^Jlj^d^£J^y:Qtinjske prvorodence svih egi-__ ~ n i ^ _lj^ Faraon je popustio. a Zidovi su. koja ponavljaju blagoslove. Takpder sejvjeruje da ce u Mesijino vrijejrte svi Narodi doci u^eruzalempr^slWitrSuitdi: . dok ra iznova pofiinje Citati jedan dan'kasnije.Jgraded sjenicu i boraveci u njoj. U Izraelu toga dana vesele ppyprke muSkaraca i dje£aka nose svitke Tore ulicama i trgovima. za tradicijski nabrojanih sedamdeset razli£itih naroda svijeta. vrbe te citrusa). konaCno uvjeren'u Bozju rrioc. Toga se dana zakljuCuje Bozje sudenje svakome Covjeku. Dva blagdanska mladozenje zatim ugo§cuju cijelu zajednicu.Hosana raba: dan zakljucenja godisnjega sudenja Blagdan HoSana raba pretposljednji je. temeljne'jivotne~vrl|ednosji T lugiti in od pozeljne all uvijek nesi"gurne udobnosti i obilja. Obrazlozenje takvoga proSirivanja blagdana na Narode sljedbenici misti^noga zidovstva nalaze u Bozjoj ljubavi za sve Ijude. Devarim (Ponovljeni zakon) i prvi odjeljak prve knjige. Bin gel nn S' mini aceret u Izraelu obiljezava proslavu zayrgetka godiSnjoga^na^ggalnogjitanja . te proslava ponekada traje vi§e sati. blagdan HoSana raba. §to ih zatim trebaju ispeci na otvorenoj vatri i povecerati u zurbi. nepogodama i nesrecama. Sa svakim od sedam ophoda sinagogom. U predveCerje dana kada krug Citanja Tore zapoSnje iznova. Mistici su stoga uveli obi£aj bdijenja u razmisljanju tijekom cijele no<5i prije HoSana raba. po jedan se svitak vra£a u aron ha-kodeS (ormar sa svetim svicima). sedmi dan blagdana Sukota. Ukupno obidu prostorofn sinagoge u sedam ophoda (hakafot). U spletu dramaticrvih okolnosti. a sjecanje na njega prema naredbi . U noci izmedu 14. Pr^aTtanfin^bintifa"Sut:dfJe blagdan riamljenjen i drugim narodima pored zidovskoga. a zape£afeno na Jom Kipur.nim Stitom pred gubitkom. drugi dan blagdana S'mini aceret slavi se 166 ^bi^ je ~od najuzbudljivijih pripovijesti drevne zidovske povijesti. nakon neuspje§nih blazih opomena faraonu da pusti njegov Narod otici iz Egipta. dan pomirbe. kojom On nudi andela Cuvara svakome Narodu. a u nekim se zajednicama ma§e granama lulava dok svi vrbini listid ne popadaju.Tpjn^jg^eJakpOTOjnjojgadtanja. mirte. na J . Prije toga svi odrasli muSki vjernici redom ustaju izgovarajuci blagoslove Tore. 2idovi uce prepoznavati prave.Tpre —kao blagdan_Pesg/t svake godine od15.u w j p / j j . zapoCeto na RoS ha-Sanu. Tada se izgovara molitva HoSana (Zakrili.

Pesah je. Vrata se ne zatyaraju.—-^—-^j^^^^ . kao blagdan oslobodenja.»QV. Hjana niti u tragovima ^EvasacTpjenica. poielTs strogu zabranu ogona|anja^ hramskoga pbreda nakon pada Hrama. U prosiosti ie posude za kvasnu hranu u "rnjes^viturrsredinama u vrijeme Pesaha simboli&no prodavano ne2idovskim susjedima od kojih je nakon blagdana ponovno simbolifino otkupljivano. M* ivt A u. a za djecu se vino mijeSa s vodom).lUX. te se ve^eri jede u polozaju u kojem se lijevom rukom naslanja na stol. budi da~perad nije prinoSena na zrtvu u Hramu. a u daljnjoi proSFosti takav-jg JKXQgao biti i slujPrye veceri Pesaha prireduje se obiteljska vecera nazvana £ jRedjT. Seder se prireduje u prvoj noc i Pesaha (u raseljenosti to moze biti i druga blagdanska noc).dana u Izraelu a osam u raseljenosti. S obzirom na vjerovanje da ce u Mesijino vrijeme svi 2idovi biti preneseni u Izrael. Posudem i priborom smatra se svaki pa i najmanji dio posuda za kuhanje. ovom se recenicom iskazuje nada u Mesijin dolazak tijekom sljedecih dvanaest meseci. ivezauzeto rmjesto za stpfora. u prenesenome smislu sve Sto je u obrednom smislu kvasno). Pesah je drugi hodocasni blagdan nakon Velikih blagdana all istodobno prvi blagdan godisnjega niza blagdana. tanjura. Pozovu se rodaci i prijatelji.l.Dogodine u Jeruzalemu.sti od najmanji ostaci se sutractan ujutro tiiekoirTgbdine strogo odvojeni za Pelieno tijekomostaloga jiijela godine zatyara ae_ onnare. £a§a i galica. za stolom su svi narastaji pa i najmanja djeca. a najceSce je na jeloyniku kuhanajTifctina i druga perad. obredu uzTcoji se zajednica sjeca Izlaska. mogu biti veoma male. ispggejiajiaju^oren'o] vatri. Ne pije se pivo niti bilo koje drugo pic^e na^injeno od zitarica. lako to suvremeni obicaji za stolom ne dopuStaju. Hrana koja sadrzi brasno ne jede se tijekom Pesaha. To se osigurava rabinskim nadzprom proizvodnje hrane za Pesah. u ova -~ enome omjeru. i zalihe zabranjene hrane i pi£a (kvasac. Zbog neukvasanoga kruha Sto su ga 2idovi na brzinu zgotovili u noci Izlaska..^-_ ? -. koje ce biti popijeno u strogo odredenim trenucima obreda i od koJega_^e^deset kapi biti otreseno iz ga§e kao znaksu£uti_zj2£>g '"cTeseFstoinih poSasti koje^u morale pogodin~Eglpcane radi 169 ^ 168 . jer blagdan slavi nacionalno oslobodenje a na taj su nacin u vrijeme Izlaska jeli samo slobodni ljudi (jedino su oni imali stol na koji bi se moglo nalaktiti). stoga namjenjuje "peltar vinil2 ' 'koig¥ nltkg^e^m^ejplti tejjosebno. te se Seder zakljucuje rijeciima: Lesana habaa be-Jirusalajim . •. -_ brosusjedske odnose pripadnika 2idovske zajednice s pripadnicima drugih zajednica.JJ_vrijeme Hrama sakuj> !i?^i?H sejo^kajci pocetkom toga proIJeHTLOgarblagdana u Jeru7 zalemu i^rinosiirna^hramski °ltar p o j a n r t v u j a zatim bi ga. zauvijek je odredena zabrana bjlo kak-yoga kvasnog jela ujekom^bla^arla^Tesfl^I'Pjireguie se Jjeskvasni " Haghamacot (Blagdan bes_ sastoji samo o d bra§na i vode. zitarice i pid:a od zitarica poput whiskyja i piva). brasno.* H »4. Tko jede kvasno u dane Pesaha^ sam se isklju^uje iz kugejzraelove.t A JLA. Osim posuda.t4.£oji ie svojim dcP laskom navijestiti Mesijino vrijeme. Testpror^k El^mu QIijaJ!f. jer se^odvija prema strogo odredenome redoslijeHiSjNarnjeria te vecere nije jednostavno zadovoljenje gladi ved ]6 ohaTstodobno i bogosluzje. pribora za jelo i kuhinjskoga pribora za fi§^enje. izravno povezan sa zeljom za dolaskom konacnoga osloboditelja. a tijesto je ispeCeTSo~osoBrtuiiBfzirn postupkom. 2idovi se time sjecaju dana kada su njihovi preci faSll^SlBfali pustinju i slobodu nego izobilje i potlacenost. danas se janjetina nipoSto ne jede na Seder veceri. kakp bi segosti namjernik mog j p j r u z u Q r e j i o ^ s Q u ^N ^ e z gome ugodirm^najradosnije oce_kuje^ i kojeg\ se.. koja mora imati ozr * Tr~" '" ""r'" rednp gisto za Pesah). a kvasnim se drzi svako bra§no pa i zrnje namo^eno duze od 18 minuta. Sto je produbljivalo i ufivrSdvalo doV/Vt 4L^J.V. Mesije. Umjestp iitarica jgde^ se mahunasto povrce i sva ostala uobi^ajena hrana osim one koja sadrzava bilo Sto od zitarica. takoder se moraju spremiti u zaklju^ane ormare. Sto zapocinje prvim danom mjeseca nisflna. ^itavaje kuca u sImBoliino_d._»-— .

zidovski bi muSkarci drugoga dana Pesaha 171 . danas smo slobodni. a predstavlja obnavljanje zivota. . paprom. Razdoblje Sefirat ha-omer: tuzni tjedni izmedu resana i Savuota Sedmotjedno razdoblje dijeli blagdan Pesah od blagdana $avuota. U praksi. isprutenom miSicom. u vrijeme postojanja Hrama. Obratno.jer svatko tko o izlasku iz Egipta znade pripovijedati. Stoga. Haroset sjeca na glinu iz koje su 2idovi u Egiptu bili natjerani izradivati opeke za faraonove gradevine. Pesaha treba osjetiti osg^no oslobo. Hagada naglaSava Boga"135 SdmerTsrael "(ZaStimika Izraelovog).. i kada bismo svi poznavali Sveto pismo. A da nije izveo Gospodin praoce naSe iz Egipta. macot odnosno maces. Pfej!3?!] -sa Z4i^i~ c com slane vode i tobve^il^^Q]^\hje]a: gorkim trava. i svatko je uz Seder veCeru osobno pozvan na oslobodenje. bili bismo mi i djeca naSa ipotomd nasi i dalje slugamafaraonovim u Egiptu. zapravo nije pe£eno vetf. Umo£erib~pTrije~toga u slanu vodu. vrijedan je hvale. Pu170 tem odgovora na pitanja tetiriju sinova razlidta uzrasta i naravi. Svakome sudioniku Seder vefiere dana je vlastita moguinost oslobodenja. Hagada svake godine iznova u fetid stupnja raSClanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajutfi je onima koji su je ve<5 full a poduCavajud tako najmlade.ja ••s'tupahi koji bi "s'ligib svetosti. solju i uljem. Ovo se razdoblje naziva Sefirat haomer. gorkoga ropstva svojih predaka ali i onih Egip(fana koji su morali umrijeti da bi zidovski narod izaSao iz suzanjstva. svi veoma razboriti. §to zna£i brojanje snopova. se pripovije propisuje reab'sllfed obreda. bez kojega Izlazak ne bi bio mogu£: Nekada bijasmo sluganwfaraonovim u Egiptu. Bog naS. usmrtio egipatske.ostvarenja slobode zidovskoga i obredni pladanj _ li oslobo8«i|u iz suzanjstva. sve^njeva. Seder vegera sjeda na not kada je Bog/ zaobilazed zidovske prvorodence. Pefeno meso s kosti (Sankbone) sje<5a na smrt egipatskih prvorodenaca i po§tedu zidovskih. izbavi otamo dvrstom rukom. U okviru Sedera posluzuje se i obrok hrane koji je namijenjen zadovoljenju gladi. ipak bi nam obvcza bila govoriti o Izlasku iz Egipta. (U praksi to se odnosi odnosno odnosilo na 2idove u Rusiji prije pada komunizma. i kada bismo svi bili mudraci.(fcarpfls)// jajem egenim u liusclili jterdo TBefca) te komadom pe£enoga mesa s kostij&mfcbone). Uobigajeno je staviti f Cetvrti komad macofa^'za one Zidove Jcbji joS zive u obespravIjenosti i ne mogu slaviti Pesah.tako jedinstvenoga kakav je Mojsi)e. Ovo se meso ne smije pojesti jer je simbol zrtve koja je za Pesah prinoSena u Hramu a vi§e se ne prinpsi. i u drugim zemljama gdje nema vjerskih sloboda te ne mogu ispravno slaviti Pesah. Ciji naziv znad tjedni. iako je on sreHIfn]a~osoT5a Tzlaslca7 jer_' sFSTzTdovstVU opienito izbjegava svaka mogu(5nost uzdizart|a'7>ojedinca. Naime. Kao [jna?Wl)bigno^e^uz^a'zgHna^alata7rotkvice ili hren. U manje ortodoksnih perad moze biti i peCena. u naslm krajevima jaje pefeno u ljusci. koji pripovijest do tada nisu Culi. Tradicijski takav obrok obuhvadia piletu juhu s okruglicama od maces-bra§na i kuhanu ili pirjanu perad. svi iskusni. Mpjsijevo ime ne javlja se uop<*e u tekstu Hagade. primjerice cikle. radikalniji rabini zamjenjuju ovaj komad mesa komadom povrca. U najnovije vrijeme neki reformirani. Tada nas Gospodin. Jedud:i macot i gorke trave treba se sjetiti svoje osobne slobode. koje je Bog zaobiSao odnosno preskoCio jer je na njihovim vratima vidio oznaku nafiinjenu krvlju janjadi i kozladi Sto je te noti ispeCena za veferu. Sto se u odreaemm dijelovima obreda jede.satima kuhano u vodi s lupinama luka. Frema tome zaobilazenju nastaol'e hebrejski naznTF^fl/tTpvaki ^se^ObyJjjekom Seder vegere. Svatko ima poneki problem koji ga zarobljuje.) Takoder se ^rjJ^HJg_?igjg^Pi^M. bejca. novim^n§gem. i na svakoga se odnosi refenica Hagade: Nekoc bijasmo robovi. simbolizirajuti gorak 2ivot u Egiptu i slane suze zidovskoga roblja.' ma i.

(Treba imati na umu da u Izraelu zetva pocinje oko sest tjedana ranije negoli u Europi. pa £ak do te mjere da Rut.yV———jsvoon\s od TiipoSto ne^o^ekuje vegetarijansku prehranu. ne zeli lrasTa^ti~o^^^]Vs~veK^elSiH^napustiti Boga kojega je spoznala 2ived uz Zidove. .^ rta n Rkn J rfJ^. . -„ ^iii>»"'i '. brojali su sedam tjedana do Savuota. potrebno je pribliziti se stanju idealnoga ^ovjeka barem toga dana obilje2avahja primanja Tore. obudovjevSi. gotbvo politi-~ keknjize "cTce probleme^_a^dire_3^pita^a_mje|gvitoga braka. Jo§ mnogo vi§e od toga. da je jek u idealnome stanju prije izgona iz rajskoga vrta bio vegetarijanac.. a pada u vrijeme zetve. kao nagradu za njezinu vjernost i poboznost. §to se zbilo upravo na Savuot.-" --•. Tora je najved i najvredniji plod jelffdWs^^ ^ Kada je izraelski narod -u-nevoljama pustinjskoga izTxjeglistva sazrio i duhovno se odstio. dakle ne-Zidovku. a u raseljenosti Sestoga i sedmpga dana najeseca^^^fil?(svibanj/ lipanj). ^U^inagogama. No. ponizenja i smrti. 11 1 173 . Od dana pohoda Hramu.jg. obroci u jednoj prigodi smiju biti ili mlijefrii ili mesni. ova rriala pripovijest nosi viSe slojeva vrijednosti.--'j . i prekidanje razdoblja tuge danom radosti. ZnaCajno je za zidovsko poimanje srede i nesredie ovakvo povezivanje obljetnice smrti znamenitoga rabina s danom preporuCenim za vjenianja. dod iz Davidove loze.prireduju sarnojiiliJg^n^^a^ S obzirom na strogo razdvajanje mSarcl mlijeene fifa^ "~ne. Zidovi su' je mogli prihvatiti. vjerski zakon. jedan dan nakon poCetka Pesaha. Tek kao ljudi oslobodeni od ropskih navika.v"JCf:: Jtoje^d^joinuSlauzidovsku obitgli.stodobno blagdan^ 2etvgx_ubjra: 172 nja plodova i primanja /ore. ali do spozhaje Tofe dolazi se teSkim radom. kao i do zetve zita.) Razliclta su tumafenja ovoga brojanja tjedana: od prakti£nog kalendarskog pomagala do tumafienja koje zastupaju kabalisti. U trenutku najveCe sreie ovaj obi£aj opominje na postojanje tuge.<^. Ovaj je dan odreden u po£ast smrtnoga dana rabina Simona Bar Johaja. vrijeme straha. a u trenutku tuge podsje£a na uvijek blisku mogudnost srete. Od toga dana. tradicija prepoznaje kao prabaku velikoga zidovskog kralja. veselja i proslave.yijfika-postalo^e-za^ideve~tradicijskim vremenom zalosti. pki£enima svjezim zelenim granama. vrijeme omera i danas je vrijeme kada se ne prireduju koncerti.""^ *.donijeli u Hram po snop mladogaje^ma. tradicijskoga zacetnika kabalistickog ucenja. eita ge^~b^gaa^^^^^ ^ihli1gkE^HgE^^lf. Stoga su rabini ustanovili ovo vrijeme kao doba u kojemu se ne prireduju proslave niti vjenCanja. Rutin primjef primanja u zidovstvo postao je joS mnogo vazniji kasnije. koji Cetrdeset devet dana brojanja omera usporeduju s Cetrdeset devet stuba uspinjanja iz dubina duhovne neCisto£e robovanja u Egiptu do razine duhovnoga o&Scenja potvrdenoga primanjem Tore na Sinaju. rodenjem Moapku. prema tradiciji. Davida._ gievnosti. te se. ona £ej>ute^JDavida_rJostati pretkinjom samoga Mesije. jer je to proljetno i Ijetno vrijeme nakon lcrS<5anskoga blagdana Uskrsa bilo istodobno i vrijeme velikih progona Zidova. kaTco"odredujeHfl/fl/w. primio je plod svoga o£iSCenja: Toru. Tora je za Zidove duhovna hrana kao Sto je kruh tjelesna. Izuzetak je mali blagdan Lag baomer (doslovno: Trideset treci dan omera).blagdan Savuot slavi §estoga. Savuot: blagdan primanja Tore U E^rjjcjsraelu_seJhodoiasni. koji te.'-"*""'.^--^^.^Njezina jg_goetska yrijednost duboka. Razdoblje omera tijekom sedam tjedana izmedu Pesaha i Savuota u vrijeme Srednjega. te tako ovaj blagdan dolazi to£no pedeset dana nakon po£etka Pesaha. a za sve obroke uzjxroi/of je odredeno da ne 'budu mesnLJer zivotinja ne smije toga _. ^gpMofjeJ."tJ vrijeme postojanja Hrama/muSkarci su u to doba hodoCastili u Jeruzalem i prinosili zrtvu. Ona je najuzviSemjT plo3"BozjeTnll6sti. kada je zidovstvo tijekom europskoga Srednjeg vijeka odredilo da se pripadanje zidovskoj zajednici prenosi putem fidovske majke.^Istodobno.-. dan osobito omiljen za vjen£anja. kako bi Zajedno s obiteljima smjeli jesti od uroda nakon zetve. i ^. Buduti da se Tora drzi idealnom. blagdan se odrzao i nakon pada Hrama. Jedna od najljepSih pripovijesti u Tanahu. lako je vremenom izgubilo znafenje dana straha i progona. ona^je medu najljepgim recirna Kebfep^ sxe . ona Iznosi temeljne. Za svetkovarjjgJalagHana tradicijski_se.

DoksublagdanTpoljDdjdskoga doba godine odredeni Bozjim naredbama u pet Mojsijevih knjiga i povezani s uzgojem ili ubiranjem plodova polja. do samo jednoga malenog vf£a zape£acenoga pec^atom velikoga svecenika. svaka osoba pozdravi tri druge rijedma Salom alejhem . nakon obreda Havdala. te ponovno posvetili Hram 25.Hanuka: blagdan svjetlosti Palimo ove svijece zbog duda. u zidovstvu ostao je do danas jasan trag njihove neodvojive povezanosti. izvorno narodni. dudesnih djela spasavanja i Tvoga divnoga djelovanja. p. U to se doba godine i mnogi drugi narodi obredima veWanja svjetlosti brane od sila hladnoce i mraka. Nakon tri godine borbi. veliki hramski svijecnjak. a sam trenutak radanja mladoga mjeseca. Kada se nakon trecega dan molada na nocnome nebu moze ugledati mjesecev srp. prizivajud dolazak proljeca. Na sluzbi Bozjoj prethodnoga Sabata izgovara se osobita molitva za Bozji blagoslov i oprost. odredena je svakogodiSnja oslnodnevna pfdslava Bozjega Cuda svjetlosti paljenjem buktinja. no Bozje iudo produMo^e njezin sedmerostruki plamen tijekom osam dana. Od tada. oglaSava se u zajednici. Tvojih iuda. Tradicijski se vjeruje da ce u Mesijino vrijeme Mjesec sjati stalno pun. Zbog togaJ^uda svjetlosti. Naj£e§ce se ovo cini u subotu navecer. Kidus levana. 1 ?jgnj^o_najp. dva su zimska blagdana. dana mjeseca kisleva. sto ga je jdaffiyjLO_kao znak odobravania ponovnoga posvecenja Hrama.K. vrtova i vocnjaka. Za vrijeme izgovaranja molitava. kratk"o"dnevice. opraStanja od Sabata. \I\fo. uspjeli su osloboditi Jeruzalem i Hram. No. prema Hilelovoj Skoli palilo se svakoga dana po jedan plamen vise. od 175 . Naziv maloga blagdana RoS hodes znaci glava odnosno pocetak mjeseca. Izbacili su idole §to su ih Grci tamo postavili.Donosimo vam mir. -|. Talmudske legende navode kako u Hramu obesvecenome poganskim kipovima i zrtvama nije pronadeno dostatno obredno cistoga ulja za Menorw. U njemu je bilo dovoljno ulja za jedan dan svijetljenja Menore.. drzi se obred posvecenja Mjeseca. Dggadaji koii su dnveli do Bj^jej3JSu^a_§Yie_tlostij)pisani su u apokFifnoj kn(izi o Makabejcirna. svjetlosti) . Obredom slavljenja mladoga Mjeseca iskazuje se nada da ce Bog vratiti stari sjaj Mjesecu i staru slavu izraelicanskome narodu. U vrijeme grgke^ylasti na<3~ Saovskom zernljom. godine 167. uljanica i svijeca. sljedecega sedam i tako prema posljednjem danu kada se palio jedan plamen. nakon dje je smrti vodstvo ustanka preuzeo njegov sin Jehuda zvani Makabi (Cekic). podigao se ustanak protiv poganskih okupatora pod vodstvom svecenika Matitjahua iz obitelji HaSmonejaca. Prema torn su nadimku ustanici mnogo kasnije dobili zajedni^ko ime Makabejci. te da nece biti mjesefevih mijena. povezani sa strahom od zime i kracanja dana. Mjeseca. no budud da nije propisanlorinim^dredbama. Blagdan posre35iom'prosinea). Hanuka i Tu bi-S'vat. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopusteno rabiti ih za rasvjetu vet ih smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena. Sofrim 20 _ nd najaniiiljgnijih. u vrijeme oko .Qznajdiiih lidovskiji malih blagdarmje HanukaWo 174 sieca na dogadaj kadaje^ nakon poganskoga^nbesvf^pnja ri ponovnorne posvecenju jeruzalemskoga Hrama -jj-hiagigkome svijecnjaku tijekom osam dana gorjelo ulje dostatno samo zj^jgdan dan. lako u po£etku samo narodni obtfaj. blagdan je postao obveznim prema naknadnim talmudskim odredbama. odnosno Mir vama. Pocetak svakoga novog lunarnog mjeseca slavi se tijekom jednoga ili dvaju dana. djela izbavljenja i ustanka koji si utinio u vrijeme nasih otaca putem Tvojih posvecenih svetenika. PreHa^arnajevoj §koli"paliI6'se prvo"ga dana'bMgSana osam plamenova. Talmud. molad. uz ovaj blagdan nije zatoanjen rad.MALI BLAGDANI: DAM RADOSTI Ros hodes: blagdan mladaka Hjekom stoljeca i tisucljeca uporabe kalendara smetnuli smo s uma povezanost kalendarskoga mjeseca i nocnoga nebeskog svjetlila.

