Lovnogospodarska Osnova1

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA
ZAJEDNIKO
LOVITE
BROJ 64 RADATOVI
GOSPODARSKO RAZDOBLJE OD
01.04.2005. DO 31.03.2015.
Karlovac: prosinca 2005.godine
Student: Slavko Struna
Radni zadatak:
Vrsta divljai- jelen obini (Cervus elaphus L.)
Kapacitet:90%
Bonitet:II
LPP :12 500 ha
SADRAJ
Osnova sadri:
1.0. Uvod 2.0. Podaci o lovitu 2.1.Osnovni podaci o lovitu 2.1.1.Podaci iz akta o ustanovljenju lovita 2.1.1.1.Opis granice lovita 2.1.1.2.Povrina lovita i zemljovlasniko razmjerje LGO 1 2.1.1.3.Namjena lovita 2.2.Opis prirodnih znaajki stanita 2.2.1.Orografske prilike 2.2.2.Hidrografske prilike 2.2.3.Klimatske prilike 2.2.4.Edafski imbenici 2.2.5.Biljne i druge zajednice 2.2.5.1.umske zajednice 2.2.5.2.Livadne i panjake vegetacije 2.2.5.3.Vegetacije polja 2.2.6.Infrastruktura 2.2.7.Antropogeni utjecaji 2.3. Vrste i broj divljai i ivotinjske vrste koje u lovitu obitavaju 2.3.1.Glavne vrste divljai 2.3.1.1.Krupna divlja 2.3.1.2.Sitna divlja 2.3.2.Ostale vrste divljai 2.3.3.Druge ivotinjske vrste 2.4.Opis tehnike opremljenosti lovita 2.4.1.Lovnogospodarski objekti 2.4.2.Lovnotehniki objekti 3.0. Gospodarenje s divljai i lovitem 3.1.Dosadanje gospodarenje 3.1.1.Rezultati na uzgoju,zatiti,lovu i koritenju divljai 3.1.2.tete od divljai 3.1.3.Radovi na ureenju stanita 3.1.4.Briga o ivotinjskim vrstama 3.2.Smjernice budueg gospodarenja 3.2.1.Jelen obini 3.2.1.1.Cilj gospodarenja LGO 2 3.2.1.2.Bonitiranje lovita,LPP i gospodarski kapacitet lovita 3.2.1.3.Brojnost divljai i razvoj fonda LGO 3 3
3.2.1.4.Prihrana i prehrana jelenske divljai 3.2.1.5.Mjere zatite divljai 3.2.1.6.Mjere ouvanja i poboljanja stanita, sprijeavanje teta i usklaenje odnosa sa umarstvom i poljoprivredom 3.2.1.7.Mjere ureivanja lovita 3.2.1.8.Briga o ivotinjskim vrstama 3.2.2.Mjere zatite divljai od bolesti 3.2.3.Bolesti jelenske divljai 3.3.Lovna kinologija 3.4.Lov i koritenje divljai 3.5.Struna i lovouvarska sluba 3.6.Potrebna ulaganja u divlja i stanite 3.7.Lovna kronika
Osnovi se prilau: - topografska karta u mjerilu 1: 25.000 ili krupnijem; - lovna kronika ; - dokazi o osiguranju lovnih pasa; - akt o ustanovljenju lovita; - ugovor o koncesiji odnosno zakupu lovita; -zapisnik o ekspertizi osnove; - akt o odobrenju osnove.
1.0.UVOD
Lovite broj 64 Radatovi je ustanovljeno Odlukom o ustanovljenju zajednikih lovita, donijetoj na 9. sjednici upanijske skuptine Karlovake upanije od prvog prosinca 2004. godine.Odluka je objavljena u Glasniku Karlovake upanije broj 12 od 07. prosinca 2004. godine,KLASA:031-01/04-01/12, URBROJ:234-41-04-8, sa stupanjem na snagu danom objave. Temeljom l.40-42. Zakona o lovu (NN 10/94) ovlatenik prava lova duan duan je u roku od 90 dana donijeti lovnogospodarsku osnovu za naredno desetogodinje razdoblje. Osnovu odobrava Ministarstvo poljoprivrede,umarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Temeljem navedene odluke o ustanovljenju zajednikih lovita, LD Radatovi je svojom odlukom br.01/04 od 08. 12. 2004. godine imenovalo za izradu lovnogospodarske osnove za lovite broj 64 Radatovi ovlatenu osobu : 1.SLAVKO STRUNA-nositelj izrade sa zadatkom izrade lovnogospodarske osnove za lovite broj 64 Radatovi,a za vremenski period od 01.04.2005.-31.03.2015.
