P. 1
SamSvojMajstor-Sve o Grijanju

SamSvojMajstor-Sve o Grijanju

4.0

|Views: 13,019|Likes:

More info:

Published by: Милош Глигоријевић on Jul 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/15/2014

pdf

text

original

t hnomon PULA.

YUGOSLAVIA
@r:---- - - - - - - --,
I E
SOLARN APARATI
ENE R G I JA SUN C A J E U V A SI M R U K A M A
Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.
Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg
ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv
cists i besplatna energija sunca u
izvor - sunceva energija nsslm je rukama.
O
d svih solarnih sistema najekonornicni­
. ji su oni za pripremu topla vode . U pul­
skom TEHNOMONTU na tom je podru­
cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je
bogat a potrainja stalno raste .
Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20
3 2
posto uz novosti, promjene i nadopune sistema
nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam­
pova i turistickih naselja, od Kanfanara do Dub­
rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih
uredaja ovog proizvodaca,
TEHNOMONTOV salami sistern THERMOSOLE zapripremu topIe vade.
Trenutna je novost masovna proizvodnja
novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i
prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i
cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn
spojem pa se lagano vade i demontiraju. Jasno, u kompletu je i
toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up­
SOLARNI MODUL SM15
ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju.
• kornpektni sklop koji sadl ii
TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so­
ekspanzijsku posudu,
larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi
clfk ulacijsku crpku, sigurn osni
ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER­
vontil, zasune, nepovratni vontil,
MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju stnvim: za punjenj e i prainj onj e
potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT Wdva termometra i manometar.
50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene
Svu je spojeno a prikljuCCI su
/oI C) 25 (0 I")
c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1
rr.oze raditi i pri visim temperaturama.
Kompletiranje ovog sistema je vrlo
jednostavno pa ako vidite naprimje r na
susjednom krovu tri kolektora TEH NO­
MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu
TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik
ad 300 litara).
Ovakvi investicijski zahvati isplate se
smanjenjem troskova za energiju u toku
cetiri do osarn godina sto ovisi 0 kl imat­
skim uvjetima i rezimu potrosn]e vode.
No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog
smanjenja troskova vee je i zalog boljoj
buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs
okolisa, (bi) .
'1/ 50LARNI80JLER 58 301 j
I
58302
i
' sadriaj bojlera 300 titara 5
jednim izmjenjivacem lop/ine
,. 'J.'
to od 1,63 In' (S8 301) ill dva

to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7
• . , ., v "

'I- In'(S8302). Ugraden jei el-

ektrogrijac 1500 WIesv; up-
.... . ./
ravljacko-regulacijski ele-
menD.
50LARNI KOLEKTOR SKT
40
• ravni ploeas& ko/eklor ima
bakreni apsorber, kaljeno
stakJo i kue;ste
'dimenzije1964x 1034 r 86cm,
solama povrSina 1,9 ' m2a
masapraznog je 49 kgdokje
sadri aj Ilu;da 1, 5 litara
, pnkljueci - dvijaspoJnlceza
C
5!
C:=:=--.,
bakrene cijevi e 12mm
tehnomont
DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"
52000 PULA, Industrijsks 27
Telefon: 052123-444,
telex: 25231 YU TMP PU
Oznake Broj
osoba
Broj kolektora
SKT 40
Sadrza]
solarnog boJlera
THERMOSOLE 23 do 4 2 300 I
THERMOSOLE 33 5do 6 3 300 I
THERMOSOLE 46 7do 8 4 2x300 I
THERMOSOLE 56 9 do 10 5 2x300 I
oll,n-ll "'tt '"a za grijanje
grijanja
olacija
"
SVE 0 GRIJANJU-nwidn
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje
magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg
iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s
cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0
grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. Toje
poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo
jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled
raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentiranih da
su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima.
Direktor i glavni i odgovorni urednik
I\"A.N KREUTZ
Autorprojekta i
teksta je dipl. inz.
BRANKO ILJAB, koji
SVE 0 GRIJANJU
je zahoaljujuci suojim
Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR
napisima u magazinu
Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas
SAM postao poz nat
I Urednik izdanja: Tomislav Toth / ­
kao strucnjak za to po­
St rucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic
drucje, pa je postao i
Uredenje i obrada teksta: Lidija Oreskovic
Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i
Tomislav Toth
suojeursna medijska li­
cnost pojaoljujuci se u
Xa slovna stranica: Tomislav Toth
raznim TV i radioemi­
sijama. Baoeci seproblemima grijanja..stednje energijc i
racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti
u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer
Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti
prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto
tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz
njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika
magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i
truda s osnovnom namjerom da sesvima nama pomogne
kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati
grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua
toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za
prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se
morate sami pobrinuti.
Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim
zeljama za toplinu nasili domova.
Srdacno Vas~ M"
Izdavaeko-poslovni centar
41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2
Telefon: (041)528·460, 528-462, 528-507
Telefaks: (041)522-802,
teleks: 22328 yu sam zg
Tehnicko uredenje: Mirjana Mecava,
Lovorka Crha i
Jadranko Markee
Crtezi: Jad anko Markee
Unos teksta: Zdenka Jazbinsek
Craficka obrada: DTP Apple Macintosh
Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic
Dokumentalisti: Irena Majevskij i
Marjeta Kerovec
Uredriik za marketing i propagandu:
I :\iH'5 Kraljevic
I Agencijske usluge: "Energetika-marketing"
Pornocnik direktora za ekonomske
posIove: dipl. oecc Rajka Smolek
Administrator: Ana Koren
(
Predsjednik Savjeta IPC SAM:
prof dr. Darko Maljkovic
Izdavac: i.p.c, SAM
Tisak: TCR DELO 1990.
Copyright IPC SAM
Medunarodna prava posredovanjem VPA.
Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska
prava su zasticena. Zabranjuje se svako
pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u
cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na
promet odlukom Republickog komiteta za
prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu
SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi
iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s
namjerom da pomognu Citateljima, ali ne
mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u
slucaju neuspjeha.
6 GRIJANJE
NARUDZBENICA
SAM SPECIJAL- SVE 0
GRIJANJ U 90 .
Narucujern knjigu
T Z va
od poilu do v rande
po prctplat noj cijeni - 20 posto
jcftinijc kom, cijena po
pri mjerku 350 d + postarina.
Ukupna cijena .
Molim da mi jc po izlasku iz tiska
knjigu posaljetc pouzecern na
adresu:
Ime i prezimc
Ulica i broj
Postanski broj i mjcsto
Datum
Vlastorucni
potpis
Narudzbenicu citko popunile
posaljite na adresu nase
redakcije: i.p.c. SAM, Avenija
Borisa Kidrica 2/8B, 41020
Zagreb.
1
TOPLINA
ZIVOT ZNACI
Za prikladno odjevene osobe
koje obavljaju posao u sjedecem
poloiaju, bez vdih fiziCkih
napora, najzdravija je sobna
temperatura zraka
izmedu 20 i 21°C.
'4 H;F'*
. p. fK Pt:.&
, . l ... ",. %i::e:,:

LJUDSKO TIJELO JE SAVRSEN STROJ
Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju
gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl,
neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi
okoline.
Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez
obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53°C u
Sahari pa do -72°C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da
nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku.
Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga­
ranjem hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i mi smo pee u kojoj stalno plamti tiha
vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje
okolini. Kada ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski
izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno l°Cfh, tako da bi zajedan
dan narasla na oko +60°C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42°C,
takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty.
bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- /
zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su tempera­
turne varijacije koje zavrsavaju smrcu.
TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV
Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove
i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije
ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka. Izvor te energije je zapravo u procesu
izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem
zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju
topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemij­
sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re­
guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,
izlucivanjern.
Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska
temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza
se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze
dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i
ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena, cest o su hladne noge), a tek zatim trup
i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U
obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo
ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We.
Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije
dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces
isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1Jitru znoja tijelo utrosi na ispara­
vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da
tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u
ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature
znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu
gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto­
riji treba odrzavati:
• adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22°C)
• srednju relativnu vlaznost (50 do 70%)
• eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)
• ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)
SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK
Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To
ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna
rjesenja,
8 GRIJANJE
_ _ --- - - - - - - - - TOPLINA ZIVOT ZNACI
1:- - rucljivo je odrzavati slijedece temperature u stanu:
_ rni bor avak i radne sobe: IS do 20·C
.:: :- a ' a soba: 15 do IS·C
:-: _- inj a i kuhinja s dnevnim boravakorn 16 do IS·C
.-: _ aonica: 22·C
ije i zahod: 20·C
:. :.s. '. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin­
_ • ajbolj e je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske tern­
e, medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da
siediti u kosulji kratkih rukava.
" tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20·C trazi
arr osak energij e od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25·C,
, :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo.
iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju
. .- : prat it i stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja
-or a.
_
. .. .. . ..
: "."W.t,H''''«'.:«H. ,, :% ..
•n f* d
'}",.h I
Ako zbog osieca]« nelagode,
hladnoce, ielite pojacati
grijanje, najprije pogledajte
iemperaturno stanje na
sobnom termomeiru, jer moida
je to samo trenutni tjelesni
poremeca] iii pocetak bolesti.
lA
,,­
"" 5'':\''1' . '":lJ r m
..f.

e=r;;f1Mfffi. ii:
::;1 s
Inienziono iskoristenie energije
bitno narusuie raunoieiu
okoline.
Troikoui saniranja steta
uzrokouanih zagadenjem
okoline su oko sest pula ueci od
ulaganja u zaititu .
. ACtKOUNE
-
GRIJANJE 9
2
PLANIRANJE IIZVEDBA
ZIVOTNOG AMBIJENTA
Mnoga znania koja smo stjecali
kroz stotieca i koja su cesto bila
usmjerena protiv prirode,
sada treba iskoristiti za njezinu
renesansu ,
Hipokaust - centra/no
grijanje lz antltkog doba,
po ideji je pretec»
d a n a ~ n j e klimatizacije.
KAKO JE TO BILO NEKAD
Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio
utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg
covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.
Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.
Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni­
tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis­
tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.
Kako to i sarna r ijec kaze (gre. hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu
grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki
74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.
Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.
Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod
vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz
hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore
svjezi zrak.
Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao
topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi ,
U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.
U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve
to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros­
toriju.
Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni
su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.
i 16. stoljeca.
Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno
su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnjestalo pokraj zida, obzidavalo
i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan­
tama egzistira jos i danas.
Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline
i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje
prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u
19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.
U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim
sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih
cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
to GRIJANJE
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE
ZAGRIJAVANJE STUPOVA
l .....
• II . • ; •
; / ... .
. . 0
. .?
1 "1 '/1 -.
_ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA _
KAKO JE DANAS
,- naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina
srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),
_ , : _ ' 3 su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske
- , . : im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli­
_ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih
_ - r: j radnih prostora.
=-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena.
• : ot krivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i
_ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla
:: _inj a i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za
• :-' : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom sve se uspjesnije
.:aj u i sistemi koristenja topline sunca.
=' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina,
- - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi
zrs ovirna, nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To,
im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno
. ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke,
- funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo­
. __ rost i i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni
- ri st it i. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno
- = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari
. · =:em, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas
.: 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis­
:c rni zagrijavanja.
Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi)
'- eo a detaljnije objasniti .
Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji
:, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki
.: gi - alternativni izvor topline.
Ivr ij ezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto
- azivaj u alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni
." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u
, iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni
izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva
e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je
snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u
. ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.
VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE
Uredaji za grijanje mogu se sistematizirati po razlieitim kriterijima: prema
vr st i goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak,
suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa: tzv. Iokalne i
entr alne izvore topline.
Lokalni izvori topline su oni kod kojih su izvor topline (loziste), odnosno proces
nj enog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su,
.ednostavnije receno, razne peci od onih starinskih na drva iIi ugIjen do moder­
nijih na naftu i plin pa i elektrienu struju (npr, termoakumuIacijske peci).
Centralni sistemi za zagrijavanje iIi centralno grijanje su sistemi kod kojih je
izvor topline (loziste) na jednom mjestu, a iskoristava se na drugom. Toplina se
do mjesta upotrebe prenosi pornocu posrednog medija, koji je najcesce voda, ali
moze biti i para, ulje iIi zrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U
stambenim prostorima to su najeesce svima dobro poznati radijatori.
Na prvi pogled nista se nije promijenilo od antiekih vremena: neka vrst peci je
i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor top line, dok je
hipokaust predstavnik sistema centralnog zagrijavanja, Medutim, unutar tih dvaju
osnovnih koncepata zagrijavanja danas raspolazemo sirokim spektrom tehniekih
mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima
koristenja. Svaki od ta dva osnovna sistema ima svoje prednosti i nedostatke te
Znanstvena preduidanja
govoreda ce cijelo slijedece 21.
stoljeee biti obiljeieno inte­
ligentnim povratkom prirodi.
wT1"OKOUNE
-
GRlJANJE 11
_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
Opstanku covjecanstva prijete
cetiri opasnosti:
• totalni svjetski rat
• svjetski ekonomski kolaps
• globalna ekoloska katastrofa
• demografska eksplozija
svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja treba temeljito
upoznati,
U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim
izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni
u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji
u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje
kako mikro tako i makroklime. Medutim, najznacajniji su zahtjevi korisnika i
njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu
obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone
zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko
sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste
u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj
sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo
ili goste u kuci na nekoliko dana.
Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako
danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na­
selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u
sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko,
podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo
relativno nove konstrukcije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate
varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao
kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u prihlizrio ravnopra­
van odnos s drugim sistemima.
Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih
saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra­
cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih
faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka.
KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA
Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.
Tako danas znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih
temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas
grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga
tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog
zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem
(isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuj e" nam toplinu na oba ta nacina
ali u razlicitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona
svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za
zdravlje i radnu sposobnost covjeka.
Na osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da
udovoljava slijedecim zahtjevima:
• zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre­
menu;
• temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima;
• grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,
u odnosu na promjene vanjskih uvjeta;
• grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli­
novi iIi prasina;
• ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to
su psihcloski efekti grijanja);
• povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SO·C.
Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze
uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je
hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni
hladno za noge" i s1.
Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20·C, u donjoj
zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul­
tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje
glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na
ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne
kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"
12 GRIJANJE
~ - - - - - - - - - - - - - - - - - --­
_ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24
Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo<skog,ijanje'
(radijalori na vanjskom liduj
ska temperaturna slika kod razlicitih necine grijanja.
Pri
»dsvenj u
i zot ine u
okolni
- • bij ent
. medu
_- --Iorskog 90
j p odnog ­
. el ika je
qrijanja
raztika.
-akvoj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima
: z ' , podno grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. Zacijclo,
' ''... s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni
- - j er ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal).
Radij at or i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka, pa ako nisu uz vanjski
.; ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka. Uz to cirkulacija nije
- " erget ski ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u
.:= 'rnj im dijelovima prostorije. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna, a kod
-adij a tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija.
Visinska temperaturna
stika vrto je reztictte, Mo
znscsjno utjece na
ekonomicnost grijanja i na
osjecs] ugodnosti.
Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela - peri iii podnih
instalacija - sto nih, jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka, a to je
vazrio za ugodan filing. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem­
peraturnim rezimorn rada, sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele­
menata, ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno
kompenzirati.
Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40·C kao kod rezima podnog grijanja,
zelirno postaviti radijatore koji se inace postavljaju na sistem centralnog grijanja
GRI]AN]E 13
________PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
- - - ------., 2,5 ""'.----rnr­__- ---,--­ -
15m
a.75m
1m 2 m 3m 4m 5m 6m
t .s m
o.rs m
0,4 m 1.4 m 2,4 m 4,6m
Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno 0 uda/jenosti od
vanjskog zida .
2,5m
1,5m
v,75m
Kod podnog grljanja stika je drukclja.
Podno je grljanje
najraclona/nlje i po
temperaturno] sllci
najbllle Idea/nom.
Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski
zid.
To je moquce csk i ako su to
velike stak/ene povrsine.
(s rezimom rada 90/70·C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli
trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja.
Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima
toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu
povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati
niskotemperaturni rezim grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.
U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i
jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt
odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako
ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se
tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje
na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri
i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil
smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnije­
niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po­
dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.
Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci
radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju
na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.
Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim
zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.
14 GRlJANJE
_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
e ncj te zavjese spustetl
- t eko radijatora, no ako
_::5 zellte da yam vise do
- -:fa postavite regulaciju
preko termostatskog
ventita s odvojenim
osjetnikom.
I
I"
-: tL
I : \' .
;
/
/
/
(
/
f,
(
ZASTITA OKOLlNE
OBU/IVA(A CETIRI
OBLASTI
• odriavanje cistoce zraka
• obradu otpadnih voda
• obradu otpadaka
• smanjenje buke
rrii:::;() i:;:::
Zavjesa ispred radijatora
spreceva pravitnu
cirkulaciju lop log zraka.
Ne postavljajle radijatore na unutresn]« zidove, jer
visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno
udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs]
ugodnosti znatno smanjen.
II
Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i
ekonomlcno i ugodno rjesenie.
GRIJANJE 15
________ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
I najbolja toplinska izolacija
cijele kuce - ioplinska [asada,
sudjeluje u ukupnim
troskooima izgradnje objekla s
3 do 4 posio, a doprinosi
smanjenju troikoua goriva i do
50 poslo
w
IJ\STI1A
Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora
koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnozarece,
stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod
njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje,
jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja
a osjecaj ugode jaci!
TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA
Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora
prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave­
denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima
lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor
gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce
nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci
razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvalju­
juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec
o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo
bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih
obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u
drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla
i odrzavala neka zadana temperatura.
Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala,
a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle postici sto
povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo
na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u
brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u
potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.
Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati
ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske
IizOl i l'ka. 1
OSNOVNA ZBUKA
ACRYNOLIT
Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na
novim iii starirn zidovima s malorn iii
ncdovoljnom toplinskoizolacij skom
sposobnoscu.
JUBIZOL sistcm izradujcmo od
STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine,
Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i
izradujc osnovna zbuka. Plastifi ciranc
mincralnc zbukc prcporucujcrno za
zavrsnu obradu Iasade.
Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upot­
rcbljavamo KOMBI-S plocc, To su
izolacijske gradevinske STIROPOR ploce
s obostranorn oblogom od
CEMENTOPORA, koji
omogucuje vccu cvrstocu i bolju pri­
onljivost za sve klasicne Iasade.
izolirka.
Industrija izolacijskih materialov, 61110
Ljubljana, Ob zeleznici 18,
telefon: (061)443-096,
teleks: 31585 yu izo,
telefaks: (061)445-182.
JUBIZOL
toplinska fasada
ZID OD
OPEKA
ZID OD
OPEKA
KOMBI·S PLOCE
RAZBIZ MREilCA
CEMENTNI SPRIC
PRODUZENA
ZBUKA
KOMBIFAS-S
toplinska fasada
16 GRJjANjE
----- - ---_._._.__.
____PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA
_-:
=
: - -
_ s
_: ' _
sza
X pune eigle debljine 38 em, kojem
vsre puna drvo od 8,2 em nekad se
trao zadovoljavajucim i u pogledu
topline. Danas koefieijent njihove
sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne
java propisima 0 cuvanju energije i
j e samo za objekte u kojima se ne
0 (kuc« za odmor i sl.). A koliko je
5 j os kuc« sa zidovima od 25 em bez
ikakve dodatne toplinske izolaeije? '--­
38 em
--'
140em
irancst i prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja,
___i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje.
's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego
st va kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih
anj a imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih
_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati.
_- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija
J . e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji
- pogr esnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i
e inst alacij e grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom
• "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna"
Jredit i potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem
rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to
- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne
-- skove takvog grijanja.
Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za
cplinsku izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte.
. . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima. Dovoljno
=- sje st i i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is­
_ at i ulozit i u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na
it u dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije
j e nokr at no) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate
" ijavanj e okolne atmosfere.
\"a kraju, nije bez znacaja ni cinjenica da provodljivost zidova, stropova i podova
ut iece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. Dobro izolirane
rost orije zadrzat ce duze ugodnu hladovitost kad je vani nepodnosljivo vruce, isto
kao sto ce se zimi lakse zagrijavati.
Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne
pripada temi grijanja. Nazalost, ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi!
Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu, na otparavanje vlage
t rosi se velika kolicina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is­
_
S obzirom na mspolozive
materijale, njihove eijene I
cijene energije danas je
prihvatljiva vrijednost
koefieijenta k maksimalno
0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci:
gubitak topline po m2 i
svakom stupnju Kelvinove
skale razlike izmeau
unutrssni« I vanjske
temperature, lzmzeno u
vat/mao Vrijednost stupnja
Kelvlna i Celsiusa je ista
(vidt detaljnije u poglavlju 0
proracunavanju grijanja).
Zid od eigle koji bi
udovoljavao ovom kriteriju
morae bi bitl debeo
minimalno 80 em i zbog
toga se u modernim
gradnjama primjeniuje tzv.
sendvic konstruke/je kod
kojih grac1evinsklmaterijal
{drvo, beton, eigla i sl.) ima
primarno konstruktivnu
funkeiju a lagani pjenasti
materijali iii mineralna vuna
u odgovarajucoj debljini
oslguravaju potreban
stupanj toplmske izolaeije.
Zid moderne montsme kuce
debljine 20,4 em s
koefleijentom k =0,46 W/m2
k odgovara zkiu od pune
elgle debljine 140em.
• Prije gradnje obavezno
konzultirajte struinjaka kako
biste energiju iskoristili sto
racionalnije.

-
GRIJANJE t7
________

0# ktJhJft
Dvostruki prozor, vrata i
prozori sa posebnim iermopan
siaklima, dobro brtv1jenje i s1.
biino smanjuju gubitke topline.
$'0
t» '1
-
PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _
platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze
"osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz
temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za
novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova
ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora
biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto
zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.
Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete
razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku
izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje
hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,
pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema
grijanja.
• PROZORIIVRATA
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline
pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz
njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.
U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu
sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji
prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj
deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise
paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a
ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas
prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi
plastike.
Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie­
konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.
Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.
Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time
ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu
grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze
se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature
po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto
nije udobno moze i skoditi zdravlju!
.8 GRIJANJE.

• I
. -sa odusevtienie Napetost Zaprepaf;tenje
ij azam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost
lIu stracije: Nenad Meeava
Frustracija ... a tada je
:2 jedini tztez za... ... smirenje ... psihijatar
«_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke
zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po
proizvoascs opreme ... tom nalogu.
Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke
montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na
pokuseti spasiti stvar. kraju cijeli posao na svoj
necin.
GRlJANJE 19
---------------------------------------------------""""lII*''"____
OKIPOR JE TRAJAN
TERMOIZOI1ACIJ:S·l(I::MATERIJAL
.:.: . .. .. ..
U izgradenoj kuci
OKIPOR se nc vidi, ali
njcgova se prisutnost
trajno osjcca u svim
vanjskim konstrukci­
jama! Ispravno
primijenjen i ugraden
OKIPOR traje koliko i
eijcla zgrada. Vise od
cctvrt stoljcca vlastitog
iskustva i dvostruko
toliko iskustva inozern­
nih partnera, garanti­
raju da su prcdlozena
rjescnja potvrdena dugogodisnjim
iskustvima.
. . . .
. .
, ';;'. :' ..
Mi nc ckspcrimcntiramo s varna!
Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0
tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc
univcrzalni izolaeijski materijaI.
Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje
sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali
sarno u suhom stanju. Ako takvi
rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i
vlagom - ~ t o se redovno dogada u
uvjetima pri gradcnju - gubc
izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih
treba zasticivati raznim dodatnim
slojevima od vlaznih podloga, jer ne
rnoze sc ~ e k a t i da se podlogc potpuno
osuse. Za prosusivanjc novogradnje
ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu,
zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko
godina, a pri gradenju vrijeme je
zaista novae.
OKIPOR je otporan na vodu. Odlican
je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno
ugraditi uz jos vlaznc podloge, te
svojom strukturorn
adjeljujc i ~ t i t i starn­
beni prostor od
nczeljcnih utjeeaja i
usrnjerava prosusivanje
prema vanjskim
dijelovima objekta,
Prednost OKIPORA su
i njcgovc relativno
vel ike rnehanicke
cvrstocc, uz mogucnost
lagane obrade i
ugradbe. One mu daju
najuniverzalnije rno­
gucnosti primjene na svim elementima
zgrade, ad podova i zidova, do
stropova i krovova.
Za lijepljcnje i prcrnazivanjc
OKIPORA postoji niz srcdstava na
bazi plastike dispcrzirane u vodi.
Takva sc sredstva primjenjuju sve vise
za prcmazc zidova i drva (polikolori ,
hidroluks sisterni, siprokol i drugi),
jer su pogadniji i manje opasni za rad
i primjcnu. OKIPOR se ne smije
lijepiti niti premazivati sredstvima
A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju
se troslojne kombi-plocc, kod kojih je
OKIPOR debljine 4-5 em obostrano
oblozcn drvolitom debljine minimalno
2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc
jednostavno - klinovima s podloscima
pribijaju na drvenu potkonstrukeiju,
treba paziti da jezgra od OKIPORA
bude na rubovima uvijek zasticcna
oblogom. Ovakve su troslojne
kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa
sc njima mogu izvoditi i pregradne
stijene pri adaptaeiji potkrovlja.
Unutrasnje plohe drvolita normalno se
zbukaju. uz primjenu zieanog, anna­
tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza).
B Podove negrijanih i provjetravanih
tavana ili dijelova tavana treba vrlo
efikasno izo lirati, jer kroz te se
konstrukeije, uz podove, gubi najvise
topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce
polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6
em . Sastave ploca treba u svakom sloju
polagati na izrnjcnicno, Ispod ploca
treba poloziti dva sloja polietilenskih
folija kao kocnicu pari koja prod ire
odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko
njega - direktno - bez posrednih slojeva
(ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu
debljine 4 em
C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA
polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog
betona prigusivat cc buku uslijed hodanja
na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i
akusticki izolator. Za ovakve namjene
upotrebljava se speeijalni tip
OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR,
opet u kombinaeiji s polietilenskom
folijom.
D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada
primjenjuju se OKIPOR FASADNE
PLOCE od posebno stabiliziranog i
kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se
i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim
nehrdajucim drzacima, plasticnim
dispcrzijarna oplemenjenim eementnim
mortovima (oprez: uvijek i sarno na
vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim
glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim
slojem istog materijala u koji se, kao
ojacanjc, ugraduje armatuma staklena
mrczica, cije su niti jake poput eelicnih
ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5
mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni
fasadni premaz iii druga obrada u tankom
sloju.
TERMOFASADA s OKIPOROM stiti
zgradu i od prodora kise tjerane vjetrom,
nema neugodnih evjetanja i mrlja od
salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je
mehanicki evrsta i trajna.
E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska
obloga OKIPOROM mozc se zastititi i
fasadnom eiglom.
F Kod ravnih krovova, koji su
najkomplieiraniji dijelovi zgrade,
OKIPOROM se mogu izvoditi kon­
strukeije koje garantira potpunu zastitu
hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii
se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru
zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna
od promjena temperature - smrzavanj a i
pregrijavanja - uvijek u zoni pribli zno
jednake temperature. Voda koja prelazi
preko OKIPORA nece bitno smanjiti
......... ._-----------------
ROM
E KUCU
, UZVRATIT
STEDOM I

' 0 hlapljiva otapala. To
- I nitro bojc i lakovi,
clazure za drvo, bitu­
_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi
IZ tih srcdswva­
ve pare - rastopit ce
sti OKIPOR, isto kao
- _ kisclina rastopila tanku
turnu mrezu kad bistc je
_ • 1 i prcmazivali!
' u OKIPOROM, uzvratit
. ' dam i komforom!
[I
oZagreb, Zitnjak bb
Prodaja Zagreb,
041)231-781, 231-439
r daja Skopje, Gradski
ovinski centar Kula 217,
91000 Skopje,
091)232-144, 228-435.
izolacij sku sposobnost, niti mu
ti strukturu (podsjctitc sc: plovci
rih mrcza takodcr su izradeni iz
ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju
. zane krupnozmatim rcsctanim
rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija­
Treba primijeniti kvalitetni,
pomi OKIPOR vec« debljinc (jcr
vodc ipak narusava toplinsku
iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc
OR PATENTPLOCE proizvedcne u
' rna (TIP 5-3), cije su povrsinc
ianc profiliranim kanalicima za
nje vode, ana rubovima imaju
te urcze za medusobno prihvacanje
ih ploca. Ovako postavljenom
nsxorn izolacijom se sledi jer nisu
.: i svi hidroizolacijski slojevi i
. izc se trajnost i sigumost od procuri­
1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i
, zclcni, ckoloski krovovi,
H pr ikazuj e primjenu OKIPORA u kon­
.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od
; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce
raj u biti rnedusobno cvrsto sljubljene,
I
l (b FINALNI POD (PARKET)
I
CZ.) BETONSKA
). 4 em
<J) OKITEN FOLIJA
.
-o:

J.: £/


PLAST . r- r,;.
(1 BETONSKA .....6
4 em
d) OKIPOR 2 3 em
5
KONSTRUK·
I I. 0.2 mm
(j;) ELASTIFICIRANI OKI·
( 1) DRVENA
r CIJA
(2" DRVOLIT 2 em
OKIPOR 4·5 em
DRVOLiT 2 em
2BUKA ARMIRANA 2 em
'( POR 2 em
(s) NOSIVA PLOtA
I
:i) FINAlNA FASADA <t) STROPNA 2BUKA
3mm
,2, ARMIA.
1 2BUKA 5 mm
:J/ OKIPOR FASADNI
x
(1) )J . • / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2
ZID (OPEKA BETON) (2'.// / / / 1 mrn
UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt> @ NOSIVA PLOtA
'" .. -"/ STROPNA 2BUKA

2 RESETANI SWUNAK
l. OKIPOR PATENT

PLOCE 10 em
HIDROIZOLACIJA

BETON ZA PAD
, 6 NOSIVA PLOCA ­
OJAC;ANA J.
0) STROPNA
] 3 x 0.2 mm
PIJESAK
() ZBIJENI SLJUNCANI
. NASIP
=
L-L
$
f l
2,
4'
1
/5
'f'
Q.; FINALNI POD (PARKET)
CV BETONSKA KOSULJICA
(31
4 em
OKITEN FOLIJA
r 1 x 0 .2 mm
'4 ELASTIFICIRANI OKI ·
POR 2 em
5 NOSIVA PLOCA
6 STROPNA 2BUKA
$
OPEKA
OKIPOR 8,10 em
HIDROIZOLACIJA
ZID
UNUTARNJA 2BUKA
, 1)
I '2:
3J
4'
5)


POD (KERAM.
PlOCICEj
BETONSKA
4em
j . OKITEN FOLiJA
1 x 0.2 mm
J. OKIPOR 2 em
(5' NOSIVA PLOtA
,,6) OKIPOR 4-5 em
,1' DRVOLiT 2 em
\6) 2BUKA ARMIRANA 2 em
d", FINALNJ POD
BETONSKA
j UICA
' 3) OKIPOR 5-6 em
(4: OKITEN FOLiJA
a rubnom trakom od OKIPORA treba
zastititi i podnozjezida. Po ovako
pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz
malo paznjc i voziti kolica s materijalom
pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je
jedini matcrijal koji se moze polagati i
direktno na uvaljani i pijeskom posipani
sljuncani nasip preko kojega je polozcna
polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI
Zagreb), otpada izrada donje, podloznc
betonskc ploce, cime sc postize znatna
ustcda pri gradenju.
G Podovc iznad podruma, gar ala i
slicnih negrijanih prostora treba takodcr
izolirati odozdo, s vanjske strane , U tu
su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE
KOMAI·PLOCE, gdjc jc OKIPOR
oblozcn plocorn od negorive,
mineralnim sredstvima impregnirane i
slijepljcne drvene vune, tzv. drvolita,
OKIPOR mora biti okrenut prema
konstrukciji, jer mu gradevinska vlaga
nc smcta,
v
;:;:::,:::'::::@ ::::,:::::::::::,::::::,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,::::::: ,:::: 1 STEDI ENER IJD : : , : : : , : : : : : : : : : : : ' : : : : : : : ' : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : , : , : : : : : , : , : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : , : , : : : , : , : , : , : , : , ~ ~ : : . ,
Per It
PRIRODAN I EKOLOSKI CIST
IZOLACIONI MATERIJAL
Sigurno ne treba
posebno
naglasavati od
kolike je voznosn
topiotna i zvucno
izolaelja objekata.
Odrzavanje tem­
perature kuce.
stone. poslovnog
iii drugog prostora
(grejanje) zncc:
ravnomerno pokri­
vanje toplotnih
gubitaka kroz
spoljne zidove.
podove I plafone
objekata. To­
plotno izolaeija
treba do svede te
gubitke no sto nizi
nlvo . Upravo to
ostvaruje fasada
omalterisana PER­
L1TOM po dobi­
vamo zid koji akumulira toplotu. Takvi
su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito
skonorntcnl. U letnjem periodu
fasadni perlitni molter spreeavo
zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne:
uvek prijatan oorcvok.
PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl
ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz
sirovog perlita tehnolosklrn proeesom
ekspandiranja.
Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1. 5
posta vezone vode. U hemijskom
pogledu sirovina sadrZi vise od 65
posta silieijum-dioksida.
Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii
andezitna staklasta meso.
Ekspandirani perlit je terrnlckl proees
oslobadanja vezone vode no tem·
peraturi oko 1200°C. Po karakteru
proeesa ekspandiranja vidi se do je
ekspandirani perlit terrnlcki umiren
materijai . a istovremeno ooktertotoskt
sterilan.
EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan.
neagresivan. a istovremeno otporan
no kiseline I starenje.
PRIMENA PERLITA
U FAll GRADNJE
• usredo u odnosu no eelokupne
troskove (tanji zidovi. manja grejna
tela. manja pee zo eentralno
grejanje).
• orzo gradnja. lake malterisanje
• rnoqucnost malterisonja i ugradnje
perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj
rnolstor",
U FAll EKSPLOATACIJE
• znatno smanjenje troskovo grejanja
• prijatna klima stano i drugih ob­
jekata i leti i zimi
• manji troskovl odrZavanja
• estetski izgled
No bazi ekspondiranog PERLITA
(Iogotip) "TERMIKA' (Iogotip) j e razvila
sledeei proizvodni program
PROIIVODNI PROGRAM
IA GRADEVINARSTVO
• EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot­
rebljava se u slobodno nasutom
stanju kao termo i zvuc no izolaeija.
kao agregat u termo i zvucno
izolaeionim betonima I malterima.
Primenom perlita P1i P2 posnze se
TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih.
poslovnih prostora i industr ijskih
objekata u slucolu kada osta li
elementi konstrukeije zotvoroiu pr ostor
u koji se sipa PERLIT bez veziva .
• SUVO MESANI MALTERI
SUPERMAL zo mal terisanj e spoljnih
zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s
tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom
sloju.
• PERMAL zo malterisanje spoljnih i
unutrasnjih strano spoijnih zidova
gradevinskih objekata . a nanosi se
lsklluclvo rucno u vise slojevo .
Ovakvim postupkorn postize se termo
i zvucno izolaeija spoljnih zidova.
mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at­
mosferskih)
utieaja. kao i
protlvpozorno
zcstlto kon­
strukeija.
Postupci
nanosenja ova
dva maltera se
znccojno razlikuju i
proizvodae ih daje
stampane no
vroccrno u kojima
j e pakovan
molter.
TEHNICKE
KARA KTERIS­
TlKE
Perlitni malteri su
izradeni od anor­
ganskih materija i
imaju sledece
osobine:
• I(oe ieijenat toplotne provodljivosti
no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK;
PERMAL 0.081 Wj mK
• C -sroc o no prit isak: SUPERMAL 0.69
MPo; ?::RMAL 1.36 MPa
• Vrlo c obro to plotna i zvucno
izorc c sc . o -oornos! no oozor i star­
enj e ," e orouzrokuj e koroziju . Niski
t CSKO odrZavanj a.
• U c cr-osu no druge gradevinske
I o; e' jale. lrncjuc: u vidu toplotni
c t po-. debljina SUPERMALA od 4 em iii
PER ,ALA od 5.3 em nonetog no
spo ljnu fosadu odgovaro debljinomo:
i<reeni molter 36 em. produznl molter
U1 em. beton 60 em. loki beton 28
em . ploco od gipsa 24 em. puna
opeka 32 em. giter-blok 28 em. sljaka
blok 24 em,
• Perlitna fosoda mora se zostitlf od
atmosferskih ut ieaja jednim tanjim
siojem fosodnog premaza. To treba
uraditi nakon 15 dana. kada se PERLIT
pr osusi do dubine od 4 mm . Fasadni
premaz mora biti vodoodbojan ali
poropropuston.
• SUVOMESANI PERLITNI BETONI
SASTAV: cement (JUS.B.Cl ,011),
PERLIT, aditivi
VRSTE PROIIVODA:
SUPERBET 1, SUPERBET 2,
SUPERBET J.
PERLITNI BETONI za termoizolaeiju:
podova. plafona i ravnih krovovo.
upotrebljavaju se tamo. gde se od
termoizolaeije zahteva: cvrstoco no
prit isak, neosetljivost na hemikalije.
,J _ ;-ac njo . dugi vek
_ a ost kva lit eta ,
- :: grodnje u podove
=- : ::: <dTSETON kao
. : : :; - va (kerornicko ploclce.
:: J '1i pod i sl.) gde se
- _- -;;.J direktno postovlio no
- :: : <:: ::>\/0 (tekstilni podovi) gde
- ,:.-= " bet on. zovrsni sloj
:.:. - -· ofrakcijskog betono u
- : -.:: ':;( 0 3 em .
: - : ::<J TSETONA U SLOJU ZA
. - .(ROVOVA imo niz
. : " · cd ostalim vrstamo
. 'Jegova primeno elimi nise
. a po
:
_ . :;·c dnj e slojo zo termlcku
- _ zo transport.
: - - , zo rod. Ugroduj e se i
c: _ e oez posebnog fiziekog
_: : ::'1c c oj nij e ne opterecuje
_ (350 do 600 kg/m
J
)
• - se r-ioze i orm iroti ali poe-
ormoturom. obzirom do je
e zostlcule ormoturu od
1. se primenjuje no
- de se trazi izrozit o dobra
::-. - a izolocijo . Preko njega se
izvodi zastitni cementni
- oc o plivajuc eg podo ltd.
:::-: ;)::T 2 se primenjuje u podo­
: ec e nosivosti (hole). u po­
• ih krovovo. Preko njego se
_. eOI i kerornlcke plocice u
e-n molteru. Ako sluzi koo
podlogo porketu iii tekst ilnom podu.
obavezno preko njego Izvestl kosulilcu
sitnofrokcijskog betona (pllvojuci
pod) .
• SUPERSET 3. u sebi sjedinjuje dobre
osobine terrnozvucne Izolocije I
nosivosti. Moze sluziti koo direktna
podloga za kloslcni porket I ker­
ami eke pl octco. Pored podova
pr imenjuj e se kod rovnih krovova zo
podironj e i termo izolociju.
PROIZVODI SU HEMIJSKI
NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU
KOROZIJU.
Zo dobor kvolitet izvedenih rodovo
podlogo mora biti c tsto. dovoljne
nosivosti I zbijenostl do primi op­
t erecenj e od nodgrodnje. Podloga
mora stititi perlitnl beton od
podzemne 'lode i difuzne pare.
PRIPREMAje krojnje jednostavno:
vreco SUPERSETA se sipo u mesoucu
od 100 I i dodo potrebno kolic ino
'lode od 12 do 171. Nokon mesonjo
od 2 do 3 minute dobije se penasto
mosa perlitnog betono. Ugrodivonje
se vrsi rozostironjem mose perlitnog
betono i izvlaeenj em metolnom
rovnlccom po vodilicomo koj e su
radene od ist og materijalo iii od
meto lo. Moso perlitnog betono je
penosta, meko I mora se minimolno
sedam dono zastititi od svokog meho­
niekog opterecenjo i od noglog
suseru o.
Optimolne temperature pri mene su:
od + 5° do + 35°C
ICKI PODACI VRSTE PROIZVODA
SUPERBET 1 SUPERBET 2 SUPERBET 3
- : - . a no pritisok (MPo) 0.5 1.2 2.72
moso suvog
::..;: --C)g bet ono (kg/ m
J
) 300 450 600
:: e t toplotne provodljivosti
CN/moK) 0,072 0.084 0.108
: :: :? • temperoturnog
:: - clr o (mm/ mIl OO°C) 0,9 1.02 1.1
_- =- .gl ,,' zo 5 em debljine 10 17 25
PVC-vreci (kg) 10 17 25
pokriveno sklodiste odignuto od podo
godinu dono u neostecenoj fobrieki
zotvorenoj ombolozi
. ;..1. .A ;\JAPOMENA SUPERSET proizvodi su suvomesoni. U
njih se ne dodoj e nisto sem 'lode. Pri
pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek
sipoti ceo broj vreco.

_
­ '
STA KUPITI
L;;;=::""=;J
TERMIKA
preporucuje gotove suvornesone
moltere SUPERMAL i PER MAL. gotove
suvorn esori e perlitne betone: SUPER­
SET 1. SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. koji su
uz dodatak potrebnih kollclno 'lode
spremni zo ugrodnju.
Ukoliko se odtucite do somi spravljate
moltere i betone. postupite strogo po
recepturama i uputstvima
prolzvodo co.
Pored PERLITA kojl se prlmenjuje u
grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi :
AGRO PERLIT - primenjuje se u
poljoprivr edi. hortikulturi (zo
ozivljavanje reznlca) . uzgoj c vs co u
industrijskim uslovima. koo dodatak
zemlj ist u zo uzgoj sobnog bilja.
regulisonje voono-vozcusnoo rezima u
tlu. trajno pobollsovonle agro­
tehniekih osobina "tesklh" zernll lsto.
FILTRACI ONI PERLITI (PF 1. PF 2. PF 3) se
koriste U: hemijskoj. prehrambenoj.
faramaceutskoj industriji. te zo
proclscovorjs vodo i t ehriotosklh
tekuci nc. kao pornccno sredstvo za
filtraciju. po zohtevima ooqovorojuce
tehnologjj e .
SKUPLJAC SLJAKE - primenu nalozi u
livarstvu. zo izdvajanje nezeljenlh
primeso u livu putem zgusnjovanja i
koaguloclje sljoka .
Pcc otkorn 1991. godine ocekule se
nov proizvod 'TERMIKE' - novo gen­
erocijo perlitnih prolzvodo. koji ce
svoju primenu noel u prociscovc nlu
otpadnih vodo. zagadenih jezera i
mora. Ukrotko. svudo gde je potreba
zo eiscenjem zogodene okoline. Time
ce 'TERMIKA' umnogome doprlneti
borbi za oeuvonje covekovs sredine.
Zo sve informo cije 0 primeni perlitnih
moltero i betono struenj aci 'TERMIKE'
iz Zrenjanina 'lam stoj e no raspolo­
gonju. svoj im tehniekim savetima i
besplatnom instruktazom no objektu
ugradnje.
'TERMIKA' besplatno obuc ovo
kodrove za rod s perlitnim proizvod­
ima u gradevinarstvu.
"TERMIKA" - preduzece za
proizvodnju i monlazu ler­
moizolacionih materijala
23000 ZRENJANIN, Ecanski drum 4, leI.
(023)43 -020, lelefaks (023)44-303,
leleks 15523.

71000 SARAJEVO, Ranka Sipke 5b, tel.
(071)655-605
62000 MARIBOR, Mravljaka
27, leI. (062)34-639, 303-343 .
3
KOJE GORIVO
ODABRATI?
Godine 1987. indusiriiski
zahuktali razvoj progutao je
oko 4000 milijuna iona naite i
viSe od 2000 miliiuna tona
ugljena.
Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce bir ati . Dakako,
izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, bare m dv 0 shj edecih ener­
genata:
• zemni plin
• kruto gorivo
• propan-butan (tekuci naftni plin)
• lozivo ulje
• elektricna energija
Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te
tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ekvivalerit ni iznos. U nasern
slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh.
Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena, ogrjevnog drva,
lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dol aze do vlastite
racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi odaci za ogrjevnu vri­
jednost sarnog energenta iIi se ne uracunavaju tr asportni t r oskovi j st upanj isko­
ristivosti. Mi uzirnamo u obzir sve te faktore. Tako npr. us pore duj erno koliko kosta
jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja t og energenta
na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije. Dak le, ak o imate rno­
gucnosti mozete odabrati najjeftiniji energent.
ELEKTRICNA ENERGIJA
Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is· \'o grije na kruta
goriva, istrazivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce el ekt r icna en­
ergija. Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je skupo jer po novom tarifnom
sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stednia - 5: sno je ostvarena
pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef ini j eg energenta
- zemnog plina. Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elekt r icnom
energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao doda : izvo opline izgubiti
prvo rnjesto.
Cijena ove energije razlikuje se po republikama i r egij arna, ier neki potrosaci
placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodis t rib ivne rnreze.
Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energij e po sk plj oj i j eftinijoj tarifi
te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene jednog kvi -alent riog iznosa
topline za rubriku 2 u tablici.
EKSTRALAKO LOZIVO ULJE
Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega us or edi 'a i, Ogrjevna
je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg =1,16litara pa j e ta x ijena (dinar a
po litri) ekvivalentnog iznosa topline
1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.
ZEMNI PLIN
Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek
bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i retar zernnog
plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a lent ni iznos
treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da kle
1,25 x . . . d/m" = ... dl11,63 kWh.
PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN)
Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce
od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh
treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle
0,91 x ... d/kg = ... dl11,63 kWh.
24 GRIJANJE
____ _ _ _ _______KOJE GORIVO ODABRATI? _
...
UGLJEN I OGRJEVNO DRVO
Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da
mozete sami tocno izracunati . Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog
ugljena oko 5,2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2,23 kg tog energenta.
Za ugljen je dakle
2,23 x ... d/kg =... d/ll,63 kWh.
Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja
kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne
odnose u - koloni 6.
USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA
VRST
GORIVA
Priblifna
cijena
ekvivalentnog
iznosa topline
d/11,63kWh
Troskovl
prijevoza
(za elektritnu
energiju uzet
je pausal u %)
Stupanj
iskoristivostl
Stvarna
cijena
(2+3)
4
d/11,63kWh
Koliko
novca
za isti
uclnak
1 2 3 4 5 6
Elektrlcna
energija
dnevna
• skuplja
5-10% 96-98
nocna
• skuplja
t.oztvo ulje (El) 3 75-86
Zemni plin - 75-86
Propan-butan (TNP) 20-30 75-86
Ugljen 10-20 58-63
Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova
grijanja, odnosno cijene raznih energenata, a ova metoda obuhvaca sve vazne po­
datke i daje medusobni stvarni odnos - koliko novca za isti toplinski ucinak.
Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak
• zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba
ga iz niz a razloga maksimalno koristiti
• skupini jeftinijih energenata pripadaju jos ugljen, te lozivo ulje (posljednjih
nekoliko godina)
• elektricnu energiju kao najplemenitiji energent, koji se dobiva nakon slozenog
tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi
zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.
3
LollVOUlJ[
(El )
PROPAN BUTAN
[TNP)
EL ENERGUA
t<.lCNA 2
KRUTO GOAIVO
(UGLJEN)
ZEMNIPlIN 1
1980 1961 1982 1963 1964 1985 1966 1967 1968 1969
D1JAGRMI ODt<.lSA CUENA flAzLltrnHENERGENATA UPERKXJU 1980·1969
Dijagram odnosa cijena
rezticitln energenata u
razdoblju od 1980. do
1989. godine.
Podaci pokazuju da se za
potrebe grijanja kod nas
najvise koristi upravo
ogrjevno drvo u
kombinaciji s ugljenom.
GRIJANJE 25
________KOJE GORIVO ODABRATI? _
Osim goleme koliCine
poiroiene energije vise od
40.000 kemijskih spojeva koje
danas primjenjujemo sadrii
stetne sastojke po ljudsko
zdravlje.
Tabelami pregled
ogrjevnih vrijednosti
pojedinih vrsta ogrjevnog
drva.
Ovako izgleda proces
sagorijevanja drva.
• KOJE DRVO ODABRATI
Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L; e- .vci i pr ekupci
nude, pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu. Najcesce ~ e , . . : iaj e bukva
i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevnih c. "<1- _ - j vaznij e
je da ne nasjednete nekirn jeftinirn vrstama kao sto su jablan. L : :. ~ i : vrba, jer
su gotovo dvostruko slabiji nosioci energije, ali nisu i dvostrukc : 'C ' : ' ·:i.
U prosjeku moz erno zakljuciti da ogrjevno drvo (bukva, gr ai . 3 . ~ ' - i i hrast)
irna u jednom prostornom metru ogrjevnu vrijednost oko 2100 :1\. ,\1.-; " ~ : : ~ . cj epani­
ce oblije to ih u prostorni metar vise stane, dok razni nepravi l r i i ~ : i l.ornadi
znatno smanjuju kolicinu.
• FAZE SAGORIjEVANJA OGR [
Predgrijavanje. To je pocetna faza u kojoj se zbog zrace. •
kretanjem toplog zraka, temperatura drva polako diie i t o : ­
prema unutra. U tom procesu zagrijavanja-susenja, ponaj p
vlaga, dok na povrsini drva nastaju pukotine kroz koje izlazi . .:: '
polako prodire toplina sve do njegove jezgre. U procesu predg­
jos ne oslobada, vee se sarno trcsi pri susenju.
OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA Dr .• :..
VRSTA DRVA OGRJEVNA VRIJEDNOST
1 m
3
volumena Po 1 m
3
sloz e
- . 9
- • \(1
-
(KWh) drva (KWh)
..
)
Breza Bjeloqoricno 2700 1900 -
-
Bukva , grab drvo 2800 2100 -
Hrast 2900 2100 -
-
Jasen 2900 2100 -
-
-
Jablan, lopola 1700 1200 -
.
Brijest 2800 1900 -
Vrba 2000 1400 -
Omorika Crnoqoricno 2100 1500 -
0
Bor, aris drvo 2300 1700 - -
Jela Cetinjace 2000 1400 -
R\ A
• -e- a 5e
Izgaranje plinova. Kad se drvo osusi, vrlo intenzivno do az
i.
­
pod uvjetom da muje temperatura veca od 150·C. U pocetku
sastavljeni od teze zapaljivih komponeriata, kao ugljicni die'. e
mravlja i octena kiselina i slicno. Vee pri 200·C ubrzava se p
vrlo lako zapaljivi plinovi, kao ugljicni monoksid, metan, me ta­
visokokaloricni katrani. Za njihovo potpuno izgaranje potrebno j s
_
.:
predgrijavanje
izgaranje plinova
26 GRIJANJE
I
_ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? _
primarni zrak
Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka
(i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.
sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni
zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranj e bilo doista
potpuno. U protivnom zaostale gorivc cestice otici ce nei skoristene zajedno s
dimnim plinovima u atmosferu.
Izgaranje drva. Ono sto je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja
zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. On izgara pri dovodu
dovoljnih kolicina zraka potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo
da ce se proces sagorij evanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se
sprij eci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.
SAGORIJEVANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU
U procesu sagor ij eva nja drva oslobac1a se odrcdena energij a, koja se u nj emu
(drvo je zapravo golemi pretvarac en ergij e sunca) skupljala godinama. Svi sa s­
tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacij e (ugljicni diok sid, voda, minerali
itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa
u hioloskom srnislu identican j e procesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi . Na
oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzni proces, pa se tako odrzava
ravncteza ugljicnog dioksida u atmosferi.
U samom drvu sadr zani su slij edeci element i: ugljik oko 49 posto, kisik oko 44
posto, voda oko 6 posto, te ostali nesagorivi sastojci i dusik oko 1 posto.
Prerna tome, drvo ne saddi sumpor, pa se nje govim izgaranjem ne stvara stetni
sumpor ni dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zasti ti
covj ekove okoline.
Zacijelo ce mnoge iznenaditi cinj en ica da vise od 80 posto drvnih sastojaka izgara
u plinovitom stanju. Drvo je od svih krutih gor iva najbogatije plinovitim elemen­
tima, pa st oga i ve ci dio ogrj evne vrij ednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo
visokokaloricni pJinoviti sadrzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti,
Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria. ) Za uposredbu navedimo
podatak da kod najboljeg krutog goriva - antracita - plinoviti sastojci iznose sarno
3 do 10 posto.
Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje, mada cudno zvuci), gdje u procesu
izgaranja sagorij evaju plinoviti sastoj ci nastali kao proizvod u procesu toplinskog
rastvaranja drva. Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi, dugi
plameni j ez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih
sa st oj aka treba osigurati dovoljnu kol icinu svjezeg zraka, odnosno kisika, kako
bi drvo potpuno sagorj clo .
Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluziti za ogrjev. Takvo drvo
zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva
koje ima obicno do 15 posta vJage. Dakle, drvo treba kupiti barem godinu dana
ranije, dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina, a tek nakon susenja uno postaje
ogrjev.
Drvom se mogu Ioziti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome
prilagodene. Osim vee navedenih prednosti zast.ite okoJine i potpunog izgaranja,
treba spomenuti da se pri sagorij evanj u drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi
i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge ce iznena­
diti da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem, a i uno sto
Praces izgaranja goriva je
kem:;sko v e z t U l ; ~ {lJhdut' iJuJ
gorivih saslojaka nekog
energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a U2
odaoanje topiine,
GRIJANJE 27
________KOJE GORIVO ODABRATI? ,
Kod golovo svih energenata
garivi su elemenli: ugljih (C) i
kisik (f f), a u rnanjim pas­
iocima i sumpor (5), dusik (N),
ie niz negorivih oslaiaka,
vlaga, iid.
se skupi treba sacuvat i, Nairne, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem,
manganom, zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hrana za razno cvijece i
ukrasne biljke.
• KAKO IZABRATI UGLJEN
Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sastavu i ogrjevni m vrijednostima
nasih ugljena, pa tako i mi navodimo sarno neke podatke. No, i njih treba uzeti s
rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa, vrsti tehnologije,
nacinu filtriranja i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom
trzistu preostaje nam mrki i lignit. Usput, obratite paznju na podatke 0 sumporu,
pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. Kameni ugljen ima visok postotak
sumpora (Rasa - 9,3 posto), pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane
u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s
vlagom - sumporastu i sumpornu kiselinu), a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu,
ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim
plinovima.
Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela, dakle i puno ostataka pri sago­
rijevanju. Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena,
no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene.
Lignit je dobar, najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijednost.
Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki uglj en kornadne
granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka, or a. i slicno.
Briket koji se kod nas moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima mnogo \; SUcijenu
nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ugljena, zato
ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje, U prosjeku treba
ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.
SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA
VRSTA UGLJENA ELEMENTARNI SASTOJCI UPOSTOCIMA OGRJEVNA VRIJEDNOST
UGLJIK SUMPOR PEPEO-SLJAKA VODA·VLAGA 1 TONE UGLJENA(kWh)
iBAR (10-30 mm) 62 4,7 21 1 7550
RM;A (60-100 mm) 67 9,4 9 4 8080
BANOVICI (5-15 mm) 46 0,7 15 23 4920
BREZA (5-10 mm) 47 2,1 15 20 5C(J()
MOSTAR (0-10 mm) 40 3,2 19 22
ZAGORJE (0-35 mm) 35 0,9 19 31 sssc
KAKANJ (5-10 mm) 44 1,7 24 12 5; - ,:
ZENICA (10-30 mm) 49 3,0 16 15
TRBOVLJE (30-60 mm) 43 2,3 16 22
IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 1,6 9 31
KOLUBARA (30-60 mm) 23 0,3 11 53 2. : :
KOSOVO (0-30 mm) 23 0,1 15 48 205C
KREKA 33 0,9 27 24 I
VELENJE (0-35 mm) 29 0,6 13 42 2Ti _
0,4 12 37 _ PLEVLJA 34
NABAVA OGRJEVA
Obicno se kaze, lako onima u Americi. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva,
pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima. I mnogi nasi gor st aci u alpskim predjelima,
Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje , tvrde da mogu prornatrajuci poje­
dine zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati kakva ce biti zima. Dakle,
ako ne vjerujete meteorolozima, a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci,
preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega
mozete uz barem 20 posta dodatka i preracun avanja u drugu vrst energenta dobro
ocijeniti koliko treba nabaviti drva ili ugljena.
Ako postujerno priblizno odnose 1m
3
drva =2100 K\Vh =210 lozivog ulja =
450 kg mrkog ugljena - lako cerno izracunati sve ostalo.
28 GRIJANJE
______________KOJE GORIVO ODABRATI? _
Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne
sezone potrosili ukupno
• 3000 litara lozivog ulja
• 30.000 KWh toplinskog ucinka ili elek tricne energije (kod elektrokotlova ili
termoakumulacijske peci), odnosno priblizno
• 3200 m
1
zemnog plina, tada yam treba od krutog goriva
• oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena
ili
• oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva
zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje ,
ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Drvo nema sumpora, a pepela
je sarno 0,5 posto. Uobicajena je kombinacija
• oko 80 posta ugljena i
• oko 20 posta drva za potpalu.
Mala kalkulacija spomenutih energenata, jasno ce yam pokazati da je kruto
gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. Zato, buduci da je rijec 0 znatnim ustedama
- drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili
prije ogrjevne sezone, jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta
svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca
kolicina, pa ne oklijevajte.
Jasno, nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent
kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite
butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju, sto
yam se bolje isplati!
Proces izgaranja je kemijska
reakcija kod koje se stuara
• ugljicni monoksid-dioksid
• sumporni dioksid
• dusicni oksidi
• vlaga
• organski spojevi
• teski me/ali i
." • prasina i 51.
OiO:>U
. .
:>
210 I ekstralakog
- loZivog ulja
2100 kWh
1m
3
ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg
mrkog ugljena
za prosjeean stan od 60 m
2
u kontincntalnim krajcvima je potrcbno:
7,6m
3
ogrjevnog
drva
15,960 kWh
elekt.ricne
en ergije
16001
loz ivog
ulja
3,45 t
mrkog
ugljena
GRIJANJE 29
PEel - LOKALNl
l ZVORl TOPLl NE 4
Mn ogo je r azloga zbog kojih obi cne peci jos dugo nece izaci iz upotre be. l ako
su, opcenito uzevsi , neekori ornicnije od sis tema centralnog grij anj a, ta njihova
negativna os obina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati
sarno j ednu prostoriju, cesto j e ekonomicnij e naloziti pee negoli ukljuciti eijeli sis­
tern centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu
ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge
st r ane , pec j e uvijek dobrodo sla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara
na eentralnom sistemu iJi nestane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanj e vazrio),
mnogi koji otkidaju od usta kako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jednostavno
nemaju dovoJjno novca da ugrade i pri licrio skupe in stalacij e eentralnog grijanja.
U takvim slucajevi ma i j edna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u
glavnoj prostoriji u kuci iJi stanu , a postupno, nabavkom jos j edne iJi dviju rj esava
se grijanje i ostalih. Pritom j edna pe e moze biti na kruto, druga ne t ek uc e gorivo
iIi plin (akoj e na raspolaganju), a treca elek t r icna, pa se tako postize flek sibilnost
u pogJedu izbora goriva i ekonomi cn ost u sirornastvu: grij emo se onoJiko koJiko
si mozerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi najjefti­
nij e.
Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je razlicito: iako se opcenito sma­
tra da je eentralno grijanje najkomfornij e, nekome se moze ciniti udobnijim
pueketanje vatriee i r ek reacij sko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena negoJi
ovis nost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJj ivim automatiziranim uredajima (i
spacij al istirna za njihovo odrzavanj e) iJi suha klima radijatorskog grijanja.
Najcesce, peci nas griju na oba vee sporrienuta nacina: zr ac enj ern kao i sunce, pa
odmah, cim pe e proradi osj ecarn o toplinu, i konvekcij ski, tj . vodcnj em tako da se
zagr ij a va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak opet zagrijava
ljude i predmete u prostoru. Takav kombin irani nacin j e najprirodniji, a to j e
takoder pitanj e udobnosti. Dakako, i eentralni s istemi s a drze oba ta nacina, aJi
su inertniji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cunat i za zagrijavanje vod enjem
topJine. TopJina zracenja csjeca se tek kad sist ern postigne svoju punu radnu
t emperaturu, a onda j e ona ve e manj e zn acajna. Peci dj cluju brze, fleksibiJnije.
lake se pod pojmom pee najcesce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto go­
rivo, (drvo iIi ugJjen) , treba imati na umu da danas postoj e peci na sva poznata
goriva : kruta , t ekuca i pJin , ali i razl icite konstrukcij e lokaJnih izvora topJin e
kojima kao energent sluzi ele kt ri cna st r uj a. Osirn prerna vr sti goriva, peci se mogu
sistematizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja
topline i nj en e akumuJaeij e, pa prema na cin u gradnje itd. Nama se najlogicnijirn
eini izlaganj e po pov ij esnom principu. Opi sat cerno ih pr ema pribli znorn r edo ­
slij edu kojim se razvij ala tehnologija zagr ij a vanja Jjudskih obit aval is t a pri cernu
treba odmah nagla si ti da i naj starij a rj esenj a predstavlj aju st a la n izazov ener­
geti earima, pa se kornbiniranj ern tradi cionalnih i suvremeni h sazrianja neprekidno
javljaju nove konstrukcije koj e nastoj e odgovorit i danasnjim zahtjevima. U svakom
pojedinom slucaju nastojat cerno dati i sve ostale rel evatri e informaeije . Ipak,
naglasak je na rj esen jirna k oj a odgovaraju bar vecini zah tjeva st o se postavljaju
pred moderno grijanj e.
KAMINI
Kamin je zapravo dj elorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. Upr avo se zbog toga
uz nj ega e rnocional no vezuje veciria Jjudi. Pucketanje vatre, odsjaj pJamena na
st r opu, t oplina dir ektnog zracenja, sve to st va r a posebnu atmosferu sigurnosti i
blagostanja, za sticenosti i budi u nama neke zapretane atavizme.
Nazalost, kamin j e i najneekoncmieniji na cin grijanja. Njegov stupanj isko­
ristenja topl in sk e energije j e vrlo nizak, pa cak ni ljudi koj i doista zive u blagostanju
ne mogu sebi dopustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog pro­
zdrlj ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga,
vr Jo se cesto kamin i li dimnjak izvedu krivo: dimnjak ne vuce, drvo sla bo izgara
i od grij anj a ni sta, a umjesto romantike ostaje zadimljena prostorija. Naj cesca
Golovo svi spojevi koji nasiaju
u procesu izgaranja imaju neko
slel no emisijsko djelovanje.
GRIJANJE 31
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
-'
-'
/
/
./
U kamina treba
obavezno dovesti svjeZi
zrak.
Pri izgradnji treba
postivsti ove odnose
greska je da mnogi kamini nemaju dovod svjezeg zr aka u loziste . Drugi naj eesci
uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzion ir a nom i li pr evise odm aknutom
lozistu u odnosu na dimnjak, a treci u samom di mnj a ku. Kamin se ne moz e
prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kami ni bil i pra cti cno najsavrseniji
nacin grijanja, majstori su svoj e trikove za dobru izv dbu kamina cuval i kao tajnu.
U starim engleskim kucarna gradenim u proslorn stolj ecu, ca k i kameni ugljen gori
u kaminu bez dima i neugodnih mirisa!
Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odri cu ka mina. tovise, ion je doaivio
znacajne inovacije pa cak i industrijsku proizvodnju, t axo d rnozerno biti sigur­
niji u njegovu pouzdanost. Kamin se danas vecinorn gr adi kao dodatni izvor topline
uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t mosfer e. svej edno mora
funkcionirati ispravno. Bilo da kupujete gotove elernente kami na iIi se samovsk i
upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i proporcij a.
Postoji i moderna varijanta kamina, s dobrim iskoriste nj ern topline. U loziste
je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stij en e, slicno kao kod kotlova za
centralno grijanje, pa se na takav kamin moze prikljuci t i i nekoliko radijatora po­
rnocu kojih ce se u sklopu malog si stema centralnog grijanja toplina bolje
rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ipak ce raditi znatno manje
ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno grij anj e. Razlog tomu su
gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina uvij ek naj veci kao i slaba
mogucnost regulacije izgaranja.
Postoje i rjesenja za povecanj e stupnja iskoristivosti kamina putem ugradenog
sist ema za toplozracno grijanje. U ovom slucaju, zrak zagrijan u lozi stu kamina,
cirkulira (r azvodi se ) prostorijom i li se cak vodi u susjedne prostorije. Dakako,
si stemi zraka potrebnog za izgaranje i za zagrijavanje su odvojeni.
Vrlo poznata konstrukcija je i lijevanozeljezni kamin tipa koji je
dobio ime po svom konstruktoru, cuvenom americkorn znanstveniku, piscu i
drzavniku Benjaninu Franklinu, koji je i pronalazac gromobrana. Rasprostranjen
TEHNICKI PODACI
Tip kamina Velicina Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne
I
Dovod Masa
prostorije loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije svjeteg (kg)
m3 em 3m<H<5m em zraka (ern"
ANTIKA TIP II ZO 90 66/50/41 25 20 2,00 87x55
I
240 530
ANTIKA TIP III za 120 84170/45 30 25 2,20 108x62 350 780
ANTIKA TIP II va 170 66/50/41 25 20 2,00 87x55 240 570
ANTIKA TIP III va 270 84170/45 30 25 2,20 108x62 350 845
SMREKA 120 70/56/55 25 20 2,10 86x65 300 380
ZO Zra{;no grijanje
VO Vodeno gr/janje
H ... radna vis ina, koja se
mjerl od gornjeg ruba
do Ispusta
dlmnjaka.
32 GR1]AN]E
___________ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE _
Otvoreni kamin ANTIKA ZO
Sastav otvorenog kamina ZO
Funkcionalni dlo:
P - podloga kamina
T - lemeljna plota
KO - obloga lozista
H - strsm]! elemenl
8 - bocn! element
PK - plota nad toztstem
K1, K2 - kape kamina
RL - regulacijski poklopac
Dopunska oprema:
PP posuda za pepeo
KR resetke za loliste
iii
i
~
e,
i
N
~ '"
E
c
...
..
:2
~
...
~
~
...
on
I
I
I
I
I
/
/
I
/
I
I
I
/
I
I
I
I
I
- 1­
I
I
I
I
1
I
I
1
I
I
··0
--,
I
I
I
I
I
I
_J
25
GRlJANJE 33
___ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE _
Otvoreni kamin ANTIKA VO
Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO
FUNKCIONALNI 010:
P - podloga kamina
T . feme/jna plota
KP· donja ptoc« lotista
KIT· izmjenjivat topline
H . stratnji element
PK - donja limena ptocs
PK - ptoce nad lotistem
K1, K2 - kape kamina
RI • regulacijski poklopac
Oopunska oprema:
PP • posuda za pepeo
Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO
TIP 1If.
Kod izrade projekta instalacija treba voditi
I
recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu
/
s vezecim propisims (ekspanzijska posuda,
sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).
....
on
r
.,
'"
/
/
/
/
I
/
/
/
!
/
/
I I
I I,
I I I ,
i I I I
1- - - - - - - - - ~ . : : " , - -
I ','; .vP ••• . :-:: :. :.: . , . _
I L - - - - r t - , - -
I I
- - - ­ -,.- - 14l16)"-(,:·=;-' t
-f _.. ? ~ _ _ 55(6 ?1
81(87)
""
o
r
34 GRlJANJE
_ EL: I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE
Sumporni dioksid 502 koji se
javlja pri izgaranju nekog
energenia, vrlo nepouoljno
djeluje na floru i un istaua,
odnosno smanjuje biljno
zelenilo - klorofil.
:() 1"" f\:: :i;;:;
U svijetu priznat
kamin
FRANKLIN.
..J ,. •
lflf llfrUl fl ff (
je posvuda u svijctu, a proizvodi se i kod na s (Ljevaonica zelje za i tvornica "Plamen"
iz Slavonske Pozege). Taj j e ka min vrl o jednostavne konstrukcije, a ima i vra t a
za za tva r a nj e lozista, pa vee pr ed s t avlj a prijela zni obli k prc ma pecirn a. Kad se
prestane loz iti , vrata se zatvor e ci rne se sp recava ci rk ulacija zraka kroz loziste i
brzo hladenje. Ak umulirana t opl in a postupno se odaje u prostoriju pa je utolik o
taj t ip eko nomi cn iji od posv c k la sicni h iz ve db i. FRANKLI N se maze i obzidati,
(kameno m, ciglom) iii ugraditi n a dr ugi na cin prerna es te t sk im kriterijima
vlasni ka. Osi m sto sluz i kao izvor to pli ne, ka min je i ukra s prostorij e, pa u
va nj sko rn izgl edu post.oji niz varij a cij a . To je uj edno je dino podrucj e gdje j e
izvoda cu ostavljena puna kr ea t ivn a sloboda, hez r izika da se ugrozi funk cioniranj e.
Os i m toga , svaki ohzid ak u muli ra dio topl i ne, koja grije pr ostori ju i nakon pr e­
st a nka lozenj a , pa j e u tom s rnis lu i kor istan.
Kamin i se got ovo isk ljuci vo loze drvom, koje t r eba nabavi t i na vr ijeme, i dobro
ga usk ladis t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo naj veci di o topline trosi za ispara vanj e vlage, Kamini KO-KO - Beograd.
GRIJANJE 35
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni
Sastav otvorenog kamina SMREKA
Funkcionalni dio:
P - podloga kamina
T - temeljna plo{;a
KP - donja plo{;a lozista
R - rekuperator
K1, K2 - kape kamina
RL - regulacijski poklopac
Dopunska oprema:
PP • posuda za pepeo
KR - resetk» za tozist«
A - azbestna ploc«
- tervol plo{;e
- semotne ptoc«
- metalni nosec; za prijecnu gredu nad tozistem
o
N
I
I
I
I
I
I
t
<0
II)
I
I
I
I
I
I
I
I
I
t,------­

.... •
' :",
......
.::
:
1....-,--111
' . '
' . '
r ­

I
I
I
I
1- -­
I
I
.1
, I
I
I
I
I
I
I
I
I
L _ _
..
II)
I
'" I
I
L _
I
.'­
.-:-.
-- - - - - - .-- _. .:: :...-...:. -- "
I

43

31
77
..1'
36 GRlJANJE
_ _ _________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
J:WFDU § 1'=
.. :' -:::-:- X :;:.:-.:
:,.} *'',. ••.. .b
Sumporni dioksid 502 u
atmosjeri, zajedno s vlagom iz
zraka stvara razne sulfate,
odnosno sumpomu kiselinu sto
dovodi do stvaranja tzv. kiselih
oborina.
"';? r-: it:,
£;:fl;J ;;\ V
-
_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.
si rn toga gori lose i dimi i u najbolje gradenom kaminu, a onda nema nikakvog
- - 'olj stva takvim st ar i nski m nacinom grijanja. U narodu postoji izreka da dim
. ek ide prema budali (jer pametan se mak ne). Parafrazirajuci ovu izreku
iemo reci : tko zna cijeniti ugodnost gr ij anj a drvima, treba znati da drvo za
- snj e mora biti suho.
OSTALE PEel NA KRUTA GORIVA
:\" a nasern trzistu postoji velik izbor r az licitih peci, ali ne i strucna usporedba
i. ove kvalitete i funkcije. Opcenito, njihove su konstrukcije nastajal e u vrijeme
-" d ste dnj a energije nij e bila primarna pa se moze reci da standardne peci na kruta
_ riva nisu osobiti st edise. Iznimku u tom drustvu cini stari dobri kuhinjski
st ednjak \aKo je u prvorn r eou nam1jenjen KUhanju, u rnnogirn je uoma6nstvlma
i danas glavni pa cak ijedini izvor toplin e. Dobro rijeseriim loaistern s dugim putem
dimnih plinova energija goriva se rnaksirnalno iskoristava, kako za kuhanje,
pecnicu, tako i za grijanje, uz mogucnost regulacije toplinskog ucinka na
jednostavan nacin.
Ostale peci ria kruta goriva odlikuju se uglavnom brzim odavanjem topline
nakon pocetka lozenja, al i i niskom akumulacijom. Drugirn r ijeci ma, koliko loz ite,
toliko cete se i grijati . Dakle , i regulacija je primitivna. Te peci veCinom ne
zadovoljavaju navedene kriterije dobrog grijanja, pa su uglavnom rjesenja za
Nsjobtcnl]« pee! uvijek su najjeftinije rjesen]e, a mogu se obnoviti i vrlo ukusno
uklopiti u svaki interijer.
GRIJANJE 37
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanj a. slucaj da
povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi granic ~ : C. _ '0 dirnnjak
dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ':? ~ _ rse st o je cesto
slucaj u visirn zgradarna) trosi mnogo goriva, je r naj v ,- ' . :.' ine odlazi u
dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . ' :: -: ' - zgr adama),
Iz rijec7wg industrijskog
opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnj aci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku
bazena (INA, KOKSARA,
atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje
TOPLANA) izoaceni
regulacije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _. _ ' - eba imati na
sumporni dioksid, odnosno
umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrnosferu, -· ;0 tesko pos­
kisele kise, uvelike uliece na
tici kod manjih peci .
.sume Gorskog koiara, od kojih
Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at t ip. ;. ' - • _r isut an tek
je danas 71 posto bolesno ,
nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj ever ~ - • ·ma, poznat
pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc • . •_ ·edbe. U ci­
lindru se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici : ' . i t ih goriva,
i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~ . _ . . i kr oz koje
kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja struj i ~ ~ - - . € lazi hla­
dan a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J ,' . i toplinu
po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz ko i regu­
lacijom i prikladna za grijanje stanova, radionica, skla -ogoria.
I
,

::
Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda
cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.
38 GRJjANjE
___________PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
Dodatn/ izmjenjivac
topl/ne na d/movodu
povecsve stupanj
iskorlsten]« pee!
ENERGETIK oduzimanjem
topline dimnim plinovima.
Slican dodatak koristan je
i kod drugih "ktssicnit: "
tipova pee! ako d/mnjak
dobro vuce.
Kaljeve peri isk or istavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izga­
ranjem drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto), a dragocjeno im je svojstvo
akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje:
Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim
cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri . Time je znatno pro­
duzen put kojim se krecu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak, te oni veri dio
top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je
neizvedivo iz prakticnih razloga : peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak
ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni
ugljicni monoksid.
Drugo svoj st vo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapa­
citetom, peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila
toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno
loziti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.
KALJEVE PEel
NACINI IZVEDBE
CIRKULACIJE
A) Vodoravna cirkulacija ­
topli plinovi stalno se
uspinju prema dimnjaku
cik-cak linijom.
Ekonomicnost je manja
nego kod ostalih nsclns i
danas se rjede
upotrebljava. Slicna je
spiralna cirkulacija, no s
dodatnom spiralnom
stazom. Put je malo duzt,
a sistem ekonomicnljl od
horizontalnog.
B) Okomlta cirkulacija ­
topli pI/novi u nekim se
kanalima uspinju, a u
drugima padaju. Prednost
tog sistema je da se cijela
povrslns peci jednolicnije
grije, sto je ekonomlcni]e i
cesto se upotrebljava.
Znacajno je takoder da je
kod okomltog sistema
moquce voditi prve
(tople) kanale dijelom peel
koji gleda prema
prostoriji, a druge
(hladnije) dijelom koji
gleda prema zidu, razliclto
usmjeriti grijanje, dakle
vise zagrijati prostoriju a
manje zid iza peel.
C) Kombiniran/ sistem
sastavljen je od elemenata
sva tri prije spomenuta
nsctns. Ekonomican je /
cesto se upotreba.
D) Kombinirani sistem na
jednoj niskoj kaljevoj poet
(zatvoreni kamin).
Vodoravni kanali su u
sredini kamina, a okomiti
u bocnim dijelovima.
D
, -- - ;
~ - ~ ~ , ' jE !
~ 1;"\ lI;
I
. ­
c!:!J
-"..
. ~
GRIJANJE 39
_ _______PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
Zbog razorne mod kiselih kisa
u cijeloj Sloveniji zdravo je jos
sarno 45,5 posta suma.

Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo
gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od
pocetka lozenja do pocetka zracenja topline. Kakoje put dimnih plinova vrlo dug,
temperatura im je na izlazu iz peci niska. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su
r az liciti, No, kod svih dimnjak mora biti ispravan. Niska temperatura dimnih pli ­
nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata.
Nasi proizvodaci, poput "Pionira" iz Novog mesta, "Keramike" iz Krapine, "Kodric­
Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u
razliCitim varijantama. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za za­
grijavanje dviju prostorija, s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je
ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni pro­
gram koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili.
S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno
majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasna kaljeva
pee ne funkcionira kako treba. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog
proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji
ove vrste peci najveci strucni problemje strujanje dimnih plinova. Pravi strucnjak
mora prema dimnjaku, na koji ce pee biti prikljucena, zriati odabrati nacin vodenja
i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee
pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni j e materijal gotovo neunistiv, pa
se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo. Ali , cuvajte se nadristrucnjaka.
Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povjeriti
majstoru tj . onomu tko vee ima iskustva i cije su rnuster ije zadovoljne njegovim
poslom.
Kaljeve peel - niz
moqucnosti, lijepl oblici,
vlsoka efikasnost i
ugodnost.
42 GRIJANJE
s
_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE-----­
10
TRAJNOZARECE PECI
d
7
Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go­
"
rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova
U

za centralno grijanje, ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnozareca
1.
pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne, lisca
i slicno, ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti).
U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loz iti i mjesovito,
u
l ­
ukljucujuci i say gorivi otpad. Stupanj iskori stenja toplinske energije goriva seze
e
do 80 posto.
1-
Jedna od velikih pre dnosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer
raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo, k oji je dovoljno napuniti nekoliko pula
e
dnevno, ovisno 0 intenzitetu grijanja. Druga velika prednost je vrlo dobra regu­
a
lacija izgaranja, prakticki od nule do maksimuma, sto pridonosi stednji goriva.
Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja, pa putem ter­
g
1
mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izga­
ranje i tako sprecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja, ali i da
k
a
se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava
e
lozenje, a ne povecava potrosnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri
a
zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi, gasi se sarno zbog ciscenja. Dodamo Ii
k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo
moderan uredaj.
Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji, a lime
i distribuciju topline, pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji
Na
domscem
su trztstu
najcesce
trajnoiareee
peci tip
MAGMA i
WESO­
HELlOS.
stan. I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci
redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Velika
paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izga­
ranja, a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira na kvalitetu izga­
ranja (osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste
namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva, tj. otvaranja poklopca za lozenje,
treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti
dim dok lozite pee.
'I'rajnoz arece peci prilagodene su velicinorn za zagr ijavanje manjeg (dvosob­
nog) stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje
peci, sto u prvom redu ovisi 0 polozaju dimnjaka, onda se njome moze zagrijavati
cijeli stan.
Princip rada je slijedeci : gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta
oblika, ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje, a ispod nje pepeonik. Vrata
za ubacivanje goriva i cijelo loz iste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni, a zrak
potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku. Plamen i
dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i
predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putu do dimnjaka
Dusiini oksidi, spojevi koji
nastaju pri izgaranju, stvaraju
u zraku dusicnu kiselinu koja
izaziva osiecenie korijenja
biljaka kao i lisca.
()
GRiJANJE 43
,
________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
Dusicni oksidi su vrlo opasni
za liudsko zdravlje pa koncen­
tracija ad 280 mg NO.
l
m
3
dovodi do smrtnog zapaljenja
pluca, a 47 mgjm' izaziva
bronhitis.

.
P,\
.
..

H" . M q

'\h

..................:..... ... .
Prlnclp rada
treinotsrece
peel.
Rucica za rastresanje
11--- - - resetke
Poklopac za loienje
(( Topli zrak
Topli zrak - - -"* . - -0
Regulacija zraka
Dimni otvor . za izgaranje
(iza spremnika)
Spremnik goriva ---
Vanjski plast
. Zona izgaranja
Resetka--
Pepeo
Zrak za Izgaranje
Svjeii zrak
Svjeii zrak
_ __ _
__...._ Olvor-zaklopka
r

-
--
. .- - -
griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim
limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva inten­
zivno strujanje zraka u meduprostoru, Hladan zrak ulazi dolje , preuzima toplinu
od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u prostor. Na taj se nacin u okolnom
prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina.
Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati , a kad temperatura padne
ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se
razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zraka se opet automatski
smanjuje. Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja, odnosrio
grijanja.
Na prednjoj strani su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela, koja su takoder
hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi, Resetka se povre­
meno cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti
goriva.
Na dornacern trzistu su najcesce trajnozarece peci MAGMA i WESO-Helios.
Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee in tenzivno lozi
visokokaloricnirn gorivom, nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove
lozista.
PECI NA TEKUCE GORIVO
Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut sluze najcesce za zagrijavanje tvor­
nickih hala, garaza i skladista. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi central­
nog grijanja. Zrak se dovodi ventilatorom, a gorivo rasprsuje pornocu crpke, paje
za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija. U vrijeme jeftine nafte, sto
je nazalost za nas proslost, bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce
lozivo ulje,jednostavne konstrukcije bez elektroopreme. Pec je cilindricnog oblika,
a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>rem­
nika na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira. Cim se
loziste malo zagrije gorivo pocinje isparavati, intenzitet izgaranja se povecava, a
snaga se regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotj ece slobodno kroz dvo­
struki plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Sto je izga­
ranj e intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu
lozist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira
smjesa goriva i zraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi previse razgorjela
uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluzije koje se automatski
zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu.
Sprernnik i loziste su, slicno kao i kod trajnozarece peel, srnjasteni u posebnom
-
, - d
.
.

