P. 1
bolovanje

bolovanje

|Views: 20,423|Likes:
Published by Valentina Bocak

More info:

Published by: Valentina Bocak on Jul 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/07/2013

pdf

text

original

Plaće i naknade

170

UDK: 331.2/336.5 Valentina Bocak, dipl. oec.

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad radi bolesti, ozljede i dr., ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja. U jednom će slučaju naknada ići na teret poslodavca, pa nadalje na teret HZZO-a. U drugom će slučaju naknada od prvog dana ići na teret HZZO-a, a poslodavac će je obračunati i isplatiti i tražiti refundaciju od HZZO-a. U trećem slučaju naknada će ići na teret HZZO-a koji će je obračunavati i isplaćivati direktno radniku. Propisima (čije se izmjene primjenjuju od 1.1.2009. godine) su određeni i iznosi koji se radniku mogu isplatiti na ime naknade plaće za bolovanje. Obrtnici isto imaju pravo na naknadu za vrijeme bolovanja (koju im isplaćuje HZZO). Sve navedeno, kao i načine obračunavanja naknade za vrijeme bolovanja (zbog bolesti, smještaj u bolnici, pretrage), popunjavanje obrazaca, kroz praktične primjere, detaljnije pojašnjavamo u ovom članku.

Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili bolesti, tj. koji je na bolovanju ima pravo na naknadu plaće za to vrijeme. Za prvih 42 dana bolovanja (odnosno 7 dana za invalide rada) naknada plaće tereti poslodavca, a od 43. dana (odnosno od 8. za invalide rada) nadalje hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku članka: hZZO). Radnik je dužan o bolovanju čim prije obavijestiti poslodavca. Bolovanje radniku utvrđuje ovlašteni liječnik, koji mu o privremenoj nesposobnosti za rad izdaje potvrdu. Tu je potvrdu radnik dužan dostaviti poslodavcu u roku od tri dana od dana odsutnosti s posla radi bolovanja. Ako radnik zbog opravdanih razloga ne može dostaviti poslodavcu potvrdu o bolovanju u navedenom roku, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao 1. Bolovanjem se, prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju2, smatra odsutnost s rada zbog bolesti ili ozlje-

de i drugih okolnosti, utvrđenih navedenim Zakonom3, radi kojih je radnik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

1. Naknada plaće za vrijeme bolovanja
Radnici (zaposleni kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji su obvezno zdravstveno osigurani po osnovi nesamostalnog rada), imaju pravo na naknadu plaće4 za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja)5.
3 Oklonosti u kojima osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja utvrđene su u čl. 26. Zakona o obvreznom zdravstvenom osiguranju. 4 Prema odredbi čl. 25. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 5 Sukladno odredbi čl. 25. pravo na naknadu plaće (novčanu naknadu) za vrijeme bolovanja radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju i druge osobe (osiguranici) navedene u čl. 6., st. 1. točke 1. do 4. (1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 2. osobe u izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja (odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim

1 Prema odredbi čl. 77. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09). 2 Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju objavljen je u Nar. nov. , br. 50/08, 94/09 i 153/09.

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) imaju radnici u slijedećim slučajevima6: 1) bolovanja zbog bolesti ili ozljede, odnosno kada su radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu, 2) bolovanja zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta odnosno boravišta, 3) izolacije radnika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda, 4) kada je osiguranik određen za pratitelja druge osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje, 5) kada je radnik određen da njeguje oboljelo dijete ili supružnika, 6) bolovanje zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem 7) bolovanje zbog korištenja obveznog rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punoga radnog vremena (za vrijeme rodiljnog ili roditeljskog dopusta), 8) bolovanja zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, 9) bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Radnik, u navedenim slučajevima, nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica njima prouzročenim8. Isto tako, naknada plaće (za vrijeme bolovanja) ne pripada radniku koji9: „ se nalazi na uzdržavanju kazne zatvora ili u ustanovi zbog provođenja mjera obveznog čuvanja i liječenja, „ je privremeno udaljen s rada (u slučaju izvanrednog otkaza od strane poslodavca10) ako za vrijeme dok je udaljen s rada stupi na bolovanje.

1.2. Slučajevi u kojima radnici nemaju pravo na naknadu plaće
Radnik nema pravo na naknadu plaće ukoliko7 „ je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad, „ ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od tri dana nakon početka bolesti, odnosno, u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio, „ namjerno sprečava ozdravljenje odnosno osposobljavanje, „ za vrijeme bolovanja radi, „ se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničkog povjerenstva Zavoda, „ izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta, „ zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način.
ugovorom o socijalnom osiguranju), 4. članovi uprave trgovačkih društava (ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi), točke 6. (osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost; osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada), točke 8. (svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada), točke 18. (osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi) i točke 24. (osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja prema posebnom propisu). 6 Prema odredbama čl. 26. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 7 Prema odredbama čl. 40. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

8 Prema odredbama čl. 40. st. 2. Zakona o obeznom zdravstvenom osiguranju. 9 Prema odredbama čl. 78. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 67/09, 116/09, 4/10 i 13/10). 10 Sukladno čl. 149. st. 10. zakona o radu, poslodavac koji radniku izvanredno otkazuje radni odnos zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca

3 / 2010

171

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a 2. Isplata naknade plaće za vrijeme bolovanja
Tko je obvezan obračunati naknadu plaće, na čiji teret se isplaćuje11 i tko je isplaćuje prikazujemo u Tabeli 1. Tabela 1.
R. Slučajevi kada radnik ostvaruje pravo na br. naknadu Vrijeme isplate naknade do 42.dana ili 7. dana za invalida rada od 43. dana ili 8. dana za invalida rada Od prvog dana Od prvog dana Od prvog dana Od prvog dana Od prvog dana Od prvog dana Od prvog dana Postotak naknade (od osnovice) prema ugovoru o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnom ugovoru (ovisno što je povoljnije za radnika) 70 % 100 % 100 % 70 % 70 % 100% 100 % (maximalno do 4.257,28 kn) 100 % (bez ograničenja) Tko isplaćuje naknadu Poslodavac Poslodavac Poslodavac hZZO Poslodavac Poslodavac Poslodavac hZZO hZZO Naknada tereti Poslodavca hZZO hZZOZZR hZZO hZZO hZZO hZZO hZZO hZZO

Plaće i naknade
172

1.

Bolest, smještaj u bolnici, pretrage

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Ozljeda na radu ili profesionalna bolest Izoliran kliconoša, transplantacija živog tkiva Određen za pratitelja bolesnika Njega oboljelog supružnika ili djeteta iznad 3. godine života Njega oboljelog djeteta mlađeg od 3. godine Bolest i komplikacije u trudnoći Obvezni porodni dopust (do 6.mjeseci života djeteta) Porodni dopust od 6.mj. života djeteta te za 3. dijete, blizance, trojke, četvorke itd. do 3. godine - posvojiteljski dopust - skraćeno radno vrijeme - dojenje djece Ozljede ili bolesti koje su neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu

9.

Od prvog dana

hZZO

Državni proračun

Naknade plaće (za bolovanja12 od 43. odnosno od 8. dana za invalide rada) koje idu na teret hZZO-a, a obračunava ih i isplaćuje poslodavac13, hZZO je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat (refundaciju). Međutim, kod naknada plaće za bolovanja14 koja od 1. dana terete hZZO, a obračunava ih i isplaćuje poslodavac15, hZZO je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat (refundaciju).

Za povrat (refundaciju) sredstava koja su isplaćena radniku, a terete hZZO, poslodavac treba hZZO-u dostaviti: „ zahtjev za povrat sredstava, „ tiskanicu «Potvrda o plaći», „ «Izvješće o bolovanju» (tzv. doznaku), „ dokumentaciju o izvršenim isplatama naknade plaće za koje se traži povrat (primjerice, presliku izvatka žiro-računa, na kojem je vidljiva isplata naknade).
Jedna od bitnijih novina je da poslodavac više nema pravo na refundaciju bolovanja (duljeg od 42. dana, odnosno 7 dana za invalida rada) za radnike koji su navršili 65 godina života i 20 godina staža. Naknada plaće za bolovanje od 43. dana na dalje isplaćuje im se na teret poslodavca16.

2.1. Isplata naknade plaće u slučaju stečaja ili nelikvidnosti poslodavca
Ukoliko poslodavac (pravna ili fizička osoba) nije u mogućnosti radi nelikvidnosti ili u slučaju stečajnog postupka isplatiti plaću (odnosno naknadu plaće) u razdoblju od najmanje tri kalendarska mjeseca, isplatu naknade plaće izvršit će hZZO neposredno radniku17 u slučaju: „ bolovanja radi bolesti ili ozljede, kada je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu, te zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta (boravišta) od 43. odnosno 8. dana bolovanja,
11 Prema odredbama čl. 27. i čl. 28. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 12 Naknada plaće iz čl. 26. točke 1. (za bolovanje zbog bolesti, ozljede, odnosno liječenja ili medicinskog ispitivanja kada je osiguranik smješten u zdravstvenoj ustanovi) i točke 2. (bolovanje radi određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika) Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 13 Prema odredbama čl. 28. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 14 Naknade plaće iz čl. 26. točke 4. (određen za pratitelja bolesnika) i točke 5. (za njegu oboljelog djeteta ili supružnika) Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 15 Prema odredbama čl. 28. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 16 Prema odredbi čl. 37. Zakona o obveznom zdravtsvenom osiguranju. 17 Prema odredbi čl. 30. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te čl. 58. st.4.Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
kada je radnik određen za pratitelja bolesnika upućenog na liječenje ili liječnički pregled, te radi njege oboljelog supružnika ili djeteta od prvog dana bolovanja (korištenja naknade plaće). U navedenom slučaju, poslodavac je obvezan izvršiti obračun naknade plaće za radnika i dostaviti ga hZZO-u, te dokazati nelikvidnost (predočenjem potvrde ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa, primjerice banke ili FINA-e o blokadi žiro-računa, odnosno rješenja o otvaranju stečajnog postupka)18.
„

2.5. Isplata naknade plaće za dulje vrijeme neprekidnog bolovanja
Pod neprekidnim bolovanjem smatra se neprekidno bolovanje zbog istog uzroka bolovanja, bez ijednog radnog dana prekida, odnosno s prekidom od jednog ili najviše 30 kalendarskih dana kada je do ponovnog bolovanja došlo zbog iste bolesti, ozljede ili stanja (s istom šifrom međunarodne klasifikacije bolesti)25. Uzrok bolovanja26 podrazumijeva i svaki drugi pojedinačni razlog odsutnosti s rada za koji radniku pripada pravo na naknadu plaće (njega člana obitelji, pratnja, izolacija, rodiljni dopust). Radnik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, (odnosno liječničko povjerenstvo hZZO-a) ne utvrde da je sposoban za rad ili dok mu pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja nije utvrđena invalidnost. Kada je radniku utvrđena invalidnost, znači da se više ne radi o privremenoj nego o trajnoj nesposobnosti za rad, pa liječničko povjerenstvo zaključuje bolovanje. Takav radnik o tome obavještava poslodavca, koji je obvezan idućeg dana (od dana zaključenja bolovanja) rasporediti radnika na druge odgovarajuće poslove (prema preostaloj radnoj sposobnosti), odnosno ponuditi radniku novi ugovor o radu27. Ukoliko takav radnik opet započne bolovanje, bitno je da je počeo raditi prema novom ugovoru o radu, jer u protivnom neće moći osvtvariti naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret hZZO-a, odnosno državnog proračuna. U navedenom slučaju, poslodavac prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju naknade plaće za vrijeme bolovanja, treba priložiti i kopiju novog ugovora o radu (budući će hZZO isplatiti samo naknadu obračunanu od dana važenja novog ugovora o radu). Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci, naknada koju je radnik do tada primao povećava se sa 70% na 80%28. Radnik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava hZZO-a po istoj dijagnozi bolesti u maksimalnom trajanju od tri godine bez prekida29 u visini od 70 % do 6 mjeseci, odnosno 80 % nakon 6 mjeseci neprekidnog bolovanja, pa sve do isteka 18 mjeseci trajanja bolovanja nakon čega naknada plaće iznosi 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime toga bolovanja. Radnicima koji su na neprekidnom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji su na hemodijalizi ili peritonejskoj dijalizi, te bolovanju u svezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela, naknada plaće neće se umanjivati na 50%30. .