a svijece na djim je mjestima prija§njih dana vet zapaljen plamen pale se nakon nje. 176 " ~ ~ - - - - Nekoc su se svijecnjaci ili uljanice za blagdan Hanuke nazivali jednostavno menorot (svjetiljke). kako bi se uku^ani prolazeci tuda na§li izmedu dvaju blagoslova. Plamen pjdnrm§karac ill djegakua_ako nema nazoCnih mu§karacalrioz'eTzgna/ cak svaKa osoba. dji plamen traje oko pola sata.^. koju danas naj£e§ce igraju samo djeca. keramike. Posljednje slovo na zvrku u raseljenosti je Sin. u istocnoeuropskih Zidova je bio obi- 177 . popuSta ova zabrana.a drajdrWjrefuIeirtt /Y^M/Jcpjemu je na svakoj straruci napisano po jedno sIovorTJ raseljenosti to su hebrejska slo^5tOjpdgoyaYa|S^IwirnaNGH§. Uz ovaj je blagdan vezano i slavljenje osobite uloge zene u zivotu zajednice i obitelji. S obzirom na dopuSten Slobodan oblik ovoga svijetojaka. U novije vrijeme maSta umjetnika oblikuje kucne pa i sina. jede"ne izgoj^zbog fega se uobidajilo sjedertje cijele obitelji uz plamen svijeca sve dok ne izgore. kao akronim recenice: Veliko se dudo dogodilo ovdje. Omiljena je u blagdanske dane i igra osobitim getverostranim zvrkom. dok se u sinagogarna palila velika hanukija rnenoralnoga oblika. a u Izraelu posljednje je slovo pe. Ovaj je pristup konadio prihvacen. zajedni£kTsiFpfeva Maoz cur (Utvrdo na st^ejn^pjejsma nastala pogeTkom I ^ ^ putem'spalavanja u vfijelne perzi]skoga~^afstvar(koje se slavi blagdanom Purimorri) do £uda svjetlosti §to se slavi Hanukom. lako se rabe samo tijekom osam dana godiSnje. kojim podnje rijeC po (ovdje). mnogi su se zidovski primijenjeni umjetnici i obrtnici bavili oblikovanjem svjetiljke za blagdan Hanuke u razlidtim materijalima poput metala. boja i oblika. drva. gogalne hanukije s jo§ vi§e slobode u izboru materijala.^xoz¥lmati svo\u hanukiju. kadjaje_zapaljeno vec pet svijeda a samo su jo$ tri nezapaljene. napredovanju umjesto nazadovanju. njezina sposobnost samoprijegora i ljubavi. a naziv hanukija nastao je tijekom vremena. uvjetovan tek zahtjevom za ravnim nizom od osam mjesta za blagdanske svijece i jedno neobvezno mjesto za SamaS (pomocnu svijecu). koja je jednaka numerickoj vrijednosti rijed Satan (Sotona). pa i kamena. vet sainfllz^^i-^ ^ | _ _ y Ijepoji^boziih ^ djejajjjjegpvoga guda svietr6sti//'|j:e_je_ "itoga pale^^osve osvijetijenoj prostorijr KadTsu svijece zapaIjen^T^agosIovi izre^eni. te se odr2ao do danas. na hebrejskome nazvanim sevivon. svijecu' l>e"stavljaju sdes^^uT^^olipoput pisanjahebrejskoga/pism^ te se nova sjije^j^p^sfavTja s Ijjeye strane one koja jevec gorjela danranije^ Prvo se zapali ona svijeca koja se toga dana pali prvi put. kao akronimu re^enice: Veliko sTTudo dogodilo tomorUTzraelu ta su slova NGHP. mu§ka i zenska. laYakoase jutra izgovarajulijed ^ n\udraca~HiIeIaI±a:. No. ASkenaski rabini tumafe to numeri^kom vrijedno§c\ jidiS rijefi §to ozna£ava karte.^Syakoga od osam blagdanskih danazabranjen je zenama svaki f ad'dok svi. U_f>etoj_nod Hanuke. §to je ime Zloga. No. Hanukija moze biti postavljena i ispred ku6noga ulaza. Ta slova sluze kao znakovi u pravilima igre. uobiCajila se za kucnu uporabu metalna uljanica u obliku male police sa zrcalnim zaslonom §to pojaf ava svjetlost. SyjetlosJ Aa-svije^a ne smije s^rabitj^za rasyjetu. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore. kao zahvalu za dozivljen prvi dan blagdana. Fred mnogim sinagogarna pale se u vrijeme Manuke . Tijekom vremena.Haniik7i je e gotQvpJjiema obiteiji koja ne bi imala j^samjnjie^t^za_svyejte_Xu star manje _ (sluguj|.jednoga do osam. jer uvijek treba teziti povecavanju umjesto smanjivanju. u dane Hanuke.^osr cita se dio^fore koji sadrzi ianukat ha-Mizbeah). kako bi Sirile <*udo svjetlosti i potvrdivale zidovski identitet obitelji. veHki blagdanski svijecrijaci menoralnoga oblika. usprkos upornome rabinskom protivljenju. hanukije su tijekom stoljeda f esto bile umjetnicki obradivane. a prvoga dana jo§ i blagoslov $ehehjanu. a tada se uvijek smjeSta nasuprot dovratniku s mezuzom. Obicno se u domu pale male raznobojne svijece. kako bi slrili poruku £uda. nacinjene upravo za Hanuku. jer igre karata op£enito nisu Zidovima dopuStene. Vremenom se razvio obi£aj igranja torn prigodom nekih igara karata. kojim podnje rije(! Sam (tamo). Uz paljenje svije<f:a izgovara se blagoslov za paljenje Hanufcfl-svijeta i za Cudo svjetlosti.

devet mjeseci kasnije. a to je obiCno subotom naveter. Tu bi-$'vat. podari lijep etrog. jede se rogae. a moflge__obitplji tijekogucijeloga blagdana jedu samornlijefcnu hranu^kaoLUsporrienu na hrabro^ djej^iurmkinjejehudir(judite). a svuda je obi£aj jesti plodove pemaest biljnih vrsta. poznat i kao Ro$ ha-$ana leilanot (Nova godina drveia). Slavi se 14. tijekom vremena stekao je veliku omiljenost i postao jednim od najpoznatijih zidovskih blagdana. Holoferna. U Izraelu djeca toga daria u Sumama sade mlado dr178 *f Purim: blagdan izbavljenja Jedan od malih zidovskih blagdana.EgdfiYii2ga_L iskazivati pgjtovanjeTa alkohomal^^^trebalu se^retierano troSlti toga"" Jeiclinoga dana u godirii kada je Zldbvima to dopugteno. pogadce od krumpira.gaj prirediti okupljanje prijatelja uz latkes. Sefardske zajednice imaju obvezne dijelove obreda uz taj blagdan. Tako se znafiaj blag"d^ana Homite.kao blagdana sjeianja i slavljenja ponovnoga posvetenja Hrama i obnove hramske sluzbe. citruse i drugo vote. a to je vrijeme kada u Izraelu drveie pofiinje pupati. Talmuda i Zohara i molitvu za napredovanje vodaka. U IzraeliTulicama prolaze vesele povorke. Poklonid kabalistifikoga utenja na Tu bi-S'vat upuduju Bogu molitve da im za blagdan Sukot.--krin_____ /^^Jgl-^T^rrsffli-^ je svelzok^nuto. u _ _ tervrtka).' .-v~~-C. masline. osobito ono vote koje dospijeva u Izraelu. osobito voiaka. u kojoj se pali jedna viSe od polo vine Hanwfca-svijeda. Tih se dana prireduje i mnogo mlije&uh jela. _ ££L. izraelskoga parlamenta. smokava i mogranja. luKaTiaia. Budud da se prinos desetine u vodi nije smio prenositi iz godine u godinu. Ovaj se blagdan. Osim toga. neovisno o tome koji je dan blagdana. prireduju Seder za Tu bi-S'vat. Zbog dubokoga poStovanja svetosti svjetla Hanuke. Od pemaest vrsta. potvrduje kao blagdan slavljenja nove svjetlosti koja dolazi ponovnim produljenjem dana nakon zastrafiujudh zimskih nod. neovisno o danu kada se prireduje Hanufca-zabava. . smokve. slavi se samom sredinom zimskoga mjeseca S'vata. ve£ se dta v ^bJagdjaijioiivljavaJcaa-yrijeroe _u. obvezno je jesti one spomenute biblijskim rijedma opisa Zemlje Obeiane: Zemlja pSenice i }eima. Proslava Purima dolazi u dobeTgodine kadaT se^u'frinbgih naroda:'proslavlja izgon zlih sila Kla3nofeTmraka i pozdravlja dolazak zivotvornih ~ _ _ obiljezje blagdana pod•i-. te obuhvaCa dtanje iz Tore. a-^ma naproslavama se dta Knjiga o Esterjbiraju najuspjelije krabulje i pnre'dujelFe" PurimSpi/ (jidiS: purimski igrokaz). Danas se viSe ne-pridajeToTiko pozornosti znatenju upravo pete nod blagdana. pe^ene'ulilju^Igfes su i danas'omiljeno jelo u dahel)v6gat)lagdaha. no op£enito nema obveznoga oblika obreda ve6 se prosmva obavlja prema mjesnim obifajima. Na dan Tu bi-S'vata slavi se i rodendan Kneseta. Bio je to neko£ vazan dan zidovske godine. Cak i u ratnome pohodu. Ukoliko se ne moze nabaviti svjeze. datulje) te dvije vrste zitarica (p§enicu i jeciam). Purim. kako kaze sarn njegov naziv (doslovno: petnaesti S'vata). nakon prestanka Sabata. Tu bi-§'vat: nova godina drveca Blagdan nove godine drveda. jede se sugeno ili uSetereno vote. 179 . kojaje nilijediim jelima uspavala neprijafelja ijdqvskpga naroda. plod nejestivoga citrusa osobito vaznog u obredu toga jesenskoga blagdana. vidjeli su u njemu stari zidovski mistid i svjetlo ofekivanoga Mesije. nova godina drveca oznaCavala je i dan pd kojega se ra£unala godiSnja vodia desetina. naziva jo§ i HamiSa asar bi-$'vat. i IS^adara (veljaga/ozuja_k)^ a danjanije jejjpludrievni EsJenrTpost (ako ne paEa u subotu. ve^e. bademe. vinove loze. jer zidovstvo se prema drveiu koje rada jestive plodove odnosi gotovo kao prema ljudskome biiu. kpjernu je najkrad dan godineprpjao a svjetlost te potom jagati. Stoga je od pemaest pozeljnih obvezno uzivati barem sedam: pet vrsta plodova (grozde. no danas je £esto prihva<ien kao djetii blagdan. poput Sedera za Pesah. Sam obred je slobodniji. Blagdan se slavi na temelju zabrane iz Tore protiv povredivanja drvetfa. zemlja maslinova ulja i mednih datulja. mogranj. . Osim toga.

a i kasni[e. No.J17_. grada Cfata u Izraelu. 2ivedi pod uzasnim uvjetima neprestanih progona. osobitost i ne drzi se vaznim blagdanom. proslerm Purimaj51ad rTa^varTl^man^ _ ~^^ U eufopskorrie Srednjem vijeku. (Ova okrutnost prema cijelome rodu Hamanovu mo2e se razumjeti samo u svjetlu dnjenice Hamanovog srodstva s Amalekom.&pil u jednome od kazaliSnih oblika oslikayabiblijsku knjigu.. koji je zivio u 2. _ u svakn doba^prbgo-" Lag ba-omer: blagdan radosti usred tuznih tjedana Tijekom razdoblja omera. ispripovijedan je mitski dogadaj i^vFeniena'drevnoga! perzijskog carstva. Obitelji se okupljaju. omiljen za priredivanje vjencanja. Ester kao temeljnujgniuJgMr»fflv pripovijest o spaSavanju zidovskoga naroda perzijskog carstva od uniStenja Sto mu je bilo namijenjeno. u gradu SuSanu (ppvijesna Suza). iako Zidovi nerado tako misle i smatraju je perzijskom caricom. nije poznavao njezino podrijetlo._sretariigTTnr> jpHu SP »y. zabave ni. utjejhe. Ti nade. traje tuzno razdoblje godine. nazivajud je Kraljica Ester. Purim je za bezbrojne naraStaje Zidoyabiodan divljega veselja. car. Uostalom. uvjerigarujstir _ nu o zloCestpd i Stetnosti Hamanovoj i korisnosti^Wlova za carevinu. po§tovalaca kabalistiike tradicije.koncerti. U ovoj jedinoj biblijskoj knjizi u kojoj se Boga izrijekom ne spominje. Sakupljanje u Meronu na Lag ba-omer danas slid sajmu. pogtovanoga kao svetog Covjeka. prpglasio je 1951.) Kao uspomenu na taj . "o^jnIo~7e~livoTe gotovo poiovine"svog zidovskoga naroda. Iako je danas izguBio" ta^prizvuTc oslobadanja i nade. koji uvijek pada na datum .. Tijekom Cetiriju godina. smatrana je zapravo za hilula. dan omera. te'tako spasf svoj narod od istrebljenja. a vlasti se zgrazaju zbog naruSavanja suvremenih sanitarnih naCela. kako ga Zidovi nazivaju. pleSu i pale kresove na kojima spaljuju pramenove s prvog podrezivanja kose svojih sinova. to ne kvari izvornu pobo2nu radost slavljenika. hodo£aste toga dana na njegov grob u mjestu Meron pored kabalistidce prijestolnice. prije oko dvije i pol tisuce godina. sljedbenici Kabale. Car AhaSver (povijesni Kserks) u to je vrijeme bio ozenio. Njezin muz. ^^Purimje^zadrjao tradiciisku ludu yeselost. koji pada u vrijeme travnja/svibnja. U spomen na ove nevine zrtve izraelski rjarlamentf Kneset.18. No. SPOMEN-DANI: POSTOVANJE I SJE^ANJE 4-Jom ha-§oa: dan sjecanja na zrtve Holokausta Holokaust je najve<fa tragedija Sto je ikada zadesila zidovski narod. vjen^anje njegove du§e sa svojim bozanskim izvorom. No. Tamo je.). vjen^anja. Holokaust odnosno 3ofl-Vehka_riesreda. poboznu Zidovku Hadasu. obredno kolju i peku ovce i opdenito se drze obi£aja iz vremena Hrama. pored harema. Sto traje tijekom sedam tjedana od drugoga dana blagdana Pesaha do blagdana Savuota. tradicijskim neprijateljom Zidova. nakon razlidtih svojih bra£nih nezgoda. Pored groba poStovaoci prou^avaju knjigu Zohar. 2idovima je Purirn_bio bjagr. ijjam. boravila velika zidovska zajednica. a slavi se kao spomerl na dan smrti rabina Simona Bar Johaja. No po§tovaoci rabina Simona. koji se u danaSnjem suvremenome Izraelu Cine neobifimima.. godine Za-^ kpnkoji odreduje^dan. U beskraju nesrec'e. Jedini dan'koji se izdvaja u tome razdoblju jest Lag ba-omer. nisana danomjje^anja_na mugenike i 181 riileljima mogao prirediti ponovljeni epilog pripovijesti o Hamanovu pokuSaju zatiranja 2idova. osobito u blisku susJ^gtyj^juropskimpokladnirn obigajima^ 180 . pod kojim je ostala poznatija kasnijim naraStajima. stoljeCu u Erec Israelu. ona je na dvoru skrivala svoje zidovsko podrijetlo i predstavljala se perzijskim imenom Ester. antisemita Hamana. potomci Zidova odvedenih u babilonsko suzanjstvo. kada se ne prireduju proslave. mistika i navodnoga autora knjige Zohar.g'dan prekida op£u zalost tijekom omera. Stoga je ovaj dan. Sto znaCi 33. a tini se da ga nije ni zanimalo. Danas je ovaj dan za vetinu 2idova time iscrpio svoju . Smrt takvoga rabina. koji je naumio istrijebiti Zidove. Odlucna Ester saznavSi za to istupi pred cara (trebalo je imati odvaznosti za to u perzijskim uvjetima. vjerojatno je Ester-Hadasa zapravo bila jedna medu mnogim zenama u haremu toga muzevnoga cara. Ovaj bla. U epilogu pripovijesti car^liagradi0^amaha"(a uz njega i sav njegov rod): svi su objeSeni a rod Hamanov je zatrt. car je imao i vjernoga ministra.

Godine 1959. svibnja 1948. travrija. drzeci se zidovskoga kalendara._ U najvecoj preosTaloj adovskbj zajednici u Hrvatskoj. a amandmanom na taj zakon 1961.junake Holokaustajom ha-$oa. 27.. zagrebaCkoj. Kneset je proglasio zakon kojim se odreduje javno sjecanje na zrtve Holokausta na dan ]nm ha-Sna. dan sje£anja na vojnike pale za neovisnost izraelske dr2ave. Godine 1949. nisana. zakonom je 5.bl^gdans^Pesah^T^w^^nosno^z^dana Jom ha-zikaron. pada^ego^fuzinFr^naJbjojanja omera. Izvan Izraela ovaj se dan sjecanja cesto prireduje na dan 19. Jedan dan ranije.u^odan ilrufa'djei as'imilacije Zidio .(grvidan. Jom ha-acmaut. ijjara proglaSen drzavnim blagdanom Dana neovisnosti. Zakon navodi da je dan sje£anja na HoiokaustT'na ustanak podignut 1943. a diljem zemlje prireduju se kulturna i sportska dogadanja i zabave. Blagdan se pomice na prethodni cetvrtak ako padne u petak ili subotu. tradicijski se Jom ha-Soa obiljezava na zidovskome dijelu mirogojskoga groblja. godine prema zidovskome kalendaru. U svim se izraelskim sinagogama uz nazofinost visokih drzavnih duznosnika obavljaju molitve. godine odredeno je da mjesta za zabavu u predvecerje toga dana ng_sjuiju-tad4ti. a proslavlja se plesom na ulici. buduci da je blagdan prihvacen i od izraelskoga Glavnog rabinata. Ovaj je dan izabran jer gadajzmeciu^ana poCetka varSavskoga ustanka . 182 183 kaill-na prethodni ako~jpadne na i<post na y ti ine.'CDssve "riajmanje._Qy-aj. Deklaracijom o neovisnosti odredena su na£ela prema kojima ce zidovska drzava biti obnovljena na podrucju tradicijski i povijesno drianom Zemljom Obecanom. Sluzbeni dib proslave takoder se prireduje na otvorenome. vatrometom. koji je propisao redoslijed sluzbe Bozje za taj dan. u vrijerruTizmedu blagdana PesahlTiSavuota. POSTOVI: POKAJANJE ISJECANJE NA TRAGlCNE I TUZNE DANE Jom ha-acmaut: dan neovisnosti Drzave Izrael 14. dana sjgganja na vojnikepalefza neovisnostJzraelske dr2ave. izletima u prirodu. kadaje_pro§la§ena neovisnost Pr^ri^ :o je 5-y/flta 5708. kada je prema gradanskome kalendaru obljetnica varsavskoga ustanka. u varsavskome getu dan trajne uspomene na ku£u Izraelovu. Obred nije strogo odreden kao kod starijih Zidovskih blagdana^ ali nezapbiUzneTstT "mplltve El mahrahamim (Bogej?un_milosti) i KadiS. Danu neovisnosti prethodi Jom ha-zikaron.

tamuza (Siva asar be-tamuz) do posta devetogaflffl (TiSaa be-av). vecer pred sami blagdan. Tijekom blagdanskoga dana drze se dugotrajne.K. duhovno i tjelesno zahtjevne sluzbe Bozje. Ovaj post. godine p. Ovo je post sjecanja na babilorisku opsadu Jeruzalema 586. Od erev Jom Kipura pa do zavrSetka sluzbe Bozje molitvom Neila (zatvaranje) sutradan naveCer. usprkos njihovoj bujnosti i Ijepoti. na deseti dan mjeseca tisrija (rujan/listopad). godine. Akako se moze§ duboko i iskreno pokajati zadovoljene gladi i zedi?! Jom Kipur je dan koji s po§tovanjem primaju i oni Zidovi Sto se tijekom godine ne drze propisanih zapovijedi i zabrana.K.Post 10. vezano uz radostan dogadaj ponovnoga posvetenja. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom prethodnih dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. dana mjeseca teveta (prosinac/sijefanj) po&nje u zoru a zavrSava naveCer. U sinagogi Citaju se prikladni tekstovi pokajanja i uzdizanja Bo2jega imena. a kraj razdoblja vezan je za pad Jeruzalema pod Babilonce i kasnije pod Rirri185 184 . teveta Ppludnevni post 10. Jomkipurski post je posljednja prilika koja je dana za pokajanje grijeha poclnjenih tijekom protekle godine.Hrama 164. jedan od najtuznijih dana tijekom godine. lijekom sedam dana izmedu RoS ha-Sane i Jom Kipura. Uz dvaj post nema zabrane rada. Za mnoge koji sebe drze slobodnima od vjere i vjerskih propisa. Ovaj strogi post mogao bi duhovno i tjelesno nepripremljenoj osobi biti doista tezak. a sam dan Jom Kipura vrhunac je i istodobno zavrSetak tin dana. za osvjeStavanje svojih grijeha i propusta. te su djeca i ostali srodnici takvih pokojnika duzni toga dana obaviti sve postupke obvezne uz jarcajt. nazvanihJomim noraim (StraSni dani). osim na Sabat i erev. i pofetak rimsket>psade prije konaChoga jpada Hrama 70. Tri Ijetna tjedna zalosti: od posta Siva asar be-tamuz do posta TiSaa be-av Tri Ijetna tjedna u mjesecima tamuzu i avu za Zidove su vrijeme rugovanja. Bolesni i djeca ne poste. no konaCno je izabran 27. teveta vezan za najtragifriije dogadaje zidovske povijesti. ako osjecaju potrebu. nakon poganskoga obesvedenja. PoCetak je ovoga razdoblja vezan za niz nesreca Sto su Zidove zadesile tijekom povijesti. a reiformirane zajednice ga ne drze. tiSrija: Jom Kipur Desetoga dana nakon poCetka godine. Jednom godiSnje taj je post prilika za kajanje. ovo je jedini dan kada pohadaju sinagogu. f itajuci prigodne tekstove pokajanja. dan mjeseca nisana (travanj/svibanj). svakome se nudi vrijeme za pokajanje. S obzirom da je dan 10. diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. a trudnice i majke dojenCadi mogu dobiti rabinski savjet te. koji sjeCa na tragiCne okolnosti propasti Hrama. reSut. Ovo vrijeme traje od posta 17. obljemica smrti je za srodnike pokojnika. odrasli zdravi Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu niti tekucine. prije nego Bog zapecati svoju presudu za svakoga posebno. godine p. nakon Holokausta poprimio je i znaCenje obljetnice smrti za bezbrojne zrtve Holokausta kojima se ne zna tocan datum smrti. U praksi prode oko 25 ili 26 sati od uzimanja posljednjega obroka i pica pred post do uzimanja tradicijskoga zajednifikog laganog obroka nakon posta. Dan nade i otpora zlu izabran je za obilje2avanje sjecanja na zrtve Holokausta radije nego ovaj dan posta i zalosti.. kada je post zabranjen. osobito stoga §to se dan jomkipurskoga posta provodi veoma aktivno. a najpobozniji provode cijeli dan u sinagogi. oprost od posta. Ovaj post bio je predlozen i kao dan sjecanja na stradavanje u Holokaustu. Njirhe se prekida razdoblje radosti uz blagdari Hanuku. u po^ast ustanku u varSavskome getu 1943. Cemu ovako strog post? Odgovor se nalazi u smislu jomkipurskoga blagdana. U zi^ovstvu. izraelski Glavni rabinat proglasio je ovaj dan jarcajtom (obljetnicom smrti) odnosno danom glavnoga KadiSa za sve ciji se pravi dan smrti ne zna. Post 10. osobito za njegovu djecu. godine prvoga stolje^a.