T'" • :.. .. ....
44 GRIJANJE
c
____. PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
B
a) vecin« uljnih pee! ima
isparni plamenik U obliku
lonea
b) Predaja stvorene
top line U uljnoj peei
A
Ruplce za
o 0
o 0
0000 00000
D
Proees regulaeije dotoka ulja U isparni
plamenik:
I-Izlaz lolivog ulja Iz spremnika (1)
/I - ulaz lolivog ulja u regulator protoka ulja
(2)
11/ - Izlaz dozirane koliclne ulja Iz regulatora
IV· dotok ulja u isparnl plamenik
r .......

(i)
I
\.

1 i
i
" !
-_. ./
/
o 1;1 0 0
000000
0000000
Ulaz
zraka
00000 0 00 0
<>Loooo ooooo

vanjskom plastu, pa se i toplina prenosi na slican nacin, strujanjem zraka izmedu
plasta lozista i vanjskog plasta peci .
Teorijski dobro zarnisljene, popularne nafterice nisu u praksi bile bez mana.
Miris izgaranja nafte nije se osjecao jedino ako je bio idealan dimnjak, ani upaliti
pee nije bilo bas uvijek lako. A tek kad bi pocola dimiti! Ako dimnjak sarno malo
losije vuee izgaranje je lose, pee se brzo prlja, a onda i jace dimi. Tako je najveca
prednost nafterica bila jeftino gorivo, kojim se relativno jednostavnije baratalo
negoli ugljenom i drvima. Mogli ste ga donijeti u kanistru od 5 ili 10 litara s
obliznje crpke, koliko ste trenutno imali novca ili mjesta. Za lozivo ulje nije
potrebna drvarnica, pa su se tako mogli grijati podstanari i studenti u skladu sa
svojim mogucnostirna .
Iako naftnih peci ima jos na trzi stu, njihovo zlatno doba je proslo zbog
poskupljenja goriva ali i zbog nedostataka. Danas si za cijenu lozivog ulja
mozete priustiti i komfornije grijanje, a za one siromasnije koji su prisiljeni
trpjeti niZi komfor, cijena losivog ulja je previsoka.
F$.
t:r,. . *", §:<:
r· <:
Smog je rezultat djelovanja
sunceoin zraka na spojeve
dusicnih oksida i ugljikovodikil,
a pritom nastajeozon kilo i
ostali produkti te reakcije.
-
j

i. U'

w,:

.
fl. ? . %:; . $* ?mi
-
Djelovanje ogranlcivaca
za sagorljevanje kod uljne
peel.
GRIJANJE 45
________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE . _
Smatra se da je koncentracija
od 80 Ilg/m3 ozona normalna, a
iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog
i smanjuie se vidljivost, a
iznad 300 Ilg/m3 moguca su
akul na plucna oboiien]a.
Ako i nema dimnjaka u toj
prostoriji moquce je i pee!
i plinske bojlere spojiti
tako da imaju odvod
produkata sagorijevanja
na fasadu.
46 GRIJANJE
Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.
PLINSKE PEel
Ako nema t e novca za izvedbu ce ntralnog gr ij anja . .i a' iIi
m ogucnost pr ik ljuconj a na m rezu zem nog pl i na , onda s , :' , ko
najbolj i izbor medu lokalni m izvorirn a t opl in e. Osi rn st o - _ -nt ,
pl in izgara uz najma nje zagadiva nja ok oli ne a imajuci na - nja
novih nal azis t a i r a zvijenu k ontin en t alnu m rezu dist rib., ra t i
da ce se ubuduce pli n orn g rijat i j os vise stanova.
Dakako , osi m pr ik ljuck a na plinsku mrez u , pli n treba a : do
svakog trcsila, sto don ekl e k omplicira i poskupljuje sa rnu , lni
i zv or topl in e. No, pl in ske peci mn ogo manj e ovise 0 d im j a · d bu
dimnj ak a posta vlj aju poseb n i zah tj evi u s lucaj u lozenj a t" lest
-
J
...,
J I
_ _ _ _ _ __ _ _____ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE _
dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno
napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje
plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto
vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i dis­
tribucije topline u prostoru.
Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izga­
ranje i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne una­
prijed kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mjesecno
iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale
brige oko toga. S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu
su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade
cest o su poprilicni . Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara
eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti
plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom
snalaxenju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim
propisima. Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (ate sti rani)
majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje,
ali su vrlo razorne ako se to dogodi.
Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom
slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo ili element od metala, koji predaje
toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage
i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i
sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom
zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne
peci . Redovito su opremljene r egulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piezo­
upaljacern. Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena,
vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost
grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze uspor editi s udobnoscu centralnog
radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski
pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u
intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju :
uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci
umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno
nestalo u mrezi, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time
zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode.
U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trzistu su se
bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije
potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas
nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama
pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je
prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon
niza nesreca te su peci zabranjene. Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da
mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjese nj e za nuzdu, za tem­
periranj e natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provj elravanih vecih presto­
rija. U zatvorenim prostorima ne pomaze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simp­
tom trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od
cega mu se spava moze zaspali zauvij ek. Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego
radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirna
kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az
dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena.
Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonornican i siguran nacin za­
grijavanjajedino uz strogo postivanje propisa i ako instalaciju kompletnog uredaja
postavi strucnjak.
ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel
Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elek tropeci se zbog vrlo jednostavne i
prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspola­
ganju gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je
rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i
ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema
problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.
Postoje i posebne
kupaonske plinske
grijalice.
GRIJANJE 47
___ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE _
.,
III
O E O AC
"

)
N a j t e ~ c e su verzije raznih Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al t e _. ,. nje, zbog
etektricnin radijatora.
skupoce energije. Kao vrlo dobro rjesenje za slucaj nuzde . -: : ; r emeno za-
Poneki mogu biti
grijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstrukcije E- 17": - r a dij a t or a.
radijatori i elektrokotao
Oni imaju elektricni grijac, napunjeni su termalnim ul j e r- _, ;;u (obicno
za sistem grijanja cijelog
na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. a ga ~ - _ : -; , '" izmedu 1 i
stana.
2 kW, a uz pornoc r edovno prigradenog termostata (r eg , ' ,,: - 5e unutar
te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja. Kad s _ -r n a odredenu
izabranu t emperaturu, termostat iskljuci grijac sv e do ,' S2 ' - a i ispod te
temperature, tj . dok toplinu ne preda okoJini. Vrlo su _.. :_ r per iranje
spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju, kad s .: « _ uc iva t i vece
uredaje, a ipak jos (il i vise ) nije dovoljno toplo da bi 58 ; 10 boraviti
bez grijanja.
Postoje i vece izvedbe, s jacim grijacsm, koje mogu p
:: - ~
c.& - ."
ek t r ok ot a o
za sistem centralnog grijanja. Opremlj en prigraden om 1 cr p korn i
ekspanzijskom posudom, takav se radijator obicno pos ta pr ost or ij u
i cjevovodima povez uje s nekoliko obicnih radijatora rna. To je
elegantno, ali nazalost skupo rjesenj e, koje se isp la t i sa - ' : . r ij a ma gdje
se stalno ne boravi (k uce za odmor, manji lokali i li s l. . : : . : nerna mo­
gucnosti da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tr icne _ - . 7 rnogucnos t
akumulacije topline kod ovakvog s istema mala.
s . . "t in ij om
xe mase
E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :', ­ ­
moakumulacijska pee za sto je pretpostavka jetfi n ij a ­
energije j dvotarifno brojilo. Te peci akumuliraju to 1 ­ ~ ­
strujom, putem ugradenog elektrcgrijaca zagrijava sa r; :
48 GRIJANJE
___________PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE _

I
}\7. s EUER " l l"
'i '""tP j <>\ r ru t l
, 'l \ ""' § \\ ....
Sam ozon (OJ ) ima u uisim
slojevima atmoslere korisno i
zastitno djelovanje odstetnih
ultraliubicastili zraka sunieuog
spekira.
v
t:)KOU
Elektricni kalorifer - efikasno za kupaonice.
(zbog cega i jesu ekstremno t eske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je
struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji
pospjesuje konvekciju (izmjenu topline izmedu sarnot nog tijela i zraka u prosto­
riji ) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem
na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom
na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja,
sto rezultira popril icnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci . Ako pro­
racun nije tocan ili su fin ancij e za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenj e je
jednostavno ali opet skupo: ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo
je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne.
Kad se u svim prostorijama st a na rijese lokalni izvori topline, obicno problem
ostaje kupaonica. Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije
imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena
t emperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju elekt r ogrij ac i ventila­
tor. I ovdj e termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati.
U kupaonicama se zadrzava mo povremeno pa ih ne treba stalno grijati no dok
se kupamo treba biti vi sa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje
u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro
j e stalno odrzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se spr ij ecila konden­
zacija, a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom na mali
volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.
KOMBINACIJE
• JEDNA PEe ZA CIJELI STAN
Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva
se na prirodnoj cirkulaciji zraka.
Uobic ajerio je da je pee uz neki unutrasnji zid , j er j e tamo i dimnjak. Zagrijani
topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje j e pee iIi kroz neki otvor, kanal i
sl. , u prostoriju pokraj ili iznad. Na hladnim st ropnim povrsinama iIi vanjskom
zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka
u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cir­
kulacija. Ovo kretanje zraka j e neosjetljivo, j er su brzine st ruj anj a vrlo male, tj.
oko 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetano odvijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore.
Ugradnjorn peci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e susj edne prostorije.
Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno
strujanje, a topli zrak se onda usmjerava u obje prostorije. Zeli li se neka prosto­
rija sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moze ugraditi zaklopka. Pri
podu u obje prostorij e treba ornoguciti ulaz hladnog zraka, jer j e to osnovni uvjet
za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju.
Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti . Zelite li bar
malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za pro­
vod toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom
GRIJANJE 49
I
_ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN
....•.. .
.e-:
' k
.. - - -
t >. r:
I
b =--. = =-==
".
---J
Jednim lokalnim
izvorom topline
moze se grijati i
vise prostorija.
. . . .
r' I
-
1=


l;­
I
\t= .
,
i
,
-,
II
• I
11­-
[
.1
I
.!? t;;/ i
L

.. _- -­-
resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod nas j ana
i "Klimaoprema" - Samobor.
Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni su
kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo
cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da
odrzavati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc
ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a
pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru
ce dati osnovno obiljezje interijeru.
50 GRIJANJE
___________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _
KALJEVA PEe - KOTAO
S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput
se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao
spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom
peci. Dakako, u tom je slucaju veca i potrosnja goriva, ali takvo rjesenje omogu­
cuje grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva
pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojoj je pee nije
Minikotao - izmjenjivac
top line. L-- .::lO
kalijeva pee s ugradenim
grijacem u lozislu
potreban radijator, moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na
taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji, ali tada su razvodne cijevi malo
vecih dimenzija.
Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje
izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. Ako se takav
sistem radi za cijeli stan, kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee,
a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se
topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja
sto je jeftinije negoli elektricna energija.
Shema spajanja
instalacije.
GRIJANJE 51

________PECI - LOKALNI _

kaljevih
ptoctc« nude vee i gotove
top line u
vl{;e vetlcins za ugradnju
u kaljevu pee.
polazni vod
povratn] vod
Cuntralno grijanje
Elel<tr;c., y _ . se Ileli''!
Kod sistema sa prisilnom
clrkulacljom moguee je
ostvarltl prlpremu
potrosne top Ie vode preko
sistema grijanja.
52 GRIJANJE
5
SISTEMI CENTRALNOG
GRIJANJA
Reduciranje sadriaja ozona u
visim slojevima atmosfere
poveeava utjecaj
ultraljubicasiog zradenja, pa
pri jacem izlaganju sundeoim
zracima postoji opasnosi od
raka koie. Ultraliubicaste zrake
utjeeu i na promjenu klime, te
na biljni svijet.
7 tV!,f
t
\ *
*
!. :f ,f.:!::f,Jf, :!,: ·.I .' .'
...

¥ . :-:
. if,.<
Q

"@ •.:::::-.. ::: ....
''' .. . .r.. .......
, ;:;:::::::;:::::::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::: :::;:::::::::\ : .. .
Kako i sam naziv govori, rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska
energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati.
Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri­
janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori, konvektori, cijevne
podne zmije i sl.), a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje
i dodatne sigurnosne uredaje.
Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline,
ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema. Stoga takvi sistemi pred­
stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija.
Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja
se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je
instalirano grijalo odaje toplinu. Uobicajen je rezirn rada sistema centralnih
grijanja 90' u poIaznom i 70'C u povratnom vodu. Kod sistema podnog grijanja
ti su rezirni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C, a i inace se nastoji snizavati rezirne
rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije. Neki sistemi
grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee
zrak. To su tzv. zracni sistemi, toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden
i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). No, ti su sistemi kod nas rijetki i obicno
ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata.
DVOCIJEVNI SISTEM
Toje najcesCi tzv. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. Dvije
cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela.
Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci­
rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije), U tom slucaju
posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od
kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj Iukova i armature, a
cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna
cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije.
Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da
je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu.
Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod
stanova nalazi kotIovnica. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza
Klasican iii
Principjelna shema
dvocljevni
instalacije
sistem.
jednocijevnog
grijanja
54 GRlJANJE
- -- - - -- -- -
____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
Shema usponskih vodova
N
N o-



_a­
-a­
0,
§

, - i
.n:;

Na:

a:
,.,;.
l\
I
2280
I 3000
21 r 22
1,

/?
I 5280-112'
I
N
I
o- N
J
10

I
-a­
- a­
g,' f-
I
tON
,-
I



I

a::
N>
1I)<'l
a:
->
cr
'!
2040
'IIV'
I
16 JJ.
I
I
I
I
I
I
J
LI.

I

l ____
i 11 I
2400

19LI 17
9720-314' 4-- -------,
4--
9940
":"314' t
13410-314"
3690-112'
,
Ie "

O<'l

0>

-a­
g,' f­
f-
Iil
N
, -

to>
N>
a::
a:
900 2730
3
4 :r.
J ---..I)
,
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
--------------t
7550-1'4'
,
10



o<'l


-a.
0.
1



,<'l '<'l
11» 1'->
a:: a:
IT
J
570 700
"",
7 318' l'8'
61.1
N
N


8;
-a-

0,




co> ­

-a::
a::
T

100) 1900 iT
24
l1
,

O<'l
1900·112' 0>


'It>
-a::
1530
18
10
760-3IB"
8(;)
->
-a.
r-
Ie

a::
T
or
r'J"
231I
POTKROVLJE
1
I
I
I
1900·112'
I
I
I
I
I
I
A!
I
3490·112'

KAT
-..
I
I
I
I
1320-318"
I
I
I
I
I
1
T
1320
lUi
sll.1
PRIZEMUE
prema svakom ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne
mreze.
Nairne, gravitacijska cirkulacija bazira se na einjenici daje ugrijana voda laksa
od hladne. Uslijed toga ona se iz kotla dize uvis (ako moze), a na njezino mjesto
pritjece ohladena voda iz radijatora.
Osnovna je prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju
(nema cirkulacijske crpke), pa ako nestane st ruj e moze zagrijavati stan.
Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranicenost vodenja rnreze
zbog postivanja zakona fizike.
Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci­
rkulacijom. U sistemu postoji cirkulacijska crpka koja tjera toplu vodu po cijevima
kroz ogrjevna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranicenja u vodenju
razvodne mreze. Ogrjevna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mreze (gomji
razvod - tzv, potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog praznjenja) ili iznad
nje (donji razvod - gdje su na gornjim najvisirn radijatorima odzracni ventili i1i
odzracna mreza s odzracnim loncicern).
Na shemi usponskih vodova vidi se dio vodoravne razvodne mreze i dio verti­
kale grijanja obiteljske kuce. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne
razvodne mreze, sto omogucuje prisilna cirkulacija vode u sistemu.
Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi. Pokusat cerno objasniti
najjednostavniji nacin dimenzioniranja za prosjecnu obiteljsku kucu, Dimenzije
cijevi ovise 0 koliCini i brzini strujanja vode, odnosno 0 raspolozivom tlaku ugradene
GRIJANJE. 55
________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _
cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od O _
­
J obit elj ski
objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - ii evi ce biti
slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci nac mr eze iza
racunanog mjesta:
do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._ - : egava, pa
Na sloj ozona razarajuce
se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15)
djeluju freoni (sredstva u
do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015
raznim sprejevima i
od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0 314" - _.
_ _
> ­
rashladnim sistemima) i
od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0
kaloni (protupoiarna sredstua)
od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0
pa ih nuino treba reducirati.
Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t - - ·:e obicno
f .*, fEw
s (-.* *- i :
NO-nazivni otvor ili
d \..$h .
ND - nazivni dijametar ili
NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25
Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0
Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi
-
medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u siste r
da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man
nece poremetiti funkcioniranje sistema.
Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v€
mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _'
tople vode do svakog ogrjevnog tijela.
Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besav . -= nlinske
cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma
_
-. .ivent il ,
zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj ni zz - , :jevima
se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelj a; : ­ :.d .: I ' em se
stvara vodonepropustan spoj.
Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID:
jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primj e
sistema.
JEDNOCIJEVNI SISTEM
Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim ima
kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _
u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d
To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a
grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i
ogrjevnih tijela, proracune i slicno,
umm.
-s- • • niranju.
_- :e njihov
- nsta t ir at i
. - :. onir anj u
. . .
: ;.­

0 e
,
Prlkaz prorecun» I sheme
10 L
spajanja kod
jednocljevnog grljanja
8AGAT.
Krug 1.2
Ogrijevna lijela
1 =4,0
2 = 3,7
3 =1,3
4 = 0,64
5 = 2,32
6 = 1,57
7= 1,8
8= 2,6
9= 2,9
10=3,5
11=3,8
Du:!fna 21m
5 ,69kW

-__I
7
56 GRlJANJE

----------__SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA
Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U
visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za
svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),
Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko
se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu
preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do
12.000 W.
Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu­
ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se
instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a
zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne
cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).
Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patent­
spojnica odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom,
a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi­
bu.
Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.
Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti .
Voda temperature 90·C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi
pretpostavimo za oko 3·C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za
oko 3·C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija. Zato su prvi
radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog
promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.
Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno
odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom
crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.
Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost
da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog
proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura. Na svaki radijator
dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.
Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se
postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda
kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca
natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cir­
kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je
ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.
Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama
na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca
_
U "Montrealu" u Kanadi 16.
rujna (sepiembra) 1987.,24
zemlje svijeta i EEZ potpisale
su Montrealski sporazum 0
supsiancama koje razaraju
ozonski sloj. ]ugoslavija taj
sporazum jos nije potpisala.
v
I,'
I
I
II "
\\ 1/
Shema
I
TKM-sistema
s dva
c/rkulacijska
, ' c ~ ~ ~
kruga
• Prozori i vrata mogu biii
pravi ponori gubitaka energi]e.
• Ostaklite sva vrata i prozore
u stanu i slubistu zgrade.
• Provjerite da Ii svi prozori i
uraia dobro brtue, jer to vam
jamci 10 posto ustede topline.
• Svaki prozor opremite
roletama i zavjesama.
• I kulije za rolete treba
iznutra dobro toplinski
izolirati.
GRIJANJE 59
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
~ ____"______"' ..... montszu.
Montaia
ventila na
radijator.
Postavljanje
radijatora
na zid.
A/at
potreban za
Rezanje cijevi.
Stezna matica i brtveni prsten.
Oznatavanje cijevi.
60 GRlJANJE
I
---
I
____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
Pritezanje stezne matice
-
Spajanje cijevi s venti/om
.
I' ____
, ~ - = - ...
Zevrsen« insta/acija kojoj nedostaje
samo kutna /etvica
Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev
Princip rada TKM
ventila
opreme za jednocijevno grijanje ("Imos"-Lj ublj ana, "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula,
"Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom
spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM), ako irn dostavite
potrebne nacrte i gradevinske podatke.
Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.
GRIJANJE 61
- ' -""



• •
• •
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
U Zeneui donesena je posebna
konvencija 0 kontroli i
mjerenju zraka 1979. godine.
Protokol 0 smanjenju 502
donesen je u Helsinkiu 1985.,
no /ugoslavija ga do danas nije
potpisala.
PODNO GRIJANJE
Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli
zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja
se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem
podnog grij anj a razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima
koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije.
Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za
komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u
prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn
dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto
se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.
• OSNOVNE PREDNOSTI
Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini
(1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno
kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja
sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze
biti i za 1 do 2·C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti.
Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da I·C niza tempera­
tura u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze
se ustedjeti poprilicno energije.
Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije,
no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva
nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni),
Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je
o sistemu 60/50·C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901
70·C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prosto­
riji paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise
do 30·C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura
moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su :
• Cijevi su plasticne pa ne korodiraju.
• Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba
postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod
radij a torskoggrij anj a.
• Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije
toplinske crpke.
• Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno pre­
racunati podatke pojedinih radijatora na rezirn rada podnog grijanja.
• Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje
uputa proizvodaca.
• OSNOVNI NEDOSTACI
Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije
poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi
..., ,.
..
••• 44.4 ••••
•••• 4••••••••'..

_- .. .. _-_. . - _- . . , , ~ - - _
Svako podno grijanje daje osjecaj
ugodnosti
U odnosu na radijatorsko centra/no
grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka
je komfornija
62 GRJ]AN]E
____________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _
(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra
toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz
ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra
toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima
visestruke prednosti . .
Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke
zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspola­
ganju. Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugra­
diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u
kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je
potrebna visa temperatura (22 do 24'C), negoli u ostalim prostorijama.
Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske
gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito
obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li
je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa
Prikaz podnog grijanja.
16' 20' 24'C 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C
Visinska raspodjela temperature u prostoriji
Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela za
odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.
GRIJANJE 65
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko ko­
rekcijskih faktora. Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine
i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30°C,
a u dnevnom boravku treba biti i niza.
U Sofiji je donesen protokol 0
smanjenju emisije NOr 1987.
godine (do 1995. iu emisiju
ireba smanjiti do razine iz
1987.) koji obavezuje na
kontrolu ispusnih. plinova
motornih vozila. Jugoslavija do
danas nije potpisala taj
proiokol.
U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema
zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje
se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki : "TA", "Wirsbo",
"Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO
- SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove
izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom. Ovakav sistem ima nekih
prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane
cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo ela­
sticne erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se
mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog
grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0­
PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb.
• TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI
Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska
izolacija.
Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente
prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova.
Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca:
• Vanjski zid
K =0,46 W/m
2
h oK
• Pod na zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju
K = 0,35 W/m2h OK
• Staklene povrsine
K =2,00 W/m
2h
oK
Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece:
Vanjski zid
Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa treba izolaeiju od minimalno 6 do
10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1.
Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos
deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti
pojedinih elemenata zida
• Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti,
a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini
slucajeva oko 6 do 10 em
• Stakl ene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene
izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu
toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko il i staklo na vratima cdlicno nalijeze na
okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum.
Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez
obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje
izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba
stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu
k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru
toplinsku izolaeiju.
Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da
ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s
obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem
podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku
izolaciju, ali tada ce rezirn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne tempera­
ture vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene
posljediee.
• POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA
Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi
racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take
vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i
kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za
66 GRIJANJE
--
_ _ _ _____ ____SISTEMI CENTRALNOGGRIJANJA _
kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sini gdje ce bi t i buduca gornj a r azin a poda . Kada
se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vi se dirati ni kopa t i po pod u kako
se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .
Prije polaganja cijevi betonsk u podlogu t r eba izravnati i dobr o oci st it i, bo cne
zidove u visini poda toplinski i zolir a t i , sto spr eca va dodir t oplog bet on skog sloja
s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropor sirine 8,5 do ] 2 em i deblj ine
10 mm te postavi uz rub prostor ije kod vanj sk ih zidova . Tada se polaze podna
izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em, a t r eba ya m deblj in a 2 em, ploce
treba slagati tako da se rubovi pokr ivaj u. Nakon t oga preko izol acije polozit e plas­
ticnu foliju debljine 0,02 mm od PE-mat erijala ili neku drugu parnu branu. Fo­
lija se mora na rubovima prekr ivati bare m 15 em. Nakon fol ij e postavi te arrna ­
turnu mrezu, koje treba na rubu privezat i jednu uz d r ugu tankom zicom take da
se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tada polaz ite pl a s t icne cij evi. Po cn it e od
razdjeljivaca. Mjedenom spojni com pr icvrst it e je za ve nti l na razdj elj iva cu.
Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba postupi t i po upu t a ma
dobavljaca opreme.
Kod podnog grijanja uvijek se prvo na
pod polate izolacija i parna brana.
Zatim nosiva mreta za cijevi.
Ovakvim spajanj em osigurali smo vodonepropus t a n spoj cij evi 5 vent.ilorn
odnosno r azdjeljivacern . Sam razdj elj ivac i sabirnik posta vljaju se na pogodno
mjesto negdje u sredini st a na t ako da s u uvij ek pristupacni, pa se mogu
jednostavno kontrolirati i podesavati.
Kad so pricvrst i pocetak eijevi, kotr lj ajte kolut i pricvrscuj t o cijev za arma­
turu pomocu obujmiea, u skladu s proj ektom. Jasno j e da gusce 'polaga nj e eij evi
daje vise topline po cctvorriom metru povr sine poda . Pot r ebna duzinu cij evi ovi sno
o razmaku iznosi:
Bcm
10 em
125 em
15 em
20 em
Cije vi se prlcvrste
prema prorecunu.
Jugoslavija je jedna od rijetkih
zemalja svijeta gdje je
bezolovni benzin skuplji od
obiiinog,
";'; "
'«:'{ I'"
ll\;

>:.:.::::;:;:-::.::::.::.....;.:.
• Prije ogrjevne sezone
zatvorite sve ventilacijske
otvore.
GRIJANJE 67
U plinou ima se nakon
izgaranja pojavljuje i ugljicni
monoksid koji je otrouan za
liu de, no ne steti uegetaciji niii
gradeui nski m objektima.
Postoje i gotove podne
ploce.
Polalu se lagano i brzo.
Dane duzirie odnose se na cis t u povrsin u poda , a treba j os dodati i duzinu eijevi
do r azdjeljivaca i s abirn ika . Cij evi se pol a zu najcesc e u obli k u spiral a. Najcesci
j e r azmak mec1u eij evima (po loze n ima u spir a lu) 15 em st o zna ci d a j e pri pola­
ganj u spi r a le r azmak eij evi 30 em. Tek ka d se iz s redi ne s pir a le vraca mo natrag
na obod vi dimo daj ednim kolutom (100 m) mozerno podmi riti pr iblizno 15 rn? podn e
povrsine. Za vece povrsine potrebno j e r azvit i jo s j edan kolut iIi spaj a ti eijev na
cijev.
Vaz no je napomenuti da proi zvodac polipropilenskih eij evi dozvoljava najmanji
r adijus zakrivlj enja 15 em. To se odnosi na eij evi u prostoru gdj e j e tempe r atura
vi sa od 20 · C. Pri nizim t eperaturama cijev treba zagrij ati, bil o d a ih is pu nite
t opl om vodom ili zagrij a vate toplim zrakom iz fen a od no s no kalorifera. Cij evi se
ne s mij u za grij avati direktno ot voren i m plamenom.
Za manj e r a zmake eij evi potreban j e i ma nji rad ijus zak r ivljenost i od 15 em
(raz mak eij evi 30 em). Za t o p roizvcdac nudi tvor n ick i izra de ne petlj e koje treba
zava riti na cij ev s dva dv ostruka nagl avka .
Kod poli etil en skih (um reza ni poli et.il en) cijevi mogu se posti ci i m anj i radijusi
zak r ivljenos ti, a i eijevi s u mn ogo clasticni je.
Kad se poloze svi krugovi i cijevi spoje na razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra­
viti tzv , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlakom od 6 bara i ispi tuju se
24 sata. Ako priti sak ne padri e, znak je da j e s is te m vodori epropustan, pa moze te
Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom
za polifuzijsko zavarivanje (280 ·C).
Kod polipropilenskih cijevi TOTRA
pomocu dvostrukih naglavaka mogu se
spajati i cijevi.
68 GRIJANJE
SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA-- _
Sve cijevi su potozene i spojene na
razdje/jivac i sabirnik. Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.
nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za
mijesanje betona upotrijebite rijecni sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih
radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i
vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje
podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri­
kazano na ilustraciji.
Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati
polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.
Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se
beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.
/ Kerarnicke plodcs
/r Praduini mort
cijevo17/13
Toplinska izolacija vanjskog zida
eijev a20/6
jemin. debljine 10em
(; Noseca mreia cijevi
. "':' ''::- ''=!.--- ---==- - -
}
" 9- '
.' /
. . \.. .- .- -­
. . '
:' o' \ \l ,
., /. i- ·
, • I .
/ . ; . v"-.. e -=------- 11;;
... Do0 '. ',I ' , ; "
, DC> ' ' . . 0
•• I _ 1\ ("::--.-> 'Jj'\
.'. / I:' _ , (; D Lj
(I
<"JO" " I ' I
.. • • oJ ( - ). ( 0, ) . _ ' 0 '-' _.
/ " ,,_ ,:.,: <J, ., Armirano belonska
/ / _ konstrukcija
/[ Beton kvalitele MB 35
• Na sjevernoj sirani slana iii
Debljlna sloja: min. 4em, k?d keramike, kamena,
kuce planiraiie manje siaklenin
betonskih ploca,PVCpod lSI.
min. 6em kod tepiha,
poursina.
w
Toplinska izolaeiia tapisona, parketa i 51.
( okipor, pora/en, polislirol, 'I:::::::! !::(1():L:lli\];ill;;
lervol, lendapor i 51. )
Struktura poda
min. = 30mm kod poda nazemlji '
kod gotovog min. = 20 mm kod kala iznadgrijanihprastorija
podnog grijanja. '--------------- -'-'
GRIJANJE 69
- SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA _
Zbog velike potrosnie fosilnih
goriva iz dana u dan sve je ueci
udio ugljicnog dioksida u
atmosferi.

m ..
Pri dodavanju aditiva treba provjeriti da l i su agresivni za cijevi podnog grijanja,
Ponekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdj e je izvedeno nekoliko
cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja) lij eva betonom u dva i Ii vise navr at a. Tada
ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a ni ci pros­
torije) pa se velika ploha pretvara u nekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli­
vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim
povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli
plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti disa nj e u sezoni grijanja.
Nakon polaganja cijevi gotovog poda r azdjelji va c se pov ezuje s kot lovni com gdje
se nalazi kotao i ekspanzijska posuda, eirkulacij ska oprema i sve ostalo. Za podno
grijanje nuzno je ugraditi sistem aut oma t ske r egulaeij e i to potpune. Buduci da
je rijec 0 ni skotemperaturnom rezimu pr ograma t or treba podesit i tako da pri
minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera t ur i (obicno je to za nase kont i nent al ne
krajeve -IS' do -IS'C) temperatura u pol aznom vodu ne bude vi sa od 50' (60 ') C.
I pri ovom naeinu grijanja treba balansi rat i sis t em dok se ne post igne zelj ena
temperatura u prostorij ama. Sist emi podnog grij anj a vrl o su i ner t ni pa se ne pre­
porucuje cest.o iskljucivanj e niti rad sa sn izani m nocnirn t emper at ura ma.
ELEKTRICNO PODNO GRIJANJE
Premda je elektricna struja danas najskuplji energent , ne mozerno za obi ci taj
si gurno najj ednostavniji naci n podnog grij a nj a . U pogledu ula ganja sv akako je
najpovoljn ij i, jer ot pa daju kornpletni troskovi ko t lovnie e sa spr emnikom gor iva,
kotlom, plamenik om i ostalom opremom, ukljucujuci i potreba n prost or za nj ih .
Uzirnaj uc i u obz ir da j e podno gr ij anj e opcenit o najekonorni cniji sist ern gri j anj a,
u izvjesni m slucajevima i primjena naj skuplj eg energen ta u najekonomicnijern
sistemu rnoze se poka zat i kao rjesenj e koje se isplati . Na pr imj er , ako j e r ijec 0
poslovni m pr ost ori j ama i pri rodi posla gdje se t roskovi grij anja na indirektan nacin
mogu za ra cunati kor isniku usluge, a u fa zi u laga nj a su t r oskovi iii r a spcl ozivi
prostor ograniceni, Takoder, is pla ti se a naliza da Ii j e raspolczi v novae bolj e uloziti
u kotlovsko post r oj enj e, uz irnajuci u obzir i troskove njegova cdrzavanj a u toku
eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izol aeij e prostorij a , st o i el ektricno podno
grijanje moze uciniti ek on ornicnirn. Na kr aj u, elektricno podn o grij a nj e rnoze biti
pravo rjesenje kao kombiriacija s nekirn drugi m sistemom iii al t ernati vni izvor
topline. Ne treba sm et nut i s uma, osobi to pri a daptaeiji i novogradnj i, da se vee
zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije na svih en ergenata po j edi nici snage (po
kilovatu ener gij e). U SR Nj ernackoj su se prij e de setak i vis e godina, mogle vidj et i
i ovakve reklame: "El ektricna energija nij e t a ko sk upa kao sto se mi sli ".
Postoje raz.l i cit i sisterni podnog grij anja elektri cnorn st r uj om, a princip j e u
osnovi uvij ek ist i. Grij aca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s ugradenim
'-­ --'
Mrelastl
podnl
etektrtcn!
grijacl tvr tke
ITT.
70 GRIJANJE
_______ _____ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
alektricnirn ot pororn koj i prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza
ili folija ugraduje se u plivaj uci pod i pr iklj ucuj e na mrezu. I to j e sve.
Dakako, pr i izvodenju elekt r icne in s talacij e treba paziti da se dim enzionira za
izracunanu pot rosnj u, uostalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trcsi la .
Podno se grij anj e obicno prikljucuje na strujni krug prostorije, a ako j e povrsina
veca dobr o j e da se podijeli u barem dva st r uj na kruga, kako bi ste se u slucaju
ispadanja j ednoga mogli provizor no i r educirano grijati preko drugoga . Postoji i
mogucnost r egu lacij e temperat ure svakog poj edinacnog kruga, sto iskljucuje
nezelj ene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ednosti sistema podnog grijanja.
Kao uvij ek i svugdj e, odluku mor a don ije t i stanar , odn osn o inves t itor , a svrha
ovog pri kaza j e da ukaze na probleme, prednosti i
nedost atke odredenog sistema. Prednosti su ocigledne:
cista i j edn ostavna izvedba i regulacija, jedan od
najprikladnij ih nacina zagr ij ava nj a , odsutnost ili bar
min imum odrz avanja i najmanj i opseg instalacije,
odnosno ba lastnog, posredujuceg dijela postrojenja
(kot lovnica), Kao nedo statke osi rn cijene energenta,
t reba uz eti u r azmat r anj e i trajnost takvih ogrjevnih
tij ela, j er troskovi zamj en e, s obzirom na nacin
ugradnj e koji j e prakti dki identican s topl ovodnim
podnim grijanjem, mogu biti znacajni, Najvecu paznju
t reba posvetiti garancijama proizvodaca, a usput, bez
obzira na garancij e, sazna t i stvarne reference,
odnosno koliko su t e gar ancij e pouzdane.
Elektricni grijac u foliji ELPAN -TERMOTLAK,
kod na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Lj ublj ane, a u
raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemlj ama
Evro pe.
Ugljicni dioksid CO
2
stvara
tzv. efekt staklenika, jer taj
plin propusta kraikoualne
suneeve zrake, a nocu sprecaoa
emiliranje lopline u suprolnom
smjeru.
Elektrlcn! grijac u toli]! ­
sistem ELPAN­
TERMOTLAK.
Kako bl sprijeclli dlfuziju
kisika, proizvoc1acl cijevi i
podnog grljanja prolzvode
cljevi s vl sestojnim
neprobojnlm omotscem.
GRiJANJE 71
________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _
Efekt staklenika izaziva
globalno pouisenje temperature
zraka, mora i tla koje izaziua
znacaine klimatske promjene
na cijeloj planeti.
• Dvostruko staklo u
prozorskom krilu je i duostruko
boljastednja topline.
Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima
ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu.
Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi
elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor
- sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost,
Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo
primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze
postici i razl icita vodljivost, a samim time i razl icito odavanje topline koje se krece
od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici toplina od 100
do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako
se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern
primjenljiv u svirn uvjetima.
PODNO GRIJANJE - DA ILl NE
Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je
izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen
i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina
ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije
na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato
na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara
i vise taloga. Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na
taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog
grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke
zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske
vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode)
pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana
evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje.
No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili
mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim
slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika . Zacijelo su takve cijevi skuplje,
ali izbjegava se bilo kakva bojazan.
• DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE
Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava ideal-
nom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:
• zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se prasina
• tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem.
Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje nedostatke, ali kod ispravno
projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci.
Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve­
licine, pa sarnim tim tu postoje lirniti . Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoli­
ran, a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duzina i razmak cijevi u
podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada
podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok.
Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u
kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom
je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do
30 posta manji.
Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu
negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon­
ornicnosti svrstava na prvo mjesto.
ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU
Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu
korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji
su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u
skracenorn obliku.
1. KOMFOR
• Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti?
95% - da, potpuno
2% - nije zadovoljno
3% - nema mislje nja
: . IT
p
. TF

:t .
. ,,;;

,
...
. S

• E
72 GRIJANJE
_ _ __________SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA _
2. TEMPERATURA PODA
• Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda?
91% - vrlo ugodan
4% - temperatura poda je previsoka
4% - temperatura poda je preniska
1% - nema misljenja
3. PREPORUKA
• Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje?
92% - da
2%- ne
6% - nema misljenja
4. TROSKOVI GRIJANJA
• Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja?
85% - vrlo niskirn
8 - visokim
7% - nema misljenja
5. SOBNA TEMPERATURA
• Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod
radijatorskog grijanja?
89% - da
8% - ne
3% neopredijeljeno
6.0DNOSI
• Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze
preporuciti?
27% -da
70,5% - ne
2,5% - nema rnisljenja
7. ClJEVI
• Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja?
88% - polietilenske, polipropilenske i sl.
11% - bakrene cijevi
1% - obicne zeljezne cijevi
8. SISTEM
• Koji sistem grijanja preporucujete?
(Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja)
65% - podno grijanje
27,5% - radijatorsko 60/50'C
7,5 % - radijatorsko 90170'C
9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA
• Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima?
88% - veliko
11% - srednje
1% - nikakvo
Ako se podvostruCi udio CO
2
­
doci Ce do porasta srednje
godisnje temperature Zemlje za
1,5 do 4,5°C, sto ce izazuati
topljenjegolemih ledenih masa
na polovima. Osim toga razina
mora podigla bi se za oko0,5
metara.


"'**
::-" .:.;::







::. '?,o) 1
... .. . '" :.
ik':' 1"; i i:is .* \4
-
• Termoizoiirajuca stakla
zadriauaiu vise topline.
GRIJANJE 73
6
PRIBLIZAN PRORACUN
GUBITAKA TOPLINE
Vanjske (zimske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
SOSNA I HERCEGOVINA
.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-: .:.;.;.:.; .:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:. :.:.
Banja Luka -20
Bosanski Brod -18
Bihac -21
Bijelo Polje -10
Bilece -16
Bijeljina -18
Bjelasnica -24
Bosanski Novi -18
Bosanska Grad lska -18
Bosanska Krupa -20
Bosanska Dub ica -20
Brcko -18
Bugojno -20
Viseqrad -17
Gacko -21
Glarnoc -18
Corazde -18
Titov Drvar -21
Doboj -20
Duvno -16
Zenica -16
Jablanica -15
Jajce -17
Kiseljak -18
l.jubuski -6
Mostar -6
Nevesinje -18
Orasje -20
Prozor -16
Prijedor -20
Sarajevo -16
Sanski Most -18
Sokolac -18
Travnik -21
Tuzla -17
Trebinje -6
Foca 18
Han Pijesak -20
Capljina I -6
CRNA GORA
.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Bar -2
Bijelo Polje -17
Budva -1
Virpazar -6
Danilovgrad -12
Ivangrad -18
Kotor -6
Kolasin -20
Mratinje -18
Milocer -4
Mojkovac -18
Niksic - 12
Pljevlja -19
Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zai sta
ne moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak
ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije
i tako priblizno odredite potreban broj clanaka nekog ogrjevnog tijela (radijatora),
navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do
podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim
primjerom zelimo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove
radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo
u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale
koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne
savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su
svi vanjski zidovi dobro izolirani.
UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU
Q
u
= P X K] x ~ x ~ (W)
pri cernu je
P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu
prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m.
U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene, prirnjenjuju se
slijedece vr ij ednos t i:
p =P stv. x 0,8 (visina ispod 2,4 m)
P =p
st v
. x 1,0 (visina 2,4 - 2,7 m)
P =Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)
·12'e
-ie-c
·24'e
Srednje vrijednosti najnlzih
godlsnjihterreeratura u zoni
,i I '
I I
Zagro

OZNAKA
E3Gradevinska klimatska zona I
D Gradevinska kllmatska zona II
ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III
Klimatska karla
Jugoslavije JUS U.J 5.600.
GRIJANJE 75
________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _
m «
Tennlck! i top lin ski
podaci za
lijevanoa/uminijski
radijator L/POV/CA tip
SE-5DD S.
TIP
SE-500S
A B C
mm
60
0
mm mm mm
600 500 75
Teiina
clanka
kg
1.40
Sadriaj vade
u clanku
I
0.40
Ogrijevna
povrsina
m
2
/cl.
0.38
Taplinski
ucinak
clanka
W
129
.,
sr:
Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa
.>(. E N E
"8 '"
",- Tm = 80° Ci pri temperaturi prostorau°C >
.s c llCi
.<if
;u
'"
c '"
> c
"'.:!.
'" c
CD '"


·e
OJ 24 20 22 10 12 15 18 5
0 co
117 143 129 124 0,40 1,40 175 159 153 135 1 0,38 60
234 258 248 2,80 318 306 206 270 2 120 0,76 0,80 350
351 429 405 387 372 1,14 1,20 4,20 525 477 459 3 180
468 496 612 542 516 4 240 1,52 1,60 5,60 700 636 540
585 645 620 875 765 715 675 1,90 2,00 795 5 300 7.00
702 774 744 858 2,28 2,40 8,40 1050 945 918 810 360 6
819 1071 1001 945 903 868 420 2,66 2,80 9,80 1225 1113 7
936 1224 1144 1032 992 3,04 3,20 11,20 1400 1272 1080 480 8
1053 1161 1116 12,60 1575 1431 1377 1287 1215 3,42 3,60 9 540
1170 1240 4,00 14,00 1590 1530 1430 1350
I
1290 10 3,80 1750 600
1287 1419 1364 1573 1485 4,18 4,40 15,40 1925 1749 1683 11 660
16,80 f-l2100 1404 1548 1488 1716 1620 4,56 4,80 1908 1836 12 720
1521 1677 1612 1859 1755 4,94 5,20 18,20 2275 2067 1989 13 780
1736 1638 5,32 19,60 2142 2002 1890
I
1806 14 840 5,60 2450 2226
1800 1755 2145 2025
I
1935 5,70 6,00 21,00 2625 2385 2295 900 15
1872 1984 2064 6,08 6,40 22,40 2544 2448 2288 2160 960 2800 16
l>lB>I 2431 2295 2193 6,46 6,80 23,80 2975 2703 2601 17 1020
2106 2322 2232 3150 2754 2574 2430 18 1080 6,84 7,20 25,20 2862
2451 2356 2223 2717 1140 7,60 26,60 3325 3021 2907 2565 19 7.22
2480 2340 2580 7,60 8,00 3500 3180 3060 2860 2700 20 1200 28,00
2709 3213 2835 21 1260 7,98 8,40 29,40 3675 3339 3003
2574 3146 2970 2838 2728 8,80 30,80 3850 3498 3366 22 1320 8.36
2852 2691 3105 2907 8,74 9,20 32,20 3657 3519 3289 23 1380 4025
2808 2976 4200 3240 3096 24 1440 33,60 3816 3672 3432 9.12 9.60
2925 3225 J1UU 9,50 10,00 4375 3975 3825 3575 3375 25 1500 35,00
3042 3354 3224 4134 3510 9,88 10,40 36,40 4550 3978 3718 26 1560
3483 :310>1 :334B 10,26 10,80 37,80 4725 4293 4131 3645 27 1620
3276 3612 3472 4004 3780 11,20 39,20 4900 4452 4284 28 1680 10.64
3393 4147 3915 3741 3596 1740 11,02 11,60 40,60 5075 4611 4437 29
3510 4290 4050 3870 3720 1800 11,40 12,00 42,00 5250 4770 4590 30
76 GRIJANJE
________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _
K
1
• koeficijent gubitaka topline
To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin:
Za debljinu zida od opeke 25 em i
• 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska
fasada) 50
• 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (t oplinska fasada) 70
• do 3 em toplinske izolaeije u fasadi , odnosno do 6 em toplinske zbuke na
vanjskorn zidu 90
• zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) 110
Za debljinu zida od opeke 15 em, ali bez ikakve toplinske izolaeije 130
POSEBNI DODACI
• ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15
• ako je susjedna prostorija negrijana + 5
• ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon + 15
• ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke
prozore + 15
• ako je volumen prostorije:
a) iznad 200 m" + 10
b) iznad 400 rn" + 20
Koefieijent KJ.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".
K 2' klimatski koef icij en t
Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom
Vanjske (zlrnske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
Risan -6
Sveti Stefan -4
Sutomore -4
Titograd -5
Tivat -6
Ulcinj -4
Herceg Novi - 1
Cetinje -13
SlOVENIJA

Ajdovscina -9
Bled -15
Bohinjsko jezero
(St. Puzina) -21
Bovee -15
Vrhnika -21
Golnik -15
Gornji Grad -18
Gorica -9
Dravograd -18
Dorn na Kocni -18
Ilirska Bistrica -15
Izola -8
Shema spajanja insta/acije
centra/nag grijanja. 8 sa
5 5b
i

0
0
8
0

III
"I'
III
r- ­
810
1200 1000
2280·112' - ----­ -­ - ­ --­
8 ' 8 - pad3cl1oo 1
28a!-1!2' i i
o I 0 I
8

<Xl
12
I
I
112' :
I
I
I
I •
8

'"
11-10
24
,--_-rr-,
8

<Xl
16
23
214C
2'1 • 21
I I
I :
I
Lz 13
--­ .
8

s
oil
KAT
970
1430 " 1; :1
I Ii
02 T__ L 01 :!
• . . . _ _ 1 __ • _1..5.1-1O.1E:.
PRIlEMLJE
p,iii 3a1cii ---- - --'In- 143O·\'
clll'Odgorwa VARFlEX M oJ,) 1-'- ' - , [ .
'i7 Cu qev 2.010.1 !p3Ol1/3 . R5!4' '1 · j_· _·_·_·_·-·_._.t10 n321
r;: r-- n c\. :f.. ), . R3VCOT .
r-"''-'''''-=-?---.
usiSlla kO&1ra
U I I
_ ;r.7 I q ,
I lopol'Olti l-'--' ') R5/4' 4 ! l.. JT J N'IY\1'EN"
iAiniplamel1lk kolaO 19479·514' RP4A 25·12 I " . . . . .
wasl\1u'" ,J . I PEI.t 115 i .S't\ radiJaklrsl<i 'tll/lbi IlXl9iMke
.' TVT 0514 ,;; _._ ,-'_ . _. sudllTlel1llJeoll2'!ON 151
WL214 ·A (21t43kwl . 'S, Kiat' (ON 32) / -\00 25,61
!:2; RL25-S'----/ '-7"-'
PODRUM
GRIJANJE 77
________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLI NE _
Vanjske (zlrnska)
proje ktne temperature u
Jugoslaviji
Jeruzalem -18
Jesenice -18
Jezersko -21
Kamnik -18
Kocsv]e -24
Kopar -6
Kranjska Gora -21
Kredarica -24
Lesce -18
Ljubljana-Beziqrad -18
Mar ibor-Tezno -18
Murska Sobot a -21
Nova Gorica -9
Novo Mesto -21
Postojna -18
Ptuj -21
Radgona - 18
Rade ce kod Zidanog mosta
-18
Hatece-Planlca -21
Roqaska Slat ina -18
Ravne na Koroskem -21
Hibnicka Koca na Pohorju ­
21
Rudno Polje -21
Siovenske Konj ice -18
Titovo Velenje -21
Tolmin -12
Trbovlje -18
Celje -21
Crnomelje . -21
8martno kod Sloven
Gradeca -24
HRVATSKA
.........;•... : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : ~ : : : : : : . : : : : : : : : : : : : : : : : : : :.:. :::::::::::::::::::: ;:::;:
Banova jaruga -18
Bjelovar -18
Brestovac -18
Belje - 18
Benkovac -6
Varazdin -20
Vinkovci -18
Virovitica -20
Vukovar -18
Veliki l.osinj -3
Gospic -24
Gruda -4
Garesnica -18
Daruvar -18
Dubrovnik -2
Donji Miholjac -18
Delnice - 18
Dakovo - 18
Zadar -9
Zagreb -15
Imotski -6
Jastrebarsko -18
Karlovac -18
Kastel Stari -3
Krizevci - 16
Knin -9
se mi sli na geografski polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduj u prema
tabliei vanj skih projektnih t emperatura (t) koje su radene na temelj u zimskih
klirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo neke kar akt er ist icne odnose
vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koeficijenta (K).
Ako je t = -22'C, onda j e
- 20'C
-18°C
- 15°C
- 12°C
_10°C
-8'C
-6'C
POSEBNI PODACI
~ = 1,5
I ~ = 1,4
K, = 1,3
~ = 1,15
~ = 1,0
~ = 0 , 9
K, =0,8
K, =0,7
• za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05
• od 400 do 800 m + 0, 10
• iznad 800 m + 0,20
Koefieij ent K, vezan je, dakl e, s vanj skorn proj ektnorn temperaturom i uv ecan
za dodatak koji odreduje nadmorska visina obj ekta.
K
3
- koeficijent sobne temperature
Ak» je u sobi 24°C, onda je K;l = 1,3
22 'C K:
l
= 1,2
20·C K, = 1,1
18°C K, = 1,0
15°C K, = 0,85
10°C K, = 0,60
Unosenjem svih ovih vrijednosti u izraz za Q
u
moguce j e priblizno izr acunat i
gubitke topline.
Primijenimo l i to na tablieu s podaeima 0 toplinskom ucinku poj edinih ogrj evnih
tij ela nije t esko odrediti broj cla naka radij ator a.
Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grij anj a cest o pr epusta samozvanim
majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij acih t ije la pa se nepo­
trebno rasipa novae i energija. Greske su pon ek ad tolike da je u st anu i 50 posta
vi se grijacih tijela nego sto j e potrebno. Pri takvim "pr or acunirna" najgor e j e sto
se pojavljuju velike neujednaceriosti temperat ur e po prost or ij a ma, sto stvara
neugodnu klimu u stanu i nepotreban utrosak energij e.
Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predst a vlj a veliko poj ed nosta vlj enj e
proracuna, aIi ornogucuje pribl izno tocno izracunavanj e svih potrebnih vr ij ednost i
za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaj u da gubitke topline treba izracunati
za neke posebne i li ekstremne sit uaeij e, naj bolj e bi bilo da pror acun prepusti te .
strucnoj ustanovi .
Kad na taj nacin izracunate pribl izne topl inske gubitke mozet e odrediti ogrj evno
tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvodaci, a zati rn na pravit i sh ernu spaja nj a
Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl insk e snage poj edin ih lok alni h
izvora topline kao: TA - peci, kalj eve peci , t raj nozar ece peci i slicno.
18 GRIJANJE
_____ _
Koprivnica -18
Krk -6
Kutina -18
Lepoglava -21
Lipik -21
Makarska -4
Nasice -18
Nova Gradi ska -18
Ogulin -20
Opati ja -6
Osi j ek -18
Pazin -6
Plitvicki Leskovac - 18
Pet ri nja -21
Porec -7
Pula -6
Rab -4
Rijeka -8
Rovinj -6
Siunj -16
Siavonska Pozeqa -20
Si sak -18
Siavonski Brod -18
Spli t -4
Senj -6
Slje me -18
Samobor -15
Spacva -20
Topusko -21
Trogir -4
Fuzine Brana -18
Hvar -2
Cres -6
Crikvenica -6
Cakovec -20
Cazma -18
.Sibeni k -6
MAKEDONIJA

Bitolj -18
Berovo - 18
Gostivar -21
Demir Kapij a -13
Debar -15
Dslcevo -18
Devdelija -9
Kumanovo - 16
Kavadarci -12
Kicsvo -18
KOca ni -15
Kriva Palanka -15
Krusevo -19
Kumanovo - 15
Ohrid - 10
Pril ep -15
Skopj e -14
St rumica -12
Tetovo -18
PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE
Titov Veles -18
Stip -14
SRBIJA

Apatin -18
Arandelovac -16
Alek sinac -16
Alek sandrovac (Zupanski) ­
20
Ar ilje -18
Alibun ar -18
Backa Pal ank a -18
Ba cka Topl a -20
Banja Koviliaca -18
Bajin a Bast a -18
Boljevac -18
Batocina -18
Bosiljgrad -20
Baeko Petrovo selo -18
Bel a Crkva -19
Beograd -15
Bo r -15
Buj anovac -18
Bajmok -18
Becej -20
Valjevo -19
Vranje -15
Vrbas -19
Vrs ac -22
VladiCin Han -18
Vml aca Banj a - 17
Vla sin a -18
Vl asot ince -18
Varv ar in -20
Gornj i Mil anovac -19
Go lubac -18
Dimitrovgrad -18
Despotovac -18
Diveibar e -18
Dragas -18
Dakovica -15
Zajscar -18
Zemun -17
Zi atibor -17
Zrenj anin - 18
Indij a -18
Ivanj ica -20
.Josan icka Banja -20
.Jasa Torn ic -20
Kikinda -20
Knjazevac -18
Kok in Brod -20
Kostol ac -18
Koviijaca -17
Kul a -18
Kragujevac -18
Kraljevo -20
Krusevac -18
Kursurnlija -17
_
Vanjske (zlmske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
Kostol ac -18
Kacanik -20
Kucovo -18
Kovin -18
Leskovac -18
Loznica -18
Lazarevac -16
Lapovo -18
Mladenovac -17
Mataruska Banja -20
Majdanpek -18
Negot in -18
Ni s -15
Ni ska Banja -16
Novi pazar -19
Novi Sad - 18
Novi Knszevac -18
Odzaci -18
Pali e - 18
Pancevo -16
Privoj (na Limu) -20
Pazova -16
Podujevo -20
Paracin -18
Pri jepolje -20
Pee -15
Pirot -18
Prosevo -15
Pristina -17
Prizren -15
Prokuplje -17
Pozarovac -18
Ribarska Banja -20
Senta -19
Smederevo -18
Smederevska Palanka -20
Sombor -18
Surdulica -18
Svilajnac -18
Sokobanja -18
Sremska Mitrovi ca -18
Sremski Karlovci -16
Sremsk a Kamenica -18
Svetozarevo -18
Srbobran -18
Titovo Uzice -18
Titova Mitrovica -17
Tutin -20
Tr stenik -20
Topol a -15
Temerin -18
Cuprija -20
Uzieka Poz eqa -18
Urossvac -18
Crvenka -18
Ccka -18
Cacak -18
Sabac -18
Sid - 18
• Za suncanin dana prozor
postaje izvor topline. Podignite
. rolete i razmakniie zavjese kako
biste iskoristili pasiunu
energiju sunca.
GRIJANJE 79
7
DIJELOVI SISTEMA
CENTRALNOG GRIJANJA
Sistem centralnog grijanja je
komforno i racionalno rjeien]«
grijanja vaseg iiuotnog
ambijenta.
Dovod zraka
Dovod plina
Keramicki
izmjenjivac
-!oziste
- sapniste
limjenjivac
topline
Plinska armatura
PresJek kroz novi kotao
tvrtke "BERNARD" tip
SUPER VR koJi ima niz
novosti, kao npr.
mikroprocesorski upravlJan
rezim rada i stupanJ
iskoristivosti od 95 posta uz
izuzetno nisku emisiJu
{;tetnih plinova - NO
x
du{;ii:nih oksida.
Kad se odlucite za centra1no grijanje, predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu
izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svako­
dnevno, pa ih treba pratiti i poznavati. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe,
treba poznavati, bar global no, postojeci izbor. U tom pog1edu nase je trziste prilicno
dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim
sugestijama Hi utjecaju propagande, pa cesto pogresno izaberu. Treba mis1iti i na
buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapne gradnje
i1i dogradnje sistema. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina
treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za
izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno. Ogrjevna tije1a i razvod
(cj evovodi) mogu sluziti i duze, dok venti1e i regulacij ske uredaje treba mijenjati,
sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnickih rjesenja koja su se u
meduvremenu pojavi1a. Lakoje dokazati da se, pogotovo u pog1edu stednje goriva,
sta1no usavrsavaju tehnieka rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske
regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene.
Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ij e to uopce kotao. Odgovor
na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i
zorno predociti. Dakako, jos je vaznije da pri postav1janju novoga ne izaberemo
e1emen te koji su zastarjeli i neekonorni cni .
lzlaz plinova
Ventilator
Zaklop'.<a
za izjednacavanje
Cirl<ulacijska crpka
Upravljacki slog
sa digitalnim displejem
80 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
USTEDA!
POTROSNJA
OSTAU GUBICI GUBICI NA
ENERGUE
(OHLADIVANJEj 230/. DIMNIM PLiNOVIMA 15%
MANJA30%
.'. STARO ::::
TOPLINSKI
I
62'10
UTROSENA ?
ENERGIJA
100'10
TOPLINSKI
GUBICI GUBICI
NA KOTLU NA KOTLU
38% 11%
ISKORISTENJE
100%
t I
UTROSENA
ENERGIJA

Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi,
ogrjevna tijela, armature (vent.i li i ostali zaporni elernenti), ekspanzijska posuda,
te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. Ako je rijec 0 tekucern gorivu,
vazan dio predstavlja tzv. uljno gospodarstvo, tj. oprema za prihvat, skladistenje
i dobavu goriva do plamenika kotla.
KOTLOVI
Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema
vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija
namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv.
atazno grijanje, grade nih za manje prostore do velicine srednjeg stana i onih za
velike sistema. Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim pro­
storijama, bez posebne kotlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.i iz opisa
pojedinacnih konstrukcija.
Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti
najznacajnije konstrukcije od svake vrste, pri cernu se iz svakog pojedinog opisa
vidi za kakvu namjenu je doticni tip predviden.
• KOTAO-STEDNJAK
Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je
uglavnom za etazno grijanje stanova. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikla­
dan za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju. Osim toga, omo­
gucuje i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja, jer obicno u prostoriji gdje je
smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). Takav manji
sistern, za kakve je predviden, najlakse je izvesti kao bez cirkulacijske
crpke i skupe automatike
l
cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj
energiji. Pretpostavka je, dakako, da onaj tko na njemu kuha, vodi racuna i 0 re­
guITackiJi.. k I . d . dui b iti t d d ih k hi . kih I
a VI se ot OVI re ovno izra UJU u ga an rma s an ar m u mjs I e eme­
nata, a i izgledom su im prilagodeni. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje
sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad
treba zagrijavati sarno gornju plocu.
Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vran­
sko, EMO-Celje, "Helios"-BanoviCi, "Plamen"-Slavonska Pozega, "Gorenje"-Titovo
Velenje itd.
treba obnoviti staro
postrojenje za centra/no
grijanje?
Ovakve kotso-stednjsk.
kombinacije, proizvode
mnogi za trzist».
GRIJANJE 81
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Prije konacne odluke0 izboru
sistema, opreme i instalacija
potraiiie obavezno savjet
slrucnjaka.
iii::::
-
18

22

' j­

23
.
o
III
OJ
1-21
16

M •
-
,
\

-
-
24
-
-
-
'1- ._._._.­ ._. "
-
"._; ,..
-
\ - l-
. - . - . _ . . - - . - - I-.
._ _._._._._._. _.,
"
.i
)
-. /- ­
'" ._._._.-j:e._.
"'-- 8 '- 9
-r

5- ­

3-.......
7- ­
6- -- ­
11- .
\

PresLek steaniske-peci-kotts
ETAZ s tennicktm podacima.
1. Vanjska vrata
2. Pokrov stednjaka
3. Ploca za grijanje
4. Okvir ptoce za kuhan]e
5. Vrata za punjenje goriva
6. Vrata za pepel
7. Unutrssn]« vrata
8. Pomicne resetka
9. Kosa resetke
10. Ljetna resetk»
11. Pepeonik
12. Regulator propuha
13. Klapna regulatora
14. Zimska pregrada
15. Ljetna pregrada
16. Zaklopka za ciscenje
17. Pogonska zaklopka
18. Kotlovska voda - polazni vod
19. Kotlovska voda - povratni vod
20. Potrosns topla voda
112" - izlaz
21. Potrosns topla voda 112"­
prikljucak za hladnu vodu
22. Dimniprikljucak
23. Protocni grijac potrosne tople
vode - izmjenjivac topline
24. Prikljucak termometra i
regulatora propuha
Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ
TIP PEel
,
15 20 25
Ukupna loplinska snaga kW 6 do 15 8 do 20 10 do 25
Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 7 do 18 8 do 22
Toplinska snaga za grijanje proslorija kW 1 do 1,5 1,5 do 2 2 do 2,5
Topl inska snaga potrosne lople vode kW do 10 do 12 do 14
Potrsban potlak Pa 10 do 20 10 do 20 10 do 20
Dimnokalranski broj za dimne pl inove DKS (maks. dop. 100) 25
Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h 6 do 24 6 do 24 6 do 24
Iskorislivosl u zimskim uvjelima % do 81 do 81 do 81
Kol icina ugljena za jedno punjenje kg do 24 do 30 do 36
Masa peel kg 160 190 220
Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 200 do 300 250 do 375
Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30-60 mm qran .), drvo (0,5 kCl, duz . 25 em)
Dimenzije: sirina (s) mm 400 500 600
dubina (d) mm 600 600 600
visina (v) mm 850 850 850
Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm (J 146 (J 146 (J 146
Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki, dat cerno detaljnij i opis
jednog rjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji je svoj model i nazvao ETAZ. Po
nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrzi i
pripremu potrosne tople vode .
Bijeli, emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od
slicnih modela. No, kad se zavirite u unutrasnjost, primijetit cete niz znacajnih
novosti. Ima veliko loziste, a pregrade na putu dimnih plinova, kao i zaklopka za
·82 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
pocetak rada, osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep
dizajn, ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Proizvodac je, kako bi
omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio
izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, koja je uronjena u toplu vodu iz si­
stema centralnog grijanja. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmje­
njivac zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranje i kupanje.
o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i kolicina tople vode, pa je potrebno i razdo­
blje prilagcdavanja. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan
vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje.
Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih
prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode
i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja, kupaonica i slicno). Ti
su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i
11 10 3 4
-15 14
r r
r:
1 /
- " <.
5
Shema
spajanja
cjelokupne
instalacije '-- --'
nepovratnu zaklopku (kako bi se sprijecio protok u suprotnom smjeru), dok se sam
sistem zagrijavanja potrosne tople vode osigurava pomocu toplinskog sigurnosnog
ventila s kapilarnim osjetnikom. Termostatski sigurnosni ventil je vazan element
opreme kod svih toplovodnih kotlova i 0 njernu ce jos biti rijeci u poglavlju 0
sigurnosnoj opremi.
Pogresno bi bilo kotao-stednjak promatrati kao sirotinjsko rjesenje. Svugdje gdje
se centralno grijanje moze rjesavati -unutar raspolozive snage ove vrste kotlova
treba najozbiljnije razrnotriti i tu mogucnost, bez obzira na kuhanje. Kompaktna
izvedba, moderna tehnicka rjesenja i opsluzivanje u stanu (nije potrebna kot­
lovnica) prednosti su zbog kojih se mozda isplati predvidjeti i malo vecu kuhinju,
pa iz nje grijati cijeli stan ili cak obiteljsku kucu.
Nairne, ako centralno grijanje zelimo rijesit.i kao sto je danas uobicajeno, sa
cirkulacijskom crpkom, automatikom, a ekspanzijsku posudu ionako mora imati
svaki sistem, onda je potreban prostor i za te elemente sistema. I tu postoje
prakticna rjesenja kod kojih se cijeli komplet, sa zatvorenom ekspanzijskom
posudom ugraduje kao viseci element kuhinje iznad kotla-stednjaka, pa se i ne
primjecuje da je kuhinja ujedno i kotlovnica.
Takvi sistemi su vrlo cesti u razvijenom svijetu ito ne sarno tamo gdje je krutog
goriva u izobilju i gdje je ono najjeftinije. Postoje i plinski stednjaci-kotlovi koji
osim normalne cetiri ploce za plinsko kuhanje sadrze i svu vee spomenutu opremu,
ukljucujuci opet i mali izrnjenjivac za kontinuiranu pripremu tople vode, kapa­
citeta 5 do 10 lImin. S plinom kao gorivom moguca je jos kompaktnija izveda zbog
manjeg 10zista i izrnjenjivackog dijela kotla, pa sve sto je potrebno stane u jedan
element i vee je medusobno povezano.
Na takav uredaj treba samo prikljuciti ulaz i izlaz instalacije centralnoggrijanja,
te instalaciju tople vode i struju, sto ionako mora irnati svaka moderna kuhinja.
Nacin funkcioniranja gotovo je identican jednom drugom plinskom uredaju, kao
i vecina ugradenih elemenata, pa cemo odmah predstaviti i to zanimljivo rjesenje
etaznog grijanja.
1. Trajnozareci stednjak
KIV-ETAt
2. Venti! za odzrscivsnje
3. Cirkulacijska crpka
4. Manometar
5. Ogrjevno tijelo
6. Ekspanzijska posuda
7. Sigurnosni venti!
8. Venti! za punjenje i
praznjenje
9. Termometar kotlovske
vode
10. Temperaturno­
sigurnosni venti!
11. Kontakt temperaturno­
sigurnosnog venti!a
12. Potrosnja sanitarne
vode
13. Venti! za zatvaranje
hladne vode
14. Protupovratni venti!­
nepovratna zaklopka
15. Mirkoomekslvac
sanitarne vode
16. Protocnl grijac
(ugrac1en u stednisk).
GRIJANJE 85
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Proizvodac WAMSLER tz
SR Njemacke nudi ovaj
zanimljiv §tednjak-bojler­
kotao.
bo
....
..... .
..... .
.... -.
.....
, .
"
..... " ' ,
..... '
• KOMBI PLINSKI APARAT
Rijec je, dakako, 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan. To je
rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu. Zemni
plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati,
koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople
vode i prilagodeni za taj energent, iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog
goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica), Proizvodaci najcesce
i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas,
pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.
Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno
grijanje i pripremu potrosne tople vode, iako danas vee postoje i posebni plinski
aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti
u kupaonicu, nego u bilo koju prostoriju stana gdje za njih ima mjesta, kao sto je
npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva pa­
ralelno ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom
(a pa ra t i su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicno kao i kotlovi-stednjaci,
uglavnom do 30 kW,)
Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina, daklejednim sapnistem,
plamistern i sl. rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva, osim kuhanja.
Kao st o se vidi iz sheme aparata, potrosna voda se zagrijava indirektno, posre­
dovanjem vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu.
U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska
posuda i oprema za potpuno automatski rad. Pritiskorn na gumb aparat se pre­
bacuje na Ijetni rezim rada, kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sa­
rno u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. Dakako, aparat se automatski ga­
si kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog
termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatak kombi-aparata je u tome
sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. Cirko-aparati
su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U
tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski pro­
tocni bojler) je dakako, skuplje. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin :
i dimnjak, a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora,
iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid. Na ovaj nacin usprkos
86 GRIJANJE
1
,.­
..
..
10-11 ­ -]
..­
111­
50­
oo ­
71­ _
M -
...

70­
..­
..
.. ---..a='"r­

_ _______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Funkcionalni presjek kombi­
bojlera- TIP TURBO s dodatnim
oduzimanjem top line dlmnim
plinovima VAILLANT tip
thermoblock turbo vew.
vecim troskovima, osigurali ste i grijanje i pripremu tople vode pa takav sistem
unatoe povecanim troskovima preporucujerno zbog vece pogonske sigurnosti ,
Bez obzira da li je rijec 0 kombi, cirko iii protocnorn bojleru za toplu vodu 10ziSta
su redovno izvedena kao tzv. atmosferska, tj. takva kod kojih gorivo izgara pri
atmosferskom tlaku, za razliku od pretlacnih, gdje poseban ventilator (u sklopu
plamenika) dobavlja zrak za izgaranje. Jasno je da takvi sistemi zahtijevaju i bolji
)
;I
11 ­
e

n
I,
1,
a.

1.
,.. :a



)g
le
iti
U
' 0 ­
lin
Funcionalni presjek suvremenog
ra,
cirko-plinskog aparata.
..
17
_
Kao sto i turbo-auto ima uecu
snagu od obidnog, talco i kotao
s oznakom turbo ima bolju
iskoristivost.
sm.. s;
i M: . ii:::;' · e • ...t.::>'*
,dt d H :; .

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;.•.;.:.;.;.; ;•..:-:-;.:-:-:;:.;:;.<:.:..; .
'00

I
10
II
,"
..
..
'17
,"
_ 1
GRIJANJE 81
_ _ ___ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
;. .." ::;:;:;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;:: .;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.

Zasad je zemni plin vrlo
ekonomican ekoloski povoIjan
energent pa ga treba
maksimalno iskoristauati za
grijanje.
_
Plinskl kombl sparat:
rje§ava I grljanje I
potrosnu toplu vodu,
(sistem A), mada je bolje
r-or----5
slsteme odvojltll ugradltl
nekl clrko-aparat (slstem
8) zs grljanje.
A
B
......--6
dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u
manje povoljnim slucajevima, Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se
sto bolje iskoristi toplina, noviji su modeli obicno opremljeni tzv. turbo-uredajern.
Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ven­
tilator. Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do
maksimuma, a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja, koji se
pojavljuju zbog izrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo
gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu. U ovom posljednjem slucaju kroz
otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi.
Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne
kolicine kisika, a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije, dovodenje zraka
izvana je nuzno. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom
preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn, tzv. sistem LAS. Kroz
vanjski plast dovodi se svjezi zrak, a kroz sredinu se odvode plinovi. Na taj nacin
ova lozista disu slicno zivim bicima, kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode
i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u
88 GRIjANjE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. Koncentracija kisika u dobro
zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi, pa covjek jednostavno zaspi u
kadi. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio
ispravno prikljueen. Dakle, ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana, kupao­
niea ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja.
Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u
kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima
protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u
njihovu izgradnju.
• PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI
Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode
razliCitog sadrzaja (130, 160, 1901), gdje je trajno akumulirana odredena kolicina
tople vode. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na
Pripremu
potrosne tople
vode treba
osigurati
protocnim
ptinskim
aparatom.
/Ii plinskim
bojlerom ko]l
sadrii 130,
160, 190 titara
tople vode.
temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje, pri cemu je talozenje kamenea
neznatno. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih
mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler
dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce.
Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste
se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. I
oni su gradeni obicno u tzv. blok-izvedbi, s lozistem, eirkulaeijskom erpkom, auto­
matikom i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu, Kotlovi s lijevanozeljeznirn
blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti
od kondenzaeije u kotlu. Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod
60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na
unutrasnjoj stijenki, a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. Zbog
karaktera strujanja dimnih plinova, u odnosu na strujanje vode u kotlu, ovdje ne
nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama
sistema. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje, a stupanj iskor'istenja
topline je veci, kao i vijek trajanja kotla.
U svakom prostoru gdje postoji
otvoreno loiiste treba osigurati
dovoljno svjeieg zraka za
poipuno sagorijevanje goriva .
CH;(()tJ
GRIJANJE 89
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Kuciste regulatora kotla
sa sigurnosnim cuvarern tem­
perature, regulatorom tempe­
rature i predvidenim otvorom
za stednu automatiku SPR
(spremno za prikljucak),
....
Motorna dimna zaklopka*
sprecava pothladivanje kotla
dok plamenik nije u pogonu.
Stedna automatika*
sluzi za upravljanje klizne tem­
perature kotla u ovisnosti 0
vremenskim prilikama.
Regulator temperature
za podesavanje zeljene kotlov
ske temperature.
Tablica podataka
daje informacije 0 najznacaj­
nij im tehnickirn podacima ko­
tla i pokaziva da je kotao ispi­
tan i odobren po DIN-DVGW i
od strane LOS - Ljubljana.
Termoskretnica
Dodatna sigurnost pornocu
ukapcanja termonapona preko
sigurnosnog cuvara tempera­
ture.
Kombinirani magnetski
plinski ventil
daje plin prema potrebi bez
stupnjevanja. Regulira, uprav­
Ija i nadzire protok plina s dvo­
strukom siqumoscu i n<1 taj
nacin garantira rad bez smetnji.

Piezo-upaljac
Laganim pritiskom na dugme
pali potpalni plamenik.
sastavni elementi jednog plinskog kotts tip HC-HYDROTHERM-PLAMEN
Automatski odzracn!

Cirkulaciona pumpa*
Osigurava ravnomjerno pro­
strujavanje kroz cijeli sistem
qrijanja,

Termo-Manometar
Pokazuje temperauru vode u
kotlu od 0
0
C do 120
0
C i tlak
u sistemu od 0 do 4 bar.
t' It
I '
Univerzahii plinski plamenik
iz plemeniiog telika
posebne konstrukcije garantira tiho palje­
nje plamena do ravnomjernog plamenog
tepiha i rad postrojenja s izuzetno malim
surnovirna.
90 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

postoje I posebnl
pl/nskl kotlovl, pa
5e ne mora uVljek
PUT voos
korlstltl ptlnski
e-- - - ..... iUzd" tOI p" '6jel<1
kombl-aparat.
PUT DtMN. PliNOYA

• KOTLOVI NA KRUTA GORIVA I UNIVERZALNI KOTLOVI
Ako racunica pokazuje da je za vas lozenje krutim gorivom najekonornicnije,
ne treba se ustrucavati i smatrati taj nacin grijanja primitivnim, Danas postoje
konstrukcije kotlova na kruta goriva visokog koeficijenta iskoristenja topline i
stupnja automatizacije lozenja, Ako za vase potrebe nije dovcljan kapacitet kotla­
stednjaka iii yam je komplicirano svakodnevno donositi gorivo u kuhinju, oda­
berite kotao na kruto gorivo koji se smjesta u posebnu prostoriju, u blizini
sprerni sta za ogrjev ili , u manjim dornacinstvima u istoj prostoriji s ogrj evom.
Moderne verzlje kat/ova
na kruto gor/vo Imaju ntz
novost/, pa tako pocetek
procesa krutog gor/va lms
dlrektno odvoc1enje
dlmnin pllnove.
• Kako se ne bi gubila toplina
akumulirana u zidovima i
predmeiima, prostoriju treba
provjetravati potpunim
otvaranjem prozora i urata, ali
nakratko (do tri minute) .
GRIJANJE 91
________
Izbjegavajte ugradnju
unioerzalnih kat/ova jer to nije
racionalno rjeSenje.
If:)tS
.:\\
:nTj\
Kod norma/nog /ozenja
put dimnih plinova je du/ji
pa je I stupanj
Iskoristivosti veci.
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Na tdiStu postoje razlicite konstrukcije takvih kotlova, pa pazite da vas ne
zavede cijena ili univerzalnost kotla. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko
para, toIiko muzike. J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem
iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa, a nije
rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova,
prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plame­
nik), pa cak i plinovitirn gorivom, neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri
slueaja, Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono
mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti, PogIedajmo najprije jedan
moderan kotao, prvenstveno konstruiran za kruta goriva. Rijec je 0 trajnozerecern
toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. Po tehnickim
rjesenjima, visokom stupnju iskoristivosti, te po izuzetnoj dodatnoj opremi, moze
se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. Posebna mu
je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne
tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu.
Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj
iskoristivosti od 80 posto. Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna
granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise
70 posto. Novi propis u SR Sloveniji, kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji
vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa, objavIjen u "Uradnom listu
SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod
kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.
92 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija,
tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi , doista se moze nazvati - kotlom
buducncsti,
Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje
proces donjeg sagorijevanja, odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio
naziv. Ovaj je princip poznat vee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije
se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja
tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni
i sekundarni zrak za proces izgaranja, a raznim pregradama osigurano je dodatno
i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok
samotno loziste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom tempera­
turnom razinom od 630 do 700·C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih
cest ica goriva, kao cadi i ugljicnog monoksida. Zato je i sarno loziste malo neobicno
konstruirano, sto se i vidi na njegovu presjeku. Zbog potpunog sagorijevanja nije
sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja, vecje i zagadivanje
okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo
kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem
sagorij evanj a krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea.
Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith
konstrukcija i njihovih osobina. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije
na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja
iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno
Modeli SPECIAL
proizvodsc« TVT "Boris
Kidrit" predvideni su za
kvalitetno
krutog gorlva i imaJu
gotovo kienticno
18
-- 8 --1
- 8 ,
I

I

<;)

I
I

1 -
i tt l
! 00 I
I, o-.=:. - -
: Ill, II>
I
I
I

12
i - - - - L --- - - ­
16
16
-;\

5
7
----.
L, - - ­
Model Kapacitel
kod ugljens
Volumen
bojlera
Kapacltet
bojlers
1(olicina
vode
bojleru
L L, L
2
B B, H HI H,
Promjer
dimnjaka
Promaja Polazni vod
fovralni vod
Masa Masa
bez
u kotlu
kW I IIh I mm mm mm mm mm mm mm mm o mm Pa ON
II
kg
SPECIAL 26 26 120 740 97 1030 1171 761 582 595 1698 1096 750 180 20 40 81 363
SPECIAL 32 32 120 740 104 1030 1171 761 642 595 1698 1096 750 180 20 40 97 379
SPECIAL 40 40 160 BOO 120 1030 1 t 71 826 722 700 lM7 1J96 750 180 25 40 77 421
1 kW = 860 kcallh Pridrzavamo si pravo promjene
GRIJANJE 93
18
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Presjek kotla za kruto,
tekuce i plinovito gorivo.
• Tokom ogrjevne sezone
prozor ne smije biti stalno
otvoren .