2.2. Isplata naknade plaće u slučaju prestanka radnog odnosa
Ukoliko radniku za vrijeme trajanja bolovanja prestane radni odnos, naknada plaće za bolovanje pripada mu još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa19. Iznimno, ako radniku, koji je na bolovanju koje je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, za vrijeme trajanja bolovanja prestane radni odnos, radnik ima pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno ne bude radno sposoban (ili mu konačnim rješenjem nadležnog tijela ne bude utvrđena invalidnost)20.

2.3. Isplata naknade plaće radnicima upućenima na rad u inozemstvo
Radnik koji je upućen na rad u inozemstvo ima pravo na naknadu plaće21 za sve vrijeme trajanja bolovanja, s time da mu se naknada na teret sredstava HZZO-a isplaćuje samo za vrijeme njegovog boravka u Republici Hrvatskoj, osim u slučajevima: korištenja rodiljnog dopusta, prava na rad s polovicom punog radnog vremena (za vrijeme rodiljnog ili roditeljskog dopusta), te dopusta za slučaj smrti djeteta22.

2.4. Isplata naknade plaće kada je radnik u pritvoru ili zatvoru
Radnik kojem je, za vrijeme trajanja bolovanja, određen pritvor ima pravo na naknadu plaće23: „ u visini 1/3 naknade plaće, odnosno „ u visini 1/2 naknade plaće ako uzdržava obitelj. Tako umanjena naknada plaće pripada mu za sve vrijeme boravka u pritvoru. Nakon otpuštanja iz pritvora, kada je postupak protiv radnika pravomoćnom presudom obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe ili je optužba odbijena (ali ne zbog nenadležnosti suda), radnik ostvaruje pravo na obustavljeni dio naknade plaće. Radnik koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili u ustanovi zbog provođenja mjera obveznog čuvanja i liječenja nema pravo na naknadu plaće24.
18 Prema odredbi čl. 58. st. 5. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 19 Sukladno odredbi čl. 38. st. 1. Zakona o obveznom zdrsvastvenom osiguranju. 20 Prema odredbi čl. 38. st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 21 Prema odredbama čl. 32. st. 1. t. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 22 Sukladno odredbama čl. 59. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a vezano za odredbe čl. 26. točke 7. i 8. Zakona o obveznom osiguranju , te čl. 15. St. 2. I 3. Zakona o rodiljnim i orditeljskim potporama (objavljenog u Nar. nov., br. 85/08 i 110/08). 23 Prema odredbama čl. 60. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 24 Prema odredbi čl. 61. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

3. Pravo radnika u slučaju da mu poslodavac ne isplati naknadu plaće ili je ne utvrdi u propisanoj visini
Radnik može uložiti prigovor hZZO-u ukoliko mu poslodavac nije utvrdio naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i provedbenim propisima done-

25 Prema odredbama čl. 90. st. 2. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 26 Prema odredbi čl. 90. st. 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 27 Sukladno odredbama čl. 36. Zakona o obveznom zdravtsvenom osiguranju. 28 Sukladno odredbi čl. 95. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 29 Prema odredbi čl. 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 30 Prema odredbi čl. 39. St. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

3 / 2010

173

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
senim na temelju istog Zakona. Pravo ulaganja prigovora radnik ima u roku od 60 dana31 Ako hZZO utvrdi da je prigovor radnika osnovan, obračunati će naknadu plaće i obračun dostaviti radniku i poslodavcu u roku od 30 dana od dana ulaganja prigovora. Poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu plaće u roku od 30 dana prema obračunu koji mu je dostavio hZZO. Naknada plaće koju poslodavac isplaćuje na svoj teret, smatra se plaćom i podliježe obračunu (i plaćanju) svih propisanih doprinosa i poreza (te prireza, ako je propisan).

Plaće i naknade
174

Poslodavac može radnicima isplaćivati naknadu plaće za bolovanje i u većoj svoti (od minimalno propisanih 70%).
Visina nakade plaće na teret poslodavca (za prvih 42 dana bolovanja odnosno 7 dana za invalida rada) može biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim izvorom radnog prava37. Pritom naknada može biti određena u drugačijem iznosu ili utvrđena na drugačiji način (primjerice, na temelju plaća isplaćenih u kraćem vremenskom razdoblju – npr. razdoblju od 3 mjeseca prije početka bolovanja). Ako je visina naknade plaće na teret poslodavca, propisana nekim od izvora radnog prava, poslodavac je obvezan utvrditi visinu naknade prema tim izvorima radnog prava. Pritom je obvezan primjenjivati i načelo primjene najpovoljnijeg prava za radnika38 Primjerice, ukoliko je ugovorom o radu utvrđeno da radniku za vrijeme bolovanja do 42 dana pripada pravo na naknadu plaće u visini od 70% od osnovice, a Kolektivnim ugovorom je propisano da se naknada plaće za prvih 42 dana bolovanja isplaćuje u visini od 85% od osnovice, poslodavac je obvezan primijeniti odredbe Kolektivnog ugovora (koje su povoljnije za radnika). U Tabeli 2. dajemo pregled odredbi određenih kolektivnih ugovora koji uređuju visinu naknade plaće za vrijeme bolovanja radnika, koja se isplaćuje na teret poslodavca: Tabela 2.
R. br. Kolektivni ugovor „Narodne novine“ 69/02 do 139/04 41/98 i 79/05 12/08 (pročišćeni tekst) 94/02 14/06 09/05 Visina naknade na teret poslodavca prema propisima o zdravstvenom osiguranju (70%) 80% osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju prema propisima o zdravstvenom osiguranju (70%) 90% iznosa plaće ostvarene u mjesecu prije bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju (70%) 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju

4. Naknada plaće koju poslodavac isplaćuje na svoj teret
Poslodavac je obvezan obračunati i isplatiti naknadu plaće radniku na svoj teret (iz svojih sredstava) u slučaju32: „ bolovanja zbog bolesti ili ozljede, te u slučaju kada je radnik radi liječenja ili medicinskog ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu i „ bolovanja radnika zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta, odnosno boravišta. Naknadu plaće, na svoj teret poslodavac obračunava i utvrđuje: 1) za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u inozemstvu, 2) za prvih 7 dana bolovanja radnika invalida rada33. Poslodavac koji obračunava i isplaćuje naknadu za bolovanje invalidu rada (bilo na teret poslodavca, Zavoda ili Državnog proračuna) mora od radnika dobiti rješenje hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u nastavku članka: hZMO) o pravu na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili rješenje o pravu na profesionalnu rehabilitaciju. Kada poslodavac, koji isplaćuje naknadu plaće invalidu rada, traži refundaciju naknade od hZZO-a, obvezan je uz zahtjev priložiti i rješenje hZMO-a. Pod razdobljem od 42, odnosno 7 dana (za invalide rada) smatraju se kalendarski dani uključivo i i subotu i nedjelju, dok se naknada plaće obračunava za radne dane unutar tih kalendarskih dana. Dan početka bolovanja je prvi dan bolovanja neovisno o tome na čiji teret se isplaćuje naknada plaće.

1. Kolektivni ugovor ugostiteljstva 2. Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine 3. Kolektivni ugovor za graditeljstvo 4. Kolektivni ugovor za putničke agencije 5. Kolektivni ugovor za drvnu i papirnu industriju 6. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

4.1. Utvrđivanje naknade plaće na teret poslodavca
Naknada plaće određuje se od osnovice34 koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje. Prosječni iznos plaće35 je iznos dobiven zbrojem isplaćenih plaća, koji se podijeli s brojem sati rada za koje je isplaćena.36

Plaća koju poslodavac isplaćuje svojim radnicima ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu.36
31 Prema odredbama čl. 31. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 32 Prema odredbama čl. 26. St. 1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a vezano za odredbe čl. 56 . Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 33 Prema čl. 35. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07 i 35/08), invalid rada je osiguranik koji je po osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju. 34 Prema odredbama čl. 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 35 Prema odredbama čl. 100. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostavrivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 36 Prema odredbi čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Primjer 1. - Obračun bolovanja na teret poslodavca, kada je nekim od izvora radnog prava (kolektivni ugovor, pravilnik o radu i sl.) određen veći postotak naknade za bolovanje od propisane
Medicinska sestra Ana Ivić, zaposlena u stomatološkoj ordinaciji, bila je na bolovanju od 1. travnja do 7. travnja 2010. godine (6 radnih dana = 48 sati). Kod izračuna naknade za bolovanje primijeniti će se odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, prema kojem „radniku koji je odsutan s rada zbog bolovanja do 42

37 Izvori radnog prava su zakon o radu, kolektivni ugovori, ugovor o radu, pravilnik o radu, pojedinačne odluke poslodavca, sporazumi radničkog vijeća i poslodavca i sl. 38 Prema odredbi čl. 7. st. 3.. Zakona o radu.