Za razliku odJam Kipura. posti se ra3Tuspomene na Ester. 13. ve£ treba radije preispitati sebe. ako dan pada u subotu post se prebacuje na prethodni £etvrtak. Kao uspomenu na uspjeSno izbavljenje.Kao i na Jom Kipur. adara: Ta'anit Ester . Post posve£en pravednome Gedaliji opominje da se ne smije druge kriviti za naSe nevolje.. No u Zidbva prvorodenac (bettor le-nahala) ni]e svaki najstariji sin. a od 1. dotad nenoSena odjeia. jer micva (duznost. nisana: Ta'anit behorim . jednako kao na Sabat. dakle oriaj sin. dana pokajanja izmedu RoS ha-§ane i Jom Kipura. radi podsjecanja na mogude tragedije usred sfefnih tfenuiaka i podsjedanja na utjehe koje uvijek dolaze nakon nesre£a. U nekim zajednicama poste samo zene. nastalo je vrijeme Bozje kazne za smrt toga pravednika: potpuno rasulo drzave. adara (velja^a/ozujak). do 9. jer prvorodenac mora biti pfvi sin odeva Sara. od sumraka do sumraka. trefega dana mjeseca tiSrija. Gedalija je bio pobozan i pravedan 2idov. gotovo poganskim veseljem slave blagdan Purim. Esterin se post drzi prethodnoga f etvrtka. konacno smekSao srce faraonovo prije Izlaska iz Egipta. Ros ha-Sana. Tijekom ovih triju tjedana ne prireduju se vjen£anja i druge proslave. pred veliklm iska§enjem gto ju je £ekalo pri pokufiaju spaSavanja svoga 'haroda od zla koje mu je bilo namijenjeno. Post 4. Poste^i. roden za o£eva zivota. Njegovi su ga sunarodnjaci ubili nepravedno ga pptuzujud za nevolje Sto su ih snasle babilonskom provalom. 187 . ava ne jede se mesna hrana. dakako. §to naglaSava njegov smisao preispitivanja vlastitih krivnji. Ovaj post smije biti naru§en potrebom nazocYiosti prvorodenca tijekom dana posta na bilo kojemu obredu koji ukljuCuje uzimanje hrane ili pica. te su se pni duzni sjetiti ove'poslede" postom n¥dan~pfije Pesaha. ne jede se vote u kojemu se te godine vec nije uzivalo. koji je nazvan bijelim postom. koji je istodobno prvo o£evo dijete. Tako se ovoga posta danas malo koji prvorodenac zapravo drzi. a svecanosti rijetko prolaze bez ponekog izgladnjelog prvorodenca. ZaobiSao je. post na dan TiSaa be-ava. budud da je Bog smrcu svih egipatskih prvorodenaca. poglavar pokrajine Jehude u vrijeme babilonske prevlasti. £esljanje niti umivanje. dolazi poludnevni post sjecanja na Gedaliju. Nakon njegove smrti. na danpnjejproslaKe. potpuno je zabranjen svaki rad. nikada nece u svome poslu poluciti blagoslova. Takoder. U sinagogi se citaju prikladni tekstovi. je bila ispunjena duSa ove zidovske junakinje tijekom triju dana njezina posta. iZidovi do danas s jednakim neobuzdanim.. Post 14._Purima. Com Gedalija. No. tiSrija: Com Gedalija Neposredno nakon dvodnevnog blagdana nove godine. Post traje 24 sata. ne nosi se nova. vjernici se sjeiaju strave kojom. Ovaj post obvezuje prvorodene sinove. nazvana Ester.Esterin post Esterin post je poludnevni post sjedanja na trodnevni post §to. Kada Purim pada u nedjelju. Ovaj post pada tijekom sedmodnevnoga razdoblja Jomim noraim. 186 Post 13. osim na Sabat. zapovijed) obreda ukida obvezu posta. a dogodile su se i brojne druge nesrece. Onaj koji toga dana radi. Odijeva se samo stara odjeca. kojim se pripremala za svoje odva2no djelo.post prvorodenaca P_ost na dan prije blagdana Pesaha ostao je danas gotovo na teorijskoj razini. ga je sebi i cijelpme f idovskom narodu Perzijskoga carstva odredila zidovska djevojka Hadasa. ne skracuje se kosa. odnosno uz riesrece koje^su se ddgddile kao posljedica napuStanja vjere u Bozju moc i milost. bracni odnosi i druge radosti. ljudskih i zivotinjskih. Na taj je dan naraStaj §to je izaSao iz Egipta saznao da nece vidjeti Zemlju Obecanu jer je posumnjao u Bozju mod da svoj narod onamo dovede. jer se ne smije postiti na $abat. zidovske prvorodence. Prvorodenci poste dan prije Pesaha ako nije Sabat. To je stoga Sto se tradicijski drzi kako su se tijekom povijesti na taj dan dogadale velike nesrece za zidovski narod. devetoga dana mjeseca ava (srpanj/kolovoz) naziva se crnim postom.Ijane te ruSenje prvoga i drugoga Hrama. ne smije se nositi koznata obuca. na taj su dan oba Hrama pala pod osvajaCe. nije dopuSteno kupanje.

Otac prvofia petkajiakonjrodenja djevoigice tiiekom. nema posebnoga obreda pri rodenju djevojCice i rijezinu primanju u zajednicu. 1. Osim u reformiranih. kao na dan Jom Kipura. '•'' 'e'p»*^!M r ^ •^ Tajrrfudu^azvan majstorom M/5ne •^-Rodenje i Brit mila: primanje u zajednicu _ je radost aidovske nhitglji. oni Cine veliku ispovijed pofiinjenih grijeha.' MnjJQatiffiffititfot.sin potvrduje Savez s Vjegnim. Ako se vjenCanje dogada u vrijeme Hanuke ili na dan Ro§ hodeSa (mladak). To je stoga §to nam Sabat mora pruzati radost a ne iskuSenje posta. post nije dopuSten. nakon 5ega biva la^oslovljen_zajedrio sa suprugdrn~ 189 . Postovi koji padaju na Sabat prebacxiju se obiCno na prethodni Cetyrtak (osim jomkipurskoga posta). Qsobito "~ ^rodeni sin (bg^orVtTadJcJjsIci nnstfelj nsnhitih vjprskih odgovomoWalblagoslova. • "WWr ?^w«!fl.ve^ ^ . poznatoj kao Postanak odnosno Stvaranje)dJ_.22. Otac obitelji jgdSijfinil^ejEeta ispunjava Bozju odfedbu pru urevu (plodite se i mnozite) navedenu u BereSit 1.Post mladenaca na dan vjencanja Na dan vjenCanja mladenci poste do zavrSetka obreda sklapanja braka. predve^erje jomkipurskoga posta. dok u predve&rje teSkoga jon\kipurskog posta zabrana posta spreCava previ§e revne da si naredeni post u£ine tezirn nego je odredeno. ZIVOTNIKRUG: POSTOVANJE ZAKONA *.27-28 i 9. ^jfir'iS^'"" ."'''/<' ^ •'.a^^ ~ nicpm. Zabrana posta Na dane Sabata i na erev Jom Kipur. jrag^ijsjcomezidovstvu uvijek^je rodenje^djegaka do<Jekivano_s_ -¥g^ojll-ia4Q^^(LtQde^£^^^j^cevIako i svaku djevoj£icu roditelji rado dogekuju.. t ^ •>Y?f<>-W ^ /*ity . post nije potreban...' •*-•"*«$**#*' '" ^/" ' - "Hre'savj&e.1-7 (prvoj Mojsijevoj knjizi.? ^ iM"^Wl%|e. Preispitujuti dotadaSnji zivot.

roditelji nik^me^ne~srnijuTed odabrano djetetovo ime prije njegova . <Jf. neovisno o svome uzrastu. Osje^aj svetosti toliko je vezan uz ovaj obred da je u ranijim vremenima u isto£noeuropskome zidovstvu drzan obi£aj daljnje obredne uporabe pelene koju je dijete nosilo prigodom svoga Brit mila. Zidovi su u vremenima kada im je bio zabranjivan. na tako dobivenoj dugoj vrpd izvezli bi djeCakovo ime. obred se odgada. To je stoga §to sama obrezanost nije potpunom svrhom obreda. pa Cak i preobradenik koji je ranije iz bilo kojega razloga bio obrezan prolazi obredom uz simboli&io puStanje jedne kapi krvi i odgovarajute blagoslove i molitve.^Tjelesna je obrezanogt tek potyrdom ob/ osjeiaja vjernosti Bozjim odredbama i pripadanja Izabranome Narodu. nazvanu_ ufmpe/. koji pore'd^pOCTravanja obreda. Obreziyanje poseBnl3l?Mk6yam^^ izuCen muSkarac. kada se mnogi Zidovi osje£aju slobodnima od velikoga dijela vjerskih obveza. najsvetije dane u godinijkada.73-77). bili spremni prihvatiti mu^eniStvo kao kaznu. Nakraju obreda djetetu se daje ime. na kojoj se blagoslovi vino j_kruh all ne izrifiu se drugi blagoslovi. Uz blagoslove i molitve izvodi se sam zahvat obrezivanja. prema drevnome propisanom kirurSkom postupku. obred obavlja (u medicinskbj ustanovi) lijeCnik 2idov koji poznaje obred i zna izred potrebne blagoslove. neovisno o dubini vjerovanja ili osje^aja odvojenosti od vjere. l-Timanjeuzajednicu 'djeCakfa.djeIHIse.j?rer ma Bogjoj naredbi j[ano£p|aocu AbraJiamu_u fflizi BefeSii (17. Rabini to tuma£e zeljom da djeCak od samoga poCetka spoznavanja sebe i svoje okoline spoznaje i svoju neraskidivu vezu s Bogom putem znaka obrezanosti na svome tijelu.nazvan Brit mila (Savez obrezivanja). ne odustajudipd ove temeljne micve. "~~ 191 . Nakon rezanja u viSe dijelova koji bi Sivanjem bili spojeni. dan rodenja i zelju za njegovim dobrim uspjehom u zivoru. g. braku i dnjenju dobrih djela.gj. molitava i blagoslova ima i potrebna medicinska znanja. tak i u novije vrijeme.mbQJ.Brit mila.rn. a u Izraelu gotovd svi. nfcredj^bffijaj^ Frema kabalistiCkoj tradiciji7n^g^n]e^breda^6^iavljaju se obredi^ TfLZggJih1 djgjgjfojgd. dje£akov otac prireduje proslavu za rodbinu i prijatelje. Prema kabalistiCkoj tradiclji. Novoprimljeni preobratenik takoder mora prod obredom Brit mila. pravim Clanom zajednice i Bozjim sljedbenikom.""s1<e krajjipeTiTit. kada ono postaje potpunom osobom. Nakon obreda. Dijete Hoy^yrrjgi.ignu ^ nazojnost^prorokT¥tifaltua^St6~potvfauie Brit mila kao vaznu pripravu za 3olazak Mesije._alijm£2fl obavljanja obreda osmoga dana djetetova zivota toliko je snazna da se obred u redovitim okolnostimajnor^gbayitlgak i_ako_ taj djnpada najabflt ili/om Kigur. U reformiranih.djetetgm^djeje top Jrvm pjrigodoni objajdjujfi. Ttik^akva djeIag^nAi)e'gop0tena! Zbog visoke svetosti obveze 190 obavljanja ovoga obreda. nadalje rabila kao uzica za V-ezivaryllsyiJka Tor^ |tp potvrduje neusporedivu bitnost Brit mila kao temeljnoga obreda pristupanja novorodenoga dje£aka Savezu s Bogom i Njegovom Torom. na syoj pryi rpdendan 3arivalo sinagogi. a ranije rabljeni bili su Cuvani u sinagogalnim pohranama. veC je njegova svrha zapravo pristupanje Savezu s Bogom.91 4. U slu^aju djetetove bolesti. postajud kasnije vrijednim izvorom podataka o starijimnara§tajima. primjerice tijekom starovjekovne helenistic^ke okupacije. Obred se obavlia osmoga danaod djetetova rodenia. budutega Bozjega suradnika pri tikun olam (usavrSavanju svijeta). te razlidte ukrasne motive. jer ponovni dolazak proroka Elijahua najavit £e buduti Mesijin dolazak. neusporedivo je slozenije a vezano je uz^gbred^obrezivanja. Roditelji pozivaju rodake i prijatelje najproslavu. peCatom Saveza. Novi nara§taji donosili bi nove vimpele. Pri^pdom obreda diiete^u naru^iu drzi kumf _sandekf_ sjede^i na polovini dvostrukoga stolca_zya~ lovinardvoslbruk^ga stolca ostaje za. Jakp je obrezanost zapravo znajcom. v1mje^~poznatdl^ i suvremenim zajednicama. vedna Zidova u raseljenosti obrezuje sinove. uCenju Tore. no jedino se u zidovstvu provodi u dojenadkome uzrastu.

kum.JcoiLje. 5est mjeseci prije Barmicve. vei s napunjene tri godine. Sveti spisi ne spominju odredbe vezane za primanje osobe u krug odraslih. otac podnje podufavati dje^aka kjlcQ Jsprayruf remenje Tijekom triju godina prije djegak ud Toru iM.. Premda je tek uzrast od dvadeset godina uobiCajeno drzan zreloscu. Prema vjerskome zakonu. No. nikada nije prerano za _ zdovskoga dje^aka pofieti ufiiti Toru. kao temelj odanosti Bozjim zakonima.4. etici i obredima. tjed^ . obrezivanje. Podugava ih^se o pripadanju t idovskome narodu.pristupio Tori . na pragu doba razuma djeCak 6e svjesno prihvatiti pripadanje zajednici. U mnogim zajednicama prije vremena punoljemosticdu2ni_su ._po&nju i djecak i djer _ ynQ postiti_uz dva najve<fa posta. opominjani i ohrabrivani za svoju novu ulogu odrasloga mugkarca. zidovskome stvaralaStvu. Za 192 193 . tradicijskome ^ivotu. lako se obred Bar micva moze slaviti u bilo koje vrijeme na svakome mjestu gdje se redovito clta Tora. vrijeme puberteta je prihvaceno kao doba kada dijete treba preuzeti svoje vjerske duznosti. ali do dvadesete godine zivota od njega se ne trazi preuzimanje pune odgovornosti za vlastiti zivot.i§nu_. prema uzoru na obred za djecake nazvan Bat micva (Kti^zakona). Postepeno. hebrejskoj abecedi.2 JLJ zidovstvu djecak postaje punoljejram s navrseruh trinaest godinaT)e9nrm danom. ruganje. kakp bi pryi put. te sva"fogHna. U osobitim sluCajevima/^n_mo|eJbitipozvan drzati cijelu sluzbu. Poduka je vodena Cinjenicama ali i ljubavlju. zavrSetak). prva prijepodnevna_ subotaa slubjajLLairjLapijiaJaaLdgfako^^ rodendana^drzi se najboljirn izborom. Dje^ak tada preuzima vjerske obveze odrasloga doba._Jid5yj|d=djeCajc ulazuJ_kiiig_Qdraslih_bez_bQlaj.re i _i. oko desete_godiney. a najfesce to i Cini._kgjijraju dvadeset eetiri sata. povjerava mu se citanje citavoga. te pobozni roditelji £esto poCinju djeCaka podufavati alef-betu. o njegbvoj povijesti. zastraSivanje. O n moze izgovoriti i haftara (zakljuc^ak. Roden od zidovske majke i obredom obrezivanja prihvaden od oca kao sin. rodendanom se drzi datum rodenja prerrtiTzidovskome kalendaru. Qtacisandek.ana. kako bi oko pete ve£ mogao eitati.djecaka drzao pri obrezivanju. slavljen kao junak_d. neovisno o danu dje£akova rodendana. Bat micva: punoljetnost S trinaest godina spreman je za izvrSavanje micvot. vec prve subote nakon njih. u kojih je Cesto s dobom punoljetnosti povezano ponizavanje djeiaka pa i zadavanje tjelesnoga bola (izdvajanje.djegaci i dievoi'dce najmanje tri do getiri godine u^iti o vierskim i obvezama. Za djevojcice tek se u novije vrijeme. djevoj-^ navr Senih d vartaest" godina jiugnaje ispunjavati vjerske HQ za ctje&ike se od srednjovjekovnoga vremena provodi svecani obred Bar micva u obliku kakav se odrzao do danas. U nekim zajednicama Bar micva se ne prireduje u vrijeme jesenskih velikih blagdana. all tradicija kaze da su takve_ odredbe dane vec Mojsiju na Sinaju. Tijekom ufenja dijete se poistovjecuje sa svojim narodom i njegovom vjerom. jer mora dodirnuti djefju du§u i povesti je svjesnom izboru pripadanja zidovskoj tradiciji. pozvanijsu^ ustati/_a mladica se njegpvim zidwskinxli^nom^pjgjiyj^statLp. obredom BaLjnicva (Smzakona)r a djeyojcica dosize punolietnost s navrSenih dvanaest godina i Jgdnjrji danom. Avot 5. Za razliku od obiCaja mnogih drugih naroda i vjera. uglavnom u reformiranim i konzervativnim zajednicama. obvezan dioTeksta prorockiTnmjiga~s1i:o Ife ^ita'uz blagoslove kojima zavrsava Citanje Tore. tiednoga odjeljka Tore.Bar micva. zajednicom_odraslih. Obred Bar micva upotpunjuje trinaest godina ranije proveden obred obrezivanja. torn prigodom prireduje svefiani obred. zajedno s Torom. jesgnski jomkipuisdjjjgfariil^flfl ^g-gg. skarinciranje). po&nju obavljati i druge vjerske obveze onoliko koliko roditelji odluCe a sama djeca prihvate kao pripremu za kasnije potpuno ispunjavanje vjerskih obveza. Ve<i nekoliko godina prije nastu- panja punoljetnosti. U svakoSrsIu2aJu"/"najkasnije od prvoga stoljeca dje£aci su s navrsenih trinaest godina bili blagoslivljani. Talmud. a j^osobitonadaren. Pritom. HagosloveTzatim'on cita dJo^izparaSa.

jerTako "sRlopljerT brak uEIapa"~se^Ii nafela 195 . prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono194 Senje tako vaznih odluka. Yjerski_zakpji. kojim je doCekao oslobodenje od odgovornosti za vjerske Cine svoga sina. samo je braCni ugovor izraynp opstao tijekom vremena. ortodoksne i konzervativne zajednice takve zene-rabine ne drze rabinima. SimboliCni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danaSnjega dana saduvani su u obredu zaruka i vjencanja. Djevoj&cama se daje cltati dijelove drugih tekstova. ng_pbuhyada_neke temeljne dijelove obrgda. ne poznaje obred proslave djevojacke pjunojjetopst[7rwpcLi9. a zena u takvim zajednicama moze obnasati i rabinsku sluzbu._za_ djegake. Ovu su duznost obavljali i mu§karci i 2ene. U novije vrijeme i muske osobe starije od trinaest godina te zenske osobe starije od dvanaest godina. jer kona&ia odluka pripadala je roditeljima.vrijeme zavrgnih blagoslova Tore. oboje su (teorijskijrnogli odbiti predlozenoga brag^ nog druga. U praksi.CeSde . Rijed spolnim odnoSajem oznafiavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili . NekadaSnji novCani iznos pjgtyorioseuzarucniCki prsten §to ga mladozenja daje rnladenla7Bra5u]e^govor i danas obvezan. Medutim. Novopotvrdeni Bar micva (Sin zakona) najceSce odrzi i kratak govor o svojim dojmovima i zeljama. kadj_m||p '-^enci n^EoTikytreTEnta^a^rovode nasamoTsjo jjmboEciio predstavlja spolni odnpjalkgfi 6e brak " ^ .ase_ ulJlSH^za7^|e^jSvojScarodjednom. Pa i danas se u ortodoksnim sredinama mnogi brakovi sklapaju Sadhanovim posredovanjem._ novcem je znadilo da je muSkarac mogao dobiti suprugu uz poTb'glTrnladenklna'oca ddredenoga iznosTEojTmbi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovi§tva.U staririi brak se sklapao u ranim godinama mladenaca. BraCno je posredovanje Cesto bilo jedini izvor Sadhanovih prihoda.stolje<*a u okviru reformiranoga pokreta i djevojcice slave svoju purioljetnost napunivsi dvanaest godina i jedan dan. koje zbog bilo kojega razloga nisu imale proslavu vjerske punoljemosti. a sam je obiCaj nastao na temelju novCane odStete za gubitak radne snage Sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njezine udaje.Hfl/a/ia. obavIjaju obred Bar micva odnosno Bat micva. a Cesto bi pojedinostima odjeCe.silom) ostvarenoga spolnoga odnoSaja kao valjanoga temelja za sklapanje braka. kodbinarfprtfaterjTgestitaju roditeljima i djecaku. uz dva nazoina svjedoka i zenin pristanak. premda oblikovan poput Bar micve. Sto je u obredu Bar micva nemoguce. Ukoliko su svi zamteresirani pristajali/^ripremala bi se svadba. a za sve uzvanike prireduje se sve£ani objed. nakon kojega od rabina prima otpust i blagoslov. uz pisani dokument o medusobnim pravima i obvezama. pisariim ugovorom i spolntfH odnoSajem. koja se sastoji od obtada zaruka i vjenganja. (Takav se obiCaj Cesto netoino tumadi kao kupnja iene. primjerice cryeno-bii'elimmpdCem. radije nego sto ih se poziva cltati Toru.) Pisanim ugovorom znacllo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana.a) navodi tri drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca. obred je posve jednak za oba spola. doista pdsljednja rijeC bila je ipak na buducim mladencima. ajnpje. a sklapa se izravno izmedu buducih mladenaca. U nekim neortodoksnim zajednicama. no taj obred. odavali i istodobno oglaSavali svoj svojevrstan zanat._ Talmudski traktat Kidu§in (2. koji prima BTojne darove. s obzirom da se vjerski zakon tome ne protivi. U nekim je zajednicama obiiajjdaiivati novoga Bar micvu svitkpm Tore. ljravrro~polrnanje prema kojemu je sgohuodnoSaj zapravo potvrda_brafnoga stanja simboli£no je oCuvan^~pfrkraJTrvjengan6ga obreda. a u mnogim su tekstovima prikazani kao smijeSne osobe. Pod utjecajem suvremenih drustvenih kretanja novoortodoksne i konzervativne pa ponekad i ortodoksne zajednice prihvatile su priredivanje sve£anosti i za djevojcice. ali novganu je nagradu dobivao samo u gjugaju sklapanja braka. riakon £ega se prireduje sveCanoprirnanje. m5Utvjnik^m^^Casom~^a~^zSi^bTa^oslov vina. SluZbeni djo ij2r^islasie_zay^|a^£^^osI6vom viria. Zaruke i vj enfianj e Sve donedavna uobiCajen je naCin pronalaienja bracnih dru_ gova u zidovstvu haj£e§ce bio putem usluga gp_a£gdnika. Vetinpjn_se proslavaprireduje nedjejjorr^jradije^nego subptom. otac tiho izgovara blagoslove za taj dan. Badha^_su znamenit dio zidovskoga folklora. No.