.::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:....
16
6
.i.
5
9
10
15
1
4
12
:- L _ _
Legenda:
1- toztst«; 2 - dimni kanali; 3 ­
prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4­
vodom hladena resetks; 5 - prostor za
pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje;
7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor
lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni
vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1";
12 - sigurnosni povratni vod - punjenje,
praznjenje R1"; 13 - regulator
provjetravanja R314"; 14- rubies
-I zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s
izolacijom; 16 - bojler za potrosnu

toplu vodu.
lozenje, jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno,
ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno.
Sasvim je druga slika univerzalni kotao.
Pazljivorn oku, medutim nije promaklo da i kotao "Fer rother m" tip FF ima otvor
za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Medutirn, ovdje ta mogucnost ima drugu
funkciju. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla ili
za privremeni pogon kad nestane krutog goriva, tj . kad stupanj iskoristenja nije
najznacajniji, pa prema tome spada u de luxe opremu, iako ce proizvodae, iz ko­
mercijalnih razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. Nabavka
takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom, kad bude jeftinije il i kad dobijemo
pr'ikljucak) na tekuce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u
tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno,
Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom
vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala
ocekivani stupanj iskoristenja, a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao
zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi ,
moderan kotao, a stari zadrzati kao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno
reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od
univerzalnih.
• KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO
Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno, i vrijeme burna grijanja
loz-uljern je iza nas, mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje, a ne bi se
moglo tvrditi niti da se ne grade novi. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja,
jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njime, malog potrebnog
prostora za skladistenje, i li pak mogucnost kupnje na rate, bilo u obliku finan ­
cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja,
dostava u kucu u vecim gradovima - razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca
nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu.
Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe, vecinorn
ceIicni - zavareni, a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika.
Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi
posebno. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju, nema bitne razlike izmedu procesa
izgaranja plina i tekuceg goriva, pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za
drugo, stirn sto su plamenici razliciti, a postoje i univerzalni, za plin i tekuce gorivo ,
94 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Kotao tip RL za
tekuce iii plinovlto
gorivo.
3
_____'
Ta cinjenica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se
predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina,
Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ekstralako lozivo ulje, kako zbog kvalitete
izgaranja, tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima, sto je slucaj
s nekim drugim, jeftinijim tekucirn gorivima.
Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod
veCine univerzalnih kotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke.
Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne
druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju
posebno, 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. blok-izvedbe
u kojoj je to sve sadrzano. Dakako, kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje
s automatikom, i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao
pornocnog, ali prijekopotrebnog medija. Bez struje nema ni grijanja.
Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj
konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje
sagorijevanje, pa time i iskoristenje goriva.
• IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA
Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih
rjesenja, pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. Vrlo
je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba
napomenuti jedan zaj ednieki element, a to j e pitanje snage kotla. Proizvodaei
redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni
moraju biti sto blisi, ali iznad izracunanih gubitaka topline. Treba takoder imati
na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu, pa
se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom nepotrebno veceg kotla) ne isplati zbog
eksploatacije. U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati , a najvise kotlovi
na kruto gorivo. Ipak, kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba
biti malo veca nego kod ostalih, s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti
razlicitih vrsta drva i ugljena.
Druga tema, s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja
je dilema oko pripreme tople potrosne vode . Iako postoje razliciti plinski i elektricni
aparati za tu svrhu, uobicajeno je da priprerna, tj . zagrijavanje vode za potrosnju
bude u sklopu kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja, kad je
rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj, bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan, pokraj
kotJa, dobro izoliran, sto veceg volumena, s ugradenom cijevnorn grijalicom putern
Legenda:
1 - vruce komora za ulje
iii ptln; 2 - dimne cijevi s
turbolatorima;
3 - prikljutak na dimnjak ­
dimnjata; 4 - otvor za
5 - polaznl vod;
6 - povratni vod;
7 - prikljutak R 1/2" za
osjetnike kotla (termostat i
termometar);
8 - odzrativanje odnosno
donji prikljutak crpke
baiters; 9 - sigurnosnl
povratni vod, punjenje,
pralnjenje;
10 - predgrijanje povratne
vode; 11 - bojler za
sanitarnu toplu vodu;
12 - prikljutak R 1/2" za
osjetnike bojlera
(termostat i termometar);
13 - odzrativanje;
14 - topla voda;
15 - recirkulacija;
16 - hladna voda;
17 - anoda;
18 - gornji prikljutak
crpke bojlera (pokraj
prikljutka 13);
19 - sigurnosni predtok;
20 - prikljutak za
plamenik;
21 - otvor za promatranje;
22 - elektrogrijat;
23 - izolacija.
GRIJANJE 95
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega, uz
odgovarajucu automatsku regulaciju. Takav bojler moze imati ugraden i elektricni
grijac za razdoblje sezone grijanja, kad se ionako zbog tople vode ne isplati loziti
kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce
sve vise ulazi u nase stanove kao energent, pa se makar za ljetnu pripremu vode
za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem. Solarni spremnici topline (sto
: S ' 0
je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200, 300, pa cak i 400 Iitara.
Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn, jer zbog vece zalihe mozete
e st
:zl a
iskoristiti jeftiniju, nocnu energiju. Temperatura vode moze biti manja, manje je
talozenje kamenca, pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera. (0 solarnom
: elf
grijanju vidi u posljednjem poglavlju.)
F
U vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja
idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti, a nije upotrebljivo za druge svrhe,
kao sto su drveni i biljni otpaci, slama, kukuruzovina i slicno. Ta su rjesenja ogra­
nicena na uze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn
. r ­
kolicinarna. Medutirn, tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opceni­
to. Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim
re-e
8
CD 4
7
BIOMATIC
1 - spremnik 0,75 m
3
2· klatno miieseto
3- regulaeija pomaka
mijesala
4 - poklopae
5 - poluga za otvaranje;
6 - termitka izolaeija
odzrativanje;
7 - put za izvlatenje
goriva
8 - lomiliea vecih komada
9 - ormeric za pribor s
vratima
10 - posuda s vodom
termomehanitkim
ventilom za gasenje;
11 • pogon puta, 3809 V,
0,37 kW
12 - meduposuds
13 - elektronicko
upravljanje
14 - put za lotenje
15 - lotiSte sa ssmotnom
retortom pepeonik
17· vrata s ladieom za
pepeo
18 - ventilator 220 V, 40W
19 - kotao
20 - vrata lotista
21 - revizijska vrata;
22 - dimnjak
23 - reflektor
24 • izolaeija - 8 em
96 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
uredajima za pripremu, preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen
prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer
predstavlja uredaj BIOMATIC, predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim
otpacima.
U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim
iskoristenjern topline dim nih plinova. je nizi rezirn rada to je i mogucnost
iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju
cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi, izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu
izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na
temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih
celika, sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova.
Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati
skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije.
Ilustracija zorno graficki pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kon­
denzacije. Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih
troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna
tijela.
KORISTIVA KORISTIVA
TOPLINA TOPl lNA
KONDENZACIJE KONDENZACIJE
,,%
11%
-,r:.
-,r::.
OGRIJEVNA VRIJEDNOST
OGRIJEVNA VRIJEDNOST
1%
GUSICI
ODAVANJA

U OKOLINU
ISKORI$TENA TOPllNA
ISKORI$TENA TOPLINA
PLAMENICI
U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva.
Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i
gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se kon­
strukcijski neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni
za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva,
koja su znatno gusca, pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika.
Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak,
vrsta plina i tlak plina u instalaciji .
Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj . na
dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi­
Ian i siguran dotok plina.
• PRINCIP RADA
Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa
zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo.
Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe.
Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici
sagorijevanja ima najmanje problema. 'I'eze frakcije su lako, srednje tesko i tesko
lozivo ulje koje treba predgrijavati, filtrirati i slicno pa je to znatno kornplicira­
niji postupak. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. regulirati gustocu
na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz
dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod
dobro reguliranih plamenika, stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto
jasno ovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju.
Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene
Pri prefasku na
niskotemperaturni rezim
40130 f topfine
kondenzacfje ustedt se
gotovo 20 posta energije.
GRJ]AN]E 97
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
g; ;t

<S
..... o<:i.'lr
iii" b'lr
Q.
. §"
«
.J!' 09
' f.,

s rt;"

..J!' <5
f'lr
::';.>."'.J!''foo, .,J!
.J!'
<:i.
*'
l'
;;;: -!Jr
-.!)T -s cr
'f.,. " c!J?::;'1i '*'

,{!J'"
" if '" 'Ii 'V 0,
'* i'qj ;;;
",,'lr
s ·t
s"

J!J'

,§' ...... -..3T
09
9,
<!? "" s»
v
.>.

"
"
'"
09
!J
<b
;'
,,0
s
§ - E;'::> '::>Q

0.. 0..'" 0<::1, "

0..<:' C!'
*'
0' ..... 0 0.."
Presjeci plinskih
plamenika tip WG1 i WG2
tvrtke WEISHAUPT.
male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplij e ulje je rjede
pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagori­
jevanja. Tu je ujedno odgovor na pitanj e zasto se staro otpadno ulje ne moze
koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su
ulja obicno gusca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo.
Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka, grijac s termostatima (a prije toga
treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je
prljavo itd. Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju
(kako je to i zakonom propisano),
MOZAK PLAMENIKA
Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator ili autornatika
je mozak plamenika. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena
i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regulacijski i sigurnosni
termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plamen se moze ukljuciti .
Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada auto­
matike. Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati.
Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e
je odobrio proizvodac.
98 GRIJANJE
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA
Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je
tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese go­
rivo -zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. Na taj se nacin
lozi ste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu gori va jos nije otvoren. Tek
nakon odredenog vremena (kod manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se
magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu
elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja
registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko
se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i
pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako
prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu
goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nakon ponovljenog ispiranja loz.ista
ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne
upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se
kontrolna zaruljica na samoj automatici.
Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski
transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automa­
tika (pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se
automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu, pa treba potraziti i
otkloniti kvar.
Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar.
Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.
OTKLANJANJE KVAROVA
U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno
cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to
mozet e uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plame­
nik iz napona mreze. Nikada ne dirajte vaznije elektricne sklopove kako ne bi ste
poremetiti proces rada plamenika. Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na
kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nekih dijelova.

Moguci uzrok
Blokiran uredaj (vidi signalnu
zaruljicu na automatici)
Otvoreni kontakti na termostatima
(presostatima) toplinskog agregata
Autornatika ne dobiva napon
Autornatika u kvaru (ommetr om
provjeriti strujne k rugove automa-
tike izmedu dovoda faze u autorna-
tiku 5 jedne strane i prik ljucka za
elektromotor odnosno transformator
s druge strane
Fotootpor u startu osvijetljen ili
neispravan (ukljucuje se sarno ele-
ktrornotor)
Transformator i elektromotor ne
dobivaju napon
Transformator i elektromotor u
kvaru
Zahvat
Deblokirati automatiku pritiskom
na gumb
Podesiti termostate na pogonsku
temperaturu medija. Eventualno
neispravan termostat zamijeniti
novim
Kontrolirati sklopku za upustanje
plamenika s osiguracern i vod od
sklopke do automatike
Zamijeniti automatiku
Zamraciti fotootpor odnosno
zamijeniti ga novim
Kontrolirati vodove od autornatike
do transformatora i elektromotora
Zamijeniti ih novim
I
:':';... . ::::;::.;.:} ::; .:.:.:.;.;.:.;:.;.:.;;:.:;::.,;.:
..
Prije ogrjevne sezone i vas
sistem za grijanje traii malo
painje i pripreme.
GRIJANJE 101
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
..-
Kod uljnih plamenika treba
cesCe mijenjati sapnicu.
>:
l:::n<{::ilL.ll\l 'I::
Moguci uzrok Zahvat
Mehanicka greska (rukorn provjeriti Ustanoviti uzrok zapinjanja oso­
da Ii se ventilatorsko kolo slobodno VIne i otklorriti smetnju
okrece)
Automatika u kvaru (ommetrom
provjeriti strujni krug automatike
izmedu dovoda faze u automatiku i
prikljucka za elektromotor)
Zamijcniti automatiku
Elektromotor ne dobiva napon Kontrolirati vod od automatike do
elektromotora
Elektromotor u kvaru Zarnijeniti ga novim
__.t.::.l.·..·.•.•••••• •••• ......... D•. ·:.......... a••:;....... ,• i·:e.. ; ... :• •• •. I..' ·,..;•• ,·.',·..•,t.', ; .•:. , .:.m , ·.•. , .: .· ..,:.•,•.: .•.·.:. a.·. :.•. ; .' , ·.•. .. •:.: :·.:.•:...m.: :, .•,:.:.. • •.:,•.:.. • ' •. .•a ..•• .'!.... l..l.!
:: ::::.: :::::::.,. :::::::=::;::::::::=::::::: :::;::i:::;:;:::::'::.:;) :- ::
MoguCi uzrok Zahvat
Neispravan polozaj elektroda Podesiti elektrode na propisan
razmak i ucvrstiti ih
Prljave elektrode Ocistiti elektrode
Automatika u kvaru (ommetrom
provjeriti strujni krug automatike
izrnedu dovoda faze u automatiku i
prikljucka za transformator)
Zamijeniti je novom
Transformator ne dobiva napon Kontrolirati vod od automatike do
transforma tora
_ _ 1
MoguCi uzrok Zahvat
Prljav fotootpor Ocistiti fotootpor
Fotootpor ne "vidi" plamen Provjeriti polozaj fotootpora
Fotootpor u kvaru Zamijeniti ga novim
Automatika u kvaru Zarnijeniti ga novrm
••
Moguci uzrok Zahvat
Elektrode su preblizu i li predaleko Elektrode postaviti u ispravan
od uljnog konusa polozaj
Lose podesen uredaj za mijesanje Podesiti uredaj za mijesanje i pri­
gonva sa zrakom (disk, plamena lagoditi kolicinu zraka kapacitetu
cijev) plamenika
Voda u ulju Ispustiti ili iscrpsti vodu lZ rezer­
voara Kao privremeni zahvat rnoze
se podici usisni vod u spremniku
t 02 GRIJANJE
I
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Moguci uzrok
Nerna goriva u sprernniku
Zatvoren rucni ventil na instalaciji
za gorivo
Zahvat
Napuniti rezervoar
Otvoriti ventile
Cistoca kotlovnice vrlo je
vaina za uredan i siguran
pogon sistema centralnog
grijanja.
Ostscena spojka izrnedu rnotora i Zarnijeniti spojku
crpke
Magnetski ventil ne dobiva napon Provjeriti prikljucke i vod od auto­
rnatike do rnagnetskog ventila
Neispravan rnagnetski ventil
Pogresno spojeni prikljucci na crpki
Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn
i rnanornetrorn provjeriti ispravnost)
PrIjav uljni filtar ispred crpke
Zacepljena sapnica
Zarnijeniti ga novirn
Ispravno spojiti dovod i povrat ulja
Zarnijeniti je novorn
Ocistiti filtar
Ocistiti sapnicu
.•. ..'. ..... .;.:<.::>:-:::-:<::;:::;: ::::: : : : : : : : : ::: : ::: ::::;:.;:;::::::::::: ;:: '..;.:­;.;. : : :::::;.:::: :::;:; : ::::::::;::::: : : : :::::::: ::: : : ::::::::::: ::: .-.::: :.:: :: : : ::: : : : . :.;.;.: ;.:
@f::::•••••••• :••••••••• •••• •• •••• gm.:•• •• •••••••••••••••••••••••••••••••••••:.
Moguci uzrok Zahvat
Kasno paljenje srnjese zbog loseg
polozaja elektroda
Podesiti elektrode
Povecan otpor kotla zbog zatvorene
zaklopke na dirnnjaku il i zbog
uprljanih dirnovodnih kanala
Otvoriti zaklopku odnosno ocistiti
kanale
Prevelik protok goriva Protok goriva
citetu kotla
prilagoditi kapa­
Nedovoljni tlakzraka
ispred diska
Podesiti polozaj diska
Moguci uzrok
Neispravno podesena kolicina
zraka
Nedovoljno zraka u prostoriji
(kotlovnici)
Prljava ili cstecena sapnica
Gorivo kaplje izrnedu sapnice i
nosaca sapnice
Gorivo prska po disku ili plarnenoj
cijevi
Zahvat
ReguJirati zrak na tlacnoj i usis­
noj strani
Provjetriti prostoriju
Ocistiti ili zarnijeniti sapnicu
Sapnicu pritegnuti iIi je zarnije­
niti novorn, ako je ostecena
dosjedna povrsina. Kontrolirati i
dosjednu povrsinu ncsaea
sapnice.
Srnanjiti razrnak sapnice i diska
ili eventualno odabrati sapnicu s
rnanjirn kutorn rasprskavanja
GRIJANJE t03
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
MoguCi uzrok Zahvat
Istroseni lez aji elektromotora Zamijeniti elektromotor
Nedovoljno pricvrsceno ili neiz­
balansirano ventilatorsko kolo
Kolo stegnuti i li zamijeniti ga
novim
Lose montirana ili ostecena spojka
izmedu motora i crpke
Kontrolirati spojku odnosno
zamijeniti je novom
Moguci uzrok Zahvat
Zracni mjehuri u usisnom vodu Usisni vod dobro zabrtviti i
odzraciti
Istroseria crpka Zamijeniti je novom
Crpka radi s previsokim Ocistiti filtar u inst alaciji za gorivo.
vakuumom Provjeriti da li su ventili na insta­
laciji potpuno otvoreni. Provjeriti da
nije prevelika visina usisavanja
odnosno duljina usisnog voda. Ako
treba, ocistiti dio instalacije za
gorivo

Mogue! uzrok Zahvat
Prevelik protok aoriva Smaniiti nrotok zoriva
Zacaden toplinski agregat OCi stiti dimovodne k anale agregata
0 stecena sarnotna obloga Popraviti oblogu

Moguc! uzrok Zahvat
Premal i pro tok goriva Poveca t i pro tok goriva
-
Ovako izgleda pravilno
ugraden uljnl plamenlk od
kojeg vode flekslbllne
cljevl do flltra.
Sastavnl dtietovi uljnog
plamenika:
1· elektronskl upravljatki
sklop - programator ­
automatika;
2 - transformator za iskru pri
paljenju smjese;
3 . totootpor-totoceilis za
kontrolu plamena;
4· plamena glava.
104 GRIJANJE
___ _ _ ___ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Uljni titter
ispred uljne
crpke treba
skinuti i
ocistltl.
Da biste
skinuli
elektrodu
dovoljno je
odvijecem
odviti vijak.
/
KompIetna
plamena
cijev vadi se
odvrtanjem
dvaju vijaka.
• OBAVEZNI POSLOVI
• Redovno kontrolir ajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova,
filtra za ulje, filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sapnice za gorivo.
• Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventila­
tor, uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja.
• Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon
dva sata ponovno ga ukljuciti
• Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od
prasine i ostalih neeistoca.
• U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice, a ako u njemu ima necistoca one ce se
taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati, padat ce mu broj okretaja, a samim
tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti
potpuno (kao i stupanj iskoristivosti), Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s
plamenikom ne smije biti u radioriici, garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine
iii neeistoca u zraku.
Fotocelije takoder treba
izvaditi i provjeriti da Ii su
ispravne.
Zamjena sspnist» i
sapnice.
Programator se
jednostavno skida nakon
odvrtanja vijka.
GRIJANJE 105
.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
ULJNO GOSPODARSTVO
Skladistenje tekuceg goriva - odnosno tzv. ulja za domacinstvo, ili kako je to
tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B. H2. 431 ekstralakog
cia:
lozivog ulja - zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatne troskove,
za
ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji, U slucaju central­
nog grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba poklo­
niti jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema.
Medutim, bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na impro­
vizacije, treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja podlozno propisima
koji odreduju posebne mjere zastite okoline, zastite od pozara i sigurnosti pogona
uredaja koji koriste taj energent. Pravilnik 0 smjestaju i drzanju ulja za lozenje
objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br. 45 od 8. studenoga 1967. i ima snagu
zakona. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji r e
tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje.
Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik, no pri donosenju odluke 0 izgradnji
prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako
u -.
5
..c.'­
~ : '?:~ ..
• ,', 0" • :;.'; .• ' 0 ' ~ . ' ' . ~ . '
Smjestaj ulja za loienje.
Legenda:
1 • kotao; 2 . uljni
plamenik; 3 . rezervoar;
4 • filtar;
5 . brzozetvereiuci venti/;
6 - mjerac nivoa;
7 - bakrena cijev za
dovod; 8 - bakrena cijev
za povrat; 9 - usisni venti/;
10 - granicnik punjenja;
11 - miem« fJipka; 12 ­
otvor za punjenje
promjera 3"; 13· odzracna
cijev promjera 2 112";
14 - prikljucak za spoj s
drugim rezervoarima;
15 - Ispust; 16 - zaklopka
na dimnom prikljucku.
: ;
~ ~ . ,
Ii'-"" .1
:
: .; ;.' ' ....•.
: ~ ',.':
108 GRlJANJE
______ __DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
biste izbjegli greske. Ujedno, pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja
medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara.
Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posu­
dama zapremine do 25 litara,od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i
za ulje nepropusnog materijala.
• U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu
odgovarajuceg materijala
• U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala
• Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine.
• U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to
u propisanim posudama.
• Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze,
stubista, hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te na mjesta izlozena di­
rektnorn utjecaju izvora topline.
• U podrumima i prizemljima zgrada, ako nisu namijenjena za stanovanje,
smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu, odnosno
ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije
:,
-i
:Q
:
',Q
I
; ~ I
o'
~ . : . .... ~
200
~
:z:
N
s:
Prostoriju u kojoj je
rezervoar za skladi{;tenje
ulJa za domsctnstvo treba
za{;tititi od eventualnog
prosipanja ulja iz
rezervoara.
Najc:e{;ci su metalnl ovalni
rezervoari.
GRIJANJE 109
_ _ _ _ _ _ _ _
I u kotlovnici moiete otuoriii
pogonski dneonik u koji
upisujte sve podatke 0
zahuatima, radotnma i 0
seroiseru i slicno,
DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA _
biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za
ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da
takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja
ne razlijeva izvan nje, odnosno betonski bazen, metalnu tavu iIi slicnu posudu koja
moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta
zapremine.
Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika lozivog ulja u nadzemnoj
i podzemnoj izvedbi. I oni moraju biti u tzv. tankvani - betonskoj iIi celicnoj nepro­
pusnoj posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj .
Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni, ovalnog oblika i zapremine 900
do 3000 litara, a mogu biti i od stakloplastike. Na trzistu ih ima razlicitih oblika
i ve licina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju
kroz normalna vrata, a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. Taj je oblik
razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja
obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar, a za ukopavanje jos
prikladniji cilin dricni oblik.
Propisana je i sva oprema tih spremnika, kao i instalacija od njih do plame­
nika. Spremnik mora imati odz racn ik s odz racnorn kapom i protuplamenom
rnrezicorn, spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2,5 m iznad tla, Uljeni prikljucak
mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se
zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden), Vazan element
instalacije je i filtar na ulaznorn, a jos vise na izlaznom prikljucku - u prvom
redu radi funkcioniranja plamenika. Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor
s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom il i neki drugi uredaj za
kontrolu kolici na (npr. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricnom trans­
misijom signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatva­
ranje u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazniji
brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika, kako bi se
veza mogla prekinuti u slucaju poz ara. S gornje strane spremnika moraju biti i
prikljudci za usis i povrat goriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom.
Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak
treba provjeriti da li sadrzi sve sto zahtijevaju propisi.
OGRJEVNA TIJELA
Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i nek a cijevna zmija,
cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori , paneli i slicno. Dok ste kod izbora
peci kao izvora topline vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod
radijatora to nije slucaj . Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati
bilo koji radijator, sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje
cak oko 15 razlicitih modela.
Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo:
lijevanozeljezne, aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima. Kako bismo
vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike,
svrstali smo njihove osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani
proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca.
Iskazavsi toplinski ucinak i cij enu svakog pojedinog clanka , dolazimo do
najvaznijeg podatka, a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora.
Iz toga vidimo koji je radijator najekonomicniji, mada kod konacnog izbora valja
obratiti paznju i na trajnost, dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad
vrlo vazne.
Dakle, pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora,
jer to je sarno jedan od elemenata pri donosenju odluke. Vrlo je vazan toplinski
uCinak pojedinih modela i tipova radijatora, pa tek nakon toga mozemo koriacno
zakljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.
-
• LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI
r
Tu vrst radijatora karakterizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske
Pozege jarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i
zbog svoje tezine odnosno mase dugo se zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu.
Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica, ( spojnica) na lieu mjesta u
bateriju prema potrebi.
110 GRIJANJE.
- -
_ _ _ _ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA
·IT
I"; <--... ..;;
.'if
(,. 1­ ...
, ) { ;i

'<

0
u
b'
) 'J .... \j
\r
0 . 1<



r J 'h
' :
! () .......'

:v '1 r-'
( v
o . '-­
... "-, fJ e '.'
(J-: 0
' r-,.
;:" \J V

"-
.\
11

'3

1'6
"'I.; 0 l1 ­
Z: r '"
.­ 0')
t)­
'f::;
U \I) Ii


7
­
..
e

0­ .
::
'Q. TIP '\ ' PROIZVOOAC .a

( , IQ '<J C'I r­
84 4,6 JADRAN 200/G 0,160 0,810 280 60 RO "teljezara llijas" 200 220
87 500/3 0,695 4,4 (clankasti) 0,167 500 580 110 60 71380 Ilijas
ROO/3 102 5,6 0,840 0,196 Manuela Popica 2 600 600 110 60
136 0880 6,0 500/4 0,260 OOUR "FABRIKA 500 580/ 150 60
152 0,990 6,7 600/4 0,290 GRIJNIH TIJELA" 600 150 60 680
194 800/4 1 200 87 0370 telelon (071 )703-004 800 150 60 880
94 600/2 4,4 MEDITERAN 0,180 0,525 703-104, 703-024 680 60 600 70
126 500/3 5,3 (plocasti) 0,695 prodaja (071 )703-464, 580 60 0,240 500 110
600/3 142 0,790 6,0 0,270 703-520 600 680 110 60
500/4 163 6,5 teleks 41127 YU RMKZIL 0,310 0,880 500 580 150 60
600/4 172 0,990 7,5 600 680 0,330 150 60
I
800/4 9,6 251 0,480 1,200 800 880 60 150
200/250 98 TERMIK 2 5,0 0,190 0,880 "Metind" 200 280 250 60
350/160 4,3 100 Zdruzena metalna 430 0,190 0,820 350 160 60
125 350/220 6,6 0,260 1,010 industrija 350 430 220 60
500/110 99 0,800 4,9 labrika radijatora i 500 580 60 0,168 110
500/160 160 5,7 139 kotlova, "Radijator" 500 580 60 0,268 1,200
600/110 121 23000 Zrenjanin 600 0,226 0,928 5,0 680 110 60
H)Q 600/160 157 Tornasevacki drum bb 60 0,313 1,360 6,7 600 680
800/11 0 156 6,8 telelon (023)43-230 110 0,280 1,210 800 B80 60
... .­
- "
800/160 192 prodaja (023)41-396 ,550 9,5 A80 60 0,396 800 160
SPECIJAL 200/250 5,6 101 RO Ljevaonica zaljeza 0,190 0,72 60 200 280 250
350/160 103 5,4 i tvornica kucanskih 0,190 0,78 350 430 160 60
500/110 96 5,0 aparata "Plamen" 60 0,18 0,72 500 580 110
500/160 133 6,7 55300 Siavonska Pozega 0,26 0,94 500 580 160 60
116 600/110 5,7 Trumbiceva 36, p.p. 24 0,80 600 680 60 0,22 110
600/160 154 8,0 telelon (055)72-211 600 0,31 1,05 680 160 60
154 teleks 28549 YU PLAMEN 800/110 0,96 6,8 60 0,29 800 880 110
800/160 197 10,7 1,27 800 880 160 60 0,41
86 POtEGA 200/220 4,8 0,23 0,64 60 200 270 200
-
500/100 5,1 125 0,29 0,79 500 570 60 100
600/100 6,2 143 0,87 600 670 60 0,35 100
169 800/100 1,06 8,9 0,47 800 870 100 60
Kod nas takve radijatore proizvode tri ljevaonice: "Plamen" iz Slavonske
Pozege, koji je prije nekoliko godina lansirao novi model radijatora POZEGA,
po dizajnu vrlo slican lijevanoaluminijskim radijatorima. Na taj nacin su prigovori
na prilicno grub izgled lijevanozeljeznih radijatora otpali, pa je novi model dobro
prihvacen na trzistu.
Osim "Plamena" proizvodi ih i "Radijator" iz Zrenjanina, a Zeljezara "Ilijas"
proizvodi radijatore MEDITERAN i JADRAN, slicne ostalim lijevanozeljeznim
modelima.
GRIJANJE. 111
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
r
r
I
Moderan dizaJn
tttevsnoretiezntn radiiatora
tip PClZEGA.
Zavjesenje, Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora:
• montaza radijatora na nosive zidove
• montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl .),
Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola,
odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. Drugi ovjesni pribor zapravo
sluzi kao odstojnik drai razmak od zida, a manje nosi teret samog radijatora. Prije
montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog
padova i uspona. Nairne, radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi
2 do 3 promila) da bi se na najvisem mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac
ispustio. Kod radijatora koji su ispod razvodne mreze vrijedi obrnuto pravilo, tj.
on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora
biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog
tijela. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi r acuna 0 odzracivanju insta­
lacije.
Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti
razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje
svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori
vrlo teski,
Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje, paje vrlo vazno obratiti punu paznju
pri kupnji pribora.
ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA
BROJCLANAKA
TIP RADIJATORA 10 15 20
MEDITERAN JADRAN BROJ KOMPLETA PRillORA
500/3 200/6 2 2 3
500/4 500/3 2 2 3
600/2 600/3 2 3 3
600/3 500/4 2 2 3
600/4 600/4 2 3 3
800/4 800/4 2 3 4
Ljevaonica "PLAMEN"
odnedavna ima u svom
proizvodnom programu i
ptocsste Ijevano-zeljezne
radijatorentip PLR!!!
114 GRIJANJE
0
_ _ ______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
- .-
»:
-
" .. .
"
~
0
".:0.:,
. ,
p ' .
n
-
",.: :J
· ' I L . ~
...a:
.. ..<
0 ' ,
si: ,: ..
" p'
[2"
'-: b'
0
0 :
, 0
', 0:
J
:0,
.r
.,:."
,
0 . , 'l
.o.
CJ, ~ ,
"
q,
<"
"
0,
.. _.. . ,
0,
'
a
©
.......
r--
Kanzala
3004 iii 3006
0'
1
©
Pricvrsnica3004
I
. -
.._- .,
-
. o ' .0' ,j
.r
C/"
"
~ 135 ---t>l
[
I
~
1<1-.. 40 C>/
Nosac 1001
OK13
40 £>I
Nosat 1018
Pribor za zavjesenje na
nosivl zid za modele
JADRAN i MEDITERAN je
istl. Razlika je samo u
jednom detalju - nosscu ­
koji je prilagoc1en svakom
modelu posebno.
Svi ovi radijatori proizvedeni su za radni tlak od 7 bara i ispitani na nepro­
pusnost. Podaci 0 toplinskom ucinku navedeni u tablici - vrijede za rezirn 90170
i sobnu temperaturu ad 20·C. Treba li yam radijator za vise tlakove ili za drugi
ogrjcvni medij (vodenu paru ili vrucu vodu), tada morate konzultirati proizvodaca.
Po cijeni, nalaze se izmedu aluminijskih i limenih radijatora. Svi Iijevanozeljezni
radijatori prodaju se zasticeni sarno osnovnim antikorozivnim premazom, pa ih
treba premazati bojom za Iicenje ogrjevnih tijela (radijator emajl-lakom).
Mnogi majstori cesto preporucuju limene ili aluminijske radijatore zato sto ih
GRIJANJE 115
________
Prj montszi uza zid mogu
se upotrijebiti nogice.
Umjesto nogica moze se
montirati ovakav nosec.
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
I
I
I,
!I
I I
II ,


(Bt
:
s,
" II'
Nosac7018
o?:'
.
",,0 'c;') ,' , o .c) ' . 0" "D, .' :0'1:::,0. _, ,",
c,c" ' ""
NosaC7018

1

, 0 - .. :
14
Mogu se upotrJjebitJ J
ovakve jednostavne
IijevanoieJjezne konzole,
ali treba ih pravodobno
uzidati i dobro ucvrstiti, a
s gornje strane postavitl
ovakve dvije pricvrsnioe
zbog drianja razmaka .
..
. .
­
, ­
-

-.1 -:­
::.
-

,
116 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
je lakse prenositi i spajati. Posebno je laksa montaza pribora za zavjesenje, jer se
nosaci i konzole za lijevanozeljezne radijatore moraju ugradivati u zid, dok su ostali
s plasticnim umecima i li tiplima s vijcima, paje posao i laksi i brzi. Jedan clanak
lijevanozeljeznog radijatora ima masu u prosjeku izrnedu 5 i 8 kg, pa ako radijator
ima 20 clanaka (100 do 160 kg), tada moraju biti barem trojica pri montazi,
spajanju, zavjesenju i slicno.
Svi ovi radijatori imaju prikljucni otvor dimenzija promjera 5/4", ali model
POZEGA i MEDITERAN imaju razlicitu prednju i straznju stranu, pa to treba
uzeti u obzir pri ugradnji . Gledano s prednje strane baterije lijevo je lijevi navoj,
Radijator ski regul acijski vantil za polazni vod
S 1 \.d"'t t,
Odzratni
pipac
Ispravna
slavina
Rad' Jatorsk, regulac'ISk, ventil za povratru vcd
r do f200mm

I
-
Dr
"'" -
I
I
II
i
!
I
! j
I
..
:1 11
[3
:
-.

I
--
:J!'
-
- ._.
!

I
,
I
II

)
j<r-- cd f200mm
'-­ ----'
Nscln spajanja
radijatora.
a desno desni. Dolazi li s desne strane odzracni pipac promjera 114" gore, a dolje
nista, tada morate kupiti redukciju promjera 5/4" kroz 1/4" s desnim navojem i
jedan cep promjera 5/4" s desnim navojem itd. Uobicajeno je da se ovi radijatori
prodaju u baterijama od 10 clanaka. Medusobno se spajaju specijalnim spojnicama,
ana mjesto spoja dolazi i brtva od klingerita, obicno debljine 1 mm. Pri narudzbi
treba navesti koji model zelite, tip i broj clanaka.
Kod svih radijatora (ne sarno lijevanozeljeznih) vazno je da se duga ogrjevna
tijela (obieno duza od 1200 mm - sto je u vecini slucajeva iznad 20 elanaka) spajaju
dijagonalno, kako bi se kroz njih ostvarila dobra cirkulacija po cijeloj duzini i visini.
• ALUMINIJSKI RADIJATORI
Kod veCine ogrjevnih tijela toplina se odaje zracenjem, tj. isijavanjem dok se
kod aluminijskih radijatora veci dio top line odaje konvekcijom. To znaci da us­
lijed zagrijavanja dolazi do intenzivne cirkulacije zraka, medu rebrima clanaka,
a sto je veca brzina strujanja, bolji je prijenos topline. Bolja je uslijed toga i ci­
rkulacija u prostoriji, jer se ugrijani zrak kao laksi dize prema gore gdje se na
hladnim obodnim zidovima ohladi i pada prema dolje. Zbog toga se kod ovih
radijatora ponekadjavljaju mrlje na zidu, zbogintenzivne cirkulacije sobnog zraka.
Glavna karakteristika ovih radijatora je otpornost na koroziju. Osim toga
odlikuje ih lijep izgled, glatka prednja povrsina, sirok raspon boja, a majstori ih
vole, jer su lagani pri transportu i lako se montiraju.
Podaci navedeni u tablici daju dobar pregled aluminijskih radijatora koji se
danas proizvode u nasoj zemlji . Navedene su sve dimenzije i boje koje mozete
naruciti, Tesko je preporuciti odredeni tip, jer svaki ima svoje specificnosti, pa je
najveci adut svakako cijena.
Zato je najbolje obratiti se direktno tvornici (ponekad imaju i posebnu drugu
klasu s manjim estetskim nedostacima) jer je lakse izabrati ako je ponuda veca.
_
:::::::': •• < :::: ;:;:::>:::::<;:;:):{:;:;::{;:;: .;. -: '.-:.;::-:::.::::;.:..:::;..:;.:.:::.::;:.

Prije nabavke pribora za
zavjeSenje provjerite kakau
vam je zid na koji
namjeravate montirati
ogrjevno tijelo.
GRIJANJE 117
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
PROIZVODAC
0..
f=
E
E
-
-c
~
<t:
·0
~ : : l
<t:,
;2...J
N ~
<t:a:
a: 0..
E
E
-c
~
<t:
-o
::l
<t:'
z...J
- ~
(f)­
-a:
>0..
"L1POVICA"
Tvornica radijatora
41317 POPOVACA
tel. (045)79-022
teleks 23510 zu tvrlip
~
:E
0
Z
~
w
SE-690
SE-500 S
SE-350 S
SE-285
610
500
350
200
MARIBORSKA L1VARNA
K-900 900
62000 MARIBOR
~ K-650 650
Kejzarjeva 11
tel. (062)22-961 i 21-372
:E
::J
K-500 500
teleks 33144
~
oct
K-350 350
K-200 200
GORENJE-MURAL
...J
MT-600 600
42315 MURSKO SREDISCE
~
MT-412 412
Rudarska 1
tel. (042)843-133 i 843-118
::l
:E
MT-215 215
MURAL
METALSKI ZAVOD "TITO"
OOUR "ALGRETA"
97310 RESEN
tel. (096)42-383
oct
f-
w
a:
o
oct
R-610
R-500
R-200
610
500
200
E E
E E
~ ~
<t: <t:
z
~ ~
z
-c <t:
...J ...J
,0
'0
<t: <t:
z Z
a: (/)
.(/)
>
690 95
600 75
450 75
285 160
956 96
706 96
556 96
406 96
256 96
700 95
510 95
315 180
690 95
580 95
300 160
E
.S­
-c
~
Z
~
.()
<t:
Z
'N
::>
0
;u
N
E
<t:<t:
Zz

W'(/)
,a:
a:>
00
00..
ill
0
0=

,::l
< t : ~
NZ
a:<t:
o...J
<t:>{)
(f)::l
O>
:6­
::>
~
Z
~
,()
-c
(j)
-c
~
~ o
<t:
o
~ o
.0 N
: : l ~
~ o
(f)o
~ t : :
...Jo
o..m
0-0
f­ 0
ill
z
ill
~
~
-c
z
60 0,50 0,53 1,75 168
Isporuka u
60 0,38 0,40 1,40 129
baterijama od 1 do
20 clanaka
60 0,26 0,34 1,10 98
Isporuka u 4 boje
60 0,25 0,48 1,20 105
Garan cija 20
godina
60 0,62 0,47 2,40 217 Isporuka u
60 0,46 0,36 1,85 152
baterijama od 1, 3,
5,10 i 15clanaka
60 0,36 0,30 1,50 137 Tvornicki izbor ­ 6
60 0,26 0,23 1,15 94
boja. Garancija
proizvodaca 10
60 0,15 0,171 0,80 61 godina
60 0,46 0,69 1,91 152
Isporuka od 1 do
60 0,41 0,51 1,46 108
15 clanaka
Triboje
60 0,35 0,69 1,62 109
Garancija 10
godina
60
60
60
0,45
0,36
0,30
0,56
0,49
0,25
1,82
1,52
1,47
161
137
100
Isporuka u cetiri
boje
Prema proizvodacu
Rok trajanja 20
godina
Ipak, izbor alurninijskih radijatora se posljednjih godina smanjio jer oni koji
su ih izradivali iz vucenih aluminijskih profila prestali su s proizvodnjom
("Utenzilija, "MOL"), pa su ostali sarno proizvodaci koji imaju ljevaonice i zasad
se nude sarno lijevanoaluminijski radijatori.
Za razliku od celicnih i limenih radijatora aluminijski radijatori su clankasti
sto znaci da se spajaju posebnim spojnicama od niza elanaka i tako tvore jednu
bateriju. Iz tvornice dolaze obicno u baterijama od 10 i 20 clnnaka, ovisno 0
proizvodacu, aIi i tu je prednost direktnog kontakta s tvornicom jer rnozete zatrazi ti
da vam i sporuce baterije s onoliko clanaka koliko yam treha . Na taj se nar in
Kod svih Iijevanoieljeznih
i Iijevanoaluminijskih
radijatora MURAL,
ALGRETA i LlPOVICA,
primjenjuju se ovakve
Spojnicu treba uvrnuti da
spojnice (imaju na sebi
malo uhvati.
Iijevi i desni navoj) i brtvu.
r rs GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Zatim pribliilte obadva
dije/a.
Okretanjem spojnice ta se
dva dije/a sve vise
priljub/juju I spajaju u
jedan radijator.
Za pritezanje clanam
radijatora potreban je
poseban kljui'.
olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. Svi aluminijski radijatori, osim tipa
AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin, a kod AKLIMATAje
to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir. Ostale stvari su iste kao
kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i
sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i
cepovi od aluminijske legure.
Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete
pretjerati.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna
svoj pribor, a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid i li no. zid.
Na osta/e slobodne
priktiuck« treba
postaviti cepove iii
razne redukcije
prema potrebi.
GRIJANJE t t 9
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Ovako izgleda vezni komplet za
AKLIMA T-aluminijske radijatore.
Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo
nsmezite msscu.
Zatim postavite vezne ptocice. Nakon toga priblizite baterije. Priteqnucem samoreznih vijaka spoj
je gotov!
• CELICNI RADljATORI
Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijeva­
nozeljeznih. Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog
ucinka odavanja topline. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez
clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu
foliju, oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir
onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo
oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. Ga­
rancije koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro
odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Do prije deset godina
cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore, a danas su ostala sarno cetiri:
• "Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250
Gnjilane, tel. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna,
prema licencama dviju inozemnih tvrtki. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen
na trzistu. Osnovnaje boja krem (slonova kost), a za vece kolicine mogu se dogovo­
riti i druge boje. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad
su svi radovi u stanu gotovi. Dotada ona stiti radijator od zbuke, boje i slicno. Inace ,
ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba
reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi
na osnovi istog profila s malom modifikacijom.
To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore.
120 GRIJANJE
e
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
JUGOTERM radijatori
prodaju se upakirani u
specija/nu sscestu i
perforiranu foliju zbog
z a ~ t i t e pri transportu i
usktsdistenju.
Z a ~ t i t n a folija skida se tek
nskon monteze, licenja i
svih ostalih pos/ova pri
kojima bi se radijatori
mogli zapr/jati.
• SOUR"Umel" - Tuzl a, Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare,
(t el. (075 )673-145, teleks. 44-162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL. Ti se
radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1,25 mm po austrijskoj
tehnologiji.
TIP 10
Deb/jina 47mm
TIP 11
7? !\ !\!\!\ !\ 4?
Deb/jina 47mm
TIP 20
39··· -f
Deb/jina87mm
TIP 22
Dcbljina87mm
TIP 33
Debljina f59 mm
lsporuculu se u slrokom
izboru tipovi 10, 11,20,22
i 33, a svakl mole imati
visinu 280 do 900 mm, i
durinu 400 do 3000 mm.
TERMAL radljator/ vrlo su
sticn! po dizajnu, necinu
montaze I tehnicklm
podaclma tipu
JUG0 TERM.
Radijatori JUGOTERM.
GRIJANJE. flf
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
U ponekim prosiorijama, ako
lreba, ogrjevno se tijelo moi e
poscbno izraditi i uz malo
masie ukusno uklopiti u
ambijent.
TIP 2 P
TERMAL radijatori
lsporucuju se u pet
tipova, a svaki maze imati
visinu 300 do 800 mm, i
duzlnu ad 560 do 3200
mm.
TIP 1 PK TIP 2 PK

_ _ 80_ _

I

--'- -
cr
O Q a o
!)
"' -­
• "EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32- 112, teleks. 33512)
vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori is­
porucuju oliceni i zapakirrani u za st it nu foliju s tim da se unaprijed narucuj e
duzina u standardnom broju elanaka kao 3,6,9,10,12... do 39. Jasno da 0 tome ovisi
i toplinski ucinak. Svi limeni radijatori mogu se primijeniti za dvocijevno i
jednocijevno grijanje. Kod TERMAL radijatora postoji i posebna izvedba zajedno­
cij evni sis t em (sis t ern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu
(u sr edini na donjem dijelu radijatora), st oje jos jedan detalj koji pri kupnji treba
zriati .
Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi i sto st o je vee receno kod alu­
minij skih r adijatora, a orijentacijski moze posluziti i za limene radijatore .
t 22 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
• NACIN ZAVjESENjA
(ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA
Kad pocnete postavljati centralno grijanje, prvi posao je slaganje baterija prema
potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki
tip radijatora zavjesa se na poseban nacin, Dva su osnovna nacina ucvrscenja:
Na nosivi zid:
Radijator je pricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi
odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. Konzola se moze smjestiti i dolje, ali
tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica.
Uz nenosivi zid:
Radijator se preko nozice oslanja na pod . Takva kombinacija je potrebna kad
radijator stoji, npr. uz velike staklene stijene. Za manje visine radijatora upotre­
bljavaju se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Kod vecih visina dolaze noz ice
koje bocno po cijeloj visini drze radijator. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac
ima svoj pribor za zavjesenje,
• MjESTO I NACIN UGRADNjE
Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je i spod prozora. Ukoliko
nije moguc takav smjestaj treba traziti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski
zid. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne
prelazi u zonu boravka, vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i
kruzi kroz prostoriju.
Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi
radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo,
potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora
kraca a kod drugog duza baterija.
Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to
prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane. Ovakav zaklon potpuno
remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt
grijanja. Ako je takva daska nuzna, onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako
da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske.
Radljatorl
EMOTERM
prolzvode se u
tri tipa,
jednorednl
TIP 10,
dvoredni
TIP 20 I
troredni TIP 30,
u vis/nama od
345 do 975
mm, a dutin«
Je maks/ma/no
3000 mm.
Ponekad se ogrjevno tijelo
moie postaviti kao ograda
siubista, ispod radne plohe, u
nekojsupljini i sliiru».
)t1r­ F' $
t l
n
GRIJANJE 125
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Postavljanjeradijatora nanasive zidave
100." 40
v ~ · · . · ·
~
c? ' .: 2018
... . ~
~ . I""IE-J
o /) .' .
'(7 .
0" ,
-
Postavljanje radijatora uznenosive zidove
- . -
100
HtH:lI----<j-
Nscin!
zsviesenis
aluminijskih
radijatora.
I
I
I !
Duzlna L
r
E
E
8
NOSAC RADIJATORA
E
f'Jf----­ - ---­ - -----ll .;
co
c
'E
~
- - _ . ~ -
~
-d
....,
,r
h-<
II
l
E :
II E
,
I,
I
I'
!
0
!
' '
I Ii)
I'
i
,I i
I
I
~ I
~
II
~ ~ - t
~
:r:
C\l
c
' iii
>
Ugrac1ivanje JUGOTERM
radijatora.
Ostali se zakloni ne preporucuju jer neki smanjuju efekt grijanja cak i do 40
posto. Gubici koji nastaju zbog zaklona, moraju se nadoknaditi pov ecanj ern
ogrjevne povrsirie, tako da uz troskove izrade zaklona moramo dodati i troskove
vecih radijatora, Postoji i zaklon prikazan na nasern crtezu koji povec ava odavanje
topline za 10 posta i jedini je koji zbog svog oblika pobolj sava efekat odavanja
topline pa, ako je moguce, to treba iskoristiti .
• PRERACUNAVANJE NA DRUGE REZIME RADA
Vazan je podatak svakako nacin i rezim grijanja, j er ako nije r'ijec 0 klasicnorn
centralnom grijanju koje ima rezirn rada 90 do 70'C tada treba uzeti u obzir i tzv.
korekcijski faktor. Danas se cesto uvodi niskotemperaturni rezirn grijanja i li se
uz podno grijanje u nekim prostorijama ugraduje jos poneki radijator, Kod nizeg
rezima rada treba povecati ogrjevnu povrsinu takvog tijela, npr. ako za klasicno
grijanje treba 20 elanaka, a ako radijator spajate na instal aciju podnog grijanja
rezirn a 60/50' tada je korekcijski faktor 2,02 sto znaci da za isti toplinski efekt
126 GRJ]AN]E
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
a
Povecanie
toplinskog
ucinka za 10%
I
' ; Iii'
I .
, I .
Izrada zaklona radijatora.
treba barem 40 elanaka radijatora. Takav niski rezim rada ima prednost, jer je
cirkulacija zraka u toj prostoriji manja, a zrak se slabije susi, pa je u takvom
arnbijentu veci osjecaj ugodnosti. Osirn toga, ako je rijee 0 sisternu podnog grijanja
tada bi za posebne radijatore trebala i nova razvodna instalacija s posebnom ci­
rkulacijskorn crpkom, sistemom automatske regulacije i sve ostalo, pa je zato
najjeftinije rjesenje ugraditi vise ogrjevnih tijela na istu instalaciju i istu auto­
matsku regulaciju,
Treba takoder reci da podaci navedeni u tablici vrijede opcenito i da bi svaki
proizvodae radijatora trebao provesti ispitivanja za sve svoje modele pod nizim
uvjetima rada i te podatke ovjerene od nadleznih toplinskih laboratorija objaviti
uz sve ostale.
AUTOMATSKA REGULACIJA
Ako pogledamo opcu energetsku bilancu drustvene potrosnje energije, ra­
spodjela je slijedeca:
• grijanje prostorija priblizno 42 posta
• industrijska toplina i priprerna potrosne tople vode priblizno 35 posta
• promet priblizno 16 posta
• svjetlo i elektricna energija priblizno 6 posta
Dakle, najveci dio energije trosi se na zagrijavanje covjekovog arnbijenta.
Pravilna upotreba automatske regulacije smanjuje potrosnju goriva i do 30 posta
(ponekad i vise). U globalu gledano, na taj nacin ustedjeli bismo i do priblizno 12
posta ukupne energije.
Zakljucak je ocit i rjecito govori da je ispravna automatska regulacija tempera­
ture kod sistema grijanja najefikasniji naein ustede energije.
Prije nego sto se osvrnemo na najcesce mogucnosti automatske regulacije
temperature, upozorit cemo na jos neke elemente koji pridonose ustedi energije.
avo je nuzno jer se nedostatak energije svaki dan osjeca sve vise, pa je stednja
danas opcedrustveni zadatak.
Prijasnje kuce i zgrade imale su masivne debele zidove i male prozore, pa su
bile i akumulator topline, te se vanjske promjene nisu brzo reflektirale na stanje
u prostoriji. Specificni toplinski gubici takvih zgrada znatno su nizi nego kod
danasnjih. Suvremeni nacin gradnje odlikuje se tankim zidovima i vrlo velikim
staklenim povrsinama. Ovakvu promjenu karakteriziraju visoki gubici topline,
. '. f$
TehMJA
s:i [;Yri fi "·w,,,!>",
Pri podnom grijanju cijevi
uvijek imaju neke oznake, koje
su vrlo vaine jer pokazutu
dimenzi]e, dozvoljeni tlak,
tehnicke karakieristike i slicno,
"
hv
-
GRIJANJE 129
24
_ ____ ___DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA
Tu Ti Ta - Temperatura ambijenta
ulazna lzlazna
temperatura temperatura 10 12 15 18 20 22
' C ' C
85 0,72 0,74 0,78 0,83 0,86 0,89 0,93
90 80 0,75 0,77 0,82 0,87 0,90 0,94 0,98
85 0,78 0,8 1 0,86 0,91 0,95 0,99 1,03
70 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,10
80 0,78 0,81 0,86 0,9 1 0,95 0,99 1,03
85 75 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,09
70 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16
65 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24
75 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16
80 70 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24
65 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32
60 1,00 1,05 1,12 1,21 1,27 1,35 1,42
70 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32
75 65 1,00 1,05 1,12 1,20 1,27 1,34 1,41
60 1,06 1,11 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52
55 1,12 1,18 1,27 1,38 1,47 1,56 1,66
65 1,06 1,1 1 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52
70 60 1,12 1,18 1,27 1,37 1,45 1,54 1,64
55 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,79
50 1,27 1,35 1,47 1,61 1,72 1,85 1,99
60 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,78
65 55 1,27 1,34 1,45 1,59 1,69 1,81 1,94
50 1,35 1,43 1,57 1,73 1,85 1,99 2,15
45 1,47 1,56 1,72 1,91 2,07 2,24 2,44
55 1,35 1,43 1,57 1,72 2184 1,98 2,13
60 50 1,45 1,54 1,69 1,87 2,02 2,18 2,36
45 1,57 1,67 1,85 2,07 2,24 2,45 2,68
40 1,72 1,85 2,07 2,34 2,56 2,82 3,14
50 1,57 1,67 1,84 2,05 2,22 2,41 2,63
55 45 1,69 1,81 2,02 2,26 2,46 2,69 2,98
40 1,85 1,99 2,24 2,56 2,82 3,12 3,50
35 2,07 2,24 2,56 2,97 3,32 3,76 4,32
45 1,84 1,98 2,22 2,52 2,76 3,04 3,38
50 40 2,02 2,18 2,46 2,83 3,14 3,51 3,97
35 2,24 2,45 2,82 3,30 3,72 4,24 4,92
30 2,56 2,82 3,32 4,02 4,66 5,52 6,78
40 2,22 2,41 2,76 3,20 3,58 4,04 4,62
45 35 2,46 2,69 3,14 3,72 4,24 4,89 7,76
30 2,82 3,12 3,72 4,56 5,35 6,43 8,03
25 3,32 3,76 4,66 6,09 7,65 10,4
40 35 2,76 3,04 3,58 4,31 4,96 5,81 6,97
30 3,14 3,51 4,24 5,29 6,30 7,73 9,89
Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr.
20'C - mora se povacatl 2,02 puta.
: :1.'
• Na siubii tima i uratimagdje
ljudi stalno ulaze, postavite
uredaje za auiomat sko
...v zat uaran]e.

.u hf } t l \ff%.Vidhs,>:
-
130 GR1jANjE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu
tako i u staklenim povrsinama.
U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu
iz kojih je vidljivo da se za zidove, podove, stropove i slicno, zahtijeva znatno veci
toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije.
Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva.
Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u lozistu kotla dovoljan potlak, te da se
ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO
2
, u
dimnim plinovima. Nepravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20
posto.
NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da
temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj, a osim toga treba postovati
i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/
70'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovi se 0 sistemu grijanja.
• REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM
Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani.
Promjenom temperature bimetalna ploca, vezana elasticnom oprugom za kuciste
termostata, mijenja svoj poloza.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. Na
taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug.
Ugradeni bimetali u sobne termostate vrlo su osjetljivi (vecina reagira na
promjene od ± O,S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura, obicno od 2
do 30·C.
Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko
bimetalnog elementa u termostatu.
-Iasno j e da se soh ni t ormost at nf' s rnij e postavit i 11 hli zini nr-korr izvor a t oplirie

-
-
-
. '"
(r adij a t or a , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu ei- Postoje razne izvedbe
rkulaeiju sobnog zraka preko njega. sobnlh termostata.
Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vra­
tima, na visni od 140 do 170 em od poda. Postoji niz razliCitih termostata kao tzv.
dvopolozajni, buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu, dok
se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani . Nocna je tem­
peratura unaprijed podesena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu
(dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim sat­
nim mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede
na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. Kod nekih izvedbi
moze se u toku dana predvidjeti i visa i niza temperatura.
Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirna moze se
podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se
probudite prostorija je vee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije.
Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi, jer su noci obicno hladnije. Npke
izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu.
To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Kod
s ~ r n GRlJANJE 131
--
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
nekih uredaja ta rezerva traje 24 sata, a kod nekih i vise. U tom slucaju ako nestane
struje prestaje grijanje, a kad struja ponovno dode, unaprijed predvideni rezim
dan-nee odvija se norrnalno dalje, jer sa t ni mehanizam nije stao.
• Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. Tri su rnogucnosti spajanja sobnog
termostata na elemente sistema centralnog grijanja.
a) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA CIRKULACIJSKU CRPKU
To je jeftiniji i najcesCi nacin regulacije.
Sobni termostat preko ugradenog bimetalnog element a ukljucuje i iskljucuje
rad cirkulacijske crpke.
Rucni mijesajuci ventil(kod kotlova koji ga imaju ugradenog) je dodatni kore­
ktor, pa ga zimi treba malo vise otvoriti, au prelaznom razdoblju prigusiti. Na
taj se nacin smanjuje interrnitirajuci rad crpke, tj. ona se rjede ukopcava i isko­
pcava.
Dakako, automatika kotla u tom slucaju brine 0 radu plamenika,jer ako crpka
ne radi, nema ni odvodenja topline.
;l:
0 S.T.
I i
r. ""
-s


/</

[;;J"=
Ie
,/<,-/
.:
' .
' .

.
a)sobni lermostal djeluje nacirkulacijsku crpku
o S.T.
-
.1,

o S.T.



/ '
7,.., ,,\ / ,.
1·< ' / ==vL ,:\,,=
,"
..
,
'
,
0 1
= 1
b)sobni termostat djeluje naplamenik c)sobni terrnostat djeluje namje§ajuCi venti
c
2



Z ••
:-= - ­
2
: s:
(
-=. "..,:,
I
Mogucnosti regulacije
sobnim termostatom.
a) sobni termostat djeluje
na cirkulacijsku crpku
b) sobni termostat djeluje
na plamenik
c) sobni termostat djeluje
na venti!
b) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA PLAMENIK
Ovaj naein regulacije moguc je sarno kod nekih sistema. Neprikladan je za
kotlove jer temperatura vode u kotlu moze pasti ispod 60 no'c, sto izaziva
neugodne popratne pojave - stvaranje kondenzata, smanjenje toplinskog ucinka,
te lcsiji prijelaz topline.
.:.
Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova (obicno su lijeva­
nozeljezni s posebnim dodacima od nehrdajucih dijelova) koji ne kondenziraju is­
pod 60'C iIi ako kondenziraju tada to nije stetrio. Kod plinskih kotlova s atmosfer­
skim lozistem je najcesce u upotrebi upravo taj sistem.
p
C(
a:
:::>

C(
a:
w
Co
::;:

C(
Z
a:l
o
en
V1
I
...,
;>
t
_._.

"--­
.\
U
.- .­
-,
-
I
I
I
SOSNA TEMPERATURA 20'C
VRIJEME
- ...
Promjena sobne
temperature u odnosu na
vrljeme pri regulaciji
sobnim termostatom.
132 GRIJANJE
____ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL
Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim po­
gonom, sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara
mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz
sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih
neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata
treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije.
Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi
znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na pro­
storiju u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti
sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim
radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak
osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni
termostat.
Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeni­
ti sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim
mehanizmom.
Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci , najjeftiniji sistem automat­
ske reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi
ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.
• POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA
To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu central­
nog grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa sat­
nim mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili
slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.
Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi
promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u
svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prosto­
rije.
Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete.
Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je
uronjen u polazni vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice
pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u cen­
tralni uredaj (pr ogra mat or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ven­
tilu da se on otvara iIi zatvara. Na taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske
topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj , programator ima
satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na
nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed.
Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i
nedjeIjom ste kod kuce:
• programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati
kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn.
Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete
kuci bude u stanu dovoljno toplo.
Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do
4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22
sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi
put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati
prije povratka.
Na ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije.
Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije
i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom
rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina tempera­
ture nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava
koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne
rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna
temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske
promjene.
GRIJANJE 133
________
Najpoznatije sisteme
aulomatske regulacije
proizvodi IMP-Ljubljana, a u
inozemstuu su poznaii
HONEZ WLL, DANFOS,
CENTRA-BURKLE,
HEIMEIER, HERZ, LANDIS
& GYR, SAMSON, EUGEN
BRAUN, EINHELL, itd.
134 GRIJANJE
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije.
a) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi
Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg
ventiJa (VM), te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da tem­
peratura u prost or iji (t) bude konstantna.
Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smjesten sobni
osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba,
zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna
toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do
pothladenja ostalih prostorija.
o
r
,
"
,

..
.
Potpuna
automatska
regulaeija
ovisna 0
sobnoj ..
... o ; -, -i:!?:' 41. ..0 J. J
C
4 ,· '_ .''; .:9" . ' -:. U f c t·P.!
temperaturi.

,
- ",
lV j
Potpuna
automatska
regulaeija ovisna 0
vanjskoj
L __ temperaturi.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi
Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija.
Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. To
je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn
rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu
(adekvat nu) temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je
dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem
nagiba.
Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne
termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim pro­
storijama.
Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to
cetveroputni mijesajuci ventili.
Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. mijesajuci ili razdjelni,
Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass, za
100
90
80
70
60
50
40
30
20
-
/
;"
I

It

0/

/
J.J
/
/'
I
/ 1ft:
/"
/
or
'1
/
I
V <
- - - I

If
"
-
\
+20 +15 +10 +5 0 ·5 -10 ·15 -20
Pode!;avanje rezlm« rada. L--
VANJSKA TEMPERATURA oc
-----J
mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil ) da se ornoguci
jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz
povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod.
Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup, kosta
aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede,
visoku cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se
sve cesce ugraduju.
• Tokom ogrjevne sezone
nemojte se dugo zadriavati uz
otvoren prozor iii urata, jer to
preoise kosta.
jiASTrri;t t::)':!;,1:: () !:::::iNil::::'
Izvedbe mije!;ajucih
venti/a.
±
'
t t
-
.. .
-

-
' ; , ..' ..
b)lroputnl


a)cetveroputnl

..'
I K6TAO KOTAO
<,. '
,/;,
=v/)." =
.> ,/
a
/ .
.
.'
:1

=
...
"
v,,-
GRIJANJE 135
'
________
----------- -
STEONJA ENERGUE
Pri montaii termostatskog
ventila postujte pravila siruke,
jer inaie od njega nema koristi.
®
;(:d s t:{..... :::. ::: ..:-. :::
ss %H\
M
... .. .. .... ... . :; ::.. .... ..: :.::.:: . ::. ::.: :.:: .• :.: .. ..
:'
..
.';::;:;:.::;;::;:;
....
.
:.:: . :
Presjek termostatskog
ventlla I funkelie.
Kod porasta temperature
tekuclna (3) povecsv«
obujam, te preko
eJevastog nosaca (4)
prltisne vreteno ventlla (5)
kojl u kuclstu ventlla (2)
prltvaranjem
ventlla (6) smsniuie protok
vode kroz ventll prema
rsdiistoru
136 GRIJANJE
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA
o
Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line
(rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju
jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu
tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena
u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se
na elemente yentil a te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog
ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete:
• Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod
utjecajern topline koju odaje eijev.
• Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila
mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak.
• Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii
iza zavjese.
• Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil
treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje
okolnog zraka.
Termostatski ventillzmedu dvije crte je
podjela 1·C. tzmeau dva
broja je podjela od 4'C
Glava ventila

-oznatavanje
3
Pornicna strelica
za oznatavanje

Glava ventila
Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn t or mostut­
skog ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem. U tom slucaju se pipalo ill gla va
ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava
sve zahtjeve za ispravnu regulaciju.
Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s
prethodnim sistemima automatske regulaeije. Ovdje je nuzrio napomenuti: kad
se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa
sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti
termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se
ventili mogu ugraditi.
Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do
30'C, a po dimenzijama, obliku i naeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim
venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila.
Primjena automatske rsgulacije danas predstavlja nuznost zbog sve vecih
zahtjeva na komfomost sistema grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejene
eriergije.
Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite
sobne termometre kak« histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog pros­
tor a.
Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i
- ------------ - - -- -------------- ----:;:-=-:=
®
-+-----@
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika od­
stupanja.
• dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C
• spavaca soba 15 do 18'C
• kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C
• kupaonica 22'C
• zahod 20'C
Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C, iziskuje
povecani utrosak energije za 6 posto.
KAKO KUPOVATI. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automat­
ske regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike
pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr.
vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog
proizvodaea.
ISPLATI LI SE. Kako je cijena energije vrlo visoka, preporucljivo je da se si­
stemi automatske regulacije sto vise primjenjuju. Da bismo smanjili troskove za
grijanje, najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna
Sobni termometar nije skup, pa
ga postaviteu sto vise
prostorija.
."
:litS1T1J\
Sistemi
automatske
regulacije
ostvaruju
velike ustede. L- ......__.;.-. l;;;OI
, !
Kompletan sistem
automatske regulacije
najviseg stupnja.
, . ".
j
\
GRIJANJE t 37
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Cesce pravjerite temperaturu
paaka ireba, smanjitegrijanje,
a ne da je u sobi 25°C, jer to je
vr!a nezdrauo a i skupa.

automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti.
Kod jeftinijih izvora energije (ako se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce
i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti
dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost.
KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa
proizvodaca, a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno
sobni osjetnik. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeve­
ru koje nije pod utjecajern suncevog zracenja.
Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do
170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna
eirkulaeija sobnog zraka.
SIGURNOSNA OPREMA
Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi
moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio
neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale
opasnosti kojima su izlozeni ukucani . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju
biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost, Stara izreka kaze da
su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari, au svakom eentralnom grijanju oboje
su u igri . Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga, ali interakeijom
dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo. Srecom, kad je rijec
o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno
je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija
i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci
cuvari, kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno.
Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska
posuda, sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil, koji se kao i svi dobri
cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju, odnosno uzajamno i stite.
Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucaja kad
ih ne bi bilo: kao sto znamo, voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu
eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao, i pritom mijenja tempera­
turu. Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi
zagrijavanjem, ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti, neminovno pukla opna koja
taj volumen ogranicava, tj. stijenke kotla, eijevi ili ogrjevno tijelo. Dakle, nesto u
sistemu mora biti elasticno, a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska posuda. U
njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava, i iz nje
se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba,
sistem mora biti stalno pun, a voda mora cirkulirati.
Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla
i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popra­
vaka, zamjene i sl.), U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala priti­
sak koji bi mogao prouzrociti eksploziju. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil,
obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi, obicno elektricni
sigurnosni uredaji kotla), koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu)
vrijednost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu.
Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redo­
vito ne odrzava iako se ne aktivira cesto, sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti
ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi
do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje,
odz racivanje itd. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu
s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira
svaki visak pritiska u sistemu. Medutirn, kako se moderna postrojenja uglavnom
izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom, propisi kod
takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog, zahtijevaju i ugradnju termostatskog
sigurnosnog ventila, koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze.
Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala, a
to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih
predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u
duzini, pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki
dio instalaeije, au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. Kod
du,
a
u "
u vi
kr i
un
nje
vol
r ae
pTl
ko
ko
s .
l ZI
o
r d
to
t" I
ve
t lJ
• '
.,
r
It
138 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire,
a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim
ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno
uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno, najkracirn putem. Naizgled suvisna
krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju linearnog istezanja cjevovoda ili da se
unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili
njegove konzole.
Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene
volumena, da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin
racionalizirati izvedbu sistema. To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti
promjene volumena su razlieiti za razl icite materijale, pa je npr. taj koeficijent
kod 20'C:
• za vodu 0,18 cm3/dm3 (za 1°C)
o za alkohol (metilni) 1,19 cm3/dm3 (za 1°C)
o za loz-ulje 0,92 cm3/dm3 itd. (za 1°C)
Dakle, kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja,
koji je takoder poznat za razlicite materijale:
• za zeljezo: A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C
• za bakar A = 1,66 mm/m 100'C
To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po
svakom metru duzine prcduzi ti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno
izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom. Za
potrebe centralnog grijanja to je dovoljno, jer se razlike temperature krecu up­
ravo u rasponu oko 100·C. Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa
to istezanje. U suprotnom, nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifes­
tiraju razaranjem ili deformacijom.
· EKSPANZU KEPOSUDE
Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer
volumeni vode u razlicitim sistemima variraju, ovisno 0 tipu i velicini kotla, dufini
cjevovoda, broju i velicini ogrjevnih tijela. Rezirn rada sistema takoder utjece na
vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora
prirniti vecu razliku volumena.
Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj tempera­
turi, pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego
varira po krivulji . Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci, a poznato je
da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva
rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom, a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja.
No, to je vee drugi problem. Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude
dovoJjno je sluziti se dijagramom. Tamo mozcmo ocitati, da je koeficijent prostor­
nog rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn
sistemu 90nO'C) K=0,029 , a to znaci da se obujam vode kod tog sistema za­
grijavanjern povecava za 2,9 posto.
Pouremeno aktivirajte
sigurnosni ventil da ne bi
zatajio bas onda kada je
najpotrebniji.
0.06
0.05
IK=0,0509 (11 OOC)
V
- -f..=.::t-:- ~ -+ - t- -
- -- - --
--,
---
V
K=0.0428 (100°C)
~ - - - r - r - - t - r - - f-- -
-7
I-- K=0.0354 (90 0C)-
f- -
V
f-
e-- -"- -<- "'--1--
--
/
K== 0.029 (BOOC)
'0 •• __
'--
"--
~ - - --..-
--
-
-
7
V
V
V
V
- ~
o 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120
0.02
0.03
0.01
0.04
• Ako kuca nema vanjsku
[asadu, svakako je postauite
prije ogrjevne sezone.
Koeficijent
prostornog
istezanja vode
ovisno 0
srednjoj
temperaturi
vode.
GRIJANJE. 139
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio
sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u
s
sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu ­
g
pritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija.
Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti, jer to je osnova za dimenzioniranje
posude. Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu
primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan pro­
raeun.
Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija - vode u sistemu centralnog grijanja je
zbroj sadrzaja vode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlu i bojleru za potrosnu
toplu vodu (ako je ugraden u sistern). Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati
na osnovi podataka iz tablice.
Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0
proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u
sistemu kotao s bojlerom.
Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca
radijatora.
SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)
Dimenzije u colima" 3/8" 1/2" 3/4" 1" 11/4" 11/2" 2"
Nazivni promjer u mm 10 15 20 25 32 40 50
Vanjski promjer u mm 17,2 21,3 26,9 33,7 42,4 48,3 60,3
Sadrzaj vade 11m 0,123 0,201 0,366 0,581 1,01 1,37 2,16
Bakrene cijevi
Vanjski pramjer x
debljina stijenke
dxsmm 8,Ox1,0 10x1,O 12x1 ,O 15x1,O 18x1 ,O 22x1 ,O 28,Ox1,5
Sadrza] vade 11m 0,028 0,050 0,079 0,133 0,201 0,314 0,491
Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.
Tablica raznih vrljednosti za sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima
koja su u upotrebi
L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA
Tip L1POVICA SE 690 SE500 S SE 350S SE 285
Sadrzaj vade I/ei. 0,53 0,40 0,34 0,48
L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT
Tip AKLIMAT K 200 K 350 K 500 K 650 K 900
Sadrzaj vade 1leI. 0,17 0,23 0,30 0,36 0,47
. . ..
Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr vode, ovtsno 0
tipu j modelu.
radijatori PLAMEN
Tip PLAMEN 200 500 600 800
Sadrza] vade 1/el. 0,64 0,79 0,87 1,06
Tip SPECIJAL 2001250 350/160 500/110 5001160 6001110 600/160 8001110 8001160
Sadrza] 'lode 1/61. 0,72 0,78 0,72 0,94 0,80 1,05 0,96 1,27
radljatorl
Tip JADRAN 800/4 600/4 500/4 3200/6
Sadrza] vade 1leI. 1,2 0,99 0,88 0,81
ZRENJANIN
Tip TERMIK 2 200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160
Sadrza] vade 1/(';1. 0,88 0,82 1,01 1,20 0,928 1,36 1,550
140 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni
sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog
grijanja:
• kod sistema s radijatorima Vsist = 0,014 1Jkca1lh odnosno 12,04 lIkW
• kod sistema s kaloriferima Vsist = 0,009 1Jkca1lh odnosno 7,74 1lkW
• kod sistema s konvektorima Vsist =0,006 1Jkcal/h odnosno 5,16 1JkW
Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima
PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. 110 i 500/1000 e1. 45. Duzina cijevi promjera
1" ukupno 17 m, 3/4" ukupno 21 m, 1/2" ukupno 53 m. Ugraden je kotao TAM­
STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca - 96 litara). Ukupni
toplinski ucinak sistema je 23,45 kW.
Tocan proracun
Vsist =V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla
Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0,87 1/e1. + 45 elanaka x 0,79 1/e1. = 131,25
litara
Vcijevi =17 x 0,581 + 21 x 0,366 + 53 x 0,201 =28,221
Vsist =131,25 + 28,22 + 96 =255,47 litara
PRIBLIZAN PRORACUN
Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23,45 kW pa je
Vsist =12,04 lIkW x 23 ,45 kW =281,40 litara.
Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemu je 255,47 litara dok brzim proracunorn
dobivamo podatak 0 281,40 litara.
Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme, dok se kod vecih pre­
porucuje, u svakom slucaju napraviti tocan proracun.
STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Staticki pritisak vode dobije
se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u
ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog po­
datka. Pretpostavimo da je visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki
pritisak bude 1 bar.
Maksimalni pritisak u sistemu - pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu.
Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2,5 bara.
Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8,5 m, tada ce minimalni radni tlak
sistema biti oko 1 bar (10 ,2 mVS =1 bar). Kako temperatura u sistemu bude rasla
tako ce se i podizati pritisak, a ako on prijede 2,5 bara tada ce popustiti sigurnosni
yentil.
NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA
Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u
polaznom vodu i 70'C, u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura
ogrjevnog medija iznositi 80 ·C.
Kad smo odredili sve ove parametre, pristupa se daljnjem proracunu. Buduci
da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijent prostornog istezanja
za tm =80'C, mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje - istezanje
vode u sistemu:
V =Vsist x K
Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu, za nas primjer to je tocnim proracunorn
255,47 litara
K =koeficijent prostornog istezanja kod tm =80'C
Iznosi iz dijagrama "0,029 V =255,47 x 0,029 =7,411itara
Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima
- istegnuti za novih 7,41 Iitara. To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije
centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg
sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. Kako
je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja, to je konstrui­
rana membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom.
S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema
centralnog grijanja. Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn
je stlacen plin. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja, tada membrana
u neutral nom polozaju zapravo nije opterecena.
Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru
ekspanzijske posude prema - naprijed poznatim podacima. Tako znamo da je
Ekspanzijska posuda ne mora
biti veta nego sto je potrebno.
Time necete postici neku
sigurnost.

Poklopac na sigurnosnom
ueniilu lagano zakrenite i
ispustiie malovode.
-
GRIJANJE 141
--
_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Pri kupnji membranske
zatuorene ekspanzijske posude
obicno se isporuiu]e i
pripadajuCi sigurnosni uentil.
NO 25(1")

i d
100 100
BO BO
60 60
40 40 a
20 20
Ovako "dlse" ekspanzijska
posuda kod promjene
temperature vode u
sistemu grijanja
statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen
ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre.
Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih
posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara
posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni
obujam od 9 litara.
Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje
vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehnieke bi podatke trebalo sisternatizirati
po uputama proizvodaca npr. za VARFLEX M 25/1, 3 na slijedeci nacin:
• VARFLEX M - tip i model posude
• 25 - ukupan volumen posude
• 1 - statieki pritisak - odnosno tlak plina u posudi od 1 bar
• 3 - maksimalni radni tlak do 3 bara
NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE. Pod
membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem insta­
lacije. U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice, neposredno
pokraj kotla, a prema prikazanoj sherni spajanja.
Mjesto ugradnje sigurnosnog venti la moze biti ili na za to predvidenorn
prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda
instalacije centralnog grijanja.
Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. Kod malih
sistema, kao sto su oni za obiteljske objekte, obicno se primjenjuju ventili promjera
1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Za vece sisteme treba
provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila.
KONTROLA PRITISKA. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn
pod pritiskom. Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi .
Ako pritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na
slijedeci nacin:
• prije prikljucivanja i montaze posude, treba manometrom za kontroliranje
pritiska u autogumama provjeriti pritisak plina;
• u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada
pritiskivanjem srednjeg dijela venti la treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu
(ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma, odnosno
bicikla);
• ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom il i
pumpom za gume.
Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje
strane, paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu
dugu trajnost.
TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE
S obzirom da je sve podlozno starenju, taka i elasticna membrana s vremenom
poena propustati vodu iz sistema.
Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli
obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je
posuda neispravna.
142 GRIjANjE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete
ventil na plinskom dijelu posude.
Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila
i da posudu treba zamijeniti.
Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnij eti jer nema nekih izrazito
vidljivih smetnji .
Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak
pa se treba obratiti ser visu.
UPOZORENJEI
Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee
ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. To su, na primjer,
svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe.
Nscin ugradnje
membranske ekspanzijske
posude.
membranska
ekspanziisxa posuca
'0
o
>
,'I:
1;1
I'
,. '
il l
'I ;
ill ' I
kotao
• Popravite ostecenu ibuku.
GRlJANJE 143
________
Natini ugradnje otvorene
ekspanzijske posude.
• Najbolje je ioplinsku
izolaciiu postauiti s vanjske
strane zida.
144 GRIJANJE
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO­
SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata,
odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska
posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato,
ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir.
Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa
tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn po­
sudom, dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin
spajanja i slicno.
Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog
grijanja prosjecnog obiteljskog objekta.
VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku
zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.
r
I
sigurnosni vod
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod
otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali
primjerom.
Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41
litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska po­
suda ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod
zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim
plinom.
Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije central­
nog grijanja. Obicno je to na tavanu kuce.
Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to
predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze in­
stalacije grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije


-----­'...... -'-....;.:­ ,' 1P,LJUQ.... ',_- _
=
kotao
,
, ,
toplinska izolacija
_
Za potpunu od
smrzsvsnjs otvorenu
posudu treba spojit!
ovako!
Legenda: D.E.P. ­
otvorena ekspanzijska
posuda; S - sigurnosnl
vod; SPol - sigurnosnl
polazni vod; SPov­
sigurnosni povratni vod;
Pr - preljev; D ­
oazrsctven]«; P -
ventil.
• Toplinskefasade mogu se
postaviti i na gotovu staru
klasicnu[asadu od ibuke.
*" 1.: nHF
:{ J x::::;; ::: ::: Yo t;-;:: :b "H ::;:x

-
GRIJANJE. 145
1
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Kontrolirajte tlak vode u
sistemu centralnog grijanja jer
to je vrlo vaian podatak.
biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek
u usponu prema ekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za
odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. Na taj nacin
izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati
kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju.
Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno
preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama.
Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u
toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije
npr. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti
natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema.
Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u
punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. Kad se
taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez
naknadnih problema.
Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju, znaci da u sistemu nema
dovoljno vode. Ako je ta pojava cesta, onda svakako treba pronaci gresku u insta­
laciji odnosno mjesto propustanja. U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro
toplinski izolira jer iako je u potkrovlju, u toku zime i tu rnoze pasti temperatura
ispod O'C. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj
posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena
od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije. I u tom slucaju posudu treba
toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepot­
rebno trositi toplinu. Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se reg­
ulirati preko kratke veze i prigusnog' elementa - oznaceriog na crtezu slovorn P.
Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja, prikljucni
vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosni vod, sigurnosni polazni i
povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" =(NO 25). Za otvorene
se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu
posluziti unutrasnji spremnici, malih elektricnih bojlera, U svakom slucaju to mora
biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom, u potpunosti spojena
prema uputama i shemama.
EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su
poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve ener­
gije a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema
problema, jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno
i istezanje.
Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu. Ovisno 0 broju
prijemnika suncsve energije, prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline, sadrzaj
vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na
obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom
potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.
Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. To znaci da bi nam trebala za
te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne
zapremine 4 do 8 litara.
Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcional­
nosti sistema, no takvo rjeserije, nije tehnicki ekonomicno, a namjeravate li sis­
tern koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja)
tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni
medij.
• TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL
Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila, termostatski ventil
predstavlja terrnicko osiguranje kotla, tj. on reagira na povecanje temperature, a
ne pritiska. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno, zadovoljava
kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil
(mehanicki), Rod zatvorenih sistema, kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena,
njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. U najnovije vrijeme stupio
je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene
sisteme. Rao sto smo vee spomenuli, njegova uloga je da u slucaju nepredvideno
-
146 GRIJANJE
,
­

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz
vodovodne mreze hladi kotao, odnosno osigurava odvodenje viska topline.
Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje
se ugraduje u gornju zonu kotla. Medusobno su ta dva elementa povezana arrni­
ranom fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su
tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Kad na mjestu gdje
je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti, uslijed ras­
tezanja tekucine ventil se otvara.
III
I
I
I
Tehnitki podacl
termostatskog sigurnosnog venti/a:
TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL
Namjena
Termostatski ventil }e element sigurnosne
opreme kotlova na tvrsta goriva, ; I !
,t =!'
proizveden po zahtjevu JUS M.E.6.202.
I I
' I '
Tehnitki podaci:
,.;J )
Art. bro} 301 .. ' ...

Temperatura otvaran}a 95'C
Temperatura maksimalnog otvaranja 99'C
radni tlak 10 bara
protok 3500 t/h pri jednom baru
Trsjnost 10 godina
Proizvodat: KOVINA Smartno pri Litiji
U\ f:
<:.*' ,:: L
Kod kot/ova na kruio gorivo
obavezna je term icka zastita.