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
dana pripada naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju39“. Prema navedenom Zakonu, osnovicu za naknadu čini prosječni iznos plaće koji je radnici isplaćen u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje (dakle, u 3., 2., 1. mjesecu 2010., te 12., 11. i 10. mj. 2009. godine). Radnici su u navedenom 6 mjesečnom razdoblju isplaćene plaće u ukupnom iznosu od 37.500,00 kn (bruto). U navedenom je razdoblju bilo ukupno radnih 1040 sati. Radnica je tijekom travnja bila na bolovanju 48 sati, a radila je 128 sati (176 – 48). Kako je radnici, u navedenom 6. mjesečnom razdoblju, isplaćena plaća u ukupnom iznosu od 37.500,00 kn, a ukupan broj sati rada u istom razdoblju iznosi 1040, prosječan iznos sata rada = (isplaćene plaće / broj sati rada) = 37.500,00 kn /1040 sati = 37,06 kn. Naknada plaće (bolovanje) u travnju 2010., obračunati će se na slijedeći način: Prosječan iznos sata rada 37,06 kn x 85% = 31,50 kn x 48 sati (provedenih na bolovanju) = 1.512,00 kn. Plaća za redovan rad u travnju 2010: Bruto plaća za travanj obračunana je u iznosu od 6.350,00 kn. Kako mjesec travanj 2008. godine ima 176 radnih sati, iznos plaće po satu rada = 6.350,00 kn / 176 sati = 36,08 kn. Plaća za redovan rad u travnju = 128 sati (provedenih na radu) x 36,08 kn = 4.618,24 kn. Plaća radnice za travanj ukupno iznosi 6.130,24 kn = 1.512,00 kn (naknada plaće) + 4.618,24 kn (redovna plaća). Radnik je tijekom travnja 2010. godine (u kojem ima ukupno 176 sati rada) bio na bolovanju 12 dana tj. 96 sati, a radio je 10 dana tj. 80 sati. Iznos sata rada (u 3. mjesečnom razdoblju) = 8.442,00 (2.814,00 x 3 mj.) / 512 = 16,49 kn. Obračun naknade plaće za travanj 2010. = 16,49 kn x 70% = 11,54 kn x 96 sati (bolovanja) = 1.107,84 kn Iznos sata rada za travanj 2010. = 2.814,00 : 176 = 15,99 kn. Plaća za redovan rad radnika u travnju 2010. = 15,99 kn x 80 sati (rada) = 1.279,20 kn. Ukupna bruto plaća radnika za travanj 2010. iznosi 2.387,04 kn = 1.279,20 kn (naknada plaće) + 1.107,84 kn (redovna plaća). Naknada plaće za bolovanje radnika, koju poslodavac isplaćuje na svoj teret –smatra se plaćom, te je na istu potrebo obračunati propisane doprinose, te porez (i prirez, ako je propisan). Budući se obvezni doprinosi moraju obračunavati na najnižu propisanu osnovicu za obračun obveznih doprinosa, koja za 2010. godinu iznosi 2.700,60 kn41, obračun plaće bi, u ovom slučaju, se izvršio na slijedeći način: Bruto plaća: 2.387,04 kn Obračun doprinosa za MIO = 2.700,60 kn x 20% = 540,12 kn Dohodak = 2.387,04 kn – 540,12 kn = 1.846,92 kn. Osobni odbitak radnika =1.800,00 kn, pa porezna osnovica iznosi 46,92, kn (1.846,92 – 1.800,00). Obračunani porez i prirez iznosi 8,31 kn (46,92 x 15% poreza = 7,04 kn x 18% prireza =1,27 kn, tj. ukupno 8,31 kn = 7,04 kn + 1,27kn). Ukupno neto plaća radnika iznosi 1.838,61 kn (dohodak 1.846,92 kn – porez i prirez 8,31 kn). Međutim ,u slučaju kada se radniku isplaćuje naknada plaća na iznos minimalno propisane plaće (koja do 31. svibnja 2010. godine42 iznosi 2.814,00 kn), nije preporučljivo smanjivati osnovicu za bolovanje (na primjerice 70%, koji iznosi 1.969,80 kn, odnosno 80% koji iznosi 2.251,20 kn.), već bi bolovanje trebalo obračunati najmanje na iznos najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezno osiguranje (u iznosu od 2.700,60 kn za 2010. godinu).

Primjer 2. - Obračun naknade za bolovanje kada poslodavac radniku obračunava minimalno propisanu plaću (kada je naknade plaće za bolovanje manja od najniže osnovice za obračun obveznih doprinosa)
Pretpostavimo da radnik (iz Zagreba) radi kod poslodavca koji obavlja frizersku djelatnost. Poslodavac ima više od 20 zaposlenih, te je u Pravilniku o radu regulirao prava radnika na naknadu u slučaju bolovanja do 42 dana (na teret poslodavca), prema kojima radnik ostvaruje pravo na naknadu u visini 70% od prosječno isplaćenih plaća u razdoblju od tri mjeseca prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje. Radnik je bio na na bolovanju od 3. travnja do 18. travnja 2010. godine. Poslodavac mu je, u navedenom razdoblju isplaćivao najnižu plaću u iznosu 2.814,00 kn mjesečno. Osnovicu za obračun naknade plaće čini prosječni iznos plaće koja je radniku isplaćena u posljednja tri mjeseca (isplate od 1. siječnja do 31. ožujka 2010. godine, koje se odnose na plaće isplaćene za prosinac 2009 godine, te siječanj i veljaču 2010. godine) prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje (travanj 2010. godine). Kako mu je poslodavac, u navedenom razdoblju, isplaćivao najnižu plaću u iznosu od 2.814,00 kn mjesečno, navedeni iznos čini osnoncvicu za obračun naknade (2.814,00 + 2.814,00 + 2.814,00 = 8.442,00 /3 mjeseca = 2.814,00). Naknada plaće iznosi 70% od osnovice40 = 1.969,80 kn (2.814,00 kn x 70%). U razdoblju od prosinca 2009. do veljače 2010. za koje su isplaćivane plaće (koje ulaze u osnovicu za obračun naknade) bilo je ukupno 512 radnih sati (184 +160 + 160).
39 Sukladno odredbi čl. 70. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 09/05). 40 Prema čl. 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osnovica ne može iznositi manje od 70% osnovice za naknadu.

4.1.1. Potpora zbog neprekidnog bolovanja
Poslodavac, čiji je radnik na neprekidnom bolovanju duljem od 90 dana, može donijeti odluku o isplati potpore radniku u iznosu do 2.500,00 kuna godišnje (razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu) neoporezivo43. Isplata potpore iznad navedenih 2.500,00 kn smatra se plaćom radnika (primjerice, ako poslodavac svom radniku koji je na bolovanju neprekidno 95 dana odluči isplatiti potporu u iznosu od 4.000,00 kn, od tog je iznosa 2.500,00 kn neoporezivo, dok se razlika od 1.500,00 kn (4.000,00 – 2.500,00) smatra plaćom (u neto iznosu koji treba preračunati u bruto) na koji se obračunavaju obvezni doprinosi i porez (te prirez, ako je propisan).

41 Sukladno odredbi čl. 200. st. 3. Zakona o doprinosima, najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosaje umnožak iznosa prosječne plaće (prema podacima Državnog zavoda za statistiku – prosječno isplaćena bruto plaća po radniku u Republici hrvatskoj za razdoblje od 01. do 08. mjeseca 2009. godine iznosi 7.716,00 kuna (što je objavljeno u Nar. nov. br. 135/09) i koeficijenta 0,35 = 7.716,00 x 0,35 = 2.700,60 kuna. A sukladno odredbi čl. 3. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2010. godinu (Nar. nov., br. 141/09). 42 Sukladno odredbi čl. 4. Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08). 43 Prema odredbi čl. 13. st. 2. t. 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak i 146/09).

3 / 2010

175

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a 5. Naknada plaće koja se isplaćuje na teret HZZO-a
Naknada plaće za bolovanje, koja se isplaćuje na teret hZZO-a utvrđuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje44. Dan početka bolovanja je prvi dan bolovanja neovisno o tome na čiji teret se isplaćuje naknada plaće. Isplaćena plaća (koju isplaćuje pravna ili fizička osoba kod koje je zaposlen) temeljem koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se45: „ redovita mjesečna plaća radnika isplaćena za kalendarski mjesec (plaća isplaćena u tekućem mjesecu za taj mjesec, odnosno u tekućem mjesecu za prethodni mjesec) utvrđena prema odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće (prema ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i sl. aktima kojima je utvrđen obračun i isplata plaće), „ novčana primanja koja se po poreznim propisima smatraju plaćom (primjerice isplata božićnice, regresa i sl. isplaćenih iznad neoporezivih iznosa), „ novčana primanja isplaćena kao plaća temeljem odluke poslodavca (bonus, 13. plaća i sl.) prema rezultatu poslovanja poduzeća (i sličnim kriterijima), „ naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje isplaćeno na teret poslodavca) koju isplaćuje pravna ili fizička osoba kod koje je radnik zaposlen (plaća isplaćena u tekućem mjesecu za taj mjesec, odnosno u tekućem mjesecu za prethodni mjesec)46. Iznimno, za radnike upućene na rad u inozemstvo (izaslane radnike) se pod isplaćenom plaćom, temeljem koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće za vrijeme bolovanja, smatra osnovica za obračun obveznih doprinosa umanjena za doprinos iz osnovice, porez i prirez47. Isto tako, u slučaju da osiguranik u 6 mjesečnom razdoblju, osim plaće ima i ostvarenih primitaka po osnovi drugog dohotka (honorari) u osnovicu za naknadu plaće se, osim isplaćenih redovnih plaća kod poslodavca, uračunavaju i primitci od honorara (kojima se prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a koji čine osnovu za obračun doprinosa u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja) ako su ti primitci isplaćeni u navedenom šestomjesečnom razdoblju. Ti se primici uračunavaju u naknadu na zahtjev samog osiguranika hZZO – u, uz uvjet da osiguranik ima ostvaren staž osiguranja48. U osnovicu za izračun naknade za bolovanje ne ubrajaju se primici koji se isplaćuju temeljem neke druge osnove tj. ne isplaćuju se za izvršeni rad, kao što su : „ nagrade isplaćene kao znak priznanja (nagrada za dugogodišnji rad kod poslodavca i sl.),
44 Prema odredbama čl. 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te članka 83. st. 1. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 45 Prema odredbi čl. 41. st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te čl. 83. st. 6. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 46 Korišteni dijelovi članka dipl.iur. Morane Krušarovski „Obračun bolovanja i druge novosti u zdravstvenom osiguranju“, objavljenom u RiPup u broj 2/2009, str. 246 do 256. 47 Sukladno odredbi čl. 83. st. 7. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja 48 Sukladno odredbi čl. 41. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Plaće i naknade
176

prigodne novčane nagrade (neoporezivi iznosi božićnica, regresa, uskrsnica i sl.49, kao i oporezivi iznosi nagrada), „ isplata naknade troškova rada na terenu (terenski dodatak, naknada za odvojeni život i sl.), „ naknade za izume i tehnička rješenja ostvarena na radu (ili vezana za rad), „ premije osiguranja (dobrovoljno mirovinsko ili zdravstveno, dopunsko zdravstveno, te životno osiguranje i sl.) koje poslodavac plaća svojem radniku50. Kod izračuna naknade plaće se zbroj isplaćenih plaća (u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje) dijeli sa brojem sati rada za koje je plaća isplaćena (dakle, zbroj sati rada u tih 6 mjeseci), što čini prosječni iznos plaće51 po satu rada tj. osnovicu za utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja. Primjerice, ako je radnik započeo bolovanje 25.03.2010. godine, a u razdoblju (6 mjeseci prije početka bolovanja) od 8. mjeseca 2009. godine do 2. mjeseca 2010. godine mu je obračunana bruto plaća u iznosu od 33.000,00 kn, odnosno isplaćeno neto 23.426,40 kn, a u navedenom je razdoblju ostvario ukupno 1184 sati rada (168 sata u kolovozu + 176 u rujnu + 176 u listopadu + 168 u studenom + 168 u prosincu 2009. godine + 168 sati u siječnju + 160 sati u veljači 2010. godine), prosječni iznos plaće iznosi 27,87 kn bruto po satu rada (33.000,00 kn bruto / 1184 sati rada), odnosno 19,79 kn neto po satu rada (23.426,40 kn neto / 1184 sati rada). Ukoliko radniku nije isplaćena niti jedna plaća ili ako mu je isplaćena samo jedna plaća (u propisanom šestomjesečnom razdoblju), kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili pojedinačnom aktu52, s time da tako utvrđena osnovica za naknadu plaće, ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja, koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez. Dakle, da bi se naknada plaće mogla odrediti prema prosječnom iznosu plaće, moraju biti isplaćene minimalno dvije plaće u propisanom 6 mjesečnom razdoblju. Ako je osiguranik u posljednjih 6 mjeseci bio zaposlen na nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osiguraniku isplaćena u svih 6 mjeseci – naknadu isplaćuje svaki poslodavac (ovisno o razmjernom udjelu sati rada svakog od poslodavaca)53. Za radnike koji su upućeni na rad u inozemstvo (izaslani radnici) – pod isplaćenom plaćom smatra se osnovica za obračun obveznih doprinosa umanjena za doprinos iz osnovice, porez i prirez – tj. plaća54 koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu, uvećana za 20%.
„

49 Sukladno odredbama čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak i 146/09). 50 Sukladno odredbi čl. 41. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 51 Sukladno čl. 83. st. 2. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 52 Navedeno proizlazi iz odredbe čl. 83 st. 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 53 Prema odredbama čl. 83. st. 4. i 5. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 54 Sukladno odredbi čl. 37. st. 1. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08 i 94/09).