Ova lovnogospodarska osnova vrijedi za razdoblje od 01. travnja 2005. do 31. oujka 2015. godine. Izraena je u skladu sa Zakonom o lovu (Narodne novine, br. 10/94 i 44/98),Pravilnikom o sadraju,nainu izrade i postupkom donoenja,odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (Narodne novine, br.53/95),Pravilnikom o lovostaji (Narodne novine,br. 65/01),Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o lovostaji (Narodne novine,br.127/04),Pravilnikom o lovouvarskoj slubi (Narodne novine,br.48/96),Pravilnikom o pasminama,broju i nainu koritenja lovakih pasa za lov (Narodne novine,br.48/96),Pravilnikom o praenju zoonoza i uzronika zoonoza (Narodne novine,br.52/05),Pravilnikom o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (Narodne novine,br.29/99),Zakonom o oruju (Narodne novine,br.20/97),Zakonom o dobrobiti ivotinja (Narodne novine,br.19/99),Zakonom o umama (Narodne novine,br.52/90), Zakonom o zatiti prirode (Narodne novine,br.162/03), te Strunim podlogama za bonitiranje i utvrivanje lovnoproduktivnih povrina u lovitima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljoprivrede i umarstva,25. svibnja 1994. godine), umskogospodarskom osnovom podruja, osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama i programom za gospodarenje privatnim umama.
Kod razmatranja dosadanjeg gospodarenja lovitem koriteni su dostupni podaci iz prethodnih lovnogospodarskih osnova, podaci iz Ureda za gospodarstvo i podaci iz Lovnog ureda o broju divljai, o broju i stanju lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata. Prilikom izrade lovnogospodarske osnove koritena je slijedea literatura : - Kalendar flore umberake gore (Forenbacher,1995) -Lovaki prirunik (razni autori,1967.) -Lovstvo (Mustapi isuradnici,2004) - Osnove lovstva (Darabu i Jakeli,2002.) -Pravilnik o sadraju,nainu izrade i postupka donoenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (NN53/95) - Pravilnik o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (NN 29/99), - Pravilnik o lovostaji (NN 65/01) - Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaji (NN 127/04) - Pravilnik o lovouvarskoj slubi (NN 48/96) - Pravilnik o pasminama,broju i nainu koritenja lovakih pasa za lov (NN 48/96) - Pravilnik o praenju zoonoza i uzronika zoonoza (NN 52/05) - Struna podloga za bonitiranje i utvrivanje lovnoproduktivnih povrina u lovitima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljop. i umarstva,1995) -umsko gospodarska osnova podruja Republike Hrvatske s vanou od 01.01.2006. do 31.12.2015. - Zakon o dobrobiti ivotinja (NN 19/99) - Zakon o lovu (NN 10/94,44/98) -Zakon o oruju (NN 20/97) -Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 65/94) -Zakon o prostornom ureenju (NN 30/94) - Zakon o umama (NN 52/90,76/93) -Zakon o vodama (NN 95/94) -Zakon o zatiti okolia (NN 82/94) - Zakon o zatiti prirode (NN 162/03)
2.0.PODACI O LOVITU
2.1.Osnovni podaci o lovitu
Lovite broj 64. Radatovi smjeteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske,zapadni dio umberakog gorja,a sjeverno i zapadno granii sa Republikom Slovenijom.Lovite je dinarskog tipa. 2.1.1. Podaci iz akta o ustanovljenju lovita 2.1.1.1.Opis granice lovita Poetna granica mjesto Kat.Od poetne toke,granica ide poljskim putem prema sjeveroistoku kroz kotu 432 do Malog jarka gdje skree prema sjeveru kroz izvor Toak pa nastavlja poljskim putem prema istoku,pa zapadu presjecajui cestu Kordii-Magovci i dolazi do crkve Sv.Nikole.Tu skree prema sjeveru kroz G. Badovince uz crkvu Sv.Ilije,kotu 717,gdje skree prema zapadu putem kroz Zaglavicu