$' 0:-:;:-. * ::; ,
$(.x$; io;?-:=... ::: $ .:$ 'to .• ;0:.. --: . :::-;;: ..
topla topla
_ potrosna veda ,.-- potrosna voda
I TERMOSTATSKI
r TERMOSTATSKI
VENTIL
VENTIL
hladna voda hladna voda
_ _ -=-------+- _E mreze iz rnreze
, gene'alor Igenerator
:
IloPline
i ••
i: KO: ,D ) (kotao)
octok u kanalizaciju
_ _ _ _ --'p- voda ]
Ako kotao ima ugraden bojler za toplu vodu, onda se taj ventil ugraduje na izlazu
potrosne vode iz bojlera stirn da se izlazna strana ventila spaja na kanalizaciju.
Temperatura u kotlu porast ce iznad normale sarno ako zataji automatika za
lozenje, koja normal no gasi plamenik iIi smanjuje gorenje ako je radna tempera­
tura u sistemu dostignuta. U takvom slucaju izljevorn vode u kanalizaciju preko
termostatskog ventila bojler se puni hladnom vodom iz mreze koja apsorbira visak
topline i u tom slucaju takoder odlazi u kanalizaciju, sto je manja steta nego hava­
rija kotla iIi eksplozija ekspanzijske posude.
Ako kotao nema ugraden bojler, tada osim ventila s ticalom treba kupiti i
poseban spiralni izrnjenjivac topline koji se ugraduje u gornju zonu kotla i
funkcionira na isti nacin. Novije konstrukcije kotlova imaju taj sigurnosni ele­
ment ugraden tvornicki, a kad je vee tu i on se obicno koristi kao protocni grijac
potrosne vode. U tom slucaju se sarno izlaz izvede u dva ogranka: jedan na ter­
mostatski ventil, a drugi na instalaciju tople vode za dornacinstvo.
Ugradnjom termostatskog sigurnosnog ventila uveliko se poboljsava sigurnost
pogona kotlova na kruta goriva starije izvedbe bez automatske regulacije izga­
ranja.
Ugradnja
Senzor termostatskog
ventila (1) montirati na
tocku dostupnu
kotlovsko} vodi.
Pri u pogon
sistema centralnog
grljanja obavezno
provjerite funkcioniranje
termostatskog ventila
pritiskom na crveno
dugme (2).
GRIJANJE 147
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije
ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila
iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijeni­
mo il i popravimo.
Spiralni izmjenjivac
L.- --l top lin e.
I novi kotao HERZ ima isti
sistem osiguranja.
Izmjenjivac topline obicno
se ugraduje u gornju zonu
kotla.
ODZRACIVANJE
Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete
da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja
malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak.
Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine
(karnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka
to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti
malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim
se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sis­
tema. Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt,
vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako
osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog
grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje
i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjev­
nog tijela.
Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema
biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi
posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne
cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne­
\
148 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
SHEMA SPAJANJA
25 - 600/100
17 - 500/100
6 - 600/100 20- 600/100
RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"
D
-6­

+
+
780 f-O. +
2860 3500
2130
f+
E
23 21 22
24

1
.0 , •.6-.
-r6­
I
I
I C
I
:
5710 - 3/4"
I 10-600/100
0112"
I
I
I
RV 1(2"- PV 1(2" I,
I


l'
I
I
I
II'
8 -600/100
I
19 - 600/100
I
18 - 500/100
S
10
2
RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"
I
0.
I RV 1(2"- PV 1(2"
I 8

--6­ 2780 + f-+ S 1590
I
- 1
1250 2250
H-& 8'
I
I I
lI"l S
I S 0
I
C'l
15 12 13 '&
I I
I
11
f-6· -I

S
I>

L6­
,b
14
r
e
­ 01(2"
I-e-
I I :.J 4110 1(2"
t-------_ -t-z 1·'- - .... -------­
15870-3/4" -- '1:_=::: j-j 1820 -1(2"
1 01(2" 10960 -1" ("'" 7960-3/4" 15930 I" I
I I 19300 - I" I . Cirkulacijska crpka T
: I ' : VA 25/43 - IMP Ljubljana
I 22-600/100 I 17-500/100 Trn & &:
: RV 1(2"-PV 1(2" I RV 1(2"-PV 1(2" I ML----'t1--- __ y
-to. 3150 l.f-o- 2100 APK ,.._4 I (2): Membranska ekspanziona posuda
80 - 34 I
I I - -l.- - - - - _ ... GORENJE VARSTROJ TIP
lb 0 I 1-6- 02 ,. j-1 23450 - I" VARFLEX M 25/1.5
Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW Slavina za punjenje i praznjenie sistema
Mjedena slavina za
punjenje I pralnjenje,
dimenzije promjera 318': 11
2" te 314", montire se
obtcno na najnila mjesta
u instalaciji. --'
Shema spajanja
GRIJANJE. 149
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
tru. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i
say zrak iz cijevi. Sistem treba polako puniti. Iz sheme spajanja vidljivo je da ce je
se punjenjem polako dizati razina vode, a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne i i
ventile, koji su smjesteni na najvise tocke sistema, odnosno vertikalnih razvoda
(na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). Kod punjenja instalacije treba
sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. Tek
kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile, sistem je pun. Da bi se
ai
sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon ni
prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. Taj uspon
ne mora biti velik, obicno je 2 do 3 promila, odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine ,
~ .
horizontalnog razvoda. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na
ispravne nagibe prikljucaka. Tako, primjerice, na nasoj shemi spajanja na verti­
kali B, radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od verti­
kale do ogrjevnog tijela. Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru
tako daje u usponu od radijatora do vertikale. To znaci da ce se zrak polako dizati
kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. Na najvisem
ogrjevnom tijelu na vertikali B, oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Na
nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil, tako da ce zrak prirodno
"isplivati" do najvise tocke instalacije. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba.
U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila - mehanicki i
automatski.
Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji
pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Tih ventila ima vise
izvedaba, pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac, a kod drugih
imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic. Kad prestane sistati zrak i pocne
spricati voda iz sistema, mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern
sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.
I
I
-'
j
::I:
1
1
.,
I'
Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator
umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova,
treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.
Radijatorski odzrecn!
venti! proizvodaca
"Sagat" iz Zadra dimenzije
promjera 1 1 2 ' ~ 113" i 318".
r--­
I
:I:
I
h ~
Radijatorskl odzrecnt
venti! tvornlce "lstrs" Iz
Kule proizvodl se u dvije
veticin« - prlkljucaka
promjera 114" i 318".
• 50 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju, a to
je ohicno 1/8" ili 1/4" il i rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu
iIi desnu) odnosno 5/4"- na dimenziju odzraenog ventila, kad se montira na bocni
prikljucak ogrjevnog tijela.
Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa. Kod kupnje pazite,
kao i kod cepova, treba Ii yam lijevi i li desni navoj koji se montira horizontalno
direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni
navoj), a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno
tijelo. Dakako, takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog, ali
radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja
razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor
za ispustanje zraka.
Radijalorsk i ventil na polaznom vodu I
I Automalski odzracni venlil
II, \T
T il
II I I
,...
~ - " .
I
I I
,
:
i
I
;
i
I
I I
i
I
I
I
! I
I
I
,
i
i
I
I I
I
,
i
I
.A.
N
,
i
I
-.( .. -
j
i _. .._­ ..
<, - -­
-,
.,
i ~ ~
- - ~

I
< ,
Polazni vod- I l-Povratni vod Radijalorska prigusnica
Kod spoja dvaju radijatora
odzrecivsn]« se mote
rijeMti ovako.
Automatski odzrecnl
tonck: proizvodaea
"Braukmann".
Tvornica armatura lz Kule
"lsirs" proizvodi i
automatskl odzrecnt
loneic, prikljueak promjera
1/8, 1/4" i 318".
GRIJANJE 151
________
-
..' .: .:.::....:
DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice
zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno
dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.
Najbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe.
Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automat­
skog odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise
ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da
nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se
i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno
odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece
biti problema u toku koristenja.
Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje
toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.
Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ako je u pitanju kuca u kojoj zimi
rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno
da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a
ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.
MJERITI TOPLINU ILl NE
• ENERGETSKA BILANCA
Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto
od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama
visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik
dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog
mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno:
• grijanje - 65 posto
• potrosna topla voda - 10 posto
• rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto
• automobil - 14 posto
Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu
toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje.
Upravo zato donesen je takav propis u SR Njern ackoj jos prije devet godina, a
uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos ­
toje dvije vrste troskova:
• fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne
obaveze i s1.
• promjenljivi - troskovi goriva.
Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova
na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju
tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova.
Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska
energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se
zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).
U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim
organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U
nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene topline, ali
utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije
direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regula­
tori sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih,
Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog
polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji
dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvor­
nom metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos
moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone.
Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske krite­
rije i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema
potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova
i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane
objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.
152 GRIJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke:
• odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostat­
skih ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane
u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke
kotlovnice;
• pri projektiranju novih objekata (st ambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi
nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec« topline na cen­
tralnom mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici
odnosno po korisniku poslovnog prostora;
.. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija
vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta;
• odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno
mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata
(razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali
mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova:
• osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem
grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice);
• troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih
mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih
troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm
metru grijane stambene i li poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine
stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u
svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog
sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica,
• svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irnati ugradene termostat­
ske radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-).
Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za
odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera
odluke.
Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno
ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline.
VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument
zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite
mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom
rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode .
Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja
(ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 temperaturnoj razini i sl, ali nema
velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je
to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jos gore, ako se naviknete trositi sarno
toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer
usteda je desetorostruka.
Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla
voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog
bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je
najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje
kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava
talozenje kamenca, pogotovo iznad 60'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno.
Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utj ece na potrosnju energije, pa
_
STEDNJI\ ENEf\yUE
Nema stednjeenergi]«, aka
nemamo medusobno Ciste
raiune.
Brojne kombinacJje prj
ugradnji vodomjera.
GRlJANJE t 53
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
STEDNJA EtiERGUE
Stednjom tople vode iakoder
stedimo mnogo energije.
je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati.
Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora,
manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne
J
armature, i ako se vise tusirate, negoli kupate u kadi. Umjesto jednog kupanja
\
mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta.
t
Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest
I
mjerenje potrosnje. U velikim stambenim objektima to je velik problem, jer svi
I
stanari te troskove placaju pausalno, odnosno prema broju ukucana, pa u takvom
I
sistemu nema stimulacije. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise cla­
nova i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno.
Dakle, izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova, pa se mogu
ugraditi na svim mjestima:
• na samoj arrnaturi
• pod zbukom
• iza kutnog ventila
• na ulazu u svaki stan itd.
Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s
mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati
utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. Toje zacijelo ijedini
naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu, jer se
pojedinacno stimulira.
Ovako Izgleda vodomJer s
'-- ...1 daljinsklm
Na jednom mlestu mole
se utro§ak I hladne
I tople vode za svakl stan.
t 54 GRlJANJE
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
• STO JE TOPLINA
Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini - masi tople vode ­
jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta
unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t), masi vode (rn) i specificnoj
toplini (c). Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro)
mozemo reci da je energija vode produkt volumena, specificne tezine, specificne
topline i razlike temperature. Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne
tezine oznaeava slovom (K), pa je energije vode, dakle, pojednostavljeno
E=KxVxtd
K =toplinski koefieijent
V - volumen vode
- temperaturna razlika
Mada uglavnom izbjegavamo formule, bez ove ne bismo mogli objasniti nacin
mjerenja topline, a to znaci:
utrosena toplinska energija je rezultat
• protoka vode (potrebno je imati, dakle, neki vodomjer)
• temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce
mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature).
Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedi­
nieu koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak
toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi:
• Wh, kWh, MWh uobicajene jediniee
• J, KJ, MJ, GJ
• cal, keal, Meal, Geal - stare jediniee
• BTU (british thermal unit) - stara engleska oznaka
Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je
zamijenjen novim - mjerac topline.
• MOGUCNOST MJERENJA
Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se
medusobno ne iskljucuju, pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju.
Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu, podlijezu
uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje.
• MJERACI TOPLINE
To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun
utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji
najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelu tzv. racunskoj jediniei obicno
iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo
jednostavno. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki
stan imajednoeijevno grijanje, tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu
po jedan rnjerac topline), tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna
ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna
pornoc, Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca, te 0
protoku i razliei temperature. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom
podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti
strucnjacima, odnosno proizvodaeu, Ugraditi se mogu gotovo svugdje, pa cerno ih
sresti u stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama, toplanama i s1. Potrebno
ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih
institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM, "Energoinvest",
"Insa", "TEH PROJEKT" i drugi.
Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje
i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka.
• RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA
S RAZDJELNICIMA TOPLINE
Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije
izvedbe
• elektronski
• isparivaeki
N ,uj\ p "
..* •.' . . .•¥
lOo,
Na slaoineu kuci ugradite
perlatore j redovito ih Cistite,
jer oni smanjuju protok vode i
do 50 postouz isti efekt pranja.
»*" A *s»'
,f t MH H
zJ·'1}#·
GRIJANJE t 55
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
s "" :,,,."
1
Na vodovodnu instalaciju
ugradite regulator tlaka jer on
stiti od nepotrebnog prskanja
vode i nekontroliranog
pouecan]a tlaka u instalaciji.
-
Elektronski razdjelnici
top line.
156 GRiJANJE.
Ovako izgleda kompletan
mjersi: topline.
Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici
temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik preko elektronskog sklopa
pokaze vise i li manje impulsa.
Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih
pa se i rnanje primjenjuju.
Isparivacki razdj elnici sadrze ampulicu s t ekucinorn koja polako hlapi . Ovisno
o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i vel icina
isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora
postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da
se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje ili
ostecivanje, Na kraju ogrjevne sezone ovi se razdj eljivaci demontiraju, ocita se
koliko je ishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje
koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utroska u cijelom objektu.
Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga
dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da
pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mj erae
topline. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovni ci
ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu utrosili za grijanj e, a
medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanj em svih
isparivaekih razdj eljivaea topline. Na taj nacin dobije se npr. da je u cijelom objektu
ishlapilo tekucine npr. za 2600 podjela na ampulicama, od cega npr. na vasih sest
razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama.
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
Potrosnia toplevode pri
tusiraniu trostruko je mania
negoli pri kupanju u kadi.
- 0
920 7
Isparivacki
razdjelnici
topline.
Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini, paje u SR Njernackoj sarno
dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna
potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova
bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7,2 rnilijuna
stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja, a to je vise od 85
posto.
KONACAN OBRACUN
Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna
rnoraju postivati (kao npr. ugradnja terrnostatskih ventila, kazne i nacin naplate
za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazat cerno
nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu
(prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn ispari­
vackirn razdjeljivacima po svirn stanovirna.
Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova, irnaju i
svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja.
I, na kraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa
kako bi se rnjerila toplina i naplacivali troskovi grijanja po svakorn pojedinorn
potrosacu, ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke
specificnosti naseg drustva.
UKUPNI TROSKOVI
100%




I
...••.•• .••·.I.•••.m•. •. .:·.O ·· .•. ·:•···.••.•• .••.••·.§RdVt ··•
.;.:.:.:.;. ::: ::::::::.:.:- :-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-:
....::.::.: :::::':" :'::' .•:::•:•.•:•.•:J.u'....w·: ,· .':::'.' . .••.•.•:•.... ....i..·.t ::::::::::::::::::::: :::::::: :,::
;vv;::tQ
::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:; :; :::;:;: ;:;: ;:;:;::::: ::::;: :{
I
Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po
ukupnoj povrstnt mjerenju. ukupnoj povrslnl mjerenju.
cijelog objekta cijelog objekta.
GRIJANJE 157
________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _
• Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim
kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.
Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:
FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA
UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE xPOVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU
I na isti nacin mogu se odrediti i troskovi za potrosnu toplu vodu:
FIKSNI TROSKOVI PROMJENLJIVI
POTROSNE TROSKOVIPOTROSNE
TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V ~ D E x010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU
UKUPNA GRIJANA UKUPNO 0 ITANO
POVRSINA KUCE STANJE
NA VODOMJERU
da yam grijanje ne
bude najveci
izdatak u
dornacinstvu
BKOJILO STUPANJ .. SATI
ekanal<al@
tip BSS-4
Brojilo stupanj-sati EKONOKAL je precizan clektronski
mjerni urcdaj koji se sastoji od:
• clcktronske racunske jcdinice ~ dva temperaturna osjctila
• mjcrila protoka 5 ugradcnim hvatacern necistoce.
Brojilo stupanj-sati jc namijcnjcno za razdjclu troskova
grijanja medu stanarima u stambonom objektu, u odnosu na
ccntralno mjerilo topline (kalorimotar) stambenog objekta.
Troskovi grijanja razdjcljuju sc prema metodologiji
EKONOKAL, koja omogucujc:
• toplinsko izjcdnacavanjc stanova (bcz obzira na polozaj)
• upotrebu PC-racunala.
TEH PROJEKT RIJEKA
tel. (051)513-744,513-956,211-267,
telcks 24215 YUTEHRI,
tclcfaks (051)211-198.
ODRZAVANJE
INSTALACIJE GRIJANJA 8
Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra­
jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).
Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto­
mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite
se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na
kotlu iIi drugom sistemu za grijanje?
Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju
taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,
nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije
bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traziti
majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer­
vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop.
Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon­
trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja
jer iskustvo pokazuje da je izmedu neispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u
odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u
potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta
znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.
ODRZAVANJE PLAMENIKA
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn
plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada
uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici­
ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani
zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite
sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces
sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim
stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima
plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine
bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.
Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka
nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los
i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret
na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.
Svakl p/amenik na kot/u
za centra/no grijanje ima
ventilator kojim se u
/ o z i ~ t e tjera zrak potreban
za proces izgaranja.
GRIJANJE 159
--
________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _
Loiiite kotla treba dobro i
detaljno oCistiti prije ogrjevne
sezone.
-"f
1$$i r ':%, :::::, l :::x
eq i § *K t
1 .
-
Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do
kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se
manje goriva.
Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo
ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv. atmosfer­
skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi -uredaja vazno je da nema prasine
no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces
sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema
niti ventilator,a pa je talozenje manje.
CISCENJE LOZISTA
Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.
Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na
obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na
stijenkama je zapravo dodatni izolator.
Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3
posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli­
nova, dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta­
laciji grijanja. Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve
do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na
kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba
detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom
zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza
za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.
Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto
su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz
lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi
do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija
I (
To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a
n
ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog,
plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da
ze
bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga
' i:
treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene
taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400·C pa u toku procesa izgaranja u
Oii
lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.
,
,
,I
Loziste
.x:
11l
Ii
'c
II
"
I
E
I
i5
1
A'
J.1l , .'
"
. . ' '

,"
'.'
..
:
.' '
'.

ij
' . . .. . . . .
, ..
.. ..
t:'::.:/:.
_..
,"
!(­
' il
r
Zrak /z kotlovn/ce ulaz/
u kroz plamenik.
160 GRIJANJE
__________ODRZAVANJE INSTALAClJE GRIJANJA _
Postoje razna kemijska
sredstva za t i ~ c e n j e
toztst».
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da
i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu
nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U
zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,
te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga
svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja
ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul­
tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.
Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO
2
, zacadenja i temperature
dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je
ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.
Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.
Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca
pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je
cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu.
NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni
vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista­
lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom. Voda je ispustila
svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek
nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala
koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za
ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis­
tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne­
mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.
PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko
ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih
ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane
prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada
proces korozije intenzivniji.
• KAKO PUNITI?
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje
i praznjenje, jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta­
laciju te otvori dovod vode u sistem.
GRIJANJE 161
Uvljek nakon popravka,
barem jednom u sezonl,
treba Izmjeritll regul/ratl
kvalitetno izgaranje I to
tako da je CO
2
mlnimalno
9-postotno z a ~ a d e n j e
maksimalno 2 (po
BACHARADU)
temperatura makslma/no
180· (temperatura Izlaznih
plinova §to nila ali da ne
dode do ro§enja).
i
I
I
I
~
Na taj nacin u sist crn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed
toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo
odzraciva ti.
Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada
prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.
Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na
najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na
najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni
tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno
na jednorn mjestu instalacije grijanja.
Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg­
nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu
u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani
tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za
90· slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer
otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.
Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar
dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvo­
1'. :
5 mjedene ispusne slavine tada pre­
\ T
zr
;)1
n
Prlje punjenja sistema
crijevo treba napuniti
vodom.
rite obje slavine, a ako skidate crijevo
II II,
i I
I ;I
162 GRIJANJE
__________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _
Razvodna mrela i prik/jutci
sistema centra/nog grijanja
moraju bit! tako izvedeni da zrak
mole prirodno isptlvet! na
J: '\
, ~
-- -
~ .
, i
:
I
:
i
I
i
. ~
i I
:
il!.B
I
T

V -
~
+
najvi!;em mjestu!
porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu
kako biste sprijecili kapanje vode .
• KOLIKI JE PRITISAK?
Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti­
sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee
odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih
mogli postovati.
Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru
sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje ri­
mo pritisak u sistemu, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da
je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke
mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi
radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od
najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni
da je takav sistern potopljen, najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to
znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista
pun i potopljen.
• KAKO ODZRACIVATI?
Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je
vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako
topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo hladan, sto je takoder znak da
ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun
zraka koji sprecava prijenos topline.
Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj
mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj . zrak moze
prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno
nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas
da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor kroz koji ce
nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo
prljava.
Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema,
no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze
malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa
yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil
negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti
popustanje.
Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u koje niste
GRIJANJE t 63
________ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _
upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate
vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest
slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog
ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi
cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.
RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE
Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije
svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim
mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature
polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan
unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova
koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite
onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer
imaju manji koeficijent iskcristivosti.
Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku
fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade
stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate. Tako sagradene
kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr emnike za gorivo sto sve
bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora.
UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea
solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate
pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nabaviti sve ali za pocetak
nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. Slijcde ce sezone iIi
kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne koJcktore i za slij edcce Jjeto
osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.
Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . Ako imate
priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte
dijelove.
YUCOM
Zagreb, Flajpanova 5,
. --- :l
tel. (041 )519-471, PROIZVODI
324-028,
!
telefaks (041)519-471
KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA
['reds/all/jan i e nove generaf.'ije anali ­
za/ora dimnog {Jlina ECOM:
Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na
mikropr occsorima, poipuno prcnosivi.
Analizat ori rnogu zadovoljiti svc
primjcnc od ruiinskog odrzavanja kotla i
scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i
zahtjcva razvoja. Svaki model projcktiran
je za visoku tocnost i jcdnostavnu
upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti­
kom i samobazd arcnjcrn.
Analizator je take koncipiran da se ne
mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a
usto jc osigurano tocno ocitavanj c.
Mogucnos/ m;erenia temperature
0 2' CO
2
, S02' NO, No" C, H" podilaka,
razlike tlaka, prcticka zraka,
zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,
STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJEVANJA
STEDITE GORIVO
I
9
..
DIMNJACI
\
Svaki dimnjak dok se ne zagrije
slabije uuce, ali nakon toga
mora dobro [unkcionirati
ili I
guc
slu:
I
Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri­ pri
jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban odr
dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na
kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju
n ar
lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom
di rr
dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci ­
ob
nema tople zime bez dobrog dimnjaka.
A sto je, zapravo, dimnjak?
i Z ~
U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro­
vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci
Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna
u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,
a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim. Kazu da se nekad davno u ovim
krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni
- _..­
eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake
i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se staleski
i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,
direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku
tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.
- .1 •
Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti
kvalitetan. Dimnjak je dakle vert.ikalni kanal u zgradi ili izvan zgrade, koji sluzi
za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u
- s
jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji
spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak.
Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih
uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:
CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim
zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:
• dirnnjake i spojne dimovodne kanale
:: ­
• uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva
• stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo
Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti
da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke
propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn
energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve
peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog
dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i
omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.
ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci
rokovi:
• svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca
goriva
• svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva
• svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.
Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba
redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi­
race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.
Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati
dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova
kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,
vrstu i raspored prikljucenih plinskih lozista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi
da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duzan ga je ocistiti od dimovodnog
nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.
t 66 GRIJANJE s·
_____________________DIMNJACI
Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje
iIi pak da je loziste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo­
guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku
sluzbu nadleznu za komunalne poslove.
Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor
pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam
odredbe vee dobro poznate.
KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro
nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje
dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na
obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari
i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u
obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog
dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla­
tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao.
Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba
platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se
dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite
rukave i prihvatite se ciscenja.
Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj
se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha
na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka
rijetko se provodi. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok
say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se
sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog
misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno
postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.
Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih
vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu
pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.
MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa­
goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji
nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn
dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno
cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.
Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:
• za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke
slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,
• za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu
od opeke 25 em,
• za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"
u zidu od opeke 25 em.
Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih
dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo
rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku
_
Prije agrjevne sezane
pregIedajte dimni prikiiuiak i
dimnjak, ocistite taloge,
oiooriteuraiaica i naprauite
vizueinu kontrolu,
pojavljuju.
Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,
odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom lozistu.
Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:
• obicna opeka marke minimum 150
• Sprijeiite ispustan]e iIi
• normalna sarnotna opeka
nekonirolirano istjecanje vade
• sarnotni kiselootporni materijal u formatima,
iz sistema grijanja.
• gotovi speeijalni dimnjacki elementi .
Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih
lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po­
rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za
gradnju dimnjaka.
Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva
GRIJANJE t 61
________
X; l%
*d px,
';;;.<> t .
Zelite Ii pouecaii uisinu
dimnjaka, nemojte za pro­
duieiak upotrijebiti saloniinu
iii neku drugu cijev.
"<
tVi"H
,S I
-
* .. .1\ se
If'?"$l
.::<§*",* d·.,t -,
• Hladna je uoda skupa a topla
ouisno 0 naiinu zagrijavanja i
do deset pula skuplja od
hladne.
f)l nH:::''''
x··, f=\ §
. . , ' If § Z>.If ,, '" .*"'"
-
DIMNJACI _
odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro­
pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn
ispitivanjem.
Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih
zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,
mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe
od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne
spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni
pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.
KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:
• svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot­
lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern­
peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba
svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora
biti u cijeloj visini jednak.
Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:
• uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje
velicine 015 em iIi 14/14 em. Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti
najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako
daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg
presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.
• siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em.
Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji
od 10/10 em.
Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri
od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.
Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog
oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,
mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine
stijenki su:
• 7 mm za cijevi od azbest-eementa
• 0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm
• 1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm
• 3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm
• 4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm
• 5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm
Ir-o- : "'TfIF
Plinski
I
I
I
Dimovodni priklju¢ak. ·
Osigura¢ Slrujanja--
Dimovodni
·'·1
I,
I
:$51
Dlmovodna instalacija s oslqurscem
strujanja (pottecno - atmosfer­
'--- --' ski plamenik).
168 GRIJANJE
_____________________DIMNJACI _
Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih
lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pre­
tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi
osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro­
dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog
prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga
treba izvesti tocno prema podaeima.
Visina dimnjaka:
• Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i
odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema
opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti
treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tekuce
gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.
• Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova.
Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo
nizih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj
strani . Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko
nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.
za horizontalni prikljucak za vertikalni prikljutak
l'
l'
ro----T-->l
i<I-H

1

'1


Osiguraci
strujanja-provjetravanja.
Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplinski ucinak
prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrlo j e vazno da li
ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Pri
zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za
odredivanje presjeka posluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka.
Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na
agresivne spojeve, ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka
od vatrostalne eijevi pa je i manje hrapava, nuzno je i to uzeti u obzir. Ako zidate
obican dimnjak od opeke izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli­
eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka. U tablieamaje posebno nave­
den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i
plinovito gorivo.
Kod vecih stambenih objekata gr ade se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim
kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi
navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima.
Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za
pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0
prikljucku za plinsku pee. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe
o dobroj top linskoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga
koji je ugraden u zgradi. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago­
rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti
u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

• Nemojle premieiiati ra­
dijalore iz eslelskih razloga jer
su obicno projeklno smjesleni
na najpovoljniji naCin.
• Nemojle susiti rublje na ra­
dijatorima i pedma.
()i{()i"iN
GRIJANJE 169
________DIMNJACI _


*O.50m
E
o
"'.
J
Minimalna visina dimnjaka
nad krovom.

o.

do 1,50
11
LM'!r---liiIL---+-_-'
..

Visina KRUTO GORIVO PUN I TEKUCE GORIVO
dimnjaka
metara
P-16
Lozlste (kW)
P-20
Loziste (kW)
P-16
Loziste (kW)
P-20
Lozlste (kW)
6 do 10 do 15 Jo 20
7 20 25 25 30
8 25 35 35 37
9 30 50 43 60
10 33 55 50 75
11 37 65 55 85
12 40 70 57 92
13 33 75 60 100
14 45 80 64 107
15 46 85 66 111
16 47 90 70 118
17 50 93 72 121
18 52 95 74 128
19 54 100 75 131
20 55 102 77 135
Odredivanje presjeka
dimnjaka.
Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije
velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P·20. Vatrostalne cijevi umecu se u
betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom
programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,
dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi
i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka,
snage vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta
monteznih dimnjaka gornji zevrsete« obzidan je opekom.
170 GRIJANJE
____DIMNJACI _
25 30 35 40 15 '0
100
90
80
70
000
' 50
' 000
900
800
700
600
25 30 35 40 45 50 55
l
25
20 C
' 50
100
90
8 0
70
60
50
45
40
..­ 35
30
55 50
,I '
45 40
40 45 50 55
35 30 25 20 ' 5 '0
Radna vislna dlmn'aka u m
40
35

30
25
5 10 15 20
Radna vlslna dlmnjaka u m
-
I
BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).
l.ozista natvrdo i tekuce gorivo Lczista naplin
Promjer • Broj • Broj Svijetli Ukupni Radna Ukupni Broj prikljucaka Radna
instalirani visina inslalirani maksimalno presjek visina prikljueaka prikliucaka
kapacitet zamale zaetalno kapacitet
Veliki grijaci Mali
kW peci (do 9 grijanje maks. kW
vode, sobne grijaci
kW) komada
vode peci,
komada
komada komada
13,5 2 3
22
maks. maks.2 60 1 143 4,5 2
3 5
6
90 4
4 6
16
90
min. 12 5 3 min.3 2 2 105 201 4,5
maks.36 7
6
4 maks.4 4 105
5 8
20
145
4 145 3 2 6 314 4,5 min 23 min.5
4 175 5 8
maks.56 maks.8
200 6 7 12
PODRUCJ E UPOTREBE t::::'Hmrtt::::::n::::::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl¥::f:::::::
Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite
kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni
dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva
prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka
ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu
vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci­
teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno
ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.
Za dlmnjske SCHIEOEL
vrijede ovakvi dijsqremi.
Dimnjaci sa zsjeanlckim
dimovodnim kana tom­
sabirni dimnjak.
• Lijeva tablica za loiiste
na plin vaii samo tada,
ako su ugrac1eni automat­
ski termick! zetvsreci, ako
je od tri prikljucka na
jednoj vertikali (DIN 18160
list 1). Kad nema termlcklh
zetverece, treba se
pridriavati dijagrama
DVGW-TRGI1972.
Broj prikljucaka na sabirni
dimnjak odrec1en je pod
uvjetima da svi rade
istodobno sto u praksi nije
stuce]. Zato DIN norme
18160 travanjlapril 1981.
dozvoljavaju maksimalno
3 prikljucka. Sve podatke i
informacije 0 dimenzi­
oniranju i broju prikljucaka
po toj DIN normi moiete
dobiti u IGM "Gradnja"
Zalec.
GRIJANJE 171
________DIMNJACI _
Ovako izgleda dimnjak od
gotovih elemenata.
PRESJEK PRIKLJUtNOG I K O N A ~ , N O G DIJELA DIMNJAKA
VENTURIUS
KROVNA PLOCA
-c
:>(
«
....,
z
~
Ci
-c
z
(ii
s
«
z
Go
::>
::.::
::>
l

E
c
..:
'"
DILATACIJSKA FUGA
2 mm/ - MINIMALNO 3 em
DILATACIJSKA MANSETA
OBZID S KLINKER - OPEKOM
VANJSKI PLAST DIMNJAKA
SAMOTNA CIJEV
KONZOLNA PLOCA
PREUZIMA TEZINU
OBZIDA DO H= 3m
GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO
POTREBI
ARMIRANOBETONSKI PLAST
PREMA STATICKOM RACUNU
VRPCA 00 MINERALNE VUNE
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
KOTLA (RA) = 80', 60, 45
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
KOTLA (RA) =60, 46
POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA
PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU
TERVOL PTP 120
FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA
CISCENJE (PA)
OTVOR ZA CISCENJE
ISPUNA PRVOG PLASTA DO
POLOVICE 16,5 em
:,' :.
r,.'
.;. "

E
u
....
<0
::i
TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA
SAMOSTOJECI DIMNJAK DIMNJAK U ZGRADI
;
172 GRIJANJE
_ _ _ _ __________________DIMNJACI
_ Vjdar
~ D i m
SANACIJA DIMNJAKA
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno
da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee
degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise
lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo
se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve
strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na nize
toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.
Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju
stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter­
moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne ohladi vee kao topliji
i laksi od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje
stijenke na koje se cada tesko hvata.
Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo
topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni
pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera­
turno loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo­
vodu, uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.
No dimnjaei mogu oboljeti i zbog nekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze
biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista. Suvremena gradevinska medieina vise
nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise neizljeciva bolest. Postoje sred­
stva i nacini koji ce od starea napraviti mladica. A sto je najbitnije - bez rusenja.
KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom
na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi
pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako
razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja
vidljivog dijela dimnjaka, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.
Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok
velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluziti kao primjer na kojem
csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.
Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem,
najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji
se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima
stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.
Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih
goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu­
_
IGM "Gradnja" talec
proizvodi po Jicenci
SCHIEDEL salonitne
stitnike za otvore
dimnjaka VENTURJUS
SW. Rijec je 0 salonitnom
dlsku koji se pomocu
mjedenih nogu pricvrscu]«
iznad otvora dimnjaka.
Zahvaljujuci svom obJiku,
disk pri strujanju zraka
preko dimnjaka izaziva
tzv. venturiefekt pri kojem
na otvoru dimovodnog
kanala nastaje dodatni
potlak i ubrzano strujanje
dimnih plinova. Osim sto
pospjesuju strujanje
dimnih plinova, ovl stitnicl
cuvaJu dimnjak od kls»,
To je osobito vezno za
vrijeme toplih mjeseci kad
je veclne dimnjaka hladna
pa se kisa moze slijevati
priticno duboko u di­
movodni kanal. VEN­
TURJUS SW cin! ovalna
salonitna ptoce (1),
mjedene noge (2) s
navojem i maticama (4) te
betonski prsten. Montaza
je jednostavna, a
efikasnost vrijedna
paznJe, bez obzira na
smjer vjetra.
• Ugradite neki alternationi
izvor topline kao solarni
sustau, aerogenerator i sl.
GRIJANJE t 73
_ ________DIMNJACI _
Ovako izgleda bolestan
dimnjak, Mrlje na zidovima
sobe (a cesto i smrad)
pokazuju da su dimnjaci
ozbi/jno bo/esni. Nikakve
boje, premazl iii tapete ne
mogu popravitl stanje. U
ovakvom s/ucaju mogu
pomoci jedlno temeljitl
zahvatl kojl ce epriiectt!
probljanje kondenzata
kroz konstrukciju
dlmnjaka.
/ako je tesko povjerovatl
da u vrucem dlmu Ima
vode, clnjenlca je da prl
Izgaranju svlh vrsta gorlva
nastaju I znate koticlne
vodene pare. U h/adnlm
dlmnjaclma para se
oh/adl, a kondenzat se
cljedi niz stljenke
dlmnjaka. Ako dimovodnl
kanali nisu
zldovi se pocinju obi/no
natapatl smrd/jivom
crnom tekuclnom jer je
naia/ost cinjenlc» da
jedan kotao ucinke oko
40 kW prolzvodi u sta/nom
pogonu oko 4 kg vodene
pare (kod /oi-u/ja)
odnosno 6 kg vodene pare
na sat (pri primjeni
zemnog pune).
174 GRIJANJE
trasnji m st ij enka ma di mnjaka a mrlj e na zidovima ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu
nns t nlorn congori jPvnnj f>n1 krut.ih coriv u i li lozivog ulja ima su mpora koj i s kOI1­
denznom vlagorn iz dima st va ra sumporastu iii sumporn u kisel inu koj a s vreni enom
naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina
i na kraju neefikasno i skupo grijanje.
Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozri acnu dijagnozu. Kao i u
medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica.
Greska moze biti u prikljucivanju lozista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom
prikljucku lozista ili u promjeni goriva.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _
NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju
hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina
pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno
snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza tem­
peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agre­
sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga
novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi
predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u
dimnjak odlazi prakticki hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotempera­
turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni
kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri
zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za
vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim
temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti ,
Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista,
morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0
dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro
pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku ustedu troskova
grijanja.
Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim
tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka
iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan
zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje
cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla.
• Pri izvedbi [asade pazite da
nema toplinskih mostova.
,C:U(
Ako toplinu sagorjelih
plinova lelite bo/je isko­
ristitl, morate rscunet! s
tim da ce u dimnjak stic!
vee prtttono oh/adeni. Do
vrha dimnjaka potpuno ce
se oh/aditi os/abadajuei
vellke kollcine vode. U
nezssticenom di­
movodnom kana/u ta voda
je prava katastrofa.
Dobrom izo/acijom
dimnjaka usporava se (iii
c:ak onemogueuje) pojava
kondenzata, a stijenke
otporne na v/agu i kiseline
sprijec:it ee svaku stetu.
., ..-:..<:::::::::-:.:::.::.:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.: .:.: .

• Sirukiura loplinskog
izolacijskog sloja mora biti
takva da ne uzrokuje konden­
zaciju i vlaienje zida.
GRIJANJE 175
_ _ _ _ _ _ _ _
• Toplinsku izolaciiu ugradiie
u podne i krovne poursi ne.
;\1
Metalne fleksibilne cijevi
predstavljaju relativno
jednostavno i vrto
efikasno rjesenje za
sanaeiju dimnjaka.
Proizvodi ih UNIS - "Mla­
dost " iz Bjeljine, a ovisno
o materijalu i izvedbl
isporucuiu se pod na­
zivima FUMINOX, FU­
MIFLEX i FUMALU.
-
_.
. ­
I
.
"ill

!
: , '.
. ». -; 0 u · .... .. -='
.
Spoj eijevl s urec1ajemza
grljanje molete lzvesti na
jedan od ova tri nscins,
ovlsno 0 obliku I Izvedbl
dlmnjaka na mjestu
prlkljucenja.
DIMNJACI _
Ako nakon takve sanacije zidova uvu cet e u dimovod sa motnu ili metalnu cijev,
dimnjak ce biti kao nov.
Prije svega, dimnjak valja temeljito ocist it i od cadi i od krhotina opeka i zbuke.
Nakon Ciscenja nece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako
odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak.
Najj eftinije i najprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati nepropusnost dimnjaka
svakako su savitlj ive metalne cijevi. U na s ih proizvodi:
·MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljina, Radojk e Laki c 145, tel. (076 )44­
211, 45-490.
Proi zvodnim progr amom obuh vacene su tri vrste cijevi:
Na donjem kraju zavrsnog
elementa vidi se odvod
kondenzata. Uz samu
metalnu eljev treba
ostaviti I otvor od
najmanje 20 em za venti­
laeiju dlmnjaka.
Nakon clseenja dlmnjaka I
provjere prohodnosti
dimovodnog kanala
metalne cijevi se umecu u
dlmnjak kroz gornji otvor.
Kako blste slolaksali
posao, na donjl kraj eijevl
pricvrstite skosen drvenl
cep s kukom I premalite
lojem. Za kuku privezite
cvrst konopae, kako blste
uz uguravanje na gomjem
kraju, eijev mogli I
povleciti na donjem kraju
dimnjaka. Na taj nscin
cete lakse uvesti metalnu
fleksibilnu eljev I u
voc1ene dimnjake, tj.
dimnjake koji u nekim
dijelovima Imaju koso
Izveden dlmovodnl kanal.
L. ".,
1:"
: !
r
I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro­
plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za
ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5
em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava
dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.
• 76 GRIJANJE
_____________________DIMNJACI
FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika
promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,
ali su i najskuplje.
FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se
primjenjuju kod manje opterecenih loztsta.
FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu
pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sumpora (kruta i tekuca goriva) pa se upot­
rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije
od prvih dviju vrsta eijevi.
Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.
Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se
ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip lozi sta,
konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban
podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.
Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat
iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.
Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer
eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za
plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez
ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg
iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.
_
• Pregledajte i krotme-iaoanske
prozore.
• Zabrtvite i spojeve dimnjaka,
ventilacijskih kanala i TV
antena koji prolaze kroz
krotmu poorsinu.
GRIJANJE t 77
10
SUNCEVA
ENERGIJA
' J
i r
J5
Sve je vise objekata gdje
se na krovovima i
terasama (cak i u
dvoristims] zrcale solami
kolektori.
,
Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa
dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna
(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon­
ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti
pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista. Nemamo cak ni pravih informa­
cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more
moze ustedjeti godisnje oko 700 kWh/rn", a u kontinentalnim podruejima oko 450
k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste­
mom povrsine 6 m
2
rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.
ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier­
gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju
kao i 0 intenzitetu trosenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci
top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u
dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto
elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da
je elektricna energija najskuplji energent.
Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu
neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna
industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih
interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih
uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee
svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji
podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih
kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".
Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje
je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.
I spitivanja u nasoj zemlji pokazuju slijedece:
180 GRlJANJ E
[I
________________SUNCEVA ENERGIJA _
P41Br". '_lIll1illt41
OSIJEK 488 0,38
PULA 630 048
SPLIT 887 0,60
ZAGREB 435 0,36
Na osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,
iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75
posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.
Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u
investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa
iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener­
gije za relativno kratko razdoblj e - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 kli­
matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.
ODABIR SISTEMA
Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarne karte i in sola­
ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju
postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na
nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u
nnjsuncanijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl
m
2
encrgije u najsuncanijoj zoni.
Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir­
kulacijom. Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba postaviti tako da se sprem­
nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca
prirodna cirkulacija. Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad
ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.
POVR
S
INA (um )
2
UGRADENIH
SOLARNIH KOLEKTORA USR NJEMACKOJ
I
I
I
I

I
/
250.000
I
200.000
150.000


100.000
/
50.000 /
I
--
- - - --

Dok za zemlju
postoje samo procjene u
SR Njemackoj se tocno
zna da Je 1986. godine bilo
instalirano 220.000 TTY
solarnih kolektora, a do
1978 1979 1980 1981 1982 1986 1995
1995. godine prognoza je
cak 15,000.000 TTY.
• Tros"kovi izuedbe dobre
toplinske izolacije obicno ne
prelaze 3 posta od ukupne
inuesticiie pri izgradnji nove
zgrade, a smaniuiu tros"kove
grijanja i do 40 posto.
-.... .:. :,.,<:,:::::"":;:;:";":<:,:::,:::,:;::.::,:",;,,,.
• Sve uredaje za grijanje treba
pregledati i oeistiti prije
ogrjevne sezone.
.'?'
"'&' Ii. f% Uf.7<d U\ Hi'''
.;.)' •.• I. 7:::-::; t $. :?:t <:
i ,.,:,:p,;>.i i t 1
..•f.. : .. .. : .. .. • • . .. ..
. -:.:-: -: .:<:::::::::::::::::::::::::::::::
GRIJANJE 181
________SUNCEVA ENERGIJA _
• Sprijeiite ispuitanie iii
nekonirolirano istjecanje vade
iz sistema grijanja.
Srednje godi!mje globalno
suncevo zrscen]« u
Jugoslaviji (u Whidanlrrr)
je vrlo visoko, pa tu
besplatnu energiju treba
sto vise iskoristitl.
3000 .­ '
~ ~ _ .
~ LJUBLJANA
3000
PULA
3500
' ~ m ~ ' ~
NOYI SAD
)
BEOGRAD
/111 "
~
3250
~
o
...
3350
I
'!f>(fJ
.....
7 r--
f-
.....
6
I--
f-
f-
SREDNJE
5
r-- -
GODISNJE
f-
- VRIJEDNOSTI
f- -
(kWh/m
2d)
4 ~ -
r--
-
3
- f-
-
-
r--
f-
2
--
f-
~
r--
I-- f-
1 1=
l-
. ,., ....

F
'0
N
E
.:c •
....,
« :><::
...., ...., ...., ....,
N
• •
Z
• •
Z ~
0 ()
c
z
-o «
z z z z
0 « « «
« «
w ...., ...., o,
~
« « «
> o
z
« -o
....,
:::> en 11.
o,
:::>
0
...., -J
o
U5
W ' N «
5
:::i a: -J cr:
I-
:::>
a
0 (J) 0 (J)
a:
...., w
rr (J) (J)
I- 0
U5
> I-
:><:: :::i
cr: 11.
W
Z
W
Insolaclja je nejvec« u srpnju. Tada
se dnevno mole doblti i do
7,5 kWhlrrr energije ako su solami
kolektori u najsuncanljoj zoni.
DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po­
daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata
sistema prema podacima proizvodaca. Pritom treba paziti da se ponudeni podaci
ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima
pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora,
povrsina cijevne spirale i nagib kolektora, ali ako imate neki drugi kolektor, treba
preracunati povrsinu, jer "Tehnomontov" ima 1,91 m
2
dok drugi moze imati vise
ili manje. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora
se uzeti u obzir i povrsina.
Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti, no
nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan. Podaci u tablici to tocno pokazuju.
ZONE INSOLACIJA
1 3000
2 3350
3 3500
4
3800
5 4000
6 4200
7 4200
• Aka je moguce, ugradite
sistem s autamatskam
regulacijam sabne temperature.
182 GRIJANJE
__--------------SUNCEVA ENERGIJA _
DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE
PRIRODNA CIRKULACIJA
TERMOSIFONSKI SISTEM
PRISILNA CIRKULACIJA
CIRKULACIJA POMoCU CRPKE
:;:;:; .:....;;:;:;:;:::::::;:: ;:;;" .:. :::::.::.::::}:;:::::;: :;: :{

• Sniienjem sobne temperature
samo za jedan siupan] ustedjet
cete 6 posto energi]e.
sotsrni kotektori najce[;ce
sluze za bespletno
zagrijavanje potrosne
tople vode.
r' irw;o:a!no Sle<t1je maksimalco
Broi oscoa
Potrebevode
Vdan
laete--:I. so-ern. m
3 Povrt.
IIOIek.m
2
POlTebe vode
Vdan
Zaprem . sprem. m
3

IIOle'. m
2
POlrebe voce
Vdan
Zaprem. sprem. m
3

I<olek.m
2
1 40 0.06 12 Il1 0,9 1,8 so 0.14 2.8
2 !I) 0,12 2,4 120 0,18 3,6 100 028 5,6
3 120 0,18 3,6 100 027 5.4 270 0.45 8,4
4 100 0.24 4,8 240 0.36 72 360 0,5Q 112
5 200 0,30 6.0 300 0,45 9.0 450 0,70 14.0
6 240 0,36 72 360 0.54 10.8 540 0,84 16,8
7 283 0.42 8.4 420 0.63 12,6 630 0.98 19.6
8 320 0.48 9,6 480 0.72 14.4 720 1.12 22.4
9 360 0.5-4 10,8 5-40 0,81 16,2 810 128 25,2
10 400 0,60 12.0 600 0.90 18.0 sn 1.40 28.0
15 600 0,90 18.0 sco 1.35 27.0 1350 2.10 42.0
:n 000 1.20 24.0 1200 1.80 36.0 ,000 2.80 56.0
30 1200 1.80 36.0 1000 2,70 5-4.D 2700 420 84.0
40 1600 2.40 48.0 2400 3.60 72,0
3600 5.60 112,0
Il1 2400 3.60 72,0 3600 5.40 lD8.0 5-400 8.40 168.0
!I) 3200 4.80 96.0 4800 720 144.0 7200 1120 224.0
100 4000 6.00 120.0 6000 9,00 180.0 !nOD 14,00 280.0
150 6000 9,0 100 !nOD 13.5 210 13500 2\.0 420
200 8000 12.0 240 12000 18.0 360 18000 28.0 560
300 12000 18,0 360 10000 27,0 540 27000 42.0 840
400 16000 24.0 480 24000 36.0 720 36000 56.0 1120
500 2aXXl 30,0 600 30000 45.0 !nO 45000 70.0 1400
Elementi solamog sistema
mogu se odrediti iz ove
tablice.
SISTEMI SPAJANJA
Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom
nizu vee ih treba spojiti tako da je kroz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda
kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema
svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako
spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli­
rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri­
javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz
tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u
svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema
koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vazno je i pravilno di­
menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.
GRIJANJE 183
________ SUNCEVA ENERGIJA _
POTROSNJA
Vdan
II'
VELIKA
• Tokom noci u svim SRE
proslorijamasmanjite
i emperaiuru na 15°C.
I'\.
ur 800
0
/
§? 7
DNJA
r\.
\.
w
cr 600
,
0
/ >-
~ ~
"!j500
/
z
MALA
>(f)
400
I"'.
'"
~
0
/ ~
0::
0300
"
~
0-
I'"~
~
200
~
BROJ OSOBA +
,
I' '"ZAPREMINA BOJLE AA
12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1
\ 00 4; 600 800 1000 1200
2
4
~
6
8 ~
,
~
I - I--- - 10 w
I--
c5
-,
12 ~
~
z
14 ~
16 ~
,
>
Nomogram potrosn]e
prema podacima "TVT­
L...... ----J BORIS KIDRIC".
Solama povrsin« neto
ovog kolektora je 1,91 nr.
NajbolJI uctne« postire se
ako je kolektor okrenut
prema jugu / postavljen
pod nag/bom od 30
stupnjeva u odnosu na
vodoravnu povrsinu. Ako
se leli postlcl tst! u{;inak
kod odstupanja od pra vca
I nagiba, apsorpcijsku
plohu treba povecsti za
faktore navedene u tablici.
Reiim
koristenja
Bro] clanova
obltelji-korisnlke
tople vode
P=1 ,91 m'
Potreban bro
kolektora
"Tehnomont"
SKT-40
Potreban
volumen
spremnika (1)
Povrsina cijevne
bakrene grijalice
u spremniku (m')
Ekspanzijska
posuda
Nagib
kolektora
1-2 1 150(100) 0,6 Optimalni
volumen
ekspanzijske
posudeje od5
do 10 L U
45"
Cjelogodisnje 3-4 2 200 (225) 1,2(.1,3)
korislenje 5-6 3 300 1,5
7-8 4 400(500) 2(2,5)
Korislenje 1-2 1 150 0,6
slucaju da lakvih
nema na Iriislu
treba odabraIi
"Gorenje" Varflex
25 L
30°
od IV-IX. 3-4 2 300 1,2
mjeseca 5-6 3 400(500) 1,5
7-8 4 600 2
Nagib
ko!ektora
prema
vodoravnoj
povrsini
ISTOK
·90' ·60'
STRANESVIJETA
JUGOISTOK
·45' ·30'
JUG
0' 30'
JUGOZAPAD
45' 60'
ZAPAD
90'
90' 2,07 1,96 1,76 1,59 1,50 1,59 1,68 1,86 1,97
75"
1,99 1,53 1,42 1,28 1,20 1,28 1,35 1,45 1,89
60'
1,73 1,32 1,22 1,13 1,08 1,13 1,16 1,26 1,65
45' 1,43 1,20 1,13 1,05 1,01 1,05 1,07 1,14 1,36
30'
1,30 1,14 1,00 1,03 1,0 1,03 1,03 1,08 1,23
15"
0
.
1, 16
1,12
1,09
1,12
1,07
1,12
1,05
1,12
1,03 1,12
1,12 1,12
1,12
1,12
1,12
112
1,12
112­
2
2
.::
184 GRIJANJE
--
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA
Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro
izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.
I razliciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i
regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih
instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na
svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz
da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.
U slucaju kad imamo dva i dva ista kolektora, ako je otpor kroz dva krajnja
veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve
dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore
ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.
PREZIMLJAVANJE
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci
da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so­
larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija. To
znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee
je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.
Tccka smrzavanja mora biti oko 10·C niza od predvidene zimske temperature
za to podrucje.
To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25· (jer su
zirni obicno najnize temperature - 15·C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati
malo nizu tocku srnrzavanja - na -28"C.
_
• U prostorijama gdje se ne
boravi preko vikenda (uredi,
kancelari]e, radionice, pogonske
prostorije) treba regulirati
iemperaturu na minimum, ali
vodeei racuna da ne dode do
zamrzavanja.
B
MJERITI TEMPERATURU IZLAZA
Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu
instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0
svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna
tocka smrzavanja.
Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL
PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.
Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva
zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije
podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi
crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to
tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis­
tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno
pun. Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku
smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje­
riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti
tock u smrzavanja.
U sistem s vise reztlcittn
tipova kolektora treba
ugraditi regulacijske
ventile zbog balansiranja
instalacije.
• Radijatore nemojte zaklanjati
zavjesamaniti ogradivati jer to
smanjuje prijenos topline u
prostor.
GRIJANJE t 85
TOPLINSKE CRPKE •
v
CRPALKE d.o.o,
Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka
struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta
toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom
toplinom zagrijavate recimo vodu ­ tada ste od
hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku,
Najvaznije je pritom da se osim povoljnog
efekta trecinom elektricne snage uspije na
izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje
Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje
vode na raspolaganju je eak triput energije negoli za pogon
kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se
odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima,
SISTEM RAOA
Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova:
isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila.
Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji
slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i
transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i
pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u
bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom
se sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima
vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl.
Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku rc Z iii rc V ovisno
o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci
broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se
naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica rc Z 2 A (B, C iii 0), koja
irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno
600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri
tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici
temperaturu vode do 55'C, je dovoljno za sve namjene, a pritom
se Ipak ne talozl kamenca.
Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje
tople vode je model rc Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu,
elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura
zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne
namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko
1. Kondenzator
2. Isparivac
3. Ventilator
4. Kompresor
5. Elektrogrijac
6. Rashladni sustav
7. Ispust kondenzata
8. Izlaz tople vade
9. Poklopac
10. Bojler-spremnik
280 litara
11. Prikljucak za
recirkulaciju
12. Mg anoda
13. Ekspanzijski venti I
14. lzmjenjivac topline
(za verzlje rc Z 2B i
TtZ2A)
15. Ulaz hladne vade
16. Toplinska izolacija
_. --.-?­
4
3
10
8
6
11
16

12
9
7
Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor
I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A
(bojler ad 200 lltara • ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i
TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.
grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.
Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj
kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba topic vode
(na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.
Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,
63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,
tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.
Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.
Isparivat
Kondenzator
Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:
kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.
ALTERNATIVNI IZVORI
11 ENERGI]E
Stednja energije naioeci je
energetski izvor.
SUNCANE PLANTAZE­
DOVOLJNO ENERGIJE
ZA CIJELI SVIJET
U suncsnom pojasu
Zemljine kugle gdje je
dozrscene energija Sunca
veca od 2200 kWh
godisnje mogle bi se
postaviti plantaie
suncevin fotonaponskih
kolektora koji bi prema
poznatim tehnologijama i
sadasnjem stupnju
efikasnosti mogli
proizvesti dovoljno
etektricne energije za
potrebe cijelog
coviecenstv», bez
zagadivanja okoline, bez
velikih dimnjaka, bez
bojazni od zracenja i bez
bojazni da ce energetski
potencijal tog izvora
presusiti.
188 GR/]AN]E
Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski
izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije
imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za
energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja
(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske
potrosnje s razlicitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju
varijantu tada je izvjesno:
• ugljen ce se k ao energent najkasnije iscrpiti
• nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve
mogu potrajati jos maksimalno 10 godina
• dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje
sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produzi vijek koristenja
prirodnog plina do najkasnije 2060. godine
• u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn
dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine.
Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s
njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na troskove pri stvaranju i vadenju
fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje
nego sto ce je sadrzavati.
Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni
narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasnih alterriativa za supstituciju fosilnih
goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika
temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina
i urana, angazira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je
jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene
za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo
su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste
nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte
osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi na
bliskoistocnorn podrucju,
Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte
r
I=
r
u
b
I
r
i=
5
L
-----
___________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _
ne treba t r 5i· · sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to
potvrduju, Ogra nicenost rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske
neovisnosti,
Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati
polja vjetrenj . a, su nca ne plantaze, bioenergetske farme i vodikovode?
VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI
Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce
stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih
uvjeta vee je t ol iko da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati
buducnost, Pri tom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija
jeftiria i ek o ornski opravdana.
Mora, jezer a , rijeke, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.
Rasprostranj enost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz razlicitih
nacina od koj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne
prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i kisik potrebna je energija i tu sada postoje
sanse i moguc ost i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne
energije, od koiih su vrlo pogodni solarni sistemi. Tako dobiven vodik treba
uskladistiti, no tu irna i nekih tehnickih problema. I sarno izgaranje vodika moguco
je na dva nacina : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom
katalitickih gori onika toplinska energija. Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika
irna zaista svu a oko nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,
skladistenja i pr imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.
Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze
biti njen prijenosnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za
transport, za skla distenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona
i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje unatoe pocetnirn tehnickim
problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila
potpuno opravdana, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno
zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira
na nacin upotrebe, u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.
ENERGIJA SUNCA
To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno
koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena
pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i j eftino
iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.
I
I
[kWh/g] %
21,74x1Q9 29
TERMOELEKTRANE
HIDROELEKTRANE 15,36x1Q9 20,S
N.E. KRSKO
75x10
9
kWh/g BIOMASA 13,2x10
9
17,8
SADASNJA PROIZVODNJA
L:IVOTINJE 11 ,2x10
9
15
75x1Q9
RAZLIKA + 4.6x10
9
+6,2% BIOPLIN 7,48x1Q9 10
GEOTERMALNA 6,41x1Q9 8,5
VALOVI 4,19x10
9
5,6
UKUPNO 79,6x1 106.2

.-­
lskorisiite i pasivnu sunceou
energiju, arijentirajte objekt
prema jugu, smanjite staklene
plohe, primijenite ioplinske
crpke.

• Na slavine u kuci ugradite
perlatare i redovito i1l
odriavajte.
• Slanina s perlatarom
smanjuje protak vade 50 pasta,
mlaz je meksi i uoda ne prska
po umiuaoniku.
GRIJANJE 189
1
________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _
I boja fasade moie donijeti
usiedu, Siva fasada npr. trosi 2
do 5 posto manjeenergije (zbog
apsorpcije energije sunca)
negoli bijela.
()ii{()UNf;
U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski
d
(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih
termalnih kolektora i krece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja
iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se
n
da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno
primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim
Ii
kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo
dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi
u
planovi, a vee postojeci sol ami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima
p
nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.
ENERGIJA VJETRA
Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija
vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno
na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih
nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih
obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i danas. Zanimljivo
je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,
d
tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz
r
Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo?
p
Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu
o
zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki
hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,
ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.
• Temperatura poirosne tople
vode ne treba biti visa od 45°C.
• lnstalaciju tople vode
toplinski izolirajte.
.._
:.:.:. ,-.:-";"/ : ::::-:.,:
190 GRIJANJE
"Sever" iz Subotice kao kooperanl
proizvodaea aerogeneralora iz
Danske zacijelo nece moraIi brinuti 0
plasmanu jer je Evropska ekonomska
zajednica lakoder pocet«
subvencionirati sve one koji zele
ulagali u allernalivne izvore energije
pa je nekollko slolina vjelrenjaea
inslalirano vee posvuda u Evropi, a
u Spanjolskoj i Grekoj.
Plasman u SAD, a nerocito u
Kaliforniji u velikom je usponu.
Oeekuju se I veliki poslovi na
ogromnom ler/loriju Indije koja je sve
okrenula pronalazenju vlaslilih
energetskih resursa. S obzirom na
novo olvaranje trtist» u Kini izglednl
su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]
najmnogoljudnijoj zemlji. Koje
vjetrove mi eekamo?
-- ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _
Od ost a i' a er riat ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi
drveni otpaci, poljoprivr edni , vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje
se mogu za . " is .or'ist .i t i), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne
nacine te energij a valova i proizvodnja bioplina.
Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose
i kakvaje nas a energet ska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo
Izbjegavajte lokacije izloiene
uietru, a ako to nije moguce,
Ii u obzir one , a", inimaInij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu
ustediet ceie znatno energije
uzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna.
ako na sjevernoj vjetrovitoj
Svjetsku . roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti
strani posadite zimzeleno
prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima:
droece a na ostalima listopadno
• energij a sunca 100 posta
droece.
• vjetar 19 po.:: 0
• valovi 13 posto
• geotermal na eriergija 13 posta
• biomasa 20 pest e
Ukupno 165 ost o
To znaci da na s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora
i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici
dovoIjno energij e, odnosno cak i visak. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg
razvoja ovih t ehnoIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku
primjenu i proizvodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi
biti energetski svi jetla,
'<'

Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce ii:::::::i:;
I uredai f cirkulacljom I
•solami bojler (300 l) t:i:i:iij
• solami bojler (l50 ili 300 l) • solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO
• spojna oprema (6. 10 ili 15 m) II krug plus upravijatka auto- iii;i:i::i!
mM • etektricni grijac za dogrijavanje is matika)
W:::! • elekiricni grijac za dogrijavanje
i::M bimet-alnim termostatom) • cijevni izmjenjivac za kotlovsko
• neotrovni antifriz dogrijavanje. iiii:] i:)
U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima
l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode, iiiii:iiij
nn te zn predgrljavanje tehnoloske uode. tit
il::i::ii NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine.
Mi@ Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme! iiiiiiiiiiii:
I
./
.,/-
• univerzalni kotlovi
./ • trajiioZaeCi kotlovi " "
<> • specijalnikotlovi na.drvo
"I .rrot ' er
./
/
./
./
./
./
./
./
r:
./
./
/
./
./
./
/-".., . .
• 'specij alni kotlovi na ulje i plin
<:: • uljni iliuljno-plinski automati
/ ' • boileri
/
/
'
r >.
, "

./ '. ,dodat na oprema ./ .
./' . /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW .'
./ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW
/' • uljniplamenik za srednie.itesko ulje/
./ HLL-M·S97·4851 kW ./'
/ • uljni plamenik za stan{ulja L·M75·323 kW '
/
Informacije: "Ferromoto"- Termika,
i kombtnirani plamenik plin-ulje .
Maribor, Partizanska 3.5,
/ GE i DGE1.4·236 kW ./
/ • plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i
telefon (062)221-211, teleks 33149,
./
./ HLG./97-3558 kW " ' .
telefaks (062)222·622.

t hnomon
SOLARN
ENE R G I JA SUN C A

PULA. YUGOSLAVIA

IE

@r:---- - - - - - - --,
APARATI
J E U V A

SI M

RU KA M A

Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.
Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg
ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv
cists i besplatna izvor - sunceva energija nsslm je rukama.

energija sunca u

d svih solarnih sistema najekonornicni­
ji su oni za pripremu topla vode . U pul­
skom TEHNOMONTU na tom je podru­ cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je bogat a potrainja stalno raste . Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20 posto uz novosti, promjene i nadopune sistema nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam­ pova i turistickih naselja, od Kanfanara do Dub­ rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih uredaja ovog proizvodaca, TEHNOMONTOV salami sistern THERMOSOLE za pripremu topIe vade. Trenutna je novost masovna proizvodnja novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn spojem pa se lagano vade i demontiraju . Jasno, u kompletu je i toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up­ SOLARNI MODUL SM15 ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju. • kornpektni sklop koji sadl ii TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so­ ekspanzijsku posudu, larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi clfk ulacijsku crpku, sigurn osni ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER ­ von til, zasune, nepovratni vontil, MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju stn vim: za punjenje i prainj onje W dva termometra i manometar. potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT Svu je spojeno a prikljuC su CI 50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene /oIC) 25 (0 I") c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1 rr.oze raditi i pri visim temperaturama. Kompletiranje ovog sistema je vrlo jednostavno pa ako vidite naprimje r na susjednom krovu tri kolektora TEH NO ­ 50LARNI KOLEKTOR SKT 40 MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu 50LARNI80JLER 58 301 j C • ravni ploeas& ko/eklor ima 58302 TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik bakreni apsorber, kaljeno ' sadriaj bo jlera 300 titara 5 ad 300 litara). i stakJo i kue ;ste jed izmjen nim jivacem lop/ine Ovakvi investicijski zahvati isplate se 'dimenz ije1964x 1034 r 86cm, ~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva smanjenjem troskova za energiju u toku '"'~.,. ~"'r4 • ~ . , ., v " solama povrSina 1,9 ' m2a to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7 cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimat­ masapraznog je 49 kgdokje elC:=:=--., AAA~AAr 'I- In'(S8302). Ugraden je iupskim uvjetima i rezimu potrosn]e vode. sad aj Ilu;da 1, 5 litara ri ektrogrijac 1500 WIesv; VY~YYV No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog , pn kljueci - dvija spoJnlce za ravljacko-regulacijski ele.... . ./ smanjenja troskova vee je i zalog boljoj bakrene cijevi e 12mm menD. buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs okolisa, (bi) .

O
.

2

3

'1/
I

,. 'J.'

5!

DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"
52000 PULA, Industrijsks 27
Telefon: 052123-444,
telex: 25231 YU TMP PU

~ tehnomont

Oznake THERMOSOLE THERMOSOLE THERMOSOLE THERMOSOLE

23 33 46 56

Broj osoba do 4 5do 6 7do 8 9 do 10

Broj kolektora SK T 40 2 3 4 5

Sadrza] solarnog boJlera 300 I 300 I 2x300 I 2x300 I

oll,n-ll 'tt'" a za "

grijanje

~~~e·dobrog grijanja
tiilU dto~ olacija ·

.

koji je zahoaljujuci suojim Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR napisima u magazinu Autor projekta i teksta: dipl. inzenjer Unos teksta: Zdenka Jazbinsek Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti Craficka obrada: DTP Apple Macintosh prenosi sirokom.stednje energijc i Jadranko Markee racionalizacijom troshooa grijanja. Izdavaeko-poslovni centar 41000 Zagreb. To je poticalo niz pitanja citatelja. pa je postao i Urede nje i obrada teksta: Lidija Oreskovic Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i suojeursna medijska li­ Tomislav Toth cnost pojaoljujuci se u Xa slovna stranica: Tomislav Toth raznim TV i radioemi­ Teh nicko uredenje: Mirjana Mecava. inz. SAM Tisak: TCR DELO 1990. Zabranjuje se svako pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja.N KREUTZ Autor projekta i teksta je dipl.c. Srdacno Vas ~ M" Medunarodna prava posredovanjem VPA. morate sami pobrinuti. Lovorka Crha i sijama. s najboljim namjerama i s najboljim zeljama za toplinu nasili domova. Nastojali smo dati pregled raznovrsnih proizvoda i niz saojeta. ali ne mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u slucaju neuspjeha. teleks: 22328 yu sam zg Direktor i glavni i odgovorni urednik I\"A. Savjeti su izradeni na osnovi iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s namjerom da pomognu Citateljima..p. Branko Iljas SAM postao poz nat I Urednik izdanja: Tomislav Toth /­ kao strucnjak za to po­ St rucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic drucje. Rukopisi. oecc Rajka Smolek grijanja. Uz Marjeta Kerovec njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika Uredriik za marketing i propagandu: magazina SAM. a uz to prateci novosti Crtezi: Ja d a nko Markee u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija. tako prezentirani h da su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima. Avenija Borisa Kidrica 2 Telefon: (041)528·460. Darko Maljkovic prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi. u cijelosti i u izvacima. kulturu. fizicku i tehnicku kulturu SRH 1604/1-1975. Oslobodeno poreza na promet odlukom Republickog komiteta za prosvjetu. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0 grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. 528-462. a ovo izdanje je zapravo jedan veliki odgovor na njih. Autorska prava su zasticena. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua Administrator: Ana Koren ( Predsjednik Savjeta IPC SAM: toplina. a za drugo se Izdavac: i. krugu citatelja rnagazina SAM. 528-507 Telefaks: (041)522-802." SVE 0 GRIJANJU-nwidn takav naslov zuuci pretenciozno. slike i crtezi se ne vracaju. 6 GRIJANJE . Ali ovo posebno izdanje magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s cuateljima. a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i I :\iH'5 Kraljevic I Agencijske usluge: "Energetika-marketing" truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne Pornocnik direktora za ekonomske kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati posIove: dipl. Baoeci se problemima grijanja. a isto Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic Dokumentalisti: Irena Majevskij i tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. SVE 0 GRIJANJU Copyright IPC SAM Dakle. BRANKO ILJAB. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za prof dr. inz.

20 posto jcftinijc kom .p. Molim d a mi jc po izlasku iz tiska knjigu posa ljetc pouzecern na adresu: Ime i prezimc Ulica i broj Postanski broj i mjcsto Datum Vlastorucni potpis Narudzbenicu citko popunile posaljite na ad resu nase redakcije: i. Avenija Borisa Kid rica 2/8B. cijena po primjerku 350 d + postarina. SAM. Ukupna cijena .NARUDZBENICA SAM SP ECIJAL. .c. Na rucu jern knjigu TZ va od poilu do v rande po prctplatnoj cijeni . 41020 Zagreb.SVE 0 GRIJANJ U 90 .

sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju gotovo istu tjelesnu temperaturu. snizava se i povrsinska temperatura koze. malaksalost. neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi okoline. ekstremne su tempera ­ turne varijacije koje zavrsavaju smrcu. Izvor te energije je zapravo u procesu izgaranja bjelancevina. . a tek zatim trup i glava.2 Wlkg tjelesne mase covjeka . tzv. Postoji jos i kemij ­ sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane. najzdravija je sobna temperatura zraka izmedu 20 i 21°C. pojavit ce se glavobolja. ". Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj.: SVAKI STUPANJ VISE . kao ribe. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju topline. i m i smo pee u kojoj stalno plamti tiha vatra.5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53°C u Sahari pa do -72°C u Sibiru. gliste i sl. takva bi situacija bila kobna. elektricno stanje i dr.. To ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna rjesenja. ./ zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom. ~_ . ~ ~~". Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno l°Cfh. osobito kod zena . vee se jednim dijelom predaje okolini. te fiziolosko re­ guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern. Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga ­ ranjem hrane uz prisutnost kisika. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. Koza se najezi a zatim drhcu rnisici. Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi.& ~ ~ T'4 ~~V('~ H. cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. U obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We. Visoke sobne temperature znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu gornjih disnih puteva (nos.F'* . grlo i veliki bronhi). a u ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. a ne moze je kornpen. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42°C. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty. Kroz proces isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1 Jitru znoja tijelo utrosi na ispara ­ vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove i bazalni metabolizam. tako da bi zajedan dan narasla na oko +60°C.. Ukoliko to nije dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. noge i ruke (kod mnogih osoba. disanjem. . termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. bez vdih fiziCkih napora. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije ili toenije 1. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama. izlucivanjern . ~ 8 GRIJANJE . cest o su hladne noge). ¥"T"i:' p. masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem zraka unosimo u tijelo. Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno. l . Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze dovesti do smrzavanja.) • ostali uvjeti (srednja temperatura zidova.1 TOPLINA ZIVOT ZNACI LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ Covjek. Ako ni to nije dovoljno da tijelo dode do normalne temperature. Za pravi osjecaj ugode u prosto­ riji treba odrzavati: • adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22°C) • srednju relativnu vlaznost (50 do 70%) • eistocu zraka (dovoljno kisika i dr. Temperatura ljudskog tijela iznosi 36. fK ~i Pt:. Nasuprot tomu neka bica.) Za prikladno odjevene osobe koje obavljaju posao u sjedecem poloiaju. Dakle. »:~ :::~ %i::e:. Cak mala promjena temperature tijela znak je da nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku .NEPOTREBAN TROSAK Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu.

5'':\''1' . . A to doista nije malo. sto znaci da ~ : ..:: t'. ielite pojacati grijanje.CM t~i.~M·~ h~..~ ·.1 s ~ w" ~ ~ ~-:S ::: :-:.w ~« ~ "' ..t.: pra tit i stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti .s.o siediti u kosulji kratk ih rukava.* r ::. najprije pogledajte iemperaturno stanje na sobnom termomeiru.:. jer moida je to samo trenutni tjelesni poremeca] iii pocetak bolesti. ~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju .. .f1Mfffi.inj a i kuh inja s dnevnim boravakorn 16 do IS ·C . Troikoui saniranja steta uzrokouanih zagadenjem okoline su oko sest pula ueci od ulaganja u zaititu ..h : .-: _ ao n ica : 22·C ije i zahod: 20·C :. i\ '":lJ .'i> ~ ~ ~ ~~» .S?~':. '\o~~:i. - . .':~ . ·. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin­ _ • ajbolj e je cesce provjeravati termometar.H''''«'.. ·..'. ".~$ IJ ~ e=r.­ lA ~ ._ _ .·l3 . "~ll«' ~ • '}". .~ b~·VfV m F ·· ~~.w D~~ ~ . ~. :% . ii: Inienziono iskoristenie energije bitno narusuie raunoieiu okoline. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25 ·C. K '~W- ~I~.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS ·C :-: _.. h" ~ ~ *i ~ V ' I. t: tl..~ ~ AC OUNE tK GRIJANJE 9 . . "" .. ~ . . ~ t··~ w.ru cljivo - - - - - - -- TOPLINA ZIVOT ZNACI _ je odrzavati slijedece temperature u stanu: _ rni bor a vak i radne sobe: IS do 20·C .. :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. d n "W·~H<· ~'*l:«H.-1:. I Ako zbog osieca]« nelagode. medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti..~ »: ~~ . hladnoce.bez srnanjenja -or a .f. . " tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20·C trazi a rr osak energij e od 6 posto. .·'·. f*. Mnogi ce reci da su to niske tern­ e.

2

Mnoga znania koja smo stjecali kroz stotieca i koja su cesto bila usmjerena protiv prirode, sada treba iskoristiti za njezinu
renesansu ,

PLANIRANJE IIZVEDBA
ZIVOTNOG AMBIJENTA
KAKO JE TO BILO NEKAD

Hipokaust - centra/no grijanje lz antltkog doba, po ideji je pretec» dana~nje klimatizacije.

Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila. Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost. Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni­ tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis­ tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem. Kako to i sarna r ijec kaze (gre . hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki 74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista. Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen. Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore svjezi zrak. Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi , U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen. U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros­ toriju. Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15. i 16. stoljeca. Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnje stalo pokraj zida, obzidavalo i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan­ tama egzistira jos i danas. Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u 19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju. U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE

ZAGRIJAVANJE STUPOVA

II

;

/

. . 0

... .
.• ; •

. .?
1 " '/1 -. 1

l .. .. .

to GRIJANJE

_ -

-

-

-

-

PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA

_

KAKO JE DANAS
,-< ~..: ~ ~e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina

srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),
su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske
- , .: im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli­ ' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih _ r: j radnih prostora. =-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena. • : " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i _ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla :: _ inj a i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za • : - : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom ' sve se uspjesnije .:aj u i sistemi koristenja topline sunca. =' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina, - - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi zrs ovirna , nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To, ~ ~ tl im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno . ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke, - ~ 'n funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo­ . __ rosti i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni - ri st iti. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno - = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari . · = m, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas :e .: ~ 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis ­ :c rni zagrijavanja. Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi) '- eo a detaljnije objasniti . Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji :, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki .: gi - alternativni izvor topline. Ivr ij ezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto - azivaju alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni ." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u , iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u . ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.
_ ,: _ '3

_ : ~ ::

Znanstvena preduidanja govoreda ce cijelo slijedece 21. stoljeee biti obiljeieno inte­ ligentnim povratkom prirodi.

-

wT1"OKOUNE

VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE
Uredaji za grijanje mogu se sistematizirati po razlieitim kriterijima: prema vr sti goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak, suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa : tzv. Iokalne i en tr alne izvore topline. Lokalni izvori topline su oni kod kojih su izvor topline (loziste), odnosno proces nj enog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su, .ednostavnije receno, razne peci od onih starinskih na drva iIi ugIjen do moder ­ nijih na naftu i plin pa i elektrienu struju (npr, termoakumuIacijske peci). Centralni sistemi za zagrijavanje iIi centralno grijanje su sistemi kod kojih je izvor topline (loziste) na jednom mjestu, a iskoristava se na drugom. Toplina se do mjesta upotrebe prenosi pornocu posrednog medija, koji je najcesce voda, ali moze biti i para, ulje iIi zrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U stambenim prostorima to su najeesce svima dobro poznati radijatori. Na prvi pogled nista se nije promijenilo od antiekih vremena: neka vrst peci je i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor top line, dok je hipokaust predstavnik sistema centralnog zagrijavanja, Medutim, unutar tih dvaju osnovnih koncepata zagrijavanja danas raspolazemo sirokim spektrom tehniekih mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima koristenja. Svaki od ta dva osnovna sistema ima svoje prednosti i nedostatke te

GRlJANJE 11

_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

_

Opstanku covjecanstva prijete
cetiri opasnosti:
• totalni svjetski rat
• svjetski ekonomski kolaps
• globalna ekoloska katastrofa
• demografska eksplozija

svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja tr eba temeljito upoznati, U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje kako mikro tako i makroklime. Medutim , najznacajniji su zahtjevi korisnika i njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo ili goste u kuci na nekoliko dana. Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na­ selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko, podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo relativno nove konstruk cije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u pr ihlizrio ravnopra­ van odnos s drugim sistemima. Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra­ cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka .

KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA
Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline. Tako dan as znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem (isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuj e" nam toplinu na oba ta nacina ali u raz licitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za zdravlje i radnu sposobnost covjeka. N a osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da udovoljava slijedecim zahtjevima : • zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre ­ menu ; • temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima; • grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti, u odnosu na promjene vanjskih uvjeta; • grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli­ novi iIi prasina; • ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to su psihcloski efekti grijanja); • povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SO·C. Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni hladno za noge" i s1. Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20·C, u donjoj zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul­ tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"

12 GRIJANJE
~-- ---------- ----- - - ­

Visinska temperaturna stika vrto je reztictte.PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _ 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo<skog.jer ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal)..• b ij en t . Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40·C kao kod rezima podnog grijanja.sto nih.:= 'rnj im dijelovima prostorije. sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele­ menata. Ra dij a t or i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka.ijanje' (radijalori na vanjskom liduj sk a temperaturna slika kod razlicitih necine grijanja. medu _. ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka." erget sk i ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u . pod n o grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. zelirno postaviti radijatore koji se in ace postavljaju na sistem centralnog grijanja GRI]AN]E 13 ..Iorskog 90 j p odnog ­ . s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni . elika je qrijanja raztika. a to je vazrio za ugodan filing.. ' ''.-..peri iii podnih instalacija . Mo znscsjno utjece na ekonomicnost grijanja i na osjecs] ugodnosti. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna. jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka. l7~~~~~~~~~!!~~::=__lJljdt:tf~11:dl~~J 0 -a k voj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima : z '. Zacijclo. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem­ peraturnim rezimorn rada._ - - - - . a kod -a dija tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija . Uz to cirkulacija nije . Pri »dsv enj u izot ine u okolni . ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno kompenzirati. Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela . pa ako nisu uz vanjski ~ .

Nadalje.4 m 4. U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i jos k tome preko termostatskog ventila.5m v. no ako ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju.----r __.75m o. Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja. Ponajprije.---.4 m 2. 14 GRlJANJE ..s m 15m a._ _ _ _ _ _ _ _PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA 2. u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto.. To je moquce csk i ako su to velike stak/ene povrsine.--­ nr­ .4 m 1. Podno je grljanje najraclona/nlje i po tempera turn o] sllci najbllle Idea/nom..-----. U glavi termostatskog ventila nalazi se tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje na protok vode kroz radijator.5m 0 uda/jenosti od 1. U takvim se slucajevirna isplati niskotemperaturni rez im grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva. pa treba prirnije­ niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po­ dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.6m Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno vanjskog zida .5 _ ""'. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. t . (s rezimom rada 90/70·C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja . 2.. Dakle. Gotovo svi proizvodaci radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa. zavjesa smanjuje efekt odavanja topline.rs m 1m 2m 3m 4m 5m 6m 0.75m Kod podnog grljanja stika je drukclja. a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu. radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski zid. Ako je taj ventil smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu. sto znaci i manju ogrjevnu povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje..

~~~':'r rrii:::._ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _ I I" I : \' .(~(:: ~ tJ ~\i: i:.t eko radijatora.: : ( Zavjesa ispred radijatora sprece va pra vitnu cirkulaciju lop log zraka. / / / . -: tL ( / e ncj te zavjese spustetl . Ne postavljajle radijatore na unutresn]« zidove. GRIJANJE 15 . ZASTITA OKOLlNE OBU/IVA(A CETIRI OBLASTI • odriavanje cistoce zraka • obradu otpadnih voda • obradu otpadaka • smanjenje buke '1. no ako _::5 zellte da yam vise do .-:fa postavite regulaciju preko termostatskog ventita s odvojenim osjetnikom.::. jer visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs] ugodnosti znatno smanjen.. zrecenjem) pa su i ekonomlcno i ugodno rjesenie.1~. II Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. f .() .

a zahvalju ­ juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave­ denih u prethodnom poglavlju. sudjeluje u ukupnim troskooima izgradnje objekla s 3 do 4 posio. JUBIZOL toplinska fasada KOMBIFAS-S toplinska fasada 16 GRJjANjE .. u gradnji ljudskih obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u drvenoj iste rnase. telefon: (061)443-096. JUBIZOL sistcm izradujcmo od STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine. a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Medutim. a doprinosi smanjenju troikoua goriva i do 50 poslo Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. koji omogucuje vccu cvrstocu i bolju pri­ onljivost za sve klasicne Iasade. stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod njih osjecaj ugodnosti slabiji. pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima lozi ti vatru. Industrija izolacijskih materialov. Plastificiranc mincralnc zbukc prcporucujcrno za zavrsnu obradu Iasade..ioplinska [asada. To su izolacijske gradevinske STIROPOR ploce s obostranorn oblogom od CEMENTOPORA.~ E T w IizO i l'k a. Kadje rijec o grijanju. 0 grijanju ne mozerno razrnisljati ako zanemarimo problem toplinske izolacije.. Spomenuli smo masu materijala. Dakle. Zato je potreban kompromis.. telefaks: (061)445-182. jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja a osjecaj ugode jaci! TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora prenio u spilju. Ako stedimo na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje. Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upot­ rcbljavamo KOMBI-S plocc. odnosno stupanj toplinske IJ\S I1A ()K{) t: i f. Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari. Zahvaljujuci razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala._ _ _ _ _ _ __ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _ I najbolja toplinska izolacija cijele kuce ._. odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla i odrzavala neka zadana temperatura .. a ako pak pretjeramo u brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje. . Problem cuvanja topline. daje ieljezo bolji vedic topline od drva. razne peci. Iako je to svojstvo ponekad korisno. a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce nije bio osobito velik._.. Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Kvaliteta. u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. trajnoz arece. zanima nas toplinska vodljivost materijala. ZID OD OPEKA KOMBI·S PLOCE RAZBIZ MREilCA CEMENTNI SPRIC PRODUZENA ZBUKA ACRYNOLIT izolirka. Potrebno je dakle po stici sto povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. 61110 Ljubljana. teleks: 31585 yu izo. No. Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i izradujc osnovna zbuka.. Ob zeleznici 18.__ . plinske.-. Poznatoje npr. 1 l ZID OD OPEKA OSNOVNA ZBUKA Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na novim iii starirn zidovima s malorn iii ncdovoljnom toplinskoizolacij skom sposobnoscu._. odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor gradevinskog materijala.

Opet srecorn. njihove eijene I cijene energije danas je prihvatljiva vrijednost koefieijenta k maksimalno 0.7 W/m2"K (znaci: gubitak topline po m2 i svakom stupnju Kelvinove skale razlike izmeau unutrssni« I vanjske temperature. uzimajuci dakako. pametnije ~<:' j e nok r at n o) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate ~ " ija vanj e okolne atmosfere. a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje. ljudi su skloni stednji .pogr esnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). beton.46 W/m2 k odgovara zkiu od pune elgle debljine 140 em. _. X pune eigle debljine 38 em. odnosno cijenu grijanja. Ako yam ta matematika ne lezi. A koliko je 5 jos kuc« sa zidovima od 25 em bez ikakve dodatne toplinske izolaeije? '--­ 38 em --' 140 em = irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline.ze i zaracunati. Danas koefieijent njihove _ s sti za toplinu (k=1. preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne -. ~ it u dusu troskove eksploatacije. pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is­ J . Zid moderne montsme kuce debljine 20. nije bez znacaja ni cinjenica da provodljivost zidova. a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati. izbororn jaceg kotla. Osobito u ovom posljednjem slucaju. pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih anj a imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih _ekata razlicitih namjena. Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne pripada temi grijanja .4 em s koefleijentom k 0.. kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija e biti nedovoljna. - IJ~<ST IIA ~JKOjJ i!1. a koliko u sistern za zagrijavanje._ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _ S obzirom na mspolozive materijale.2 em nekad se -: = trao zadovoljavajucim i u pogledu : . Zid od eigle koji bi udovoljavao ovom kriteriju morae bi bitl debeo minimalno 80 em i zbog toga se u modernim gradnjama primjeniuje tzv.) ima primarno konstruktivnu funkeiju a lagani pjenasti materijali iii mineralna vuna u odgovarajucoj debljini oslguravaju potreban stupanj toplmske izolaeije. Dovoljno =. na otparavanje vlage t rosi se velika ko licina topline. oblikovanje. lzmzeno u vat/mao Vrijednost stupnja Kelvlna i Celsiusa je ista (vidt detaljnije u poglavlju 0 proracunavanju grijanja). oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima . eigla i sl.).4 W/m2 'K) ne ja va propisima 0 cuvanju energije i _: ' _ je samo za objekte u kojima se ne sza 0 (kuc« za odmor i sl. Dobro izolirane rostorije zadrzat ce duze ugodnu hladovitost kad je vani nepodnosljivo vruce.E GRIJANJE t7 . jer i verzirani majstor "zna" Jrediti potreban broj rebara radijatora). ___ i na dimenzioniranje.. kojem _ vsre puna drvo od 8. Nazalost. . \"a kraju. 's ecorn. na ' . solidnijim dimenzijarna cijevi. danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za ~ cplinsk u izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte . stropova i podova utiece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi! Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu. isto ka o sto ce se zimi lakse zagrijavati. sendvic konstruke/je kod kojih grac1evinsklmaterijal {drvo. jer sve se to .sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is­ _ at i ulozit i u izolaciju.sk ove takvog grijanja . sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego stva kao cjeline.. . Mozda nam se zbog toga i e inst ala cij e grijanja tako skupima. Ako pritom • ~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli". kad kcnacno i na njih dode red. a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem '~e g rebra vise.topline.5 do 0. • Prije gradnje obavezno konzultirajte struinjaka kako biste energiju iskoristili sto racionalnije.

iako je kod starijih izvedbi taj sloj deblji. osobito ako su vanjska. siaklima. Time ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto. Ulaganja u saniranje $'0 hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje. iIi bar sendvie­ konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze "osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. treba ih popraviti iIi zamijeniti. U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla. Zbog toga danas prozori. Velik postotak topline gubi se kroz njih. dobro brtv1jenje i s1. vrata i biti besprijekorna. trebalo bi da budu dvostruka. Ako su stari i dotrajaIi. bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni. Dakle. odnosno cuvanja topline pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama.8 GRIJANJE. A neujednaceno grijanje osim sto nije udobno moze i skoditi zdravlju! . . rna kako je raskosno grijali . a ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. a cesto i vrata. pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata. Prema tomu. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz temelje i zidove kapilarnim putem. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji. prije nego pocnete biino smanjuju gubitke topline.~ \~di~ ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora Dvostruki prozor. ~~lt:@[~¥ n~ novu vlagu i tako u beskonacnost. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto prozori sa posebnim iermopan zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise paznje posvecuje brtvljenju. Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova 0# ~ ktJhJft ~rU. pri cemu sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi plastike. Vrata._ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _ - platila kvalitetna hidroizolacija. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature po eijeloj prostoriji. pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema grijanja. t» '1 • PROZORIIVRATA U sirem smislu problematici toplinske izolaeije. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za ~TghM ~~. bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi. razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. nego cete poboljsati i kvalitetu grijanja. Pritom su bolji moderniji prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno. ako ne brtve dobro.