U tuznim razdobljima zidovskoga kalendarija takoder se _ne_. £bi^ pa predstavlja mladozenjin dom. Frije po6etka_syadbene svedanosti mladozenja na tren odlazi u sobu gdje~se mladenka priprema". ^Zatim ^mladozenja prstenombudi mi posvedena prema Mojsijevim i Izraelovim zakonima. gemu mora biti i njan. koja se postavlja mladozenji pocTlriogieTcalco 197 . post se ne drzriko se" vjmganje-prireduje na polublagdan mladoga mjeseca7~Ro^ horfegjl^u dane Hanuke. pisan aramejskim jezikom. nije predviden prsten koji bi mladenka davala mladozenji. a stariji su primjerci znafajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti._molitveiu §al. ^ dan obred koji po^inje dovodenjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa. lyfladenci su ujedinjeni tim gutljajima blagoslovljenoga vina pogijenima iz 'istoga peJhiar'a pruzenoga ro^diteljskomj^QjD^. osim na dan Lag ba-omer^ trideset treci dan razdoblja omera.obilazenje). p_od_zvijezdarna_koje simboli'ziraju PJodjost no uobigajenije je postavTtTjeUHnagogi. osobito omiljen za vjenfianja. te se prije po£etka 196 obreda stigao ugodno ili neugodno iznenaditi. svjedoci i rabin ili m'sader kiduSin. U izvornome obredu._a ponegdje mladozenja sam pokriva mladenkino lice. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka po£eo se bracni ugovoffiKstttttL sklapati u pisanome obliku.lkojega mladozenjini prijatelji drze nad glavama mladenaJca.jZaruke i vjen^anje (nisuim). a bududa suprujga odlazi u mikve. gdje je ved ^eka mladozenja (hatari). deset punoljemih muSkaraca nike vjenCanja). vjenf ani baldahin. kako bi joj vidiolice ^r^ejrie^o~j^pTe^rliu~veIorn. Ketube su donedavna obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni. predaju^cTga zatim svo[gj supruzi k"oja pehar prinosi ustima svoje budude snahe^Prema drugim "obkajima. jer tih dana nije dopuSteno obaviti pravni posaoT Takoder niti u dan¥po|uKg^daiLa lie mule bitl odrzano vjen-" canje. budu^i da tjedni dani podinju nastupanjem nodi a vjenfanje se mora obaviti u okviru jednoga dana. (Obi^aj prema kojemu mladozenja na dan vjenCanja ne smije vidjeti mladenku prije samoga obreda tek je_pjraznovjerica i nije izvorno zidovski. Umjesto baldahinTmnogi rabe mladozenjin taUt. Od Srednjega vijeka uobiCajilo se zavrSiti obred vjenfanja razbijanjem cage. §rnijuobavljati vjencanja. alnegdje ]e obidaj baldahin poduprijetTgranama s drveda §to je bilo posadeno prigodom rodenja mladenke i mladozenje. Preispitujud svoj dotadasnji zivot. pehar blagoslovljenoga vina pruza se mladozenjinim roditeljima koji mu iz njega daju piti.razvijenih eticnih drustvenih odnosa. u novija vremena . Vjencanje nikada ne moze biti odrzano na Sabat ili blagdanskidan. Njegov tekst je propisan. ali od Srednjega vijeka izbjegavaju se ponedjeljci i srijede. svjedoka i rabina. te se izrige Sedarn_BlagosIova (Seva v. Na svadbeni dan mladenci poste od jutra do zavrsetka obreda. ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrfan. buduci da su tada smatrani nesretnima za vjen£anja.) Ovaj je obi«5aj tradicijski povezan s nevoljom koja je zadesila praoca Jakova. U starija vremena to mu je Cesto bila i prva prigoda vidjeti svoju bududu suprugu. premda je dopuSten. Hupa se u ultraortodoksnih obvezno postavlja na otyorenome. punoljetan mu§kaf ac koji zna voditi obred vjencanja. a mladogenjin ga otac prinosi ustima svoga sina. vjencanje moze biti bilo kojega dana u tjednu. ispovijedajusvoje grijejie poput ispovijedi na Jam Kipur. U ostale dane. Tada rabjnjljyoditelj vjenganja blagoslovi pehar vina. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjavaju inienima mladenaca. odnosno isklju£uje istodobnost blagdanske i svadbene radosti. Zatim se cita njihova ketuba. U predve^erje vjendanoga dana mladenci izmjenjuju darove.'^i^i\m peharom vina. koji je prekasno otkrio da se ozenio pogreSnom mladenkom jer joj nije pravodobno vidio Hce. No. ii_kpjijnljide£ikajiolazipra?ena svojim roditeljimaisyjedocima yjenganja. a ob~vezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednic"koga brafriog zivota i nepozeljnoga all moguceg razvoda. obrednu kupku. u njegovu se Cast pjeva hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov. U nekim zajeH1 nicama ona pri dolasku pod baldahin obilazi oko mladozenje : tri odnosno sedam puta (hakafot . bragni ugovor. Na Sabat prije vjenCanja mladozenja je u sinagogi pozvan Citati Toru. prema naCelu koje zabranjuje mijeSanje radosti s radoSCu. nakon £ega ga mladenkini roditelji prinose i njezinim ustima. Vjencanje se moze prirediti danju ili nocu ali_nej_u vrijeme sumra^a.

§to senazivajihud. Talmud JJjidovstvu^eJ3rak_d^JdjaJmmjtanjem odrasle osobe. a rabini ga naj£eSce tumace podsjecanjem u sretnome trenutku vjen£ania na nesrecu koja je zidovski narod zadesila ruSenjem Hranxa. nastavljar^^adi. Svakoga neozeiijenog muSkarca zali se zbog prikra^enosti u radosti i blagoslovu i drji_g^s^nepptpunorn osobom. koji mora davati primjer poboznoga zidovskog zivota. U nekim je ameriddm zajednicama u najnovije vrijeme nastao obicaj ugradivanja razbijenih djelica cage u prozirni pleksiglas radi £uvanja uspomene na dan vjen£anja. mladozenja tijekom bracnoga zivota biti papudar ukoliko 6a§u ne razbije prvim udarcem noge. mladenci se smatraju ponovno stvorenima. kakjmproveh riekoiiko trenutaka nasaiho.bi je zgazio.. No. no i u tradicijskim zidovskim zajednicama dogadali su se toliko nesremi brakovi da je dolazilo i do razvoda. no u praksi takav izbor se osuduje. Zbog Bozje naredbe zidovskome mu§karcu da se umnozava djecom. te qruzapodnju svoj braCni zivotbez ikakvogajanii. Uzvanici se razbijanju ga§e pridruzuju povicima: Mazal log/JSretrto!) J Simon toy! (Neka bi bilo u dobru znaku!).Brak i spolni zivot Suprug mom suprugu voljeti najmanje koliko sebe. U stafije vrijemebrakovi su najCe§<ie odolijevali zivotnim teSko£ama i nepredvidivostima. Jedinim opravdanjem za bezbragnost muSkarca teorijski se drzi opredjeJj. a za neudane zene redovito se drzi kako bi se zacijelo rado udale. koja je takoder obvezna. Samo teze tjelesno ili duSevno oSteiiene osobe u rradicijskome 2idovskom druSrvu ostaju izvan braka. Tsimborigno predstavlia niihovo spolno spajanje.q steti sebe: dobivanjem otpusnoga pismanazvanoga get ili smr£u muzaJ 'Bog sam spaja T5radrte parove. Prema narodnome tumacenju £a§a se razbija kao zna&_2el]ircte se taj brak rastavi tek kada se svi djelid razbijene cas^^astaye^sto -=p~oclsjeca na staroegipatski obicaj potvrdlvanja bijanjem vr£a. najprije zamota u ubrus. sadhana.-iskjapjanjuLranpj dobi_irdadenaca. e^ U ortodoksnih muSkardi 2ene veseleleTpjevaju i pleSu odvojeno. ygliki je. No poneKad se dogodi ljudska pogre§ka u oslulkivanju. Rimski zidovski kroniCar Josip Flavije QfosefBen Matitjahu) o tome veli: Zakon ne priznaje nikakvih spolnih veza osim prirodnoga spajanja muza i zene. Re^ovniStvo^nejJdstoji. budu^i da su sudionici bili spremniji prihvatiti svoju unaprijed odredenu druSrvenu ulogu. -). on .prema-Qfiredbi Izlraktata KiduSin (2. NapuStajud vjenfiani baldahin. Ovaj obifaj ima viSe izvora. i to samo radi radanja djece. U starija vremena brak bi torn prigodom doista bio potvralvan spolrum spajanjem mlddenaca. S obzirom da je brak posvedena veza. u staroj je zidovskoj drzavi brojnim zakonskim odredbama mladozenji osiguravano vrijeme za zatinjanje potomstva prije nego bi bio obvezan pod u vojnu ili dru199 198 . brak je bio ugoyaran putem braCnoga posrednika. testo podijeljeni zastorom nazvanim mehica (odvajanje) koji odvaja muSki od zenskoga dijela prostora. vjerski ispravno provedenim razvodom ili smrtu jedno. Nakon sluZbjnoga dijela obfeda. Ipak. redovito je ozenjen. Stoga se £a5a. a poStovatije vi$e nego sebe.. iako je ofiinstvo neupitno bitna svrha bracne veze. yjenganoga baldahina. ga_od supru2ni'ka. Narodno je vjerovanje da to. jega_grijeha. odredujuS svakome odgovaraju?!u (55obu"^e7" "^eTrdeset dana prije nego te uopde biti zaget.enjezapoQ3. Mladi se par odvodi zatim iz hupa. no danas je taj dio obreda samo simboliCan. tradicijski ugovoren brak neusporedivo je rjede zavrSavao lomom nego suvremeni. pod utjecajem novih opdh druStvenih odnosa naglaSava se i medusobna emocionalna podrSka bra^nih drugova. a odluka se objavljuje nebeskim glasom (&flf kol). a gotovo nema ni neudaniH i njenlh7iryrl[en^jposlojanja Hrarna.nazo&iih ali i radi sigurnijega razbijanja prvim udarcem. Rabin kao duhovni voda zajednice._sveteruk morao -^iMj?liIQi§?' drugadije ne bi smio obavljati svoje hramske duznosti.unu pjrfidanost zivota Tori. radTsprecavaniapovreda.. Svrha braka jest za zidqvskoga mufikarca prije svega ispunjavanje vjefske obve"^e^tyal^nja^^jpoloiristva.a) koji pored tri naCina kak^muSkarac moze steti suprugu (oieniti se). navodi i dva nadna kako »pnajmn». Sve donedavna.

bolest. Mi5nfld^j£^o^s_trenutaka. Prije obnavljanja spolnih odno§aja. Incest je zabranjen Torinirn odredbama. jer jenina spolm-pflireba drzi se jednakom jnt^karievoj. a izravno dodavanje bilo kakvoga predmeta je zabranjeno. 23. Drzi se osobitom micvom. kojima je bit u potpunom suzdrzavanju od svakog. rabini na spolni zivot ne gledaju puritanski. a taj je popis bio i saitavnTdio keiube. Ukoliko se tijekom bilo kojega od tih pet dana provjere pojavi i najmanji trag ponovnoga krvarenja.18). a takoder i prostitudja^psbbito zFog njezine ulbge u idolopoklonicltim obredima. Izvor ovih obrednih ogranifienja neupitno je u drevnom tabuiziranju zenskoga genitalnog krvarenja. ukoliko se zena na§alila s muzem govored mu da je trenumo za njega nedodirljiva zbog krvarenja a to nije bila istina.. ali jezacijelo dobro upoznata s tekstom vlastitoga bra^nog ugovora!) Posve odlufno ketuba odreduje i zenino pravo zahtijevanja na£ina provodenja spolnoga: odnosa prema njezinoj zelji. manje privlacno za ostale. Za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu. te je rabinski pristup op6enito Slobodan i otvoren.. jer to je dan koji treba pruzati radost. Zenina se volja. nespolni dodiri su dopuSteni ali nisu pozeljni. znanost nam otkriva trinaesti dan ciklusa.. nuzno je zurno razdvajanje supruznika i.). Tradidjski je nida. nakon prestanka takvoga stanja.gu sluzbu. osoba koja moze mimo svoje volje biti opasna pa i kobna za zalihe hrane u kud. ima pravo o^ekivatTdTsuprug s njom Y_odi ljubav. Tako'seTuzpretpostavku 28-dnevnoga dklusa. bracni sppjnTzryotjvodi tijekom Sesnaest dana svajcpga mjesecnog ciklusa. upravo onaj kojim se brafini dodiri obnavljaju. obveznoga bra^noga ugovora. zena se obvemomjesecnoj?bredno oCiSeuje zaranjanjem u mikve. U manje ortodoksnih vjernika. (Zena naj£eMe~hepoznajeMiSnu. kao prvi od samo nekoliko dana mjese£no kada zena moze zatrudnjeti! Prakti^no za one koji zele jo§ djece. niti ijedan izraelidanski muSkarac (Ponovljeni zakon. po^ivalnim^djelom. obrednu^^k^ipEu.potomstyo.. No. u mnogim se rabinskim misljenjima istodobno ogranic"ava preveliko upuStanje (£ak i) u bradiu postelju. ona je ipak zbog toga u stanju nida. zelja i potrebe visoko uvazavaju.. Ipak. Zbog visokoob^e^i^uifenareSbe o radanju djece/biblijski tekstovi imaju pozitivan pristup spolnome zivotu all samo u okviru braka. isklju^ivo radi stvaranja potomstva 1 veli£anja Imena Vjefinoga. sedmom i djelomice desetom.. Drzi se da menstrualno krvarenje traje najmanje sedam dana. izravnog i neizravnog. tijekom sljededh pet provjerava se i ustanovljuje prestanak krvarenja. Zidovsko udteljstvo pohvalno gleda na seksualnost kao Bozji dar ljudskim bidma. za obrednu clstodi posuda u kucanstvu. osje£ajud pritom ipak kako je od svih Ijudskih nagona spolni onaj koji najviSe moze odale&ti osobu od Bozjega zakona. Spolni odnoSaj sa zivotinjama kaznjavao se smrgu prema_j>dredbi Eevltsfega_zakonika (2^15=16)7 Rabini drze vjerskom obvezom mu2a zadovoljiti potrebe njegove supruge. kabalisti su poku§ali nametnuti pristup spolnome odnosu bez strasti. ako_se_sp_olni odnos_obavlja na dan Sabata. Medutim. Izvanbradii spolni odnoSaj strogo je zabranjen ajgreljub_spada medu je £alc dvjerha od Deset Bozjih zapovijedi. Muzu je zabranjeno bilo kakvo nasilno spoIno pristupanje supruzi. Stoga Tora veli: Nete se izraeliCanska Zena baviti obrednom prostitucijom. Cak i za muSkarce pored 201 200 . porodaj. kada~]e~2ena u sTa^u~obredne~heSsto(fe. brojanje podnje iznova. prihvadajud ga kao vazan dio (bra^noga) zivota._ukpjima_sup£Uga. Tora je puna odredaba o spolnome zivotu. no velika slozenost tih propisa nastala je i na temelju strahopo§tovanja krvi kao sjedista zivota. pripravu obroka ili druge ku<^anske poslove.. DapaCe.. pristupanje pod utjecajem alkohola ili usred prepirke. i nuzno joj je odSdenje uranjanjem u mikve prije nastavka bra£nih dodira. broj godi§njih dana dopuStenoga spolnog odno§aja vrtoglavo pada ispod 50 posto!) Pritom. neovisno o uzroku (defloracija u prvome dodiru mladenaca. Braird je spolni zivot tofino odreden brojnim ogranifiujudm propisima o obrednoj Cistod zene. Nakon svakoga krvarenja sliCnoga mjeseenome._te zakon dopuSta razvod suprugu kojemu supruga trjekom_deset godiria_braka ruje podarila dijete. menstruirajuda zena. nazvanome nidaTEfaSni bi drugovi tada trebali izbjegavati ^ak i istodobno njegovanje djeteta. pa i slu^ajnoga dodira tijekom najmanje dvanaest dana svakog zenina mjese&ia dklusa. (U okolnostima kratfega dklusa ili drugih neredoviT:osti. odSc'enje u mikve prije nastavka braCnih odnosa. ali u tome nisu stekli ved broj sljedbenika.

doista na svaki nadn izbjegavaju rukovanje sa zenama. _ . i pored tradicij- samo"-" zidovskoga .|SS4jkc ^koiwtsjgolajio^ena ne. sve do izgon iz rajsko:ab opasnbm/spol'c. ortodoksni muSkarci uobifiajeno ne rukuju sa zenama. Najveciega dijela tih propisa strogo se drze samo u ortodoksnih (voded dtavo knjigovodstvo dopuStenih i nedopuStenih dana!). slozen sustav pravila i odricanja zapravo je prije svega namijenjen dubokom osvjeStavanju svakoga zivotnog Cina.~~^1f jskiskradena^i 5a^piasma|ravi»BrtV«g *^ n-j-r-l rr«™ -. u sve brojnijim mjeSovitim brakovima strogo drzanje propisa o obrednoj dstod zene gubi izvorni smisao Cuvanja obredne dstode muSkarca.mojr. . a izbjegavanje rukovanja samo je njegov obi£ajni zaostatak.". Stoga se izmedu ostaloga..^r -w —r ^e^t ti^jTvo'^dmit" ^UntdicijsT<oJriie.iinimii. Zapravo.—. Stoga su ogranifenja najslozenija upravo u podruc203 ... _ rr . 2idovstvu. .^a^akne.-Vi.^^^-'. _ . +*fi «.fc. ortodoksni muSkarac i danas brizljivo cfuva tu obrednu dstoiu.r^-^.d*i*|* ^ ^«*-"T 4L^V^A'»'M'^*.iene-vode. Iisje^unarodnim i(^ito\aitioriajj^unsi^pfJe\^h4Vbmen^ b~a^ «v..lbw * -'^-. U suvreniCTiomerdfuStvtrrije'tko"de"koji"muSkarac otvoreno odbiti rukovanje. sam strah od kobnoga utjecaja mensrruirajuCe zene u meduvremenu se izgubio..-H"^— T ^W T ' ..»^-j-^f-^. .^ »•-.. ^brri^vjed^l^bi^TOd^^erslltmsadom.' ..'..kojih prolazi. u danaSnje vrijeme tuma£en izbjegavanjem svakoga dodira s bilo kojom zenom osim vlastite supruge. zldovske zene . ^Jrojm^u^ if^mejHjOkaiS^f StS-4 ir VJ-JIV'W/ ii|. dok su u velikome dijelu suvremenoga zidovstva pali 2rtvom osuvremenjivanja svakida§njega 2ivota i zahtjeva za slobodom osobnoga odludvanja o najintimnijem dijelu zivota. uvijek 'ii^rfe. koji je u vrijeme Hrama stupao pred samoga Boga.^mQ^a^v^jiril.i^:c~2^^:^^^gpu/^^u^u-SUVremep(OmG w^j^i^itedbrrj^vaf. r .. Kap i u drugim podrufjima svakidagnjega tradicijskog zivota..-.t UT^feab^^^da^c^^ _ „ .tfarja u^idovskome narodu 10 sedam proro£ica i .•>-***£"* rr»rT*>f*i-^s ^ Sv& od prve toivira£pra"•" <t.• — ~>^-^-*. No. 202 Propisi o m'dfl toliko su slozeni da su za praktiCne potrebe izlozeni u knjizicama opsega pedesetak pa i vige stranica. poput pripadnika hasidske sljedbe. t. Qfto'dS^tfWp^p iptKff-^ igVgotQVqf ^s^^. Pored toga.^"-rf^™. .^dolipi. ^jetef 2idQVStyd|^epj6riO^Rufeir3^k6^tia oclgafa-ci)efiu^«| ^g^^iKo^i^ ^uva^^a^Offiigl^ mcijk. Tako joj os- ina^U'danagnje vrisamajpreuzlma[.V"***»^' «»*X^ »•»* *^^^*»-Vfc»^*-^ -*•***..^ "" * "^kai^ti'MjQeti." 1 govara tradiciisKoi slici uzorne zene'.'. all veoma ortodoksni muSkarci.