i Slani dol te dolazi na spoj potoka Blate i Lasika, tu skree prema zapadu kroz emernik,Djedovac (kota 903) do Sv. Gere.Nastavlja dalje dravnom granicom izmeu R Hrvatske i R Slovenije prema zapadu i jugu,pa prema istoku do mjesta Ostri i putem na poetnu toku mjesto Kat. 2.1.1.2.Povrina lovita i zemljovlasniko razmjerje a)Dravno vlasnitvo ume i umsko zemljite 18.285 ha poljoprivredno zemljite 2.600 ha UKUPNO 20.825 ha b)Privatno vlasnitvo ume i umsko zemljite - ha poljoprivredno zemljite - ha UKUPNO - ha c)Ukupno lovite ume i umsko zemljite 18.285ha poljoprivredno zemljite 2.600 ha UKUPNO 20.885 ha Povrinu lovita i zemljovlasniko razmjerje utvrdila je struna komisija za ustanovljenje lovita planimetriranjem dostupnih karata, a tonu povrinu lovita i zemljovlasniko razmjerje,katastar lovita ustanovit e nadleni ured. Lovite ne obuhvaa:-povrine na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene zabranjen lov (naselja i gra.zemljite 300 m od naselja i druge javne povrine-prometnice) u sveukupnoj povrini od 500 ha. Granice lovita obiljeene su drvenim ili drugim prirodnim podlogama (tablama),na vlastitim nosaima,dimenzija ne manjih od 60x40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovita,na mjestima utvrenim u aktu o ustanovljenju lovita.
LGO-1
ISKAZ
NAZIV 1 VRSTA 2 KULTURA 3 OBRASLO UMSKO NEOBRASLO SVEUKUPNO: ORANICE ZEMLJITE UNUTAR LOVITA (ha)
POVRINA
ZEMLJOPOSJEDNIKO RAZMJERJE 4 DRAVNO PRIVATNO UKUPNO DRAVNO PRIVATNO UKUPNO DRAVNO PRIVATNO UKUPNO DRAVNO PRIVATNO UKUPNO DRAVNO PRIVATNO UKUPNO DRAVNO PRIVATNO UKUPNO DRAVNO PRIVATNO UKUPNO 2 600 RIJEKE POTOCI UKUPNO KANALI i dr. JEZERA MOVARE I BARE OSTALO UKUPNO AKUMULACIJE RETENCIJE OSTALO UKUPNO 20885 485 15 PODACI IZ AKTA O USTANOVLJENJU 5 PODACI IZ OSNOVE 6 18285 18285
18285
18285 600 600 1 250 1 250 700 700 50
LIVADE POLJOPRIVREDNO PANJACI VIEGODINJI NASADI neograeni OSTALO SVEUKUPNO: PRIRODNE TEKUICE UMJETNE SVEUKUPNO:
2 600
VODE UNUTAR LOVITA (ha)
PRIRODNE STAJAICE UMJETNE
SVEUKUPNO: SVEUKUPNO LOVITE (ha) GRA. ZEMLJITA I POVRINE DO 300 m OD NASELJA POVRINE JAVNE POVRINE (ceste i drugo) IZVAN POSEBNO ZATIENI OBJEKTI PRIRODE LOVITA OGRAENI VIEGODINJI NASADI OPISANE PRIVREDNI RIBNJACI GRANICOM (ha) OSTALO UKUPNO:
500
Mjesta obiljebe granice Granice lovita se moraju obiljeiti obavjetajnim ploama na vidljivim mjestima uz javne prometnice,vodotoke i sline karakteristine toke na terenu.Ploe moraju biti na drvenim ili drugim prirodnim podlogama dimenzija ne manjih od 40x60cm sa natpisom: Zajedniko lovite broj 64 RADATOVI, te nazivom i logotipom ovlatenika prava lova.Postavljanje na sljedeim mjestima: 1.Poetna toka u mjestu Kat 2.Sjecite granice lovita i ceste Kordii-Magovci 3.Kota 903 Djedovac 4.Lom granice lovita prema zapadu na dr.granici sa R Slovenijom (Sveta Gera) 5.Sjecite granice lovita i dr.granice sa R Slovenijom u mjestu Ostri 2.1.1.3.Namjena lovita Namjena je lovita prirodni uzgoj zdrave,otporne i normalno razvijene krupne divljai srednje do visoke trofejne vrijednosti,zatita divljai i ivotinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroz njega prolaze, te koritenje divljai u cilju postizanja gospodarskog uinka. Osnovna je zadaa uzgojiti proizvodnu populaciju divljai uzimajui u obzir uvjete stanita, odreeni stupanj intenzivnosti lovnog gospodarenja i snoljivosti teta od divljai na umskim i poljoprivrednim povrinama,a koje uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zatite i ouvanje bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai,te odranje bioloke raznolikosti genofonda autohtonih vrsta.