.• ~I . . kupac sam montira opremu. psihijatar «_ . GRlJANJE 19 .... .. i ovako je nsrucio za kupca. smirenje .. Propagandni odjel tvrtke proizvoasce prezentira na kraju cijeli posao na svoj necin. . Na kraju... zatim su strucnjsci tvrtke proizvoaece pokuseti spasiti stvar. .. Oprema je isporucens i montirana . a tada je jedini tztez za.. -sa Napetost Zaprepaf. . Tehnicki biro tvrtke konstruirao je opremu po tom nalogu. .tenje odusevtienie ij azam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost lIu stracije: Nenad Meeava :2 u ~e n o s t i kon a cn o Frustracija .. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je zastupnik tvrtke proizvoascs opreme ...

postavi Ii se OKIPaR iznad hidroizolacije. Sastave ploca treba u svakom sloju polagati na izrnjcnicno . plasticnim dispcrzijarna oplemenjenim eementnim mortovima (oprez: uvijek i sarno na vodenoj bazi). .---------------------------------------------------""""lI *' "____ OKIPOR JE TRAJAN TERMOIZOI1ACIJ:S·l(I::MATERIJAL . njcgova se prisutnost trajno osjcca u svim vanjskim konstrukci­ jama! Ispravno primijenjen i ugraden OKIPOR traje koliko i eijcla zgrada. Nakon vezivanja nanosi se finalni fasadni premaz iii druga obrada u tankom sloju. kod kojih je OKIPOR debljine 4-5 em obostrano oblozcn drvolitom debljine minimalno 2 em. rabic. uz mogucnost lagane obrade i ugradbe. u mokru zonu krova.. TERMOFASADA s OKIPOROM stiti zgradu i od prodora k ise tjerane vjetrom. . sloj OKIPORA polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog betona prigusivat cc buku uslijed hodanja na gomjim ctazarna. E F Umjesto opisanog oslojavanja vanjska obloga OKIPOROM mozc se zastititi i fasadnom eiglom. ali sarno u suhom stanju. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5 mm. zbuei i zidu). U izgradenoj kuci . dovoljno je mehanicki evrsta i trajna.direktno . folija) betonsku kosuljicu debljine 4 em Na medukatnoj ploci.klinovima s podloscima pribijaju na drvenu potkonstrukeiju. OKIPOR se nc vidi.sm rzav anja i pregrijavanja . . :' . a pri gradenju vrijeme je zaista novae. jer kroz te se konstrukeije. OKIPOROM se mogu izvoditi kon­ strukeije koje garantira potpunu zastitu hidroizolaeijskog sloja. Vise od cctvrt stoljcca vlastitog iskustva i dvostruko toliko iskustva inozern ­ nih partnera. Unutrasnje plohe drvolita normalno se zbukaju. Voda koja prelazi preko OKIPORA nece bitno smanjiti . a preko njega . (vlaga u bctonu. Kod sastavljanja ploca. . potrcbno je nckoliko godina..gubc svojom strukturorn adjeljujc i ~titi starn­ beni prostor od nczeljcnih utjeeaja i usrnjerava prosusivanje prema vanjskim dijelovima objekta.. Za ovakve namjene upotrebljava se speeijalni tip OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR.. '. anna­ tumog pletiva (tzv. ugraduje armatuma staklena mrczica. treba paziti da jezgra od OKIPORA bude na rubovima uvijek zasticcna oblogom.uvijek u zoni priblizno jednake temperature.:. One mu daju najuniverzalnije rno­ gucnosti primjene na svim elementima zgrade. uz primjenu zieanog. Za oblaganje i termoizolaeiju fasada primjenjuju se OKIPOR FASADNE PLOCE od posebno stabiliziranog i kvalitetnog materijala (TIP S-3). cije su niti jake poput eelicnih ziea. D B Podove negrijanih i provjetravanih tavana ili dijelova tavana treba vrlo efikasno izo lirati. Za lijepljcnje i prcrnazivanjc OKIPORA postoji niz srcdstava na bazi plastike dispcrzirane u vodi. .rnreza). Nairne. opet u kombinaeiji s polietilenskom folijom. Za prosusivanjc novogradnje ad gradcvne vlage.~to se redovno dogada u uvjetima pri gradcnju .. OKIPOR se ne smije lijepiti niti premazivati sredstvima izolaeijske sposobnosti.bez posrednih slojeva (ljcpenka. Takva sc sredstva primjenjuju sve vise za prcmazc zidova i drva (polikolori . kao C ojacanjc.'. do stropova i krovova. ad podova i zidova. ali . Ispod ploca treba poloziti dva sloja polietilenskih Kod ravnih krovova. gubi najvise topline. nema neugodnih evjetanja i mrlja od salitre iz eiglane pod loge. ali mozda nistc 0 tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc univcrzalni izolaeijski materijaI. jer su pogadniji i manje opasni za rad i primjcnu. Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje sc dobrim izolaeijskim svojstvima. siprokol i drugi). Ploce se potom celicnim glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim slojem istog materijala u koji se. Ako takvi rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i vlagom . . uz podove. koji su najkomplieiraniji dijelovi zgrade. Mi nc ckspcrimcntiramo s varna! Vjcrojatno znate. folija kao kocnicu pari koja prod ire odozdo iz zagrijanih prostorija. OKIPOR je i akusticki izolator. te A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju se troslojne kombi-plocc. Primjenjuju se OKIPOR ploce polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6 em . Prednost OKIPORA su i njcgovc relativno vel ike rnehanicke cvrstocc. Odlican je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno ugraditi uz jos vlaznc podloge. Zbog toga ih treba zasticivati raznim dodatnim slojevima od vlaznih podloga. jer ne rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno osuse. OKIPOR je otporan na vodu. hidroluks sisterni.: . pa sc njima mogu izvoditi i pregradne stijene pri adaptaeiji potkrovlja. Dakle. . garanti­ raju da su prcdlozena rjescnja potvrdena dugogodisnjim iskustvima. . Lijepc se i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim nehrdajucim drzacima. Ovakve su troslojne kornbi -plocc lake i dovoljno krutc. koje sc jednostavno . hidroizolaeija ce biti zasticcna od promjena temperature .

Plocc 5 gomjc strane moraju .2 mm OKIPOR 2 em (5' NOSIVA PLOtA ... Gradski ovinski centar Kula 217.1' H pr ikazuj e primjenu OKIPORA u kon­ . occ i vlage iz podloznog tla._ kisclina rastopila tanku turnu mrezu kad bistc je _ • 1 i prcmazivali! ' u OKIPOROM.5Yt> '" . FINALNJ POD " ~ '2 ) BETONSKA j UICA KO~U· . zane krupnozmatim rcsctanim rn. 6 NOSIVA PLOCA ­ OJAC... = RESETANI SWUNAK OKIPOR PATENT ~ PLOCE 10 em ~ HIDROIZOLACIJA ) BETON ZA PAD . 1) I '2 : 3J 4' 5) ::~~. claz ure za drvo.. ckoloski krovovi.-~--~~ ." Posebno efektno mogu se izvoditi i . CV (31 ~ 2 l. O PATENTPLOCE R (4: ' 3) OKIPOR 5-6 em OKITEN FOLiJA J. . I <J) (j. 0) STROPNA ~BUKA [I Q.. cime sc postize znatna ustcda pri gradenju. Zitnjak bb Prodaja Zagreb. mineralnim sredstvima impregnirane i slijepljcne drvene vune. da bismo ga izolirali od .6 4 em 2 x 3 em x RO M • hlapljiva otapala. gdjc jc OKIPOR oblozcn plocorn od negorive. iIi slicnirn prikladnim matcrija­ Treba primijeniti kvalitetni. (s) J.: £/ . UZVRATIT STEDOM I (2" DRVOLIT 2 em r KONSTRUK· CIJA OKIPOR 4·5 em ~ ~ DRVOLiT 2 em " ~ ! 2BUKA ARMIRANA 2 em l (b ttr.2 mm ELASTIFICIRANI OKI · POR 2 em NOSIVA PLOCA STROPNA 2BUKA L-L ~ $ 2.( 1) DRVENA I ./ / / / / @ NOSIVA (3 OKITEN FOLIJA 2 ) 1 mrn PLOtA 0 2 l. 091)232-144. tzv. podloznc betonskc ploce.rckcij i poda. OKITEN FOLiJA 1 x 0. drvolita.) :i) FINAlNA FASADA .2. PLAST . jer mu gradevinska vlaga nc smcta. :J/ 1 2BUKA 5 mm OKIPOR FASADNI I ~ '"* <t) STROPNA 2BUKA '( FINALNI POD (PARKET) BETONSKA KO~ULJICA 4 em OKITEN FOLIJA I ..~I~~~~~' :::-. Po ovako pripremljenoj podlozi rnofc se hodati. (1 BETONSKA KO~ULJICA . ana rubovima imaju te urcze za medusobno prihvacanje ih ploca. 91000 Skopje. gar ala i slicnih negrijanih prostora treba takodcr izolirati odozdo. 041)231-781. G . ARMIA.!..10 em HIDROIZOLACIJA ZID UNUTARNJA 2BUKA izo lac ijsku sposobnost..~ UNUTARNJA 2BUKA /f\0. CZ..2 mm ELASTIFICIRANI OK I· POR 2 em NOSIVA PLOtA (~ t~EPILO ~ 5 (1) d) OKIPOR )J .. Podovc iznad podruma. cije su povrsinc ian c profiliranim kanalicima za nje vode. To nitro bojc i lakovi. otpada izrada donje.) ). Ploce raj u biti rnedusobno cvrsto sljubljene."l. zclcni. _----------------E KUCU . • / ZID (OPEKA BETON) ... niti mu ti stru kturu (podsjctitc sc: plovci rih mrcza takodcr su izradeni iz ORA). a rubnom trakom od OKIPORA treba zastititi i podnozjezida. -"/ (2 '. POD (KERAM.ts) rr.. 4' fl /5 'f' OPEKA OKIPOR 8.~) STROPNA 2BUKA o Zagreb.rastopit ce sti OKIPOR.~ 3mm . NASIP SLJUNCANI . ijc u nafti i dr. . pom i OKIPOR vec« debljinc (jcr vodc ipak narusava toplinsku iiu). bitu­ _I.. OKIPOR je jedini matcrijal koji se moze polagati i direktno na uvaljani i pijeskom posipani sljuncani nasip preko kojega je polozcna polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI Zagreb). isto kao ~to . uzvratit . ] 3 x 0.. Ovako postavljenom nsxorn izolacijom se sledi jer nisu . uz malo paznjc i voziti kolica s materijalom pri polaganju zastitnog bctona. Hlapljivi IZ tih srcdswva­ ve pare . ' dam i komforom! '0 I I -o: .ANA J. Za ovakvu primjenu su pogodnc 1 d. U tu su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE KOMAI·PLOCE. HU MUS $ 5 6 '4 r FINALNI POD (PARKET ) BETONSKA KOSULJICA 4 em OKITEN FOLIJA 1 x 0 . s vanjsk e strane . 228-435.. izc se trajnost i sigumost od procuri­ 1::. 0 . 231-439 r daja Skopje.: i svi hidroizolacijski slojevi i .2 mm ~5 ' PIJESAK () ZBIJENI .6) OKIPOR 4-5 em DRVOLiT 2 em \6) 2BUKA ARMIRANA 2 em ~ proizvedcne u ' rna (TIP 5 -3). OKIPOR mora biti okrenut prema konstrukciji.. PlOCICEj BETONSKA KO~ULJICA 4em j .

poslovnih prostora i industr ijskih objekata u slucolu kada osta li elementi konstrukeije zotvoroiu pr ostor u koji se sipa PERLIT bez veziva . Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . Upravo to ostvaruje fasada omalterisana PER­ L1TOM po dobi­ vamo zid koji akumulira toplotu . ploco od gipsa 24 em. lrnc juc: u vidu toplotni c t po-.~~::. a istovremeno otporan no kiseline I starenje . kada se PERLIT pr osusi do dubine od 4 mm . aditivi U FAll EKSPLOATACIJE • znatno smanjenje troskovo grejanja • prijatna klima stano i drugih ob­ jekata i leti i zimi • manji troskovl odrZavanja • estetski izgled No bazi ekspondiranog PERLITA (Iogotip) "TERM IKA' (Iogotip) j e razvila sledeei p roizvodni program PROIIVODNI PROGRAM IA GRADEVINARSTVO • EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot­ rebljava se u slobodno nasutom stanju kao termo i zvuc no izolaeija.:. mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at­ PRIMENA PERLITA U FAll GRADNJE • usredo u odnosu no eelokupne troskove (tanji zidovi. gde se od termoizolaeije zahteva : cvrstoco no prit isak. manja pee zo eentralno grejanje). EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan. podove I plafone objekata .:.:. Primenom perlita P1 i P2 pos nze se TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih.: :. kao agregat u termo i zvucno izolaeionim betonima I m alterima .:.:.:.:.:. To­ plotno izolaeija treba do svede te gubitke no sto nizi nlvo ..:::'::: ::::. Ovakvim postupkorn postize se termo i zvucno izolaeija spoljn ih zidova. a istovremeno ooktertotoskt sterilan . • U c c r-osu no d ruge gradevinske I o . a uz to i izrazito skonorntcnl. . SUPERBET J. e' ja le . sirovina perlita je daeitna iii andezitna staklasta meso. Odrzavanje tem­ perature kuce.B.. mosferskih) utieaja. PERLIT. SUPERBET 2.:::::::: :: :@ : : : .:.011).36 MPa • Vrlo c obro to plotn a i zvucno izorc c sc . d eb ljina SUPER MALA od 4 em iii PER .. puna opeka 32 em . Niski " t CSKO o d rZav a nja . PERMAL 0. produznl molter U1 em . • PERMAL zo malterisanje spoljnih i unutrasnjih strano spoijnih zidova gradevinskih objekata .:.:.:.:. giter-blok 28 em. • orzo gradnja. . ?::RMA L 1.:::::. loki beton 28 em . po u stanu Ierne: uvek prijatan oorcvok.: : : : : :: : :: : : : : : : : :. sljaka b lok 24 em . o -oornos! no oozor i star­ enje .A LA od 5. 5 posta vezone vode . poslovnog iii drugog prostora (grejanje) zncc: ravnomerno pokri­ vanje toplotnih gubitaka kroz spoljne zidove.: :.:::::::::::::::::::::::::::. Fasadni premaz mora biti vodoodbojan ali poropropuston . manja grejna tela.:::.::. stone . a nanosi se ruc no iii mostrski s tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom sloju. U letnjem periodu fasadni perlitni molter spree avo zcqrevonle zidova. a nanosi se lsklluc lvo rucno u vise slojevo . TEHNICKE KARA KT ERIS­ TlKE Perlitni malteri su izradeni od anor­ ganskih materija i imaju sledece osobine: • I(o e ieijena t toplotne provodljivosti no iO"C: SUPERMAL 0. • SUVOMESANI PERLITNI BETONI SASTAV: cement (JUS . U hemijskom pogledu sirovina sadrZi vise od 65 posta sili eijum-dioksida .3 em nonetog no spo ljnu fosa d u odgovaro debljinomo : i< reeni molter 36 em. lake malterisanje • rnoqucnost malterisonja i ugradnje perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj rnolstor".:.69 M Po. To treba uraditi nakon 15 dana . PERLITNI BETONI za termoizolaeiju: podova.:.:. • Perlitna fosoda mora se zostitlf od a tmos ferskih ut iea ja jednim tanjim siojem foso d nog premaza . e o rouzrokuje koroziju . Takvi su zidovi prijatni i topli.. Po karakteru proeesa ekspandiranja vidi se do je ekspandirani perlit terrnlcki umiren materijai.:.: : :: : : '::: : :': : : : : : : : : : : :. Postupci nanosenja ova dva maltera se znccojno razlikuju i proizvodae ih daje stampane no vroccrno u kojima je pakovan molter. kao i protlvpozorno zcstlto kon­ struke ija . neosetljivost na hem ika lije.. neagresivan. VRSTE PROIIVODA: SUPERBET 1. upotrebljavaju se tamo.":. Ekspandirani perlit je terrnlckl proees oslobadanja vezone vode no tem· peraturi oko 1200°C.091 WjmK. PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz sirovog perlita tehnolosklrn proeesom ekspandiranja .:"""'":.:::: ::::. beto n 60 em. • SUVO MESANI MALTERI SUPERMAL zo mal terisa nje spo ljnih zidova. Geoloski.:::.: : :. Per It PRIRODAN I EKOLOSKI CIST IZOLACIONI MATERIJAL Sigurno ne treba posebno naglasavati od kolike je voznosn topiotna i zvucno izolaelja objekata.Cl .:. 1 v STEDI ENER IJD ::.081 Wjm K • C -sroc o n o prit isak: SUPERMAL 0. plafona i ravnih krovovo ..

te zo proclscovorjs vodo i t ehriotosklh tekucinc.. zovrsn i sloj :. PF 3) se koriste U: hem ijskoj. • SUPER SET 3... 71000 SARAJEVO. a po • .se r-ioze i orm iroti ali poe~ : ~ ormoturom. Ranka Sipke 5b.=::""=. 'Jegova primeno elimi nise _ . meko I mora se minimolno sed a m dono zastititi od svokog meho ­ niekog opterecenjo i od noglog 1.:: . koji ce svoju prim enu noel u p roc isco vc nlu otpadnih vodo . Ugrodivonje se vrsi rozostironjem mose perlitnog betono i izvla eenjem metolnom rovnlccom po vodilicomo koje su radene od ist og materijalo iii od meto lo . uzgoj c vs c o u industrijskim uslovima ..:: : <:: ::>\/0 (tekstilni podovi) gde .~ o c o plivajuc eg podo ltd. leI.08 4 1. Op tim o lne temperature primene su: od + 5° do + 35°C VRSTE PROIZVODA SUPERBET 1 SUPERBET 2 SUPERBET 3 0 .. 303-343 . Preko njega se izvo di zastitni cementni . ~ :: J '1i pod i sl. Ecanski drum 4.::~ .. Ukrotko .1 25 25 pokriveno sklodiste odignuto od podo godinu dono u neostecenoj fobrieki zotvorenoj ombolozi .A . :.\JAPOMENA SUPERSET proizvodi su suvomesoni.:. svudo gde je potreba zo eiscenjem zogodene okoline .grodnje u podove = .._..: -.-a c njo . (062)34-639. se primenjuje no . .108 2. : : :. .72 CN/moK) : ~ :: :? • tem p ero turnog ~ ~ .a izolo c ijo .a ~ e . : . SKUPLJAC SLJAKE . koo dodatak zemljistu zo uzgoj sobnog bilja . Ako sluzi koo IC KI PODACI : .: ~ suseru o . Nokon mesonjo od 2 do 3 minute dobije se penasto mosa p erlitnog betono . Pored podova pr imenjuj e se kod rovnih krovova zo podironje i termo izolo c iju. lelefaks (023)44-303.·c d nje slojo zo termlcku . . Ugroduj e se i c: _ e oez posebnog fiziekog _ : : ::'1c c ojnije ne opterecuje _ (350 do 600 kg/m J ) .( 0 3 em . SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. trajno pobollsovonle agro­ tehniekih osobina "tesklh" zernlllsto.~ d e se trazi izro zit o dobra ::-. leleks 15523.072 0. Zo sve informo c ije 0 primeni p erlitn ih moltero i betono struenj a ci 'TERMIKE' iz Zrenjan ina 'lam stoj e no raspolo ­ gonju.5 300 0.va (kerornicko ploc lce. Predslavni~tva: - l · ~­ _ STA KUPITI ' PROIZVODI SU HEMIJSKI NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU KOROZIJU.2 450 0.J direktno postovlio no . "TERMIKA" .)::T 2 se primenjuje u podo ­ : ec e nosivosti (hole). gotove suvorn esori e perlitne betone : SUPER­ SET 1. a no pritisok (M Po) :: ::: ::-e ~ ' n s k o moso suvog ::. : " · cd ostalim vrstamo : .: ::<J T SETONA U SLOJU ZA ._ ~ ( j e zo transport.. :::-: . tel.:: ':.) gde se .e -n molteru . Moso perlitnog b etono je penosta. . U njih se ne dodoje nisto sem 'lode ..: ::: <d T SETON kao . u po­ • ih krovovo . Time ce 'TERMIKA' umnogome doprlneti borbi za oeuvonje covekovs sredine .~ .novo gen­ erocijo perlitnih prolzvodo. . . svojim tehn iekim savetima i besplatnom instruktazom no objektu ugradnje. (023)43 -020. dovoljne nosivosti I zbijenostl do prim i op­ t erec enje od nodgrodnje. PF 2.(ROVOVA imo niz .J TERMIKA preporucuje gotove suvornesone moltere SUPERMAL i PER MAL. faramac eu tskoj industriji. . e OI i kero rnlc ke plocice u .. u sebi sjedinjuje dobre osobine terrn ozvucne Izolocije I nosivosti.-· o frakcijskog betono u . godine ocekule se nov proizvod 'TER MIKE' . ~ . dugi vek _ : ~ -: a ost kva lit eta .J _ . koji su uz dodatak potrebnih kollclno 'lode spremni zo ugrodnju. L.Dru~tveno preduzece za proizvodnju i monlazu ler ­ moizolacionih materijala 23000 ZRENJANIN. zagadenih jez era i mora . Preko njego se ~ _. 'TERMIKA' besplatno obuc ovo kodrove za rod s p erlitn im proizvod ­ ima u gradevinarstvu.:: .primenu nalozi u livarstvu. hortikulturi (zo ozivljavanje reznlca) . Podloga mora stititi perlitnl beton od podzem ne 'lode i difuzn e pare . (071 )655-605 62000 MARIBOR.' zo 5 em - debljine PVC-vrec i (kg ) 1. postupite strogo po re cepturama i uputstvima prolzvodo co . PRIPREMA je krojnje jednostavno: vreco SU PERSETA se sip o u m esoucu od 100 I i dodo potrebno kolic ino 'lode od 12 do 171. Pcc otkorn 1991. : . obavezno preko njego Izvestl kosulilcu sitnofrokcijskog b etona (pllvojuci pod) .: --C)g b et ono (kg / m J ) :: e t to plo tn e provodljivosti - : :.-= " b et on.02 17 17 600 0. Du~ana Mravljaka 27. obzirom do je e zostlcule ormoturu od - podlogo pork etu iii tekst ilnom podu. .9 10 10 1. gl .1. zo izdvajanje nezeljenlh primeso u livu putem zgusnjovanja i koaguloclje sljoka . Pri pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek sipoti ceo broj vreco .~..-. Pored PERLITA kojl se prlmenjuje u grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi : AGRO PERLIT . leI. zo rod. Zo dobor kvolitet izvedenih ro d o vo pod logo mora biti c tsto.primenjuje se u poljoprivr edi.:. Moze sluziti koo direktna podloga za kloslcni porket I ker­ ami eke pl octco .. FILTRACIONI PERLITI (PF 1. prehrambenoj.clr o (m m / mIl O °C) O _ : ~ =. regulisonje voono-vozcusnoo rezima u tlu. kao pornccno sredstvo za filtraciju. po zohtevima ooqovorojuce tehnologjj e . Ukoliko se odtucite do somi spravljate moltere i betone.

stedn ia sno je ostvarena pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef ini jeg energenta . . . Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dol aze do vlastite racunice sto je najjeftinije. d/kg = .. Tako npr. dI1 = .63 kWh. istraz ivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce el ek t r icna en­ ergija. us pore duj erno koliko kosta jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja t og energenta na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije . Dakako.91 kg ovog plina.zemnog plina . ELEKTRICNA ENERGIJA Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . on je posljednjih deset . izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek. Pritom se cesto uzimaju krivi oda ci za ogrjevnu vri­ jednost sarnog energenta iIi se ne uracunavaju tr asportni t r oskovi j st u pa nj isko­ ristivosti.. a za ekvivalentni izn os topline od 11. d/I 1.63 kWh. Cijena ekvivalentnog iznosa je da k le 1. ek vivaleritn i iznos. lozivog ulja i slicno. is· \'o grije na kruta goriva . ogrjevnog drva. te tada medusobno usporedivati isti iznos topline .26 kWh.16litara pa j e ta x ije na (dina r a po litri) ekvivalentnog iznosa topline 1.63 kWh.tj . Ogrjevna je moe 1 kg ovog goriva oko 11. d/m" = . U nasern slucaju ekvivalentni je iznos od 11. Mi uzirnamo u obzir sve te faktore . Dak le.. 5: EKSTRALAKO LOZIVO ULJE Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega u s ored i 'a i. dl11. treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energij e po sk pljoj i j eftinijoj tarifi te pomnoziti sa 11.. Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elek t r icnom energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao dod a : izvo opline izgubiti prvo rnjesto. ie r neki potrosaci placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodis t rib iv ne rnreze. PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN) Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. ZEMNI PLIN Mada i taj energent cesto poskupljuje. Dakle. indusiriiski zahuktali razvoj progutao je oko 4000 milijuna iona naite i viSe od 2000 miliiuna tona ugljena. Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je sku po jer po novom tarifnom sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika ..25 m" zemnog plina.16 x .63 kWh treba 0. ak o imate rno­ gucnosti mozete odabrati najjeftiniji energent.63 kWh. pa za ek 'i a len t ni iznos treba 1. 24 GRIJANJE . bare m dv 0 shj ed ecih ener­ genata : • zemni plin • kruto gorivo • propan-butan (tekuci naftni plin) • lozivo ulje • elektricna energija Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora... koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9. Cijena ove energije razlikuje se po republikama i r egij a rna. Pcstoje manje boce od 10 kg tekuceg plina i one vece. Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena .. 0 ina uvijek bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i reta r zernnog plina.3 Godine 1987.25 x .63 kWh a 1 kg = 1.63 kako bi se dobio iznos cijene je dnog k vi -a lent riog iznosa topline za rubriku 2 u tablici.91 x . dl11... Tako je dakle 0. KOJE GORIVO ODABRATI? Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce bir ati .

a ova metoda obuhvaca sve vazne po­ datke i daje medusobni stvarni odnos .23 x . do 1989. d/ll._ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? _ UGLJEN I OGRJEVNO DRVO Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da mozete sami tocno izracunati . Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak • zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba ga iz niz a razloga maksimalno koristiti • skupini jeftinijih energenata pripadaju jo s ugljen. Elektrlcna energija dnevna • skuplja nocna • skuplja t. Za ugljen je dakle 2. GRIJANJE 25 . LollVOUlJ[ 3 (El ) PROPAN BUTAN [TNP) EL ENERGUA t<.oztvo ulje (El) Zemni plin Propan-butan (TNP) Ugljen 3 75-86 75-86 75-86 58-63 20-30 10-20 Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova grijanja.. te lozivo ulje (posljednjih nekoliko godina) • elektricnu energiju kao najplemenitiji energent. koji se dobiva nakon slozenog tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.....63 kWh . Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog ugljena oko 5. Podaci pokazuju da se za potrebe grijanja kod nas najvise koristi upravo ogrjevno drvo u kombinaciji s ugljenom.lSA CUENA flAzLltrnHENERGENATA U PERKXJU 1980·1969 Dijagram odnosa cijena rezticitln energenata u razdoblju od 1980. odnosno cijene raznih energenata..koliko novca za isti toplinski ucinak.lCNA 2 KRUTO GOAIVO (UGLJEN) ZEMNIPlIN 1 1980 1961 1982 1963 1964 1985 1966 1967 1968 1969 D1JAGRMI ODt<. USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA VRST GORIVA Priblifna cijena ekviva lentnog iznosa top line d/11.koloni 6. Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne odnose u .23 kg tog energenta.2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2. d/kg = .63kWh 5 Koliko novca za isti uclnak 6 4 96-98 . godine.63kWh 1 2 Troskovl prijevoza (za elektritnu energiju uzet je pausal u %) 3 5-10% Stupanj iskoristivostl Stvarna cijena (2+3) 4 d/11.

gr ai .. aris Jela Bjeloqoricno drvo Po 1 m 3 sloz e drva (KWh) Dr . ~ : : ~ . To je pocetna faza u kojoj se zbog zrace . kao ugljicni die'. U pocetku sastavljeni od teze zapaljivih komponeriata.9 ) i. .\1 " ce oblije to ih u prostorni metar vise stane. "<1._ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? • KOJE DRVO ODABRATI _ Osim goleme koliCine poiroiene energije vise od 40. - 0 -R\ A • FAZE SAGORIjEVANJA OGR [ Predgrijavanje._ . Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L.: vlaga. kao ugljicni monoksid. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevn ih c. L : :. Tabelami pregled ogrjevnih vrijednosti pojedinih vrsta ogrjevnog drva.. Za njihovo potpuno izgaranje potrebno j s • -e- a 5e Ovako izgleda proces sagorijevanja drva. vrlo intenzivno do az pod uvjetom da muje temperatura veca od 150·C. dok na povrsini drva nastaju pukotine kroz koje izlazi . .- .. Najcesce ~ e .i i hrast) irna u jednom prostornom metru ogrjevnu vrijednost oko 2100 :1\. temperatura drva polako diie i to : ­ prema unutra. U procesu predg­ jos ne oslobada. lopola Brijest Vrba Omorika Bor.. Izgaranje plinova. a manje ostale vrste. U prosjeku moz erno zakljuciti da ogrjevno drvo (bukva. jer su gotovo dvostruko slabiji nosioci energije. - • \(1 . ali nisu i dvostruk c : 'C ' : ' ·:i.• :.. - - . e mravlja i octena kiselina i slicno.ornadi znatno smanjuju kolicinu. vee se sarno trcsi pri susenju.:: ' polako prodire toplina sve do njegove jezgre. me ta­ visokokaloricni katrani. izgaranje plinova predgrijavanje 26 GRIJANJE I . : iaj e bukva i grab. OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA VRSTA DRVA OGRJEVNA VRIJEDNOST 1 m 3 volumena (KWh) Breza Bukva . Kad se drvo osusi. ~ i : vrba.~ ' . grab Hrast Jasen Jablan.000 kemijskih spojeva koje danas primjenjujemo sadrii stetne sastojke po ljudsko zdravlje. dok razni nepravi l r i i ~: i l. Crnoqoricno drvo Cetinjace 2700 2800 2900 2900 1700 2800 2000 2100 2300 2000 1900 2100 2100 2100 1200 1900 1400 1500 1700 1400 -. • _ kretanjem toplog zraka.vci i pr ek up ci nude..-. Vee pri 200·C ubrzava se p ­ vrlo lako zapaljivi plinovi.j vaznije je da ne nasjednete nekirn jeftinirn vrstama kao sto su jablan. 3. cjepa ni­ . metan. e. ponaj p . U tom procesu zagrijavanja-susenja. pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu.

pa s t oga i ve ci dio ogrj evne vrij ednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo visokokaloricni pJinoviti sad rzaj i. Zacijelo ce mnoge iznen aditi cinj en ica da vise od 80 po sto drvnih sastojak a izgara u plinovitom stanju. mada cudno zvuci). Drvo je od svih krutih gor iva najbogatije plinovitim elemen ­ tima. Takvo drvo zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva koje ima obicno do 15 po sta vJage. ) Za upo sredbu navedimo podatak da kod najboljeg krutog goriva . Na oba nacina ident. U protivnom zaostale goriv c cestice otici ce nei skoristene zajedno s dimnim plinovima u atmo sferu. (U drugom svjetskom ratu. te ostali nesagorivi sa stojci i dusik oko 1 posto. Zavrsetak tog procesa u hioloskom srnis lu id entican j e pro cesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi . Dakle. odnosno kisika. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih sa st oj ak a treba osigurati dovoljnu k olicinu svjez eg zraka. treba spomenuti da se pri sagorij eva nj u drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. a i uno sto GRIJANJE 27 . I tu vrijedi pravilo da ce se proces sagor ijevanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se sprij eci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.. Mnoge ce iznena­ diti da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem. dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina. Prerna tom e. na istocnoj fronti. SAGORIJEV ANJEM DRVA . kako bi drvo potpuno sagorj clo .plinoviti sastojci iznose sa rn o 3 do 10 posto. Izgaranje drva. drvo n e saddi su mpor. drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje . dugi plameni j ez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Svi s a s­ tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacij e (u gljicn i diok sid.icno se zatvara prirodni kruzn i proces. voda. Taj dodatni zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranj e bilo doista potpuno._ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? _ Praces izgaran ja goriva je kem:. Drvom se mogu Ioz iti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome prilagodene. On izgara pri dovodu dovoljnih kolicina zrak a potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. U sam om drvu sa d r za n i su slij ed eci elem en t i: ugljik oko 49 posto.antracita . min erali itd. voda oko 6 po sto. sekundarno sagorijevanje. Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluz iti za ogrjev. gdje u procesu izgaranja sagorij evaju plinoviti sa stojci na stali kao proizvod u procesu toplinskog rastvaranja drva . primarni zrak energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J. Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi. sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. kisik oko 44 posto. Osim vee naved enih prednosti zast. k oja se u nj emu (drvo je zapravo golemi pretvarac en ergij e sunca) skupljala godinama. Dakle. a tek nakon susenja uno postaje ogrjev.~ {lJhdut'iJuJ gorivih saslojaka nekog odaoanje topiine.a U2 Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka (i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.sko ve ztUl. Ono s to je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. pa se tako odrzava ravncteza ugljicnog diok sida u atmosferi.ite okoJine i potpunog izgaranja.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. pa se nje govim iz garanjem ne stvara stetni su m por n i dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zasti ti covj ekove okoline. Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria. drvo treba kupiti barem godinu dana ranije.STITIMO OKOLINU U procesu sag or ij eva nja drva oslobac1a se odrcdena en ergij a .

U prosjeku treba ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena. zato ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva.sumporastu i sumpornu kiselinu). dakle i puno ostataka pri sago­ rijevanju. magnezijem. vrsti tehnologije. pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. manganom . : IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 KOLUBARA (30-60 mm) 23 KOSOVO (0-30 mm) 23 KREKA VELENJE (0-35 mm) PLEVLJA 33 29 34 11 15 2. taj pepeo je bogat kalijem. iid. Ako postujerno priblizno odnose 1m 3 drva = 2100 K\Vh = 210 loz ivog ulja = 450 kg mrkog ugljena . i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom trzistu preostaje nam mrki i lignit.6 0.A (60-100 mm) 62 67 46 47 40 35 44 49 43 ELEMENTARNI SASTOJCI U POSTOCIMA SUMPOR 4.9.4 0.1 0. I mnogi nasi gor st aci u alpskim predjelima. Usput. 28 GRIJANJE . ako ne vjerujete meteorolozima.0 2. Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena.7 2. vlaga. Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela. pa je odlicna hrana za razno cvijece i ukrasne biljke. pa ima m nogo \. dusik (N). Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki uglj en korna dne granulacije.lako cerno izracunati sve ostalo. Lici. obratite paznju na podatke 0 sumporu. a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu. : : 205C 27 13 12 24 42 37 I ~2S _ 2Ti _ ~- _ NAB A V A OGRJEVA Obicno se k aze.1 3. Briket koji se kod n as moze nabaviti obicno je iz uvoza. nacinu filtriranja i slicno. Gorskom kotaru.. najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijedn ost. SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA VRST A UGLJENA UGLJIK iBAR (10-30 mm) RM.3 posto). Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sasta vu i ogrjevni m vrijednostima nasih ugljena. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s vlagom . Kopaoniku i drugdje . or a .7 3. i njih treba uzeti s rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa. tvrde da mogu prornatrajuci poje­ dine zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati k akva ce biti zima. a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka. pa tako i mi navodimo sarno neke podatke.7 9. Nairne. no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene. ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim plinovima. zeljezom i raznim fosfati rna.9 1. .: ~30 ~: ' : ~~ . SU cijenu nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ug ljena. Kameni ugljen ima visok postotak sumpora (Rasa . pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane u Plominu na kameni ugljen iz Rase.4 PEPEO-SLJAKA 21 9 15 15 19 19 24 16 16 9 VODA·VLAGA 1 OGRJEVNA VRIJEDNOST 1 TONE UGLJENA(kWh) 7550 8080 4 23 20 22 31 12 15 22 31 53 48 BANOVICI (5-15 mm) BREZA (5-10 mm) MOSTAR (0-10 mm) ZAGORJE (0-35 mm) KAKANJ (5-10 mm) ZENICA (10-30 mm) TRBOVLJE (30-60 mm) 4920 5C (J() ~ 300 sssc 5. pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima .6 0. preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega mozete uz barem 20 posta dodatka i preracun avanja u drugu vrst energenta dobro ocijen iti koliko treba nabaviti drva il i ugljena. .3 1.2 0. • KAKO IZABRATI UGLJEN Kod golovo svih energenata garivi su elemenli: ugljih (C) i kisik (f f).3 0. ie niz negorivih oslaiaka. Lignit je dobar. a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci. a u rnanjim pas­ iocima i sumpor (5). kalcijem. No. lako onima u Americi. Dakle._ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? se skupi treba sacuva ti.9 0.

ricne en ergije 16001 loz ivog ulja 3. 1m 3 ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg mrkog ugljena za prosjeean stan od 60 m 2 u kontincntalnim krajcvima je potrcbno: 7.6m3 ogrjevnog drva 15.960 kWh elekt. Uobicajena je kombinacija • oko 80 posta ugljena i • oko 20 posta drva za potpalu. Mala kalkulacija spomenutih energenata. odnosno priblizno • 3200 m 1 zemnog plina._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne sezone potrosili ukupno • 3000 litara lozivog ulja • 30. sto yam se bolje isplati! _ Proces izgaranja je kemijska reakcija kod koje se stuara • ugljicni monoksid-dioksid • sumporni dioksid • dusicni oksidi • vlaga • organski spojevi • teski me/ali i . buduci da je rijec 0 znatnim ustedama .000 KWh toplinskog ucinka ili elek tricne energije (kod elektrokotlova ili termoakumulacijske peci). . a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca kolicina. ali ako koristite butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju. Drvo nema sumpora. orio ima sarno 40 posta svoje uobicajene ogrjevne moci. li}~!I/r ! "ri.45 t mrkog ugljena GRIJANJE 29 .i~ O :>U !\] i~. Jasno. jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage. jasno ce yam pokazati da je kruto gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Zato.drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili prije ogrjevne sezone. pa ne ok lijevajte. tada yam treba od krutog goriva • oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena ili • oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje ." • prasina i 51.5 posto. nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje). a pepela je sarno 0. iO - :> 210 I ekstralakog loZivog ulja ~ 2100 kWh \ ~.

Osirn pre rna vr sti goriva. a zrak op et zagrijava ljud e i predm ete u pro storu . peci se mogu sistem atizirati i prema nacinu odavanja t opl ine. Ipak. U takvim slucajevim a i j edna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u glavnoj prostoriji u kuci iJi sta n u . za sticeno sti i budi u nama neke zapretan e atavizme. i eentralni s istemi s a drze oba ta na cina. Peci djcluju brze . U pr a vo se zbog toga uz nj ega e rn ocion a ln o vezuje veciria Jjudi. pa prem a na cin u gradnje itd . cim pe e proradi osj ecarn o toplinu. vodcnj em tako da se zagr ij a va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija. Na kraju. drvo s la bo izgara i od grija nj a ni sta. Opi sat cerno ih p r ema pribli znorn r edo ­ slij edu kojim se razvij ala tehnologija zag r ij a vanja Jjudskih ob it ava lis t a pri cernu treba odm ah nagla si ti da i naj starij a rj esenj a predstavlj aju s t a la n izazov ener­ getiearima. N ama se najlogicnijirn eini izlaganj e po pov ijesnom prin cipu . pec je uvijek dobrodo sla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara na eentralnom sistemu iJi n estane goriva. kada treba zagrijati sarno j ednu prostoriju. neekori ornicnije od sis tema centralnog grij anj a.). KAMINI Kam in je zapravo dj elorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. kamin j e i n ajn eekoncm ieniji n a cin grijanja. t eku ca i pJin . Nairne. odsjaj pJamena na st r opu. Dakako . a to je takoder pitanj e udobnosti. a postupno . ta njihova negativna os obina ponekad se pretvara u prednost. l ako su. sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cu n at i za zagrijavanje vod enjem topJin e. Takav kombin irani na cin je najprirodniji. druga n e t ek uc e gorivo iIi plin (ak o j e na ra spolaganju). Pu cketanje vatre . Njegov stupanj isko­ ristenja topl in sk e energ ije j e vrlo n izak. Nazalost. nabavkom jo s j edne iJi dviju rj esava se grijanje i ostalih.ern na kruto go­ rivo.L OKALNl l ZVORl TOPLl NE Mn og o je r a zloga zbog kojih obi cn e peci jos dugo nece izaci iz u potre be. Naj cesca GRIJANJE 31 . nagla sak je na rj esen jirna k oj a odgo varaju bar vecin i zah tjeva st o se postavljaju pred moderno grijanj e. pa cak ni ljudi koj i do ista ziv e u blagostanju ne m ogu sebi d opustiti luksuz da se grij u sarno kaminom. treba imati na umu da danas postoj e peci n a sva poznata goriva : kruta . U svakom pojedinom slucaju na stojat ce rno dati i sve ostale rel evatri e informaeije . pa se tako postize flek sibilnost u pogJedu izbora goriva i ekonomi cn ost u sirornastvu : grij emo se onoJiko koJiko si mo zerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi n ajjefti­ nij e. aJi su in ertn iji. Pritom j edn a pe e moze biti na kruto. nekome se m oze ciniti udobnijim pueketanje vatriee i r ek rea cij sko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena n egoJi ovis nost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJj ivim automatiziranim uredajima (i spacija listirna za njihovo odrzavanj e) iJi suha klima radijatorskog grijanja. i konvekcij ski. ali i raz l icite kon struk cij e lokaJnih izvora topJin e kojim a kao energent slu z i ele k t ricn a st r uj a. 'I'rece (iako cesto ne i najmanj e v azrio ). pa se kornbiniranj ern tradi cion aln ih i su vre m enih saz rianja n eprekidno javljaju nove konstrukcije koj e nastoj e odgovorit i dana snjim zahtjevima . a treca elek t r icna. te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. pa odmah. i individuaJno sh va ca nje komfora je raz licito : iako se opcenito sm a­ tra da je eentralno grijanje najkomfornij e.PEel . zatirn prema brzini odavanja toplin e i nj en e akumuJa eije. cesto j e ekon omicnij e naloziti pee n egoli ukljuciti eijeli sis­ tern centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja. sve to s t va r a po sebnu atmo sferu sigurnosti i blago stanja. lake se pod pojmom pee n ajces ce podrazumijeva pee s lozi st. t op lin a d ir ektn og zra cenja. gubiei sistema itd. ponajprije zbog pro­ zdrlj ivos ti goriva. tj . 4 Golovo svi spojevi koji nasiaju u procesu izgaranja imaju neko slelno emisijsko djelovanje. op cenito u zev si . mnogi koji otkidaju od usta k ako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jedno stavno nemaju dovoJjno novca da ugrade i pri licrio skupe in stalacij e eentralnog grijanja. fleksibiJnije . TopJina zr ac enja c sjeca se tek k ad sist ern postign e svoju punu radnu t emperaturu . Osirn toga. a umje sto romantike ostaje zadimljena prostorija. vr Jo se ce sto kamin i li dimnjak izvedu krivo : dimnjak n e vuce. S druge st r ane . (drvo iIi ugJjen) . peci nas griju na ob a vee sporrienuta nacina: zr ac enj ern kao i sunce. a onda j e ona ve e manj e zn ac ajna . Najce sce.

cirkulira (r azvodi se ) prostorijom i li se cak vodi u susjedne prostorije. Kamin se dana s vecinorn gr ad i k ao dodatni izvor topline uz centralno grijanje. Kamin se n e moz e prikljuciti na bilo koji dimnjak. Pri izgradnji treba postivsti ove odnose greska je da mnogi kamini n emaju dovod svjezeg zr ak a u loziste . Drugi naj eesci uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzion ir a nom i l i pr evise odm aknutom loz istu u odnosu na dimnjak . t a x o d rnozerno biti sigur­ niji u njegovu pouzdanost. Dakako. Rasprostranjen 32 GR1]AN]E .00 2. cuvenom americkorn znanstveniku. si stemi zraka potrebnog za izgaranje i za zagrijavanje su odvojeni. Postoje i rjesenja za povecanj e stupnja iskoristivosti kamina putem ugradenog sist em a za toplozracno grijanje. slicn o k ao kod kotlova za centralno grijanje.LOKALNI IZVORI TOPLINE _ / / . Nekad. TEHNICKI PODACI Tip kamina Velicina prostorije m3 II ZO III za II va III va Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije em 3m<H<5m H~5m em 66/50/41 84170/45 66/50 /41 84170/45 70/56/55 ANTIKA TIP ANTIKA TIP ANTIKA TIP ANTIKA TIP SMREKA 90 120 170 270 120 25 30 25 30 25 20 25 20 25 20 2. pa se na takav kamin moze prik ljuci t i i n ekoliko radijatora po­ rnocu kojih ce se u sklopu malog si stema centra lnog grijanja toplina bolje rasporediti u prostoru. U starim englesk im kucarna gradenim u proslorn stolj ecu . Postoji i moderna varijanta kamina.20 2. sv ejedno mora funkcionirati ispravno. U ovom slucaju. ljudi se ni danas ne odricu k a mina . Bilo da kupujete gotove elern ente ka min a iIi se sa m ovsk i upustate u gradnju. piscu i drzavniku Benjaninu Franklinu. koji su kod kamina u vijek n aj veci kao i slaba mogucnost regulacije izgaranja.no grijanje VO Vodeno gr/janje H . koji je i pronalazac gromobrana. treba se drzati dimenzija i pro porcij a. odnosno zbog ugodnije a t m osfer e.. radna vis in a. majstori su svoje trikove za dobru izv dbu k a m ina cuval i kao tajnu.00 2. ~o . dok su kam in i bil i pra cti cno najsavrseniji nacin grijanja.. s dobrim iskoriste nj ern topline. a treci u sam om dim nja k u .10 87x55 108x62 87x55 108x62 86x65 I 240 I 350 240 350 300 Dovod svjeteg zraka (ern" Masa (kg) 530 780 570 845 380 ZO Zra{. tovise. Razlog tomu su gubici topline kroz dimnjak.20 2. takav sistem ip ak ce raditi znatno manje ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno gr ij a nj e._ _ __ _ _ _ _ PECI . ion je doaivio znacajne inovacije pa cak i indu strijsku proizvodnju . koja se mjerl od gornjeg rub a lozi~ta do Ispusta dlmnjaka. zrak zagrijan u lozi stu kamina./ -' -' U lozi~te kamina treba obavezno dovesti svjeZi zrak. ca k i kameni ugljen gori u kaminu bez dima i neugodnih mirisa! Usprkos nedostacima. Medutim. Vrlo poznata konstrukcija je i lijevanozeljezni kamin tipa FRA1~KLIN koji je dobio ime po svom konstruktoru. U loziste je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stij en e.

bocn! element PK ..LOKALNl lZVORl TOPLlNE _ Otvoreni kamin ANTIKA ZO Sastav otvorenog kamina ZO Funkcionalni dlo: P .. ..kape kamina RL .plota nad toztstem K1.. I I I I I I _J ·0 GRlJANJE 33 25 .podloga kamina T . ~ I 1 I ~ .strsm]! elemenl 8 ._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEel .regulacijski poklopac I I I I I I I I I / / .. on I --.lemeljna plota KO ...1 ­ I / I I I Dopunska oprema: PP posuda za pepeo KR resetke za loliste iii I I / i e. ~ E c ~ i I I I 1 I '" N ~ . K2 . :2 .obloga lozista H .

sigurnosni ventil.14l16)"-(.. ventil za odzrativanje).. . I I i I I .- - - - - -~..'...podloga kamina T . ..- - o r I I I I.donja limena ptocs PK .- I . da je uredaj zasticen u skladu s vezecim propisims (ekspanzijska posuda. I I I I '. :-:: :. stratnji element PK . feme/jna plota KP· donja ptoc« lotista KIT· izmjenjivat topline H .v P L - ••• . ..-' 55(6 ?1 81(87) t -f _. ?~__ "" 34 GRlJANJE . I / / / / ! / / / / / I / on r .. :.._ __ _ _ _ _ PEer . .:·=.. K2 .: .ptoce nad lotistem K1.LOKALNI IZVORI TOPUNE _ Otvoreni kamin ANTIKA VO Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO FUNKCIONALNI 010: P . '" 1 . Kod izrade projekta instalacija treba voditi recune 0 tome.. :: ".­ -.kape kamina RI • regulacijski poklopac Oopunska oprema: PP • posuda za pepeo Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO TIP 1If. _ r I t ...

FRAN KLI N se maze i obzidati. (kameno m ..oji n iz varij a cij a .Beograd. Kad se presta ne loz iti . a proizv odi se i k od na s (Ljevao n ica ze lje za i tvornica "Plam en" iz Sla von ske Pozege). pa vee p r ed s tavlj a prije la z n i ob li k prc ma pecirn a. Os im sto s luz i k ao iz vor to pli n e. a ima i vra t a za za tva r a nj e lozista. pa j e u to m s rnis lu i k or ista n . .LOKALNI IZVORI TOPLI NE _ Sumporni dioksid 502 koji se javlja pri izgaranju nekog energenia.. • lflf llfrUl fl ff ( je posvuda u svijctu. U svijetu priznat kamin FRANKLIN. vrata se zatv or e cirne se sp recava ci rk u lacija zrak a kroz loziste i brzo hladenje . Os i m toga . pa u va nj sko rn izgl edu p ost.. vrlo nepouoljno djeluje na floru i un istaua.it~.klorofil. T o je uj edn o je d ino podrucj e gdje j e izvoda cu ostavljena pun a k r ea t ivn a slobo da . odnosno smanjuje biljno zelenilo . Kamini KO-KO .J . : ~. i dobro ga u sk lad is t. hez r izik a da se u grozi funk cioniranj e. k oje t r eba n a bavi t i na vr ije me. :() ~::(~~) 1"" ~ f\:: :i.:.:~·:rrrl\!. Kam in i se got ovo isk ljuci vo loze drvom . ka min je i ukra s pro sto rij e.EL:I . Taj j e k a m in vrl o je d nos tav ne konstrukcije. Vla zno drvo n aj veci di o to p line trosi za ispara vanj e vlage. k oja grije p r ostori ju i nak on pr e­ st a n k a lozenj a . Ak umu liran a t opl in a postup no se odaje u pro storiju pa je utolik o taj t ip eko n omi cn iji od p osv c k la sicni h iz ve db i. GRIJANJE 35 .::. cig lom) iii u gra d iti n a d r ugi n a cin pre rna es te t sk im kriterijima vlas ni k a. sva k i oh zid a k u m u li ra dio top line.i t i i os usi t i.

... ' t -­ <0 II) ~l r ­ -..metalni nosec. :..temeljna plo{.podloga kamina T .e . I .:: 1 9:-"._ :. -.. I I I I .donja plo{." .a lozista R ..LOKALNI IZVORI TOPLINE Otvoreni kamin SMREKA .-...' ' . --111 '...regulacijski poklopac Dopunska oprema: PP • posuda za pepeo KR .. I I I I I I I I .1 ._ _ _ _ _ _ _ _ PECI .------­ I I I I I I I . ' :". 1 . II) I L_ _ I I I I '" L I ~ =_ _ _:.. : ...­ I I ..semotne ptoc« t.. za prijecnu gredu nad tozistem I I o N _ I I ..azbestna ploc« .. :: : . • . ~.resetk» za tozist« A .kape kamina RL .( t'_--=---~ 31 .tervol plo{. -:-.:: I I I 1.-.'­ ... K2 .rekuperator K1.a KP ...toplozracni Sastav otvorenog kamina SMREKA Funkcionalni dio: P .. _: ~ 43 ~.1' 77 36 GRlJANJE .

r~ ::: §~~:~ ~>:.'olj stva takvim st a r in sk im na cinom grijanja. a onda nema nikakvog .<~ rt ~ ~ ~. GRIJANJE 37 . odnosno sumpomu kiselinu sto dovodi do stvaranja tzv. Te peci veCinom ne zadovoljavaju navedene kriterije dobrog grijanja.:'~ ~». ali ne i strucna usporedba i..? $l tl>:~~*>: r-: it:.~ . ._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PECI ...:. tako i za grijanje. a li i niskom akumulacijom .' ~f'~P<~F>: ~~. ove kvalitete i funkcije. a mogu se obnoviti i vrlo ukusno uklopiti u svaki interijer. toliko cete se i grijati . t. kiselih oborina. kako za kuhanje. ~ . - £.:::!n ~:{~ .\ '~~J~ f\V t~~ r1~! ~~~~ sirn toga gori lose i d imi i u najbolje gradenom kaminu.~ 1d '* . uz mogucnost regulacije toplin skog ucinka n a jednostavan nacin.. i regulacija je primitivna. Dakle .snj e mora biti suho. treba znati da drvo za . zajedno s vlagom iz zraka stvara razne sulfate. Opcenito .:.LOKALNI IZVORI TOPLINE _ -: :-:X :. Iznimku u tom drustvu cini stari dobri kuhinjski stednjak \aKo je u prvorn r eou nam1jenjen KUhanju.f••.<:~ J:WFDU ~ iZ~ § 1'= :-~:: ~. Parafrazirajuci ovu izreku iem o reci : tko zna cijeniti ugodnost gr ij a nj a drvima.~: _: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama. ~ ~. ek ide prema budali (jer pametan se mak n e)."".. koliko loz ite.: ~ ~ \d:::. pecnicu. Ostale peci ria kruta goriva odlikuju se uglavnom brzim odavanjem topline nakon pocetk a lozenja.:-.: b Sumporni dioksid 502 u atmosjeri. "'. Drugirn r ijeci ma. u rnnogirn je uoma6nstvlma i dan as glavni pa cak ijedini izvor toplin e.J ~ ~ ~ ..} ~ *''. Dobro rijeseriim loaistern s dugim putem dimnih plinova energija goriva se rnaksirnalno iskoristava.:fl. pa su uglavnom rjesenja za Nsjobtcnl]« pee! uvijek su najjeftinije rjesen]e. U narodu postoji izreka da dim . OSTALE PEel NA KRUTA GORIVA :\" a na sern trzistu postoji velik izbor r az licitih peci. njihove su konstrukcije nastajal e u vrijem e -" d ste dnja energije nij e bila primarna pa se moze reci da standardne peci na kruta _ riva nisu osobiti s t edise.

LOKALNI IZVORI TOPLINE _ Iz rijec7wg industrijskog bazena (INA.' . Ipak. pee se dirni i zagaduje prostoriju._ _ _ _ _ _ _ _ PECI .eba imati na umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrno sfe ru.a 1u: u vanjsku atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje regula cije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova.' dimnjak. _ ' . : .. uslijed zagrijavanja st ruj i ~ ~ .. U ci­ lindru se nalazi vrlo pro strano lozi ste. . poznat pod nazivom ENERGETIK. KOKSARA. i t ih goriva.. iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanj a. opet slabo gore. € lazi hla­ dan a gor e izlazi topao zrak. . kako iz ko i regu­ -ogoria . Osim toga. prikladno za r azlici: ' . Pee na taj nacin stvara cir ' . radionica. lacijom i prikladna za grijanje stanova. upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje. 38 GRJjANjE I .. ' . sk la . _ kad se loziste intenzivno grije. ' ine odlaz i u slucaj u visirn zgradarna) tro si mnogo goriva.zgr a dama). •_ ·ed be. . TOPLANA) izoaceni sumporni dioksid. je r naj v . Pee je cilindricncg oblika. od kojih je danas 71 posto bolesno . i k r oz koje i onih nize kaloricne vrijednosti. a vc • . slucaj da povrsinska temperatura.:. uvelike uliece na . ' :: -: ' . . ':? ~ _ rse sto je cesto .0 tesko pos­ tici kod manjih peci . brojna mala lozista i dimnj aci vis . nuzdu. prelazi gran ic ~ : C. .. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . i toplinu po prostoriji. Oko cilindra su zavareni ~.J ...­ :: Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda cijevi. -·. izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at tip. Fleksibilna je u pogledu ucinka. _. a ak o vu .• _r isu ta n tek nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj eve r ~ • ·m a. odnosno kisele kise. _ '0 dirnnjak dobro ne vuce. bar djelornicno.sume Gorskog koiara.

a druge (hladnije) dijelom koji gleda prema zidu. sto je ekonomlcni]e i cesto se upotrebljava. C) Kombiniran/ sistem sastavljen je od elemenata sva tri prije spomenuta nsctns. .­ -- - . ! ~ 1.. KALJEVE PEel Kaljeve peri isk or istavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izga­ ranjem drva. Vodoravni kanali su u sredini kamina. a u drugima padaju. odnosno ugljena (do najvise 80 posto ). c!:!J -" . D . dakle vise zagrijati prostoriju a manje zid iza peel. ~ GRIJANJE 39 . dimnjak ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni ugljicni monoksid. a dragocjeno im je svojstvo akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje: Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri . te oni veri dio top line predaju samoj peri. Ekonomican je / cesto se upotreba. Prednost tog sistema je da se cijela povrslns peci jednolicnije grije. a sistem ekonomicnljl od horizontalnog. ' jE . no to je n eizvedivo iz prakticnih razloga : peri bi morale biti nerazmjerno velike. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno loz iti. B) Okomlta cirkulacija ­ topli pI/no vi u nekim se kanalima uspinju. Slicna je spiralna cirkulacija._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEer . D) Kombinirani sistem na jednoj niskoj kaljevoj poet (zatvoreni kamin). no s dodatnom spiralnom stazom."\ lI. razliclto usmjeriti grijanje. Znacajno je takoder da je kod okomltog sistema moquce voditi prve (tople) kanale dijelom peel koji gleda prema prostoriji. Time je znatno pro­ duzen put kojim se k recu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak . I ~-~ ~. a okomiti u bocnim dijelovima. Put je malo duzt. Ekonomicnost je manja nego kod ostalih nsclns i danas se rjede upotrebljava. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik. Drugo svoj st vo ostvareno je velikom masom. vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.LOKALNI IZVORI TOPLINE _ NACINI IZVEDBE CIRKULACIJE A) Vodoravna cirkulacija ­ topli plinovi stalno se uspinju prema dimnjaku cik-cak linijom. Dodatn/ izmjenjivac topl/ne na d/movodu povecsve stupanj iskorlsten]« pee! ENERGETIK oduzimanjem top line dimnim plinovima. Slican dodatak koristan je i kod drugih "ktssicnit: " tipova pee! ako d/mnjak dobro vuce. dakle velikim toplinskim kapa­ citetom . peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila toplinu.

cije su yam reference poznate.niz moqucnosti. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od pocetka lozenja do pocetk a zracenja topline. Sve to pridonijelo je ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni pro ­ gram koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili. kod svih dimnjak mora biti ispravan. nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u razliCitim varijantama. s Kaljeve peel .LOKALNI IZVORI TOPLINE _ Zbog razorne mod kiselih kisa u cijeloj Sloveniji zdravo je jos sarno 45. S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima. vlsoka efikasnost i ugodnost. ali i razlicite sarnozvane strucnjake. ali pri gradnji ove vrste peci najveci strucn i problemje strujanje dimnih plinova. na koji ce pee biti prikljucena._ _ _ _ _ _ _ _ PECI . No. Niska temperatura dimnih pli ­ nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata . zriati odabrati nacin vodenja i duzinu kanala kroz pee. velik su izazov za kucno majstore. Uostalom. lijepl oblici. Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za za­ grijavanje dviju prostorija. "Kodric­ Ozas" iz Samobora. s tim da se npr. cuvajte se nadristrucnjaka.5 posta suma. mozete promatrati kako to rade majstori. loz] iz hodnika. 42 GRIJANJE . Zi\:. Nema smisla odvracati samovce od tog posla. Nasi proizvodaci. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su r az liciti. onomu tko vee ima iskustva i cije s u rnuster ije zadovoljne njegovim poslom. Ali . poput "Pion ira" iz Novog mesta. "Keramike" iz Krapine. pa se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo .l:TI:l~~~ () ~(() t: ~ f~: ! f~ Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo gdje nema plina. oni ee pokusati otkriti i tu tajnu. povje riti majstoru tj . Kakoje put dimnih plinova vrlo dug. temperatura im je na izlazu iz peci niska. osnovni j e materijal gotovo neunistiv. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog proizvodaca kaljeva. Pravi strucnjak mora prema dimnjaku. Zbog toga cesto krasna kaljeva pee ne funkcionira kako treba.

pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji " U 1­ 7 1. Princip rada je slijedeci : gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta oblika. onda se njome moze zagrijavati cijeli stan. jer te peci redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Stupanj iskori stenja toplinske energije goriva seze do 80 posto. a ne povecava potr osnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri zagrijavanju peci i dirnnjaka). treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti dim dok lozite pee. bez obzira na kvalitetu izga­ ranja (osim ako u takvom momentu otvorite loziste). loz iti i mjesovito. sto u prvom redu ovisi 0 po lozaju dimnjaka. k oji je dovoljno napun iti nekoliko pula dnevno. ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci. ovisno 0 intenz itetu grijanja. Vrata za ubacivanje goriva i cijelo loz iste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni. 'I'eorijski. ali i da se ugasi. dakako. gasi se sarno zbog ciscenja . otvaranja poklopca za lozenje._ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel . tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava lozenje.LOKALNl lZVORl TOPLINE-----­ 10 d TRAJNOZARECE PECI Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go­ rivima. a ispod nje pepeonik. spojevi koji nastaju pri izgaranju. ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnoz arece peci prilagodene su velicinorn za zagr ijavanje manjeg (dvosob ­ nog) stana. I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje. Jedna od velikih pre dnosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo. u l­ e 1- Dusiini oksidi. 'I'rajnozareca pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne. prakticki od nule do maksimuma.::: e a g 1 k a e a Na domscem su trztstu najcesce trajnoiareee peci tip MAGMA i WESO­ HELlOS. Plamen i dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja. a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni. stvaraju u zraku dusicnu kiselinu koja izaziva osiecenie korijenja biljaka kao i lisca. sto pridonosi stednji goriva. vee zbog neprakticnosti). ~. to su sve vrste ugljena i drva. Dodamo Ii k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije. U praksi. Velika paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izga­ ranja. rnoze se. to je vrlo moderan ure daj. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova za centralno grijanje. a lime i distribuciju topline. pa pute m ter­ mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izga­ ranje i tako spr ecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja. ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje.:}trr~:::i~:!:t (:J ){ () t:~N·. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje peci. ~:i~~~!. lisca i slicno. Druga velika prednost je v rlo dobra regu­ lacija izgaranja. Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji. tj. a na svom putu do dimnjaka GRiJANJE 43 . Ako je gorivo lose ili ste namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva. U praksi. ukljucujuci i say gorivi otpad. stan . Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja. bez sumnje. a zrak potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku.

.. Zrak za izgaranje dotj ece slobodno kroz dvo­ struki plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. preuzima toplinu od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u pro stor. :" ' ~ ~ '\hf~~\... l m3 dovodi do smrtnog zapaljenja pluca. Sprernnik i loziste su.. a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>rem­ nika na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira.. U vrijeme jeftine nafte. Resetka se povre­ meno cisti protresanjem polugom izvaria. a 47 mgjm' izaziva bronhitis.. griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu.~ .: P. N a dornacern trzistu su najcesce trajn ozarece peci MAGMA i WESO -Helios.:· ·~ ·!~·: ~ . Na taj se nacin u okolnom prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina. Cim se loz iste malo zagrije gorivo pocinje isparavati. :$ . odnosrio grijanja..:J~~AfH:. na usisu zraka su zaluz ije koje se automatski zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu. nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove lozista... . . garaza i skladista. : .... paje za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija.LOKALNI IZVORI TOPLINE _ Rucica za rastresanje resetke 11--- - - Dusicni oksidi su vrlo opasni za liudsko zdravlje pa koncen­ tracija ad 280 mg NO.::~~t~l== Olvor-zaklopka Zrak za Izgaranje """--'L_~ Svjeii zrak Prlnclp rada treinotsrece peel... Prigusirno li dovod zraka. a gorivo rasprsuje pornocu crpk e.\ M ~:::d q H" . . Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi pre vise razgorjela uslijed kvara regulacije goriva.jednostavne konstrukcije bez elektroopreme.. a kad temperatura padne ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se razgorjeti. Zrak se dovodi ventilatorom. eim se postigne prijasnje stanje.J. (( ==fi=~rr:==:J~~~r l.:. . n~A.. r=G~e~. .. ._ _ _ _ __ _ _ PECI . Spremnik goriva --. slicno kao i kod trajnozarece peel..a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira smje sa goriva i zraka.-"* . Ako se pee in tenzivno lozi visokokaloricnirn gorivom. dovod zrak a se opet automatski smanjuje. ~ ..~ Topli zrak Dimni otvor (iza spremnika) . Hladan zrak ulazi dolje . Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja... . Sto je izga ­ ranj e intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu loz ist...~== Poklopac za loienje Topli zrak . . intenzitet izgaranja se povecava.-0 Regulacija zraka za izgaranje Jf!~~:~i!·1111.: . . ~ .~ : ~~:~:~:::::..11~1. Zona izgaranja . Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti goriva. koja su takoder hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi.... . Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi central­ nog grijanja. -d . Pec je cilindricnog oblika.. 44 GRIJANJE .Resetka-_ __ _ ... Na prednjoj stran i su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela.. - Pepeo __.. a snaga se regulira dotokom goriva... :. PECI NA TEKUCE GORIV O Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut slu ze najcesce za zagrijavanje tvor ­ nickih hala._ Svjeii zrak ll-Jr-'-".. bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce loz ivo ulje.. . srnjasten i u posebnom T'" • :. sto izaziva inten­ zivno strujanje zraka u meduprostoru.Vanjski plast . .::. sto je nazalost za nas proslost. gorivo ce polako tinjati ...

*~. $* ~ > ~ ~?mi o o 0 0 D Proees regulaeije dotoka ulja U isparni plamenik: I-Izlaz lolivog ulja Iz spremnika (1) /I . <: *".« w. a onda i jace dimi... 0 0 000000 0000000 ~---¢2J Djelovanje ogranlcivaca za sagorljevanje kod uljne peel. pa su se tako mogli grijati podstanari i studenti u skladu sa svojim mogucnostirna . koliko ste trenutno imali novca ili mjesta. * % §:<: ~~ ~ ~~ ~ r· S:>J "". Teorijski dobro zarnisljene. . Danas si za cijenu lozivog ulja mozete priustiti i komfornije grijanje. - ·~ ?~ i.:T· ~T~~. kojim se relativno jednostavnije baratalo negoli ugljenom i drvima. pee se brzo prlja. ~ 'l:$' ~"". PECI .. Miris izgaranja nafte nije se osjecao jedino ako je bio idealan dimnjak.. njihovo zlatno doba je proslo zbog poskupljenja goriva ali i zbog nedostataka.LOKALNI IZVORI TOPLINE _ B a) vecin« uljnih pee! ima isparni plamenik U obliku lonea b) Predaja stvorene top line U uljnoj peei t<:"t'~"'O~ jA F$. a pritom nastajeozon kilo i ostali produkti te reakcije. Tako je najveca prednost nafterica bila jeftino gorivo. pa se i toplina prenosi na slican nacin.Izlaz dozirane koliclne ulja Iz regulatora IV· dotok ulja u isparnl plamenik c 1 r . a za one siromasnije koji su prisiljeni trpjeti niZi komfor. Iako naftnih peci ima jos na trzi stu. ani upaliti pee nije bilo bas uvijek lako. strujanjem zraka izmedu plasta lozista i vanjskog plasta peci . H~~GI ~~ ~ . A tek kad bi pocola dimiti! Ako dimnjak sarno malo losije vuee izgaranje je lose.~~ ~ t:r.:. ~ AKO'·L ~q. A Ruplce za zr~ 0000 00000 j fl. Mogli ste ga donijeti u kanistru od 5 ili 10 litara s obliznje crpke. GRIJANJE 45 . %:. . t~~ ~ .1 \.. Za lozivo ulje nije potrebna drvarnica.ulaz lolivog ulja u regulator protoka ulja (2) 11/ .. /! <>Loooo ooooo Ulaz zraka / o 1. Smog je rezultat djelovanja sunceoin zraka na spojeve dusicnih oksida i ugljikovodikil. U' ._ _ _ _...::. popularne nafterice nisu u praksi bile bez mana. ~ I ~ -_ ~ I I (i) i i 00000 0 00 0 " . cijena losivog ulja je previsoka. . vanjskom plastu.

. a iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog i smanjuie se vidljivost. ko . No. p li n tr e ba a : sva k og trc sila. n ajbolj i izbor m edu lokalni m iz vorirn a t opl in e . sto d on ekl e k omplicir a i posku pljuje s a rnu izv or topl in e._ _ _ __ _ __ PECI .. J .i m ogucn os t p r ik ljuconj a n a m re zu zem no g pl in a . Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja._ -nt . .nja ra t i do . PLINSKE PEel Ako n em a t e n ovca za izve db u ce ntraln og gr ij a nja . . lni d bu le st Ako i nema dimnjaka u toj prostoriji moquce je i pee! i plinske bojlere spojiti tako da imaju odvod produkata sagorijevanja na fasadu. Osirn s t o pl in izgara uz n ajm a nje zagad iva nja ok oline a imaju ci na n ovih nal a z is t a i r a z vijenu k ontin en t alnu m rez u d ist rib.. _ Smatra se da je koncentracija od 80 Ilg/m3 ozona normalna. o n da s . Daka ko . JI 46 GRIJANJE . a iznad 300 Ilg/m3 moguca su akulna plu cna oboiien]a.. pl in sk e peci mn ogo m anj e ovise 0 d im j a · dimnj ak a posta vlj aju pos eb n i zah tj e v i u s lucaj u lozenj a t" a' iIi :' . osi m p r ik ljuck a n a plin sk u mr ez u . d a ce se ubuduce pli n orn g rijat i j os vise sta n ova.LOKALNI IZVORI TOPLINE .

pa ako je prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje. ta varijanta bas nije ekoncmicna. _ Postoje i posebne kupaonske plinske grijalice. odnosno naraste preko zadane vrijednosti. U prvom slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo il i element od metala._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEel . Ukratko.LOKALNl lZVORl TOPLINE dirnnjacara). kao sto vee znamo. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale brige oko toga . vee paljenjem i gasenjern. Ovdje nema mjesta samovskom sna lax enju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim propisima . Simp­ tom trovanja propanom je laguna pospanost. a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Medut. kojima nije potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. elek tropeci se zbog vrlo jednostavne i prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. imaju cisto izga­ ranje i uz to vas k reditiraju. Udobnost grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze uspor editi s udobnoscu centralnog radijatorskog grijanja. a u intervalu kad ne grije. obicno jednom mje secno iIi u dva mjeseca. Danas je eleklricna energija na raspola­ ganju gotovo svugdje. brzo se zagrijavaju. treba imati na umu da plin sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. GRIJANJE 47 . Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere. valja znati da mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjese nje za nuzdu. fasadna izvedba). Nazalost. Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. ne zbog zastrasivanja nego radi sigurnosti. koji ima sigurnosnu funkciju : uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel). Utrosena energija placa se naknadno. ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje. U zatvorenim prostorima ne poma ze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (ate sti rani) majstori. osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu su prilicno visoki.im. a problematika dobave plina u bocama pokazala se i opasnom.otvorenih iIi dobro i stalno provj elravanih vecih presto­ rija. Pee se autornatski pali i gasi kad temperatura padne. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i ukljucuju jednostavno. (a ne una­ prijed kao kod vecirie drugih energenata). gori sarno kontrolni plarnicak. a prije nego sto covjek shvati od cega mu se spava moze zaspali zauvij ek . Ne reguliraju se kontinuirano. zahodi i sl. S druge strane. najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i dis­ tribucije topline u prostoru. Takve su peci vscinorn manje snage i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice. koji predaje toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Redovito su opremljene r egulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piez o­ upaljacern. a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije. s obzirom na cijenu. pa se mogu postaviti ispod prozora sto je. pojacavanjern ili smanjivanjem plamena. za tem­ periranj e natkrivenih. Nairne. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan). a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade cest o su poprilicni . mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak. vee je dovoljno napraviti samo otvor kroz zid (tzv. slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirn a kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena. U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trz istu su se bile pojavile tzv. Nesrece s plinom nisu ceste. ali su vrlo razorne ako se to dogodi. ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel Usprkos tomu sto je struja najskuplja. slicno kao trajnozarece iIi uljne peci . a ako bi plina privremeno nestalo u m rez i. nema problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva. i periodicki. Osim toga. bar kad je rijee 0 grijanju. gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode. ekonorn ican i siguran nacin za­ grijavanjajedino uz strogo postivanje propisa i ako in stalaciju kompletnog uredaja postavi strucnjak. plinske peci predstavljaju udoban. uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje. Na kraju. To uvjetuje postavljanje plinskih peci uz vanjske zidove. Nakon niza nesreca te su peci zabranjene . kako nisu i un istsne. odnosno gusenje stanara. Plinskim se peCima jednostavno rukuje.

: 5e unutar te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja . "t in ij om energije j dvotarifno brojilo . : 48 GRIJANJE . Kao vrlo dobro rje senje za slucaj nu zd e . : n e rn a mo ­ se stalno n e boravi (k uce za odmor.' S2 ' a i ispod te temperature. ele :'. To je i cjevovodima povez uje s nekoliko obicnih radijator a c. 7 rnog u cn os t akumulacije toplin e kod ovakvog s istema mala. . zbog skupoce energije . O E O AC • ) Najte~ce su verzije raznih etektricnin radijatora. ­ ­ moakumulacijska pee za sto je pretpo stavka jetfi n ij a ­ s . . dok toplinu ne preda okoJini. : gucnosti da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tr icne _ . elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al t e _ . Kad s _ -r n a odredenu izabranu t emperaturu. takav se radijator obicno po s ta rna.. a uz pornoc r edovno prigrad enog termostata (r eg ._ : -. :_ r pe r ira nje spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju ._ __ _ _ _ _ _ PECT . kad s . koje mogu p 1 cr p k orn i za sistem centralnog grijanja.u (ob icn o na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. ali naza lost skupo rjesenj e. r em en o zagrijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstruk cije E.17": r a d ij a t or a . Opremlj en prigrad en om :: . napunjeni su termalnim ul j e r_.: « _ uc iva ti vece uredaje. manji lokali i li s l.." elegantno. Ipak. . ' . E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja. -: : . 10 bora viti bez grijanja . Oni imaju elek tricni grijac... .~ p r os t or ij u ekspanzijskom posudom.' : . . r ij a m a gdje : .. putem ugradenog e lektrcgrijaca zagrijava sa r. a ipak jos (il i vise ) nije dovoljno toplo da bi 5 8 .& . '" iz m e d u 1 i 2 kW. Poneki mogu biti radijatori i elektrokotao za sistem grijanja cijelog stana. termostat iskljuci grijac sv e do .. koje se isp la t i sa . nje .. tj . a ga ~. Vrlo s u _. Te peci akumuliraju to 1 ­ ~ ­ xe mase strujom. S. s jacim grijacsm . e k t r ok ot a o Postoje i vece izv edbe.LOKALNT IZVORT TOPLTNE _ " III .

a to ce se najlakse postici kaloriferom. Zeli li se neka prosto­ rija sarno povremeno grijati._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEer .. Na hladnim st rop nim povrsinama iIi vanjskom zidu. rjesenj e je jednostavno ali opet skupo : ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. dok je struja skuplja. a kad ustreba.. Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. U tom pogledu vrlo je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne. Uobic ajerio je da je pee uz n eki unutra snji zid . Dobro j e stalno od rzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se spr ijecila konden­ zacija. bez ukljucivanja grijaca.. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju ele k tr ogrija c i ventila­ tor. kaloriferom se brzo postize i ona visa. I ovdje termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati. Kad se u svim prostorijama st a n a rijese lokalni izvori topline. To znaci da je s obzirom na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja.LOKALNr rZVORr TOPLINE _ I }\7'""tP ! js r ru ~ ~.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno strujanje. kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. 1 m/s. u prostoriju pokraj ili iz na d . KOMBINACIJE • JEDNA PEe ZA CIJELI STAN Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva se na prirodnoj cirkulaciji zraka . Ugrad njo rn pe ci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e su sjedn e prostorije.~ 'i . a topli zrak se onda u smjerava u obje prostorije . U kupaonicama se zadrzava mo povremeno pa ih ne treba sta lno grijati no dok se kupamo treba biti vi sa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Novije verzije imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena temperatura. kanal i sl. ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu. ~ ""h Sam ozon (OJ ) ima u uisim slojevima atmoslere korisno i zastitno djelovanje od stetnih ultraliubicastili zraka sunieuog spekira. Ovo kretanje zraka j e neosjetljivo. Zelite li bar malo zagrijati hodnik. Ako pro­ racun nije tocan ili su fin ancij e za investiciju u takvo grijanje premale. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji pospje suje konvekciju (izmjenu topline izmedu sa rnot nog tijela i zraka u prosto­ riji ) cirkulacijom zraka. ER%i ~ <>\ ~ t. S obzirom n a mali volumen prostorije. jer su brzin e st ruj a nja vrlo male. Da bi se to nesmetan o odv ijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore. Za pro­ vod toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom GRIJANJE 49 . jer j e to osnovni uvjet za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju. EUER ji~iltS1TrA t:)K Nr~: OU v • Elektricni kalorifer . Zagrijani topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje je pee iIi kroz neki otvor. (zbog cega i jesu ekstremno teske). ok o 0. ~M ~ · 'l \ ""' § \\ . u taj se istrujni otvor moz e ugraditi zaklopka . tj. programiranjem na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline.efikasno rje~enje za kupaonice. Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti . pa se regulacijom rada ventilatora. taj se zrak ohladi i spusta na pod. obicno problem ostaje kupaonica . a akumulirana toplina trcsi se danju.~~~ ll l"" ~: . Oko peci treba postaviti zast. odnosno prozoru. $. sto rezultira popril icnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci . .w. Pri podu u obje prostorij e treba ornoguciti ulaz hladnog zraka . tj . Zato grijanje u kupaonicarna mora biti flek sibilno. jer j e tamo i dimnjak.. a cirkulacijom zraka u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cir­ kulacija .

ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje.. Jednim lokalnim izvorom topline moze se grijati i vise prostorija._ _ _ _ _ PECI .!? t. . t I~ I >.LOKALNI IZVORI TOPLIN ~ .. 1 L -­ I~ c:: ~ ~ i _--­- resetkorn. b == =-== -. ._ ----: -..-7 -.: -~ - r: ---J ".:: =--~ ===---=--~~ -=~. .~.. ' ~ }- 11­ - • I . i [ r' -... Dakako... Postoje i druge mo cirkulacije zraka.. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod na s i "Klimaoprema" .• . za grijanje se moze iskoristiti i ne a pee. -~ - 1= l.:_--.. .. Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni s u kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka.. .e-:. 50 GRIJANJE ~rn .Samobor.­ I ~- \t= .~-../ . . . j ana ~ ~. pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da ~ odrz avati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc ugradene zaklopke. i postavi st ru ~ ce dati osnovno obiljezje interijeru... I II . '~ ~ 'k -.

moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji.LOKALNI IZVORI TOPLINE _ KALJEVA PEe . kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PECI . Taj sistem ima i niz drugih prednosti. u tom je slucaju veca i potrosnja goriva. a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja sto je jeftinije negoli elektricna energija. Ako se takav sistem radi za cijeli stan. a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva pee. u sobi u kojoj je pee nije Minikotao . Naprimjer. L-- .izmjenjivac top line. ali tada su razvodne cijevi malo vecih dimenzija. GRIJANJE 51 .KOTAO S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Dakako. Na taj se izrnjenjivae-kotao spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom peci. Shema spajanja instalacije. Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. ali takvo rjesenje omogu­ cuje grijanje svih prostorija.::lO kalijeva pee s ugradenim grijacem u lozislu potreban radijator.