Stoga se kacTpredmet dvojbe u praksjjSojitov^a samo izbor kontra_ a. Premda se trudnoca uglavnom do£ekuje s najvedom radoSdu. te zabrana rasipanja sjemena. Njihovi prigovori temelje se na zapovjednim rijecima iz biblijske knjige BereSit (Stvaranje. ykoliko je jnajdr^^ivot nepqsredno_ugrpzen trudnocom i prije porodaja. odustajanje od bracnih odnosa teSko je za provodenje a spolno se zadovoljstvo u braku istodobno drzi dopuStenim i vrijednim.jima u kojima je £ovjek svakodnevno najugrozeniji iskuSenjima za postupanjem slicnome 2ivotinjskom: u hranjenju i spolnosti. Medutirri. Optenito.uporab^dijafragme i takozvane spirale misljenja su razlifiita. vedna <5e rabina dopustiti braCnome paru slobodu odludvanja o broju zeljene djece. danas sejiciinojiaku_pjlulu dr2i srodnom da$i 204 te je mnogi rabinski autoriteti preporu£uju radije nego ijednu drugu metodu. No. Stoga je 2eni qsj ta^ejQa_neusporediyo ve£a sloboda izbpra i aktivne prunjene razlidtih sredstava privremenoga pa i trajnog onesposobljavanja za zatrudnjenje. U starini je postojalo sredstvo Cija je receptura u meduvremenu zaboravljena. zbog gubitka potomka. koja bi ga time pravno Stitila od namjernoga pobafaja. Svo je tradicijsko zidovsko poimanje namjernoga pobaCaja odredeno takvim gledanjem na oca kao stvaratelja i vlasnika zaCetoga ploda. Prema Hilelovoj Skoli. na Stetu djetgtQVA^iy/'ta^w do tfenutka kada je ved dio njegova tijela izvan tijela majke. Medu_ tim. samo u oboljelih zena!) Suvremena medicina jo§ ne poznaje trajno sterilizirajute sredstvo koje bi se uzimalo na usta. Jedina referenca na pobafaj mo2da je u knjizi Izlaska 21. drugiauToTitetilirodriiri pnshfpa^ovore 6 hekoliko djece. istodobno nema nadela prema kojemu bi zena mogla odluCivati o plodu u svome tijelu. u dtavoj se problematici ograniCavanja broja porodaja kao temeljna odrednica uzima Bof ja naredba muSkarcu za plodenje i mnozenje. a iznos odStete pripada suprugu. neovisno o mogucim medicinskim prigovorima takvoj odluci. Stoga msu~ddpu§tene metode podvezivanja jajovoda u zene odnosno sjemenovoda u mu§karca.28 i 9. a prestanak radanja osigurao bi se prirodnom kontracepcijom.jpaj. No. dok drugi to dopuStaju i u lak§im slu£ajevima. Tada ono postaje osobom i njegov se zivot ne smije ugroziti radi zaStite majdna Zivota. prirodnome i umjetnome. a nazivalo se £a$om kprijenja. Sve metodeVezane uz talmudski pojamrgsP ponje sjemena neUplmcT su z^EranjeTieT'k'ao'izravno suprotsta' v^anje Bozjim odredBamaL~StogTmsu dppusteni coitus interrup^wsjiijuporaba prezervativa. ne zastupaju svi ortodoksni autoriteti neograni£eno radanje. No. ali ni pisane zabrane zenina izbora za poba£aj. buducl da je jedna od sporednih posljedica i sterilitet.) Opcenito. nije doEuSteno kirur§kim zahvate^ frajno sterTHzrfati mugkarca ni ±enuJp^a^aJkruti|iyoHnje). pobaCaj je obvezan i izjednac^iis bilo kojirn drugim nezeljeniih postupkom za spaSavanje 205 . dok porpxino^suzdrjavanje moze voditi izvanbracnome grijehu. no vedna rabina takvu operaciju ipak dopuSta. odnosno suzdrzavanjem od bracnih odnosa. jer je naredba o plodenju i mnofenju dana prije svega muSkarcu. U sluCaju izbora izmedu 2ivota majke i zivota djeteta koje se rada. (Za mnoge rabine Cak je upitna dopu§tenost kirur§koga odstranjivanja oboljele zlijezde prostate. ali nema o§tre osude. gdje se propisuje novdana od§tema kazna c^ovjeku koji udarcem izazove unigtenje ploda trudne 2ene. ali _ nije^ izjednagen_s umorstTOmApopelcacIalrioze biti i dopu§ten7 U klasicnim zidovskim izvorima nema naf ela potencijalrie osobnosti zafietoga ploda. koji sve do rodenja nema vlastite osobnosti.1: QedtifLs^ffinoziiellJ pravilu.22. n^veti_diob!^aj:oyaiQhjogtai^ti broj djece. jer je bilo pripremano kuhanjem nekih biljaka ili njihova ^^rij^rya^Wrs^^'jejr^j. eruto drzi teSkim prijestupom. (Stari su ga rabili i pfoHvTuBce" all."zbog rijegoviE isvojstava. mnogi se ortodoksni rabinski autoriteti protive ogranicavanju radanja. O. ova je naredba ispunjena kada bragru par ima jednoga sina i jednu KHer. Uz zadrzavanje u tim okvirima. s obzirom da je o£uvanje postojetega zivota uvijek vaznije od zadnjanja novoga. veoma ortodoksni rabini dopuStaju izbjegavanje zatrudnjivanja samo ako bi zenin zivot trudnocom bio ugro^en. Postanak) 1. no s obzirom na djelovanje i na^in uporabe.JW^agj^ojpJsjuj^obyezu Cuvanja zivota rodilje. primjena postupaka ogranic'avanji^ac'e<!a~od strane muSkarca nije dopustena ili mu je dopuStena samo pasivno a ne i aktivno.gJc oba spolaTrtcTbio je dopuSten samo zenama.

zidovsko poimanje namjernoga pobaciaja stroze je nego u najve£emu dijelu suvremenih druStava. Tako dopuStanjem pobacivanja za£etoga ploda u nekim zivotnim okolnostima. 2idovstvo duva tradicijske patrijarhalne vrednote. U4zraelu je na snazi zakon donesen 1977. Optenito. P«^fPlMP.zivota. iako se ne slazu u procjeni kada nastupa takvo stanje. te pri us207 206 . Pobacaj kao metoda smanjivanja broja porodaja nije dopuSten. ako bi trudnojCa ugrozila du§evno ili tjelesno zdravlje zene. no rijetke su zivotne okolnosti koje bi zahtijevale takvu odluku.je djelo zafeto dijete nije zeljeno ili zbog siromaStva roditelja. a dijete se pritom spasava ukoliko je mogu£e.?8sliP^»am^S^ "• '^ervativnihtzal^dnica'prihvada hprnosek^ualnoga predjeljenju. Svi se autoriteti slazu da se pobaCaj mo2e u&niti samo iz najozbiljnijih razloga. te se ne odobrava samo stoga Sto ||K§^f&^kj Pll) i 1 i| iil }a ^i mSSWrnma. £ime se spreCava rodenje djeteta koje bi teorijski bilo potomak preljuba. Rabini uglavnom odobravaju pobacaj ako je trudnoCom ugroz5Tzenln^ivt5fl5tml«^^^ zdravlje te akorposfojTTeSkartjeiBsnadeformacija~iri: mentalno oste£enje ne"ro3enogiT3jefe"tarNe'ki dopuStaju:pbba£aj Ttf sIuffajuTTudncNJe "nastale^silovSyem7osobit6 u~slu6aju udate zene kada poCifutelj nije njezin suprug. a naHo. godine. a blaze samo od katoli£koga pristupa. pri trudnod maloljetnice. koji dopuSta poba^aj u sludaju kada je trudnoda nastala silovanjem ili incestom.

ali vecina rabina opcenito pjiKvadapostupak u kojemu se rabi suprugovo sjeme. Stoga se u Izraelu neke krajnje ortodoksne sljedbe u naSe vrijeme zalazu za poni§tenje naredene monogamije i povratak patrijarhalnome vi§ezenstvu. U suvremenim rabinskim razmatranjima. Skola rabi^ na §amaja zabranjuje_razvpd osim u sludaju zenina preljuba. Ujzradu_pnpadnici zidovske zajednice mogu sklopiti pravno valjan brak samo sa zidovskim brafinim drugom. ali u raseljenosti visok'pbstbtak brakova je mjeSovit s pripadnicima drugih vjera. . PraZP-tralenja razvoda pripada^amo muSkarcu. koja bi mu_mogla roditi djecu. ria"^injelazu 10. Za irunoge je pak parove problem neplodnost a ne pretjerana plodnost. u europskoyTaieljenosti. TcadlTJe^uprug duzan razvestfse Cak i ako to ne zeli..trazenje_razvoda kada je zena zbog nekoga razloga nepodobna kaq supruga (u Sto spada i njezino nedostatno kulinarsko umijece!?). lakojejijekom posjjednjih godina nekoliko desetina -Iz19§lica_p^ Glmmoga rabinajipbilo . No.tra^eno odobrenje. Ortodoksni rabini protive se ovome zakonu. a postupak lazvqda yodGl^pre J bet ^om^eisHm _su9bm75ucl ce pokugati pomirbu bracnih drugova prije nego pocne postupak raz209 . zajednica jednoga muSkarca i jedne~lei\e7nS5jeioj^p£vih tridesetak stoljeca zidovske povijesti mu§karac je smio imati" TesTo 61tvariv^loTTJzoT"z¥lo~^afrsu nalazili u zivotima praotaca i u Bozjoj zapovijedi muSkarcu neka se umnaza djecom. premda bi pogrijeSio onaj koji bi mislio da je postupak razvoda u praksi ostvariv lako ili zbog nedostatnoga razloga. osobito u manjim 2idovskim zajednicama i u jako otvorenim zajednicama. naime u polovini slu^ajeva supruga mentalno nije bila sposobna shvatiti znadenje razvoda te joj nije mogao biti predan jg£f. poput vecine ameridkih zajednica^.2idovski se brak mo2e_razvesti. Oba su slucaja sporna za velik dio ortodoksruh rabina. Uporaba sjemena davatelja vecinom se odbija. Duznost je dobre supruge nerotkinje bila (prema ugledujia du208 supj-ugu svoga muza.. Probjejnaj^^jurogat-majky njihove djece teoloiki je lakSe rjeSiva alLJSiYQtnoJe^jpS slo2enija. Ova tehnologija opcenito ostaje upitnom i zbog mnogih nerijeSenih praktiCnih.. Oni ne uspijevaju zakonski provesti svoje prijedloge.inil)slalima supraga nije bila dostupna radi uru£enja geta. osim u slufaju kada muSkarac dobije suglasnost stotine rabina (§to se u praksi rijetko trazilo a gotovo nikada ostvarivalo!). ne stvara vece praktiCne probleme. stoljeca agkenaski rabin u njemafkome gradu Mainzu GerSom ben Jehuda (poznat kao Rabenu GerSom) zabranio je uzimanje vi§e zena istodobno. Niti u jednome sludaju bradni se zivot nece odvijati utroje. ali drzi se kako u takvom sluCaju zapravo nije nastupilo rasipanje sjemena buduci da se ono rabi za zaCinjanje zivota. a svi su _sju^ajevij)zbiljno razrnojtreru prije nego je odobreno pravo na drugu zenu. ali u iznimnim slufajevima vjerski sud dopugta uzimanje druge zene. No. Razlikuju se dya jpostupka: kada je sjeme suprugovo qdnosno^kadaje uzeto od drugoga davatelja. djelomice zbog teorijskoga preljuba koji se time dogada a djelomice radi sprefavanja svake mogucnosti buducih brakova izmedu tako zacetih mectusobno nepoznatih polusestara i polubrace. etifikih i teoloSkih pitanja. ili §to u£initi ako se netko od sudionika postupka naknadno predomisli. Cesto im je jedina nada u rodenje vlastitoga djeteta postupak izvar^ejne_opk>dnje. jer joS nije rijeSeno izbjegavanje groteskno viSestrukih trudnoca niti je odgovoreno na dilemu Sto se dogada sa suviSkom izvan tijela zadetih ljudskih bica. No. Skola rabina Hilela_dQp_u§ta._dpkument o razvodu prije cijeg primanja razvod nije pravovaljan. s obzirom da je Rabenu GerSom zabranu viSezenstva proglasio nakon zakljucenja svih obvezujucih svetih spisa.) Zenina je bezdjetnost tijekom deset brafnih godina takoder dopu§ten razlog za razvod.2idovski je brak monqgaman. ona nije sveta niti zaSticena od promjene. buduci da je mnogo rjeda od izvantjelesne oplodnje. i 11. a^samo jkola rabina Akive dopu§ta muzu razvesti se od supruge jednostavrtolitbga §to je nagab drugTrKojaTrmr^vifC^dHli^ Akiva medu rabinima nema mnogo pristalica. mnogo se raspravlja i o toj problematic!. Tri su Skole ved u starini odredile razliclto stroge preduvjete za zahtijevanje razvoda. Prigovor nalaze u ubTn^eliom~pl>sT:upku dobivanja sjemena masturbacijom (koja je opcenito bau-bau zbog rasipanja sjemena).. Responsama.tanovljenoj tezoj bolesti ill oStecenju ploda.

Takva napugtena 2ena nalazi^e u pravnpme poloiaju nazvanome aguna (vezana). P2S^n2J^^PM?rbiLQTk^jkavrdQkaz ili svjedoka. napisan aramejskim jezikom i unikatan je. ^phen.voda. Opjlenito se razvedenoga muSkarca ne ohrabruje na brak s razvedenom ienqm kojoj je bivSi mu2 joS ziv. _nio|e dobTti rabinskp dopu§tenje za novi brak. Cak i tada suprug mo2e odbiti podnoSenje zahtjeva za razvod.. ona ^srruje_^erskome_sudu. Ako ne mogu dokazati suprugovu smrt^flgwnof (vezane zene) i njiKova djeca za£eta nakon suprugova nestanka nalaze se u jednakome pravnom polozaju poput 2. muzevi ponekad piju. 210 Zbog pravne nemogufrtosti zahtijevanja razvoda. njegova^je supru^a^grema vjerskome zakonu preljubru'ca ako^a mu^evljeva zivota udeji novu vezu. 211 . Kogan i slifina). kohen. ponekad mu|_napusti 2enu bez traga o sebi. Brojni su se takvi slufajevi pojavljivali prije viSe desetljeia. Istodobno. a i nakon okon£anja postupka pokuSat ce ih joS jednom nagovoriti na ponovno sklapanje razvedenoga braka. te se godinama ne zna je li ziv ili mrtav. podnesak na temelju kojega sud mo|e udniti pritisak na njezina mu2a kako bi on tralio razvod. mu§kafac kojega je 2ena netragom napustUa. zena se mote nad u veoma teSkome polozaju. Istodobno.odaju prezimenaJKohen. ako bi tek nakon razvoja_poj^dgiLpomirbu^-Budud da se do danas u mno"girn obiteljima £uvaloza pretka koji je bioJ^ien_(§tQ. pjDsjupalLrazvoda takvoga mu§karca_dujije i jslozeniji. njegova djeca rodena u novoj vezi bit £e vjerski punopravna a on sam nede biti rnoralno osudivan. no i zeni koja ne zivi u Izraelu ostaje problemati^an vjerski status preljubnice a njezinoj djeci status potomaka preljuba. U starini su se primjenjivale odredbe prema kojima je sud mogao HKvbga muza dati gjbati dok mozda ipak ne promijeni misljenje. Premda je nakon razvoda ppcenito moguCe (i pohvalno) sklopiti novi brak s bivsom suprugom ili drugom zenom. najveti dio takvih problema dogada se u Izraelu. nemarni. no u suvremenosti. poKvalno djelo. Zena mora prihvatiti get i ako se protivila razvodu.jjputiti. stolje£a pripisanom Rabenu GerSomu. ali Cesto ne uspijeva. te njihove djece iz izvanbraifihe-veze.. a oba supruznika mogu nakon toga stupiti u novi brak. hramski sye6e-_ nik^potomak Mojsijeva brata Aharona (Arona). all svojedobno su aSkenaske 2ene bile zastiCene od razvoda protiv svoje volje odredbom iz 11. UkoliEoTrTe bi dobio rabinsku suglasnost i sklopio novi brak. Tek doslovnim stavljai^enT^g^ajujgnlne rukeTTli ruke njezina^redstavnika) brak je razveden. u neupitnim je smrtnim slu£ajevima dostarno svjedoienje bez materijalnih dokaza. nasilni su. vlastitom. nakon zavrSetka Holokausta. pa i svjedo^enje same zainteresirane zene.ena koje 2ive odvojeno od mu2a. kako bi se pruzilo dostamo mogudnosfa za pravodobnu pomirbu. bludnici ili kockari. kako bi sud zenu sluzbeno oslobodio praynoga polo^aja aguna i proglasio Je udovicom (almond).. Nakon razvoda. Ukoliko pomirba ne uspije. te se u slu£aju njegoya gubltka ne moze izdati duplikat. jer dr4rse~dal3i time Ceriri du§e bile u jednoj bra£noj postelji: suprug. sud takvoj zeni pomaze nagovarajud supruga da joj dade razvod. I pored rabinskih zabrana i opomena. 2eni ostaje samo pokuSati sudskom pomotu nagovoriti muza na davanje razvoda. ona se ne moze udati ali on. Ako godinama 2ive odvojeno. bastardi) te ne u^ivaju punu vjersEufavj}Opjravnost:U praksi. UkoTiko je smrt pretpostavljenim uzrokom nestanka supruga. no u danasnjid je najces^e u pitanju namjerno napu§tanje supruge i zlonamjerno zatiranje tragova. S obzirom da je u raseljenosti u takvim slu^ajevima zeni naj£eS£e mogu(ie dobiti gradanski razvod. rastroSni. (koje doista mora biti u2asno da bi ga sud prihvatio kao opravdan temelj njezina zahtjeva!). Supruga to moze traziti samo u siuCajevfma~kada se br^kjje^ioie^iorrnalno ispunjavati zbog tjelesne mane mu2_a ili^kada neizdr&vo pati zbog njegova loSeg pona§anja.pnnrq^p^'ga1lcjnjj. nemoguce ga je natjerati na davanje razvoda ukoliko on to ne zeli. bra^noga ugpvora. muz je duganisplatiti 2em izdrzayanje unaprijed odredeno obveznim_bjraCnim ugovorom. nije smio sklopit[ brak s razyedqnnrri ». smrtno strada na putovanju ili u ratu i ne moze mu se u£i u trag. Budud da je pomaganje takvoj 2eni micva. On je_jx>put^Jcetebe. zeni ill njezinu predstavniku urufiuje se get^ dokument o razvodu. a niezina_djeca rodena u takyoj vezi su mamzerim (potpmci preljuba. i ne zele se razvesti. bet dinu. uzj^bjnskja jsujjl^^ ozeniti. premda sud moze udniti razlidte^pritiske na muza.Kpn. supruga i njihovi prijaSnji supru^nkl Premda zena zakonski nije ovlastena traziti razvod.

Ova je obveza bila duboko poStovana. ali ne razmiSlja se mnogo o njemu. nje-^ iI]jr^ udovicu (neo'vfsno o tomejej^ei ozenjen).jio ne naglaSava ga. a mudrost se stjef e tijekom godina. kojim se slu^beno potyrduje udpvifiino pravo udaje za drugoga mu§karca^T)o_danas_prigodom postupka halica. bliskoga rodaka njezina preminuloga supruga. Tpjejfkwm. na§i dani moraju biti odbrojani.JMa Jbududsvijet). izdanak veze Sto je nastala udovoljavanjem du2nosti a ne strasti. Nakon sramotnoga odreknu^a od duznosti leviratskoga braka pokojnikova najblizeg rodaka. odnosno stjecanje mudrosti. udovica pokojni^Eovu^bratu izuva cipelu i pljuje pred njega. Tako tradicija prepoznaje Mesiju kao potomka brafne veze ved ostarjeloga Boaza i do tada neplodne Rut. U zidovstvu se drzi da je upropaSten i greSan onaj dan koji nije proveden mudro. a sama zena naprosto nije imala izbora. kakb bi podigao kutu brata svojega (Ponovljeni zakon. zabrane i zapovijedi) treba]u~izvr§avati z6og"Bozje ljubavi a ne radi nagrade ili zbog straha od kazne. te djecuiz toga braka podid kao pOkojnikbvu djecu. 25)7Prvp^mu§kq dijete iz toga braka nazivano je pokojnikovim imenbm. Erat ili najbliglrodak bijj. budud da te on biti roden kao potomak braka opisanoga u biblijskoj knjizi o Rut izmedu pobozne preobra^enice Rut i Boaza. slu^aju odbijanja leviratskoga braka bio dularipied_syjedocima s udovicom obaviti postupak halica. obavlja kao simboli^no zadovoljavanje tradicije. I sam je o£ekivani Mesija prema tradiciji potomak leviratske bra&ie veze. no nikakav dn aktivnoga ubrzavanja smrti nije 212 213 . Boaz je kao prvi sljeded pokojnikov rodak prihvatio Rut za svoju suprugu. Zidovstvo vjeruje u uskrsnude. Za Zidove je prirodna smrt qd starosti ili bolesti naravno a ne tragi£no okondanje zivota. ovo je bio obi£aj ponizavanja muSkarca koji ne zeli poditi kutu brata svojega. leyiratski brak Ukoliko bi suprug umro prije nego bi u braku imao djece. Cvrsto s^ vjeruje u olam~ha. jer se micvoi (duznosti. Izvorno. Da bismo osjetili prolazenje vremeria. a kabalisti su vjerovali da je u njemu rein- " karniran sam pokojnik.Jedan oblik zidovskoga braka danas se viSe ne primjenjuje. Smrt i posmrtni obicaji Smrt jejstodobnq i kljud fivota. ^ija duSa nalazi spokoj tek rodenjem toga sina. a danas se. s obzirom da se leviratski brak yi§e ne provodi. a ostvarivao se u vrijeme prije nego je monogamni brak postao obveznim odnosno uobi£ajenim. ~" KadaThastupe posljednji dani jedne osobe. Odbijanje je bilo mogude no smatralo se najve^om uvredom i povredom dobrih obi£aja. ukoliko umiruci te§ko pati dopuSteno mu je davati analgetike i druga omamljuju<ia sredstva.

a Cak i tome se ortodoksni rabini protive. Kremacija. 214 umotano u plahtu. istodobno. Mu§karac moze biti pokopan sa svojim talitom . temeljni iskaz vjerovanja u Jednoga Boga. U vedm zidovskim zajednicama (a ranije u svima) djeluje Hevra KadiSa. Nakon smrti. posljednjeg pogleda na pokojnika. Prije toga. U domu ozalo$£enih. Nije dopuSteno otvaranje kovfiega radi jo§ jednoga. Drzi se da fe pokojnik mirujud Cekati Bozju presudu. danovi Hevre KadiSe udhit ce to umjesto njega ili nje. premda giroko primijenjena u reformiranim i sve viSe u konzervativnim zajednicama. koja skrbi o umirudma i umrlima. a ako je primijenjen smatra se umorstvom. Ovako je propisano prema odredbama iznesenima u prirudiiku za svakidaSnji zivot. sva su zrcala odmah nakon nastupanja smrti zastrta crnom tkaninom. Ako se sprovod mora obaviti na dane malih blagdana Tu biS'vata.Cuj Izraele. Svaki je pravi vjernik veii priredio najjednostavniju bijelu platnenu odje«5u u kojoj £e biti pokopan. zene de opremiti zenu.molitvenim §alom.prema spolu umiru£ega) pazed da posljednjim dahom izgovori rijed molitve S'ma Israel . ako ved nije odrzan u pogrebnoj kapeli. ali bez nekih inaCe uobifiajenih obreda (bacanje zemlje na lijes. jer u te se dane ne smije tugovati. Vjerski obred uz polaganje urne uppde nije dopuSten. Odrzi se opro§tajni govor u kojem se spominju pokojnikove zasluge. dme se simboliCno odvajaju od pokojnika. Tijelo je pokriveno crnom tkaninom i okrenuto licem prema vratima. koja Ce biti ostvarena u vrijeme dolaska Mesije. Neposredno nakon nastupanja smrti. MuSki danovi Udruge opremit 6e tijelo muSkarca. u olam ha-baa (budutemu svijetu). Stoga se u slufaju kremadje vjerska sluzba provodi samo prije samoga kremiranja. Mugkarci pomafu zasuti grob zemljom nakon Sto pokojnikovi najblizi bace po Saku zemlje na lijes odnosno umotano tijelo. kojem se odreze dio resa kako viSe ne bi bio kaSer (obredno ispravan). nije dopuSteno mudti umiru£ega primjenom tehnoloSkih dostignu£a koja umjetno produzuju 2ivot. ne smije se odrzati nadgrobni govor. govored: Baruh Dajan ha-Emet (Blagoslovljen Pravedni Sudac). §to se naziva kirja. Mogu se obaviti drugoga dana blagdana. u koji se tijelo spuSta bez kovCega. Sto je znak utjehe i pomirenja s Bozjom odlukom. Niti u jednom trenutku ne smije u poslove oko opremanja pokojnika ili pogreba (ukljudujuei i kopanje groba) biti umijeSanabikrkojaplaCena osoba. No. Pravedni i pokajani de vjefno ziyjeti s Mesijom u sred. djelatnost).dopuSten. no pojedinostima o tijeku Cekanja presude zidovstvo se malo bavi. te se iskljudvanje pomoduh medicinskih uredaja u slufiaju teSkih patnji i bez nade u oporavak ne smatra umorstvom i dopuSteno je. tijelo se polaze na pod. pogreb se obavlja Sto je ranije moguie. Clanovi su Cesto uglednici zajednice. Ako odjeda nije bila pripremljena priskrbit 6e je danovi Udruge ili rodbina. Povorka nekoliko puta zastaje i iskazuje bol za pokojnikom. ako je bio sposoban za torispovjedio je grijehe i oprostio se s bliznjima. neovisno o njegovom bogatstvu ili siromaStvu. Pogreb se obavlja u nazodiosti danova udruge Hevra KadiSa. U posve ortodoksnih kovfeg sluzi samo za no§enje tijela do groba. MuSki danovi Udruge priredili su u podrumu sinagoge najjednostavniji kov^eg od neobradena drva. Hanuke i Purimn (kada je dopugtena melaha. Nogenje crnine ili drugih vanjskih znakova osim razderane i stare odje£e prema vjerskim odredbama nife dopuSteno. odbaf ena je kao neprilidia i kao zapreka uskrsnutfu. kuda de biti izneseno na svoj posljednji put. dobrotvorna Sveta Udruga. pobozni muSkarci i zene predani sluZenju bliznjemu. Tljekomno§enja kov^ega do grobIja rabin ili predmolitelj pjeva obredne napjeve. Ovakav kov£eg odreden je za svakoga. Ukoliko umirud nije sposoban izgovoriti ove rijed. kirja. Radi iskazivanja duznoga po5tovanja tijelu preminuloga. jer u smrti su svi jednaki i smjerni pred Bogom. Kao Sto se vjen£anje slavi 215 . nadgrobni govor) koji se smatraju djelamostima te su na blagdan zabranjeni. Ni u jednome trenutku nete tijelo biti napuSteno a svije(5a gori pokraj pokojnikove glave. Sulhan aruh (Prostrt stol). koji odreduje da niSta ne smije biti udnjeno za skradvanje bolesnikova zivota ali se smiju ukloniti okolnosti koje spreCavaju njegovu duSu pri odlasku iz tijela u trenucima zavrSetka zivota. Sprovodi nisu dopuSteni na Sabat i tijekom prvoga dana viSednevnih blagdana. a zlodnci t^e zauvijek nestati. Na samome groblju najbliza pokojnikova rodbina <5e si kao vanjski znak zalosti zaderati odjedu (obi^no na ovramiku). nazoini zaderu svoju odjecu. Oni danonoGno borave uz umirucega (muSkarci i zene .