2.2. Opis prirodnih znaajki stanita

2.2.1.Orografske prilike
Lovite se nalazi u Karlovakoj upaniji u okolici grada Ozlja.Smjeteno je uz dravnu granicu sa Republikom Slovenijom, koja je ujedno i granica lovita na sjeverozapadu,zapadu i najveim dijelom na jugu.Istona granica se protee od Svete Gere na sjeveru do lokaliteta Mali Jarak na jugoistoku. Nepravilnog je poligonalnog oblika izdueno u pravcu istok-zapad. Teren je uglavnom brdskog karaktera,ispresjecan sa mnotvo dolina,potoka i strmih bujinih strana,sa razliitim inklinacijama i ekspozicijama. Nadmorske visine zemljita se kreu od 326 m na junoj granici lovita do 1178 m na krajnjoj sjevernoj toki lovita. Prema uvjetima u kojima obitava divlja,lovite se nalazi u panonskom podruju (NN 61/94). 9
Sveukupne orografske prilike lovita u pogledu lovnog gospodarenja mogu se ocijeniti kao zadovoljavajue.
2.2.2. Hidrografske prilike U lovitu ima dosta manjih vodotoka i izvora razmjetenih po cijelom terenu. Zbog rasporeda i koliina oborina potoci i izvori su uglavnom tijekom cijele godine opskrbljeni sa vodom. Dio potoka i bujica je saniran,ali u razdobljima veih koliina oborina dolazi do tetnih posljedica za tlo i divlja. Sveukupne hidrografske prilike u lovitu u odnosu na lovno gospodarenje mogu se ocijeniti kao dobre.
2.2.3. Klimatske prilike Lovite se nalazi u podruju koje se svrstava u zonu umjerene srednjoevropske klime.Po Kppenu se takav tip klime definira kao umjereno topla kina klima. Srednja godinja koliina oborina je od 900 do 1000 milimetara.Oborine su prilino ravnomjerno rasporeene tijekom cijele godine,a preko 60% ukupne koliine oborina padne u vegetacijskom periodu godine od travnja do listopada. Svi meteoroloki podaci navedeni u tabelama odnose se na razdoblje od 1987. do 1997.g. Srednja mjesena i godinja koliina oborina prema podacima meteorolokih stanica ZagrebMaksimir i Jastrebarsko je slijedea:
Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Oborine(mm )
I II III IV V VI 60 62 68 59 77 11 0
VII VIII IX X XI XII Godinje 75 83 87 86 87 48 900
Srednja mjesena i godinja temperatura zraka :

Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Temp.C
I
0,4
II
0,6
III IV
5,7 10, 5
V
15, 1
VI
17, 8
VII VIII IX
20, 5 19,9 15, 6
X
10, 2
XI XII Godinje
4,2 0,8 10,0
Srednja mjesena i godinja vrijednost relativne vlage u postocima :

Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Vlaga(% )
I 88
II 84
III 82
IV V 77 75
VI VII VIII IX X 74 73 77 81 83
XI XII Godinje 86 88 82
10
Srednja mjeseni i godinji broj ledenih dana :

Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Srednji
broj ledenih dana (0-10 C)
I 6, 2
II 6, 3
III 0, 7
IV V -
VI VII VIII IX X -
XI 0, 3
XII Godinje 0,7 14,2