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
5.1. Visina naknade plaće na teret HZZO-a
Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 25% od proračunske osnovice55 u iznosu od 831,50 kuna (proračunska osnovica 3.326,00 kn x 25%)56. Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava hZZO-a iznosi57: „ 70% od osnovice za naknadu plaće za prvih 6 kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, „ 80% od osnovice za naknadu od prvog slijedećeg dana nakon isteka roka od 6 mjeseci neprekidnog trajanja bolovanja, 58 „ 100% od osnovice za naknadu u slučajevima : 1) bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, 2) bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom, 3) korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom punog radnog vremena59, 4) korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta60, 5) njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, 6) bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, 7) dok je radnik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini. Kada radnik prima naknadu plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, a plaće zaposlenih u Republici hrvatskoj porastu za više od 5%, osnovica za utvrđivanje naknade povećava se prema porastu plaća zaposlenih u Republici hrvatskoj61. Povećana naknada plaće pripada radniku od prvoga dana idućeg mjeseca po isteku tri mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja, ako je ispunjen uvjet za povećanje naknade. iznosa proračunske osnovice uvećane za 28%63, tj. od iznosa od 4.257,28 kn (proračunska osnovica od 3.326,00 x 28% = 931,28 + 3.326,00 = 4.257,28 kn). Dakle, iako je radniku prije početka bolovanja isplaćena plaća prema kojoj bi naknada plaće za vrijeme bolovanja (obračunana prema prosječnom iznosu plaće u propisanom 6 mjesečnom razdoblju) iznosila više od primjerice 5.000,00 kn, naknada plaće za vrijeme bolovanja isplatila bi mu se u iznosu od 4.257,28 kn. U slučaju da poslodavac radniku želi nadoknaditi razliku do prosječnog iznosa plaće (iznad 4.257,28 kn), ta se razlika smatra plaćom i podliježe uplati propisanih doprinosa i poreza (te prireza, ako je propisan). Ukoliko radnik nema ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja (dakle, u radnom je odnosu manje od 12 mjeseci neprekidno ili manje od 18 mjeseci s prekidima u proteklih 2 godine) ima pravo na naknadu plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja u visini 25% od proračunske osnovice64 u iznosu od 831,50 kuna (proračunska osnovica 3.326,00 kn65 x 25%).

Primjer 3. - Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće radnika, kojem je plaća redovito isplaćivana, koji je dio mjeseca bio na bolovanju na teret poslodavca, a dio na teret HZZO-a
Radnica Hana Anić iz Zagreba, bila je na bolovanju od 11.02. do 31.03.2010. godine. U prvih 42 dana66 (11.02. do 23.03. 2010.) naknadu plaće je poslodavac isplatio na svoj teret, a od 43. dana (24.03.2010. godine) na teret HZZO-a. Poslodavac će Potvrdu o plaći, sa podacima o plaćama isplaćenima u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je radnica započela bolovanje (1. mjesec 2010. godine, te 12., 11., 10. i 9. i 8. mjesec 2009. godine), popuniti na slijedeći način:

5.1.1. Utvrđivanje iznosa naknade plaće na teret HZZO-a
Visina naknade plaće utvrđuje se prema prosjeku isplaćenih plaća u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je radnik započeo bolovanje (primjerice, ako je bolovanje započeto 20.03.2010. godine, u prosjek isplaćenih plaća uračunati će se plaće isplaćene u 2. i 1. mjesecu 2010. te 12., 11., 10. i 9. mjesecu 2009. godine) i to pod uvjetom da radnik ima ostvareni prethodno osiguranje u Zavodu na osnovi radnog odnosa najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine62 (konkretnije, radnik bi prije početka bolovanja trebao biti zaposlen i prijavljen po toj osnovi na obvezno zdravstveno osiguranje – s osnove radnog odnosa od strane poslodavca, neprekidno 12 mjeseci ili 18 mjeseci u protekla 24 mjeseca prije početka bolovanja). Naknada plaće za vrijeme bolovanja (koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda) obračunana prema prosječnom iznosu plaće (u propisanom 6 mjesečnom razdoblju) ne može iznositi više od
55 Prema odredbama čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike hrvatske za 2010. godinu (Nar. nov., br. 151/09). 56 Prema odredbi čl. 42. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 57 Sukladno odredbama čl. 95. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 58 Prema odredbama čl. 42. st. 2. t. 2. do 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 59 Prema odredbama čl. 26. t. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 60 Prema odredbama čl. 26. t. 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 61 Prema odredbama čl. 41. st. 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 62 Prema odredbi čl. 43. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

63 Sukladno odredbi čl. 42. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 64 Prema odredbi čl. 42. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 65 Prema odredbama čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike hrvatske za 2010. godinu (Nar. nov., br. 151/09). 66 Kod računanja dana bolovanja uzima se u obzir cijeli tjedan – svih 7 dana (dakle, uključivo subote i nedjelje).

3 / 2010

177

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
NAZIV OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA Bigi d.o.o., Zagreb Broj obveze 1 1 4 0 0 2 5 7 8 9 0

Plaće i naknade
178

POTVRDA O PLAĆI
Ime: Hana OIB: 5 6 7 8 9 1 1 2 3 4 5

1. PODACI O OSIGURANIKU Prezime: Anić Dan, mjesec i godina rođenja: 21.02.1985. Broj osigurane osobe u HZZO 1 1 4 0 1 3 4 6 7 8 9

JMBG ili MB osigurane osobe da* ne*

Osiguranik individualne kapitalizirane štednje - II. stup mirovinskog osiguranja

2. PODACI O IZNOSIMA PLAĆE KOJA JE OSIGURANIKU ISPLAĆENA U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU tj. u razdoblju od 0 1 0 8 2 0 0 9 do 3 1 0 1 2 0 1 0
(1)

, a za mjesece: Broj sati

Isplata izvršena za mj./god. (2)
1

Plaća (3)

Isplaćena plaća (4)
3

provedenih na radu u punom radnom vremenu
4

dužem od punog radnog vremena
5

Odsutnost s rada s pravom na naknadu plaće po ZOR-u (5)
6

Ukupno sati
7

Sati bolovanja na teret HZZO
8

Sati prema kalendaru radnog vrem. poslod.(6)
9

2

07/2009 08/2009 9/2009 10/2009 11/2009 12/2009 Ukupno:

6.250,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 37.500,00

4.288,87 4.288,87 4.288,87 4.288,87 4.288,87 4.288,87 25.733,22*

184 168 176 176 168 184 1056

184 168 176 176 168 184 1056

184 168 176 176 168 184 1056

3. OSNOVICU ČINI PROSJEČNI IZNOS PLAĆE ISPLAĆENE U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI, a koja iznosi (7) 35,51 kn po satu - brutto, odnosno (8) 24,37 kn po satu - netto.

M.P. U ..............................................., 20...................g. Potpis odgovorne osobe
Napomena: Za štetu koja bi nastala zbog davanja netočnih podataka odgovara obveznik uplate doprinosa u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju *Napomena: Kako se na isplate plaće od 01. kolovoza 2009. godine, obustavlja poseban porez na plaće, mirovine i dr. primitke (Nar. nov., br. 94/09) , neto iznos plaće u Potvrdi o isplaćenim plaćana iskazan je umanjen za spomenuti poseban porez.

Prosječni iznos plaće isplaćen u posljednjih 6 mjeseci izračunava se na slijedeći način: „ bruto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 37.500,00 / 1056 = 35,51 kn po satu bruto, „ neto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 25.733,22 / 1056= 24,37 kn po satu neto. hana Anić će za ožujak primiti naknadu plaće za bolovanje: „ koje tereti poslodavca obračunano od 01. do 23.03.2010. godine i „ koje tereti HZZO za razdoblje od 24. do 31.ožujka 2010. godine. Kako se za bolovanje na teret poslodavca, primjenjuju propisi o obveznom zdravstvenom osiguranju – poslodavac je bolovanje na svoj teret obračunavao u visini 70% od osnovice.
3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
Obračun naknade za bolovanje u ožujku 2010. godine Mjesec ožujak 2010. godine ima 184 radna sata. Radnica je na bolovanju na teret poslodavca bila 17 dana tj. 136 sati, te na teret HZZO-a 6 dana tj. 48 sati. 1) bolovanje na teret poslodavca: 35,51 kn po satu bruto x 70% = 24,86 kn x 136 sata = 3.380,96kn bruto. Budući se naknada plaće za bolovanje koju poslodavac isplaćuje na svoj teret smatra plaćom, na navedeni iznos treba obračunati sve propisane obvezne doprinose i porez (i prirez, ako je propisan):
R.br. 1. 2.. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Opis Bruto iznos (naknada na teret poslodavca) Doprinos za MIO I. stup. (rbr. 1. x 15%) Doprinos za MIO II. stup (rbr. 1. x 5%) Doprinos za MIO ukupno (rbr. 2. + rbr. 3.) Dohodak (rbr. 1. – rbr. 4.) Osobni odbitak Porezna osnovica (rbr. 5. – rbr. 6.) Porez (rbr. 5. x 15%) Prirez (rbr. 8. x 18%) Ukupno porez i prirez (rbr. 8 + rbr. 9) Neto iznos plaće -naknade (rbr. 5. – rbr. 10.) Doprinosi na plaću Doprinos za zdravstveno osiguranje (rbr. 1. x 15%) Pos.doprinos za sluč.ozljede na radu i prof.bol. (rbr. 1. x 0,5%) Doprinos za zapošljavanje (rbr. 1. x 1,7%) 507,14 16,90 57,48 Iznos 3.380,96 507,14 169,05 676,19 2.704,77 1.800,00 904,77 135,72 24,43 160,15 2.544,62*

Neto naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca iznosi 2.544,62kn (poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke nije obračunan budući je neto plaća manja od 3.000,00 kn67). 2) bolovanje na teret HZZO-a: 24,37 kn po satu neto x 70% = 17,06 kn x 48 sati = 818,88 kn neto. Poslodavac će radnici Hani Anić za ožujak 2010. godine isplatiti naknadu za bolovanje u ukupnom iznosu od 3.363,50 kn (2.544,62 kn na teret poslodavca + 818,88 kn na teret HZZO-a). Napomena: na ukupni iznos isplate radniku od 3.363,50 kn neće se obračunavati poseban porez na plaće, mirovine i dr. primitke, budući je iznos redovite plaće (koja inače podliježe obračunu posebnog poreza) manji od 3.000,00 kn (iznosa od kojeg se obračunava posebni porez), dok se na naknade (u ovom primjeru bolovanje na teret hZZO –a) poseban porez ne obračunava. Poslodavac će, za dio naknade plaće koji ide na teret HZZO-a, istome dostaviti: „ Zahtjev za povrat sredstava isplaćenih za naknadu plaće za vrijeme bolovanja, „ Potvrdu o plaći, „ Izvješće o bolovanju (tzv. „doznaka“) i „ Dokaze o isplaćenoj naknadi za koju se traži refundacija (npr. presliku izvatka žiro-računa i sl.).