Ne primaju posjete. a Siv'a je njegov prvi tjedan. pripravljajud se za povratak uobicajenome zivotu. Na grobove se ne nosi niti rezano cvijece vec svaki posjetitelj ponese malen kamen i polozi ga na nadgrobnu plocu. Kasnije se upbicajilo posjedvati grobove na TiSaa be-av. U vrijeme S'loSim ozaloSceni ne pribivaju nikakvoj proslavi. od veceri do veceri na dan 216 pokojnikove smrti prema zidovskome kalendaru. a naSe rijed mogu samo smetati. sami cemo se vratiti u tijelo zemlje.sedam. Jednbmjesecno razdoblje zalosti naziva se S'loSim. U domu zalosti se ne kuha. U subotu prije i poslije jarcajta treba pribivati sluzbi u sinagogi. Ukucani su bpsi i nikamo ne izlaze iz kuce. tako su i ppkojnikovi najblizi u stanju duboke ozaloScenosti tijekom sedam dana nazvanih stoga Siv'a . tradicijsku zalobnu hranu. Ukupno se za pokojnikom zali mjesec dana. 2ivPta.) Pokojnikova djeca poste najmanje pola dana. te u danima prije Ro$ ha-Sane i Jam Kipura. Nadgrobnik treba biti od jednostavnoga ali otpornog kamena. Takoder je dopuSteno pa i pohvalno posjedvati grobove roditelja cesce nego 217 . Nakon razdoblja od 30 dana S'loSim. ali nakon Siv'a vise nisu u razdoblju najdublje zalosti. za kojima zalost traje gpdinu dana. ne kraterkosu" hiti bradu. jer drzi se da im u tim trenucima nema utjehe. Siv'a je za ozaloScene istodobno teSuva (pokajanje). Uzima se koliko je najnuznije od hrane Sto je donose susjedi i prijatelji. gdje nema grobova. osobito jaja i lecu. Ne smije se tijekom posjeta groblju stajati na grobove vec se treba provuci prostorom medu grobovima. Nepobozno je prepu§tati se dubokoj tuzi nakon propisanoga razdoblja zalosti. vec ono mjestimice izraste divlje medu grobovima. a muSkarci su pozvani citati Toru pred zajednicom. ozaloSceni izbjegavaju sjedenje ili sjede na niskim jednostavnim stolcima. Jarcajt je dan teSuva (pokajanja) za djecu umrloga. Nije dopuSteno razvijati navadu cestog posjedvanja grobova (osim u navedene dane) jer zivi se trebaju posvedvati zivotu. Uz spomen roditeljskoga imena re<ii 6e: zihrono I'imaha (za oca) i zihrona I'ivraha (za majku) . znakovi zanata i slicno). a taj kameniic ne smije biti uzet s drugog groba. Na zidovskome groblju ne sadi se cvijece. jer rane su jos svjeze i nije ih pozeljno produbljivati. s uklesanom hebrejskom skracenicom rijeei po nikaver . Bradu dodiri nisu dopuSteni. kako bi posjeceni pokojnici urjecali na Bozju odluku o ispunjenju zelja poboznoga posjetitelja. smije se otkinuti i ponijeti kao uspomenu. Svaki pokojnik ima svoj poseban grob: kao Sto smo se sami rodili. Nadgrobnik treba zabiljeziti i 2idovsko ime pokojnika i datum smrti prema zidovskome kalendaru. a zavrSava uzdizanjem Bbga^i njegpva dara. Samo zalost za roditeljem traje godinu dana. te hebrejskim akronimom recenice: Neka njegova/njezina du§a bude spojena sponom zivota. Ne smije se kidati cvijece Sto je samoniklo izraslo na grobovima. Kasnije se kazuje: Tenuhanu min ha-Samajim (Neka bi vas Nebo utjeSilo). (Dan smrti prema gradanskome kalendaru ne obiljezava se. Tijekom toga razdoblja. a u sinagogi se drze onih koji su i sami pretrpjeli takav gubitak. Uz posjet groblju daje se dobrorvorni prilog. U talmudska yremena posjedvalo se grobove tijekom svih dana postova. osim za roditeljima. golubica. Za to vrijeme ne posjeiuje se mjesto pokopa. Svijeca ili uljanica gori u domu tijekom 24 sata.tijekom sedam dana radosti. U starija vremena tijekom Siv'a kreveti i naslonjad iznoSeni su izvan doma zalosti. podnje odmah poslije pogreba. pribivaju sluzbi u sinagogi i izgovaraju molitvu KadiS. ali cvijece Sto raste oko groblja.blagoslovljena bila njegova/njezina uspomena. osim u osobito rijetkim opravdanim slu^ajevima. Djeca izgovaraju KadiS svakoga jutra i veieri tijekom jedanaest mjeseci. vjernik je duzan posvetiti se zivotnim zadacama. MuSkarci se ne briju a tjelesna dstoca se svodi na najmanju mogudi mjeru. Jednom pokopano tijelo nije dopuSteno otkopati i premjestiti. Na starijim (a ponekad i novijim) nadgrobnicima nalazimo uklesane razlicite simbole koji predstavljaju pokojnikovo zanimanje ili podrijetlo (ruke u polozaju svecenickoga blagoslova. Premda je sve Sto podsjeca na caranje zabranjeno. Nakon godinu dana postavlja se nadgrobnik. da bi sljedeci naraStaji mogli pokojniku davati jarcajt u slucaju da mu nestane nasljednika. U prvo vrijeme najdublje boli rie iskazuje se ozaloScenima utjeha. te na jarcajt roditelja. dopuSteno je pri posjeti grobovima velikih pravednika ostavljati na njima papirice s ispisanim zeljama. ne izmjenjuju cestitke bilo kojim povodom. Od tada djeca £e roditeljima davati takozvani jarcajt (jidiS: obljetnica smrti prema zidovskome kalendaru) i sjeiat £e ih se s postovanjem do kraja zivota.ovdje podiva. OzaloSceni odijevaju samo staru i nedstu odjecu. citaju Toru i daju dobrotvorne priloge.

U sefardskim zajedrucama. Ova se zabrana u praksi danas vi§e ne poStuje. a u novije vrijeme i u nekim aSkenaskim (odnosno mjeSovitima. Biblija. Na posljednje dane hodocasnih blagdana i najom Kipur u zajednici se drzi obred Mazkir. osnovna je zadaca zivih radovanje zivotu.svecenika.nazarenstvo (prema gradu Nazaretu). kao Sto je primjerice zagrebaCka). dtaju se torn prigodom i imena pokojnih rabina zajednice. osim u veoma ortodoksnih. Uz ovakve zalobne obi£aje. sastoji se od dvaju velikih ogranaka: jedan se napaja iz 2idovstva a drugi iz grCko-rimskoga svijeta. budud da se ovo poStovano mjesto drzi istodobno i obredno necistim. Temeljna knjiga krg(5anstva. jer zivotnom se radoScu Bogu iskazuje §tovanje. Stoga nije dopuSten posjet groblju onim 2idovima koji su potomci kohena . sastoji se od krgcanskoga prijevoda Tanaha. Korijen krScanstva. To je dan sjecanja na pretke i umrle srodnike Clanova zajednice. vise od jedne tredne danasnjih stanovnika planeta Zemlje su krScani razlidtih usmjerenja. 218 219 .je propisano. drzi se da ce se ozalo§ceni brze utjeSiti i ponovno ukljufiti u zivot zajednice. kada se naglas izgovaraju imena pokojnika. jer oni ne smiju imati dodir s grobljem ili mrtvim tijelom (osim tijela svojih roditelja). koje se hebrejski naziva nacrut . jer iako je smrt u zidovstvu naravan dio zivota. KRUG DODIRA: ODNOS S DRUGIM ZAJEDNICAMA Zidovstvo: jedan od korijena dviju velikih objavljenih religija KrScanstvo i zidovstvo KrScanstvo je danas religija oko jedne milijarde i devet stotma tisuca ljudi. Nakon napuStanja podrucja groblja obvezno je oprati ruke.

hebrejskim imenom Jesua ben Josef. izvorno krscanskoga spisa. malo kasnije: od svetoga Pavla. Isusa Krista. Isus sin Josipov. iako je kult svetaca u zidovstvu nepoznat. preuzeta iz zidovstva. Sredisnja osoba krSdanstva jest Isus Krist. iz kojega treba do<5i Mesija. nafiela pravne zajednice oplemenjene humanim odnosima medu njezinim pripadnicima. koju se opcenito drzi protokrScanskom zajednicom. poput zidovstva koje Boga slavi na sli£an na&n. u krScanskome kalendariju. izvorno potjeCu iz Deset Bozjih zapovijedi te iz Tarjag micvot (613 zapovijedi i zabrana). gdje u to vrijeme izbijaju ustanci i pobune a traju i razliciti rnisticni i mesijanski pokreti i sekte. u temeljnim vjerskim na^elima a Cesto i u drustvenoj strukturi. povijest Isusovih sljedbenika i zidovska povijest razilaze se od pojave Isusa (zapravo. S obzirom na tekstove Evandelja. sto su ih 2idovi primili na Sinaju. roda zidovskih pomazanih kraljeva. U krStanstvu je simbolika kruha i vina. osobito sucutan. Svetoga Duha i Sina. Kao povijesnu osobu ne spominju Isusa ni rimske kronologije niti zidovski autori toga vremena (tekst u Josipu Flaviju kasnija je interpqlacija). zelio proglasiti kraljem. upoznat s grCkim filozofskim pdtmanjima. izrazito podsje<iaju na zidovske molitve. u praksi. one strukture koja je u vrijeme nastanka krscanstva jo§ postojala u jeruzalemskome Hrarnu. Sto je bio uobicajeri naCin rimskoga kaznjavanja osoba bez rimskoga gradanskog prava. Protestantska usmjerenja prihvacaju izvorni hebrejski oblik starozavjetnih tekstova. Povijesno. ili su ga pak kraljem 2eljeli proglasiti njegovi sljedbenici. i medu Zidovirna je razvijeno hodofasce na grobove vi§e znamenitih osoba i nn 221 . Nakon smrti kralja Heroda. pruzajuci ih istodobno svojoj zajednici na narodnim jezicima. Ukoliko je Isus bio povijesna osoba.nazvanoga Starim zavjetom (Savezom) i od Novoga zavjeta (Saveza). a oCituje se u svim dijelovima krs^anske prakse. godine prema krScanskome ra£unanju vremena. koji se mozda stavio na £elo jednoga od pobunjeniCkih pokreta te bio osuden i pogubljen razapinjanjem na kriz.odbija vjerovati u moguinost bozanstvenosti bilo kojega fevjeka. Na£elo Ljubi bliznjega svoga kao samoga sebe izvorno porjeie iz zidovskih osnovnih na^ela.). Stoga kao izvorno svjedo£enje o dogadanjima oko Isusa ostaju samo krScanski tekstovi.rabinom. a za njega to je mogao biti samo sinajski zakon. £ak i ja£a od one izvorne. u tome vremenu bez zidovskoga kralja. Krs(5anstvo slavi Isusa u njegovoj bozanskoj osobi kao Kralja nad kraljevima. Molitve. Mnogi su krs<ianski motivi preuzeti iz zidovstva i brojne su usporednice zidovstva i krscanstva. onoga u kojemu se dogodilo ispunjenje zidovskoga Saveza s Bogom. Pa i sam Isus izjavljuje u Evandeljima da nije dosao ukinuti vec ostvariti Zakon. pokreta sto ce postati jednom od velikih svjetskih religija. Potpuno pdstupanje od ^idoYstya nastaje tek tvrdnjom da je Isus sin Bozji.. Obje religije zahtijevaju obozavanje samo Bozje osobe. jer zidovsrvo . pokrajinom Judejom je zapovijedao niz rimskih namjesnika . medu kojima je glavni teoloski uzrok raskola upravo neslaganje uvjerenja o prirodi triju Bozjih dijelova. tada se iz krscanskih svetih spisa i povijesnih clnjenica o Judeji toga vremena moze zakljuclti da je bio Zidov. vladara zivota i smrti.vjerujud da je Bo2ja priroda ljudskome 220 umu i tijelu nedostupna . krscanstvo ima izvoriSte u uvjetima rimske vlasti u zaposjednutoj pokrajini Judeji.prokuratora. Stoga kr§<5ani osjetaju svoju zajednicu poput novoga Naroda Izabranog. moguce je i da je Isus sebe. Tora. no ostra se razlika javlja umnozavanjem Bozje pojavnosti u krsdanstvu na tri dmbenika: Boga Oca. Opdenito. (Dodatni problemi nastaju unutar kr§danskih sljedbi. Zbor svetenika na Celu s biskupima kao komunikacija izmedu naroda i Boga odraz je. najvjerojatnije. No. u£en £ovjek kojega sljedbenici nazivaju udteljem .) U krgcanstvu je proglasavanjem svetaca do§lo do daljnjega umnozavanja osoba koje treba dastiti. dok je jedno od najbitnijih nafiela zidovstva Bojjag'edinstvenost. U okviru toga nije nebitno sto ga krScanska tradicija u njegovu Ijudskome oblicju prepoznaje kao potomka roda Davidova. Kako bilo. zaceo se korijen krscanstva. No zidovski dio krscanskoga temelja je neupitan. U jednome od valova pudkoga nezadovoljstva zbog toga. £ime je nestao i sam privid neovisnosti. dok zidovstvo ne poznaje svetaca. Jedna od njih je i sekta Esena. dok je u ostalim krscanskim usmjerenjima u uporabi donekle promijenjen odnosno prilagoden tekst. pristalica farizejskoga shvacanja iidovstva (za razliku od saducejskoga).. pa i osnovna Ode na§. koje krScanstvo osobito naglasava. 4.

Naime. a i novozavjetno navodenje obifaja puStanja jednoga zatvorenika za blagdan Pesah u zidovskoj povijesti nije poznato. nije bitan motiv iidovstva. 223 . Sabatno mirovanje i druge temeljne postavke. kao znak njegova dolaska. On pori£e prehrambene propise. Sa zidovske strane odnos prema krgc'anstvu je jednostavniji.druga sveta i znamenita mjesta. S krSdanske se strane £esto postavlja pitanje: zaSto Zidovi nisu prihvatili Isusa kao Mesiju? Medutim. No. to je pitanje pogreSno postavljeno.. pa tako ni krgcanstvo. spajajud ta222 ko zidovsku nadu u njegov dolazak s krs^anskim vjerovanjem da je to Isus. vlastitom voljom istupio iz zidovstva nijeduti neka od njegovih osnovnih nafela. Ono nije predmet njihovih dvojbi. kao i svaki drugi rad.. Tijekom posljednjih desetlje^a dvadesetoga stoljeia sretno biljezimo upravo takve pomake. niti Isus. kao jedinoga puta ka ljubavi putem nestanka nerazumijevanja i mrznje i putem uvazavanja razlifitosti. svi su dokazi. Zidovstvo drzi da £e Mesiju najaviti ponovni dolazak proroka Elijahua (Ilije). blagdana svjetlosti. kratko i grubo refieno. prema svemu opisanome u cetiri Evandelja (gr£ki: radosne vijesti) Novoga zavjeta. 2idovi nisu mogli povjerovafi u Isusa kao Mesiju jer vjeruju da £e Mesija. biti iznad ljudske patnje. jer zidovski su mistici u svjetlosti Hanuke vidjeli i svjetlo Mesije. Isus je. na krScanski blagdanJBozk. manje pravoslavno) bilo rijedma bilo novim prisrupom pokazuju da su napustili okrivljavanje 2idova za smrt Isusa Krista. To daje nade u nastavak i proSirenje dijaloSkih razumijevanja i dodira. a Isus je patio i trpio bol. kao srediSnji motiv krgcanstva. PoStivanje tih dnjenica jest temelj za uspjeSan dijalog. jer rabini uglavnom uopde o njemu ne razmiSljaju. umora i boli. Dakle. Spasenje. Uz to. §to priblizava zidovske obicraje kr$£anskome Stovanju svetaca. sto ga istodobno za prakti£ne i neromantic'ne zidovske suvremenike £ini laznim mesijom. No. odustajanjem od svakog nastojanja krScana za prosvjetljivanjem 2idova pokrStavanjem.. sa Zidovske strane promatrano. najstroze zabranjeno). zelju za proSirivanjem krStfanstva na 2idove i potrebu za prozivanjem i popravljanjem 2idova nametanjem krS(5anskoga pristupa. Njegovi su suvremenici vidjeli da lav nije mirno legao pored janjeta u nanovo pronadenom rajskom uzitku vegetarijanske prehrane. a u Talmudu i drugim rabinskim spisima malo ga se spominje. a ono Sto se ne moze spoznati u okviru Tore i goleme literature njezinih tuma£enja nije predmetom dubljega prosudivanja. te se na njega i ne moze odgovoriti. SrediSnji motiv zidovstva jest Tora. Zidovima je nezamislivo kako bi bet din zidovski vjerski sud . prozivanja i uvjeravanja s bilo koje strane posve nepotrebni i sluze samo nerazumijevanju i lo§irn odnosima medu pripadnicima zidovstva i krSdanstva. a u Mesijino vrrjeme sve bi se to trebalo dogoditi.. te je zidovski narod razli£itim dokumentima i izjavama pred sam kraj drugoga tisudje£a prvi put u dvadeset stoljecfa postojanja krscanstva prihvacen kao stariji brat. Neizravno dopusta da ga se smatra Mesijom. Istodobno.mogao suditi Isusu u vrijeme Pesaha (blagdana tijekom kojega je sudenje. premda neupitno ^ovjek. Osobito je Katoli£ka crkva u posljednja tri i pol desetljeca djelatna u smjeru ljubavi prema 2idovima i ukidanju predrasuda.. da mafevi nisu prekovani u plugove. Sva krScanska usmjerenja (prije svega katolifko i razliCita protestantska. Cini se da dijalog moze biti utemeljen tek odustajanjem od kristocentri&noga poimanja svijeta. neupitan je utjecaj Hanuke. dok krS£anstvo istodobno tuma£i djelovanje Ivana Krstitelja kao najavu Mesijina dolaska. a u kr$6anstvu Isusovo je rodenje istodobno i rodenje Mesije.

ali njegovi su sljedbenici i ved ili manji dijelovi drugih naroda. Vrijeme nastanka Kur'ana jest i vrijeme bujnoga trajanja zidovskih zajednica na arabijskome poluotoku. obvezan kao jezik molitve i obreda. Zatim mozemo pratiti usporednost brojnih imena: zidovski Adam jest Adem. Alah (Bog) izdiktirao cijeli tekst te knjige podijeljene u poglavlja. Tako u uvodu svake sure (poglavlja) stoji: U ime Aloha. dok u zidovstvu postoji samo zidovska narodnost.. prema islamskoj tradiciji. budud da je to jezik Kur'ana. poput Zidovstva. Zidovima ipak bilo lakse prijed na islam 224 nego na krsianstvo. Kur'an je prva izvorna knjiga objavljena na arapskome jeziku. Jedan je Bog. Adonaj ehad (Poduj Izraele. koji u oba slu£aja Cesto nije smjeran i suzdrzljiv. ne spominju ga bez pridjeva: £asni. iako niti to nije bilo Cesto. Islam priznaje i Isusa Krista kao Bozjega proroka. op£om semitskom rijeiju koja ozna£ava Boga (hebrejski: Elohim). stoljedu. nastaje islam. Noah je Nuh.). Ukupno oko trideset osoba sto se javIjaju u tekstu Tanaha spominje Kur'an poimence.milosni. Vjerojatno je i jedan dio tih Zidova presao na novu islamsku vjeru jos u vrijeme Prorokova 2ivota. ye£ nagao i zestok. Muslimani ga dtaju i citiraju samo u arapskome izvorniku. Josef (Josip) je Jusuf. premda je i sam Adonaj. ipak. Najved dio Arapa sljedbenici su islama. Boga naziva: Rahman (hebrejski: rahamim . islamsko poricanje mogu(fnosti da bi Isus (ili bilo tko drugi) mogao biti Bozji sin. naj£esde osvemi^ki. Ta je sveta knjiga islama Kur'an. pun milosti). pripadnici islama pripadaju razlidtim narodnosnim zajednicama. Taj ton neprestane prijetnje mozda najvise udaljava kur'anske tekstove od zidovskih tekstova i zidovskoga duha. tvoj Bogje Jedan (Jedini) Bog. Jaakov (Jakov) je Jakub. No. a sam prorok Muhamed bio je okruzen brojnim zidovskim susjedima. Kur'an je manje zabavljen samim pripovijedanjem o stvaranju svijeta i svim kasnijim dogadanjima opisanima u Tanahu. Sredisnja osoba islamske religije jest prorok Muhamed kojemu je.. (Cini se da je zbog nekih osobitosti vjerskih postavki obiju religija. Danas islam ima vise od jedne milijarde pripadnika. Avraham (Abraham) je Ibrahim. sto izrazito podsjeda na rijed zidovske molitve S'ma Israel. Islam je nadnacionalan. Brojne su usporednice nastale na temelju prihvadanja i prepri£avanja najvedega dijela temeljnih zidovskih spisa. a obred je samo na arapskom. islamski vjernid. poput primjerice obrezivanja muskaraca. ved radije te predloske rabi kao okvir neprestane poruke o potrebi strogog dr2anja etifikih odredaba Jednoga Boga i kao okvir za neprestane prijetnje prekrsiteljima tih odredaba. sure. Islam.) Stoga ne za£uduje sto je zidovska duhovnost prepoznatljiva u kur'anskome tekstu. Mose (Mojsije) je Musa. a muslimani. Jichak (Isak) je Ishak. Pored opomene gresnicima.. David je Daut. namr§ten i nimalo saljiv. Odnos muslimana prema proroku Muhamedu sli£an je odnosu Zidova prema Mojsiju. Tako se Boga u Kur'anu naziva: Alah. da je najved dio slidiosti zidovskoga i islamskoga prava nastao ne preuzimanjem ve£ bliskos^u povijesnog i prostornog izvoriSta. nosi jak zidovski peCat. sututnoga i svemilosnoga (puriog milosti). ono sto je izvan njegova okvira istodobno je i izvan islamskoga okvira. u 7. Obojica su izrazita karizmatidna zna£aja. Time se osobito naglasava potpuni raskid s ranijim arapskim mnogobostvom. Kur'an se zapravo pokazuje i kao potpuno oblikovan temelj islamskome zakonodavstvu. Salamun je Sulejman. Cini se. nazivajud ga Isa.. a postuje i njegovu majku Merjemu. Optenito je Kur'an vi§e utemeljen na zidovskim poimanjima nego bi se to na prvi pogled moglo dniti. Tako je i u zidovstvu (osim u reformiranih) obred samo na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku. Bog koji je izveo Zidove iz Egipta. zemlji u kojoj boravi i jeziku kojim govori. Stoga Kur'an na nebrojeno mnogo mjesta istiCe: Nema Boga do Boga.Islam i zidovstvo Nekoliko stolje£a nakon pojave krs£anstva. neovisno o narodnosnoj pripadnosti muslimana. Istodobno. musliman moze pripadati razlidtim narodima a poveznica je arapski jezik. Tako je najvjerojatnije i neusporedivo losiji 225 . u blizini izvorista zidovstva i krS<f:anstva. Od sarnoga poCetka nastaje kao religija utemeljena na jednoj knjizi. Kur'an je temeljna knjiga islama. njegujud istodobno duboko postovanje njihova proro£kog i udteljskog djelovanja. budud da obje religije nije£u svaku pomisao na bozansku narav svojih voda. dok su zidovstvo i krs£anstvo nastali prije nego su kanonizirane njihove temeljne svete knjige.