.LOKALNI IZVOR~-.c. is ~ se Ileli''! Kod sistema sa prisilnom clrkulacljom moguee je ostvarltl prlpremu potrosne top Ie vode preko sistema grijanja.e vetlcins za ugradnju u kaljevu pee. 52 GRIJANJE .• _ _ _ _ _ _ _ _ PECI . y _.·~ _ -~- ptoctc« nude vee i gotove top line u vl{. Izmjenjllva~e Prolzvot1a~i kaljevih polazni vod povratn] vod Cuntralno grijanje Elel<tr.

.~ . Ultraliubicaste zrake SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA utjeeu i na promjenu klime. H~H~ .:-i "$. Pazi se na broj Iukova i armature.IIlllIfl:i f:~I:~l l lf~I I~~fi~ ]l. Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu.'l tV!. Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline. Cijevi se vode od kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu.:::::. Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri­ janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori. ~•. DVOCIJEVNI SISTEM Toje najcesCi tzv. a i inace se nastoji snizavati rezirne rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije.t{.. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. t\ * 7 ~<ri':l'~:.f*~~ .:! :.:... rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati.. pa pri jacem izlaganju sundeoim zracima postoji opasnosi od raka koie... ti su sistemi kod nas rijetki i obicno ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza Klasican iii dvocljevni sistem.. Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je instalirano grijalo odaje toplinu. . Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod stanova nalazi kotIovnica. Principjelna shema instalacije jednocijevnog grijanja 54 GRlJANJE .: J . konvektori. "@ . Stoga takvi sistemi pred­ stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija..). U tom slucaju posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci­ rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije)...' . :f. Neki sistemi grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee zrak..'.I. a cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije.< ". i. f. toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). :~. zracni sistemi. cijevne podne zmije i sl. a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje i dodatne sigurnosne uredaje. ~ o} ::: .''''. :-: Q ~:. ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema.:::::::::\ : Kako i sam naziv govori... To su tzv.. Dvije cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela.·.:::::::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::::. :.. No..~·~~r~ . U obicajen je rezirn rada sistema centralnih grijanja 90' u poIaznom i 70 'C u povratnom vodu.5 Reduciranje sadriaja ozona u visim slojevima atmosfere poveeava utjecaj ultraljubicasiog zradenja. te na biljni svijet. .d~ ~ h: r­ ¥ .r.:::::::. if. . Kod sistema podnog grijanja ti su rez irni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C..f!:f. !.

KAT 0> Ie O<'l .'­N f­ N> . potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog praznjenja) ili iznad nje (donji razvod . gravitacijska cirkulacija bazira se na einjenici daje ugrijana voda laksa od hladne. Na: _a­ § ~fT ~> 0­ N o~ ~> 0.. ­ or ~ 100) r'J" . a: - 0. Ogrjevna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mreze (gomji razvod . Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi.-------.. 55 ....gdje su na gornjim najvisirn radijatorima odzracni ventili i1i odzracna mreza s odzracnim loncicern). 61. J 900 2730 I 3~ 4 :r.. a na njezino mjesto pritjece ohladena voda iz radijatora. ~" rIe a:: T 10 -> I I 1320-318" I I I I I 1 a: J 700 ""..<'l 11» a:: 570 7 318' l'8' '<'l 1'-> -a. m~ ~> 0. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne razvodne mreze..a­ ~> 10 I I ~~ro~ N> '! 13410-314" 11 2040 'IIV' 16 JJ. U sistemu postoji cirkulacijska crpka koja tjera toplu vodu po cijevima kroz ogrjevna tijela.-. ~> Iil~ ~~.l1 I I 231I 1 I POTKROVLJE I I 5280-112' I I J -a­ g.I) r'"j~ ~ LI. odnosno 0 raspolozivom tlaku ugradene GRIJANJE. sto omogucuje prisilna cirkulacija vode u sistemu. Nairne.--._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA Shema usponskih vodova N 8~ ~> _ o~ o- N ~Nf. Pokusat cerno objasniti najjednostavniji nacin dimenzioniranja za prosjecnu obiteljsku kucu.I 7550-1'4' . ~" f­ ~ co> -a:: ~a.I tON I'-~ ~> ~> . IT 8~ ~a.:~ ~Ie . . a nema ogranicenja u vodenju razvodne mreze. I i a: 2400 17 1I)<'l ~~r~ cr ~> I 1900·112' I 0> ~a.. Dimenzije cijevi ovise 0 koliCini i brzini strujanja vode.' f. Iil -a g.~------ 3000 22 1.. l ____ ---. -a ­ a: - i .) .1 T I~ 1320 lUi sll. l\ r . Osnovna je prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju (nema cirkulacijske crpke). II)~ I oo~ 2280 21 I /? N . I I I I I J " o~ to> ~~ fa:: ~Q.­ ~ 0­ 10 760-3IB" o<'l 8(. pa ako nestane st ruj e moze zagrijavati stan . 1 . Presjeci cijevi su manji. ~ O<'l I 1900·112' I I I I -> I I I ~~r'It> -a:: I I 18~r 19LI 4--9 ":"14' t 940 3 I A! 1530 I 3490·112' 18 ~ I I I I 4-. Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranicenost vodenja rnreze zbog postivanja zakona fizike.n:.. Uslijed toga ona se iz kotla dize uvis (ako moze). §~.a:: I 8~ N I o~ I . -a~£! ~> a:: 1900 iT 24 N 8.- ~> -a.tzv. I 9720-314' 3690-112' o~ --------------t . Na shemi usponskih vodova vidi se dio vodoravne razvodne mreze i dio verti ­ kale grijanja obiteljske kuce..1 PRIZEMUE prema svak om ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne mreze. Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci­ rkulacijom.

.d .:jevima :.d:~ 'fl''{~~.dimenzije cijevi promjera 3/8" .-: ._ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA cirkulacijske crpke.dimenzije cijevi 0 1 ._' _:.7 5 = 2.*. polozaj pojedi medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u sis te r ~ da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man e nece poremetiti funkcioniranje sistema.8 56 GRlJANJE . Prlkaz prorecun» I sheme spajanja kod jednocljevnog grljanja 10 L 8AGAT. jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje sistema.69kW __I Ogrijevna lijela 1 =4.000 W . .:. Krug 1. . . Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a kojih nije naisao na siru primjenu.dimenzije cijevi 0 314" .dimenzije cijevi 0 od 28.32 6 = 1. Posljednjih godina situacija _ u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i ogrjevnih tijela. .. niranju .N015 od 6000 . Dakako. a broj 15.­ slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci n ac racunanog mjesta: do 2000 W . ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0 : . cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. 0_ _ Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t -> ­ NO -nazivni otvor ili ND . Zelite li ugraditijednu od _ objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro.­ Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije._.~ :e njihov .5 11 =3.000 do 28.9 10=3. _.nazivna velicina i slicno.ivent il. stavlja se brtveni materijal (kudelj a.f~ i '~ ~~'l::~ _t~ ~ ~ s ~~ d u"*~ \. - ·:e obicno umm. on ir a nj u -= nlinske -.3 2 = 3.ns ta t ir at i -s. ~~ ¥'0.000 W .000 W . proracune i slicno. Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besa v . Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID: jetkost. fEw: :* ~'#t. ~ .$h'Y'l"n'~ .6 p~36800Pa 4 = 0.000 do 57.15. Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v€ mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _' tople vode do svakog ogrjevnog tijela.2 Du:!fna 21m 5 . 25 ._ se narezuje navoj. pa - Na sloj ozona razarajuce djeluju freoni (sredstva u raznim sprejevima i rashladnim sistemima) i kaloni (protupoiarna sredstua) pa ih nuino treba reducirati.8 8= 2.: egava ._ se ugraduje promjer lJ2". cirkulacijske crpke) se spaja navoj nizz .• • .: I 'em se JEDNOCIJEVNI SISTEM .odnosno NO 15) do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" .. . : ­ stvara vodonepropustan spoj.64 9= 2. 0 _ O obit elj ski J ii evi ce biti mreze iza .* *. f . Ar ma ~ zasun u kotlovnici.0 7 3 =1.nazivni dijametar ili NV . od 15. 20.'*~"~« (-.57 7= 1.

Na svaki radijator dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema. jer to vam jamci 10 posto ustede topline . bez lemljenja i zavarivanja.000 do 12. Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema. Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.. Kod nas postoji nekoliko proizvodaca _ U "Montrealu" u Kanadi 16. a u radijatoru gdje je ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda. WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova). topla voda cir­ kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu. uzevsi u obzir korekciju zbog promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo... a zadnji veri. a zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv. Nedostaci su pak skuplje cijevi. tu se ohladi pretpostavimo za oko 3·C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za oko 3·C itd. • Ostaklite sva vrata i prozore u stanu i slubistu zgrade.. U visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi). Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija . v I. • I kulije za rolete treba iznutra dobro toplinski izolirati. Cijevi se spajaju vrlo jednostavno. SSSR).'c~ ~~ \\ 1/ GRIJANJE 59 . Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje. a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi­ bu.-_ _ SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko se upotrebljavaju celicne cijevi. Najcesce se postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren. Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas.. • Svaki prozor opremite roletama i zavjesama.24 zemlje svijeta i EEZ potpisale su Montrealski sporazum 0 supsiancama koje razaraju ozonski sloj. zbog specificnosti . ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.. kroz isti se ventil vraca natrag te ide prema slijedecem radijatoru..000 W. Ventila ima nekoliko vrsta. Kad se ventil zatvori. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku. te mogucnost da sami obavite vecinu poslova. cak i rukom. nuznost tocnog proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura .' I Shema TKM-sistema II I I " • Prozori i vrata mogu biii pravi ponori gubitaka energi]e. Osim toga cijevi se lako savijaju. rujna (sepiembra) 1987. ]ugoslavija taj sporazum jos nije potpisala. s dva c/rkulacijska kruga . Voda temperature 90·C polazi iz kotla prema prvom radijatoru. a mogu irnati i termostatsku glavu. Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1. Uza skroman alat. topla voda kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator. skrivene cijevi. • Provjerite da Ii svi prozori i uraia dobro brtue.. Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu­ ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se instalacija ne vidi... pomocu patent­ spojnica odnosno konicnih spojnica. a u nekim je zemljama na prvom mjestu (SR Njernaeka. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10. Zato su prvi radijatori u krugu malo manji. a za svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova).

. . A/at potreban za Postavljanje radijatora na zid..._ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _ ~ ____"______"' Montaia ventila na radijator. Rezanje cijevi.. 60 GRlJANJE I . Stezna matica i brtveni prsten. Oznatavanje cijevi. montszu.

Spajanje cijevi s venti/om Pritezanje stezne matice Zevrsen« insta/acija kojoj nedostaje samo kutna /etvica --- - ____ I Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev Princip rada TKM ventila opreme za jednocijevno grijanje ("Im os"-Ljublj an a . sistern TKM ). Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni. I' . "Bagat"-Zadar. ~-=- .'-"" . GRIJANJE 61 . a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana. "Istra"-Kula. ako irn dostavite potrebne nacrte i gradevinske podatke.._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _ . "Kooperativa't-Garesnica).

. Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za komfornijim stanovanjem. Najvaznija je prednost podnog grijanja sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja. Pocetkorn stoljeca javlja se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Prisjetite se hipokaust sistema.7 rn) treba iznositi 20T. Ostale prednosti podnog sistema su : • Cijevi su plasticne pa ne korodiraju. Vee 1930. • • . . • Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje uputa proizvodaca. no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva nuzno.4 •••• •••• 4•••••••• '. • Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije toplinske crpke. rijec je o sistemu 60/50·C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901 70·C). Bit ce ugodno toplo. -­ -... Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja. godine.. no u tom slucaju treba adekvatno pre ­ racunati podatke pojedinih radijatora na rezirn rada pod n og grijanja._-_ . • OSNOVNE PREDNOSTI Usteda energije. pa moze biti i za 1 do 2·C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti.. Buduci da I·C niza tempera ­ tura u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije. U girnnastickirn dvoranama.. (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni). U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije. no /ugoslavija ga do danas nije potpisala... bazenima. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno kruzenje toplog. a u zoni pri podu jos ugodnije. Topli zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije. a nema ni velike cirkulacije zraka u prosto­ riji paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. sistem podnog grij anj a razvijaju Francuzi. . • • ••• 44. crkvama. _-_.. Ugodnost ambijenta. Tu su gradevinski radovi .. • OSNOVNI NEDOSTACI Skuplja instalacija. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini (1. Temperatura povrsine podaje najvise do 30·C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura moze biti i do maksimalno 90T. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.. zrak ne gubi mnogo vlaznosti.• . • Veca je korisna povrsina prostorije. na ovaj naein moze se ustedjeti poprilicno energije. odnosno hladnog zraka.. • Moze se kombinirati s radijatorima. Protokol 0 smanjenju 502 donesen je u Helsinkiu 1985. nema problema sa zavjesarna a ne treba postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod radij a torskog grij anj a._ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _ PODNO GRIJANJE Podno je grijanje poznato od davnina.~--_ • • U odnosu na radijatorsko centra/no grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka je komfornija Svako podno grijanje daje osjecaj ugodnosti 62 GRJ]AN]E . kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U Zeneui donesena je posebna konvencija 0 kontroli i mjerenju zraka 1979..

Nuzna je i dobra toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz ustedu na gorivu. 2. proracunati sve elemente podnog grijanja. a gubici topline vrlo veliki. Npr. pa je to prije prednost negoli nedostatak. Nije svejedno da li je pod od kerarnickih plocica i'li parketa. osobito obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. jer ima visestruke prednosti . Nairne. negoli u ostalim prostorijama. stvarna raspodjela odredeni slstem grljanja. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske gubitke u svakoj prostoriji._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _ (postavljanje cementnog estriha. jer to su vrlo razliciti vodici topline pa Prikaz podnog grijanja. u kupaonici je korisna povrsina relativno mala. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije. Ogranieenost primjene. 4. Uostalom dobra toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja. jer je potrebna visa temperatura (22 do 24 'C). 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C Visinska raspodjela temperature u prostoriji Legenda: 1. pretoplo. za GRIJANJE 65 . noseca mreza za cijevi i slicno). prehladno. cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspola­ ganju. . Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke zahvate. Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugra­ diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. 3. Nuznost toenog proraeuna.

Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. To su sistemi tvrtki : "TA". sistem podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku izolaciju. U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Ovakav sistem ima nekih prednosti. J asno. ali tada ce rez irn rada sistema biti visi od dopustenog. poliuretana i s1. s obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine. sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti pojedinih elemenata zida • Podovi i stropovi .) koje se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. se obicno parket. Dakle. JOCO . iu emisiju ireba smanjiti do razine iz 1987. nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini slucajeva oko 6 do 10 em • Stakl ene povrsine . sto moze izazvati nezeljene posljediee. Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova. plinova motornih vozila. Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima. "Rehau". Te vrlo ela­ sticne erne eijevi. odnosno tzv. te da podni izljevi . Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja. povecanu toplinsku zastitu k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru toplinsku izolaeiju.00 W/m 2h oK Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece: Vanjski zid Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa tr eba izolaeiju od minimalno 6 do 10 em stiropora.46 W/m 2 h oK • Pod n a zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju K = 0. Jugoslavija do danas nije potpisala taj proiokol. Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30 °C. "Wirsbo". .moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene izolaeije.SYSTEM. "Velta" i s1. a u dnevnom boravku treba biti i niza. U Jugoslaviji sisteme podnog grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0­ PO"-Novi Sad. treba voditi racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. tepih i sl. Vecina sistema zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen.35 W/m2h O K • Staklene povrsine K = 2. jednostavno se polazu i montiraju. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo". koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom . itison. Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca: • Vanjski zid K = 0.ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti. a takvih su svojstava da se mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et. godine (do 1995. no ova se investieija (bez obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje izdataka za gorivo. termopan-stakla. polibutilen. a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi._ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _ U Sofiji je donesen protokol 0 smanjenju emisije NOr 1987. mineralne iii staklene vune. polipropilen i sl.) koji obavezuje na kontrolu ispusnih. • POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos deblji. tzv. Isto take vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i kanalizacijska instalaeija. "Terratherm". as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb. a podne tempera­ ture vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu toplinsku zastitu. jer u doba stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. Nuzno je da prozorsko il i staklo na vratima cdlicno nalijeze na okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum. Jasno.sifoni i ostali podni prikljucci (za 66 GRIJANJE . izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko ko­ rekcijskih faktora . • TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska izolacija.

ne srn ije se vi se dirati ni ko p a t i po p od u kako se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .! J. N akon t oga prek o izolacije polozit e plas­ ticnu foliju debljine 0 .::::. Kada se podno grijanje jednom postavi.. ~~:.. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em . Cije vi se prlc vrste prema prorecun u. pa se mogu jednostavno kontrolirati i podesavati. u sk la d u s projektom . Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba pos tu piti po u p u t a m a dobavljaca opreme. Ovakvim spajanj em osigurali smo vod on eprop u s ta n spoj cij evi 5 ve nt.5 d o ] 2 em i deb lj in e 10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zid ova . " L~f\) l '~' ll\..~:.I :. ~ F ".[·'. :. skoljku i s1._ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA kadu. Mjedenom spojni com pr icvrst it e je za ve ntil na razdj elj iva cu . Pot r ebna duz inu cij evi ovi sno o razmaku iznosi: Bcm 10 em 125 em 15 em 20 em • Prije ogrjevne sezone zatvorite sve ventilacijske otvore. T a d a se polaz e podna izolacija.::::. 'I' ek tad a po laz ite pl a s t icne cij evi.:. -- GRIJANJE 67 .:. sto sp r eca va dodir t op log bet on sk og sloja s hladnijim vanjskim zidom. Jasno j e da gu sce 'pola ga nj e eij evi daje vise topline po cctvorriom metru povr sine pod a .:- Kod podnog grijanja uvijek se prvo na pod polate izolacija i parna brana.r. _ Jugoslavija je jedna od rijetkih zemalja svijeta gdje je bezolovni benzin skuplji od obiiinog.. koje treba na rubu priveza t i jednu uz d r u gu ta nkom zicom ta ke da se ne rnicu i da cine cjelinu. '«:'{ I'" "':l>~<' ~ . Obicno se izreze stiropo r sirine 8 .ilorn odnosno r a zdjeljivacern . p loce treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . bo cne zidove u visini poda toplinski izolir a ti. a t r eb a ya m deb lj in a 2 em .. Fo­ lija se mora na rubovima pre k r ivati bare m 15 em . Zatim nosiva mreta za cijevi..! .:.~" ~ rUt ~'*~~ H:.I!·f.::.02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u .:lili\~\.'. Sam razdj elj ivac i sabirn ik posta vljaju se n a pogodno mjesto negdje u sredini st a n a t a k o da s u uvij ek pristu pacni. Nak on folij e postavite arrna ­ turnu mrezu.:.) budu na on oj vi sin i gdje ce bi t i bu duca gornj a r azin a poda .j: iJ r~~ ~f:~ :~~I!i~ !il~ ~i~ 1<1 1 1 1 ! lf!! I!:if!l f!:I : :! ~<i :!I'I. Po cn it e od razdjeljivaca. kotr ljajte kolut i pricvrscuj t o cijev za arm a­ turu pomocu obujmiea. 1 > ::. Prije polaganja cijevi b etonsk u po d logu t r eb a izra vnati i d ob r o oci st it i. Kad so pr icvrst i po cetak eijevi.

Za manj e r a zmake eij evi p otreban j e i ma nji rad iju s zak r ivljenos t i od 15 em (raz mak eij evi 3 0 em). Cij evi se n e s m ij u za grij avati direktn o ot vore n i m plamenom . Najcesci j e r azmak m ec1u eij e vim a (po loze n im a u s p ir a lu ) 15 em s t o zna ci d a j e pri pola ­ ga nj u s pi r a le r azmak eij evi 3 0 em . Za t o p roizvcdac nud i tvor n ick i izra de n e pe tlj e koje treb a za va riti na cijev s dva dv ostruka nagl avk a . K od p oli etil en skih (u m reza n i poli et.U plinou ima se nako n Postoje i gotove podne izgaranja pojavljuje i ugljicni monoksid koji je otrouan za liu de. hladnu probu. z nak je da j e s is te m vodori epropustan. b il o d a ih is p u n ite t opl om vodom ili zagrij a vate toplim zrak om iz fen a od no s n o k alorifera. ploce. p a moze te Kod polipropilenskih cijevi TOTRA pomocu dvostrukih naglavaka mogu se spajati i cijevi. Za vece povrsin e potrebno j e r azviti jo s j ed an k olut iIi spaj a ti eijev na cijev. Ako priti sak ne padri e . a i eijevi s u mn og o clastic ni je. Pr i nizim t eperaturama cijev treb a z a grij ati. no ne steti uegetaciji niii gradeuinskim objektima. Cijevi se napune vod om pod tlak om od 6 bara i ispi tuju se 24 sa ta. a treba j os dodati i du z inu eijevi d o r azdje ljivac a i s a b irn ik a . Dan e duz irie od n ose se n a cis t u povrsin u poda . C ij ev i se p ol a zu najc esc e u obli k u spiral a. Vaz no je nap om enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji r adijus zakrivlj enja 15 em . T o se odno si n a eij evi u prostoru gdj e j e tem pe r atura vi sa od 20 · C . Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom za polifuzijsko zavarivanje (280 ·C). 68 GRIJANJE . Polalu se lagano i brzo. T ek k a d se iz s redi ne s p ir a le v raca m o natrag n a obo d vid imo d aj ednim k olutom (10 0 m ) m ozerno podmi riti p r iblizn o 15 rn? podn e povrsin e . K ad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra­ viti tz v .il en ) cije vi mogu se p osti ci i m anj i radijusi zak r iv ljen os ti.

-> ~ 'J j'\ 0 < " J O " ~_ ' / /[ / " ( - ).' Lj (I / " ..It~~--"""".-­ / ' :' o\ \l ' . pora/en. . Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri­ kazano na ilustraciji. \..- Beton kvalitele MB 35 Debljlna sloja: min.<~~~?. kamena.'~ \ 1 -=------. ("::--..~: rrrlr.SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA-- _ Sve cijevi su potozene i spojene na razdje/jivac i sabirnik. betonskih ploca. /. e ~-" . .. = 30mm kod poda nazemlji ' min. .--.: . Sloj se treba susiti sto duze. ( okipor.. Do"-.d~':f-CYj .. '... pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi.~ . do 28 dana. nastaviti s radovima.cK"-'.. •• I v . Kod ovih radova valja paziti da ne ostetite cijev. Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. 6 em kod tepiha.. ~_ .:!. Noseca mreia cijevi " .. /r . i. D _ I '0 I'-' _. debljine 10em } / Kerarnicke plodcs Praduini mort cijevo17/13 eijev a 20 /6 ( .-.. a nakon toga grijanje treba pustati polagano u redovan rad tj.1::.. -'-' w GRIJANJE 69 . = 20 mm kod kala iznadgrijanihprastorija • Na sjevernoj sirani slana iii kuce planiraiie manje siaklenin poursina.• . polislirol.. . ' . Glavno je da se beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha... Za mijesanje betona upotrijebite rijecn i sljunak granulacije najvise 4 mm. parketa i 51. . k?d keramike. 9-~ ' ..'~~~ I:' (..Toplinska izolacija vanjskog zida jemin. ...==. 11. . h/adna proba.--=--~~"':''::' ''=!. L .: ' ....· /. 4em.:. lendapor i 51. (.. • • . Zstlm slijedi ispitivanje tj.~ <J.. Toplinska izolaeiia tapisona. ) min.. ( 0..' ... .it~: 'I: : : :! !::(1(): :lli\]il . min. . ~ I . .I ' . / ~_ (:_'. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno. ) _ " ._ ..\I: :.DC>' ' oJ 0 '. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode.. :." _ ( '.'..~_ . lervol. ... _<:'/~ .Armirano belonska konstrukcija Struktura poda kod gotovog podnog grijanja.~ ..~!.PVCpod lSI.

-

SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA

_

.:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~?t. ~~:::flt. ::~:: :l·~L:m ~ \~ ~f;;

~l' ~t :f;fr:~r~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~ ~ ~ ~ ~ ~::;~1~ t~:~

Zbog velike potrosnie fosilnih goriva iz dana u dan sve je ueci udio ugljicnog dioksida u atmosferi.

Pri dodavanju aditiva treba p rovjer iti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja, Pon ekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdj e je izvede no nekoliko cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja ) lijeva betonom u dva iIi vise na vr a t a . Tada ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a nici pros­ torije) pa se velika ploha pretvara u n ekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli­ vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti d isa nj e u sezoni grijanja. N akon polaganja cijevi gotovog poda r a zdjelji va c se pov ezuje s k ot lovni com gdje se nalazi kotao i ekspanzijska posuda , eirku la cij sk a oprem a i sve ostalo. Za podno grijanje nuzno je ugraditi sistem a u t oma t ske r egula eij e i to potpune. Bu d u ci da je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesit i tako da pri minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tu r i (ob icno je to za nase kon t in en t a lne krajeve -IS ' do -IS 'C) temp eratura u pol a zno m vodu ne bude vi sa od 50 ' (60 ') C. I pri ovom n aeinu grijanja treba b a lan sirat i s is t em d ok se n e pos t ig n e zelj en a temperatura u prostorij a m a . Sist emi pod nog grij anj a vrlo su i n er t n i pa se n e pre­ porucuje cest.o iskljucivanj e niti rad sa sn izan im n ocn irn t empe r a t ura ma.

ELEKT RICNO PODNO GRIJ ANJ E
Premd a je elektricna struja danas najsk uplji en erg en t , ne mozerno za obici taj si gurno najj ednostavn iji nacin podnog g rij a nj a . U p ogledu u la ganja sv ak ak o je n ajpovoljn ij i, jer otp a daju kornpletni tro skovi ko t lovnie e s a spr em n ik om gor iva, kotlom, pla m en ik om i ostalom opremom, uk ljucujuci i potreba n prost or za nj ih . Uzirnaj uc i u obz ir da j e podn o gr ij a nj e opcen it o najek on ornicniji sist e rn grij a nj a , u izvjesni m slucajevim a i primjena naj skuplj eg energen ta u najeko n om icnijern sistemu rn oze se pok a zat i kao rjesenj e koje se is plati . N a pr imj er , ako j e r ijec 0 poslovni m p r ost orij am a i pri ro di posla gdje se t rosko vi grijanja n a indirektan nacin mogu za ra cunati k or isn iku u sluge , a u fa zi u laga nj a s u t r osk ovi iii r a s pclozivi prostor ogranicen i, Takoder, is pla ti se a n a liza da Ii je ra spolczi v nova e b olje uloziti u kotlovsko post r oj enj e , uz irnajuci u obz ir i tro sk ove njegova cd rzava nj a u toku eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izol a eij e pros torij a , st o i el ektr icno podno grijanje moze u cin iti ek on orn icn irn . Na k r aj u , elektricno podn o grija nj e rn oze biti pravo rje senje kao kombiriacija s nek irn d rugi m sistem om iii al t ernati vni izvor topline. N e treba sm et n u t i s uma, oso bito pri a da ptaeiji i nov ogradnj i, da se vee zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije n a svih en ergen ata po j edin ici sn a ge (po kilovatu ener gij e). U SR Nj erna ck oj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidj et i i ovakve reklame: "El ektricna energija n ij e t a k o sk u pa ka o s to se mi sli ". Postoje raz.l icit i sisterni podn og grij a nja elek tri cn orn st r uj om , a princip j e u osnovi uvij ek ist i. G rij a ca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s u gra d enim

Mrelastl
podnl etektrtcn! grijacl tvr tke --' ITT.

'-­

70 GRIJANJE

_ _ _ _ _ __ _ _ _ __

SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

_

alektricnirn ot pororn koj i prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza ili folija ugra duje se u plivaj uci pod i pr ik lj u cuj e na m rezu. I to j e sve. Daka k o, pr i izvodenju elek t r icn e in s tala cij e treba paziti da se dim enzionira za izracu n a n u pot rosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trc sila . Podno se grij a nje obicno prikljucuje na strujni kru g prostorije, a ako j e povrsina veca dob r o j e da se podijeli u barem dva st r ujna kruga, kako bi ste se u slucaju ispadanja j ed noga m ogli provizor n o i r edu cira n o grijati preko drugoga . Postoji i mogucn ost r egu lacij e temperat u re svak og p oj edin acn og kruga, sto iskljucuje nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed n osti sistema podnog grijanja. Ka o u vij ek i svugdj e, odluk u m or a don ije ti stanar , odn osn o inves tito r , a svrh a ovog pri k a za j e da ukaz e n a prob lem e, prednosti i nedost a tk e odredenog siste m a. P redn osti su ocigledne: cista i j edn osta vna izvedba i regulacija, jedan od najp rikla dnijih nacina za gr ij a va nja , odsutnost il i bar min imum odrz av anja i n ajm anj i opseg instalacije, odnosn o ba lastn og, posredujuceg dijela postrojenja (kot lovn ica ), Kao nedo statke osi rn cijene energenta, t reba uz eti u r a zm a tr a nj e i trajnost takvih ogrjevnih tij ela, j er tro skovi zamj en e, s obzirom na nacin ugra dnj e koji j e prakti dki id entican s topl ovodnim podn im grijanjem , m ogu biti znacajni, Najvecu pa znju treba posvetiti garan cijama proizvodaca, a usput, bez obzira n a garancij e, sa z n a t i stvarne reference, odnosno koliko su te ga r ancij e pouzdane. Elek tricni grijac u foliji E LPAN -T ERMO TLAK, k od na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Lj ublj a ne, a u raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemlj a m a
Evro pe .

Ugljicni dioksid CO2 stvara
tzv . efekt staklenika, jer taj
plin propusta kraikoualne
suneeve zrake, a nocu sprecaoa
emiliranje lopline u suprolnom
smjeru.

Elektrlcn! grijac u toli]! ­ sistem ELPAN­ TERMOTLAK.

Kako bl sprijeclli dlfuziju kisika, proizvoc1acl cijevi i podnog grljanja prolzvo de cljevi s vlsestojnim neprobojnlm omotscem.

GRiJANJE 71

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

_

: . IT

Efekt staklenika izaziva globalno pouisenje temperature
zraka, mora i tla koje izaziua
znacaine klimatske promjene
na cijeloj planeti.

Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu. Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor - sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost, Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze postici i razl icita vodljivost, a samim time i razl icito odavanje topline koje se krece od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici top lin a od 100 do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern primjenljiv u svirn uvjetima.

p

. TF

PODNO GRIJANJE - DA ILl NE
Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara i vise taloga . Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode) pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje. No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika . Zacijelo su takve cijevi skuplje, ali izbjegava se bilo kakva bojazan .
:t .

. ,,;;

• DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE
Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava idealnom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka: • zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se pra sina • tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem . Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje n edostatke, ali kod ispravno projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci. Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve­ licine , pa sarnim tim tu postoje lirniti . Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoli­ ran, a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duz ina i razmak cijevi u podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok. Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do 30 posta manji. Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon ­ ornicnosti svrstava na prvo mjesto.

...

,

.S •

•E

ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU
• Dvostruko staklo u prozorskom krilu je i duostruko bolja stednja topline.

Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u skracenorn obliku.

1. KOMFOR
• Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti?
95% - da, potpuno
2% - nije zadovoljno
3% - nema mislje nja

72 GRIJANJE

TEMPERATURA PODA • Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda? 91 % .5 % .temperatura poda je preniska 1% .bakrene cijevi 1% .ne 2. SOBNA TEMPERATURA • Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod radijatorskog grijanja? 89% .da 8% . . " .:. ClJEVI • Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja? 88% .visokim 7% .5% .5 metara.srednje 1% .~< ~ ~ ··i:~:".5°C.vrlo niskirn 8 .nema misljenja 5.=~i =A . PREPORUKA • Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje? 92% .nema misljenja 3._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA 2.temperatura poda je previsoka 4% .:'$.-:~: . . Osim toga razina mora podigla bi se za oko 0. ~ ~ ~.5 do 4. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA • Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima? 88% .5 % . "'** • Termoizoiirajuca stakla zadriauaiu vise topline. ::. polipropilenske i sl.nema rnisljenja 7.::-" .veliko 11 % . ~W" 1 :~.nikakvo _ - Ako se podvostruCi udio CO2 ­ doci Ce do porasta srednje godisnje temperature Zemlje za 1.5% .podno grijanje 27. .* \4 *~.ne 6% .ne 3% neopredijeljeno 6. ~"::' .§1f'.nema misljenja 4.da 2%. sto ce izazuati topljenjegolemih ledenih masa na polovima.'fl. SISTEM • Koji sistem grijanja preporucujete? (Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti ..poznati sistemi grijanja) 65% .:: '?..o) ~ . TROSKOVI GRIJANJA • Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja? 85% .radijatorsko 90170'C 9.vrlo ugodan 4% .:r~:j: '::r.tf]' '~ ~"·. . i i:is .polietilenske.0DNOSI • Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze preporuciti? 27% -da 70.radijatorsko 60/50 'C 7. 11% . GRIJANJE 73 . ik':' 1"..obicne zeljezne cijevi 8.

: PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista n e moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. .:.:.:.:.:.:. UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU Q u = P X K] x ~ x ~ (W) pri cernu je P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu prosjecnu visinu prostorije od 2.7 m) P = Pstv.:.. .:.:.2 ..:.::. .:.:.. "::::::::::::::::::::::::::::::::::: :: : : : CRNA GORA Bar Bijelo Polje Budva Virpazar Danilovgrad Ivangrad Kotor Kolasin Mratinje Milocer Mojkovac Niksic Pljevlja -2 -17 -1 -6 -12 -18 -6 -20 -18 OZNAKA D E3 Gradevinska klimatska zona I Gradevinska kllmatska zona II ·12'e -ie-c ·24'e Srednje vrijednosti najnlzih godlsnjih terreeratura u zoni -4 -18 .. ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su svi vanjski zidovi dobro izolirani.4 .600.:.:. .12 -19 ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III GRIJANJE 75 . U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene. x 1. Uzeli smo u obzir i danasnje stanje gradnje objekata. . Ovim primjerom ze limo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju.J 5.:. ...:.2 (visina 2.:.:.:. . navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje.:. ..i I' I I I .:..:.: : ::-::.:.::.:.:.7 ..:. Kako bismo vam ipak ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije i tako priblizno odredite potreban broj clan aka nekog ogrjevnog tijela (radijatora).:. .6 Vanjske (zimske) projektne temperature u Jugoslaviji .:.:..:.:..:.:.:. Zagro • . x 0.:.:. :: . ..:.:.:.:...:.:. .4 m) P = p s tv .: :. x 1.:.....8 (visina ispod 2 .:. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne savjete za razne slucajeve. .:.. ali i uobicajene izolacijske materijale koji se pritom primjenjuju.:.:.. prirnjenjuju se slijedece vr ijed n os ti: p = P stv.: ::.:.:.:.:. .:.3..:.::::::: :.:. ..0 (visina 2.jubuski Mostar Nevesinje Orasje Prozor Prijedor Sarajevo Sanski Most Sokolac Travnik Tuzla Trebinje Foca Han Pijesak Capljina Klimatska karla Jugoslavije JUS U.:.: .:.2 m) SOSNA I HERCEGOVINA -2 0 -18 -21 -10 -16 -18 -24 -18 -18 -20 -20 -18 -20 -17 -21 -18 -18 -21 -20 -16 -16 -15 -17 -18 -6 -6 -18 -20 -16 -20 -16 -18 -18 -21 -17 -6 18 -20 -6 Banja Luka Bosanski Brod Bihac Bijelo Polje Bilece Bijeljina Bjelasnica Bosanski Novi Bosanska Grad lska Bosanska Krupa Bosanska Dub ica Brcko Bugojno Viseqrad Gacko Glarnoc Corazde Titov Drvar Doboj Duvno Zenica Jablanica Jajce Kiseljak l. .:.:..:.6 m.:.

50 9.20 26.22 7. 2 clanka W 129 SE-500S 600 500 60 75 1.40 10.00 4.40 16.60 8. .74 9.80 11.60 4.80 39.70 6.60 14.- sr: E .60 35.40 30.60 7.40 9.26 10.00 29.~ CD Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa Tm = 80° C i pri temperaturi prostorau °C 5 175 350 525 700 875 1050 1225 1400 1575 1750 1925 f-l2100 2275 2450 2625 2800 2975 3150 3325 3500 3675 3850 4025 4200 4375 4550 4725 4900 5075 5250 10 159 318 477 636 795 945 1113 1272 1431 1590 1749 1908 2067 2226 2385 2544 2703 2862 3021 3180 3339 3498 3657 3816 3975 4134 4293 4452 4611 4770 12 153 306 459 612 765 918 1071 1224 1377 1530 1683 1836 1989 2142 2295 2448 2601 2754 2907 3060 3213 3366 3519 3672 3825 3978 4131 4284 4437 4590 15 143 206 429 542 715 858 1001 1144 1287 1430 1573 1716 1859 2002 2145 2288 2431 2574 2717 2860 3003 3146 3289 3432 3575 3718 ~ "'.00 10.20 1.s 'c" 0 ~N OJ E ".66 3.04 3.90 2.56 4.60 28.60 42.40 0.38 .76 1.00 2.84 7.00 36. "O~ ~"8 ~> 18 135 270 405 540 675 810 945 1080 1215 1350 1485 1620 1755 1890 2025 2160 2295 2430 2565 2700 2835 2970 3105 3240 3375 3510 3645 3780 3915 4050 20 129 258 387 516 645 774 903 1032 1161 I 1290 1419 1548 1677 I 1806 I 1935 2064 2193 2322 2451 2580 2709 2838 2907 3096 3225 3354 3483 3612 3741 3870 22 124 248 372 496 620 744 868 992 1116 1240 1364 1488 1612 1736 1800 1984 ~1UB 24 117 234 351 468 585 702 819 936 1053 1170 1287 1404 1521 1638 1755 1872 l>lB>I 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 60 120 180 240 300 360 420 480 540 600 660 720 780 840 900 960 1020 1080 1140 1200 1260 1320 1380 1440 1500 1560 1620 1680 1740 1800 0.80 32.80 4.00 6.40 37.40 23.60 6.80 4._ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _ m « Tennlck! i top lin ski podaci za lijevanoa/uminijski radijator L/POV/CA tip SE-5DD S.12 9.94 5.00 22.98 8.18 4.20 9.00 15.60 12.20 5.32 5.80 1.20 19.20 11.42 3.40 2.80 7.40 0.14 1.08 6.64 11.02 11.80 3.60 2.80 9.60 10.80 11.20 12.40 :~~ c c > '" llCi .46 6.20 40.40 2.~ "8 > N co 8~ 0.<if .40 4.88 10.40 6.28 2.20 3.60 21.36 8.u '" c '" . TIP A mm B mm C mm 0 Teiina clanka mm Sadriaj vade u clanku I Ogrijevna povrsina Taplinski ucinak kg m /cl.60 7.00 2232 2356 2480 ~OU4 2106 2223 2340 ~4/0 2728 2852 2976 J1UU 3224 :334B 2574 2691 2808 2925 3042 :310>1 4004 4147 4290 3472 3596 3720 3276 3393 3510 76 GRIJANJE .38 0.40 0.:!.40 8.20 33.. '" ·e .00 8. ~§.80 18.80 5.>(.80 25.00 1.20 5.00 8.20 7.52 1.

1E:.:::. 'i7 pu~en~o2" r-"''-'''''-=-?---. r. Puzina) Bovee prozore + 15 Vrhnika • ako je volumen prostorije: Golnik a) iznad 200 m" + 10 Gornji Grad + 20 b) iznad 400 rn" Gorica Koefieijent KJ.r. . .1-1O.:. JT ~ . :f._ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE K 1 • koeficijent gubitaka toplin e To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin: Za debljinu zida od opeke 25 em i • 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor.. I PEI. Pritom Ilirska Bistrica Izola :._ L I " 1.: r . _ MT~"RS30 .:: :.:. : : : : :: :: : ::. .' .'. .J .:. predstavlja. _.61 .:.­ -­ --­ --­ Lz 13 .'_ . _.t 115 i .. 5.) PRIlEMLJE 143O·\' [ . 8 III ~ i 1200 23 2'1 <Xl 0 sa 8 r- 5 0 0 5b ~ ­ 1000 III "I' ~ 810 • 21 24 .:. KAT ~ o 8 28a!-1!2' i I ' 8 - ~ pad3cl1oo 1 i I 0 s oil 970 ~ 8 1430 02 • . clll'Odgorwa ~ -~ p.:.' TVT 0514 . 7 q .. wasl\1u'" ..1--~ oJ.l.:. Dravograd K 2 ' klimatski k oef ic ije n t Dorn na Kocni Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija..:. ). T __ .:: :: ::~:::::. R5!4' ~ T '· 1 j_· _ ·_·_·_ ·-·_.._ .:.. Ii :1 01 _ 1 __ • :! _1 .-VARFlEX M 'In--. " . .:: -9 -15 -21 -15 -21 -15 -18 -9 -18 -18 -15 -8 Shema spajanja insta/acije centra/nag grijanja.- Cu qev 2.:::::. dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".----­ . PODRUM GRIJANJE 77 .iii 3a1cii---. !:2.. ali bez ikakve toplinske izolaeije 130 _ Vanjske (zlrnske) projektne temperature u Jugoslaviji Risan Sveti Stefan Sutomore Titograd Tivat Ulcinj Herceg Novi Cetinje -6 -4 -4 -5 -6 -4 -1 -13 POSEBNI DODACI SlOVENIJA • ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15 Ajdovscina Bled • ako je susjedna prostorija negrijana +5 Bohinjsko jezero + 15 • ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon • ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke (St.R514' I I lopol'Olti l-'--' ') R5/4' 4 ! l.. toplinska fasada) 50 70 • 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplin sk a fasada) • do 3 em toplinske izolaeije u fasadi .S't\ radiJaklrsl<i 'tll/lbi IlXl9iMke .:.. tervol._-rr-. ..:::::.010.:. Kiat' (ON 32) / -\00 25. R3VCOT . ._.. :::::::::::::::::: :.:::: : : :.:::::::::.:.t10 n321 n c \.. :::::.. odnosno do 6 em toplinske zbuke na vanjskorn zidu 90 110 • zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) Za debljinu zida od opeke 15 em .:.:: :. _ .~ sudllTlel1llJeoll2'!ON 151 WL214 ·A (21t43kwl 'S.1 usiSlla kO&1ra ~ U II !p3Ol1/3 . RL25-S'----/ '-7"-' 1. I I 8 <Xl ~ 112' : I I I I • '" 11-10 ~ 8 ~ 8 214C 16 I I I : I 12 2280·112' .. J N'IY\1'EN" iAiniplamel1lk kolaO 1 9479·514' RP4A 25·12 I ~.

onda je K. Banova jaruga Bjelovar Brestovac Belje Benkovac Varazdin Vinkovci Virovitica Vukovar Veliki l.p eci. = 1. strucnoj ustanovi .. 8martno kod Sloven Gradeca -24 . K 3 . U slucaj u da gubitk e topline treba izracunati za neke posebn e i li ekstremne sit u a eij e.60 Unosenje m svih ovih vrijednosti u izraz za Qu m ogu ce j e priblizn o izr a cu n a ti gubitke toplin e.3 -18 °C ~ = 1.20 'C I~ = 1. vezan je. Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlj a veliko poj ed nosta vljenje proracuna.. a Ii ornogucuje pribl izno tocno izrac u na va nj e svih potrebnih vr ij ed nost i za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . naj bolj e b i bilo da pror a cu n prepustite . Primijenimo li to na tablieu s podaeima 0 toplin sk om uc inku pojedinih ogrj evnih tij ela nije t esko odrediti broj cla nak a radij ator a .18 . Kad na taj nacin izracunate pribl izne topl in sk e gubitk e m ozet e odrediti ogrj ev no tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci. Pogledajmo n ek e kar ak t er ist icne od nose vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koe ficijenta (K). Pri tak vim "pr or a cu n irna" najgor e je sto se pojavljuju velike neujednaceriosti tempera t u r e po prost or ija m a. :::::::::: :: : :: : : : :: ~:: :::: . = 0.koeficijen t sobne temperature Ak» je u sobi 24 °C. sto stvara neugodnu klimu u stanu i n ep otreban utrosa k energij e.. t ra j n ozar ece peci i slicn o. = 0. kalj eve peci .12°C _10°C ~= 0 .8 -6'C K.20 • iznad 800 m Koefieij ent K.4 K..0 . HRVATSKA -18 -18 -18 . = 0. = 1..18 -6 -20 -18 -20 -18 -3 -24 -4 -18 -18 -2 -18 .::::::: :::::: ::::: _ se mi sli na ge ogra fsk i polozaj i nadmorsku visinu.15 .1 18°C K. dakl e.0 15°C K..l = 1.. Greske su pon ek a d to lik e da je u st a nu i 50 posta vi se grijacih tijela nego sto j e potrebno. = 0.•.: .3 K:l = 1.18 -9 -15 -6 -18 -18 -3 . onda je ~ = 1.15°C ~ = 1.05 + 0..:. a vrijedriosti se odreduj u prema tabliei vanj skih projektnih t emperatura (t) koje su radene na temelj u zimskih k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto pr epusta samozvanim majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij a cih tije la pa se nep o­ trebno rasipa novae i energija .5 . Ako je t = -22 'C ..16 -9 :... 9 -8'C K.7 POSEBNI PODACI • za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0._ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLI NE Vanjske (zlrnska) proje ktne temperature u Jugoslaviji Jeruzalem -18 Jesenice -18 Jezersko -21 Kamnik -18 Kocsv]e -24 Kopar -6 -21 Kranjska Gora Kredarica -24 Lesce -18 Ljubljana-Beziqrad -18 -18 Mar ibor-Tezno Murska Sobot a -21 -9 Nova Gorica Novo Me sto -21 Postojna -18 Ptuj -21 Radgona . = 1.2 22 'C 20·C K.18 Rade ce kod Zidanog mosta -18 Hatece-Plan lca -21 Roqaska Slat ina -18 -21 Ravne na Koroskem Hibnicka Koca na Pohorju ­ 21 -21 Rudno Polje -18 Siovenske Konj ice Titovo Velenje -21 Tolmin -12 Trbovlje -18 Celje -21 -2 1 Crnomelje .10 • od 400 do 800 m + 0. :::::::::::::::::::::::.85 10°C K .os inj Gospic Gruda Garesnica Daruvar Dubrovnik Donji Miholjac Delnice Dakovo Zadar Zagreb Imotski Jastrebarsko Karlovac Kastel Stari Krizevci Knin 1 8 GRIJANJE . s vanj skorn proj ektnorn temp eraturom i uv eca n za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta. a zati rn n a pravit i sh ernu spaja nj a Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl in sk e snage poj edin ih lok alni h izvora toplin e kao : TA .

16 -12 -18 -15 -15 -20 -20 -20 -20 -18 -20 -18 -17 -18 -18 -19 ._ _ _ __ _ PRIB LIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE Vanjske (zlmske) projektne temperature u Jugoslaviji _ Kop rivnica Krk Kutina Lepoglava Lip ik Makarsk a Nasic e Nova Gradi ska Ogulin O patija Osi jek Paz in Plitvicki Leskovac Pet rinja Porec Pula Rab Rijeka Rov inj Siunj Siavo nska Pozeq a Sisak Siavo ns ki Brod Spli t Senj Slje me Sam obo r Spacva To pusko Trogir Fuzine Brana Hvar Cres Crikvenica Cako vec Cazma .Jas a Torn ic Kik inda Knjazevac Kok in Brod Ko stol ac -18 -18 -18 -6 .18 -18 -18 .:.18 -18 -9 . :::.:::::::::::::?~}.18 -21 -13 -15 -18 -17 .::t. rolete i razmakn iie zavjese kako biste iskoristili pasiunu energiju sunca.10 -15 -14 -12 -18 Koviijaca Kul a Kragujevac Kraljevo Krusevac Kostol ac Kacanik Kucovo Kovin Le skovac Loznica Lazarevac Lapovo Mladenovac Mataruska Banja Majdanpek Negot in Ni s Ni sk a Banja Novi pazar Novi Sad Novi Knszevac Odzaci Pali e Pancevo Privoj (na Limu) Pazova Podujevo Paracin Prijepolje Pee Pirot Prosevo Pristina Prizren Prokuplje Pozarovac Ribarska Banja Senta Smederevo Smederevska Palanka Sombor Surdulica Svilajnac Sokobanja Sremska Mitrovica Sremski Karlovc i Srem sk a Kamen ica Svetozarevo Srbobran Titovo Uzice Titova Mitrovica Tutin Tr stenik Topol a Temerin Cuprija Uzieka Poz eqa Urossvac Crvenka -18 -20 -18 -18 -18 -18 -16 -18 -17 -20 -18 -18 -15 -16 -1 9 . :.::::=.Josan icka Banja .18 • Za suncanin dana prozor postaje izvor topline. ::::::::::: : j:::::~: MAKED ONIJA Bito lj Be rovo Gostiv ar Dem ir Kapija Debar Dslcevo D evd elija Kumanovo Kavadarc i Kic svo KOca ni Kriva Palanka Kruse vo Kum anovo O hrid Prilep Skopj e St rum ica Tetovo -18 .18 -16 -20 -16 -20 -18 -20 -15 -18 -15 -17 -15 -17 -18 -20 -19 -18 -20 -18 -18 -18 -18 -18 -16 -18 -18 -18 -18 -17 -20 -20 -15 -18 -20 -18 -18 -18 -18 -18 -18 .:: :. Podignite .:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::.: ::.:' : :: ::'{ :: :: : : =. Ccka -20 -18 -17 Cacak Sabac Sid Kursurnlija GRIJANJE 79 .18 -21 -7 -20 -18 -18 -18 -18 -6 -4 -8 -6 -1 6 -20 -18 -18 -20 -18 -19 -15 -15 -18 -18 -4 -6 -18 -15 -20 -19 -15 -20 -21 -19 -22 -18 .15 .<\: :g : : : SRBIJA -4 -18 -18 -20 -6 -18 Apatin -18 Arandelovac -16 A lek sinac -16 A lek sandrov ac (Zupan ski) ­ 20 Ar ilje Alibun ar Backa Pal ank a Ba cka Topl a Banja Koviliaca Bajin a Bast a Boljevac Batocin a Bos iljgrad Baeko Petrovo selo Bel a Crkva Beograd Bo r Bu janovac Bajmok Becej Valjevo Vranje Vrba s Vrs ac VladiCin Han Vml aca Banj a Vla sin a Vl asot ince Varv ar in Gornj i M ilanovac Go lubac Dim itrovgrad De spotov ac Diveibar e Drag as Dakovica Zajscar Zemun Zi atibor Zrenjanin Indija Ivanjica . ibenik S -18 -6 -18 -21 -21 Titov Veles Stip -18 -14 l:a:~: : :: .:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::.:.17 -18 -18 -4 -18 -2 -6 -6 -20 -18 -6 -20 -19 -18 -18 -18 -18 -18 -15 -18 -17 ::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :.

Dakako. dok venti1e i regulacij ske uredaje treba mijenjati. postojeci izbor. pa cesto pogresno izaberu. bar global no. jos je vazn ije da pri postav1janju novoga ne izaberemo e1em en te koji su zastarjeli i neekonorni cni . Odgovor na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i zorno predociti. kao npr. pa ih treba pratiti i poznavati. sta1no usavrsavaju tehniek a rjesenja kot1ova. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe.sapniste limjenjivac topline Ventilator Zaklop'. tako i mogucnosti etapne gradnje i1i dogradnje sistema. 80 GRIJANJE . pogotovo u pog1edu stednje goriva. mikroprocesorski upravlJan rezim rada i stupanJ iskoristivosti od 95 posta uz izuzetno nisku emisiJu {. kako u pog1edu izbora energenta. Dovod zraka lzlaz plinova Dovod plina Keramicki izmjenjivac -!oziste . ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim sugestijama Hi utjecaju propagande. pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene. U tom pog1edu nase je trziste prilicno dobro opskrb1jeno. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina treba obnoviti sisteme grijanja. treba poznavati.<a za izjednacavanje Plinska armatura Cirl<ulacijska crpka Upravljacki slog sa digitalnim displejem PresJek kroz novi kotao tvrtke "BERNARD" tip SUPER VR koJi ima niz novosti. p1amenici i slicno . Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ij e to uopce kotao. p1amenika i sistema automatske regu1acije.NOx du{. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svako­ dnevno. Treba mis1iti i na buducnost.tetnih plinova . predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu izbora opreme. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za izgaranje goriva kao sto su npr. Lakoje dokazati da se. DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Kad se odlucite za centra1no grijanje. sto zbog novih i bo1jih tehnick ih rje senja koja su se u meduvremenu pojavi1a. Ogrjevna tije1a i razvod (cj evovodi) mogu sluz iti i duze. sto zbog dotraja1osti.7 Sistem centralnog grijanja je komforno i racionalno rjeien]« grijanja vaseg iiuotnog ambijenta.ii:nih oksida.

. a i izgledom su im prilagodeni. kad treba zagrijavati sarno gornju plocu . GRIJANJE 81 . Pretpostavka je. najlakse je izvesti kao ~avitacijski. cjevovodi.i li i ostali zaporni elernenti). ogrjevna tijela. a predviden je uglavnom za etazno grijanje stanova. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise. tekuce i plin. ITP-Ribnica. atazno grijanje. re d ovno iz ra dui u ga b anitirma s t an d ar d mih k u himjs kih eIeme ­ . dakako. Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric". te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. ekspanzijska posuda. se k ot IOVI. Ovakve kotso-stednjsk. Takav manji sistern. skladistenje i dobavu goriva do plamenika kotla. KIV-Vran ­ sko. I UJU a VI nata. za kakve je predviden. pri cernu se iz svakog pojedinog opisa vidi za k akvu namjenu je doticni tip predviden. bez cirkulacijske crpke i skupe automatike l cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj energiji. . armature (vent. vazan dio predstavlja tzv. Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama. EMO-Celje. tj. "Helios"-BanoviCi. "Gorenje"-Titovo Velenje itd. bez posebne k otlovnice. Ako je rijec 0 tekucern gorivu. UTROSENA ENERGIJA 100% t GUBICI NA DIMNIM PLiNOVIMA 15% STARO POsm()JE~E TOPLINSKI GUBICI NA KOTLU 38 % I :::: POTROSNJA ENERGUE MANJA30% ISKORI'~NJE I 62'10 UTROSENA ENERGIJA 100'10 ? TOPLINSKI GUBICI NA KOTLU 11% ~ KOTLOVI ISKORISTENJE Za~to treba obnoviti staro postrojenje za centra/no grijanje? Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao.'. no sve te razlike najbolje ce se uocit. . Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim pro­ storijama. Osim toga. kombinacije. omo­ gucuje i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ USTEDA! OSTAU GUBICI (OHLADIVANJEj 230/. vodi racuna i 0 re­ guITackiJi. grade nih za manje prostore do velicine srednjeg stan a i onih za velike sistema.i iz opisa pojedinacn ih konstrukcija. proizvode mnogi za na~e trzist». • KOTAO-STEDNJAK Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija. uljno gospodarstvo. Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto. da onaj tko na njemu kuha. ljeti. pa cerno predstaviti najznacajnije konstrukcije od svake vrste. od kojih je najznacajnija namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv. "Plamen"-Slavonska Pozega. a gornje sarno za kuhanje. jer obicno u prostoriji gdje je smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). oprema za prihvat. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikla ­ dan za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju.

Kotlovska voda .5 kCl. No...izmjenjivac topline 24. Vanjska vrata 2. Dimniprikljucak 23._ ­ . ._ j:e .I-. Potrosns topla voda 112"­ prikljucak za hladnu vodu 22. . Potrosns topla voda 112" . kad se zavirite u unutrasnjost. Bijeli. Zaklopka za ciscenje 17. Klapna regulatora 14._ . Zimska pregrada 15. /- '" . .. a pregrade na putu dimnih plinova._. Ljetna resetk» 11. Pomicne resetka 9. Pokrov stednjaka 3.. ~ 7. Unutrssn]« vrata 8. dat cerno detaljnij i opis jednog rjesenja. "".-. Regulator propuha 13. . proizvodaca KIV-Vransko.izlaz 21.­ 6. \ M • ._.l. Pogonska zaklopka 18. emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od slicnih modela. Ljetna pregrada 16._ .9 11- . drvo (0.polazni vod 19.. koji je svoj model i nazvao ETAZ. duz . ._. " 23 o III OJ ) ._ . opreme i instalacija potraiiie obavezno savjet slrucnjaka... 25 em) 600 Dimenzije : sirina (s) mm 400 500 600 dubina (d) mm 600 600 850 vis ina (v) mm 850 850 (J 146 (J 146 (J 146 Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki. Kotlovska voda .povratni vod 20. Kosa resetke 10. \ ~ ~' - 5- ­ 24 - - 22 - Zf\S~nli~~~ ~) !(!~~:::HJN iii:::: 12 ~ - ~ ' j­ ~' I- '1-. 100) 25 6 do 24 Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h 6 do 24 6 do 24 do 81 do 81 Iskorislivosl u zimskim uvjelima % do 81 do 24 do 36 Kol icina ugljena za jedno punjenje kg do 30 220 Masa peel kg 160 190 200 do 300 250 do 375 Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30 -60 mm qran ._.. Pepeonik 12._. primijetit cete niz znacajnih novosti. sadrz i i pripremu potrosne tople vode ._...­ 3-. Po nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih._ ._. . . jer npr. Vrata za pepel 7..­ -.i 1-21 16 "'-. _ ..5 do 2 1 do 1.8 '. 15 20 25 10 do 25 8 do 20 6 do 15 Ukupna loplinska snaga kW 8 do 22 7 do 18 Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 2 do 2. Protocni grijac potrosne tople vode . kao i zaklopka za ·8 2 GRIJANJE . Ploca za grijanje 4. . Prije konacne odluke 0 izboru sistema.. Okvir ptoce za kuhan]e 5. . . - - - . dop. Vrata za punjenje goriva 6. ~t -r \ ~ ~ 1._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ 18 PresLek steaniske-peci-kotts ETAZ s tennicktm podacima.). Prikljucak termometra i regulatora propuha Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ TIP PEel ._. _ .5 1. Ima veliko loziste..5 Toplinska snaga za grijanje proslorija kW do 14 do 12 do 10 Topl inska snaga potrosne lople vode kW 10 do 20 10 do 20 Potrsban potlak Pa 10 do 20 Dimnokalranski bro j za dimne plinove DKS (maks.._ _.

Potrosnja sanitarne vode 13. onda je potreban prostor i za te elemente sistema. a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i _ 1 " <. Ogrjevno tijelo 6. Venti! za zatvaranje hladne vode 14. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmje ­ njivac zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje. osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. GRIJANJE 85 . I tu postoje prakticna rjesenja kod kojih se cijeli komplet. Nairne. pa se i ne primjecuje da je kuhinja ujedno i kotlovnica. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje. te instalaciju tople vode i struju. Sigurnosni venti! 8. o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i k olicina tople vode. pa sve sto je potrebno stane u jedan element i vee je medusobno povezano. sto ionako mora irnati svaka modern a kuhinja. Na takav uredaj treba samo prikljuciti ulaz i izlaz instalacije centralnoggrijanja. Takvi sistemi su vrlo cesti u razvijenom svijetu ito ne sarno tamo gdje je krutog goriva u izobilju i gdje je ono najjeftinije.i kao sto je danas uobicajeno. Protupovratni venti!­ nepovratna zaklopka 15. pa cemo odmah predstaviti i to zanimljivo rjesenje etaznog grijanja. Nacin funkcioniranja gotovo je identican jednom drugom plinskom uredaju. Ekspanzijska posuda 7. Temperaturn o­ sigurnosni venti! 11. Postoje i plinski stednjaci-kotlovi koji osim normalne cetir i ploce za plinsko kuhanje sadrze i svu vee spomenutu opremu. sa zatvorenom ekspanzijskom posudom ugraduje kao viseci element kuhinje iznad kotla-stednjaka. Ti su prikljucci dimenzije 0 1/2". Svugdje gdje se centralno grijanje moze rjesavati-unutar raspolozive snage ove vrste kotlova treba najozbiljnije razrnotriti i tu mogucnost. bez obzira na kuhanje. Protocnl grijac (ugrac1en u stednisk). dok se sam sistem zagrijavanja potrosne tople vode osigurava pomocu toplinskog sigurnosnog ventila s kapilarnim osjetnikom. pa iz nje grijati cijeli stan ili cak obiteljsku kucu. pranje i kupanje . lijep dizajn. kao i vecina ugradenih elemenata. Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja. / r 11 r 10 3 4 -15 r: 14 5 Shema spajanja cjelokupne instalacije '-- --' 1. Vratasca su velika. a ekspanzijsku posudu ionako mora imati svaki sistem. Trajnozareci stednjak KIV-ETAt 2. ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Venti! za punjenje i praznjenje 9. kapa­ citeta 5 do 10 lImin. odnosno cijevnu zmiju. Kompaktna izvedba. Mirkoomekslvac sanitarne vode 16. Pogresno bi bilo kotao-stednjak promatrati kao sirotinjsko rjesenje. koja je uronjena u toplu vodu iz si­ stema centralnog grijanja. u bocne stijenke lozista ugradio izrnjenjivae topline._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA pocetak rada. kako bi omogucio i pripremanje potrosne tople vode. Kontakt temperaturno­ sigurnosnog venti!a 12. Cirkulacijska crpka 4. ako centralno grijanje zelimo rijesit. Venti! za odzrscivsnje 3. pa je potrebno i razdo­ blje prilagcdavanja. S plinom kao gorivom moguca je jos kompaktnija izveda zbog manjeg 10zista i izrnjenjivackog dije la kotla. Termometar kotlovske vode 10. Termostatski sigurnosni ventil je vazan element opreme kod svih toplovodnih kotlova i 0 njernu ce jos biti rijeci u poglavlju 0 sigurnosnoj opremi. automatikom. nepovratnu zaklopku (kako bi se sprijecio protok u suprotnom smjeru). Manometar 5. sa cirkulacijskom crpkom. Proizvodac je. moderna tehnick a rjesenja i opsluzivanje u stanu (nije potrebna kot ­ lovnica) prednosti su zbog kojih se mozda isplati predvidjeti i malo vecu kuhinju. kupaonica i slicno). ukljucujuci opet i mali izrnjenjivac za kontinuiranu pripremu tople vode.

koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople vode i prilagodeni za taj energent. i kombi i ovi drugi ogranicene snage. iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica). rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva. .. .... osim kuhanja. Dakako. Zemni plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati. posre ­ dovanjem vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu. kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sa­ rno u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. slicno kao i kotlovi-stednjaci._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ bo . . Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno grijanje i pripremu potrosne tople vode. uglavnom do 30 kW. Proizvodac WAMSLER tz SR Njemacke nudi ovaj zanimljiv §tednjak-bojler­ kotao. bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom (a p a ra ti su. ' • KOMBI PLINSKI APARAT Rijec je. nego u bilo koju prostoriju stan a gdje za njih ima mjesta.) Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina. Cirko-aparati su konstruirani sarno za centralno grijanje. To je rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu.. kao sto je npr. . . 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan.. pa su jednostavniji i jeftiniJi.... Na ovaj nacin usprkos : 86 GRIJANJE . U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva pa­ ralelno ugradena aparata. " " ' .. Proizvodaci najcesce i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas.. Pritiskorn na gumb aparat se pre ­ bacuje na Ijetni rezim rada... aparat se automatski ga­ si kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog termostata i ponovno se upali kad treba.. pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.. daklejednim sapnistem. .. a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora..... . . predsoblje. iako dan as vee postoje i posebni plinski aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti u kupaonicu .. U tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski pro ­ tocni bojler) je dakako. U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka. Kao st o se vidi iz sheme aparata. plamistern i sl. skuplje.. Nedostatak kombi-aparata je u tome sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. potrosna voda se zagrijava indirektno.. zatvorena ekspanzijska posuda i oprema za potpuno automatski rad.-. iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid.. .. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin i dimnjak. dakako...

­ .ti=.TIP TURBO s dodatnim oduzimanjem top line dlmnim plinovima VAILLANT tip thermoblock turbo _ vew. 1.:.." . GRIJANJE 81 . ~h~ vecim troskovima..·%"\l~iF:" s... J asno je da takvi sistemi zahtijevaju i bolji ) 1 11 ­ . 17 .11 ­ .:--. '0 ­ lin ra.­ n '00 • I I. 71­_ oo ­ 50­ .. ..~:.<. 111­ ....~.... ~- .' e • ...... '17 a..'~ ­ -] 10. :a e­ a­ ..I e .. H :. :. ". gdje poseban ventilator (u sklopu plamenika) dobavlja zrak za izgaranje._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Funkcionalni presjek kombi­ bojlera. . takva kod kojih gorivo izgara pri atmosferskom tlaku. ..z. \~d\tf' . . 70­ 1~~I!~f:1'1~:lf~I~lllli~lI11Iflf~[jl'lllltl .< :.. ~ M: . 10 II 1. ii:::. za razliku od pretlacnih....dt d sm.:il1 .•.­ M- . . Kao sto i turbo-auto ima uecu snagu od obidnog. osigurali ste i grijanje i pripremu tople vode pa takav sistem una toe povecanim troskovima preporucujerno zbog vece pogonske sigurnosti . Bez obzira da li je rijec 0 kombi...::>'* i ~....a='"r­ "' ..t..:. ---.. .­ ....:-:-:. a­ )g _ 1 le iti U Funcionalni presjek suvremenog cirko-plinskog aparata. cirko iii protocnorn bojleru za toplu vodu 10ziSta su redovno izvedena kao tzv... atmosferska. .•...l\M. talco i kotao s oznakom turbo ima bolju iskoristivost.:.... tj..:." ..:.

.).... .. . Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ven­ tilator... U ovom posljednjem slucaju kroz otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi. mada je bolje slsteme odvojltll ugradltl nekl clrko-aparat (slstem 8) zs grljanje... a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije. (sistem A).. kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u 88 GRIjANjE ... .::::...:ili: i:ili~iillij~~~1:i : .:.... koji se pojavljuju zbog izrnjenjivaca...:. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn.. sistem LAS.. ..:...:.. Na taj nacin ova lozista disu slicno zivim bicima. turbo-uredajern.:. " ::.. _ 1~\I~~j: :. a kroz sredinu se odvode plinovi. Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se sto bolje iskoristi toplina. Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne k olicine kisika. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu..::::..... Kroz vanjski plast dovodi se svjezi zrak. Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do maksimuma. . dovodenje zraka izvana je nuzno. a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja....... noviji su modeli obicno opremljeni tzv.. r-or----5 ..:.. tzv..6 A B dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u manje povoljnim slucajevima.: i:1~\ij~:::i : ~: : i[ Zasad je zemni plin vrlo ekonomican ekoloski povoIjan energent pa ga treba maksimalno iskoristauati za grijanje..:...._ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Plinskl kombl sparat: rje§ava I grljanje I potrosnu toplu vodu..:: .....

Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod 60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom). ovdje ne nastupa ta pojava. pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama sistema. Dakle. _ U svakom prostoru gdje postoji otvoreno loiiste treba osigurati dovoljno svjeieg zraka za poipuno sagorijevanje goriva . Jedan takav bojler dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce. 160. s lozistem. gdje je trajno akumulirana odredena kolicina tople vode. Kotlovi s lijevanozeljeznirn blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na Pripremu potrosne tople vode treba osigurati ~(. a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. dolazi do rosenja na unutrasnjoj stijenki. Koncentracija kisika u dobro zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi. Zbog karaktera strujanja dimnih plinova. pa covjek jednostavno zaspi u kadi. Plinske kotlovniee. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio ispravno prikljueen. 1901). temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje. auto ­ matikom i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu. umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje. u odnosu na strujanje vode u kotlu. GRIJANJE 89 .lTlf:~: C.()tJ N ~2 H ( protocnim ptinskim aparatom. • PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode razliCitog sadrzaja (130._ __ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. 190 titara tople vode. pri cemu je talozenje kamenea neznatno.:fl~. blok-izvedbi. bile male ili vece podlijezu strogim propisima protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u njihovu izgradnju. /Ii plinskim bojlerom ko]l sadrii 130. I oni su gradeni obicno u tzv. Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u kotlovniee. Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana. kupao ­ niea ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja. a stupanj iskor'istenja topline je veci. bez opasnosti od kondenzaeije u kotlu. 160. eirkulaeijskom erpkom. kao i vijek trajanja kotla. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih mjesta.

Osigurava ravnomjerno pro­ strujavanje kroz cijeli sistem qrijanja. Motorna dimna zaklopka* sprecava pothladivanje kotla dok plamenik nije u pogonu. Stedna automatika* sluzi za upravljanje klizne tem­ perature kotla u ovisnosti 0 vremenskim prilikama. ~-+------"":ve n til* Automatski odzracn! Tablica podataka daje informacije 0 najznacaj­ nij im tehnickirn podacima ko­ tla i pokaziva da je kotao ispi­ --~ tan i odobren po DIN-DVGW i od strane LOS .Ljubljana. L.. Regulator temperature za podesavanje zeljene kotlov ske temperature.~Sl Termo-Manometar Pokazuje temperauru vode u kotlu od 0 0 C do 120 0 C i tlak u sistemu od 0 do 4 bar. Univerzahii plinski plamenik iz plemeniiog telika posebne konstrukcije garantira tiho palje­ nje plamena do ravnomjernog plamenog tepiha i rad postrojenja s izuzetno malim surnovirna. uprav­ Ija i nadzire protok plina s dvo­ strukom siqumoscu i n<1 taj nacin garantira rad bez smetnji.. Regulira. sastavni elementi jednog plinskog kotts tip HC-HYDROTHERM-PLAMEN 90 GRIJANJE . regulatorom tempe­ rature i predvidenim otvorom za stednu automatiku SPR (spremno za prikljucak)._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ . Kuciste regulatora kotla sa sigurnosnim cuvarern tem­ perature.. Piezo-upaljac Laganim pritiskom na dugme pali potpalni plamenik. It t' I ' Kombinirani magnetski plinski ventil daje plin prema potrebi bez stupnjevanja. Cirkulaciona pumpa* Termoskretnica Dodatna sigurnost pornocu ukapcanja termonapona preko sigurnosnog cuvara tempera­ ture.

oda­ berite kotao na kruto gorivo koji se smjesta u posebnu prostoriju. Danas postoje konstrukcije kotlova na kruta goriva visokog koeficijenta iskoristenja topline i stupnja automatizacije lozenja.. GRIJANJE 91 .... pa 5e ne mora uVljek korlstltl ptlnski kombl-aparat. prostoriju treba provjetravati potpunim otvaranjem prozora i urata._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ ~I postoje I posebnl pl/nskl kotlovl. Moderne verzlje kat/ova na kruto gor/vo Imaju ntz novost/.. • Kako se ne bi gubila toplina akumulirana u zidovima i predmeiima.. e-. PliNOYA ~ Po p rt!cnj prt: ~ j"'''k ' • KOTLOVI NA KRUTA GORIV A I UNIVERZALNI KOTLOVI Ako racunica pokazuje da je za vas lozenje krutim gorivom najekonornicnije. ali nakratko (do tri minute) .. u blizini sprerni sta za ogrjev ili. Ako za vase potrebe nije dovcljan kapacitet kotla­ stednjaka iii yam je komplicirano svakodnevno donositi gorivo u kuhinju. PUT voos iUzd" tO I p " '6jel<1 PUT DtMN . ne treba se ustrucavati i smatrati taj nacin grijanja primitivnim. u manjim dornacinstvima u istoj prostoriji s ogrj evom. pa tako pocetek procesa krutog gor/va lms dlrektno odvoc1enje dlmnin pllnove.

{(}U t~!l: . godine. prvenstveno konstruiran za kruta goriva. U slucaju univerzalnih kotlova.:\\ Na tdiStu postoje razlicite konstruk cije takvih kotlova. Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise 70 posto. 92 GRIJANJE . a nije rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava". kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko para. Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat . pa pazite da vas ne zavede cijena ili univerzalnost kotla.stupanj iskoristivosti od 80 posto . J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa. PogIedajmo najprije jedan moderan kotao. precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla. If:)tS:nTj\ O._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Izbjegavajte ugradnju unioerzalnih kat/ova jer to nije racionalno rjeSenje. Novi propis u SR Sloveniji. Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti. X. Posebna mu je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu. Kod norma/nog /ozenja put dimnih plinova je du/ji pa je I stupanj Iskoristivosti veci. moze se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. 1984 . pa cak i plinovitirn gorivom. visokom stupnju iskoristivosti. Rijec je 0 trajnozerecern toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. objavIjen u "Uradnom listu SRS" od 11. prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plame ­ nik). neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri slueaja. te po izuzetnoj dodatnoj opremi. toIiko muzike. Po tehnickim rjesenjima.

) ~ I 18 I itt ~ ! 00 I . Ovaj je princip poznat vee otprije.8 --1 i. sto se i vidi na njegovu presjeku. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije na principu trajnozareceg lozista. >--~ . Taj smo kotao izdvojili sarno kao primjer.=:. kod manjih trajnozarecih peci._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Zacijelo. ~ w~j h. ~ . odnosno poznavanje razliCith konstrukcija i njihovih osobina. H HI H.8.I[:~-=-------'---El- -. Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje.1 1 1 - l 12 I o-.: Ill. dok samotno loz iste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom tempera ­ turnom razinom od 630 do 700·C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih cest ica goriva. uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem sagorijeva nj a krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea. tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi . kao cadi i ugljicnog monoksida.. ----. njihova je prednost i jednostavno _ Modeli SPECIAL proizvodsc« TVT "Boris Kidrit" predvideni su za kvalitetno kori~tenje krutog gorlva i imaJu gotovo kienticno loii~te..- - ­ ­ Model Kapacitel kod ugljens Volumen bojlera Kapacltet bojlers 1(olicina vode bojleru L L. te niske emisije stetnih tvari. pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima.L. a raznim pregradama osigurano je dodatno i potpuno izgaranje ishlapljenih. odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio naziv. doista se moze nazvati . Osim dobre regulacije i visokog stupnja iskoristenja. Zato je i sarno loziste malo neobicno konstruirano. <!J ~ I I -. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni i sekundarni zrak za proces izgaranja. Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje proces donjeg sagorijevanja.\ 16 16 I I 18 I ~ <. a nesagorjelih plinskih supstanci goriva. ali nije se upotrebljavao kod kotlova. Zbog potpunog sagorijevanja nije sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja. a po nizu inovacija. L2 B B.- L --.kotlom buducncsti. 7 II> ~­ 5 l\:. i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise. vecje i zagadivanje okoline mnogo manje. Promjer dimnjaka Promaja Polazni vod fovralni vod Masa Masa bez u kotlu kW I IIh 740 740 I mm mm 1171 1171 1 t 71 mm 761 761 826 mm 582 642 722 mm 595 595 700 mm 1698 mm 1096 mm 750 750 750 o mm Pa 20 20 ON II 81 kg SPECIAL 26 SPECIAL 32 SPECIAL 40 26 32 40 120 120 97 1030 104 1030 120 1030 180 180 180 40 40 40 363 379 421 1698 1096 97 77 160 BOO lM7 1J96 25 1 kW = 860 kcallh Pridrzavamo si pravo promjene GRIJANJE 93 .

ovisno 0 opterecenju. malog potrebnog prostora za skladistenje. 12 . za plin i tekuce gorivo .sigurnosni polazni vod R1". zlu ne trebalo.i. jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njim e. ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala ocekivani stupanj iskoristenja. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju. i li pak mogucnost kupnje na rate.polazni vod.donji otvor tottste. 3 ­ prikljucak na dimnjak . 6 . .::::::::::. a ne bi se moglo tvrditi niti da se ne grade novi. • KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno. • Tokom ogrjevne sezone prozor ne smije biti stalno otvoren .:.prostor za pepeo. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi . Opcenito. 9 . Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja.:. a postoje i univerzalni. ~---Ll-----'" Legenda: 1.zavareni. 2 .:. odnosno goriva. i kotlovi stare.povratni vod. nadzirati.rubies zaklopke za usmjeravanje. a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika. stirn sto su plamenici razliciti. 10 . praznjenje R1". medutim nije promaklo da i kotao "Fer roth er m" tip FF ima otvor za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Osim toga. iz ko­ mercijalnih razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. 11 . iako ce proizvodae.::::::::. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja.zaklopac za usmjeravanje. moderan kotao. 14. lozenje.dimni kanali.bojler za potrosnu toplu vodu.toztst«. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno. 5 :L_ _ -I 12 Presjek kotla za kruto. tekuce i plinovito gorivo.:::::::::. kad bude jeftinije il i kad dobijemo pr'ikljucak) na tek uce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno. 13 . pa s promjenom vrste lozenja. Sasvim je druga slika univerzalni kotao.punjenje. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla il i za privremeni pogon kad nestane krutog goriva. Medutirn. mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje. ::~~:~:::::: II}::::l:it~:::rrr:~~l:::::::::~ ~~f/rr:: t:tm: :~il:l l 11 1:11. pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za drugo. 4­ vodom hladena resetks.sigurnosni povratni vod . 5 . 15 . Pazljivorn oku.gornji otvor lozista. bilo u obliku fin an ­ cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja.ptos! s izolacijom. 16 . a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao zbog dotrajalosti staroga. 94 GRIJANJE . jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno.dimnjaca. a stari zadrzati kao rezervu.: :=::: ::::::::::: : : ~ : : : ::}?~:}~{:)~:::}}fr:: : : : : : : : : : : : : ~::::::::::::::::: . pa cerno ga obraditi posebno. 7. mozerno reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od univerzalnih. tj .regulator provjetravanja R314". nema bitne razlike izmedu procesa izgaranja plina i tekuceg goriva. dostava u kucu u vecim gradovima . vecinorn ceIicni .razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu. 8 . ovdje ta mogucnost ima drugu funkciju. S vremenom se napune talogorn. pa prema tome spada u de luxe opremu. i vrijeme burna grijanja loz-uljern je iza nas. kad stupanj iskoristenja nije najznacajniji._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ 16 9 6 10 15 1 4 . Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe. Nabavka takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom.

prikljutak za plamenik. s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja je dilema oko pripreme tople potrosne vode . 8 .sigurnosnl povratni vod. jeftinijim tekucirn gorivima. a najvise kotlovi na kruto gorivo. Treba takoder imati na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu. 18 . Ipak.bojler za sanitarnu toplu vodu. 17 . 12 .otvor za ti~cenje. 11 . 22 .vruce komora za ulje iii ptln.hladna voda. ali prijekopotrebnog medija.gornji prikljutak crpke bojlera (pokraj prikljutka 13). uobicajeno je da priprerna. 23 . U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati. 9 .predgrijanje povratne vode. blok-izvedbe u kojoj je to sve sadrzano. dobro izoliran. treba napomenuti jedan zaj ednieki element. ek stralako lozivo ulje.prikljutak R 1/2" za osjetnike kotla (termostat i termometar). pa time i iskoristenje goriva. 16 . Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok.polaznl vod. 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. '---~'--- _____' Ta cinjen ica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina.dimne cijevi s turbolatorima.odzrativanje odnosno donji prikljutak crpke baiters. 14 .recirkulacija. 5 .izolacija. 3 . 3 Kotao tip RL za tekuce iii plinovlto gorivo.elektrogrijat. Kao gorivo najcesce se koristi tzv. • IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih rjesenja.otvor za promatranje. a to j e pitanje snage kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja.povratni vod.prikljutak R 1/2" za osjetnike bojlera (termostat i termometar). Bez struje nema ni grijanja. tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima. Proizvodaei redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni moraju biti sto blisi. ali iznad izracunanih gubitaka topline. Ipak. sto je slucaj s nekim drugim.prikljutak na dimnjak ­ dimnjata. s ugradenom cijevnorn grijalicom putern GRIJANJE 95 . Dakako. bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan. 20 . 7 . 6 . tj . Iako postoje razliciti plinski i elektricni aparati za tu svrhu.topla voda. ekspanzijska posuda. Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod veCine univerzalnih kotJova. pa se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom n epotrebno veceg kotla) ne isplati zbog eksploatacije. s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti razlicitih vrsta drva i ugljena.za~tltna anoda. 19 . razne druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju posebno. zagrijavanje vode za potrosnju bude u sklopu kotla. 21 . 13 . 2 . pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. sto veceg volumena. pokraj kotJa. Vrlo je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje s automatikom. a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje sagorijevanje. i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao pornocnog. 15 . 10 . kad je rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj. k ako zbog kvalitete izgaranja. pralnjenje.sigurnosni predtok. Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Legenda: 1 . 4 . punjenje. sto zahvaljujuci samoj konstrukciji kotla. sto ima svoje prednosti i nedostatke. kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba biti malo veca nego kod ostalih.odzrativanje. Druga tema.

S druge strane. 7 . slama. kad se ionako zbog tople vode ne isplati loz iti kotao (bez obzira sto to neki Cine). nocnu energiju. pa cak i 400 Iitara . kao sto su drveni i biljni otpaci. Temperatura vode moze biti manja.elektronicko upravljanje 14 .r ­ BIOMATIC 1 .termitka izolaeija odzrativanje.lomiliea vecih komada 9 . Solarni spremnici topline (sto je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200.kotao 20 .reflektor 24 • izolaeija . 0.revizijska vrata. Medutirn. u posljednje vrijerne i sunce sve vise ulazi u nase stanove kao energent._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega.put za izvlatenje goriva 8 . 22 . Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn.) U vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti.dimnjak 23 .poklopae 5 . Ta su rjesenja ogra ­ nicena na uze podrueje primjene. Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim re-e :S '0 e st :zl a :elf F . Takav bojler moze imati ugraden i elektricni grijac za razdoblje sezone grijanja. pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera.75 m3 2· klatno miieseto 3.37 kW 12 .regulaeija pomaka mijesala 4 . 300. tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn kolicinarna. kukuruzovina i slicno. a nije upotrebljivo za druge svrhe. tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opceni­ to.meduposuds 13 . jer zbog vece zalihe mozete iskoristiti jeftiniju. 40W 19 .put za lotenje 15 . 6 .lotiSte sa ssmotnom retortom pepeonik 17· vrata s ladieom za pepeo 18 . 11 • pogon puta.ventilator 220 V.spremn ik 0. (0 solarnom grijanju vidi u posljednjem poglavlju.ormeric za pribor s vratima 10 .poluga za otvaranje.vrata lotista 21 . 3809 V. manje je talozenje kamenca. pa se makar za ljetnu pripremu vode za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem.8 em CD 4 8 7 96 GRIJANJE .posuda s vodom termomehanitkim ventilom za gasenje. uz odgovarajucu automatsku regulaciju.