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-u

67 Sukladno odredbama čl.5. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i dr. primitke (Nar. nov., br. 94/09), poseban porez plaća se po stopi od 2% na ukupni iznos plaće, mirovine i dr. primitke ako je iznos veći od 3.000,00 kn, a manjo od 6.000,00 kn, odnosno po stopi od 4% ako je iznos veći od 6.000,00 kn.

Cijena: 980,00 kn + PDV Tel.: 01 / 49 21 737
179

3 / 2010

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Poslodavac će obrazac R-Sm popuniti na slijedeći način: ReGOS - Središnji registar osiguranika OBRAZAC R-Sm Stranica A

Plaće i naknade
180

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA
I. OSNOVNI PODACI 1. Identifikator obrasca 2. Podaci za Mjesec 0 3 Godinu 2 0 1 0 3. Vrsta obračuna/ispravka 4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 5. Broj stranica B koje se prilažu stranici A II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA 1. Identifikacijski broj obveznika 2. Naziv/prezime i ime obveznika 3. Adresa obveznika 4. Vrsta obveznika 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 PODUZETNIK d.o.o. Zagreb, Ilica bb 0 1 0 0 0 0 0 3 1 1 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA 1. Iznos obračunate plaće/naknade/drugog dohotka 2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 3. Iznos obračunatog doprinosa za I. stup 4. Iznos obračunatog doprinosa za II. stup 5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka
-

3 3

3 3 5 1

8 8 0 6 6 1

0 0 7 9 3 0

, , , , , .

9 9 1 0 5 0

6 6 4 5 0 4

3 2

3 0

(POTPIS OVLAŠTeNe OSOBe OBVeZNIKA PODNOŠeNJA PODATAKA)

POPUNJAVA ReGOS Datum zaprimanja: __________________________ Pečat i potpis službene osobe __________________
M.P .

ReGOS – Središnji registar osiguranika OIB obveznika: 12345678910
IV. PODACI PO OSIGURANICIMA

Identifikator obrasca: 0003

Godina: 2010

OBRAZAC R-Sm Stranica B Iznos isplaćene plaće / naknade / drugog dohotka
11

Red. Identifikacijski broj broj osiguranika
1 2

Prezime i ime osiguranika
3

Iznos Razdoblje obračunate Šifra Osnova s istom plaće / općine/ obračuna osnovom naknade / obračuna grada drugog rada dohotka OO B OD DO
4 5 6 7

Iznos osnovice za obračun doprinosa
8

Iznos Iznos obračunatog obračunatog doprinosa doprinosa za I. stup za II. stup
9 10

1. 1.

13579246810 13579246810

Hana Anić Hana Anić

1333 1333

10 50

0 0

01 23 24 31

3.380,96

3.380,96

507,14

169,05

2.544,62 818,88

M.P .

_______________________________________________
POTPIS OVLAŠTeNe OSOBe OBVeZNIKA PODNOŠeNJA PODATAKA

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
Napomene: „ Na stranici A uneseni su podaci o bruto iznosu plaće i obračunani doprinosi na naknadu plaće obračunane za razdoblje u kojem je naknada na teret poslodavca (od 1.23.03.), dok je pod red.brojem III.5. „Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka“ iskazan zbirni iznos isplaćene naknade plaće i naknade za bolovanje od 3.363,50 kn (neto naknada plaće na teret poslodavca 2.544,62 + naknada za bolovanje na teret HZZO-a od 818,88 kn = 3.363,50 kn). Dakle, kada se radi o bolovanju koje je na teret Zavoda, isplaćeni iznos naknade za bolovanje radniku se na stranici A. dodaje iznosu obračunane naknade plaće na teret poslodavca (u ovom primjeru 2.544,62 + 818,88). „ Stranica B. se za isplaćenu plaću (za razdoblje u kojem naknada plaće na teret poslodavca) popunjava na uobičajeni način uz korištenje šifre osnove obračuna „10“, te razdoblje od 1. do 23., dok će se za naknada za bolovanje na teret Zavoda koristiti šifra „50“, za razdoblje od 24. do 31., pri čemu se iskazuju samo podaci o neto isplaćenom iznosu naknade plaće.

Iznos naknade plaće na teret poslodavca treba iskazati i u ID obrascu za mjesec isplate naknade (za travanj 2010. godine), na slijedeći način: OBRAZAC ID

IZVJEŠĆE
primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu travnju godine 2010. Datum sastavljanja 03.05.2010.
I. 1. 2. 3. 4. II. 1. 2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 3. 4. 5. 6. 6.1. 6.2. 7. 8. III. 1. 1.1. 1.2. 2. 2.1. 2.2. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 4.1. 4.2. 5. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA NAZIV/IME I PREZIME ADRESA POREZNI BROJ IDENTIFIKATOR PODACI O ISPLAĆENIM PRIMICIMA I OBRAČUNU POREZA ISPLAĆeNI PRIMICI (članak 14. Zakona) IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona) Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osiguranja (od 2.1.1. do 2.1.3.) - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje - ostali doprinosi obračunani i obustavljeni od primitaka Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.) - životnog osiguranja s obilježjem štednje - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja DOhODAK (članak 13. Zakona) OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona) POReZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona) OBRAčUNAN POReZ NA DOhODAK I PRIReZ (6.1. + 6.2.) - porez na dohodak - prirez porezu na dohodak UPLAĆeN POReZ NA DOhODAK I PRIReZ Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika OBRAČUNANI DOPRINOSI UKUPNO Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - doprinos za mirovinsko osiguranje - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje - doprinos za mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s poveć. trajanjem Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja - doprinos za zdravstveno osiguranje - doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu - posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu Doprinos za slučaj nezaposlenosti - doprinos za zapošljavanje - posebni doprinos za poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom Broj osiguranih osoba po osnovi rada za podnositelja izvješća 57,48 – 1 507,14 16,90 – 169,05 – 507,14 – PODUZETNIK d.o.o. Zagreb, Ilica bb 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 IZNOSI 3.380,96 676,19 676,10 507,14 169,05 – – – – – 2.704,77 1.800,00 904,77 160,15 135,72 24,43 160,15 1

(iznosi u kunama i lipama)

____________________________
(pečat i potpis ovlaštene osobe)

3 / 2010

181

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
IV. PODACI O OBRAČUNANOM POREZU I PRIREZU PREMA OPĆINI / GRADU Red. broj
1.

Plaće i naknade
182

Općina / grad Šifra
2

Obračunani iznos Poreza
4

Naziv općine / grada
3

Prireza
5

Ukupno
6 (4 + 5)

1. 2. 3. 4. 5. UKUPNO

1

3

3

Grad Zagreb

135,72

24,43

160,15

135,72

24,43

160,15

Primjer 4. - Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće za bolovanje radnika, kojem je plaća redovito isplaćivana, a koji je cijeli mjesec bio na bolovanju na teret HZZO-a
Pretpostavimo da je primjer isti kao i prethodni, te da je radnica cijeli (slijedeći) 4. mjesec bila na bolovanju na teret HZZO-a. Obračun bolovanja (za travanj 2010.) na teret HZZO-a: Mjesec travanj 2010. godine ima 176 radnih sati. 24,37 kn po satu neto x 70% = 17,06 kn x 176 sati = 3.002,56 kn neto. Poslodavac će radnici Hani Anić za travanj 2010. godine isplatiti naknadu za bolovanje u ukupnom iznosu od 3.002,56 kn, koji je u cijelosti na teret HZZO-a (te će za isti tražiti refundaciju). Poslodavac će R-Sm popuniti na slijedeći način: „ Na stranici A će red. brojeve III.1. do III.4. ostaviti prazne, dok će pod red. brojem III.5. „Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka“ iskazati iznos isplaćene naknade za bolovanje od 3.087,04 kn. „ Stranica B. za naknadu za bolovanje na teret Zavoda, koristi se šifra „50“, za razdoblje od 01 do 30., pri čemu se iskazuju samo podaci o neto isplaćenom iznosu naknade plaće. „ Iznos naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a se ne uključuje / ne iskazuje u ID obrascu.

Primjer 5. - Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće radnika, kojem je plaća redovito isplaćivana, a koji je u 6. mjesečnom razdoblju za računanje osnovice za bolovanje, bio na bolovanju na teret poslodavca i na teret HZZO-a
Radnik Mirko Anić iz Zagreba, započeo je bolovanje 26.02.2010. godine. Bolovanje na teret poslodavca obračunava se do 07.04.2010. godine (42 dana68), dok se od 08.04.2010. godine (43. dan bolovanja) obračunava na teret HZZO-a. Prema Pravilniku o radu poduzeća „Poduzetnik“ d.o.o., radniku za vrijeme bolovanja do 42 dana pripada naknada plaće u visini od 85% na osnovicu utvrđenu prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (razdoblje od 6. mjeseci prije mjeseca u kojem je započeto bolovanje). U razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započeo bolovanje (1. mjesec 2010. godine, 12., 11., 10., 9. i 8. mjesec 2009. godine) radnik je bio na bolovanju na teret poslodavca, te na teret HZZO-a. Poslodavac će Potvrdu o plaći popuniti na slijedeći način:

Telefon za savjete 01/ 48 36 046 01/ 49 21 739
(isključivo putem PIN-a)

68 Kod računanja dana bolovanja uzima se u obzir cijeli tjedan – svih 7 dana (dakle, uključivo subote i nedjelje).

Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati
3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
NAZIV OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA Bigi d.o.o., Zagreb Broj obveze 1 1 4 0 0 2 5 7 8 9 0

POTVRDA O PLAĆI
Ime: Mirko OIB: 5 6 7 8 9 1 1 2 3 4 5

1. PODACI O OSIGURANIKU Prezime: Anić Dan, mjesec i godina rođenja: 31.03.1982. Broj osigurane osobe u HZZO 1 1 4 0 1 3 4 6 7 8 9

JMBG ili MB osigurane osobe da* ne*

Osiguranik individualne kapitalizirane štednje - II. stup mirovinskog osiguranja

2. PODACI O IZNOSIMA PLAĆE KOJA JE OSIGURANIKU ISPLAĆENA U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU tj. u razdoblju od 0 1 0 8 2 0 0 9 do 3 1 0 1 2 0 1 0
(1)

, a za mjesece: Broj sati

Isplata izvršena za mj./god. (2)
1

Plaća (3)

Isplaćena plaća (4)
3

provedenih na radu u punom radnom vremenu
4

dužem od punog radnog vremena
5

Odsutnost s rada s pravom na naknadu plaće po ZOR-u (5)
6

Ukupno sati
7

Sati bolovanja na teret HZZO
8

Sati prema kalendaru radnog vrem. poslod.(6)
9

2

07/2009 08/2009 9/2009 10/2009 11/2009 12/2009 Ukupno:

6.250,00 5.850,00 5.300,00 5.700,00 6.250,00 6.250,00 35.600,00

4.376,40 4.134,84 3.772,72 4.036,08 4.376,40 4.376,40 25.072,84*

184 80 0 112 168 184 728 248 88 160

184 168 160 112 168 184 976 80 16 64

184 168 176 176 168 184 1056

3. OSNOVICU ČINI PROSJEČNI IZNOS PLAĆE ISPLAĆENE U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI, a koja iznosi (7) 36,48 kn po satu - brutto, odnosno (8) 25,69 kn po satu - netto.