Tanah. spise i obitaje. hebrejski: cedaka). Dzihad je u islamu izvoran te nema uzora u zidovstvu. No.. Primjetna je usporednica zidovstva i islama glede pranja vjernika prije molitve. dakle Toru. sveti rat protiv nevjernika (ne-muslimana).musliman . te bi se izdvajanjem citata mogla potvrditi ova ili ona mogutnost tumatenja. u oba sustava vjernik je duzan poStovati zenu i njezinu ulogu u odgoju djece.Boga i Posljednji Sud. trajna ne227 . koje islam povezuje s poganskim zivotom i krStanskim obredima. Prvi stup je: vjera u Jednoga . neovisno o tumatenjima. samo je posljednji potpuno izvorno islamski. moglo red da u Tori nema tekstova protiv mnogobozaca. Suprotno od zidovstva. To je tijekom proSlosti izazvalo mnogo nesrete i smrti. a ponegdje i ponekad je poziv protiv 2idova (i krScana) shvatan doslovno. Drugi je stup: molitva. putovanje u Meku barem jednom tijekom vjernikova zivota. U oba religijska sustava muSkarac stoji kao suradnik u odnosu s Bogom. kao uzdizanje nad tjelesnim. Islamski vjernik . Kur'an je pun i prepun svih mogucih razlititosti. kao Sto su i u zidovstvu nepregledno brojni tekstovi koji tumace Toru. I zidovstvo uporabu vode za drzanje tjelesne tistote oznatava ra226 dosnom aktivnoSCu. Treti je stup: davanje potrebitima od svojih dobara (arapski: al-zakat. Kur'an djelomice preuzima zidovsku zabranu vjernicima za uzimanje odredenih tvari kao hrane: iznutrica. Oba sustava. razdvajanje od poganskih naroda i kao jaCanje svijesti o sebi. krvi. a islam poStuje narode koji priznaju Knjigu. te Muhamedovo proroStvo.. Nebrojeni su tekstovi tumacenja Kur'ana. Islamska kultura njeguje Ijepotu urbane. tekst koji je temelj i Kur'ana. Ponegdje su 2idovi i muslimani zivjeli blisko i dobrosusjedski usprkos ovim recima. Kao i Tanah i krStanska Biblija. a vetina odredaba Sto ih tine ima izrazitu tisporcdnicu sa zidovstvom. kao i u zidovstvu. to jest uzima abdest.adi tuvanja Cistote ali i uveseljavanja duha. upravo se u podrutjima pod islamom zivjelo snoSljivo prema drugim vjerama. zena mu je nadopuna i sredstvo za umnozavanje roda. Peti je stup: hadz. gdje je zenin polozaj najteSte joS gori. a prva se tetiri oslanjaju viSe ili manje na zidovska natela. (Ne bi se.. tijekom najvecega dijela islamske povijesti. Cetvrti je stup: post. Kur'an odreduje pet stupova na kojima pottva islam. a samo prvu jutarnju molitvu zahvale za budenje iz sna obavlja odmah nakon ustajanja i prije pranja ruku. U islamu. vjernici obaju sustava tijekom stotina i tisuca godina mirno rabe takve postupke. no tini se da se rabini tijekom bezbrojnih stoljeta nisu osjetali obveznima shvatati ih doslovno. Tako i zidovski vjernik pere ruke prije molitve. kao povlastica. r. Istodobno. a u mnogim slutajevima susjedskoga zivljenja pripadnici jednoga sustava obracaju se za pomot protiv zlih sila nadahnutim pojedincima iz susjednoga jednobozatkog sustava. Od svih ovih pet stupova vjere. vet kao trpljenje u slavu Bozju. i u zidovstvu i u islamu istaknuta je vrijednost posta kao puta ka priblizavanju duhovnosti i jatanju osobnosti. no u prihvatanju dzihada kao obveze islamske zajednice u razlifiitim kulturalnim i polititkim okruzjima dosta se razlikuju jedna od druge. odnosno Sveto pismo. neosporno je da kur'anski tekst obiluje i protuzidovskim naglascima. 3to zidovstvo i islam izdvaja iz uobitajenoga rasporeda muSko-zenskih snaga drugih drevnih druStava.prije molitve obavlja obredno pranje. No suzdrzavanje od tih tvari nije u islamu protumac'eno u zidovskome duhu. gatanja i razlititih amuleta za zaStitu od zlih sila. No. sedaka. koje stoji na posve supromim postavkama tuvanja izabranosti zidovskoga naroda uz strogu ogranitenost primanja u zidovstvo. gdje je mnoge blagdane nemoguce obiljeziti bez odredene (strogo ogranitene) kolitine vina. i zidovstvo i islam. Naknadno je dzihad. idolopoklonika. dakako. a u oba sustava post se u odredenim prilikama provodi dosta oStro.) Ipak. kultivirane vode. Istodobno.pravni polozaj zene u oba sustava izvorno bliskoistotni. Oba su sustava nastala u predjelima gdje je voda rijetkost i dragocjenost. te kao znak kajanja zabranjuje kupanjc i • umivanje na dane pokajanja i posta. postao nesluzbenim §estim stupom vjere. svinjetine. brane vjernicima primjenu taranja. Osobito je zabranjeno vino. stavljajuti alkoholna pita u jedan red s igrama na srecu i drugim poganskim igrama.. tttanje i prouCavanjc svetih tekstova te Cuvanje vjerskih propisa drzi se djelatnostima koje pruzaju radost. svako uzimanje bilo kakvoga alkoholnog napitka Kur'an strogo zabranjuje. tuvanju uljudbe i tradicije u druStvu.

prijateljstva. kao znak njihove posvecenosti Bo gu. takoder. jer iak ni iskazan. Uostalom. a naredeno osnivanje sudova koji <ie te zloclne progoniti. pramajka je u pustinju otjerana Hagara. da bi se to ostvarilo. To£nom ra§dambom ovih zabrana i zapovijedi lako je uvidje ti da je njima ponuden sav temelj zakonitosti i morala. incest i krada. kada se Bog nakon izbavljenja iz egipatskoga suzanjstva putem Mojsija obratio svome narodu Izraelu kao Izabranome Narodu. koji su u vrijeme proroka Muhameda postal! prvim muslirnanima. zajednice koja je prihvatila Knji gu. a bogohuljenje. koji su velikim dijelon temeljeni na biblijskim zabranama. Isakom i Jakovom. obje su zajednice nastale od praoca Abrahama: Zidovima je pramajka Sara. krada i incest s maloljetnom osobom (odnosno svak. Doista. Svi zivutfi narodi potjedu od Noaha i njegove obitelji i odreden im je dio u olam ha-baa. Razlozi su jasni u svjetlu na^ela c izabranosti zidovskoga naroda i u svjetlu tuma£enja pojedinit odredaba za Narode kojima je obuhvaceno po nekoliko micvot odredaba danih Zidovima. jer Savez potvrden na Sinaju zapravo je ugovor izmedu Boga i njegova naroda Izraela. subo te. lazno svje do£iti. Razlike izmedu ovih sedan zabrana i zapovijedi i deset Bozjih zapovijedi danih Zidovim. ostali su Narodi tek treca. pa i preljuba. kako bi sav bio dostojan sudjelovanja u budufemu svijetu. pocmiti preljub. prema sinajskome se Zakonu naru^ava najmanja moguCa mjera zakonitosti koja Covjeka ciini ljudskim bi228 6em. A od tada je proslo Cetiri tisu£e godina. Nije im. jedinome pravedniku prvobitnoga ljudskoga roda preostalome nakon Potopa. 229 . zudjeti za tudim posjedom. najmanje mjere nuzne kao Stit od bezakonja i nasilja §to iz bezakonja potje^e. zaklinjati se. obostrano pristajanje. no idolopoklonstvo u svom temeljnom smislu drugtveno j< osudeno i diljem krScanstva. a s time je povezano i poStovanje roditelja. kao onih koji si putem svoga djeteta odrzali i uvedali narod Izraelov. i Zidovima danu zabranu klanjanja bozanstvima. zapovijedi za Narode su jednostrano izdane. Dok je Savez za Zidove istodobno i ugovor s Bogom. Zanemarivanjem bilo koje od njih. Umor stvo. naredeno slavljenje Sabata.. micva slavljenja Sabata namijenjena je samo Zidovima. RjeSenje za buducnost odnosa vodi putem spoznaje povijesnih uvjeta u kojima je poziv protiv Zidova proglaSen i u sretanju na zajedniddm putovima. i ne-Zidovi se moraju drzati odredenih Bozjih zapovijedi. Najvedi dio naredaba i zabrana Sto ih je Bog dao na Sinaju odnosi se na Zidove a ne na Narode. spolna aktivnost s maloljetnom osobom) danas su progonjen zakonima svih uljudenih zemalja. Definicija idolopoklon stva promijenila se u kr§cana. muienje zi votinja i incest medu punoljetnima ponegdje su zakonski pre krSaj a svuda tezak druStveni prijestup. Istodobno odredba o zabrani idolopoklonstva za Narode obuhvada u seb. Bog je potvrdio navjeStaj saveza Sto ga je ved bio dao Noahu. Od pripadnika Naroda trazi se dr2anje samo Sest zabrana i jedne zapovijedi. i kada je s njim za sva vremena potvrdio Savez sklopljen s Abrahamom. To je doista najmanja moguca mjera. bogohuljenje. zadao je Sest zabrana i jednu zapovijed za Narode (Gojim). buducemu svijetu. No. te postovanje roditelja. pasivna strana. umorstvo. ali neizravno to im ipak nij< dopusieno. Tako su prema zidovskoj tradiciji i Narodima takoder dane sve bitne moraine odrednice namijenjene poboljSavanju ljudskoga roda. mrznja na narod Izraelov nije zapreka za spas pripadnika Na roda koji se drze njima daniri §est zabrana i jedne zapovijedi. Sedam zapovijedi i zabrana za Narode Svojim savezom s praocima Abrahamom.. Jer. Narodima nije izriclto zabranjeno. osobito u vremenima opadanja muslimanske politic~ke mod. koji je poput krade. zabranu izradbe njihovih likova te zabranu bogohuljenja i zaklinjanja Takoder i odredba za Narode o zabrani krade obuhvaia u sebi Zidovima dane zabrane laznoga svjedodenja (to se dini najceS radi prisvajanja neke imovine!) i 2udnje za tudom imovinom. Ve£ je Noahu i njegovim potomcima bilo zabranjeno jesti dijelove jo3 zivih zivotinja (takvi upitni specijaliteti omiljeni su i danas slrom planeta Zemlje!) a na Sinaju je za sva vremena zabranjeno Narodima jo§ i: idolopoklonstvo. kao Sto je Zidovima imati druge bogove. a Arapima. U praktiCno svih naroda postoji sudovi za progon prekrsitelja zakona. viSe su prividne nego stvarne.

neodvojiv dio molitve S'ma. Takva sudenja dogactala su se povremeno i u dalmatinskim predjelima. Rabini su stoga bili propisali uporabu bijeloga vina pri obredu umjesto tradicijski odredenoga crvenog. prva takva optuzba podignuta je 1144. zakljuCili^da takva optuzba nema osnove. ti Zidovi! za svaku mogucu negativnost sve do progona. mnoga stoljeta sljepote zastrla nas pogled. koje se podudara s blagdanom Pesahom. lako su svjetovni i crkveni uglednici vec u 13. godine. Papa Ivan XXIII. te vise ne vidimo Ijepotu Tvoga izabmnoga naroda. a na njegovu lieu ne prepoznajemo crte naSega prvorodenoga brata. stoljeca. . Nakon toga. s njemaCkoga prevedena knjizica Krvna osvada Zidova. krvna ih je osvada prikazivala kao ponovne pofibnitelje bogoumorstva. pokuSavajuti tako okonfati muCenje. uvijek je bilo i pozivanja na raztim i istinu. i 1622. prouiivSi krvnu osvadu. od opcenite izjave ah. Zidovima je Cak bilo zabranjeno izgovoriti i pojedine dijelove svojih molitava kada nisu odgovarali pojmu o svetome Trojstvu. prepuna antisemitizma sve do njegovih najtezih oblika. diljem Europe slrila se kao jedno od najtezih antisemitskih ofitovanja i takozvana krvna osvada. nesreca i strahota pod perzijskom.doduSe.. Oprosti nam prokletstvo Sto smo ga nepravedno izrekli nad Zidovima. zbog £ega su im odredili progone i prokletstvo. tada jedinim hrvatskim krajevima naseljenima 2idovima. Vecom ili manjom uCesta!o§(5u. bili su 2idovi u oclma zakonodavaca ljudima bez prava i dostojnima svake mrznje i prezira. sam je opstanak Zidova najza£udnijom Cinjenicom zidovske povijesti. U vrijeme cara Justinijana. Zidovi su kona&io morali podnijeti i gotovo dvije tisuce godina progona u krugu europskih krScanskih naroda. kako ne bi davali povoda razbjeSnjelim poticateljima krvne osvade. Primjecujemo Kainov znak na svome celu.Duga povijest antisemitizma Spoznajemo sada da su mnoga. prije svega kr§£anske djece. 231 . jer smo zaboravili na Tvoju Ijubav. Optuzeni za umorstvo kr§(Janskoga Otkupitelja i za neprihvadanje Isusa kao Mesije. Buduci da je povijest. NajviSe se progona zbog krone osvade dogadalo u uskrsno vrijeme. Zidove drzali poganima ili hereticima. osobito europska. izgona i sustavnoga istrebljenja Zidova iz nezidovske sredine. Tijekom sljededh stoljeda nebrojeni su Zidovi muc'eni zbog krone osvade. putem neobicno Sarolikoga niza nezgoda. Pored toga. Nije svaka antisemitska pojava jednako teSka. Tako je i u Hrvatskoj 1908. 1963. koja navodi izjave brojnih z n n m r n i l i h kr§<5anskih uglednika o neutemeljenosti i Stetnosti krvne oavinli-. sudi 2idovima pogodenima optuzbom za krvnu osvadu. all svaka svjedoCi mrznju (ponekad i neosvijeStenu) nastalu na temelju neznanja i predrasuda. Osobito su nasrtajima na 2idove obilovala nemirna i nesigurna vremena ratova i kri2arskih pohoda.. Od prve antisemitske naredbe egipatskih vlasti u vrijeme Mojsijeva rodenja. a brojni su zloCin i priznavali. a posljednja u Rusiji 1911. uvjerenost da 2idovi tijekom svojih obreda rabe krv kr§<5ana. te su u sinagogama vojnici pazili da se ne izgovori refenica Bog je Je230 dan. Stoljetima je Abel lezao u krvi i suzama. Jer ne znadosmo Sto tinismo. Tako se u Dubrovniku 1502. Temelj krvne osvade bilo je vjerovanje da su Zidovi u sprezi s vragom. krvna se osvada dogadala u gotovo svim dijelovima Europe i tijekom svih povijesnih razdoblja. ved zajednicom koja je odbila prihvatiti Krista. Talmud je prolazio jednako kao i Narod Knjige. godine Antisemitizam je Sirok pojam koji oznaCava protu-zidovske pojave. proganjan i spaljivan. Rani krScanski crkveni oci nisu. Od srednjovjekovnih vremena pa sve do 20. helenistidkom i rimskom vlaScu. Uvjerenost u ispravnost glodanja na ^idove kao bogoubojice proizvela je nepregledan niz progona i pokolja zidovskih zajednica diljem Europe tijekom mnogih stoljeca Srednjega i Novoga vijeka. sljedecih su stoljeca bezbrojni Zidovi diljem Europe pali kao njezine zrtve. s obzirom da su smatrani odgovornima za Isusovu srnrt. stoljecu. No. nacizam je takoder posegnuo za krvnom osvadom kao naCinom za Sirenje mrznje protiv Zidova. Oprosti nam Sto smo Tebe u njihovu tijelu ponovno pribili na kriz. Premda je ovakva predrasuda nastala jo§ u vrijeme rimskoga progona krSiiana (kada je uporaba ljudske krvi u obredu jednako pripisivana i krScanima i 2idovima!). dok su biblijske knjige poStedene buduti da su veoma rano prihvacene kao dio krSCanskoga kanona.

da bi 1492. prisiljivani jesti svinjetinu. u kojemu je ponovio sve srednjovjekovne predrasude protiv Zidova: Zidovi truju izvore. Nije bio rijedak slu£aj masovnoga samoubojstva radi izbjegavanja nasilnog krStenja. mnsovna nasilna pokrStavanja su bila sve rjeda. kojemu je uslijedio jo§ jedan: Zidovi i njihove lazi. Na trima je europskim podrufijima u nekim povijesnim razdobljima cijelo zidovsko pu£anstvo bilo prisiljavano na krgtenje. bila je uobifiajena pojava zakonski odrediti Zidove kao gradane s bitno manje prava od krSdana. I u nebrojenim je drugim predjelima i gradovima Europe dolazilo do povremenih kampanja nasilnih pokrgtavanja Zidova. Godine 1858. Skupine Zidova bile bi u blazim slucajevima ucijenjene i prisiljene na pokrStavanje ili gubitak prava boravka na nekome podru£ju. a Zajedno s njima i tamo prebjegli Spanjolski 2idovi. po&njaju obredna umorstva. a pri prolasku krSCanskih procesija Zidovi su morali ostajati u svojim kudiama i zatvoriti prozorske kapke. silom masovno krStavano. £esto zute boje. od starovjekovne 460. razvitkom drzava i nastankom pisanih zakonika. i 930. joS je neusporedivo vi£e onih koji su se sve upornije tome odupirali. Ovakva krStenja visoke krS6anske vlasti ctesto nisu priznavale. Zidovi diljem Europe 233 . No. upravo su oni bili uvjereni da je krStenje nuzno 2idovima kako bi se iskupili od krivnje nevjerovanja u Isusa kao Mesiju. a 1827. stoljeca dogadala su se mnoga viSe ili manje nasilna pokrStavanja. Zidovi sve do 19. no to je bila tek mala utjeha ponizenima i obesvedenima. u okviru protestantskih sredina nije bilo okrutnih progona niti nasilnoga pokrfitavanja. a trajala je ukupno gotovo pola stoljeda. osim neizbjeznih trgovaCkih dodira. putem koje ih se nastojalo pretvoriti u krgdane. Sto je stvorilo temelj za polagano ali trajno napu§tanje antisemitizma u krugu protestantskih sljedbi. a 232 1538. Martin Luther. takozvanihpogromfl. Rusija i £itava isto&na Europa bile su podruCja brojnih zidovskih zajednica. objavio je letak Pismo protiv sabatejaca (onih §to slave subotu). najfieSde je Zidovima bila prinudom nametnuta. obesve£uju hostiju. Zbog odbijanja krStenja ^esta su bila i izgnanstva (iitavih zidovskih gradskih zajednica. sve do 1874. KrS£ani su ponekad i silom spreCavani u bliskim odnosima sa Zidovima. osudivao Zidove zbog odbijanja primanja krs£anstva. No. zidovsko pufanstvo masovno prisiljavano na prijelaz u krS£anstvo. do 1656. Mnogo puta opetovana zakonska odredba o zabrani spolnih veza krSianki sa Zidovima govori i o rasnoj predrasudi kao jednome od ftmbenika europskoga srednjovjekovnog antisemitizma. U Bizantskome Carstvu tijekom 640. godine sve do druge polovine prosvije£enoga 19. Kako je vrijeme odmicalo. a povremeno i kao bespravne. stolje£a istodobno i bezbrojnih krvavih progona Zidova. te su samim £inom krStenja mogli postati ravnopravnima. odnosno zbog nepriznavanja Isusa kao Mesije.873. lako su mnogi izabrali takav put. ustanovljena je u carskoj Rusiji 25-godi$nja vojna obveza za Zidove. i 1411.721. za sve Zidove koji su to odbili bio izdan vladarski edikt o izgonu. jo3 poja^ana. godine silom su Zidovi privodeni primanju krS£anstva. odnosno odgovorni danovi zidovske zajednice!). u Bologni je bolesnogd §estogodi§njeg zidovskog dje£aka Edgara Mortaru potajno dala krstiti njegova bolnifka njegovateljica. Tijekom mnogih stolje^a Zidovi su u gradovima morali stanovati u getima. te po£tovanje Bozje odluke o izabranosti zidovskoga naroda. Premda su veliki protestantski reformatori Calvin. izdvojenim dijelovima grada Sto su se no£u zaklju£avali. a u tezim slu£ajevima Zidovi bi bili krSteni primjenom sile. Zwingli i Luther u krugovima vjernima Rimu bili optuzivani kao zidoljupci. Pet godina kasnije. ali povremeno su se dogadala pojedinafrio. Dje^aci su od roditelja oduzimani u uzrastu od 12 godina (prije nego bi postali Bar micva. uz mnogo okrutnosti i nasilja izgnani su i portugalski Zidovi. novo vrijeme donijelo je pomirbu protestantizma sa zidovskom upornom vjerno^tu svojoj religiji. Niti protestantska krs^anska Europa nije bila slobodna od antisemitskih predrasuda. Sam je otac protestantizma. stoljeCa nisu ponajprije bili omrazeni zbog svoje rase koliko zbog svoje religije. Zakonska je odredba 1850. 1391.Tijekom Srednjega vijeka. dopuStajud Zidovima povratak zidovstvu. Osobita razlikovna oznaka na odjed. lako nije donesen pisani dokument o napuStanju antisemitskih stajaliSta (koja i nisu bila ugradena u temeIje vjere). Prenotiti izvan geta bilo je £esto ravno zlocinu. No. U Spanjolskoj je 1146. okrumo zastra§ivani i nasilno pokrStavani. I ukrajinsko je zidovsko puCanstvo u razdoblju od 1648. ali sve do druge polovine 20.