Dakako. Kako. Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene GRJ]AN]E 97 . 11% 1% GUSICI ODAVANJA U OKOLINU ~~~~I~~EM ISKORI$TE NA TOPllNA ISKORI$TENA TOPLINA Pri prefasku na niskotemperaturni rezim 40130 f kori~tenjem topfine kondenzacfje ustedt se gotovo 20 posta energije.% -. kondenzacijom nastaju cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi. sto treba dogovoriti s proizvodacam._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA uredajima za pripremu. regulirati gustocu na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. filtrirati i slicno pa je to znatno kornplicira ­ niji postupak. vrsta plina i tlak plina u instalaciji . preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen prikladan za lozenje. plinski plamenici imaju tzv. kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju. KORISTIVA TOPLINA KONDENZACIJE KORISTIVA TOPl lNA KONDENZACIJE _ -. sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova. stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto jasno ovisi 0 vrsti plamenika. srednje tesko i tesko lozivo ulje koje treba predgrijavati. Za razliku od uljnih.r: . • PRINCIP RADA Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo. 'I'eze frakcije su lako. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici sagorijevanja ima najmanje problema. tj . U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim iskoristenjern topline dim nih plinova. Jedan takav primjer predstavlja uredaj BIOMATIC. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva. Ilustracija zorno grafick i pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kon­ denzacije. PLAMENICI U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva. na dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi­ Ian i siguran dotok plina. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni za ekstralako lozivo ulje.r: : . Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije. stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna tijela. izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih celika. medutim. koja su znatno gusca. ~to je nizi rezirn rada to je i mogucnost iskoristenja topline kondenzacije veca. pa cak i bioplina. jer se kon­ strukcijski neznatno razlikuju. pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika. plinsku rampu. Kod dobro reguliranih plamenika. OGRIJEVNA VRIJEDNOST OGRIJEVNA VRIJEDNOST . Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak. ukljucujuci i automatiku lozenja. Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe. predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim otpacima.. Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i gradskog.

J! -.~ ~ru ::'. §" !J ~ b'lr -!Jr ~ ~'lr e» J!J' ·4 ~ 09 " 0. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regula cijski i sigurnosni termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plam en se moze ukljuciti...~ .. .. ~ Presjeci plinskih plamenika tip WG1 i WG2 tvrtke WEISHAUPT.' ~ .. ~ . ~'Ii "" <!? ~ if <5 ~ iii" Q. Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada auto­ matike.. ..'::> '::>Q '* i'qj ~ ~-s~ (§.0 .J!' s ~ ~ ... 'P ~ ~ ~ ~ ~ f::" - . Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati. male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplij e ulje je rjede pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagori­ jevanja. Tu je ujedno odgovor na pitanj e zasto se staro otpadno ulje ne moze koristiti u sistemu centralnog grijanja._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA g. c!J?::.>..~ § . s .'1i 'f.>.. grijac s termostatima (a prije toga treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je prljavo itd.. Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e je odobrio proizvodac. E.'" ..: ~ 0." s <b . " v ''"*' s" ... -s cr ~ ~l'f1 tlJ~ . <S .jc:::-s<S~ . To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su ulja obicno gu sca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo.§' $-f~ ~<o<::l.3T . 09 0. s» et~ ~-~ 0<::1.'lr _ ~ ..~ ~ " ·t " ..."'." « . 0 0.t rt. MOZAK PLAMENIKA Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator il i autornatika je mozak plamenika.'lr zr~ ~ 9... . Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju (kako je to i zakonom propisano).!)T l' 0.J!''foo.J!' ".OC. 98 GRIJANJE . o<:i.J!' 'f.... Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka.<:'" '" C!' *' 0' 'Ii 'V f'lr ~ <:i..{!J b~ '"*' ~ 09 -..

To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automa­ tika (pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. 1:::i:~ji~III._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.: .ista ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. zahvate na kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nek ih dijelova. Napon je tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese go­ rivo -zrak..-:. Fotootpor to registrira i pr ekida ciklus rada plamenika.:} ::... :':'.. pa ako prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu goriva.:. a ventilator i uljna crpka rade i dalje.upali se kontrolna zaruljica na samoj automatici. U blizini sapnista nalazi se fotootpor .. :. Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski transformator.. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start. Eventualno neispravan termostat zamijeniti novim Kontrolirati sklopku za upustanje plamenika s osiguracern i vod od sklopke do automatike Zamijeniti automatiku Zamraciti fotootpor zamijeniti ga novim odnosno Kontrolirati vodove od autornatike do transformatora i elektromotora Zamijeniti ih novim I GRIJANJE 101 .... OTKLANJANJE KVAROVA U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja.: ': '.:.. ~. fotocelija koja registrira pojavu svjetlosti . sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara . N a taj se nacin lozi ste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu gori va jos nije otvoren.plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. tj. Ukoliko se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen.I!!:gll.. Preporucujerno cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. : : : l: I:I:l l ~ll:III~IIIII~lliliJi Prije ogrjevne sezone i vas sistem za grijanje traii malo painje i pripreme.:. :: ~.::. pa treba potraziti i otkloniti kvar. ..... Nikada ne dirajte vaznije elektricne sk lopove kako ne bi ste poremetiti proces rada plamenika .: : ·:l·j:!: :~IIIII~·!"I~:!I:lli:il·II'' I!:.:. Ako niste sigurni u svoje urnijece. prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plame­ nik iz napona m reze . Nak on ponovljenog ispiranja loz. Ukoliko se opet plamen ne upali sto registrira fotocelija.: :: :. Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.. ::::.:liJ:jH~i!~::I:lil: IBg6h Moguci uzrok (vidi signalnu Blokiran uredaj zaruljicu na automatici) Otvoreni kontakti na termostatima (presostatima) toplinskog agregata Autornatika ne dobiva napon Autornatika u kvaru (omm etr om provjeriti strujne k rugove automatike izmedu dovoda faze u autornatiku 5 jedne strane i prik ljucka za elektromotor odnosno tran sformator s druge strane Fotootpor u startu osvijetljen ili neispravan (ukljucuje se sarno elektrornotor) Transforma tor i elektromotor ne dobivaju napon Transformator i elektromotor u kvaru Zahvat Deblokirati automatiku pritiskom na gumb Podesiti termostate na pogonsku temperaturu medija. Ukoliko se automatika ucestalo deblokira. Ukoliko smatrate da to moz et e uciniti sami.NOG Gh' lJANJA Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Tek nakon odredenog vremena (k od manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu elektrodama na sapnistu... Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar.:..:. a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke.:. znak je da nesto nije u redu .::.

: ~i : .. · • • · •.: .:..:.m. .:) :-:: .•.·.:f ~:::f:::..a.::::::::=::::::: :::.•.: .e •·.D•..~~~~111111Irlll_~~ Moguci uzrok Elektrode su preblizu i li predaleko od uljnog konusa Lose podesen uredaj za mijesanje gonva sa zrakom (disk. . .·:.ll\l'I: >: Moguci uzrok Mehanicka greska (rukorn provjeriti da Ii se ventilatorsko kolo slobodno okrece) Automatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujni krug automatike izmedu dovoda faze u automatiku i prikljucka za elektromotor) Elektromotor ne dobiva napon Elektromotor u kvaru Zahvat Ustanoviti uzrok zapinjanja oso­ VIne i otklorriti smetnju Zamijcniti automatiku . ..::i:::. . •. • ~: '~~.: :.: . I'. :. · .• a :.••·. .'.. .. .l·.:::::'::.:•. •. : .JI·jllli~._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Kod uljnih plamenika treba cesCe mijenjati sapnicu.!: :i\:.~ '!.: :::::::..•. ' :.:.•.t.•... . .·.•••.~illl llllt~"lll!.:.:..•. m ..'. . ..l.•·...- Kontrolirati vod od automatike do elektromotora Zarnijeniti ga novim ~\!!!!!!~I:.:.•. :::::::= ::..__ :: ::::.:\~ : l:::n<{::ilL. .•.:.:.i:..• • : : • .•. •.••.•:. a MoguCi uzrok Neispravan polozaj elektroda Prljave elektrode Automatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujni krug automatike izrnedu dovoda faze u automatiku i prikljucka za transformator) Transformator ne dobiva napon Zahvat Podesiti elektrode na propisan razmak i ucvrstiti ih Ocistiti elektrode Zamijeniti je novom Kontrolirati vod od automatike do transforma tora '~ liillll!ll t!lj!f[~l~i~ll~'_ MoguCi uzrok Prljav fotootpor Fotootpor ne "vidi" plamen Fotootpor u kvaru Automatika u kvaru _ 1 Zahvat Ocistiti fotootpor Provjeriti polozaj fotootpora Zamijeniti ga novim Zarnijeniti ga novrm • I .•.·. t ...·.' .:. plamena cijev) Voda u ulju Zah va t Elektrode postaviti u ispravan polozaj Podesiti uredaj za mijesanje i pri­ lagoditi ko licinu zraka kapacitetu plamenika Ispustiti ili iscrpsti vodu lZ rezer ­ voara Kao privremeni zahvat rnoze se podici usisni vod u spremniku t 02 GRIJANJE . .! ..•..(ai'i.:.l.·.•. .

lf: f: • •• § .. .: ::::: : : : : : : : : ::: : ::: ::::. ::::::::. .. : Zahvat Podesiti elektrode Otvoriti zaklopku odnosno ocistiti kanale Protok goriva prilagoditi kapa­ citetu kotla Podesiti polozaj diska : ::::..:. ~sp~k::p~~~~~:.. ako je ostecena dosjedna povrsina.... : : < .:<.:::. .~..:: :: : : ::: : : : ...: .g.::::::::::: '.~!~t.:... Srnanjiti razrnak sapnice i diska ili eventualno odabrati sapnicu s rnanjirn kutorn rasprskavanja Gorivo prska po disku ili plarnenoj cijevi GRIJANJE t03 .: Moguci uzrok Kasno paljenje srnjese zbog loseg polozaja elektroda Povecan otpor kotla zbog zatvorene zaklopke na dirnnjaku il i zbog uprljanih dirnovodnih kanala Prevelik protok goriva Nedovoljni tlakzraka ispred diska Moguci uzrok Neispravno podesena kolicina zraka Nedovoljno zraka u prostoriji (kotlovnici) Prljava ili cstecena sapnica Gorivo kaplje izrnedu sapnice i nosaca sapnice Zahvat ReguJirati zrak na tlacnoj i usis­ noj strani Provjetriti prostoriju Ocistiti il i zarnijeniti sapnicu Sapnicu pritegnuti iIi je zarnije ­ niti novorn.!·~!• B~~m~RI • gm... I Ocistiti sapnicu @:: • •••:••• • m~~!9.!« 'Pl~menma.._ __ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ I s~e~'a.-....:­ .~·• ~~I~li!• • ••••• ~ : R • ••••.:: •• .. :.::>:-::-: ::.'.haF : : ' · Moguci uzrok Nerna goriva u sprernniku Zatvoren rucni ventil na instalaciji za gorivo Ostscena spojka izrnedu rnotora i crpke Magnetski ventil ne dobiva napon Neispravan rnagnetski ventil Pogresno spojeni prikljucci na crpki Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn i rnanornetrorn provjeriti ispravnost) PrIjav uljn i filtar ispred crpke Zacepljena sapnica Zahvat Napuniti rezervoar Otvoriti ventile Zarnijeniti spojku Provjeriti prikljucke i vod od auto­ rnatike do rnagnetskog ventila Zarnijeniti ga novirn Ispravno spojiti dovod i povrat ulja Zarnijeniti je novorn Ocistiti filtar Cistoca kotlovnice vrlo je vaina za uredan i siguran pogon sistema centralnog grijanja.::::::.::::: : : : :::::::: ::: : : ::::::::::: ::: .•. Kontrolirati i dosjednu povrsinu ncsaea sapnice..:.::: : : : :.

l·:!I~j!lji: ·!i l lll!II~! il.!I~I IIII~IIIIII!illlll~II I ~~m!li!li!il~m!I!lil! i i l i:i: i!:!~ :~: ~ :i.DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ MoguCi uzrok Istro seni lez aji elektromotora Nedovoljno pricvrsceno ili neiz ­ balansirano ventilatorsko kolo Lose montirana ili ostecena spojka izmedu motora i crpke Zahvat Zamijeniti elektromotor Kolo stegnuti i li zamijeniti ga novim Kontrolirati spojku odnosno zamijeniti je novom Moguci uzrok Zracni mjehuri u usisnom vodu Istroseria crpka Crpka radi s previsokim vakuumom Zahvat Usisni vod dobro zabrtviti i odzraciti Zamijeniti je novom Ocistiti filtar u in st a la ciji za gorivo. Provjeriti da li su ventili na insta­ laciji potpuno otvoreni.programator ­ automatika.j~i Mogue! uzrok Prevelik protok aoriva Zacaden toplin ski agregat 0 stecena sarnotna obloga Zahvat Smaniiti nrotok zoriva OCi stiti dimovodn e k anale agregata Popraviti oblogu 1!:i l·. 4· plamena glava. totootpor-totoceilis za ~ kontrolu plamena. Ako treba. 2 .:"I.transformator za iskru pri paljenju smjese. Moguc! uzrok Pre mal i pro tok goriva Zahvat Poveca t i pro tok goriva Sastavnl dtietovi uljnog plamenika: 1· elektronskl upravljatki sklop . 104 GRIJANJE . Provjeriti da nije prevelika visina usisavanja odnosno duljina usisnog voda.mlml ~~RIII11~1 !lllm llllll~i~i: :~:~ : ~ :~ :!I:i lil!i !i!i!:i Ovako izgleda pravilno ugraden uljnl plamenlk od kojeg vode flekslbllne cljevl do flltra. ocistiti dio instalacije za gorivo : :·:i !i i: !:!:!i:i!:!:i ! ·I I III. 3 .

Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s plamenikom ne smije biti u radioriici. GRIJANJE 105 . Fotocelije takoder treba izvaditi i provjeriti da Ii su ispravne. / Zamjena sspnist» i sapnice. • Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon dva sata ponovno ga ukljuciti • Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od prasine i ostalih neeistoca. padat ce mu broj okretaja. a ako u njemu ima necistoca one ce se taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati. fotoc elije. • U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice. dovodnih uljnih vodova._ __ _ _ _ __ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Uljni titter ispred uljne crpke treba skinuti i ocistltl. Programator se jednostavno skida nakon odvrtanja vijka. • OBAVEZNI POSLOVI • Redovno kontrolir ajte cistocu elektroda. a samim tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti potpuno (kao i stupanj iskoristivosti). filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sap nice za gorivo. uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja. • Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventila ­ tor. garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine iii neeistoca u zraku. KompIe tna plamena cijev vadi se odvrtanjem dvaju vijaka. Da biste skinuli elektrodu dovoljno je odvijecem odviti vijak. filtra za ulje.

12 ­ otvor za punjenje promjera 3". .. rezervoar.1 : : .'.miem« fJipka. 3 .usisni venti/. ~. : . . Medutim. 45 od 8. 11 . ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje. u -. i ima snagu zakona.zaklopka na dimnom prikljucku.' '?: ~ . 15 . . no pri donosenju odluke 0 izgradnji prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako cia: za re .zahtijeva. ili kako je to tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B..mjerac nivoa. Ii'-"" .. 0" • : . H2.bakrena cijev za povrat.._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ ULJNO GOSPODARSTVO Skladistenje tekuceg goriva . 8 . uljni plamenik. brzozetvereiuci venti/.prikljucak za spoj s drugim rezervoarima. dodatne troskove. treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja po dlozno propisima koji odreduju posebne mjere zastite okoline. zastite od pozara i sigurnosti pogona uredaja koji koriste taj energent. Legenda: 1 • kotao.. : ~ '.c. . 5 . ulja za domacinstvo. 431 ekstralakog lozivog ulja . Pravilnik 0 smje staju i drzanju ulja za loz enje objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br.' ~: '. 4 • filtar. 14 .'­ • . 7 .bakrena cijev za dovod. 5 . 10 .. 9 .': 108 GRlJANJE .odnosno tzv. 6 . Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik.. ~~.Ispust. U slucaju central­ nog grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba poklo­ niti jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema. 2 .'. studenoga 1967. ako ste se odlucili za ovaj energent.• ' 0 ' ~ . Smjestaj ulja za loienje.' ' . bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na impro­ vizacije. 13· odzracna cijev promjera 2 112".granicnik punjenja.. 16 .•.

• U dornacinstvu u baevama do 200 litara. . od celicnog lima iIi njemu odgovarajuceg materijala • U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala • Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine._ _ _ _ __ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA biste izbjegli greske . 200 ~ :z: N s: GRIJANJE 109 . odnosno ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije _ -i : :. • U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to u propisanim posudama. smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu. u nenastanjene tavanske prostorije.ci su metalnl ovalni rezervoari.od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i za ulje nepropusnog materijala.. hodnike. Najc:e{. ako nisu namijenjena za stanovanje. Ujedno. prolaze.. ~ Prostoriju u kojoj je rezervoar za skladi{. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posu­ dama zapremine do 25 litara.tititi od eventualnog prosipanja ulja iz rezervoara. te na mjesta izlozena di­ rektnorn utjecaju izvora topline.Q . • U podrumima i prizemljima zgrada.:. :Q '. Tako se npr.~ I I o' ~ . pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara.. • Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije.tenje ulJa za domsctnstvo treba za{. stubista.

rebraste cijevi. ovalnog oblika i zapremine 900 do 3000 litara. Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica. paneli i slicno. a za ukopavanje jos prikladniji cilin dricni oblik. Nadalje. Iskaz avsi toplinski ucinak i cij enu svakog pojedinog clank a . Uljeni prikljucak mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden). pa tek nakon toga mozemo koriacno zak ljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.betonskoj iIi celicnoj nepro­ pusnoj posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj . uvecano za 10 posta zapremine. a mogu biti i od stakloplastike. konvektori . r 110 GRIJANJE.u prvom redu radi funkcioniranja plamenika. Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika loz ivog ulja u nadzemnoj i podzemnoj izvedbi. Spremnik mora imati odz racn ik s odz racnorn kapom i protuplamenom rnrezicorn. te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca . dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad vrlo vazne. Dok ste kod izbora peci kao izvora toplin e vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod radijatora to nije slucaj . a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora. OGRJEVNA TIJELA Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator. a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricno m trans ­ misijom signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatva­ ranje u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). kako bi se veza mogla prekinuti u slucaju poz ara . sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje cak oko 15 raz licitih modela. vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i zbog svoje tezin e odnosno mase dugo s e zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu. I oni moraju biti u tzv. vee to moze biti i nek a cijevna zmija. tankvani . Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati bilo koji radijator. odnosno betonski bazen. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. S gornje strane spremnika moraju biti i prikljudci za usis i povrat goriva. Jos je vazn iji brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika. biti veca od 2000 litara. Propisana je i sva oprema tih spremnika. uljni set. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom._ _ _ _ _ _ _ _ DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA _ I u kotlovnici moiete otuoriii pogonski dneonik u koji upisujte sve podatke 0 zahuatima. spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2. tj. ( spojnica) na lieu mjesta u bateriju prema potrebi. pa razlikujemo: lijevanozeljezne. Vazan element instalacije je i filtar na ulaznorn. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar. mada kod konacnog izbora valja obratiti paznju i na trajnost. no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju kroz normalna vrata . Taj je oblik razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja obiteljskih kuca. . svrstali smo njihov e osnovne podatke u pregledne tablice. Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni. Na trzistu ih ima razlicitih oblika i ve licina. no ipak treba provjeriti da li sad rzi sve sto zahtijevaju propisi. pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora. metalnu tavu iIi slicnu posudu koja moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo. radotnma i 0 seroiseru i slicno. Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima . cijevni registar. U tablicama su dani proizvodaci radijatora u Jugoslaviji. Dakle. • LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI Tu vrst radijatora karak terizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske Pozege jarnei trajnost od 50 godina). vrlo je vazno da takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja ne razlijeva izvan nje . Iz toga vidimo koji je radijator najek onomicniji. dolazimo do najvaznijeg podatka . Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom il i neki drugi uredaj za kontrolu kolici na (npr.5 m iznad tla. jer to je sarno jed an od elemenata pri donosenju odluke. Kako bismo vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike. kao i instalacija od njih do plame­ nika . Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni. Vrlo je vazan toplinski uCinak pojedinih modela i tipova radijatora. a jos vise na izlaznom prikljuck u .

8 9.396 0. pa je novi model dobro prihvacen na trzistu.226 0. ..4 5.200 0.1< ~ I .4 5.1 6.~ . <--.6 4.190 0.29 0. ) b' rJ r-' ~ ! () 0 ~ 0~ (J-: o .~ ~ .313 0..22 0.- 110 160 . A80 280 430 580 580 680 680 880 880 270 570 670 870 .480 0.196 0.5 7..87 1.0 6.7 5.9 5..290 0370 0.810 0.79 0.6 5 .78 0.525 0._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA I".6 5.695 0.0 4.~ '3 -D ~ .7 87 4. e '\ ' .990 1.6 4.0 6..~ -. \J 7 Ii .840 0880 0..4 5.990 1 200 0..7 4.8 5.p.190 0.­ .' ~ '1 ~ ~ 'h ' r-. '< \r .31 0..010 0.0 6..\ .0 6.. IQ ~' 0­ ' > ~ l'/' " r ~ <~ C 'I ~~ l1 ­ U V .928 1..29 0.. u 0 ~ ': .. '. ~ 0') ~ ~~ 0 t)­ '<J ~ :: 84 87 r­ 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 0. 1­ _ i '~ ~ :v Z: \I) .270 0.23 0.80 1.210 ~ 4.260 0.) { .800 1. ' -­ "'~ ~ "- 1 1 PROIZVOOAC RO "teljezara llijas" 71380 Ilijas Manuela Popica 2 OOUR "FABRIKA GRIJNIH TIJELA" telelon (071 )703-004 703-104.06 i tvornica kucanskih aparata "Plamen" 55300 Siavonska Pozega Trumbiceva 36.72 0.. po dizajnu vrlo slican lijevanoaluminijskim radijatorima.47 0.05 0.168 0.180 0.'if (..9 102 136 152 194 94 126 142 163 172 251 98 100 125 99 139 121 157 156 192 101 103 96 133 116 154 154 197 86 125 143 169 500/4 600/4 800/4 MEDITERAN 600/2 500/3 600/3 500 /4 600/4 800/4 TERMIK 2 200/250 350/160 350/220 500/110 500/160 600/110 600/160 800/11 0 - (plocasti) I "Metind" Zdruzena metalna industrija labrika radijatora i kotlova..240 0.7 5. ..160 0.5 9. p.:" ~ . fJ 0 "'I. 111 . slicne ostalim lijevanozeljeznim modelima. 703-520 teleks 41127 YU RMKZIL TIP JADRAN (clankasti) 200/G 500/3 ROO /3 ~ 200 500 600 500 600 800 600 500 600 500 600 800 200 350 350 500 500 600 600 800 800 200 350 500 500 600 600 800 800 200 500 600 800 ~ .35 0.94 0.268 0.820 1. 24 telelon (055)72-211 teleks 28549 YU PLAMEN POtEGA - 200/220 500/100 600/100 800/100 Kod nas takve radijatore proizvode tri ljevaonice: "Plamen" iz Slavonske Pozege. ('Q..3 6. ~l 280 580 600 580/ 680 880 680 580 680 580 680 880 280 430 430 580 580 680 680 B80 . GRIJANJE..64 0.330 0.280 0.360 1.0 6.26 0.167 0. Na taj nacin su prigovori na prilicno grub izgled lijevanozeljeznih radijatora otpali.880 0.6 6. koji je prije nekoliko godina lansirao novi model radijatora POZEGA.7 8. ~ .260 0.8 10.72 0. 703-024 prodaja (071 )703-464.i ~ \j ~ ~ ~ ~ 'J . ~':'' (v ~ ~ "-.27 0.880 0.5 5.550 200/250 350/160 500/110 500/160 600/110 600/160 800 /110 800/160 250 160 110 160 110 160 110 160 200 100 100 100 0. a Zeljezara "Ilijas" proizvodi radijatore MEDITERAN i JADRAN.695 0.41 0.7 6.a 220 110 110 150 150 150 70 110 110 150 150 150 250 160 220 110 160 110 H)Q ­ ~ 'f::..­ 1'6 ~ e <.790 0.·IT .3 6. Osim "Plamena" proizvodi ih i "Radijator" iz Zrenjanina..18 0..190 0.310 0.2 8.200 0.. "Radijator" 23000 Zrenjanin Tornasevacki drum bb telelon (023)43-230 prodaja (023)41-396 RO Ljevaonica zaljeza SPECIJAL 800/160 " .190 0.96 1.

Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola. Prije montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog padova i uspona. radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi 2 do 3 promila) da bi se na najvise m mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac ispustio. jer su radijatori vrlo teski. odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA TIP RADIJATORA MEDITERAN 500/3 500/4 600/2 600/3 600/4 800/4 JADRAN 200/6 500/3 600/3 500/4 600/4 800/4 BROJCLANAKA 20 10 15 BROJ KOMPLETA PRillORA 2 2 3 2 2 3 2 3 3 2 2 3 2 3 3 4 2 3 Ljevaonica "PLAMEN" odnedavna ima u svom proizvodnom programu i ptocsste Ijevano-zeljezne radijatorentip PLR!!! 114 GRIJANJE . Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje. Nairne. on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ r r I Moderan dizaJn tttevsnoretiezntn radiiatora tip PClZEGA. Tu yam zacijelo treba pornoc. Dakle. tj. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi r acuna 0 odzracivanju insta­ lacije. Zavjesenje. Drugi ovjesni pribor zapravo sluzi kao odstojnik drai razmak od zida. Kod radijatora koji su ispod razvodne mrez e vrijedi obrnuto pravilo. paje vrlo vazno obratiti punu paznju pri kupnji pribora.). nakon dobrog ucvrscivanja konzola. a manje nosi teret samog radijatora. Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora : • montaza radijatora na nosive zidove • montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl. pa mora biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog tijela. odnosno noz ica koje mogu biti razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje svakog radijatora u svoj polozaj.

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

_

-

»:
0

"

.-

..
' .

"

~
n

-

":0.:, .
. ,

©

r--

OK13

[
I

a

p

.......

" :J ,.: ~ ...a: · ' I L. 0 ' ,

.. ..<

" p'

si:,:

..

[2"

Kanzala 3004 iii 3006

1<1-..

40

C>/

~

40

£>I

Nosac 1001

Nosat 1018

'-:b '
0

0, : 0

', 0:

J

.,:."

:0, ,
CJ, ~,

.r
'l

1
0'

Pribor za zavjesenje na nosivl zid za modele JADRAN i MEDITERAN je istl. Razlika je samo u jednom detalju - nosscu ­ koji je prilagoc1en svakom modelu posebno.

0 .,

.o.
"

q,
<"
"

0

©
..

Pricvrsnica 3004

0,
0,

_ ..

.'

.,

. - .._.r

I
.,

"

o

C/"

' .0' ,j

~

135

---t>l

Svi ovi radijatori proizvedeni su za radni tlak od 7 bara i ispitani na nepro­ pusnost. Podaci 0 toplinskom ucinku navedeni u tablici - vrijede za rezirn 90170 i sobnu temperaturu ad 20 ·C . Treba li yam radijator za vise tlakove ili za drugi ogrjcvni medij (vodenu paru ili vrucu vodu), tada morate konzultirati proizvodaca. Po cijeni, nalaze se izmedu aluminijskih i limenih radijatora. Svi Iijevanozeljezni radijatori prodaju se zasticeni sarno osnovnim antikorozivnim premazom , pa ih treba premazati bojom za Iicenje ogrjevnih tijela (radijator emajl-lakom). Mnogi majstori cesto preporucuju limene ili aluminijske radijatore zato sto ih

GRIJANJE 115

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

_

.

..
~

~

~
~

­

-

I
I

~~":

I,
! I

II ,

~I
I

~

-.1 -:­

Prj

montszi uza zid mogu
se upotrijebiti nogice.

Umjesto nogica moze se montirati ovakav nosec.

::.

-

O'~, '

:

~

s,

~ ~~~~
~

~

I

- ~ .

,

(Bt

" II'

o?:' "~,, --:-,~...,...,, ,,....,~~~~ 1 , o" ,h "~
c,c"
",,0 'c;') ,' o .c) ' . 0 "D, .' :0'1:::,0. ,",, , " _
, 0 - ' "" .. : ,L , : ~

No sac7018

o oo~T

c~:

f g~n'?:;~5 '~&J ~_~~1 J ~ 4
Mogu se upotrJjebitJ J ovakve jednostavne IijevanoieJjezne konzole, ali treba ih pravodobno uzidati i dobro ucvrstiti, a s gornje strane postavitl ovakve dvije pricvrsnioe zbog drianja razmaka .

Nosa C7018

116 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
je lakse prenositi i spajati. Posebno je laksa montaza pribora za zavjesenje, jer se nosaci i konzole za lijevanozeljezne radijatore moraju ugradivati u zid, dok su ostali s plasticnim umecima i li tiplima s vijcima, paje posao i laksi i brzi. Jedan clanak lijevanozeljeznog radijatora ima masu u prosjeku izrnedu 5 i 8 kg, pa ako radijator ima 20 clanaka (100 do 160 kg), tada moraju biti barem trojica pri montazi, spajanju, zavjesenju i slicno. Svi ovi radijatori imaju prikljucni otvor dimenzija promjera 5/4", ali model POZEGA i MEDITERAN imaju razlicitu prednju i straznju stranu, pa to treba uzeti u obzir pri ugradnji. Gledano s prednje strane baterije lijevo je lijevi navoj,
Radijator ski regul acijski vantil za polazni vod
:::::::': •• <

_

1[~[~~~I~IIII<I'J.IJlilliIIIIJl~~~1.11~~~;~~:rl~

Prije nabavke pribora za zavjeSenje provjerite kakau vam je zid na koji namjeravate montirati ogrjevno tijelo.

::;::;:::>:::::<;:;:):{:;;::{;:;: .;. -: '.-:.;:-:::.::::;.:..:::;..:;.:.:::.::;:. : : :

~~

"'"

-

I

-

Dr
!

Odzratni pipac

S ~ 1t~ .~ \.d"'t ~J.L Hl t,

E<'fI T ,t\r<{n~ ~~> $,~

I
~

I

.

~

II
.

i
:

!

j

I I
~

:1 1 1

[3

Ispravna slavina

Rad'Jatorsk, regulac'ISk, ventil za povratru vcd

r

do f200mm

~
~

- - ._.

--

I

:J!'

!
,

I

I

II

~

)
----'

Nscln spajanja radijatora. '-­

j<r-- vi~e cd

f200mm

a desno desni. Dolazi li s desne strane odzracni pipac promjera 114" gore, a dolje nista, tada morate kupiti redukciju promjera 5/4" kroz 1/4" s desnim navojem i jedan cep promjera 5/4" s desnim navojem itd. Uobicajeno je da se ovi radijatori prodaju u baterijama od 10 clan aka. Medusobno se spajaju specijalnim spojnicama, ana mjesto spoja dolazi i brtva od klingerita, obicno debljine 1 mm. Pri narudzbi treba navesti koji model zelite, tip i broj clanaka . Kod svih radijatora (ne sarno lijevanozeljeznih) vazno je da se duga ogrjevna tijela (obieno duza od 1200 mm - sto je u vecini slucajeva iznad 20 elanaka) spajaju dijagonalno, kako bi se kroz njih ostvarila dobra cirkulacija po cijeloj duzini i visini.

• ALUMINIJSKI RADIJATORI
Kod veCine ogrjevnih tijela toplina se odaje zracenjem, tj. isijavanjem dok se kod aluminijskih radijatora veci dio top line odaje konvekcijom. To znaci da us­ lijed zagrijavanja dolazi do intenzivne cirkulacije zraka, medu rebrima clanaka, a sto je veca brzina strujanja, bolji je prijenos topline. Bolja je uslijed toga i ci­ rkulacija u prostoriji, jer se ugrijani zrak kao laksi dize prema gore gdje se na hladnim obodnim zidovima ohladi i pada prema dolje. Zbog toga se kod ovih radijatora ponekadjavljaju mrlje na zidu, zbogintenzivne cirkulacije sobnog zraka. Glavna karakteristika ovih radijatora je otpornost na koroziju. Osim toga odlikuje ih lijep izgled, glatka prednja povrsina, sirok raspon boja, a majstori ih vole, jer su lagani pri transportu i lako se montiraju. Podaci navedeni u tablici daju dobar pregled aluminijskih radijatora koji se danas proizvode u nasoj zemlji. Navedene su sve dimenzije i boje koje mozete naruciti, Tesko je preporuciti odredeni tip, jer svaki ima svoje specificnosti, pa je najveci adut svakako cijena. Zato je najbolje obratiti se direktno tvornici (ponekad imaju i posebnu drugu klasu s manjim estetskim nedostacima) jer je lakse izabrati ako je ponuda veca.

GRIJANJE 117

Za razliku od celicnih i limenih radijatora aluminijski radijatori su clankasti sto znaci da se spajaju posebnim spojnicama od niza elanaka i tako tvore jednu bateriju.26 0.69 0.25 1.30 0.J 00 <t:>{) 00. "MOL").52 1.. Spojnicu treba uvrnuti da malo uhvati._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ -c ~ E E E E ~ E E ~ E ~ E ..62 0.47 161 137 100 o a: oct Ipak.10 1.35 0.20 2.75 1.34 0.() (j) -c -c ~ (f)o ~t:: .15 168 129 98 105 217 152 137 94 61 152 108 109 ~ w ~ ~ :E oct K-650 K-500 K-350 K-200 ::J 0.40 0.45 0.80 0. (042)843-133 i 843-118 MURAL METALSKI ZAVOD "TITO" OOUR "ALGRETA" 97310 RESEN tel. 610 500 350 200 900 650 500 350 200 600 412 215 (/) .. Iz tvornice dolaze obicno u baterijama od 10 i 20 clnnaka.::l Zz <t:~ >­ W'(/) NZ . pa su ostali sarno proizvodaci koji imaju ljevaonice i zasad se nude sarno lijevanoaluminijski radijatori. ALGRETA i LlPOVICA.40 1.. ~::l ·0 <t: PROIZVODAC "L1POVICA" Tvornica radijatora 41317 POPOVACA tel.25 0.69 1..J '0 <t: .15 0. ovisno 0 proizvodacu.47 0.. aIi i tu je prednost direktnog kontakta s tvornicom jer rnozete zatrazi ti da vam i sp oruce baterije s onoliko clanaka koliko yam treha ..J a: ~ z Z ~ <t: -c .J -~ (f)­ -o .62 GORENJE-MURAL 42315 MURSKO SREDISCE Rudarska 1 tel.(/) > 95 75 75 160 96 96 96 96 96 95 95 180 'N ::> 0 E 0= >­ <t:<t: ..10 i 15clanaka Tvornicki izbor ­ 6 boja.36 0.82 1.91 1.40 1. 5. Na taj se nar in Kod svih Iijevanoieljeznih i Iijevanoaluminijskih radijatora MURAL.41 0.m ~ -c z Isporuka u baterijama od 1 do 20 clanaka Isporuka u 4 boje Garan cija 20 godina Isporuka u baterijama od 1.S­ Z ~ E -c <t: <t: .. a: 0.171 0.53 0.46 1. Garancija proizvodaca 10 godina Isporuka od 1 do 15 clanaka Triboje Garancija 10 godina Isporuka u cetiri boje Prema proizvodacu Rok trajanja 20 godina 0 :E Z ~ 690 600 450 285 956 706 556 406 256 700 510 315 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 0.85 1.30 0..() ~ z <t: <t: <t: Z -a: >0..48 0.50 0..23 1.. (045)79-022 teleks 23510 zu tvrlip MARIBORSKA L1VARNA 62000 MARIBOR Kejzarjeva 11 tel.36 0.56 0.36 0.J <t:.u N ill 0 :6­ Z O> ::> ~ ..49 0.26 0. (062)22-961 i 21-372 teleks 33144 f= 0.38 0.50 1.Jo ~o z 0-0 f­ 0 o.. SE-690 SE-500 S SE-350 S SE-285 K-900 <t:a: N~ ::l <t:' z..51 0. izbor alurninijskih radijatora se posljednjih godina smanjio jer oni koji su ih izradivali iz vucenih aluminijskih profila prestali su s proizvodnjom ("Utenzilija. primjenjuju se ovakve spojnice (imaju na sebi Iijevi i desni navoj) i brtvu..0 z -c . r rs GRIJANJE . (096)42-383 .46 0.. (f)::l ::l~ ~ . 3..a: a:<t: a:> o.0 ~o N <t: ~o o ill ill ~ .46 0.2.J MT-600 MT-412 MT-215 :E oct w f- ::l ~ R-610 R-500 R-200 610 500 200 690 580 300 95 95 160 60 60 60 0.

a kod AKLIMATAje to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna svoj pribor. osim tipa AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin. Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete pretjerati. Ostale stvari su iste kao kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i sl._ _ __ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Za pritezanje clanam radijatora potreban je poseban kljui'. zid. olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. GRIJANJE t t 9 . Na osta/e slobodne priktiuck« treba postaviti cepove iii razne redukcije prema potrebi. Svi aluminijski radijatori. s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i cepovi od aluminijske legure. Okretanjem spojnice ta se dva dije/a sve vise priljub/juju I spajaju u jedan radijator. Zatim pribliilte obadva dije/a. a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid i li no.

Do prije deset godina cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore. oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Dotada ona stiti radijator od zbuke. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad su svi radovi u stanu gotovi. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu foliju. Zatim postavite vezne ptocice.b. tel. Vrlo cesto su lijepo oblikovani.. boje i slicno. Osnovnaje boja krem (slonova kost). e 120 GRIJANJE . a za vece kolicine mogu se dogovo­ riti i druge boje. Kovaeica b.tvornica radijatora i klima-uredaja (S. koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijeva­ nozeljeznih. Inace ._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Ovako izgleda vezni komplet za A KLIMA T-aluminijske radijatore. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen na trzistu. Nakon toga priblizite baterije. Ga­ rancije koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina. ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi na osnovi istog profila s malom modifikacijom. To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore. a dan as su ostala sarno cetiri: • "Jugoterm" . ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. 38250 Gnjilane. Priteqnucem samoreznih vijaka spoj je gotov! • CELICNI RADljATORI Celicni radijatori. prema licencama dviju inozemnih tvrtki. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna. Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog ucinka odavanja topline. a smatra se da uz dobro odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo nsmezite msscu.

44 -162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA TIP 10 Deb/jina 47mm _ 7? !\ !\!\!\ !\ 4? Deb/jina 47mm TIP 11 TIP 20 JUGOTERM radijatori prodaju se upakirani u specija/nu sscestu i perforiranu foliju zbog za~tite pri transportu i usktsdistenju. lsporuculu se u slrokom izboru tipovi 10.Tuzla .22 i 33. TERMAL radljator/ vrlo su sticn! po dizajnu. a svakl mole imati visinu 280 do 900 mm.25 mm po austrijskoj tehnologiji. 39··· Deb/jina87 mm -f TIP 22 Dcb ljina87mm TIP 33 Debljina f59 mm Za~titna folija skida se tek nskon monteze. Ti se radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1. teleks. Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare. necinu • SOUR "Umel" . Radijatori JUGOTERM. (075 )673-145. flf . i durinu 400 do 3000 mm. licenja i svih ostalih pos/ova pri kojima bi se radijatori mogli zapr/jati. GRIJANJE. 11.20. montaze I tehnicklm podaclma tipu JUG 0 TERM. (tel.

10.~-- TIP 2 PK I_ ~=====~ : I _ _ 80 _ _ "'-­ . Kod TERMAL radijatora po stoji i po sebna izvedba zajedno­ cij evni sis t em (sis t ern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu (u sr edini na donjem dijelu radijatora). Svi limeni radijatori m ogu se primijeniti za dvocijevno i jedno cijevno grijanje. TERMAL radijatori lsporucuju se u pet tipova.9. a svaki maze imati visinu 300 do 800 mm.. teleks.CELJE. ako lreba. TIP 1 PK .12. a orijentacijski moze posluziti i za limene radijator e ._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ TIP 2 P U ponekim prosiorijama..do 39. st o je jo s jedan detalj koji pri kupnji treba z riati . ogrjevno se tijelo moi e poscbno izraditi i uz malo masie ukusno uklopiti u ambijent. Jasno da 0 tome ovisi i toplinski u cinak . (063)32. Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi isto sto je vee receno kod alu ­ minij skih r adijatora.6. 33512) vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. (Mariborska 86. t 22 GRIJANJE . Ti se radijatori is­ porucuju oliceni i zapakirrani u za st it n u foliju s tim da se unaprijed narucuj e duzina u standardnom broju elanaka kao 3.112. tel.-'- - cr O Q a o !) 3Q0 Q Q Q Q ~ • "EMO" . i duzlnu ad 560 do 3200 mm.

smanjuje toplinski efekt grijanja.~·J . GRIJANJE 125 . a dolje dolazi odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. u vis/nama od 345 do 975 mm. jednorednl TIP 10. Ako je takva daska nuzna. Za manje visine radijatora upotre­ bljavaju se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Konzola moze biti gore.~ l J~ ~._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA • NACIN ZAVjESENjA (ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA Kad pocnete postavljati centralno grijanje. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac ima svoj pribor za zavjesenje. Kod vecih visina dolaze noz ice koje bocno po cijeloj visini drze radijator.::. potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora kraca a kod drugog duza baterija. Najcesce su to prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane.~h. Dva su osnovna nacina ucvrscenja: Na nosivi zid: Radijator je pricvrscen na nosivi zid. odnosno uz vanjski zid ne prelazi u zonu boravka. ispod radne plohe. Konzola se moze smjestiti i dolje.fF' $ ~ }. Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske. u nekojsupljini i sliiru» . Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo. te bitno. a ponekad i svaki tip radijatora zavjesa se na poseban nacin. ~i . nekad i do 20 posto. uz velike staklene stijene.~ ~ ~ )t1r­ t ~ . npr. Uz nenosivi zid: Radijator se preko nozice oslanja na pod . dvoredni TIP 20 I troredni TIP 30. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor. Ovakav zaklon potpuno remeti strujanje zraka. = fu: ~ :?. prvi posao je slaganje baterija prema potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije.y~ n ~ • MjESTO I NACIN UGRADNjE Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je i spod prozora. _ Ponekad se ogrjevno tijelo moie postaviti kao ograda siubista. Takva kombinacija je potrebna kad radijator stoji. vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i kruzi kroz prostoriju. Radljatorl EMOTERM prolzvode se u tri tipa. ali tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica. Ukoliko nije moguc takav smjestaj treba traz iti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski zid. a dutin« Je maks/ma/no 3000 mm. ~? ~ ~::::: '':. Svaki model.

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
Postavljanjeradijatora nanasive zidave
-

_

Nscin!

Postavljanje radijatora uznenosive zidove

-

zsviesenis
aluminijskih radijatora.

.100

100 ."

40
H tH:lI - - --<j-

~
o

~

v~ · .·
/ ) .' .

c? ' .: 2018

... . ~

. I""IE-J

0" ,

'( . 7

I

I

I !

NOSAC RADIJA TORA

Duzlna L

f'Jf----­ - - - -­ - - - - - -ll
~

.;
co

E

'E

c

-d
:r:
E E
Ii)

....,
h-<

-- _ . ~-

:

>

'iii

c

C\l

0

I

!

II II '
'

,
I'

I'

~ ~ -t I ~

~

I

i

!
I

I,

l ,r
I

~

, i I

II
~

E

E

r

8

Ugrac1ivanje JUGOTERM radijatora.

Ostali se zakloni ne preporucuju jer neki smanjuju efekt grijanja cak i do 40 po sto. Gubici koji nastaju zbog zaklona, moraju se nadoknaditi pov ecanj ern ogrjevne povrsirie, tako da uz troskove izrade zaklona moramo dodati i troskove vecih radijatora, Postoji i zaklon prikazan na na sern crtezu koji povec ava odavanje topline za 10 posta i jedini je koji zbog svog oblika pobolj sava efekat odavanja topline pa, ako je moguce, to treba iskoristiti .

• PRERACUNA VANJE NA DRUGE REZIME RADA
Vazan je podatak svakako nacin i rezim grijanja, j er ako nije r'ijec 0 klasicnorn centralnom grijanju koje ima rez irn rada 90 do 70 'C tada treba uzeti u obzir i tzv. korekcijski faktor. Danas se cesto uvodi niskotemp eraturni rezirn grijanja i li se uz podno grijanje u nekim prostorijama ugraduje jos poneki radijator, Kod nizeg rezima rada treba povecati ogrjevnu povrsinu takvog tijela , npr. ako za klasicno grijanje treba 20 elanaka, a ako radijator spajate na instalaciju podnog grijanja rezirn a 60/50' tada je korekcijski faktor 2,02 sto znaci da za isti toplinski efekt

126 GRJ]AN]E

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA
a

_

s
.

TehMJA ~~ ~~~ "·w,,,!>", :i [;Yri fi ~:"T~~%HP:::<~

' . f$

~p:~ ~t"

I
'; Iii'
,

Povecanie
toplinskog ucinka za 10%

Pri podnom grijanju cijevi uvijek imaju neke oznake, koje su vrlo vaine jer pokazutu dimenzi]e, dozvoljeni tlak, tehnicke karakieristike i slicno,

I .

I .

Izrada zaklona radijatora.

7l~S~lTl v j~J'k~~~ h "

treba barem 40 elanaka radijatora. Takav niski rezim rada ima prednost, jer je cirkulacija zraka u toj prostoriji manja, a zrak se slabije susi, pa je u takvom arnbijentu veci osjecaj ugodnosti. Osirn toga, ako je rijee 0 sisternu podnog grijanja tada bi za posebne radijatore trebala i nova razvodna instalacija s posebnom ci­ rkulacijskorn crpkom, sistemom automatske regulacije i sve ostalo, pa je zato najjeftinije rjesenje ugraditi vise ogrjevnih tijela na istu instalaciju i istu auto­ matsku regulaciju, Treba takoder reci da podaci navedeni u tablici vrijede opcenito i da bi svaki proizvodae radijatora trebao provesti ispitivanja za sve svoje modele pod nizim uvjetima rada i te podatke ovjerene od nadleznih toplinskih laboratorija objaviti uz sve ostale.

AUTOMATSKA REGULACIJA
Ako pogledamo opcu energetsku bilancu drustvene potrosnje energije, ra ­ spodjela je slijedeca: • grijanje prostorija priblizno 42 posta • industrijska toplina i priprerna potrosne tople vode priblizno 35 posta • promet priblizno 16 posta • svjetlo i elektricna energija priblizno 6 posta Dakle, najveci dio energije trosi se na zagrijavanje covjekovog arnbijenta. Pravilna upotreba automatske regulacije smanjuje potrosnju goriva i do 30 posta (ponekad i vise). U globalu gledano, na taj nacin ustedjeli bismo i do priblizno 12 posta ukupne energije. Zakljucak je ocit i rjecito govori da je ispravna automatska regulacija tempera­ ture kod sistema grijanja najefikasniji naein ustede energije. Prije nego sto se osvrnemo na najcesce mogucnosti automatske regulacije temperature, upozorit cemo na jos neke elemente koji pridonose ustedi energije . avo je nuzno jer se nedostatak energije svaki dan osjeca sve vise, pa je stednja danas opcedrustveni zadatak. Prijasnje kuce i zgrade imale su masivne debele zidove i male prozore, pa su bile i akumulator topline, te se vanjske promjene nisu brzo reflektirale na stanje u prostoriji. Specificni toplinski gubici takvih zgrada znatno su nizi nego kod danasnjih. Suvremeni nacin gradnje odlikuje se tankim zidovima i vrlo velikim staklenim povrsinama. Ovakvu promjenu karakteriziraju visoki gubici topline,

GRIJANJE 129

_ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

_

KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA
Tu ulazna temperatura 'C Ti Ta - Temperatura ambijenta 10 0,72 0,75 0,78 0,82 0,78 0,82 0,86 0,90 0,86 0,90 0,95 1,00 0,95 1,00 1,06 1,12 1,06 1,12 1,19 1,27 1,19 1,27 1,35 1,47 1,35 1,45 1,57 1,72 1,57 1,69 1,85 2,07 1,84 2,02 2,24 2,56 2,22 2,46 2,82 3,32 2,76 3,14 12 0,74 0,77 0,8 1 0,85 0,81 0,85 0,89 0,94 0,89 0,94 0,99 1,05 0,99 1,05 1,11 1,18 1,1 1 1,18 1,25 1,35 1,25 1,34 1,43 1,56 1,43 1,54 1,67 1,85 1,67 1,81 1,99 2,24 1,98 2,18 2,45 2,82 2,41 2,69 3,12 3,76 3,04 3,51 15 0,78 0,82 0,86 0,90 0,86 0,90 0,95 1,00 0,95 1,00 1,06 1,12 1,06 1,12 1,19 1,27 1,19 1,27 1,35 1,47 1,35 1,45 1,57 1,72 1,57 1,69 1,85 2,07 1,84 2,02 2,24 2,56 2,22 2,46 2,82 3,32 2,76 3,14 3,72 4,66 3,58 4,24 18 0,83 0,87 0,91 0,96 0,9 1 0,96 1,01 1,07 1,01 1,07 1,13 1,21 1,13 1,20 1,28 1,38 1,28 1,37 1,47 1,61 1,47 1,59 1,73 1,91 1,72 1,87 2,07 2,34 2,05 2,26 2,56 2,97 2,52 2,83 3,30 4,02 3,20 3,72 4,56 6,09 4,31 5,29 20 0,86 0,90 0,95 1,00 0,95 1,00 1,06 1,12 1,06 1,12 1,19 1,27 1,19 1,27 1,35 1,47 1,35 1,45 1,57 1,72 1,57 1,69 1,85 2,07 2184 2,02 2,24 2,56 2,22 2,46 2,82 3,32 2,76 3,14 3,72 4,66 3,58 4,24 5,35 7,65 4,96 6,30 22 0,89 0,94 0,99 1,05 0,99 1,05 1,11 1,18 1,11 1,18 1,25 1,35 1,25 1,34 1,43 1,56 1,43 1,54 1,67 1,85 1,67 1,81 1,99 2,24 1,98 2,18 2,45 2,82 2,41 2,69 3,12 3,76 3,04 3,51 4,24 5,52 4,04 4,89 6,43 10,4 5,81 7,73 6,97 9,89 24 0,93 0,98 1,03 1,10 1,03 1,09 1,16 1,24 1,16 1,24 1,32 1,42 1,32 1,41 1,52 1,66 1,52 1,64 1,79 1,99 1,78 1,94 2,15 2,44 2,13 2,36 2,68 3,14 2,63 2,98 3,50 4,32 3,38 3,97 4,92 6,78 4,62 7,76 8,03

: :1 .'

lzlazna
temperatura 'C 85

90

80 85 70 80

85

75 70 65 75

80

70 65 60 70

75

65 60 55 65

70

60 55 50 60

65

55 50 45 55

60

50 45 40 50

55

45 40 35 45

50

40 35 30 40

• Na siubiitima i uratima gdje ljudi stalno ulaze, postavite

uredaje za auiomat sko
... v zat uaran]e.

45

35 30 25

-

. hf ~ } ~ t l u

~t ~ t 1·~f:·~*?~ k.l ·~\~tt~:\~ * ~\* i~;~

\ff%. Vidhs,>:

40

35 30

Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr. 20'C - mora se povacatl 2,02 puta.

130 GR1jANjE

Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid. na visni od 140 do 170 em od poda . '" . a da po noci niste potrosili mnogo energije. Bitno je da je dimnjak ispravan. Kod Postoje razne izvedbe sobnlh termostata. obicno od 2 do 30 ·C. -Iasno j e da se soh n i t ormo st at n f' s rnije po stavit i 11 hli zini n r-korr izvor a t op lirie . Nocna je tem­ peratura unaprijed pode sena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu (dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim sat ­ nim mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. dvopolozajni._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije. Promjenom temperature bimetalna ploca. Kod nekih izvedbi moze se u toku dana predvidjeti i visa i n iza temperatura. zahtijeva znatno veci toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije.Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj. pa kad se probudite prostorija je vee topla. u dimnim plinovima. da je u lozistu kotla dovoljan potlak. stropove i slicno. buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu. Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi. peci. nasuprot prozoru ili vanjskim vra ­ tima. stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva. kako u zidu tako i u staklenim povrsinama. vezana elasticnom oprugom za kuciste termostata . sto se reflektira kroz sadrzaj CO 2 . ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu eirkulaeiju sobnog zraka preko njega. gang-rezervu. N pk e izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko bimetalnog elementa u termostatu.(r a dij a t or a . To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Na taj se nacin prekida.S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura. NACINI REGULACIJE . • s~rn GRlJANJE 131 . Osim toga. dok se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani . jer su noci obicno hladnije. _ • REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani. te da se ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka. U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu iz kojih je vidljivo da se za zidove. odnosno zatvara strujni krug. Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirn a moze se podesiti u 22 sata. Postoji niz razliCitih termostata kao tzv.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. mijenja svoj poloza. zarulje iii sl. a osim toga treba postovati i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/ 70 'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovise 0 sistemu grijanja. Ugradeni bimetali u sobne termo state vrlo su osjetljivi (vecina reagira na promjene od ± O. a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro. N epravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20 posto. podove.

1../<... Dakako._.:~ '. 132 GRIJANJE .:. a kad struja ponovno dode. ==vL .\Ut "--­ I I V1 I . tj.­ 2 : s: ( -=. ona se rjede ukopcava i isko ­ pcava.> . Tri su rnogucnosti spajanja sobnog termostata na elemente sistema centralnog grijanja. . unaprijed predvideni rezim dan-nee odvija se norrnalno dalje. . SOSNA TEMPERATURA 20'C VRIJEME Promjena sobne temperature u odnosu na vrljeme pri regulaciji sobnim termostatom. 2 ~l ~. Rucni mijesajuci ventil(kod kotlova koji ga imaju ugradenog) je dodatni kore ­ ktor.. I . jer sa t n i mehanizam nije stao. a: C( w Co ::.. smanjenje toplinskog ucink a.T. r­ -. a) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA CIRKULACIJSKU CRPKU To je jeftiniji i najcesCi nacin regulacije. .:\. ~ e_ : ~e [ Z •• :-= . • Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. .. . p :::> .jer ako crpka ne radi..= ~ ~~ Ie ..-/ ::~ . pa ga zimi treba malo vise otvoriti.­. i r­ - o S.T. Neprikladan je za kotlove jer temperatura vode u kotlu moze pasti ispod 60 no'c. o· I /</ =~[.l: o S. Sobni termostat preko ugradenog bimetalnog elem en t a ukljucuje i iskljucuje rad cirkulacijske crpke.. nema ni odvodenja topline. 0 S." ..J"= -s ~1 r. te lcsiji prijelaz topline._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ c nekih uredaja ta rezerva traje 24 sata. a kod nekih i vise... a) sobni termostat djeluje na cirkulacijsku crpku b) sobni termostat djeluje na plamenik c) sobni termostat djeluje na mije~ajuci venti! b) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA PLAMENIK Ovaj naein regulacije moguc je sarno kod nekih sistema..stvaranje kondenzata. 1 1 . ". ' . Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova (obicno su lijeva ­ nozeljezni s posebnim dodacima od nehrdajucih dijelova) koji ne kondenziraju is­ pod 60'C iIi ako kondenziraju tada to nije stetrio.. au prelaznom razdoblju prigusiti. automatika kotla u tom slucaju brine 0 radu plamenika.T. Kod plinskih kotlova s atmosfer­ skim lozistem je najcesce u upotrebi upravo taj sistem. ' 0 .: a: C( ~ ~ C( Z o a:l en _.\ 7...­ - .:. ' . U tom slucaju ako nestane struje prestaje grijanje.. -- = I c)sobni terrnostat djeluje namje§ajuCi venti a)sobni lermostal djeluje nacirkulacijsku crpku b)sobni termostat djeluje naplamenik Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. Na taj se nacin smanjuje interrnitirajuci rad crpke. sto izaziva neugodne popratne pojave . "" ~ / / 1 '/ ·< .

Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga. Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje. Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do 4. najjeftiniji sistem automat­ ske reguIacije sistema centralnog grijanja. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina tempera­ ture nocnog rezima rada. djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim mehanizmom .30 sati ujutro. a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne rnoze znatno ohladiti. Na taj nacin dovedena kolicina topline u svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prosto­ rije.30 sati kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv._ _ __ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim po­ gonom. rnoze se slobodno reci .i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja. koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi promjene temperature polaznog voda. N a taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22 sata. osim ako ne odlazite na duzi put ili vikend. Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi znatne ustede energije (i do 20 posto). Za 14. Nedostatak mu je da se sve svodi na pro­ storiju u kojoj je postavljen. voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske promjene. no na taj se nacin trosi vise energije i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom rada. tako da kad oko 15 sati stignete kuci bude u stanu dovoljno toplo. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa sat­ nim mehanizmom. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja. Sobni termostat zatvara i otvara mijesajuci ventil. ali osirn sobnog termostata treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije. zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili slavina). te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz sistema. te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda. tj . Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u cen­ tralni uredaj (pr ogra m at or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ven­ tilu da se on otvara iIi zatvara. te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). GRIJANJE 133 . Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih neugodnih pojava u kotlu. najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu central­ nog grijanja. Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu. te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni termostat. nocni rezirn. sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Ovaj nacin je vrIo dobar. tekucinski koji je uronjen u polazn i vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice pri promjeni temperature. Centralni uredaj . programator ima satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana. bez obzira na vanjske uvjete. Postoje dva naeina ove reguIacije. a na nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed. Obicni sobni termostati su. _ • POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA To je najbolji. kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati prije povratka. Drugi je nedostatak osciIacija temperature prostorije. a subotom i nedjeIjom ste kod kuce: • programator podesite da ujutro u 4. N a ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije.30 sati podesite opet dnevni program. sobni i tzv.30 pocinje dnevni program au 5. Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeni­ ti sistem g. Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski.

:9" .! " .0 J. HEIMEIER. Takva dodatna. .''. pa to utjece na r ezirn rada.~:.. e ­ . zracenje sunca i sl.~..::..."... U f c t·P . U prostoriji u koju je smjesten sobni osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta. Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. boravak vise osoba. t:? ~ -i:!?:' 41. .~~. o r !~ . Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije. -. HERZ. DANFOS. a ) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg ventiJa (VM). te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da tem­ peratura u prostor iji (t) bude konstantna. ' -:.. o ~ .~~~~ ~. EUGEN BRAUN. . ~ .. . SAMSON. sto moze dovesti do pothladenja ostalih prostorija. EINHELL. LANDIS & GYR.J~=~~~~~==~~~~_l temperaturi.. Potpuna automatska regulaeija ovisna 0 sobnoj temperaturi. a u inozemstuu su poznaii HONEZ WLL... strojevi. 0 .· '_ . sekundarna toplina. lV j L 134 GRIJANJE Potpuna automatska regulaeija ovisna vanjskoj __---. ~~::.. . itd._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Najpoznatije sisteme aulomatske regulacije proizvodi IMP-Ljubljana. J C4 . izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda.). CENTRA-BURKLE..

~ . ~ I K6TAO ~Q" 9~ ~ ~" ~ . Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. visok u cijenu goriva. Kada se takav ventil zatvori. Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi." / '~ 0/ /' ~ It I 70 / 60 J. te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se sve cesce ugraduju.avanje rezlm« rada. t . Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup../ ~= ... KOTAO ' . Izvedbe mije!. bar u nekim prostorijama morate imati sobne termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim pro ­ storijama.. t ..t t::)':!. L . =v/). ovisno 0 proizvodecu. ' .. v. .1::() !:::iNil::::' - . za 100 90 80 I _ • Tokom ogrjevne sezone nemojte se dugo zadriavati uz otvoren prozor iii urata.- VANJSKA TEMPERATURA " \ 0 - - ·5 -10 ·15 -20 oc -----J mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil ) da se ornoguci jednosmjerna ispravna cirkulacija. veJiCjni i vrsti izvedbe. ~ - ± - ~ ' . Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja./.ajucih venti/a. kosta aka 1000 DEM. a najcesce su to cetveroputni mijesajuci ventili.> . " a " b)lroputnl r...' a)cetveroputnl <. mijesajuci il i razdjelni. To je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu (a dekva t n u ) temperaturu.J < I~ / / or 50 40 30 - 20 If ~~ -I I '1 V / 1ft: /" / +20 +15 +10 +5 Pode!. jiASTrri. jer to preoise kosta. ' ._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija. Bitno je dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem nagiba.. tada voda iz povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod..' ~ :1 = . / .- GRIJANJE 135 . Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass. Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. Kako biste sve to dobro obavili. Ueevsi u obzir ustede. ..

:~·(.. vrIo varijabilnog volumena u odnosu na promjene temperature... tada u toj prostoriji ne smije biti termostatski radijatorski ventil.~ .i t. .~: . .... :. strojevi.. ..:. Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali.: : : .:..:-.:. Promjena volumona te tekucine prenosi se na elemente yen til a te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog ventila.:t~. k~i~t>.:~. a po dimenzijama.-. a i u drugim prostorijama. U svim ostalim prostorijama termostatski se ventili mogu ugraditi. Pode~ivac tzmeau dva broja je podjela od 4 'C Glava ventila Pod~ iva~ o ' -+-----@ -oznatavanje Presjek termostatskog ventlla I funkelie.: :.-.-----:.~: . To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju.:~i~~r. ::: ~.i: . Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s prethodnim sistemima automatske regulaeije .·: .emperaturu svog zivotnog pros­ tor a. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete: • Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod utjecajern topline koju odaje eijev...:. obliku i n aeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim venti lima.1~ fi:\i!t11~i :ir/:.... glava termostatskog ventila mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak. Termostatski ventillzmedu dvije crte je podjela 1 ·C. Preporucujerno da u dnevnom boravku... ® .~:..: . • Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade. s ~ t:{.:. U tom slucaju se pipalo ill gla va ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora. postoji rjesenje upotreborn t or mostut­ skog ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem . i.~:.~... :.. daje mo temperature propisane i .'.:-=-:= 136 GRIJANJE .·:::t·~. postavite sobne termometre kak « histe mogli tocno pratit.:[.: .. ..(:d 'V-:~ .~. Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do 30'C.....-.. ~ .:r j~:i...::.. Malo su skuplji od obicnih ventila.--.:.. ... • Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje okolnog zraka. a pogotovo zbog stednje dragoejen e eriergije.i... jedino imaju drukciju glavu.:~.... Primjena automatske rsgulacije dan as predstavlja nuznost zbog sve vecih zahtjeva na komfomost siste m a grijanja.• :..rrff..1 ..: .: :: :. .:::...-..f M ~:' ).I·.:ri .:.·~:~.:~.ir·r:..::11}ll::m. te zadovoljava sve zahtjeve za ispravnu regulaciju . Ovdje je nuzrio napomenuti: kad se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom.:~ Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line (rasvjeta. ._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA STEONJA ENERGUE Pri montaii termostatskog ventila postujte pravila siruke... . .~ ~ ~ ss ~ %H \ ~.. Kod porasta temperature tekuclna (3) povecsv« obujam. ~::: . :::. jer inaie od njega nema koristi.: :. fVfOlIN~E' ::: . zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju jos i termostatski venti li.: :.~:. bora vak vise osoba.. • Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii iza zavjese. ..~.-. rr. te preko eJevastog nosaca (4) prltisne vreteno ventlla (5) kojl u kuclstu ventlla (2) prltvaranjem sJed/~ta ventlla (6) smsniuie protok vode kroz ventll prema ® 3 Pornicna strelica za oznatavanje rsdiistoru 1· ~ Glava ventila Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima.. 0'''':T'f'~.:..: ~: . ..: : : : .

600) od kojih ne preporucujerno velika od­ stupanja._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA po novim standardirna (JUS U.. ISPLATI LI SE.. _ Sobni termometar nije skup.. Kako je cijena energije vrlo visoka....! Kompletan sistem automatske regulacije najviseg stupnja.. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automat ­ ske regulacije. . . • dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C • spavaca soba 15 do 18'C • kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C • kupaonica 22'C • zahod 20'C Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C.. pa ga postaviteu sto vise prostorija. KAKO KUPOVATI." Sistemi automatske regulacije ostvaruju velike ustede.-. vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog proizvodaea... . preporucljivo je da se si­ stemi automatske regulacije sto vise primjenjuju. iziskuje povecani utrosak energije za 6 posto. nuzrio je da su svi od istog proizvodaca... L - .. .. najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna :litS1T1J\ f:~K{)U~\~i: . j \ GRIJANJE t 37 .OI .. J5.. ". Da bismo smanjili troskove za grijanje._ _... l....~.... Elektrokarakteristike pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr._.

u sistem moraju biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost. Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska posuda. kod vitkih predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u duzin i. Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju. a to znaCi dodatne poslove ._ _ __ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Cesce pravjerite temperaturu paaka ireba. tj. pogotovo ako se redo­ vito ne odrzava iako se ne aktivira cesto. odnosno uzajamno i stite. ako je neki dio neispravan nije u pitanju sarno grijanje. sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil. Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popra ­ vaka. Kod ko s. odz racivanje itd. a u" u vi kr i un nje vol ko r ae pTl SIGURNOSNA OPREMA Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil. Dakle.dopunjavanje. obicno elektricni sigurnosni uredaji kotla). i pritom mijenja tempera­ turu. automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti. U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala priti­ sak koji bi mogao prouzrociti eksploziju. aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi do ispustanja vode iz sistema. i iz nje se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. au svakom eentralnom grijanju oboje su u igri . kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno. jer to je vr!a nezdrauo a i skupa. a to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. neminovno pukla opna koja taj volumen ogranicava. Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga. a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno sobni osjetnik. sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti ostalih sigurnosnih uredaja. Medutirn. Medutirn. ali interakeijom dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo.). Srecom. l ZI o rd to t" I ve t lJ • ' r . smanjite grijanje. koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu) vrijednost. Kod jeftinijih izvora energije (ak o se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu. pa bi zagrijavanjem. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba. koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze. nego i eventualne stete pa i ostale opasnosti kojima su izlozeni ukucan i . Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti. obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi. KAKO UGRADIVATI. kako se moderna postrojenja uglavnom izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom. Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen. au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti. pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki dio instalaeije. eijevi ili ogrjevno tijelo. kad je rijec o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci cuvari. jer ona se prikljucuje tako da eliminira svaki visak pritiska u sistemu. razmotrimo seenarij slucaja kad ih ne bi bilo: kao sto znamo. U njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava. zamjene i sl. Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do 170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna eirkulaeija sobnog zraka. a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska po suda. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa proizvodaca.. a ne da je u sobi 25°C. Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala. propisi kod takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog. :lA~. zahtijevaju i ugradnju termo statskog sigurnosnog ventila." 'lnrbt\ (1 K~:: :~·t ·:i Nf. sistem mora biti stalno pun. a voda mora cirk ulirati. It 138 GRIJANJE . nesto u sistemu mora biti elasticno. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeve­ ru koje nije pod utjecajern suncevog zracenja. Stara izreka kaze da su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari. stijenke kotla. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu s otvorenorn ekspanzijskom posudom. Nairne. Osim toga. du. koji se kao i svi dobri cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju. Kako bi se to izbjeglo. voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao.

kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja. Upravo zbog toga ne mozerno uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno.- -- - V / V '0 •• __ '-- 7 "• Ako kuca nema vanjsku [asadu.05 0. sto izaziva rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom. pa je npr.03 0. Tamo mozcmo ocitati.-7 V V f- e-. jer volumeni vode u razlicitim sistemima variraju.9 do 1.~ -+ --I-- IK = 0." ' . a bakrena za 60% vise.1 . ne prenesu na radijator ili njegove konzole." .- .22 mm/m 100'C • za bakar A = 1.029 . nego varira po krivulji . ovisno 0 tipu i velicini kotla.0354 (90 0C). No.9 posto. U suprotnom.. a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju.-f-- --. Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci.029 (BOOC) ~- -- --.01 o -~ V V V 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 GRIJANJE. To. · EKSPANZU KEPOSUDE Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno. svakako je postauite prije ogrjevne sezone..0428 (100°C) - - -. jer se razlike temperature krecu up ­ ravo u ra sponu oko 100·C .K == 0.18 cm3/dm3 (za 1°C) o za alkohol (metilni) 1. 0.::t-:. Rezirn rada sistema takoder utjece na vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora prirniti vecu razliku volumena. najkracirn putem.02 Koeficijent prostornog istezanja vode ovisno 0 srednjoj temperaturi vode.-f._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire.66 mm/m 100'C To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po svakom metru duzine prcduzi ti za oko 1 mm.f.. ~---r-r--t-r-- K = 0. Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa to istezanje. da ako su linearna istezanja rezultat promjene volum ena . Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude dovoJjno je sluziti se d ijagramom. Ukupno izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom .92 cm3/dm3 itd.06 0. taj koeficijent kod 20'C: • za vodu 0. jer koeficijenti promjene volumena su raz lieiti za razl icite materijale. da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin racionalizirati izvedbu sistema.0509 (11 OOC) tK = 0.04 0. Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj tempera­ turi. nazalost. a poznato je da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava. broju i ve licini ogrjevnih tijela. a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja. _ Pouremeno aktivirajte sigurnosni ventil da ne bi zatajio bas onda kada je najpotrebniji. to je vee drugi problem . Naizgled suvisna krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju lin earnog istezanja cjevovoda ili da se unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju. dufini cjevovoda. (z a 1°C) Dakle. .. pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature. a to znaci da se obujam vode kod tog sistema za ­ grijavanjern povecava za 2. 0. Netko bi mogao pomisliti. da je koeficijent prostor ­ nog rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn sistemu 90nO 'C) K=0.19 cm3/dm3 (za 1°C) o za loz-ulje 0. Za potrebe centralnog grijanja to je dovoljno.< . ne dolazi u obzir. 139 . koji je takoder poznat za razlicite materijale : • za z eljezo: A = 0. nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifes ­ tiraju razaranjem ili deformacijom.=...

37 2" 50 60.Ox1.48 0.99 500/4 0.88 0.3 0. maksimalni pritisak u sistemu ­ pritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija..550 140 GRIJANJE .47 . 1.81 ZRENJANIN 200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160 0.O 0.5 0. Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr tipu j modelu.72 0. Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija .64 0.87 6001110 0.01 11/2" 40 48. Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati na osnovi podataka iz tablice.20 0.O 0.O 18x1 . ovtsno 0 L1jevano~eljeznl radijatori PLAMEN 200 500 0. Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti. . Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan pro ­ raeun. K 200 0.225 (DIN 2440) Dimenzije u colima" Nazivni promjer u mm Vanjski promjer u mm Sadrzaj vade 11m s g 3/8" 10 17.B5.96 1. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio sistema centralnog grijanja. SrednJe teske navojne ciJevi JUS C. Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca radijatora.30 K 650 0.23 K 500 0.94 600 800 Tip PLAMEN Sadrza] vade 1/el.36 K 900 0.53 0.. Lijevano~eljeznl 800/4 1.366 1" 25 33.9 0.36 1. statieki pritisak vode u instalaciji.78 0.Ox1.2 600/4 0._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE.O 0. SE 690 SE500 S 0.79 5001160 0.80 1.40 SE 350S SE 285 0. Tip SPECIJAL 2001250 0.123 1/2" 15 21. Tablica raznih vrljednosti za prora~unavanje sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima koja su naj~esce u upotrebi L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA Tip L1POVICA Sadrzaj vade I/ei. sto ovisi 0 proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u sistemu kotao s bojlerom. L1jevano~eljeznl radljatorl ILlJA~ Tip JADRAN Sadrza] vade 1leI. treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u sistemu.314 28 . Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla.06 600/160 1.2 0. ogrjevnim tijelima.028 0.050 12x1 . vode.1.88 3200/6 0.34 L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT Tip AKLIMAT Sadrzaj vade 1leI.491 Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.133 0.16 Bakrene cijevi Vanjski pramjer x debljina stijenke dxsmm Sadrza] vade 11m 8.201 22x1 .928 1.7 0.581 11/4" 32 42.079 15x1.3 1.01 1.05 8001110 8001160 0.201 3/4" 20 26.vode u sistemu centralnog grijanja je zbroj sadrzaja vode u cjevovodu.3 2. jer to je osnova za dimenzioniranje posude.82 Tip TERMIK 2 Sadrza] vade 1/('.27 350/160 500/110 0.O 0. kotlu i bojleru za potrosnu toplu vodu (ako je ugraden u sistern).4 1.17 K 350 0.72 Sadrza] 'lode 1/61.0 10x1.

04 lIkW x 23 .009 1Jkca1lh odnosno 7.74 1lkW • kod sistema s konvektorima Vsist = 0. S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema centralnog grijanja.2 mVS = 1 bar). tocan sadrzaj vode u sistemu je 255.¥t:!~·rrrjfi ()~:~[:C:j:t~·:i\J :lm PRIBLIZAN PRORACUN Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23. To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. + 45 elanaka x 0. u svakom slucaju napraviti tocan proracun . :ij.5 m. mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje .47 litara K = koeficijent prostornog istezanja kod tm = 80 'C Iznosi iz dijagrama "0.411itara Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima . pristupa se daljnjem proracunu.029 =7. Buduci da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijen t prostornog istezanja za tm =80 'C. Kako je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja. u povratnom vodu. to ce najvisa srednja temperatura ogrjevnog medija iznositi 80 ·C .96 litara). Pretpostavimo da je visinska razlika 8.40 litara.16 1JkW Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. Kako temperatura u sistemu bude rasla tako ce se i podizati pritisak. Dakle.22 + 96 = 255.006 1Jkcal/h odnosno 5. STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Ukupni toplinski ucinak sistema je 23.istegnuti za novih 7. Kad smo odredili sve ove parametre. Maksimalni pritisak u sistemu . za nas primjer to je tocnim proracunorn 255. to je konstrui ­ rana membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom.41 Iitara .45 kW. 110 i 500/1000 e1.029 V = 255.5 bara. Predtlak u ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog po­ datka.04 lIkW • kod sistema s kaloriferima Vsist = 0. = 131. Ugraden je kotao TAM ­ STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca . - GRIJANJE 141 .366 + 53 x 0.201 = 28. Tako znamo da je Poklopac na sigurnosnom ueniilu lagano zakrenite i ispustiie malo vode. Tocan proracun Vsist = V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0.40 litara. Duzina cijevi promjera 1" ukupno 17 m.47 x 0. tada ce minimalni radni tlak sistema biti oko 1 bar (10 . 3/4" ukupno 21 m. tada membrana u neutral nom polozaju zapravo nije opterecena. Staticki pritisak vode dobije se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije.014 1Jkca1lh odnosno 12.581 + 21 x 0.5 bara tada ce popustiti sigurnosni yen til.79 1/e1.87 1/e1. dok se kod vecih pre ­ porucuje.45 kW = 281.45 kW pa je Vsist = 12.47 litara dok brzim proracunorn dobivamo podatak 0 281.naprijed pozna tim podacima. 45. ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog grijanja: • kod sistema s radijatorima Vsist = 0.221 Vsist = 131.25 + 28._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni sadrzaja vode u cijelom sistemu. Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2. a ako on prijede 2.25 litara Vcijevi = 17 x 0. Time necete postici neku sigurnost.pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja. Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8.5 m pa neka minimalni staticki pritisak bude 1 bar.istezanje vode u sistemu: V = Vsist x K Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu. NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u polaznom vodu i 70 'C . Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme.47 litara _ Ekspanzijska posuda ne mora biti veta nego sto je potrebno. Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru ekspanzijske posude prema . Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn je stlacen plin. 1/2" ukupno 53 m.

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA NO 25(1") _ • Pri kupnji membranske zatuorene ekspanzijske posude obicno se isporuiu]e i pripadajuCi sigurnosni uentil. 142 GRIjANjE . Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. to je siguran zriak da je posuda neispravna. Za vece sisteme treba provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila. • ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom il i pumpom za gume. 3 na slijedeci nacin: • VARFLEX M . U slucaju narudzbe tehn ieke bi podatke trebalo sisternatizirati po uputama proizvodaca npr. Pod membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem insta­ lacije. 100 100 i d BO 60 40 BO 60 40 20 a Ovako "dlse" ekspanzijska posuda kod promjene temperature vode u sistemu grijanja 20 -- statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen ekspanzijske posude mora biti najmanje 7.tip i model posude • 25 .ukupan volumen posude • 1 .4 litre. U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice. Kod malih sistema. KONTROLA PRITISKA. Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni obujam od 9 litara. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn pod pritiskom. paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu dugu trajnost. kao sto su oni za obiteljske objekte. za VARFLEX M 25/1. a prema prikazanoj sherni spajanja.odnosno tlak plina u posudi od 1 bar • 3 . Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje strane. Ako p ritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na slijedeci nacin: • prije prikljucivanja i montaze posude. odnosno bicikla). te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira. obicno se primjenjuju ventili promjera 1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje vode u sistemu. TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE S obzirom da je sve podlozno starenju. taka i elasticna membrana s vremenom poena propustati vodu iz sistema. • u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada pritiskivanjem srednjeg dijela venti la treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu (ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma.statieki pritisak .maksimalni radni tlak do 3 bara NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE . Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi . Mjesto ugradnje sigurnosnog venti la moze biti ili na za to predvidenorn prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda instalacije centralnog grijanja. neposredno pokraj kotla. treba manometrom za kontroliranje pr it iska u autogumama provjeriti pritisak plina. Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli obicno.

Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnijeti jer nema nekih izrazito vidljivih smetnji . 'I '0 o > membra nska ekspanziisxa posuca kotao • Popravite ostec enu ibuku. _ . ' ill il l 'I . na primjer. Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila i da posudu treba zamijen iti.1 I' .'I: Nscin ugradnje membranske ekspanzijske posude. Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak pa se treba obratiti ser visu . To su._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete ventil na plinskom dijelu posude.. svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe. UPOZORENJEI Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. 1 . GRlJANJE 143 .

OTVORENA EKSPANZIJSKA PO­ SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata. velicinu posude. Zato. VELICINA POSUDE._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ OTVORENI SISTEM GRIJANJA . Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog grijanja prosjecnog obiteljskog objekta. r I sigurnosni vod • Najbolje je ioplinsku izolaciiu postauiti s vanjske strane zida. odnosno objekata individualne izgradnje. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu. Po propisima i standardima svake zemJje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije . Natini ugradnje otvorene ekspanzijske posude. ovi se uredaji striktno definiraju pa tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn po­ sudom. ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir. dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova. nacin spajanja i slicno.obicno u potkrovlju objekta. 144 GRIJANJE .

.prigu~ni ventil. Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska po­ suda ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. t.. S ..~ ?:{ .41 litra). Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije central­ nog grijanja. To je zato sto je kod zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim plinom._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Dakle.: ::::. SPov­ sigurnosni povratni vod. a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze in­ stalacije grijanja.:x .sigurnosnl vod. .i:1:!>i:f.':. Pr .. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije toplinska izolacija . . ­ ~1P. *" 1. . ..{$>. .t:~I~'kJ ~ i ~ t::~ ~ «lt\l~f ~~~*':~~~ :{ J - GRIJANJE. ' . SPol .. Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7. 145 .. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali primjerom. ­ otvorena ekspanzijska posuda.~ ::: : : *~ Yo .preljev... kotao = • Toplinskefasade mogu se postaviti i na gotovu staru klasicnu[asadu od ibuke.·~ :b "H ::. l'l. proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod otvorene ekspanzijske posude. _ Za potpunu za~t1tu od smrzsvsnjs otvorenu posudu treba spojit! ovako! Legenda: D.P. D ­ oazrsctven]«.-'-. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to predviden prikljucak na kotlu. Prikljucni tzv.:: nHF x Z~~~w..E.LJUQ'._ . P ._~ _ ~--r~~~~------­ '.-..sigurnosnl polazni vod. Obicno je to na tavanu kuce.

Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja. u potpunosti spojena prema uputama i shemama. Rod zatvorenih sistema. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno. Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama . malih elektricnih bojlera. Mnogi su poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve ener ­ gije a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. tj. sadrzaj vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15. sigurnosni polaz ni i povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" = (NO 25). sistem ce normalno raditi bez naknadnih problema. Rao sto smo vee spomenuli. U svakom slucaju to mora biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema problema. prikljucni vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosn i vod. Na taj nacin izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema. • . Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se reg ­ ulirati preko kratke veze i prigusnog' elementa . nije tehnicki ekon omicno. U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro toplinski izolira jer iako je u potkrovlju. Ako je ta pojava cesta. a ne pritiska. onda svakako treba pronaci gresku u insta­ laciji odnosno mjesto propustanja . - 1 EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA.oznaceriog na crtezu slovorn P . ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije npr. Za otvorene se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno. prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline. I u tom slucaju posudu treba toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepot ­ rebno tro sit i toplinu. Kad se taj visak vode nakon prvog istezanja prelije. u toku zime i tu rnoze pasti temperatura ispod O'C. termostatski ventil predstavlja terrnicko osiguranje kotla. njegova uloga je da u slucaju nepredvideno 146 GRIJANJE ­ . odnosno ukupne zapremine 4 do 8 litara. jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno i istezanje. vee mogu posluziti unutrasnji spremnici._ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Kontrolirajte tlak vode u sistemu centralnog grijanja jer to je vrlo vaian podatak. Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. zadovoljava kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil (mehanicki). on reagira na povecanje temperature. Ovaj nacin spajanja vrijedi. kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena. To znaci da bi nam trebala za te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre. Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. najvise 25 litara. Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu . U najnovije vrijeme stupio je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene sisteme . biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek u usponu prema ekspanzijskoj posudi. no takvo rjeserije. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije . Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju. Ovisno 0 broju prijemnika suncsve energije. Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcional ­ nosti sistema. a namjeravate li sis­ tern koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja) tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni medij. znaci da u sistemu nema dovoljno vode. njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. • TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila. To se odnosi na obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.