Snjeni pokriva je obino debljine od 30 do 40 cm, a snijeg se zadrava na tlu oko 40 dana.Prvi mraz moe se oekivati izmeu 17. listopada i 05. studenog,a zadnji izmeu 14.oujka i 19.travnja,dakle opasnost od mrazeva je velika. Topli dio godine,uvaavajui temperaturni prag od 6 C za poetak vegetacijskog razdoblja,traje 7 mjeseci, a hladni dio godine 5 mjeseci. Srednji godinji broj dana s jakim vjetrom (6 Beauforta i vie) je 22,2 ,a vjetrovi se pojavljuju u razdoblju veljaa-lipanj i najvie puu iz sjevernog i sjeveroistonog smjera. Sveukupne klimatske prilike u lovitu u odnosu na lovno gospodarenje su dobre. 2.2.4. Edafski imbenici
TEMELJNE ZNAAJKE TALA
Prema teksturnoj grai tla spadaju u prakasto ilovasta do prakasto glinasto ilovasta,a prema mjerenoj efektivnoj dubini spadaju u osrednje duboka tla,umjereno topla i hladna tla.Hladna tla su preteno livade i panjaci vieslojne,glinaste grae,gdje oborinske vode stagniraju te su pogodna za jelensku divlja. Prema strunoj podlozi za bonitiranje i utvrivanje lovnoproduktivnih povrina u lovitima R.H. po rijeenju Ministarstva poljoprivrede i umarstva klasa:UP/I-323-04-/94-01/9 i Ur. broj:525-03-94-4 od 25.svibnja 1994.g. tla spadaju u grupu:umjereno podzolirana tla,jako podzolirana,brdske i planinske crnice i skeletoidna podzolirana tla i aluvijalna tla. Lovite br.64 prema PKH mj.1:50 000 zastupljeno je u 4 kartografske jedinice tala. TIPOVI TALA Osnovne fizikalne i kemijske znaajke tala: 1.Koluvijalno karbonatno i nekarbonatna tla. Koluvijalna tla su varijabilnih pedofizikalnih svojstava.Tla se nalaze u podnoju padina i vrlo su esto u dolinicama oglejena,porozna su s osrednjim kapacitetom za vodu i malim kapacitetom za zrak. 2.Smea tla i rendzine na tvrdim vapnencima i dolomitima. Geomorfologija dolomitnih podruja je veoma specifina.Izmeu dugih relativno uskih i strmih grebena i padina,uvuene su duboke,uske doline ili duboke ljevkaste vrtae.Dolomiti ovog gorja na pojedinim mjestima se eksploatiraju u graevne i ostale svrhe.Dobre su dreniranosti, ali vrlo male stjenovitosti. 11
3.Rendzine na dolomitima. Tlo je smee tipino i lesivirano na dolomitima-dominantno.Javlja se preteno na brdskogorskom prostoru,a ponegdje i u nizini.Rendzine su plitko do srednje duboko tlo,dobre prirodne dreniranosti,s izrazito automorfnim nainom vlaenja,ilovasto do glinaste teksture,vrlo povoljne mrviaste i stabilne strukture.Povoljni su vodno zrani odnosi s izrazito dobrom vododrnou.Dobro su opskrbljeni s humusom. 4.Lesivirano tipino i akrino na vapnencu i dolomitu. Tla zbog nepovoljnog reljefa,odnosno nagiba imaju slabiji bonitet tla.Lesivirana tla su vrlo diferencirana,srednje duboka do duboka tla.Propusnost za zrak je esto s umjereno malom provodljivou.Tlo je sklono zbijanju,a zbog sklonosti pokorici su nepovoljna za nicanje osjetljivih kultura.Reakcija im je slabo do jako kisela.To su slabo do dosta humozna tla.