Rimu 1921. Becu 1940. u konzervarivnome 19. Tek pri kraju trajanja ove velike drzave. i 1934. stoljecu. te hrvatska metropola Zagreb 1996. nastale 1948. u okruzju islamskih zemalja. nacisticld je pokret tako postao i najmrac'nijiin iskazom antisemitizma tijekom cijele ljudske povijesti. javit 6e se sporadicna nasilna preobracenja Zidova na islam.1930. U novovjekoj Europi. Tek vrijeme nakon pada Otomanskog carstva nosi u islamskome svijetu viSe antisemitizma. odnosno pokuSaja zatiranja dtavoga zidovskog naroda. kao katolika. godine. Pragu 1927. godine^u Belgiji. oko §est milijuna ljudi. godine Protokole proglasio "blesavim besmislom" te nemoralnom patvorinom^ovaj je tekst nanio mnogo §tete pravednome odnosu prema Zidovima. Tekst je nafinjen u krilu ruske carske tajne sluzbe na temelju razli^itih prijaSnjih 234 antisemitskih tekstova i predrasuda. pripisujudi Zidovima kac zajednici organizirano nastojanje za preuzimanje svjetskogc nadzora. Opstanak Drzave Izrael. i 1938. VarSavi 1920. nazvanoga Protokoli cionskih starjeSina (u hrvatskome poznati kao Protokoli sionskih mudraca). 1903. Ovakvi zakljuCci Cesto su bili obrazlagani izmiSljenim i nedouCenim navodnim znanstvenim dokazima. koji su bili preduyjet za pokretanje takozvanoga Konadnog rjeSenja Zidovskoga pitanja. godine svrstao se i hrvatski Split. stoljeea. Jedna od najistaknutijih osoba novovjekog islamskoga antisemitizma je Hadz Muhammad Amin al-Husseini. do 1937. U osvit 20. primjerice 2idovima grada Alzira odredeno je noSenje prepoznatljive odjete odredbom iz 1815. prepoznatljive odje^e. i 1917. silom odveli papski oru2nici. 235 . i 1938. Leipzigu 1920. 1929.1921. oko dje£aka se vodio dtav mali diplomatski rat a protiv ovakvog prijevarnog krslenja djeteta protestirali su Cak austro-ugarski i francuski carevi..1931. Tijekom desetlje£a koja su uslijedila Protokoli su bil. U mnogim je sredinama tekst Protokoh izvorno preveden i vi§e puta. primjerice u Berlinu 1911. nakon slabljenja antisemitskih kretanja otvaranjem druStva znanosti i razumu tijekom 18.11921. te je brojem svojih izdanja postao mjerilom stupnja antisemitizma neke sredine. godine. godine. te u Brazilu 1936. te burna suvremena politieka i vjerska kretanja u islamskome svijetu. propisano 2idovima noSenje osobite. i 1934. izazivaju posljednjih desetljeca Jake antisemitske struje diljem islamskoga svijeta. tijekom djega je provodenja smrtno stradalo izmedu tredne i polovine ukupnoga zidovskog puCanstva. 1920. uz mnoga prijevodna izdanja diljem Europe. Londonu 1920. Islamski je svijet opfenito iskazao neusporedivo manje antisemitizma od krS&inske Europe. jedne su ruske novine donijele tekst navodnoga zidovskog plana za osvajanje svjetske vlasti. Vrijeme cvata Otomanskoga carstva istodobno je i vrijeme visoke snoSljivosti. stoljedu pojavio se rasni antisemitizam: uvjerenost da su Zidovi pripadnici nize. Umro je 1940. stoljeda. Moskvi 1911. djec"aka su ipak. predstavljajud ih nepatvorenima i Sired ih medu njemadkim puc"anstvom radi produbljivanja antisemitskih osjeiaja. Medu brojne gradove u kojima su objavljeni Pro- tokoli. za razliku od arijske. No. Premda je Svicarski sud u Bernu svojim zasjedanjem od 1934. manje vrijedne rase.1923. I sam je naziv antisemitizam nastao u 19. jak oslonac antisemitskim nastojanjima. Objavljeni su Protokoli i u Sjedinjenim ameriddm drzavama.uzbudili su se. Pored nesrete za dtav svijet. kao posljednji nasilno odnosno prijevarom krSteni Zidov zapadno od ruske granice. Nacistic"ki pokret je svesrdno prihvatio Protokole. Odgojen je ne samo kao katolik ve£ i u mrznji na zidovstvo.1934. kao primjerice 1838. godine. koji je cijelog svoga nestalnog zivota bio izazivae najvete mrznje na zidovsku zajednicu te Hitlerov blizak suradnik u antisemitskoj promidzbi medu muslimanima. i 1936. Parizu 1920. takoder tek u tome razdoblju.. Ponegdje je. indoeuropske. godine u udaljenoj azijskoj pokrajini.

ekonomske i politiCke dmbenike ozivljavanja zidovske drzave. potorhaka puianstva naseljenog nakon propasri zidovske drzave u prvome stoljedu. Covje£anstvo je tijekom 19. ali i neprihvaianjem Zidova kao doista ravnopravnih gradana u razvijenijim europskim zemljama. Prezivjeli su se u Ijeto 1945. naj^eSce na§li bez obitelji i rodaka. gdje bi Zidovi bili oslobodeni straha od progona i mogli uspjeSno razvijati svoje dru§tvo. plan povratka razvijao se. ustanovljen je Keren Kajemet.U suvremenome svijetu punome napora za suradnju i otvorenost medu narodima te zastitu ljudskih prava. Mnogi su ostali u Europi. No ipak. s namjerom uspostavljanja medunarodno priznatoga i pravno sigurnoga doma zidovskog naroda u njegovoj povijesnoj domovini. koji su prije svakoga drugog posla morali urediti zapuStena polja i isuSiti mo£vare. kulturalne. ali mnogi drugi su se odvazili na povratak u zemlju predaka. Dio je uspio odmah useliti u tadaSnju Palestinu (probijajud englesku zabranu useljavanja). tradicijskome sinonimu za grad Jeruzalem i zemlju Izraelovu. Tred Reich se viSe nede zadovoljiti ponizavanjem i obespravljivanjem Zidova. Pokret je najviSe bio nadahnut nastojanjem za spaSavanjem neprestano teSko progonjenih Zidova istocne Europe. osnovao je austrijski novinar i knjizevnik Thepdor Herzl. stoljeda upoznalo i duboke ponore antisemitizma i jake otpore antisemitizmu. stupanj demokratiCnosti pojedine zemlje mjeri se i kolidnom antisemitskih pojava koje ona na svome podru£ju dopuSta. i 20. Cionizam: pokret za povratak u Erec Israel U vrijeme kada europske Zidove podnju ubrajati medu gradane s jednakim ili pribliznim gradanskim pravima u drzavama u kojima su bili nastanjeni (a gotovo nije bilo europske drzave bez Zidova) nastaje istodobno i pokret koji te se zalagati za povratak svih pripadnika naroda Izraelova u njihovu pradomovinu. kojega su drzali naivnim sanjarom kada je nekoliko godina ranije polazio u nesigurnost i teSkode palestinskoga kamenjara. Cionisti£ki pokret sluzbeno je osnovan 1897. jer bilo je tesko ostaviti stoljemi dom radi tisudjedima nevidene domovine. 80. bez doma i bez osjedaja da imaju bilo kakvu domovinu. koji se svom silinom sruSio na europsko zidovstvo.a to nije nebitno . poput ovoga ili onoga mudrog rodaka i prijatelja. stoljete. promilima i dijelovima promila. Program pokreta sadrzavao je istodobno ideoloSka i praktitna nacela vezana za predstavljanje zamisli o povratku Zidova u pradomovinu. 20 posto zidovskog pucanstva. godine 1938. 237 . tijekom svoga kratkog zivota postao je osnivafiem pokreta za osruvanje zidovske drzave i naseljavanje svih Zidova u nju. Na najpogodenijim podru£jima broj prezivjelih mjerio se nulom. neovisno o nikako blistavom polozaju Zidova u novovjekovnoj Europi. Samo 41 godinu nakon Prvoga cionisti^kog kongresa. ostvarujuci tako san Theodora Herzla. Godine 1901. Od Kristalne nod traje predigra Holokausta koji Ce poCeti tri godine kasnije. 50. poeelo je stradavanje koje je Theodor Herzl naslutio i od kojega je svojom idejom zelio spasiti europsko zidovstvo. koji je bio jednom od poveznica zidovskoga opstanka u raseljenosti tijekom brojnih stoljeda nepostojanja zidovske drzave. Tako je postupno mogao rasti broj zidovskih povratnika. pet godina poslije nastanka. 236 No. na Prvome cionisti£kom kongresu u Svicarskom gradu Baselu. Engleski mandat sa svom njegovom kolonijalnom bahatom birokratskom odbojnoScu i kvotom dopuStenoga useIjavanja ipak je bio samo pomalo neugodan naspram Holokausta. Cionisti£ka ideja duboko je vezana uz osjedaj za prastaru zidovsku domovinu. u kojoj . ukljuc!ujud socijalne. Herzlova ideja imala je dosta mrSave odjeke. Tada su mnogi pozalili §to nisu pravodobno odselili u Palestinu. uselio u novoosnqvanu Drzavu Izrael.nije bilo gotovo niCega osim kamenja i neprijateljski raspolo2enoga stanovniStva. Cionizam. Obje strane imaju svoje sljedbenike. zidovski nacionalni fond za otkup zemlje predaka od njezinih sluzbenih posjednika. dio je 1948. Od uvjerenoga pristalice asimiladje. Nakon Kristalne nod. na manje pogodenima smrtno je stradalo 90. koji de svoja stajaliSta prenijeti i u 21. pokret nazvan prema rijed Cion.

Neovisno o relativno malom postotku pripadnika kvislinSkoga ustaSkog rezima. kaize se da je svaki pravednik iz drugih naroda podoban sudjelovati u olam ha-baa. U. kao daje spasio titav svijet. A knjiga Zohar kaze kako su Pravednici oni ne-2idovi Sto ne mrze narod Izraelov i Sto prema Zidovima postupaju pravedno. godine Drzava Izrael. Tako je nastala zamisao o proglaSavanju spaSavatelja Pravednicima medu narodima svijeta. Cesto i sami pated pod pronacistidkim ustaSkim rezimom. dodatku MiSne. obespravljeni. premda je netoCna Cesto ponavljana tvrdnja da je Hrvatska bila jednom od zemalja gdje je visok postotak domacega puCanstva pruzao zaStitu progonjenim Zidovima. svijetu koji dolazi. Samo su u jednoj zemlji pod nacisti^kim gospodarenjem prakti^no svi njezini 2idovi spaSeni. gdje se kaze: Prawdnikizdtugih naroda sluzi Svetome. prema razlicltim. Stoga je na medalji koja se uruCuje Pravedniku upisana talmudska refenica: Onaj koji je spasio jednu osobu. uz odlicje Sto se sastoji od medalje i povelje o priznanju. poznatom kao Holokaust. No. ne odjeljujud ih od baStine Naroda Izabranoga. Bilo je veoma opasno pomagati progonjenima. koju 2idovi zovu $oa. I Hrvatska je bila medu zemljama pod nacistiCkom okupacijom. drzavni je ustroj. zakonima propisane kazne bile su osobito oStre. Zakonom o sjecanju na muCenike i junake osnovan je 1953. Tako i stari tekstovi odaju priznanje pravednim pripadnidma naroda svijeta. Velika nesreca. godine Jad VaSem. uhidvani. deportirani i masovno okrutno usmrdvani samo stoga Sto su bill Zidovi. i Hrvati su uz opasnost za vlastitu sigurnost pru2ali pomoc svojim susjedima Zidovima. Bila je to Danska. Naziv Pravednika osigurava pravo na postavljanje u prostoru Jad VaSema u Jeruzalemu ploCe s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potjete. u svim su zaposjednutim zemljama na spaSavariju Zidova djelovali pojedinci ili skupine. ustanova za £uvanje sjecanja na stradale zidovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izlozili opasnosti vlastiti zivot spaSavajud Zidove. mnogi su izlagali svoj zivot opasnosti pomazud progonjenim Zidovima. u djem je okrilju nastala kvislinSka Nezavisna drzava Hrvatska koja je od samoga svoga nastanka donosila i provodila protuzidovske zakone. teSkoj. u potpunosti i djelotvorno podrzavao svoje nacistic'ke uzore i gospodare u nastojanju za zatiranjem 239 . uvijek je zidovski narod pored nevolja nalazio i prijatelje. Cesto tragicnoj povijesti. uspostavljena je 1948. drugome svijetu. s izrazito nepovoljnim okolnostima za spaSavanje.Pravednici medu narodima svijeta U svojoj dugoj. Nakon zavrSetka najvece nesrece Sto je Zidove zadesila tijekom njihove teSke povijesti. Ono simbolizira zahvalnost i vfecno sjetfanje na zrtvu Sto su je Pravednici podnijeli za spas Zidova. Upravo obratno. Sam naziv ove pofiasti potjeCe iz MidraSa. iesto i slutajnim prigodama. unizavani. Zakon donosi naziv Ha~ sidei umot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta). predvoden svoiim kraljem. organizirao zurno prebacivanje svih danskih Zidova u neutralnu Svedsku prije nego bi mogli pasti u ruke nacistima. Velik je dio Europe bio pokriven torn straSnom poSaScu. ipak. Najdublji je smisao ovoga odlida i^ vjefiaoj vezi koja nastaje izmedu Pravednika i zidovskoga naroda. Danski je narod. Ovo priznanje najvete je odliCje koje ne-2idov moze primiti od Drzave Izrael i zidovskoga naroda svijeta. Veliko stradanje. organizirano ali i pojedina£no. Odvazni. Hrvatska je bila jedno od podrucja teSkih stradavanja. plemeniti ljudi jakih moralnih nafela bill su spremni izloziti se neugodi i opasnosti pruzajud pomoc Zidovima. jednako kao i bilo koji dan KuCe Izraelove. A u vrijeme nakon Holokausta. Pravednikom medu narodima svijeta moze biti proglaSena samo nezidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pruzila odlu£uju<f:u 238 pomoC izlafuii svoj zivot i sigurnost opasnosti od progona proma odredbama takozvanih rasnih zakona. U svima zaposjednutim zemljama bilo je odvaznih Rasnih ljudi koji su uz opasnost za vlastiti zivot pruzali ruku spasa nevino progonjenima. kada su Zidovi mogli odati priznanje hrabrosti i plemenitosti spaSavatelja. Tosefti. zapoSljavajuci velik broj civila na razlidtim duznostima neizravno vezanima za provodenje genocida. te time postao jedinim narodom odlikovanim nazivom Pravednika. Tako je bilo i u vrijeme nacistidcih progona Zidova u Europi za Drugoga svjetskog rata. No. U svim zerrujama pogodenima nacizmom ili kvislinSkim rezimima 2idovi su bill proganjani.

No. usprkos svim teSkotama. Naime. druge su Pravednici prikrivali u vlastitome domu ili su pruzali drugu vrstu odludujudie pomocl. kada se zidovstvo gubitkom polovine svojih pripadnika naslo u najvectoj krizi tijekom svoje povijesti. a preobracenica se nije mogla udati za potomka sve^enika. mnogo dugotrajnoga ufenja.. sve do u poodmakli Srednji vijek. Potrebna je iskrena duboka predanost. Do sada je ukupno proglaSeno oko 15. poljski plemii primljen u zidovstvo. Premda ih se danas drzi posve ravnopravnima. nemati drugih poticaja osim duhovnih. spaljen je prije samo dva i pol stoljeca. presao na zidovstvo i stopio se sa zidovskim narodom. krimski Hazari. prije prijama tijekom nekoliko godina posvetiti mnogo truda pristupanju zi240 dovstvu. Radi izbjegavanja takvih progona.000 Pravednika.. mnogi slufiajevi spaSavanja nikada nete biti poznati jer su danas mrtvi i spaSeni 2idovi i Pravednici koji su im pruzili pomoc. dovoljno dokaza ili ne zadovoljavaju sve kriterije. Danas svi ortodoksni i najvecl dio konzervativnih rabina drzi kako nije dovoljno zaljubiti se u Zidova ili Zidovku da bi se postalo dijelom zidovskoga naroda. Kogan. a u Talmudu se spominje samo jedan rabin koji se tome protivio. Problem je nastao u vrijeme ja£anja srednjovjekovne krSdanske Crkve u Europi.. i nadalje se svakodnev. ograni^avajudi vjerski zakoni o primanju u zidovstvo (koji su zapravo postojali jog od vremena drugoga Hrama) u Srednjemu vijeku po£eli su se strogo primjenjivati. Ukupno je ubijeno oko dvadeset tisu£a odnosno oko osamdeset posto svih Zidova na podrucju Hrvatske. Ovi su zakoni stari oko 25 stoljeca a propisuju da je za prijam u zidovstvo potrebno pokazati duboku i odlufnu nakanu.. stari su autoriteti ponekada drzali da preobra^enici nece sudjelovati u buducemu svijetu. to nije bilo tako teSko. Za mnoge sluc"ajeve nema viSe zivih svjedoka. Jedan dio prebjeglih spasio se bijegom upravo uz pomo£ hrvatskih Pravednika.. Naime. prihva£anje zidovskih na£ela i obi£aja. Cesto samo formalno i bez zahtjeva za dubljim razlogom od sklapanja braka. Dvadesetak posto hrvatskih Zidova koji su uspjeli prezivjeti uglavnom su spaSeni pravodobnim bijegom izvan dosega kvislinSkoga rezima i njemaCkih okupacijskih vlasti. Kon. To je stoga Sto je velika odgovornost na svakome trodanom bet dinu. a nema ni drugih svjedoka. I u kasnijim vremenima. ako zeli biti primljen u zidovstvo. dok je manji dio stradao nakon deportacije u njemafike logore. a 2ivot budude obitelji zacijelo u mnogo slucajeva nije bio posve kaSer (obredno cist). dam ha-baa. No. iako je preobracenik punopravan pripadnik zajednice. stolje<f:a cltav je jedan narod (ili mozda samo njegovo plemstvo). a bracni partner (najeeSfe mladenka) relativno bi lako bio primljen u zidovstvo.Zidova..). Kohn. Mjegoviti brakovi sklapani su relativno lako. prijelazi na zidovstvo su se povremeno dogadali. Kagan. Nakon Holokausta. U talmudsko vrijeme bilo je druga&je: mnogi su se rabini bavili misionarskom djelatno§cu. smatra se da se tradicija uz koju zidovsko dijete raste u potpuno zidovskoj obitelji gotovo ne moze nadoknaditi. a imena mnogih Pravednika sigurno nikada nece biti otkrivena. Najvjerojatnije u tadaSnjoj Europi nije ni bilo mnogo kandidata za prijam. Ponekad se dogodila i pogre§ka pri proglaSenju. vjerskom sudu.no otkrivaju slu<*ajevi spaSavanja i proglaSavaju novi Pravednici. obratno. rabini nisu posegnuli za liberalizacijom konverzije i mogucnoS(iu br2eg povecanja broja Zidova. do prije nekoliko desetljeda. Cohen. Koen. godine u Vilni. kada je primanje krScanina u 2idovstvo dovodilo do smrtne kazne za preobraienika i njegova zidovskog pokrovitelja. Jedan takav mu£enik. Obvez241 . Oko 60 Hrvata i Bosnjaka s podrucja Hrvatske do danas je proglaSeno Pravednicima. prije Holokausta. koji pridoSlicu i sve njegove budude potomke zauvijek uvodi u krug Naroda Izabranoga. Danas u sluiaju mjeSovitoga braka nezidovski partner mora.sve<ienik (Kohen. Prijelaz u zidovstvo U gotovo svim zidovskim sredinama (izuzetak su donekle samo reformirane zajednice) pripadniku neke druge zajednice veoma je teSko biti primljenim u zidovstvo. iskreno prihvatiti sve zakone i odredbe zidovstva. a najved dio njih stradao je u Jasenovcu i drugim logorima koje je vodio kvislinSki rezim. U prvoj polovini 8. §to su tradicijski svi muSkarci s prezimenom izvedenim iz rijefi kohen . ved. 1749. za desetak postupak je u tijeku te se o£ekuju nova proglaSenja.

Buduci da sama tjelesna obrezanost ne obuhvaca duhovne odlike obreda Mila. Za takvu djecu dovoljan je obred obrezivanja za djeCake i obred uranjanja u vodu za oba spola. Prijam u zidovstvo odraslih osoba koje imaju zidovske pretke ali nisu zidovskoga podrijetla po majci u praksi je takoder lakSi od prijama osobe nezidovskoga podrijetla. jer se drzi da je dio tradicije i zakona vet usvojen. Jedina je razlika od izvornih zakona nastala padom Hrama: viSe se od novoprimljenih ne moze traziti prinoSenje zrtve u Hramu. Kandidatu se tri puta daje mogucnost odustajanja. a u trenucima nevolje nece se smjeti obra£ati svome prija§njem bozanstvu. Reformirane zajednice drze kako je za dijete kome majka nije Zidovka dovoljno obrezivanje za djec"ake. osobito za malu djecu koja odlukom vjerskoga suda (bet dina) mogu biti prihvacena kao potencijalni pripadnici zidovstva. U slu£aju osobe djelomice zidovskoga podrijetla koju Halaha ne drzi pripadnikom zajednice (kada podrijetlo nije po majci). kojega se naziva ger cedek (pravedni stranac). najpoznatiju preobratenicu zidovske povijesti. prijam u iidovstvo je lak§i. Takoder se upozorava na mogu£e probleme s rodbinom. Stoga novoprirnljeni mugkarci najfeS^e uzimaju ime Avraham ben Avraham Avinu (Abraham sin naSega oca Abrahama) a zene Sara bat Avraham Avinu (Sara kd naSega oca Abrahama) ili Rut. Osobe koje su napustile zidovstvo zbog sluzbenoga i javnoga pristupanja nekoj drugoj religiji mogu se vratiti zajednici obredom uranjanja u vodu bazena ocl§<5enja. ve<5 obrezani muSkarci takoder prolaze krpz obred. a oba spola se podvrgavaju obredu o£iScenja uranjanjem u vodu (Mikve). a zatim ga se prima. prema ugledu na Rut. prije dosizanja punoljetnosti (12 godina za djevojtice. MuSkarci preobra£enici u zidovstvo podvrgavaju se obredu obrezivanja (Mila). Preobratenika. U praksi. koja ostaje u svojoj religiji. U vrijeme kada dijete dostigne sposobnost rasudivanja. 13 za djetake) dijete mora samo odludti o svojoj konacnoj pripadnosti. sama iskazana duboka namjera povratka moze biti dovoljna za one koji su napustili zidovstvo ali nisu prihvatili neku drugu religiju. Novoprimljeni je pripadnik zidovstva primljen potpuno u krug zidovskoga naroda. mikve. i biva usvojen u zidovskome narodu. uz simbolifrio naknadno obrezivanje.no je prije prijama upozoriti kandidata na sve te§koc"e na koje moze naici pri promjeni svoga nacma zivota: morat ce poStovati zabranu svakoga rada na Sabat i strogo se drzati svih ostalih micvot (zabrana i zapovijedi). No. Vrhunac obreda primanja u zidovstvo jest davanje zidovskoga imena. prema trostrukome upozorenju Sto ga je Naomi uputila svojoj snahi Rut Saljuci je natrag njezinome narodu. zidovski odgoj i pristupa242 nje obredu punoljetnosti za oba spola. uzimaju se i druga zidovska imena. I tada je obvezan obred Mila za muSkarce i Mikve za oba spola. te time napuSta svoj raniji narod i podrijetlo. ne srruje se uvrijediti podsjedanjem na njegovu nezidovsku proSlost. 243 .