M.P. U ..............................................., 20...................g. Potpis odgovorne osobe
Napomena: Za štetu koja bi nastala zbog davanja netočnih podataka odgovara obveznik uplate doprinosa u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju *Napomena: Kako se na isplate plaće od 01. kolovoza 2009. godine, obustavlja poseban porez na plaće, mirovine i dr. primitke (Nar. nov., br. 94/09) , neto iznos plaće u Potvrdi o isplaćenim plaćana iskazan je umanjen za spomenuti poseban porez.

Prosječni iznos plaće isplaćen u posljednjih 6 mjeseci izračunava se na slijedeći način: „ bruto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 35.600,00 / 976= 36,48 kn po satu bruto, „ neto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 25.072,84 / 976 = 25,69 kn po satu neto. Vidljivo je da se kod izračuna bruto i neto iznosa sata koriste „ukupni sati rada“ (kolona 6. potvrde) u koje su uključeni sati bolovanja radnika na teret poslodavca. Sati bolovanja na teret HZZO-a se upisuju (pod“sati bolovanja na teret HZZO-a“, kolona 8.) i uključuju u ukupni broj sati (pod „sati prema kal. radnog vremena poslod.“, kolona 9.), no isti se ne koriste kod obračuna prosječnog iznosa plaće (u bruto i neto iznosu).
3 / 2010

183

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Izračun naknade plaće za bolovanje u travnju 2010. godine: Radnik je na bolovanju na teret poslodavca bio 5 dana tj. 40 sati (5 dana x 8 sati), te na teret HZZO-a 17 dana tj. 136 sati (17 dana x 8 sati). 1) bolovanje na teret poslodavca: 36,48 kn po satu bruto x 85% = 31,01 kn x 40 sata = 1.240,40 kn bruto. Budući se naknada plaće za bolovanje koju poslodavac isplaćuje na svoj teret smatra plaćom, na navedeni iznos treba obračunati sve propisane obvezne doprinose i porez (i prirez, ako je propisan):
R.br. 1. 2.. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Opis Bruto iznos (naknada na teret poslodavca) Doprinos za MIO I. stup. (rbr. 1. x 15%) Doprinos za MIO II. stup (rbr. 1. x 5%) Doprinos za MIO ukupno (rbr. 2. + rbr. 3.) Dohodak (rbr. 1. – rbr. 4.) Osobni odbitak Porezna osnovica (rbr. 5. – rbr. 6.) Porez (rbr. 5. x 15%) Prirez (rbr. 8. x 18%) Ukupno porez i prirez (rbr. 8 + rbr. 9) Neto iznos plaće -naknade (rbr. 5. – rbr. 10.) Doprinosi na plaću Doprinos za zdravstveno osiguranje (rbr. 1. x 15%) Pos.doprinos za sluč.ozljede na radu i prof. bol. (rbr. 1. x 0,5%) Doprinos za zapošljavanje (rbr. 1. x 1,7%) 186,06 6,20 21,09 Iznos 1.240,40 186,06 62,02 248,08 992,32 1.800,00 992,32

Plaće i naknade
184

sec 2009. godine) mu plaće nisu redovito isplaćivane. Bruto plaća ugovorena je u iznosu od 6.250,00 kn. Isplata plaća izvršena je: - u 10. mjesecu 2009. za srpanj i kolovoz 2009. godine. - u 12. mjesecu 2009. za rujan i listopad 2009. godine, te - u 1. mjesecu 2010. godine za studeni 2009. godine. Poslodavac Potvrdu o plaći za propisanih 6 mjeseci, ispunjava na slijedeći način:

Neto naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca iznosi 992,32 kn. Napominjemo daobračunani iznos neto plaće ne podliježe obračunu posebnog poreza na plaće, mirovine i dr. primitke (budući se isti obračunava na iznos veći od 3.000,00 kn) 2) bolovanje na teret HZZO-a: 25,69 kn po satu neto x 70% = 17,98 kn x 136 sati = 2.445,28 kn neto. Poslodavac će radniku Mirku Anić za travanj 2010. godine isplatiti naknadu za bolovanje u ukupnom iznosu od 3.437,60 kn (992,32 kn na teret poslodavca + 2.445,28 kn na teret HZZO-a). Napomena : na ukupni iznos isplate radniku od 3.437,60 kn neće se obračunavati poseban porez na plaće, mirovine i dr. primitke, budući je iznos redovite plaće (koja inače podliježe obračunu posebnog poreza) manji od 3.000,00 kn (iznosa od kojeg se obračunava posebni porez), dok se na naknade (u ovom primjeru bolovanje na teret hZZO –a) poseban porez ne obračunava.

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-u

Primjer 6.- Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće radnika, kojem plaća nije redovito isplaćivana, a koji je cijeli mjesec bio na bolovanju na teret HZZO-a
Radnik Marko Bigić iz Zagreba, započeo je bolovanje sa 14.02.2010. godine. Poslodavac mu je za prvih 42 dana bolovanja69 naknadu plaće isplaćivao na svoj teret, no od 43 dana (27.03.2010. godine) se naknada obračunava na teret HZZO-a. Marko Bigić je tijekom cijelog 4. mjeseca bio na bolovanju. Međutim, u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započeo bolovanje (1. mjesec 2010. godine, te 12., 11., 10., 9. i 8. mje69 Kod računanja dana bolovanja uzima se u obzir cijeli tjedan – svih 7 dana (dakle, uključivo subote i nedjelje).

Cijena: 980,00 kn + PDV Tel.: 01 / 49 21 737
3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
NAZIV OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA ABC d.o.o., Zagreb Broj obveze 1 1 4 0 0 2 5 7 8 9 0

POTVRDA O PLAĆI
Ime: Mirko OIB: 5 6 7 8 9 1 1 2 3 4 5

1. PODACI O OSIGURANIKU Prezime: Bigić Dan, mjesec i godina rođenja: 31.03.1982. Broj osigurane osobe u HZZO 1 1 4 0 1 3 4 6 7 8 9

JMBG ili MB osigurane osobe da* ne*

Osiguranik individualne kapitalizirane štednje - II. stup mirovinskog osiguranja

2. PODACI O IZNOSIMA PLAĆE KOJA JE OSIGURANIKU ISPLAĆENA U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU tj. u razdoblju od 0 1 0 8 2 0 0 9 do 3 1 0 1 2 0 1 0
(1)

, a za mjesece: Broj sati

Isplata izvršena za mj./god. (2)
1

Plaća (3)

Isplaćena plaća (4)
3

provedenih na radu u punom radnom vremenu
4

dužem od punog radnog vremena
5

Odsutnost s rada s pravom na naknadu plaće po ZOR-u (5)
6

Ukupno sati
7

Sati bolovanja na teret HZZO
8

Sati prema kalendaru radnog vrem. poslod.(6)
9

2

7/09 i 8/09 9/09 i 10/09 11/2009

12.500,00 12.500,00 6.250,00

7.852,40 7.852,40 4.376,40

352 352 168

352 352 168

352 352 168

Ukupno:

31.250,00

20.081,20*

872

872

872

3. OSNOVICU ČINI PROSJEČNI IZNOS PLAĆE ISPLAĆENE U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI, a koja iznosi (7) 35,84 kn po satu - brutto, odnosno (8) 23,03 kn po satu - netto.

M.P. U ..............................................., 20...................g. Potpis odgovorne osobe
Napomena: Za štetu koja bi nastala zbog davanja netočnih podataka odgovara obveznik uplate doprinosa u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju *Napomena: Kako se na isplate plaće od 01. kolovoza 2009. godine, obustavlja poseban porez na plaće, mirovine i dr. primitke (Nar. nov., br. 94/09) , neto iznos plaće u Potvrdi o isplaćenim plaćana iskazan je umanjen za spomenuti poseban porez.

Kada su isplaćene dvije zaostale plaće u jednom mjesecu, iskazuje se zbirni iznos te dvije plaće (u bruto i neto iznosu), te zbroj sati za mjesece za koje su plaće isplaćene. Primjerice, kod plaća isplaćenih za 7. i 8. mjesec 2009. godine ukupan zbroj sati iznosi 352 (za srpanj 184 + za kolovoz 168), i td. Prosječni iznos plaće isplaćen u posljednjih 6 mjeseci izračunava se na slijedeći način: „ bruto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 31.250,00 / 872 = 35,84 kn po satu bruto, „ neto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 20.081,20 / 872= 23,03 kn po satu neto. Poslodavac će radniku obračunati naknadu plaće (za bolovanje na teret HZZO-a) za 4. mjesec 2010. godine (koji ima 176 radih sati), kako slijedi: 23,03 kn po satu neto x 70% = 16,12 kn x 176 sati = 2.837,12 kn neto. Poslodavac će radniku Marku Bigiću za travanj 2010. godine isplatiti naknadu za bolovanje u ukupnom iznosu od 2.837,12 kn, koji je u cijelosti na teret HZZO-a (te će za isti tražiti refundaciju).
3 / 2010

185

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Primjer 7. - Ispunjavanje Potvrde o plaći radnika kojem u propisanih 6 mjeseci prije početka bolovanja nije isplaćena niti jedna plaća
Radnica Maja Ivić iz Zagreba, započela je bolovanje sa 25.02.2010. godine. Ispunjava uvjet prethodnog osiguranja. U razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje (1. mjesec 2010., te 12., 11., 10., 9. i 8. mjesec 2009. godine) nije joj isplaćena niti jedna plaća budući je, u navedenom razdoblju, bila na rodiljnom dopustu. Iako Maji Ivić, prema ugovoru o radu pripada plaća u bruto iznosu od 6.000,00 kuna, u Potvrdi o plaći iskazati će se iznos najniže osnovice za obračun obveznih doprinosa za 2010. godinu u iznosu od 2.700,60 kuna70 na koji treba izvršiti obračun na slijedeći način:
Rbr. 1. 2.. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Opis Bruto iznos (naknada na teret poslodavca) Doprinos za MIO I. stup. (rbr. 1. x 15%) Doprinos za MIO II. stup (rbr. 1. x 5%) Doprinos za MIO ukupno (rbr. 2. + rbr. 3.) Dohodak (rbr. 1. – rbr. 4.) Osobni odbitak Porezna osnovica (rbr. 5. – rbr. 6.) Porez (rbr. 5. x 15%) Prirez (rbr. 8. x 18%) Ukupno porez i prirez (rbr. 8 + rbr. 9) Neto iznos plaće -naknade (rbr. 5. – rbr. 10.) Iznos 2.700,60 405,09 135,03 540,12 2.160,48 1.800,00 360,48 54,07 9,73 63,80 2.096,68

Plaće i naknade
186

Telefon za savjete 01/ 48 36 046 01/ 49 21 739
70 Sukladno odredbi čl. 200. st. 3. Zakona o doprinosima, najniža mjesečna osnovica je umnožak iznosa prosječne plaće (prema podacima Državnog zavoda za statistiku – prosječno isplaćena bruto plaća po radniku u Republici hrvatskoj za razdoblje od 01. do 08. mjeseca 2009. godine iznosi 7.716,00 kuna (što je objavljeno u Nar. nov. br. 135/09) i koeficijenta 0,35 = 7.716,00 x 0,35 = 2.700,60 kuna - a sukladno odredbi čl. 3. Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2010. godinu (Nar. nov., br. 141/09).