:-.? ~ $ .. io.:$ 'to ~". L Kod kot/ova na kruio gorivo obavezna je term icka zastita.. Temperatura u kotlu porast ce iznad normale sarno ako zataji automatika za lozenje.apl'~e i: K O: ... ~ 'd.voda ] octok u kanalizaciju Ako kotao ima ugraden bojler za toplu vodu . ~~~ ~::: Tehnitki podacl termostatskog sigurnosnog venti/a: TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL III I I I Namjena Termostatski ventil }e element sigurnosne opreme kotlova na tvrsta goriva.k~~ ::. Ako kotao nema ugraden bojler. bro} 301 Temperatura otvaran}a 95'C Temperatura maksimalnog otvaranja 99'C Najvi~i radni tlak 10 bara Najvi~1 protok 3500 t/h pri jednom baru Trsjnost 10 godina Proizvodat: KOVINA Smartno pri Litiji ' I ' I L-_r--' ~ _ I topla potrosna veda TERMOSTATSKI VENTIL . proizveden po zahtjevu JUS M. r _ _ -=-------+- _E hladna voda m reze TERMOSTATSKI VENTIL hladna voda iz rnreze . GRIJANJE 147 .: .lf.. . Kad na mjestu gdje je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti..E. . uslijed ras­ tezanja tekucine ventil se otvara. ) . koja normal no gasi plamenik iIi smanjuje gorenje ako je radna tempera­ tura u sistemu dostignuta. a kad je vee tu i on se obicno koristi kao protocni grijac potrosne vode.:: t~~~t~f. ~.. I ! Tehnitki podaci: Art.*' ~ ~. ::: ~ $' ~~~:: 0:-:.x$. . sto je manja steta nego hava­ rija kotla iIi eksplozija ekspanzijske posude.~ f~ . _ <:.202.. U tom slucaju se sarno izlaz izvede u dva ogranka: jedan na ter­ mostatski ventil. *~ ~ . ~ . Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje se ugraduje u gornju zonu kotla..~ ~~.. Pri pu~tanju u pogon sistema centralnog grljanja obavezno provjerite funkcioniranje termostatskog ventila pritiskom na crveno dugme (2). Medusobno su ta dva elementa povezana arrni ­ ran om fleksibilnom cjevCicom..?-:=.D ) generator IloPline (kotao) I i •• _ _ _ _ --'p.t =!' I I Lr-----. tada osim ventila s ticalom treba kupiti i poseban spiralni izrnjenjivac topline koji se ugraduje u gornju zonu kotla i funkcionira na isti nacin.'<\~ *.*~:::::.~.~.TT~f1}~~:.::._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz vodovodne mreze hladi kotao.1t~ ~ f: ~"·:t. U takvom slucaju izljevorn vode u kanalizaciju preko termostatskog ventila bojler se puni hladnom vodom iz mreze koja apsorbira visak topline i u tom slucaju takoder odlazi u kanalizaciju. onda se taj ventil ugraduje na izlazu potrosne vode iz bojlera stirn da se izlazna strana ventila spaja na kanalizaciju.-- topla potrosna voda Ugradnja Senzor termostatskog ventila (1) montirati na najvi~u tocku dostupnu kotlovsko} vodi... J ' ~ ..pt. Ugradnjom termostatskog sigurnosnog ventila uveliko se poboljsava sigurnost pogona kotlova na kruta goriva starije izvedbe bez automatske regulacije izga­ ranja.\<~h . a drugi na instalaciju tople vode za dornacinstvo.: : ~ i*~?-~~(. cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Ticalo.. .". ~~ ..!?:~.--: .~~x:: $(. 'i\ U\ K. Novije k onstrukcije kotlova imaju taj sigurnosni ele­ ment ugraden tvornicki.• . gene'alor : .~~ * .~ .· .0:.6..:.~:. odnosno osigurava odvodenje viska topline.::.. :::-.

ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije ugradivati dodatni ventil. vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. L. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijeni­ mo il i popravimo. Na takvim se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sis­ tema. ODZRACIVANJE Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. odnosno preko slavine za punjenje i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjev­ nog tijela. Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema biti puna vode. Nairne. otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne­ \ 148 GRIJANJE . Izmjenjivac topline obicno se ugraduje u gornju zonu kotla.tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti malo zraka.- --l Spiralni izmjenjivac top lin e. Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt. Buduci da se sistem puni sarno jednom. Cuje Ii se k tome i zvuk . I novi kotao HERZ ima isti sistem osiguranja. kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. u toku rada voda istalozi svoje otopine (k arnenac) i ostale neeistoce. jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila iskljuceria._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ Ako sigurnosni ventil malo propusta. Dodirnete li ga rukom osjetit cete da je na jednom dijelu potpuno hladan. To vrijedi posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Sistem centralnog grijanja redovito se puni preko povratnog voda. vrlo cesto sarno se natakne cijev na slavinu.poput zuborenja malog rijecnog slapa .

. 1820 -1(2" I :.PV 1(2" 17 .._~ --' GRIJANJE.b 15870-3/4" H-& I I --6­ 1590 f-+ 13 I-e- 15 '& S r I 1040~ 8 ~ lI"l I I I e ­ 0 8'S S I> ~ 1 ~ I I~ 2 0.3/4" l' I I I I C 10-600/100 RV 1(2"..500/100 RV 1(2" .... . Cirkulacijska crpka VA 25/43 .I" ' T -j-j._ . + . l-. .I" Slavina za punjenje i praznjenie sistema (2): Membranska ekspanziona posuda GORENJE VARSTROJ TIP VARFLEX M 25/1.' t 1 . I I RV 1(2"-PV 1(2" l.PV 1(2" D 2130 20..IMP Ljubljana ~ ~ M L .:.. ~ j-1 23450 .PV 1(2" 6 ..6-. RV 1(2"-PV 1(2" 3150 0I -to. I ~ 1 5710 . 149 . dimenzije promjera 318': 11 2" te 314".600/100 RV 1(2" .PV 1(2" : I S S I C'l 19 .600/100 RV 1(2"...600/100 RV 1(2".f-o. ~ 11 f-6· -I ~ I L6­ t-------_ 22-600/100 ._4 I I ~ ...__ y ~ ~ 80 . I~ II' 10 ~ 1250 12 1(2" ~ 2780 14 + 01(2" .-l.J 4110 I ..500/100 RV 1(2".PV 1(2" + 3500 23 ~Bf-O- f+ + 780 21 f-O. montire se obtcno na najnila mjesta u instalaciji.600/100 RV 1(2".34 APK lb ~ 1-6- 02 ..PV 1(2" 2250 I 0112" I I 8 -600/100 RV 1(2" .PV 1(2" 18 .5 Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW Shema spajanja Mjedena slavina za punjenje I pralnjenje.PV 1(2" I I I I I I I I I.~"._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ SHEMA SPAJANJA 25 . -r6­ I 24 ..0 -6­ 2860 22 E ~6 •.. -------­ .---- -t-z I I 1·''1:_=::: I 1 01(2" 10960 -1" I : I : ("'" 7960-3/4" 15930 I" 19300 .2100 I I 17-500/100 Trn I & &: : ~.

Iz sheme spajanja vidljivo je da ce se punjenjem polako dizati razina vode. radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od verti ­ kale do ogrjevnog tijela. Kod punjenja instalacije treba sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. • 50 GRIJANJE . Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator umjesto cepa. na nasoj shemi spajanja na verti ­ kali B. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba. I :I: I -' h~ I j 1 I' I ::I: 1 . oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i say zrak iz cijevi. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na ispravne nagibe prikljucaka.mehanicki i automatski. Na nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil. Sistem treba polako puniti. Radijatorskl odzrecnt venti! tvornlce "lstrs" Iz Kule proizvodl se u dvije veticin« . odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine horizontalnog razvoda. primjerice. Tako. Taj uspon ne mora biti velik. a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne ventile. tako da ce zrak prirodno "isplivati" do najvise tocke instalacije.prlkljucaka promjera 114" i 318". Prl kupnji odredite. kao i kod cepova. r--­ Radijatorski odzrecn! venti! proizvodaca "Sagat" iz Zadra dimenzije promjera 112'~ 113" i 318". ai ~ ._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ je i i tru. To znaci da ce se zrak polako dizati kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.. Kad prestane sistati zrak i pocne spricati voda iz sistema. sistem je pun. Da bi se sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. koji su smjesteni na najvise tocke sistema. ni . odnosno vertikalnih razvoda (na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). treba Ii vam lijevl iii desnl navoj. pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac. obicno je 2 do 3 promila. Tih ventila ima vise izvedaba. U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila . Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru tako daje u usponu od radijatora do vertikale. Tek kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile. Na najvisem ogrjevnom tijelu na vertikali B. a kod drugih imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic.

j i I i I ... a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno tijelo. prikljueak promjera 1/8..( I i .. GRIJANJE 151 . _. kad se montira na bocni prikljucak ogrjevnog tijela. I I . - . takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog. a to je ohicno 1/8" ili 1/4" il i rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu iIi desnu) odnosno 5/4". Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor za ispustanje zraka. -. I i I . kao i kod cepova. i ~ i -­ i~ I l-Povratni -­ <. Tvornica armatura lz Kule "lsirs" proizvodi i automatskl odzrecnt loneic. il ". II I I I \T . N I <.A. treba Ii yam lijevi i li desni navoj koji se montira horizontalno direktno na otvor radijatora. ~ Polazni vod- vod Radijalorska prigusnic a Automatski odzrecnl tonck: proizvodaea "Braukmann". T ~ .._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju.-. Kod kupnje pazite. ali radi potpuno automatski. 1/4" i 318".na dimenziju odzraenog ventila. _­ ... Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni navoj). Dakako. II. ! I I II I I I I I : i I . _ Radijalorsk i ventil na polaznom vodu II Automalski odzracni venlil Kod spoja dvaju radijatora odzrecivsn]« se mote rijeMti ovako. I i . . Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa..

Nadalje. odnosno 3/4 potrosnje energije. smanjenja troskova i ustede energenata. ostale stalne obaveze i s1.65 posto • potrosna topla voda . 75 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik dio ukupne energetske bilance zemlje. U nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene top line. 152 GRIJANJE . televizor. tj. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.trosk ovi goriva. godine.. a ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta. ali utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regula­ tori sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih.. N ajbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe. a time i plovak koji preko polugice zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. • promjenljivi . odnosno 30 posto od ukupno utrosene energije. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece biti problema u toku koristenja. jer su neki stanari (zbog polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih. odrzavanje i rukovanje postrojenjima.' . Pritom je vazno da nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. povecava koroziju. Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje toplinu. a da se motivi za stednju ne uklone.. Djelornicno potopljen sistem. a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju tocno odrediti.amortizacija. a uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. otpada na grijanje i potrosnu toplu vodu.11 posto • automobil . ozujka (marta) 1987. Raznim koeficijentima taj se odnos moze izjednaciti. razina vode se podize.:: .. kucanski aparati. Uobicajeno je da se i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno odzracivanje. a vrlo je vazno da je uvijek ispunjena vodom. Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova na iznos od 30 do 50 posto. a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz).:. Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ak o je u pitanju kuca u kojoj zimi rijetko boravite. a uz istu cijenu po cetvor­ nom metru prosjecnog stambenog prostora. i potrosnja energije unutar jednog mikrosubjekta. pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje. Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske krite­ rije i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje. Na taj nacin rnozerno bezbrizno dopunjavati sistem. U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. . jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.10 posto • rasvjeta. pa eak i 60 posto.: Kad zrak izade. Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova. MJERITI TOPLINU ILl NE • ENERGETSKA BILANCA Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno: • grijanje . U samoj cijeni toplinske energije pos ­ toje dvije vrste troskova: • fiksni ._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ - . iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama visi i iznosi 50. Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).14 posto Dakle. Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automat­ skog odzracnog ventila. Upravo zato donesen je takav propis u SR Njern ackoj jos prije devet godina.: . Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. radio i s1.

a topla je deset puta skuplja (ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke: • odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostat­ skih ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke kotlovnice . tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode . nazalost. Dakle. pranje i slicno. • pri projektiranju novih objekata (st ambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec« topline na cen­ tralnom mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici odnosno po korisniku poslovnog prostora. Dakako. Visa temperatura znatno povecava talozenje kamenca. • svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irn ati ugradene termostat­ ske radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-). Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto. dok drugu polovicu troskova cine stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je to potrebno. Danas. ali nema velikih odstupanja).. VODOMJERI. Sluzi za mjerenje protoka vode. elektronski razdjeljivaci te ostali mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova: • osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice). ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no. troskovi odrzavanja i sl. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta. pa _ STEDNJI\ ENEf\yU E Nema stednjeenergi]«. Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla voda lijevo. 0 tempera turn oj razini i sl. aka nemamo medusobno Ciste raiune. Brojne kombinacJje prj ugradnji vodomjera. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument zacijelo dobro poznajete. osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog bojlera. tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih troskova (gorivo. • odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno mjerenje.). jer usteda je desetorostruka. a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata (razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja. a sve to u odnosu prema cetvorncm metru grijane stambene i li poslovne povrsine. . Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline. a osim toga i gubici na razvodu i talozenje kamenca u samom spremniku su optirnalni. Krajnji korisnik duzan je pritom u svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica. sto je najpogodnije za kupanje. vise ni hladna voda nije jeftina. Isplati se. GRlJANJE t 53 . pogotovo iznad 60 'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno. a ne za svaku sitnicu i'li. a ako vodomjerom zelite mjeriti toplu vodu. postoje i kazne za odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera odluke. Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utj ece na potrosnju energije . sto je jo s gore. • troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih mjeraca topline. a hladna desno. ako se naviknete trositi sarno toplu vodu.

Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest mjerenje potrosnje. negoli kupate u kadi.. jer se pojedinacno stimulira. J \ t I I I '-- . Na jednom mlestu mole se o~itatl utro§ak I hladne I tople vode za svakl stan. pa se mogu ugraditi na svim mjestima: • na samoj arrnaturi • pod zbukom • iza kutnog ventila • na ulazu u svaki stan itd. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise cla­ nova i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno. je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati.1 Ovako Izgleda vodomJer s daljinsklm o~itavanjem. odnosno prema broju ukucana. Dakle._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ STEDNJA EtiERGUE Stednjom tople vode iakoder stedimo mnogo energije.. pa u takvom sistemu nema stimulacije. Umjesto jednog kupanja mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta. Toje zacijelo ijedini naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu. jer svi stanari te troskove placaju pausalno. tako da se na jednom mjestu moze ocitati utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. U velikim stambenim objektima to je velik problem. izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova. i ako se vise tusirate. Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora. Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s mogucnoscu daljinskog ocitavanja. manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne armature. t 54 GRlJANJE .

_ zJ·'1}#· ~ ~g . a to znaci: utrosena toplinska energija je rezultat • protoka vode (potrebno je imati. kWh. "Energoinvest".d« n b. Meal. Potrebno ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih institueija. keal.stara engleska oznaka Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je zamijenjen novim . • RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA S RAZDJELNICIMA TOPLINE Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. te 0 protoku i razliei temperature. Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro) mozemo reci da je energija vode produkt volumena. dakle. Ugraditi se mogu gotovo svugdje. <>""'*~ ~ ~~.~. racunskoj jediniei obicno iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh. pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna pornoc. pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju.. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM. zgradama.volumen vode ~t .uj\ . masi vode (rn) i specificnoj toplini (c).masi tople vode ­ jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije). dakle. "Insa". Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca. Ta unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t).:. izbor i ugradnju treba povjeriti strucnjacima.. GJ • cal. tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna ocitanim vrijednostima.~>::. Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedi­ nieu koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi: • Wh. neki vodomjer) • temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature). . ~ ~ A MH H ~~ *s»' l: ~~lr U •. U svom glavnom dijelu tzv. Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka. pa cerno ih sresti u stanovima (najrjede).p "~~ ~~ • MOGUCNOST MJERENJA Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se medusobno ne iskljucuju. toplanama i s1.j· §«~'.::~" ~ ~. Geal . pa je energije vode. pa je njihovo ocitavanje vrlo jednostavno. pojednostavljeno E=KxVxtd K = toplinski koefieijent V . ~~ n:~n t1~ ~ p " . »*" "'~~ $~1" §~ ~% t#". bez ove ne bismo mogli objasniti nacin mjerenja topline.n-~M&. ~. MJ. MWh uobicajene jediniee • J. • MJERACI TOPLINE To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku.mjerac topline.•¥ 5. KJ.' .:~ lOo. Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu. "TEH PROJEKT" i drugi.f O<~ . jer oni smanjuju protok vode i do 50 posto uz isti efekt pranja . Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne tezine oznaeava slovom (K). ~""~~ ~l·. specificne topline i razlike temperature. tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu po jedan rnjerac topline). tvornieama. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki stan imajednoeijevno grijanje.temperaturna razlika Mada uglavnom izbjegavamo formule. podlijezu uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni.~ \. Postoje dvije izvedbe • elektronski • isparivaeki GRIJANJE t 55 .~n~~ Na slaoine u kuci ugradite perlatore j redovito ih Cistite.stare jediniee • BTU (british thermal unit) . specificne tezine. pa su takvi uredaji najtocniji i najprakticniji. ._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA • STO JE TOPLINA Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini . odnosno proizvodaeu.* <':~· N .

Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik prek o elektronskog sklopa pokaze vise i li manje impulsa. da je u cijelom objektu ishlapilo tekucine npr. . odreduje se tip i velicina isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utrosk a u cijelom objektu. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovni ci ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu u trosili za grijanje. a medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanj em svih isparivaekih razdj eljivaea topline._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ ~ 1 r~~JA. na vasih sest razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama . Isparivacki razdj elnici sadrze ampulicu s t ekucinorn koja polako hlapi . od cega npr.. za 2600 podjela na ampulicama. Na k raju ogrjevne sezon e ovi se razdj eljivaci demontiraju. t~i. ocita se koliko je ishlapilo tekucirie." Ovako izgleda kompletan mjersi: topline. ~~~{~~rt~~:~ tJ ?:. 156 GRiJANJE. Elektronski razdjelnici top line.. Pricvrscuje se obicno tako da se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje il i ostecivanje. Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih pa se i rnanje primjenjuju. l:. 0 volumenu prostorije i sl.J Na vodovodnu instalaciju ugradite regulator tlaka jer on stiti od nepotrebnog prskanja vode i nekontroliranog pouecan]a tlaka u instalaciji.. Na taj nacin dobije se npr. Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mj erae topline.. Ovisno o velicini ogrjevnog tijela.*"""~ §"::::q s "" ev*~"" '&'~ * :.

[ f.:.:{ :.:.::.~ f:...::::::::. I..:.~.•:••:..w.:.... . Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini. ' ·: .:::.:-: :.::tQ ::::::{ :.:[: Rasporec1uju se po ukupnoj povrstnt cijelog objekta Rasporec1uju se po mjerenju..:..[:.:: . .:..[.I••.[.• .: [::..: :::::':" :'::' . kazne i nacin naplate za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima. :[ . irnaju i svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja.. ugradnja terrnostatskih ventila. I I :-. • • • . koji se pri takvirn rnjerenjirna rnoraju postivati (kao npr.~:[.:..:::. do 1983.' : ..:: : ~tR§. Rasporec1uju se po mjerenju.2 rnilijuna stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja.• m...:.:. GRIJANJE 157 .O·.. rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa kako bi se rnjerila toplina i naplacivali tro skovi grijanja po svakorn pojedinorn potrosacu.·... Rasporec1uju se po ukupnoj povrslnl cijelog objekta.§RdVt · • ~ . nacin ocitavanja i sl..:.(.0 Potrosnia tople vode pri tusiraniu trostruko je mania negoli pri kupanju u kadi.:.. ::::::::::.~. ·.t.~:[. ..:. [:.•:•:•. a to je vise od 85 posto.u .::~. prikazat cerno nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu (prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn ispari­ vackirn razdjeljivacima po svirn stanovirna.:.. [. paje u SR Njernackoj sarno dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna potrosnji (dakle u razdoblju od 1981.:.::.:.).:. rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova.:~. : : . [ . KONACAN OBRACUN Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja.~:[.._ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ .: • ·.~.·••. 92 0 7 Isparivacki razdjelnici topline.:-:. Svi ovi uredaji.•··. .·.•:J.i ~. godine) vee 8..:.vv..::.1/1 1 1 1 1 1 1 "'1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1~'I I "·'!'I'l l l l l l l il:I I "I 'I'I'I'1 1 1 1 I Iil :I I :I I I :11 : I!: !:I:!:I:I I I : 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1111111~11!lllllllljllll1111111111111111111111!11111111!1111111 ..':::'.:.. UKUPNI TROSKOVI 100% .~ .:.•••.i.4 rnilijuna stanova bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7.[:[.·• • :.. na kraju.:.[ ::::::::::::::::::::: :::::::: :. ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke specificnosti naseg drustva.:-:-.

Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose: FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA x POVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU I na isti nacin mogu se odrediti i trosk ovi za potrosnu toplu vodu: FIKSNI TROSKOVI POTROSNE PROMJENLJIVI TROSKOVIPOTROSNE TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V~DE x 010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU UKUPNA GRIJANA UKUPNO 0 ITANO POVRSINA KUCE STANJE NA VODOMJERU da yam grijanje ne bude najveci izdatak u dornacinstvu BKOJILO STUPANJ . SATI ekanal<al@ tip BSS-4 Brojilo stupanj-sati EKONOKAL je precizan clektronski mjerni urcdaj koji se sastoji od: • clcktronske racunske jcdinice ~ dva temperaturna osjctila • mjcrila protoka 5 ugradcnim hvatacern necistoce. . tclcfaks (051)211-198. TEH PROJEKT RIJEKA tel. (051)513-744. u odnosu na ccntralno mjerilo topline (kalorimotar) stambenog objekta. Brojilo stupanj-sati jc namijcnjcno za razdjclu troskova grijanja medu stanarima u stambonom objektu._ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _ • Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime. koja omogucujc: • toplinsko izjcdnacavanjc stanova (bcz obzira na polozaj) • upotrebu PC-racunala. telcks 24215 YUTEHRI. pa je u nasim kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.513-956..211-267. Troskovi grijanja razdjcljuju sc prema metodologiji EKONOKAL.

a sto ste kroz to vrijeme napravili na kotlu iIi drugom sistemu za grijanje? Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja. S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.000 km bez servisa i zamjene dotra­ jalih dijelova. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer­ vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop. Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje. pregori elektromotor. a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja jer iskustvo pokazuje da je izmedu n eispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u potrosnji energenata. a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici­ ne proizvodaca. Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana. a onda sejavi pojacani zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. 8 ODRZAVANJE PLAMENIKA Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. GRIJANJE 159 . S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Kad dodatni teret na ventilatoru postane pretezak. mada je istini za volju taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. negoli uoci zime traz iti majstora. Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto­ mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75. Evo primjera za ilustraciju. Radijalni ventilator punje prasine bas kao i svi ostali elementi . zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA Kad biste automobil vozili neprekidno 75. Bolje ga je redovno odrzavati. cesce ciscenje i redovita kon­ trola pa do kvara nece ni doci. jer on nije bas tako jednostavan. No. To se najcesce dogada uoci ogrjevne sezone. Svakl p/amenik na kot/u za centra/no grijanje ima ventilator kojim se u /ozi~te tjera zrak potreban za proces izgaranja. na automobil sigurno niste zaboravili . Kad otvorite sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. No. pa je taJog prasine na vitalnim eJementima plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. prisjetite se. Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. sanducima i bacvama.000 km. Zrak za proces sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim stvarima. nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti.

Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine. . . plinovitog i tekuceg goriva. atmosfer ­ skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi -uredaja vazno je da nema prasine no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije.. - CISCENJE LOZIST A Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.a pa je talozenje manje. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na kruto gorivo treba i cesce cistiti. talog na stijenkama je zapravo dodatni izolator. r . . kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom.l' hlh 1$$i -"f :~ ~'$~::>'~~~"" . Ovisno 0 vrsti goriva.: : Zrak /z kotlovn/ce ulaz/ u lozi~te kroz plamenik. I ( n ' i: Oii ze . kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. -- ._ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA _ Loiiite kotla treba dobro i detaljno oCistiti prije ogrjevne sezone. Obavezno barem jednom poslije zime treba detaljno ocistiti cijelo loziste." 1 A' !(­ ~~ 160 GRIJANJE ~~~ J. .... Uzmemo li u obzir i ostale gubitke .. a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom zime. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. . Kod nas se tesko dolazi do tekucina za kemijsko Ciscenje. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces.' ' . SOTIN i sl. a ima ih za sve vrste goriva.~:i. mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX. ' t:':. Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve do metalnog sjaja. I kod tzv ." ' il . Zrak potreban za proces sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere. l:: :::x :W ~:~ iW'O-J ~ 1 ~rt . a nema niti ventilator. : ' '. dodatni gubici kroz dimnjak . . . FAUCH. . Ta sredstva otapaju skupljene taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400·C pa u toku procesa izgaranja u lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.. Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo ulje ili plin. '. . preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na obodnim stijenkarna. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog. Nakon toga treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto su razni sjekaci i izvijaci.' .I Loziste .. .' " ij _. . ~'h:::n.:/:. *Kr t ~~ :::::..x: 'c E i5 11l Ii II " I I .1l .povecanu temperaturu dimnih pli­ nova. .' .jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta­ laciji grijanja . te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz lozista. ':%. ~ :: ::~ . Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3 posto. e q ~ i ~ § .S\ O~ l~ ~ Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se manje goriva.

Preinake. Zbog toga ne treba sis­ tern bez potrebe prazniti i puniti. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada proces korozije intenzivniji. No. jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta­ laciju te otvori dovod vode u sistem. PREPRAVCI I BRTVLJENJA. to mjesto zabrtvite i ne­ mojte vise sistem dopunjavati. jer ako je za eovjeka cistoca pola zdravlja. zacadenja i temperature dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt. novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane prazan. NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Ako negdje propusta. GRIJANJE 161 . Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. ugradnju termostatskih ventila. Voda je ispustila svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala koroziju. i bez toga svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon ovog cjelokupnog zahvata. Sistem grijanja se jednom napuni vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu nije dana prava karakteristika. U zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista. Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja. primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu. NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Nakon podesavanja ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul­ tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna. Postoje razna kemijska sredstva za ti~cenje • KAKO PUNITI? Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu. jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da i dimnjak bude redovito Ciscen. mjerenja CO 2 . Tvrde tvari iz vode vee su se ista­ lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema._ __ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALAClJE GRIJANJA _ toztst». jer se na taj nacin unosi previse nove vode. Isto je i s korozijom . Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje. koja nam sluzi za punjenje i praznjenje .

barem jednom u sezonl. Zakretanjem cetverobridne glave za 90· slavina se otvara. Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg­ nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu u stanu iIi kotlovnici. Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.)1 n Prlje punjenja sistema crijevo treba napuniti vodom.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu. Uslijed toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo odzraciva ti. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni tuljac na koji eete navuci crijevo.I . Kad otvorite slavinu. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno na jednorn mjestu instalacije grijanja. a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre ­ i I I I 1'. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani tj.Uvljek nakon popravka. I \T zr I . 162 GRIJANJE . ~ Na taj nacin u s ist crn osirn vodp ut. treba Izmjeritll regul/ratl kvalitetno izgaranje I to tako da je CO2 mlnimalno 9-postotno za~adenje maksimalno 2 (po BACHARADU) temperatura makslma/no 180· (temperatura Izlaznih plinova §to nila ali da ne dode do ro§enja). Nakon punjenja zatvo­ rite obje slavine. ami preporucujerno da koristite onu na najnizern mjestu instalacije. : II i II. otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji.

no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze malo ulijeniti i zaglaviti. Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste GRIJANJE t 63 . • KAKO ODZRACIVATI? Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje. Ako je kuca npr. kojim mje ri­ mo pritisak u sistem u. i J: -- : - ~ ~ .B I -­ V T - Razvodna mrela i prik/jutci sistema centra/nog grijanja moraju bit! tako izvedeni da zrak mole prirodno isptlvet! na najvi!. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan. znaci da je pun zraka koji sprecava prijenos topline. Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih mogli postovati. nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke mjerenja do najvise tocke sistema. To je ujedno garancija da je sistern doista pun i potopljen . ili 0. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo h ladan. Tako se na tim mjestima obieno nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. a to znaci da je visina vode u sistemu 10 m. pa yam preporueujerno da ga dobro cuvate.6 bara.~ i i il!.6 atp ili 0. jer bez njega ce tesko ici. dvokatna. Zelimo Ii biti sigurni da je takav sistern potopljen . Upozoravamo vas da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor k roz koji ce nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo prljava. Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema. Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar. • KOLIKI JE PRITISAK? Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti­ sak mora biti .s. . Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica. krajnje je vrijeme da ga odzracite. tada je najvisi radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v. zrak moze prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Ukoliko ventil negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti popustanje. Ukoliko se manometar. '\ I : I I i . sto je takoder znak da ga treba odzraciti._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA _ + : .em mjestu! ~ porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu kako biste sprijecili kapanje vode .

automatiku. 'I'esko je odmah nab aviti sve ali za pocetak nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. Flajpanova 5. tcrncljcni na mikropr occsorima. kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan unaprijed i s1.'ije ana li­ za/ora dimn og {Jlina E COM : ! KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA Vrlo suvrcmcni. H" podilaka. (041 )519-471. ako imate novca. da pcl ako nabavljate pojedine dijelove solarnog sistema. Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna. poipuno prcnosivi. telefaks (041)519-471 . Takve fasade stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate.:l PROIZVODI ['reds/a ll/jan ie nove generaf. Svaki model projcktiran je za visoku tocnost i jcdnostavnu upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti­ kom i samobazd arcnjcrn. zagadenja okol inc i stupnja djclovanja.ile. sobnog termostata sa satnim mehanizmom. Analizat ori rnogu zadovoljiti svc primjcn c od ruiin skog odrzavanja kotla i scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i zahtjcva razvoja . M ogucnos/ m. Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate vent. Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije svega ugradnjom termostatskih ventila. 324-028. manje spr e mn ik e za gorivo sto sve bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora . Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer imaju manji koeficije nt iskcristivosti. stir opor i sl. Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora.~-NASEM-'FRZIS'l' --. Tako sagradene kuce trebaju rnanje r adijatore. S lijcde ce sezone iIi kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edc ce Jjeto osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce. STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJ A STEDITE GORIVO . No" C. a onda poJako nabavJjajte dijelove. S02' NO. slavine.erenia temp erature 0 2' CO 2. I YUCOM Zagreb. jer se voda ne rnoze zaustaviti. razlike tlaka.) . Analizator je take koncipiran da se ne mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a usto jc osigu rano tocno ocitavanjc. prcticka zraka. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. UGRADITE SOLARNI SISTEM. manje kotlove._ _ _ _ _ _ _ _ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _ upuceni. crpku. odvrtanjem prigusnog ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi cijeli stan. Ako imate priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea solarne opreme pa yam preporucujerno. tel.

slobodno se moze reci ­ nema tople zime bez dobrog dimnjaka. Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr: CISCENJE DIMNJAKA. zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu.s :: ­ t 66 GRIJANJE s · .. Zanimljivoje napomenuti da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke propisno sazidani. Sezona grijanja traje od 1. Zatim. dimnjak? U nekim krajevima je ukras kuce . a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu. Danas to ima takoder veliku tezinu.jer pokazuje kako se stale ski i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak. Kazu da se nekad davno u ovim krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. A sto je. dimnjak mora biti kvalitetan . Dimnjak je dakle vert. a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak. jer energija je skupa. zapravo.000 kcal/h). ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. slu: I pri odr n ar di rr ob i Z~ -_ ­ . Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci rokovi: • svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50. zove se dimni prikljucak . Prema zakonskim odredbama. Nije ni eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake i placaju na to porez..000 kcallh) na kruta i tekuca goriva • svaki mjesec . vjetrobrana te broj. dirnnjacari moraju obavezno cistiti: • dirnnjake i spojne dimovodne kanale • uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva • stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. ali nakon toga mora dobro [unkcionirati \ . koji sluz i za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog. ili I guc Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. a obicno je pod nekim nagibom. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja. rujna do 30. uvijek nam je potreban dimnjak. . pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva • svaki mjesec .prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro­ vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci Rovinja). direktno i posredno utjecao na financijske izdatke.1 • . a ujedno govori da je bitno. Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje.75. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi da je dimnjak prljav.stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci. dimovodne cijevi. u stambenim zgradama i stanovima. vrstu i raspored prikljucenih plinskih loz ista. tekuceg ili plinskog goriva u jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. te mu dozvoliti i omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.ik alni kanal u zgradi il i izvan zgrade. a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim . ne treba Cistiti ni kaljeve peci te plinske i elektricne peci i stednjake. ipak ovise 0 nekom dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. a izvan te sezone treba cistiti sabi­ race cade. Ova kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji spaja loziste i dimnjak. ovlasteni dimnjacar duz an ga je ocistiti od dimovodnog nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana. Bez obzira kako se gri­ jemo. Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW .9 DIMNJACI Svaki dimnjak dok se ne zagrije slabije uuce. I to je s oba aspekta razumljivo. Dakle. imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje.

oioorite uraiaica i naprauite vizueinu kontrolu. jer uslugu ionako treba platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali: • obicna opeka marke minimum 150 • normalna sarnotna opeka • sarnotni kiselootporni materijal u formatima. Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih lozista.jer ako se neispravno postavi plinski aparat iIi pee. Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara. nacin ispaljivanja dimnjaka. ako njihova svojstva Prije agrjevne sezane pregIedajte dimni prikiiuiak i dimnjak. Ako uvodite plin. tekucih i plinskih goriva. dovoljno cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta. duzan je odmah zabraniti i onemo­ guciti lcz. • gotovi speeijalni dimnjacki elementi . _ KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje dimnih instalacija. Prema iskustvu grada Zagreba. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka rijetko se provod i. ispaljivanjem iii pozarorn dimnjaka. ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao . otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa­ goriv i otporan na visoke temper ature. ocistite taloge. Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast. Ako yam se dimnjacar dugo ne javlja. Suplja i po­ rozna opeka. odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom loz istu. nadzor pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam odredbe vee dobro poznate. nepropustan za plinove i kondenzate. pozari i zagadivanje okoliee. kako bi se sprijecio eventualni pozar. Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.enje plinom. koji nastaju sagorijevanjem krutih. kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za gradnju dimnjaka. Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se. Propisima je odredeno i odlaganje cade. • Sprijeiite ispustan]e iIi nekonirolirano istjecanje vade iz sistema grijanja. MATERIJAL. eksplozije. a ako je krajnje vrijeme zasucite rukave i prihvatite se ciscenja. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku sluzbu nadleznu za komunalne poslove. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee. ovoj se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern" u zidu od opeke 25 em . bez dirnnjacarskog atesta i strucnog misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila. Moramo priznati da ovo rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku pojavljuju. moze doci do pozara iIi trovanja plinom. mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla­ tivom. potrazite ga sami . U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha na plin. GRIJANJE t 61 . dimnjaear je prava rijetkost. • za stijenku prema grijanom prostoru.iti dimnjaka: • za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em. Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista. • za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu od opeke 25 em. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u obavljanju posla. Dakle._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje iIi pak da je loz iste nepropi sno prikljuceno.

Kod vecih lozista treba svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom.'$ ~ tVi"H i~H~~ .atmosfer­ --' ski plamenik). ·":*: * Zelite Ii pouecaii uisinu dimnjaka . Kod pacetvorinastcg presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1..If . ~ ~ ~ . 168 GRIJANJE .~ ~~ :.::~~ ~~~ Ir-o-"'TfIF : ·'·1 I. . Za svako daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em"..> . · Osigura¢ Slrujanja-Dimovodni nastavak~ S £'l<..~ d·.<> ~& ~. postojanog oblika i zasticeni od korozije. I :$5 1 '--- Dlmovodna instalacija s oslqurscem strujanja (pottecno lozi~te . kao i kod malih privremenih objekata. to su izvedbe od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom. sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove. nemojte za pro­ duieiak upotrijebiti saloniinu iii neku drugu cijev. pa i velike toplane.: < § . Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji od 10/10 em. - ."""' R ~ .. Jasno.t -..¢·htJ ~':>. mjedenog. najmanje velicine 015 em iIi 14/14 em .")5 .~.·:'S . mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje.<. "< ~.t n "'~ ~~ If'?"$l :O: tP~ *.75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm • 1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm • 3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm • 4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm • 5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm Plinski dimnjak-------~II Dimovodni priklju¢ak.S I ~l . sl'''?'T ~ Z~ f=\ t~ 'if f)l nH:::'"''"'' .x § . Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa.:\. ~ lh~ ~t:.~~r~ m. f~?~fA odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro­ pusnosti materijala..5. t:l> ·W'~<$: X.* • Hladna je uoda skupa a topla ouisno 0 naiinu zagrijavanja i do deset pula skuplja od hladne.~ Ph::< KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. * >. . • siroki (prolazni) dirnnjaci. '" '</l'. a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto. Izraduju se od azbest-eementa.E:. koja se bavi takvirn ispitivanjem .. x··. bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. lfN>~''>':C ' \h se .lf"~:". Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. svijetlog presjeka najmanje 45/50 em .1\. ms~? n~~ t fu<~ ~ w ~ . I - ... ~. Presjek dimnjaka mora biti u cijeloj visini jednak. . Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka: • svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot­ lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva. Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri od presjeka dimnjaka. irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.l*·~~ § ~: ~ ~. ' If § I I . ~* ~U h:' d px.a.. Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se: • uski dirnnjaci okruglog. proizvodni pogoni i slicno. Minirnalne debIjine stijenki su : • 7 mm za cijevi od azbest-eementa • 0. '<. kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka.<' ~ ~>~':\ *". R: t ~ u~ e n.. tern ­ peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. ~ ~. Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih zanatskih i malih industrijskih pogona. alurninijskoga. ~ ~ l% *'._ _ _ _ __ _ _ DIMNJACI _ '..

ro----T-->l 1 l' i<I. Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti. Nadalje. Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0 prikljucku za plinsku pee. Za odredivanje presjeka po sluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka. ~Zi1\~:. Korisna visina dimnjaka za kruto i tek uce gorivo ne smije biti manja od 450 em. otpornosti na agresivne spojeve. • Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova. a posebno za dimnjake na tekuce i plinovito gorivo. ali se preporucuje visa visina. U tablieamaje posebno nave­ den podatak za dimnjake na kruto gorivo. ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka od vatrostaln e eijevi pa je i manje hrapava. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe o dobroj top lin skoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga k oji je ugraden u zgradi.promjer dimovodnog prikljucka . dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim kanalorn il i sabirni dimnjaei.H ~ l' ~i '1 ~. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago ­ rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti u varijanti sarn-svoj-rnajstor. za horizontalni priklju cak za vertikalni prikljutak _ • Nemojle premieiiati ra­ dijalore iz eslelskih razloga jer su obicno projeklno smjesleni na najpovoljniji naCin. Stoga dimnjake po mogucnosti treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. a da pritom nema opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom.~n~r:~il$ ()i{()i"iN i.~ GRIJANJE 169 . ona lozista koja nemaju ugradene pre ­ tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro­ dukata sagorijevanja u atmosferu.$. Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima . Svaka dimenzija . -~ Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplin ski ucinak prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Pri zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. a grlo n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe. • Nemojle susiti rublje na ra­ dijatorima i pedma.~ ­ I -~ Osiguraci strujanja-provjetravanja. mjereno na gornjoj strani .mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga treba izvesti tocno prema podaeima. Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje. nuzno je i to uzeti u obzir. vrlo j e vazno da li ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Ako zidate obican dimnjak od opek e izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli ­ eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih lozista s atmosferskim plamenieima (dakle. Visina dimnjaka: • Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu. Kod vecih stambenih objekata gr a de se tzv.

do 10 20 25 30 33 37 40 33 45 46 47 50 52 54 55 do 15 25 35 50 55 65 70 75 80 85 90 93 95 100 102 Jo 20 30 37 60 75 85 92 100 107 111 118 121 128 131 135 25 35 43 50 55 57 60 64 66 70 72 74 75 77 Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P·20. ~I Minimalna visina dimnjaka nad krovom. dimonepropusna vrata. o E I~ 0­ o. 170 GRIJANJE . U proizvodnom programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka. dilatacijski prsten._ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _ ~ ~ *O . vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. J LM'!r---liiIL---+-_-' . Visina dimnjaka metara KRUTO GORIVO P-16 P-20 PUN I TEKUCE GORIVO P-16 P-20 Lozlste (kW) Loziste (kW) Loziste (kW) do15~ Lozlste (kW) 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Odredivanje presjeka dimnjaka.501 1 "'. Vatrostalne cijevi umecu se u betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. snage lozi~ta.50m ~ do 1. te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Kao i kod ostalih vrsta monteznih dimnjaka gornji zevrsete« obzidan je za~titnom opekom. Na vrh dimnjaka dolazi i originalni usmjerivac strujanja zraka.

56 16 201 4. l. • Lijeva tablica za loiiste na plin vaii samo tada. 22 min. tekuca i plinovila) kao i za razlicite kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.. ako su ugrac1eni automat­ ski termick! zetvsreci. Kad nema termlcklh zetverece.l _ _ _ _ DIMNJACI 40 45 50 55 _ '0 15 25 30 35 40 000 '000 900 800 700 600 20 C ' 50 '50 90 100 80 70 §~. Zato DIN norme 18160 travanjlapril 1981. dozvoljavaju maksimalno 3 prikljucka.­ 25 . Razmak izmedu dva prikijucka ne smije biti manji od 0.8 2 20 314 4. 12 maks.2 • Broj Radna prikliucaka visina zaetalno grijanje komada 1 2 4 6 2 4 6 2 4 6 Lczista naplin Ukupni Broj prikljucaka inslalirani maksimalno kapacitet Veliki grijaci Mali maks.5 143 4.5 min. Broj prikljucaka na sabirni dimnjak odrec1en je pod uvjetima da svi rade istodobno sto u praksi nije stuce].::m':UmmImmrrmrII:f. Na istu vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta .36 min 23 maks.I ' 100 90 80 70 60 40 35 30 ~.5 maks. niti veci od 4 m.r. ako je vi~e od tri prikljucka na jednoj vertikali (DIN 18160 list 1).000 kW.~rr~gmi~~~~~7-7 . treba se pridriavati dijagrama DVGW-TRGI1972.r 5 10 15 20 50 45 40 35 30 25 25 30 35 40 45 50 55 '0 Radna vlslna dlmnjaka u m '5 20 25 30 35 40 45 50 55 Radna vislna dlmn 'aka u m - I BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962). GRIJANJE 171 . Za dlmnjske SCHIEOEL vrijede ovakvi dijsqremi.4 min. sobne grijaci vode peci.5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama.5 4 PODRUCJ E UPOTREB E t::::'Hmrtt:::: n: :::::UIiimrU:IIEmf:m::.5 maks. rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. komada komada 2 3 60 3 5 90 4 6 90 105 105 145 145 175 200 3 4 5 3 5 7 5 7 8 6 8 12 Dimnjaci sa zsjeanlckim dimovodnim kana tom­ sabirni dimnjak.EttHl¥::f::::::: Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.5 m. kW vode. sto predstavlja veliku ekonornicnost.tm:::mt::mm::mlM::. 13.. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka ne smije biti manja od 4. u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Dirnnjaci a 13. Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci­ teta.3 m.ozista natvrdo i tekuce gorivo Promjer Svijetli Radna Ukupni presjek visina instalirani kapacitet kW • Broj prikljueaka za male peci (do 9 kW) komada maks. Sve podatke i informacije 0 dimenzi­ oniranju i broju prikljucaka po toj DIN normi moiete dobiti u IGM "Gradnja" Zalec.3 maks.

MINIMALNO 3 em DILATACIJSKA MANSETA OBZID S KLINKER . z ~ :.' :..' .: <0 . 45 FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK KOTLA (RA) =60. r.:: FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA CISCENJE (PA) OTVOR ZA CISCENJE ISPUNA PRVOG PLASTA DO POLOVICE 16... 60..OPEKOM VANJSKI PLAST DIMNJAKA SAMOTNA CIJEV KONZOLNA PLOCA PREUZIMA TEZINU OBZIDA DO H = 3m GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO POTREBI ARMIRANOBETONSKI PLAST PREMA STATICKOM RACUNU VRPCA 00 MINERALNE VUNE FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK KOTLA (RA) = 80'. " ::i « z ::> ::> Go ::.... 46 POLIETILENSKA FOLlJA. u E ... _ PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~._ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI Ovako izgleda dimnjak od gotovih elemenata. KOJA SPRECAVA PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU TERVOL PTP 120 :>( -c « .NOG DIJELA DIMNJAKA VENTURIUS KROVNA PLOCA DILATACIJSKA FUGA 2 mm/ . c E -c z Ci s (ii '" .5 em • SAMOSTOJECI DIMNJAK l TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA • DIMNJAK U ZGRADI 172 GRIJANJE ..

greska moze biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista . No dimnjaei mogu oboljeti i zbog n ekih drugih uzroka. No. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo topline. Osim sto pospjesuju strujanje dimnih plinova. i kad sasvim normalno vuku. GRIJANJE t 73 . ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade. disk pri strujanju zraka preko dimnjaka izaziva tzv. _ Vjdar ~Dim SANACIJA DIMNJ AK A Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn.kako bi bolje vukli . ali je prikladniji za opis. ali lakse ce se shvatiti kad kazerno da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu. To je osobito vezno za vrijeme toplih mjeseci kad je veclne dimnjaka hladna pa se kisa moze slijevati priticno duboko u di­ movodni kanal. dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju stijenki. Reeimo. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluz iti kao primjer na kojem csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka. Otuda stalni pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera­ turno loziste._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _ IGM "Gradnja" talec proizvodi po Jicenci SCHIEDEL salonitne stitnike za otvore dimnjaka VENTURJUS SW. bez obzira na smjer vjetra.bez rusenja . Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima . koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor. aerogenerator i sl. Nekad su. pa se pojavljuje obilan kondenzat koji se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima stvarajuci tamne smrdljive mrlje. VEN­ TURJUS SW cin! ovalna salonitna ptoce (1). to bile sarno opeke. uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke. Prijede Ii se s krutih goriva na lozenje plinom. venturiefekt pri kojem na otvoru dimovodnog kanala nastaje dodatni potlak i ubrzano strujanje dimnih plinova. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve strane. Postoje sred­ stva i nacin i koji ce od starea napraviti mladica . pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . Montaza je jednostavna. Dakako. Zahvaljujuci svom obJiku. a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter­ moizolaeij skog materijala. mjedene noge (2) s navojem i maticama (4) te betonsk i prsten. Suvremena gradevinska medieina vise nije bespornocna.u pravilu su uzrok velikih problema. pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu­ • Ugradite neki alternationi izvor topline kao solarni sustau. U pitanju nisu sarno erne mrlje. koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo ­ vodu. ovl stitnicl cuvaJu dimnjak od kls». ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na niz e toplije slojeve. trosak grijanja je velik. pa srnrcaju. Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Cak i starost dimnjaka nije vise n eizljeciva bolest. Stoga klasican. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje stijenke na koje se cada tesko hvata . Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi pogled zbunjuje. KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom na vlastiti iIi susjedne krovove. najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala. A sto je najbitnije . Svrha je da se zagrijani dim brzo ne oh ladi vee kao topliji i lak si od vanjskog zraka juri u vis. a efikasnost vrijedna paznJe. ostecenja vidljivog dijela dimnjak a. Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem. Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce. Rijec je 0 salonitnom dlsku koji se pomocu mjedenih nogu pricvrscu]« iznad otvora dimnjaka. To su dimnjaei koji su za zimu suvise lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju. Ali. Isejedak je vee degutantniji izraz. pa se dim u njima brzo hladi i brzo se kondenzira vlaga.

premazl iii tapete ne mogu popravitl stanje.ih coriv u i li loz ivog u lja im a su mpora koj i s kOI1 ­ denznom vla gorn iz dima st va ra sumpora stu iii s u mporn u kiselin u koj a s vre ni en om naprosto pojede dirnnjak. premalom otvoru dirnnjaka. clnjenlca je da prl Izgaranju svlh vrsta gorlva nastaju I znate koticlne vodene pare. Posljedica j e propustanje dima. Nikakve boje. pojava mrlja i pukotina i na kraju neefikasno i skupo grijanje. dodatnom prikljucku lozista ili u promjeni goriva._ _ _ __ _ _ _ _ DIMNJACI _ Ovako izgleda bolestan dim nja k . Mrlje na zidovima sobe (a cesto i smrad) pokazuju da su dimnjaci ozbi/jno bo/esni. tr a snji m s tij en ka ma di mnjak a a mrlj e n a zidovim a ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu n n s t n lorn congorijPv nn j f>n1 k rut. Ako dimovodnl kanali nisu za~tlceni. Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozri acnu dijagnozu. U ovakvom s/ucaju mogu pomoci jedlno temeljitl zahvatl kojl ce epriiectt! probljanje kondenzata kroz konstrukciju dlmnjaka. Kao i u medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica. zldovi se pocinju obi/no natapatl smrd/jivom crnom tekuclnom jer je naia/ost cinjenlc» da jedan kotao ucinke oko 40 kW prolzvodi u sta/nom pogonu oko 4 kg vodene pare (kod /oi-u/ja) odnosno 6 kg vodene pare na sat (pri primjeni zemnog pune). Gresk a moze biti u prikljucivanju loz ista. U h/adnlm dlmnjaclma para se oh/adl. a kondenzat se cljedi niz stljenke dlmnjaka. /ako je tesko povjerovatl da u vrucem dlmu Ima vode. 174 GRIJANJE .

:::. Niskotempera ­ turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva.:..::. u posljednjih nekoliko godina pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno snizavanju temperature dimnih plinova. Zi~:::. U nezssticenom di­ movodnom kana/u ta voda je prava katastrofa. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata.:. . dakle. znaee uvijek veliku uste du troskova grijanja.:-:.:::.:...::.i[i~:I~I~~ll~111111 • Sirukiura loplinskog izolacijskog sloja mora biti takva da ne uzrokuje konden­ zaciju i vlaienje zida . a stijenke otporne na v/agu i kiseline sprijec:it ee svaku stetu. . Razlog je u stednji energije... morate rscunet! s tim da ce u dimnjak stic! vee prtttono oh/adeni. Kotlovi za vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti.:::.:.:..::-.:. Zelite Ii. izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro pripremljeni za stedljiva nova lozista._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _ NAMJERNO OHLADIVANJE. Dobrom izo/acijom dimnjaka usporava se (iii c:ak onemogueuje) pojava kondenzata. Briga 0 dimnjacima uvijek se isplati. Za to i nema potrebe. kondenzat se kontrolirano odvodi.~~\~ !. Niza tem­ peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline. Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim tamnim mrljama na zidu. ill~iill. . bez obzira sto je jos u dobrom stanju.:. morate sanirati vas stari dirnnjak.:.. GRIJANJE 175 . a dimnjak otporan na agre­ sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn.. . rijetko se tako radikalan zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka.:. Zbog toga novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem.<:::::::::-:..STrri::::~ . Uklanjanje cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla . stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista.:::. Usteda energije je znatna.-: . Tako Vaillantov uljni kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje).C:U(~~)iL.. Dok se dio dimnjaka iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem.~~ Ako toplinu sagorjelih plinova lelite bo/je isko­ ristitl.....i~~I:~I:jil.: .:. _ • Pri izvedbi [asade pazite da nema toplinskih mostova. Do vrha dimnjaka potpuno ce se oh/aditi os/abadajuei vellke kollcine vode. neizbjezno je temeljito lijecenje.::::::::. a u dimnjak odlazi praktick i hladan dim..::.

ovlsno 0 obliku I Izvedbl dlmnjaka na mjestu prlkljucenja. Proi zvodn im progr am om obuh va cene su tri vrste cijevi: Metalne fleks ibilne cijevi predstavljaju relativno jednostavno i vrto efikasno rjesenje za sanaeiju dimnjaka.0 . I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro­ plsno Izveden.\1 !:~:~: Ako nakon takve sanacije zidova u vu cet e u dimovod sa motnu il i metalnu cijev._ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _ • Toplinsku izolaciiu ugrad iie u podn e i krovne poursine. Kako blste slolaksali posao. - _ I . a ovisno o materijalu i izvedbl isporucuiu se pod na­ zivima FUMINOX.~ t =~ ! . -=' .­ ~ : . Prije svega.1 . :. ~.- Spoj eijevl s urec1ajem za grljanje molete lzvesti na jedan od ova tri nscins. " .. ». FU­ MIFLEX i FUMALU. 1 :" :! r u · . "ill :. jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava dobro funkeionlranje dimnjaka. dimnjake koji u nekim dijelovima Imaju koso Izveden dlmovodnl kanal. kako blste uz uguravanje na gomjem kraju. Na donjem kraju zavrsnog elementa vidi se odvod kondenzata. na donjl kraj eijevl pricvrstite skosen drvenl cep s kukom I premalite lojem. dimnjak ce biti kao nov . U na s ih proizvodi: ·MLADOST . dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke.. '. N akon Ciscenja n ece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak. Najj eftinije i n ajprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati n epropusnost dimnjaka svakak o su sav itlj iv e m etaln e cijevi.. (076 )44 ­ 211. Za kuku privezite cv rst konopae. tel.. .. . 45-490. • 76 GRIJANJE .PANAFLEX... 76300 Bij eljin a. . Ne smije se zaboraviti niti otvor za ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5 em. Na taj nscin cete lakse uvesti metalnu fleksibilnu eljev I u voc1ene dimnjake."Mla­ dost " iz Bjeljine. Proizvodi ih UNIS . ~'. Radojk e Laki c 145. ~ . L. tj. · · G· ·~ 6 : ' .(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L. ali I trajnost Izvedbe. Uz samu metalnu eljev treba ostaviti I otvor od najmanje 20 em za venti­ laeiju dlmnjaka .. eijev mogli I povleciti na donjem kraju dimnjaka.i:i~%:~:. Nakon clseenja dlmnjaka I provjere prohodnosti dimovodnog kanala metalne cijevi se umecu u dlmnjak kroz gornji otvor.

_ • Pregledajte i krotme-iaoanske prozore. potreban podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije od prvih dviju vrsta eijevi. ventilacijskih kanala i TV antena koji prolaze kroz krotmu poorsinu. Za plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez ventilatora. ali s trakarna tanjeg lima._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI FUMINOX . konstrukcija i materijal dimnjaka. nisu pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sump ora (kruta i tekuca goriva) pa se upot­ rebljavaju za plinska lozi sta. ali su i najskuplje. FUMALU . promjer i visina dimovodnog kanala. jer s dimnjaeima se ne isplati izvoditi trikove. Pogledajte. dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. FUMIFLEX . dakle.cijevi su od istog materijala. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer eijevi od 20 em. tip loz i sta. u zelji da se postigne nernoguce. Odredeno gorivo i loziste treba npr. Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca. Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat iskustva i mjerenja. pa se primjenjuju kod manje opterecenih loztsta . • Zabrtvite i spojeve dimnjaka. Vrst goriva.eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima. pa tek nakon toga odaberite sto yam treba. te ih se valja pridrzavati. sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg iIi buduceg sistema grijanja. GRIJANJE t 77 . Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika promjera od 80 do 600 mm.

000.1 DEM.1 0 SUNCEVA ENERGIJA ir J5 'J Sve je vise objekata gdje se na krovovima i terasama (cak i u dvoristims] zrcale solami kolektori. no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode .JE I TOPLU vonu. u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti pri kupnji i povoljni krediti). najilustrativniji podatak je iz SR Njernacke. pa u mnogim zemljama solarna industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih interesa stanovnistva i drzave. U dornacinstvima i javnirn objektima erier­ gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. No. ZA GRIJAN. I spitivanja u n asoj zemlji pokazuju slijedece: 180 GRlJANJ E . Ovisno 0 podneblju kao i 0 intenzitetu tr osenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci top line. Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon­ ski obavezna. Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana. Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da je elektricna energija najskuplji energent. Taj trend je vrlo intenzivan. ali i to je moguce. a kod nas . a u kontinentalnim podruejima oko 450 k. U Sjedinjenim Drzavarna (Kalifornija). godine predvidaju cak 15. Nemamo cak ni pravih informa­ cija.000 m".000 m? solarnih kolektora. Kako je to vrlo cesto elektricna energija. Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa dize kosa na glavi zvuci besmisleno. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn ".Wh/m''. a do 1995. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0. Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu neke tamne plohe. . znaci da se solarnim siste­ mom povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM. gdje je vee sada ugradeno preko 250. gdje je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.nista .

.. . N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima..:::.<:.. f% Uf.36 • Tros"kovi izuedbe dobre toplinske izolacije obicno ne prelaze 3 posta od ukupne inuesticiie pri izgradnji nove zgrade.:. a do 1995.@ iW U 't~h' >. ~~:" V1' . a smaniuiu tros"kove grijanja i do 40 posto..::...!~. : : : .. • .60 0. t &~ $...) ~~ •.r:f·.: p.:1..::::"".:.- 1982 1986 1995 -- "'&' Ii. ODABIR SISTEMA Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarn e karte i in sola ­ ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . 1978 1979 1980 1981 . ~t~ : :t ' ? <: i.U ~ 7:::-::.i: ·~~~~~~~~~J~lfl:'.I~." : .i . godine bilo instalirano 220. Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma. ~ i ~ t 1 tJ~ '~.r.. iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75 posta od ukupnih pot.000 TTY solarnih kolektora.:·r~.:•.000 100. Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu.*.~i f~ .. ~ .[I _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _ P41Br".:~r. : . pa ako se spremate u investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata.000 I / ~ 200.•~. -.:-:-:.: '. . ovisno 0 kli ­ matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode. ~ I...7·.000 150..X.. godine prognoza je cak 15.•f~.:. Rod prirodne cirkulacije vode. f'.7<d U\ Hi''' .. ~ /~ ~ 50.. jasno. pa se ukupno solarno zracenje na nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn".l!.'.38 630 887 435 048 0..!.:< ::::::::::::::::::::::::::::::: GRIJANJE 181 ..000 TTY.000. Nasa iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener ­ gije za relativno kratko razdoblj e .-:~.!l~r.:::.:.. sto znaci da se u nnjsuncan ijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7.'?' ~ .:" :<:.:..000 Dok za na~u zemlju postoje samo procjene u SR Njemackoj se tocno zna da Je 1986.:::". uredaje treba posta viti tako da se sprem ­ nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca prirodna cirkulacija .000 I-~ - / / • Sve uredaje za grijanje treba pregledati i oeistiti prije ogrjevne sezone.za cetiri do devet godina. Za nasu zemlju postoji karta s oznacenirn zonama insolacije..:. '_lIll1illt41 OSIJEK PULA SPLIT ZAGREB 488 0... Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir ­ kulacijom.5 kWhl m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni. -:.r..~...· i: . POVR SINA (u m2) UGRADENIH SOLARNIH KOLEKTORA U SR NJEMACKOJ I I I I ~ I 250.

.. povrsina cijevne spirale i nagib kolektora. pa tu besplatnu energiju treba sto vise iskoristitl.. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora se uzeti u obzir i povrsina. ..91 m 2 dok drugi moze imati vise ili manje. « :><:: . c « « .. no nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan... Pritom treba paziti da se ponudeni podaci ne upotrijebe za neki drugi sistem.. . treba preracunati povrsinu.5 kWhlrrr energije ako su solami kolektori u najsuncanljoj zoni. a: W I. ...... Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti... :::> o cr: 0 o « -o -J 'N « . . ~ 3000 .Iw 0 rr 5 :::i (J) -J (J) (J) 0 (J) a I:><:: :::i cr: U5 > W '0 E . « ........ proizvodac TEHNOMONT-Pula ima pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika. . DIMENZIONIRANJE ELEMENATA • Aka je moguce..... I-- 5 4 r-- f- f- f~ 3 2 I-- l- - r-- - SREDNJE GODISNJE VRIJEDNOSTI (kWh/m 2d) fr-f- -- ZONE 1 ~ INSOLACIJA f- r-- f- 1 1= N 2 3 F . 7 6 r-- o .... z U5 0 a: « 5 6 7 3000 3350 3500 3800 4000 4200 4200 Z W Insolaclja je nejvec« u srpnju.. Tada se dnevno mole doblti i do 7....... . :::> ~ en 11... broj kolektora. 182 GRIJANJE . ff- . 4 • () 11. Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati._ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _ ~_.. ali ako imate neki drugi kolektor. jer "Tehnomontov" ima 1.:c •.. Zato postoje strucni po­ daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata sistema prema podacima proizvodaca. 3350 '~m~'~ NOYI SAD ) I '!f>(fJ PULA BEOGRAD /111 0 " 325 ~ ~ Srednje godi!mje globalno suncevo zrscen]« u Jugoslaviji (u Whidanlrrr) je vrlo visoko. o...... > :::> o...­ ' ~ LJUBLJANA 3500 3000 • Sprijeiite ispuitanie iii nekonirolirano istjecanje vade iz sistema grijanja. . ugradite sistem s autamatskam regulacijam sabne temperature.... .. • • • • N 0 Z ~ z z z -o « z « « z 0 « « Z w . Npr.. Podaci u tablici to tocno pokazuju...

Vdan Il1 Povr~ .90 1.:.0 180.0 28.6 22.35 1..0 45..0 27.0 lD8.:. IIOIek...80 2.:: . :::::. a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri­ javali vodu u sistemu.0 56.S U N C E V A ENERGIJA :.42 0.70 0.6 14.: :.24 0.0 96.0 5-4.0 12.6 4.40 3. a podatke 0 tome naci cete u tablici.5Q 0.0 42.12 128 1. m2 1. Osim spajanja vaz no je i pravilno di­ menzioniranje.o:a!no Sle<t1je Povrt.8 19.0 224.98 1. sto znaci da voda kroz svaki kolektor ima jednak put.0 100 240 360 POlTebe vode Zaprem . Tiechelmann-sistem.000 2700 3600 3600 4800 6000 !nOD 12000 10000 24000 30000 5-400 3200 4000 720 9. uzalud yam sva oprerna kad od nje nema koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto)...8 6.:.i:i l[lii!i ii!~I! li: :i~1:~J~llii • Sniienjem sobne temperature samo za jedan siupan] ustedjet cete 6 posto energi]e.81 0.54 0.60 0.4 72 9.0 24.0 70.0 168.:.0 100 150 200 6000 8000 12000 16000 2aXXl 7200 !nOD 13500 18000 27000 36000 1120 14..9 0.12 0. m 3 Vdan IIOle'.0 10.:. :::::::::::i:::: :::::::~:.72 0.2 18..40 Povr~. .40 2.0 16..0 18.0 0. GRIJANJE 183 .18 027 0. To je tzv.m2 2.30 0.0 560 840 1120 1400 300 400 500 540 720 !nO 480 600 45000 Elementi solamog sistema mogu se odrediti iz ove tab lice.6 8..8 3.06 0. SISTEMI SPAJANJA Kolektori se eesto krivo spajaju.80 420 5.5-4 0.::.70 3.:::}:.0 24.0 30.8 12.4 16. m3 0.0 210 360 I<olek.0 27.:.4 25. sprem m3 .:..4 9.60 8. r' irw.84 0.48 0.0 42. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz tople vode na svakom kolektoru podjednako topao.60 4. Jedino ovako spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati.:.45 0.0 36.80 6.60 5.:::::::.::::. U protivnom.0 72 8.m2 12 2.0 84..00 2\..5 18.00 9._ _.0 36..6 5.. Inace bi voda cirkuli­ rala kroz onaj koji ima manje otpore.:{ : : : PRIRODNA CIRKULACIJA TERMOSIFONSKI SISTEM PRISILNA CIRKULACIJA CIRKULACIJA POMoCU CRPKE sotsrni kotektori najce[.0 112.." . so-ern. 0 8 2.40 so 100 270 360 120 100 240 120 100 200 240 283 320 5 6 7 8 9 10 300 360 420 450 540 630 720 810 480 5-40 360 400 600 15 :n 30 40 Il1 !I) 600 000 1200 1600 2400 sco 1200 1000 2400 sn 1350 .0 144.8 12. sprem. a dimenzije cjevovoda moraju biti prema svakom reciprocne ili identicne.36 0.00 13.0 420 40 !I) 0.0 120.4 112 14.0 18.6 10.14 028 0.63 0.45 0..90 1.18 0. maksimalco POlrebe voce Vdan Zaprem.0 36..0 280.D 72.36 0.0 72..4 3.ce sluze za bespletno zagrijavanje potrosne tople vode.10 2. Broi oscoa 1 2 3 4 Potrebevode laete--:I.20 1.0 56.0 48. jer to je jedini dokaz da je u svakome dobra cirkulacija.: :' _ DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE l~i li: :I~®.8 5. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom nizu vee ih treba spojiti tako da je kr oz sve jednaka cirkulacija.2 28.

59 1.inak kod odstupanja od pra vca I nagiba.~ 12 ~ 14 ~ > 16 ~ ~ .43 1.14 1.53 1._ _ _ __ __ _ SUNCEVA ENERGIJA POTROSNJA _ V dan VELIKA II' 0 I'\.12 112 1.0 1.20 1.42 1.03 1.. ----J 2 L.12 1.91 m' 1-2 5-6 Povrsina cijevne Ekspanzijska Potreban bro Potreban volumen bakrene grijalice posuda kolektora "Tehnomont" spremnika (1) u spremniku (m') SKT-40 1 2 3 4 1 2 3 4 150(100 ) 200 (22 5) 300 400(500) 150 300 400(500 ) 600 0.13 1 . ISTOK ·90' ·60' STRANESV IJETA JUGOISTOK ·45' ·30' JUG JUGOZAPAD 0' 30' 45' 60' ZAPAD 90' . Ako se leli postlcl tst! u{.22 1. mjeseca 7-8 1-2 3-4 5-6 Solama povrsin« neto ovog kolektora je 1.6 1. ~ ~ ~ z >(f) 0 0:: 0- 600 >"!j500 400 200 ~ cr w / BROJ OSOBA '" " .5) 0.12 1.13 1 .3) 1.91 nr.99 1.05 1.96 1.5 2 Cjelogodisnje 3-4 korislenje Korislenje od IV-IX. ~ .01 1.5 2(2.16 1. SRE DNJA MALA ur 800 \.65 1.12 1.- 8 10 w I-.32 1.07 1.12 1. / / ~ 0300 I' '" ZAPREMINA BOJLE AA 12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4.12 1.50 1.76 1.03 1.00 1.28 1.73 1. apsorpcijsku plohu treba povecsti za faktore navedene u tablici. r\. .05 1..08 1.07 1.36 1.26 1.89 1.12 1.97 1. 7-8 Optima lni volumen ekspanzijske posudeje od 5 do 10 L U slucaju da lakvih nema na Iriis lu treba odabraIi "Gorenje" Varflex 25 L 45" 30° Nagib ko!ektora prema vodoravnoj povrsini 90' 75" NajbolJI uctne« postire se ako je kolektor okrenut prema jugu / postavljen pod nag/bom od 30 stupnjeva u odnosu na vodoravnu povrsinu.1.09 1.59 1.13 1.:: 2.12 1.12 1.30 1.12 112­ 60' 45' 30' 15" 0 . Nagib kolektora 2 Reiim koristenja Bro] clanova obltelji-korisnlke tople vode P=1 .20 1.. 600 800 1000 1200 2 4 6 ~ I- I--. c5 z .08 1. 16 1.2(.. Nomogram potrosn]e prema podacima "TVT­ BORIS KIDRIC".86 1.35 1.28 1.12 1.03 1.6 1.14 1. 184 GRIJANJE .68 1. I'" ~ + ~ ~ §? 7 0 / I"'.45 1.03 1.2 1.05 1.23 1.07 1. • Tokom noci u svim proslorijama smanjite iemperaiuru na 15°C..

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA B U sistem s vise reztlcittn tipova kolektora treba ugraditi regulacijske ventile zbog balansiranja instalacije. To zriaci da npr. ali pritom treba ugraditi i regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu instalacije protiv starenja. pogonske prostorije) treba regulirati iemperaturu na minimum. To je dokaz da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira. ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. PKL 300. a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga. Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100. 'I'ako npr. Te ventile treba prigustti sve dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore ista cirkulacija. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno pun . HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno. U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee je napuniti nekim zastitnirn sredstvom. • Radijatore nemojte zaklanjati zavjesama niti ogradivati jer to smanjuje prijenos topline u prostor. Sistem je izbalansiran onda kad se na svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. Tccka smrzavanja mora biti oko 10 ·C niza od predvidene zimske temperature za to podrucje. Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. radionice. au Ljubljani solarni medij morao bi imati malo nizu tock u srnrzavanja . da se postigne zahtjevna tocka smrzavanja.15·C. PREZIMLJAVANJE Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. korozije i slicno. jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25· (jer su zirni obicno najnize temperature . kancelari]e. I ovdje kao i kod ostalih instalacija treba provjeriti cirkulaciju. jer neka sredstva zahtijevaju posebne uvjete. ali vodeei racuna da ne dode do zamrzavanja. a prije zime provjeriti tock u smrzavanja. • U prostorijama gdje se ne boravi preko vikenda (uredi. pa ga ovisno 0 svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _ Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro izvesti. nastanka taloga. Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje.na -28"C . -GRIJANJE t 85 . To znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Zastitno se sredstvo obicno unosi crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis­ tern. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so­ larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija . Prije Ijeta obavezno treba provje­ riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu. PETROL PKL. I raz liciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. ako je otpor kroz dva krajnja veci.

Partizanska br. 63320 Titovo Velenje. koja naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica irna loplinsku snagu ad 2 kW.-?­ 1. restoranu i sl. Bojler se mofe kombiniratl za razne namjene kao dodatnl element. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne. ako je 600 W potrebno za pogon kompresora. Ventilator 4. --.). Toplinu koju medij oduzima okolini i pritom mljenja svoje agregatno stanje. SISTEM RAOA Topllnska se crpka. Isparivac 3. Mg anodu. _. Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje Z 28 . ekspanzijski ventil i kondenzator.o. Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija.gdje su kompresor I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Bojler-spremnik 280 litara 11. (063)853-231. sastoji od slijedeCih dijelova: isparivaea. C iii 0). kompresora. ali krecu se uglavnom u lim okvlrima. Toplinska izolacija Isparivat 4 3 8 6 11 10 16 --~ 9 7 12 Kondenzator Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli: kompresor. V-voda). telefaks (063)854-762. . Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj kucl prosjccno za 4 do 5 godina. a slljedeci broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji slufl za prijcnos topline hlapi. ]este Ii pomislili da bi ta toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom toplinom zagrijavate recimo vodu ­ tada ste od hladnjaka dobili tzv. za zagrijavanje vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon kompresora. Postoje I druge verzije TC Z 2A (bojler ad 200 lltara • ito je najjeftinija takva verzija). Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 . Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE. Elektrogrijac 6. Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka struji topIi zrak. kondenzatora I ekspanzijskog venlila. ~to je dovoljno za sve namjene. a kompresor ga komprimira i transportira u kondenzator. podzemnoj I povrsinskoj vodi. zasebno. a tamo gdje treba vi~ topic vode (na primjer u Irizerskom salonu.CRPALKE d. Izlaz tople vade 9. Mg anoda 13. lzmjenjivac topline (za verzlje rc Z 2B i TtZ2A) 15. Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku Z iii V ovisno o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak. Takva crpka moze radiU pri tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici temperaturu vode do 55'C. 12. Toplina se oduzima vanjskom zraku. Poklopac 10. Najvaznije je pritom da se osim povoljnog efekta trecinom elektricne snage uspije na izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje v TOPLINSKE CRPKE • Dakle. Ekspanzijski venti I 14. rc rc rc rc Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.o. a pritom se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. zatim kao dvonamjensko grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl. Ima bojler 280 I. ti se odnosi mogu i mljenjali. tople vode je model elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura zraka padne ispod +S'C. te TC Z 2C i TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika. znatno prije. zemlji I sl. Ispust kondenzata 8. a pritom se Ipak ne talozl previ~ kamenca. sad prenosi toploj vodi u bojleru . Kondenzator 2. toplinsku crpku. Kompresor 5. Tako se Z 2 A (B. Prikljucak za recirkulaciju 12. kao I hladnjak. Ulaz hladne vade 16. tel. a za pogon kompresora treba sarno 600 W elektricne energije. Rashladni sustav 7. isparivac. 856-796.

11 Stednja energije naioeci je energetski izvor. . Sve ostalo su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte osarndesetih godina kostao cak i 42. ali je zacijelo sigurno da nasi energetski izvori nece trajati vjecn o.a vjerojatne rezerve mogu potrajati jos maksimalno 10 godina • dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. nafte. angaz ira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. godine • u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. plina i urana. Neosporno je da zasad nerna jasn ih alterriativa za sup stituciju fosilnih goriva. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije imaju niz prognoza. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja (postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske po trosnje s raz licitirn varijantama razvoja). ALTERNATIVNI IZVORI ENERGI]E Teske je danas biti dobar prognozer. Osim s njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na trosk ove pri stvaranju i vadenju fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje nego sto ce je sadrzavati. a i nadalje varira ovisno 0 krizi n a bliskoistocnorn podrucju. godine tj. Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za energiju najvjerodostojnija. Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte r I= r u b I r i= 5 L SUNCANE PLANTAZE­ DOVOLJNO ENERGIJE ZA CIJELI SVIJET U suncsnom pojasu Zemljine kugle gdje je dozrscene energija Sunca veca od 2200 kWh godisnje mogle bi se postaviti plantaie suncevin fotonaponskih kolektora koji bi prema poznatim tehnologijama i sadasnjem stupnju efikasnosti mogli proizvesti dovoljno etektricne energije za potrebe cijelog coviecenstv». bez velikih dimnjaka. godine. godine . bez bojazni od zracenja i bez bojazni da ce energetski potencijal tog izvora presusiti. tj . Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni narnecu. a uzevsi kao najvjerojatniju srednju varijantu tada je izvjesno: • ugljen ce se k ao energent najk asnije iscrpiti • nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. ugljena. 188 GR/]AN]E . bez zagadivanja okoline. mada postoje sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produz i vijek koristenja prirodnog plina do najk asnije 2060. a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije.

Vodik.5 5.E. Iz vode ga mozemo dobiti na niz raz licitih nacina od k oj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne prirnjene.36x1Q9 13. a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje. bas kao i elektricna energija. UKUPNO s~m . te promjene mikro i makroklimatskih uvjeta vee je t olik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati buducnost. Zagadivanje okoline.2x109 7. su nca n e plantaze. I I TERMOELEKTRANE HIDROELEKTRANE N. Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. rijek e.48x1Q9 6. jezer a . mlaz je meksi i uoda ne prska po umiuaoniku.S 17.~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t)I(:I:Jitjii. u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje sanse i moguc os t i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne energije. no tu irna i nekih tehnick ih problema.2x109 11 . Mora. skladistenja i p r imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti. bioenergetske farme i vodikovode? _ VODIK ._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE ne treba t r 5i· · sredstva na razne druge oblike energije.8 15 10 8. smanjite staklene plohe.a. primijenite ioplinske crpke.ENERGENT BUDUCNOSTI Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce stanovnike n Sf kugle. I sarno izgaranje vodika moguco je na dva nacin a : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna. bez obzira na nacin upotrebe .2 75x10 9 kWh/g SADASNJA PROIZVODNJA 75x1Q9 RAZLIKA + 4. KRSKO ----BIOMASA L:IVOTINJE BIOPLIN GEOTERMALNA VALOVI [kWh/g] 21. Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika irna zaista svu a ok o nas. Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija jeftiria i ek o ornsk i opravdana. Ogra niceno st rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske neovisnosti. • Slanina s perlatarom smanjuje protak vade 50 pasta. za sk la d istenje i efikasnu upotrebu.6x1 O~ 20. termoelektrana i nuklearki imati polja vjetre nj . .~il !: ENERGIJA SUNCA To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno koristiti na dva naciria. Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze biti njen prijen osnik. izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom. arijentirajte objekt prema jugu. aviona i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje una toe pocetnirn tehnickim problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila potpuno opravda na.6 106. Razne izvedbe automobila.. jedan od oblika.74x1Q9 % 29 15. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode. a primjenom katalitickih gorion ika toplinska energija .41x1Q9 4.6x109 +6.-­ GRIJANJE 189 .19x109 79.2% • Na slavine u kuci ugradite perlatare i redovito i1l odriavajte. pogodan za transport. Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana. Dva su razloga koji to potvrduju. Tako dobiven vodik treba uskladistiti. lskorisiite i pasivnu sunceou energiju. od k oiih su vrlo pogodni solarn i sistemi. Rasprostranjenost mu je dakle odlicna.

:. u Danskoj. ENERGIJA VJETRA U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski (fotovoltaicni) solarni kolektori.}Trlf\ ()ii{()UNf. a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz Subotice. Oeekuju se I veliki poslovi na ogromnom ler/loriju Indije koja je sve vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih energetskih resursa. a nerocito u Kaliforniji u velikom je usponu. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i dan as. a vee postojeci sol ami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme. Tamo je. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti._ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _ d I boja fasade moie donijeti usiedu.:. Koje vjetrove mi eekamo? 190 GRIJANJE . Dakle."/ : . cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva.. : ::::-:. a najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj. ocekuje se porast stupnja iskoristivosti i kroz tzv. vitalni dio za vjetrenjace imamo. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama. Plasman u SAD. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim kolektorima. Zanimljivo je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi. Postoje i razni drugi planovi. n 1 Ii u p Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. npr.. _ : :::~. Republicki hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage. sto cekamo? Godine 1988.-. tj . • lnstalaciju tople vode toplinski izolirajte.:-".::. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih nakon dvije godine bilo vee 14. Smatra se da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno primjenljivi. d r p o • Temperatura poirosne tople vode ne treba biti visa od 45°C. !1:1!I'i!~~~'1 111 1 11·11 :. Zi~t. Siva fasada npr.: "Sever" iz Subotice kao kooperanl proizvodaea aerogeneralora iz Danske zacijelo nece mora Ii brinuti 0 plasmanu jer je Evropska ekonomska zajednica lakoder pocet« subvencionirati sve one koji zele ulagali u allernalivne izvore energije pa je nekollko slolina vjelrenjaea inslalirano vee posvuda u Evropi. trosi 2 do 5 posto manje energije (zbog apsorpcije energije sunca) negolibijela. .000. Za nasu zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. naprimjer sarno na planinskom prijevoju Altamont 1982. S obzirom na novo olvaranje trtist» u Kini izglednl su eak I poslovnl erenzmsn! i u to] najmnogoljudnijoj zemlji.

vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje se mogu za . poljo privr ed ni. 10 ili 15 m) m • etektricni grijac za dogrijavanje is M • solami bojler (l50 i::M bimet-alnim termostatom) fg~ l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code. :eif(J:> L] ~M i: • geoterm al na eriergija 13 posta • biomasa 20 pest e Ukupno 165 ost o To znaci da n a s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici dovoIjno energij e. za zaqrtjavanje bazenske uode. Ii u obzir one . u slijedecirn postocima: droece a na ostalima listopadno • energija su n ca 100 posta droece. a ako to nije moguce. I :~'::::~~~~iliS~I':::U lr~ . '<' • vjetar 19 po. :1 i. pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku primjenu i proiz vodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi biti energetski svijetla. Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose Izbjegavajte lokacije izloiene i kakvaje nas a ene rget ska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo uietru.(~~f v~~~i~~':::l cirkulacljom • W :::! ili 300 l) : : ::~ • spojna oprema (6. geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne nacine te en ergij a valova i proizvodnja bioplina. " is .i t i).I:i i~ n n I il:i:ii Mi@ NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine. i~l~ • neotrovni antifriz II (h~draulicki krug plus upravijatka automatika) • elekiricni grijac za dogrijavanje • cijevni izmjenjivac za kotlovsko dogrijavanje. odn osn o cak i visak.i:i::i! tt::~ ~i:~:}} ~:M i ii:] i: ) iii:iij U tioteitma. solami bojler (300 l) • solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO I ii:::::::i:. roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti strani posadite zimzeleno prema podaci a iz godine 1985.or'ist . a ". bolnicama.I. in im aIn ij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu ustediet ceie znatno energije uzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna.-- ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _ Od ost a i' a er ria t ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi drveni otpaci. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima te zn predgrljavanje tehnoloske uode.N!~ i iji : :~ Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce uredai ~~::::~t~. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg razvoja ovih teh n oIogija.:: 0 • valovi 13 posto IP~::rnTi~. Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme! tit ~:. kampovima. ako na sjevernoj vjetrovitoj Svjetsku .: i i iiiii: . t:i:i:iij i i i ii i i~ iii.

/ ./ ./ ./97-3558 kW " ' .doda t n a oprema .itesko ulje/ ../ ./- / ./ . / GE i DGE1./ ./' .rrot ' er ~ / Informacije: "Ferromoto". .Termika. • 's pecija ln i kotlovi na ulje i plin <:: • uljni iliuljno-plinski automati / ' ./ .4·236 kW .. ./ /~ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW /' • uljniplamenik za srednie. . Maribor. Partizanska 3./ / ./ / .' ./ • univerzalni kotlovi • trajiioZaeCi kotlovi " " <> • specijalnikotlovi na. teleks 33149. ./ ./ r: ./ '. . " ' .drvo /-"../ "I . telefon (062)221-211./ ./ . ./ ./ .5. telefaks (062)222·622. /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW . • boileri / r >./ HLL-M·S97·4851 kW ./ / • plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i HLG ../' / • uljni plamenik za stan{ulja L·M75·323 kW ' ~1>Hnski i kombtnirani plamenik plin-ulje .