2.2.5.Biljne i druge zajednice

2.2.5.1.umske zajednice Iz tabele iskaza povrina vidljivo je da u lovitu umske povrine zauzimaju oko 85% povrine lovita.Prema klasifikaciji ovo je podruje vegetacijska zona ilirskih uma hrasta i obinog graba Na niim nadmorskim visinama strmi obronci obrasli su klimazonalnom zajednicom hrasta kitnjaka i obinog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) i ispresjecani su dubokim potonim dolinama, a juno eksponirana termofilna stanita sa obiljejima submediteranske klime obrasla su umom hrasta medunca i crnog graba (OstryoQuercetum pubescentis/ Horvat ). Glavni predstavnik vie klimazonalne zajednice je brdska bukova uma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat ) koja raste sve do najvieg vrha Sv. Gere. Navedeni tipovi pripadaju samoniklim bjelogorinim umama , dok su crnogorine uzgojene poumljavanjem u drugoj polovici prolog stoljea.Zbog velike razvedenosti reljefa i razliitosti biolokog sastava, granica izmeu vegetacijskih zona je vrlo difuzna. umske zajednice: 1. zajednica hrasta kitnjaka i obinog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) 2. zajednica hrasta kitnjaka i obinog graba s bukvom (Querco-Carpinetum croaticum var.Fagus sylvatica/ Horvat ) 3. brdska bukova uma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat) 4. zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/Horvat) 5. zajednica hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat ) 6.kulture bagrema i etinjaa . Opis umskih zajednica Zajednica hrasta kitnjaka i obinog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) , tipine sastojine razvijene su na blagim padinama i u potonim dolinama.Zbog reljefnog poloaja i svojstava, tlo je dobro opskrbljeno vodom,to omoguuje prisustvo mnogih biljnih vrsta.U sloju drvea prevladava kitnjak, s veim ili manjim ueem bukve,a zastupljeni su jo obini 12
grab,divlja trenja,malolisna lipa,mlije i dr..U sloju grmlja prisutni su klen,lijeska,drijen,pavitina,a u prizemnom sloju nalazimo trepaviasti a,velecvijetni crijevac,lazarkinja,ljubiica,plunjak i dr. Zajednica hrasta kitnjaka i obinog graba s bukvom (Querco-Carpinetum croaticum var.Fagus sylvatica/ Horvat ) dolazi na raznim ekspozicijama,a bogata je po broju vrsta. U sloju drvea prevladava kitnjak,bukva i grab,pojedinano s javorom,trenjom,lipom i dr.. U sloju grmlja su lijeska,drijen,kurika,likovac i dr., a prizemno nalazimo bekicu, livadnu urodicu,pjegasti kozlac i dr. Brdska bukova uma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat) nadovezuje se na zonu kitnjakovih i grabovih uma,a protee se do najviih vrhova,gdje ima zatitni karakter. Osim bukve pojavljuju se jo cer, mlije i gorski javor, obini i crni grab,jasen,brijest,jarebika,mukinja i dr. U sloju grmlja su irokolisna kurika,drijen,likovac,boikovina,bazga, a prizemno su prisutni bazofilni elementi. Zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/Horvat) je izrazito acidofilna te raste na junim poloajima,a kitnjak i kesten rastu u podjednakom omjeru.Sloj grmlja je vrlo oskudan,a prizemno nalazimo vrijes,poljska urodica,brdska graholika i dr. Zajednica hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat ) je smjetena na plitkim,,junim,termofilnim tlima najee povrh rendzina.Ima veliko zatitno znaenje jer je vezana uz tople strme padine.Od drvea jo nalazimo cer,crni jasen i mukinju,a od grmlja tu su drijen,hudika,kalina i utika, a prizemno obini bljut. Kulture bagrema i etinjaa.Prekomjernom sjeom hrasta kitnjaka i bukve,bagrem se intenzivno iri zauzimajui sve vee povrine stvarajui bagremove ume koje su dosta prozrane i rijetke s gustim slojem grmlja, kao to su lijeska,svib,glog,likovac i dr., a prizemno nalazimo kupinu,umaricu,afran,visibabu i crni trn. etinjae se nastavljaju na snano izraen vegetacijski pojas gorskih bukovih uma.To su manje povrine jele, smreke i aria, a u sloju grmlja rastu likovci,crvena bazga,,boikovina,kurika i dr. Sve nabrojene umske zajednice obiluju raznolikou vrsta u svim etaama,a razlikuju se prema svom uzgojnom obliku i starosti,te se iskazuju kao vrlo povoljni initelji kada govorimo o lovnom goospodarenju,jer bogat biljni pokrov osigurava divljai hranu,a uma im prua zaklon.U zimskom kritinom periodu manjak prirodne ishrane dodatno se nadoknauje hranom koja se stavlja u hranilita.