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati
3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
Potvrda o plaći popuniti će se na slijedeći način:
NAZIV OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA ABC d.o.o., Zagreb Broj obveze 1 1 4 0 0 2 5 7 8 9 0

POTVRDA O PLAĆI
Ime: Maja OIB: 5 6 7 8 9 1 1 2 3 4 5

1. PODACI O OSIGURANIKU Prezime: Ivić Dan, mjesec i godina rođenja: 31.03.1982. Broj osigurane osobe u HZZO 1 1 4 0 1 3 4 6 7 8 9

JMBG ili MB osigurane osobe da* ne*

Osiguranik individualne kapitalizirane štednje - II. stup mirovinskog osiguranja

2. PODACI O IZNOSIMA PLAĆE KOJA JE OSIGURANIKU ISPLAĆENA U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU tj. u razdoblju od 0 1 0 8 2 0 0 9 do 3 1 0 1 2 0 1 0
(1)

, a za mjesece: Broj sati

Isplata izvršena za mj./god. (2)
1

Plaća (3)

Isplaćena plaća (4)
3

provedenih na radu u punom radnom vremenu
4

dužem od punog radnog vremena
5

Odsutnost s rada s pravom na naknadu plaće po ZOR-u (5)
6

Ukupno sati
7

Sati bolovanja na teret HZZO
8

Sati prema kalendaru radnog vrem. poslod.(6)
9

2

Ukupno:

2.700,60

2.096,68

168

168

168

3. OSNOVICU ČINI PROSJEČNI IZNOS PLAĆE ISPLAĆENE U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI, a koja iznosi (7) 16,08 kn po satu - brutto, odnosno (8) 12,48 kn po satu - netto.

Napomena: nije isplaćena niti jedna plaća

M.P. U ..............................................., 20...................g. Potpis odgovorne osobe
Napomena: Za štetu koja bi nastala zbog davanja netočnih podataka odgovara obveznik uplate doprinosa u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Dakle, kada nema isplate plaće (ili je isplaćena samo jedna plaća) pod „UKUPNO“ se upisuje iznos najniže osnovice za obračun obveznih osiguranja, dok se pod brojem sati uzima mjesečni iznos sati rada u mjesecu prije mjeseca u kojem je radnica započela bolovanje – u ovom primjeru za siječanj 2010. godine (budući je Maja Ivić bolovanje započela u veljači). Prosječni iznos plaće izračunava se na slijedeći način: „ bruto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 2.700,60 / 168= 16,08 kn po satu bruto, „ neto iznos plaće ukupni / broj sati rada = 2.096,68 / 168 = 12,48 kn po satu neto. Naknada plaće na teret poslodavca obračunavati će se do 06.04.2010. (42 dana), te od 07.04.2010. godine (43. dan) na teret HZZO-a.
3 / 2010

187

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Primjer 8. - Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće radnika koji ne ispunjava uvjet prethodnog staža osiguranja
Radnik Luka Jurić iz Zagreba, započeo je bolovanje 01.03.2010. godine. Za prvih 42 dana71 (01.03. do 11.04.2010.) naknadu plaće poslodavac isplaćuje na svoj teret, a od 43. dana (12.04.2010. godine) na teret HZZO-a. Međutim, u vrijeme početka bolovanja Jurić je imao samo 7mjeseci prethodnosg staža osiguranja. U slučaju da radnik nema ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja (dakle, u radnom je odnosu manje od 12 mjeseci neprekidno ili manje od 18 mjeseci s prekidima u proteklih 2 godine) ima pravo na naknadu plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja u visini 25% od proračunske osnovice72 u iznosu od 831,50 kuna (proračunska osnovica 3.326,00 kn73 x 25%). Potvrda o plaći popuniti će se na slijedeći način:
NAZIV OBVEZNIKA UPLATE DOPRINOSA ABC d.o.o., Zagreb Broj obveze 1 1 4 0 0 2 5 7 8 9 0

Plaće i naknade
188

POTVRDA O PLAĆI
Ime: Luka OIB: 5 6 7 8 9 1 1 2 3 4 5

1. PODACI O OSIGURANIKU Prezime: Jurić Dan, mjesec i godina rođenja: 31.03.1982. Broj osigurane osobe u HZZO 1 1 4 0 1 3 4 6 7 8 9

JMBG ili MB osigurane osobe da* ne*

Osiguranik individualne kapitalizirane štednje - II. stup mirovinskog osiguranja

2. PODACI O IZNOSIMA PLAĆE KOJA JE OSIGURANIKU ISPLAĆENA U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU tj. u razdoblju od 0 1 0 9 2 0 0 9 do 2 8 0 2 2 0 1 0
(1)

, a za mjesece: Broj sati

Isplata izvršena za mj./god. (2)
1

Plaća (3)

Isplaćena plaća (4)
3

provedenih na radu u punom radnom vremenu
4

dužem od punog radnog vremena
5

Odsutnost s rada s pravom na naknadu plaće po ZOR-u (5)
6

Ukupno sati
7

Sati bolovanja na teret HZZO
8

Sati prema kalendaru radnog vrem. poslod.(6)
9

2

09/2009 10/2009 11/2009 12/2009 01/2010 02/2010 Ukupno: 2.700,60 2.096,68 168 168

176 176 168 184 168 160 1032

3. OSNOVICU ČINI PROSJEČNI IZNOS PLAĆE ISPLAĆENE U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI, a koja iznosi (7) 0,00 kn po satu - brutto, odnosno (8) 0,00 kn po satu - netto.

Napomena:radni odnos zasnovan 01. kolovoza 2009. Nema prethodni staž osiguranja Naknada: 831,50 kn / 160 = 5,20 kn M.P. U ..............................................., 20...................g. Potpis odgovorne osobe
Napomena: Za štetu koja bi nastala zbog davanja netočnih podataka odgovara obveznik uplate doprinosa u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 71 72 73 Kod računanja dana bolovanja uzima se u obzir cijeli tjedan – svih 7 dana (dakle, uključivo subote i nedjelje). Prema odredbi čl. 42. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema odredbama čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike hrvatske za 2010. godinu (Nar. nov., br. 151/09).

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
5.2. Naknada plaće kada je radnik, osim plaće, ostvario i drugi dohodak
Ukoliko radnik, koji je na bolovanju na teret hZZO-a u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje, osim plaće ima i isplaćen primitaka po osnovi drugog dohotka (honorari), u osnovicu za naknadu plaće se, osim isplaćenih redovnih plaća kod poslodavca, uračunavaju i primitci od honorara (kojima se prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a koji čine osnovu za obračun doprinosa u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja) ako su ti primitci isplaćeni u navedenom šestomjesečnom razdoblju. Ti se primici uračunavaju u naknadu na zahtjev samog radnika (osiguranika) hZZO – u, uz uvjet da osiguranik ima ostvaren staž osiguranja74.

6. Prikaz naknada plaće za bolovanje zbog bolesti
U Tabeli 3. Dajemo prikaz naknada za bolovanje zbog bolesti, smještaja u bolnice ili pretrage s obzirom na isplatitelja naknade , na čiji se teret isplaćuje i u kojoj visini se isplaćuje. Tabela 3. Iznos visine naknade s obzirom na staž osiguranja Dani provedeni na bolovanju Postotak visine naknada Naknadu isplaćuje Naknada tereti Radnik ima više od 12. mjeseci staža osiguranja u Zavodu ili 18 mjeseci s prekidima u posljednjih 2 godine Prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru (ovisno što je povoljnije za radnika), ali naknada ne može biti manja od 70% osnovice Prosječno isplaćena plaća u prethodnih 6. mjeseci (od mjeseca Radnik nema staža osiguranja 12. mjeseci u Zavodu ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje 2 godine Prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru (ovisno što je povoljnije za radnika), ali naknada ne može biti manja od 70% osnovice Radnika ima staž osiguranja ali mu je u prethodnih 12.mjeseci uplaćena samo jedna ili nijedna plaća Prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru (ovisno što je povoljnije za radnika), ali naknada ne može biti manja od 70% osnovice

Slučaj bolovanja

Do 42.dana ili 7. dana za invalida rada Bolest, smještaj u bolnici, pretrage Od 43. dana ili 8. dana za invalida rada

Prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru (ovisno što je Poslodavac povoljnije za radnika), ali naknada ne može biti manja od 70% osnovice

Poslodavca

70 %

Poslodavac

hZZO

prije mjeseca nego je nastupilo bolovanje), a maksimalno 4.257,28 kn

831,50 kn

2.700,60

(2010.g.)

7. Pravo na naknadu za vrijeme bolovanja OBRTNIKA (i dr. samostalnih zanimanja)
Osobe koje na području Republike hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost; te osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost (obrtnici i s obrtnom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja) kao i osobe koje u Republici hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit – imaju pravo na naknadu od 43. dana bolovanja, a iznimno od od 1. dana bolovanja75. Naknadu im isplaćuje Zavod. Isplaćene naknade za bolovanje koje isplaćuje Zavod ne unose se u knjigu primitaka i izdataka (KPI). Da bi obrtnici ostvarili pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, potrebno je hZZO-u dostaviti: „ pismeni zahtjev „ tiskanicu „Potvrda o osnovicama osiguranja“ i „ „Izvješće o bolovanju“ (koje im izdaje liječnik opće prakse) i „ presliku kartice tekućeg računa, te 76 „ dokaz o podmirenim svim dospjelim obvezama doprinosa .