2.2.5.2. Livadne i panjake vegetacije U lovitu su zastupljena tri tipa livada:nizinske smjetene uz potoke-vlane i najkvalitetnije, prijelazne-s jakim nagibima i planinske-iznad 500 m/nv, isto vlane sa blagim nagibom terena,a sva tri tipa livada i panjaka pogoduju ishrani jelenske divljai, naroito zbog naputanja tradicionalnog naina ispae stoke,tako da divlja ima dodatni mir u lovitu. 13
2.2.5.3.Vegetacije polja Od poljoprivrednih kultura prevladava krumpir,grah,zob,djetelina i manjim dijelom kukuruz,a viegodinji nasadi su zastupljeni vokama i to uglavnom jabuke,ljive i kruke.U obradi poljoprivrednih povrina- oranica upotrebljava se mehanizacija bez upotrebe plaila za divlja,a gnojenje se vri stajskim gnojem i djelomino umjetnim gnojivom.Pesticidi se upotrebljavaju u koliinama propisanim naputkom o upotrebi i nainu koritenja, a najee u proizvodnji zobi i krumpira.
2.2.6. Infrastruktura Naselja u lovitu ima dvadesetak,a razmjetena su uglavnom u srednjem i junom dijelu, dok su sjeverni i zapadni dio lovita gotovo bez naselja.Naselja su djelomino povezana asfaltiranim prometnicama,a dijelom makadamskim cestama.U lovitu nema veih infrastrukturnih kompleksa, a raspored naselja i prometnica ima podnoljiv utjecaj na lovno gospodarenje svim vrstama divljai. 2.2.7. Antropogeni utjecaji Manji dio lovita zauzimaju poljoprivredne povrine koje se uglavnom obrauju ekstenzivno.Ostali dio lovita je pod umskim povrinama i do remeenja mira dolazi samo prilikom sjee i izvlaenja drvne mase,te u sezoni branja umskih plodova.Oko naselja ima nekontroliranog prisustva pasa i maaka.S obzirom na mali broj stanovnitva,a koje je uglavnom starije ivotne dobi,ukupni antropogeni utjecaji imaju podnoljiv uinak na lovno gospodarenje svim vrstama divljai.
2.3. Vrste i broj divljai i ivotinjske vrste koje u lovitu obitavaju

Na temelju akta o ustanovljenju lovita,a u skladu sa znaajkama stanita, u lovitu se prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati one vrste divljai koje su prikazane u ovom poglavlju.Stanje broja i vrste divljai koje obitavaju u lovitu utvreno je prebrojavanjem po propisanoj metodologiji,te opaanjem,praenjem i procjenom,te metodom uzoraka i identificiranjem.Brojno stanje sezonskih i prolaznih vrsta utvrivatie se svake godine po njihovom dolasku u lovite.Istim nainom utvrena je i starosna i trofejna struktura krupne divljai.