7.1. Osnovica za utvrđivanje naknade za bolovanje obrtnika i dr. osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost
Kao osnovica za utvrđivanje naknade za bolovanje obrtnika i dr. osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost uzima se mjesečna osnovica osiguranja koja služi za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez77.
74 75 76 77 Sukladno odredbi čl. 41. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema odredbi čl. 55. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Prema odredbama čl. 58. st. 6. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Prema odredbi čl. 85. st.1. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

3 / 2010

189

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2010. godinu78 iznose: „ za obrtnike (obveznike poreza na dohodak) 5.015,40 kn, „ za obrtnike i dr. samostalne djelatnosti - paušaliste 4.243,80 kn, „ samostalna djelatnost slobodnih zanimanja (medicinske sestre, zubni tehničari, fizioterapeuti, novinari i filmski radnici) 5.015,40 kn, „ samostalna djelatnost slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti) 8.487,60 kn, „ samostalna djelatnosti poljoprivrede i šumarstva 3.858,00 kn „ obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici, trgovci pojedinci koji plaćaju porez na dobit (poduzetnička plaća) 8.487,60kn.
Ako obrtnik (ili dr. osoba koja obavlja samostalnu djelatnost) nije bio zdravstveno osiguran po istoj osnovici šest mjeseci, kao plaća za utvrđivanje osnovice za naknadu uzima se prosječna osnovica osiguranja na koju je bila prijavljena u posljednjih šest mjeseci prije stjecanja prava na naknadu79. Isto tako, ukoliko nije bio zdravstveno osigurana najmanje dva mjeseca prema osnovici osiguranja - kao osnovica za naknadu uzima se najniža osnovica osiguranja80 koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeća za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je započeto bolovanje, umanjena za doprinose iz osnovice, porez i prirez. Iznimno, ukoliko se osnovica za naknadu utvrđuje na osnovi više osnovice osiguranja prema odluci samog obrtnika (ili dr. osobe koja obavlja samostalnu djelatnost), tako izabrana osnovica osiguranja čini osnovicu za naknadu plaće samo ako je obrtnik bio zdravstveno osiguran na tu veću osnovicu - najmanje 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj (započeto bolovanje) na osnovu kojeg se stječe pravo na naknadu81. Prosječna osnovica osiguranja koja služi za određivanje osnovice za naknadu dobije se tako da se zbroje osnovice osiguranja važećih u šestomjesečnom razdoblju i podijele s brojem radnih dana za koje su te osnovice propisane82.83

Plaće i naknade
190

Primjer 9. - Popunjavanje Potvrde o osnovicama osiguranja obrtnika iz Zagreba koji je bolovanje započeo sa 15.02.2010. godine
Obrtnik ispunjava uvjet prethodnog osiguranja ( tj. obrtničku djelatnost – po kojoj je obvezno osiguran, obavlja neprekidno 20 mjeseci). Za izračun se uzimaju osnovice koje su važile u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je započelo bolovanje. Kako je obrtnik bolovanje započeo 15.02.2010. uzima se osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za: 1) 1. mjesec 2010. 2) 12.mjesec 2009. 3) 11. mjesec 2009. 4) 10. mjesec 2009. 5) 9. mjesec 2009. i 6) 8. mjesec 2009. godine. Osnovica za obračun doprinosa obrtnika je u 2009. godini iznosila 4.849,00 kn84, a od siječnja 2010. godine iznosi 5.015,40 kn. Obračun će se izvršiti na slijedeći način:
Opis 1. bruto mjesečna osnovica 2. doprinosi iz plaće 20% 3. dohodak (rbr.1. – rbr.2.) 4. osobni odbitak 5. osnovica za oporezivanje (rbr.3. –rbr. 4.) 6. porez 15% (rbr. 5. x 15%) 7. prirez za Zagreb 18% (rbr. 6. x 18%) 8. porez i prirez ukupno (rbr.6. + rbr.7.) 9. neto osnovica za naknadu (rbr.3. – rbr.8.) 2009. godina 4.849,00 969,80 3.879,20 1.800,00 2.079,20 311,88 56,14 368,02 3.511,18 2010. godina 5.015,40 1.003,08 4.012,32 1.800,00 2.212,32 331,85 59,73 391,58 3.620,74

Obrtnicima i dr. osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost naknada pripada za radne dane u tjednu, a obračunava se kao prosječna dnevna naknada. Pod tjednom se smatra 6 radnih dana, a dnevna naknada se dobije tako da se neto naknada podijeli s brojem radnih dana u kojemu je osiguranica bila prijavljena na zdravstveno osiguranje u posljednjih šest mjeseci83.
78 Osnovice su objavljene u Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa obvezna osiguranja za 2010. (Nar. nov. br. 147/09). 79 Prema odredbama čl.85. st. 2. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 80 Najniža osnovica za obračun i plaćanje obveznih doprinosa u 2010. godini iznos 2.700,60 kuna (sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2010. godini objavljenoj u Nar. nov. br. 141/09). 81 Prema odredbi čl. 85. St. 5. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 82 Prema odredbi čl. 86.. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 83 Prema odredbama čl. 99. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

84 Sukladno odredbama Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu (Nar. nov., br. 2/09).

3 / 2010

Plaće i naknade

Valentina Bocak, dipl. oec.
Potvrda o osnovicama osiguranja popunjava se na slijedeći način:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Područni ured

o osnovicama osiguranja
1. PODACI O OSIGURANIKU - obvezniku uplate doprinosa Prezime: Broj osigurane osobe u HZZO Broj obveze 1 1 1 1 4 4 0 0 1 0 3 2 3 3 3 4 4 5 5 7 6 6 Ime: OIB osigurane osobe JMBG ili MB osigurane osobe da* ne* 5 6 7 8 9 1 1 2 3 4 5

POTVRDA

Osiguranik individualne kapitalizirane štednje - II. stup mirovinskog osiguranja

2. PODACI O OSNOVICAMA OSIGURANJA NA OSNOVI KOJIH JE OSIGURANIK BIO OSIGURAN U POSLJEDNJIH ŠEST MJESECI PRIJE MJESECA U KOJEM JE NASTUPIO SLUČAJ NA OSNOVI KOJEG SE STJEČE PRAVO NA NAKNADU tj. u razdoblju od 0 Osnovica osiguranja za mjesec/godinu (2)
1

1

0

8

2

0

0

9

do

3

1

0

1

2

0

1

0

(1)

, odnosno u mjesecima: Dani bolovanja na teret HZZO
6

Iznos osnovice osiguranja (3)
2

Ukupno obračunat porez, prirez i doprinos
3

Datum uplate doprinosa
4

Iznos osnovice osiguranja - neto - (4)
5

Radni dani u kalendarskom mjesecu(5)
7

08/2009 09/2009 10/2009 11/2009 12/2009 01/2010 Ukupno:

4.849,00 4.849,00 4.849,00 4.849,00 4.849,00 5.015,40 29.260,40

1.337,82 1.337,82 1.337,82 1.337,82 1.337,82 1.394,66 8.083,76

3.511,18 3.511,18 3.511,18 3.511,18 3.511,18 3.620,74 21.176,64

26 26 27 25 27 26 157

Osnovicu čini prosječni iznos osnovica osiguranja na osnovi kojih je u posljednjih šest mjeseci osiguranik bio obvezan obračunati i platiti doprinos za zdravstveno osiguranje, umanjenih za zakonom propisane poreze, prireze i doprinose, a koja iznosi a koja iznosi 134,88
(6) (7)

kn po danu, odnosno najniža osnovica osiguranja (čl. 105 Pravilnika), kuna mjesečno - bruto, odnosno kuna po danu - netto(8)

3. PODATAK O UKUPNOM IZNOSU DOHOTKA u razdoblju od iznos od utvrđen na osnovi ukupno (slovima potvrd-e-a isplatitelja primitaka, koje-u osiguranik prilaže uz ovu potvrdu.
(9)

do

:(1) kn8)

3.1. Prosječni dnevni iznos primitka u kunama:

3.2. Osnovicu čini prosječni iznos osnovica osiguranja i primitaka isplaćenih u posljednjih šest mjeseci, a koja iznosi U _______________________________, 20_____ g. M.P.

kn po danu neto (10)

Potpis odgovorne osobe

NAPUTAK O NAČINU ISPUNJAVANJA Potvrdu ispunjava u dva primjerka ovlaštena osoba za obračun bolovanja hZZO-a, od kojih jedan primjerak dostavlja osiguraniku 1) Upisuje se prvi dan prvog mjeseca i posljednji dan posljednjeg mjeseca, s naznakom godine, šestomjesečnog razdoblja, 2) Upisuju se mjeseci, s naznakom godine, za koje je u razdoblju pod (1) utvrđena osnovica osiguranja osiguranika, 3) Upisuje se osnovica osiguranja na koju je osiguranik osiguran, 4) Upisuje se osnovica osiguranja umanjena za zakonom propisane doprinose, porez i prirez (stupac 2 – stupac 3), 5) Upisuju se svi dani u mjesecu, osim nedjelja (čl. 103. Pravilnika), 6) Upisuje se iznos koji se dobiva kada se zbroj osnovica osiguranja podijeli s ukupnim brojem radnih dana (stupac 5 : stupac 7), 7) Upisuje se najniža osnovica osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, važeća za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, 8) Upisuje se iznos koji se dobije kad se osnovica pod (7), umanjena za zakonom propisane doprinose, porez i prirez, podijeli s brojem radnih dana mjeseca na koji se odnosi, 9) Upisuje se iznos koji se dobije kad se ukupno ostvareni drugi dohodak u šestomjesečnom razdoblju (toč. 3) podijeli s brojem dana tog razdoblja, uzimajući za tjedan šest radnih dana, 10) Upisuje se iznos koji se dobije zbrajanjem iznosa pod (6) i pod (9).

3 / 2010

191

Bolovanje zbog bolesti – obračun na teret poslodavca i HZZO-a
Prosječna dnevna naknada iznosi 134,88 kn (= iznos osnovice osiguranja neto / radni dani u kalendarskom mjesecu = 21.176,64 kn / 157). Obrtniku će se naknada za bolovanje na teret HZZO- a isplaćivati od 43. dana bolovanja, tj. od 28.03.2010. godine. Kod računanja dana bolovanja uzima se u obzir cijeli tjedan – svih 7 dana (dakle, uključivo subote i nedjelje).

Plaće i naknade
192

Ne zaboravite:
„

„

„

„

„

Radnik koji je privremeno nesposoban za rad (zbog ozljede ili bolesti) ima pravo na naknadu plaće za to vrijeme i to prvih 42 dana (odnosno 7 dana za invalide rada) na teret poslodavca, te od 43. dana (8. dana za invalide rada) na teret HZZO-a, koje poslodavac isplaćuje i traži refundaciju od HZZO-a. Visina naknade plaće za vrijeme bolovanja koju poslodavac isplaćuje na svoj teret ovisi o odredbama ugovora o radu, pravilnika o radu ili kolektivnom ugovoru (ovisno što je povoljnije za radnika i ne može biti manja od 70% osnovice. Ta se naknada smatra plaćom i podliježe obračunu obveznih doprinosa te poreza (i prireza, ako je propisan). Naknada plaće na teret HZZO-a ne može biti niža od 70% od osnovice za naknadu (prosječno isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci po satu rada), niti manja od 25% iznosa proračunske osnovice (što za 2010. godinu iznosi 831,50 kn). Nakon 6 mjeseci neprekidnog bolovanja naknada iznosi 80% od osnovice. Naknada u visini 100% osnovice propisana je za određene slučajeve, no ista ne može biti viša od iznosa proračunske osnovice uvećanog za 28% (što za 2010. godinu iznosi 4.257,28 kn). Da bi radnik mogao ostvariti pravo na puni iznos naknade na teret HZZO-a mora imati ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili manje od 18 mjeseci s prekidima u proteklih 2 godine). Obrtnici (i dr. osobe koje obavljanju neku od samostalnih djelatnosti) imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a od 43. dana bolovanja (8, . dana za invalide rada), a osnovica im se određuje na osnovi osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, u visini od 70% do i 80% nakon 6 mjeseci neprekidnog bolovanja, odnosno u 100% iznosu u propisanim slučajevima, uz uvjet prethodnog staža osiguranja (12 mjeseci neprekidno ili manje od 18 mjeseci s prekidima u proteklih 2 godine). U protivnom naknada ne može biti veća od 831,50 kn (25% proračunske osnovice).

3 / 2010

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->