14
Temeljom Zakona o lovu i lanka 6. i 7. Pravilnika o sadraju,nainu izrade i postupku donoenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljai i programa zatite divljai, divlja je razvrstana kako slijedi: 2.3.1. Glavne vrste divljai 2.3.1.1.Krupna divlja Jelen obini (Cervus elaphus) 338 grla Srna obina (Capreolus capreolus) 270 grla Svinja divlja (Sus scrofa) 50 grla 2.3.1.2.Sitna divlja Zec obini (Lepus europaeus) 2.3.2.Ostale vrste divljai Divlja koja prirodno obitava na zemljitu,a ne ubraja se u glavne vrste,ve u ostale vrste divljai u lovitu,prema nainu migracije razvrstava se u :stalne vrste, sezonske vrste (selice stanarice i selice zimovalice),povremene vrste i prolazne vrste u ovom lovitu: Stalne vrste Jazavac (Meles meles) 30 krzna Kuna bjelica (Martes foina) 60 krzna Kuna zlatica (Martes martes) 20 krzna Lisica (Vulpes vulpes) 35 krzna Puh (Glis glis) 100 krzna Tvor (Mustela putorius) 12 krzna Maka divlja (Felis silvestris) 4 krzna Svraka (Pica pica) 60 kljunova ojka kretalica (Garrulus glandarius) 40 kljunova Sezonske vrste Selice stanarice Golub divlji (Columba livia) Golub grivnja(Columba palumbus) 15 240 repova
Selice zimovalice ljuka umska (Scolopax rusticola) 2.3.3.Druge ivotinjske vrste Sisavci Lasica velika (Mustela erminea) Vjeverica obina (Sciurus vulgaris) Ptice uk (Otus scops) Grlica (Streptopelia turtur) Gavran (Corvus corax) Sova umska (Strix aluco) kanjac (Buteo buteo) Vjetrua (Falco tinnunculus) Tijekom proljetnih i jesenskih seoba kroz lovite prolazi veina ptica movarica koje gnijezde na sjeveru evropskog kontinenta. Znatan je i broj ptica pjevica: kos,crvenda,sjenice,vraparke,slavuj,svraak, pali i dr.
16
2.4.Opis tehnike opremljenosti lovita

2.4.1. Lovnogospodarski objekti
Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zatiti divljai:
objekt
hranilite za jelensku divlja solite za jelensku divlja skladite za hranu
koliina
42 kom 83 kom 2 kom
2.4.2.Lovnotehniki objekti Lovnotehniki objekti namijenjeni su lovu i koritenju divljai:
objekt
visoke eke zatvorene visoke eke otvorene osmatranice
koliina
50 kom 50 kom 5 kom
17
3.0.Gospodarenje s divljai i lovitem

3.1.Dosadanje gospodarenje 3.1.Rezultati na uzgoju,zatiti,lovu i koritenju divljai Analizirajui i usporeujui podatke iz lovnogospodarske osnove donijete za razdoblje od 1995.g. do 2005. g. vidljivo je da je lovitem br. 64 gospodarilo Opinsko lovako drutvo Lisica Radatovii u skladu s njihovim odredbama. Prema popisu LGO 2000. g. matini fond jelenske divljai je iznosio 338 grla,sa godinjim odstrijelom od 56 grla (28M+28),od toga je jedno grlo bilo u bronanoj medalji Planirani matini fond 2005. g. je trebao imati ukupno 376 grla,a iznosio je 338 grla , to je 90% od planiranog kapaciteta. Ostale vrste divljai Ostale vrste lovne divljai odstreljivane su u primjerenom broju tako da se ne ugroava njihov bioloki opstanak u lovitu. Godinja prihrana divljai u lovitu Za potrebe prehrane divljai nabavljene su dodatne koliine neophodne hrane prema planu i stvarnim potrebama divljai. 3.1.2. tete od divljai U cilju prevencije, vlasnicima poljoprivrednih kultura su uz potrebnu edukaciju dijeljeni repelenti.Sve prijavljene,verificirane i procjenjene tete na poljoprivrednim kulturama su uredno novano nadoknaene. 3.1.3. Radovi na ureenju stanita Na temelju izvjea vidljivo je da su provedene sve planirane mjere ureenja. 3.1.4. Briga o ivotinjskim vrstama U proteklom razdoblju u okviru uobiajenih aktivnosti je voena briga i o ostalim ivotinjskim vrstama.Potivani su svi postojei programi u pogledu zatite i osiguranja uvjeta za normalnu reprodukciju i opstanak u lovitu.
18
3.2. Smjernice budueg gospodarenja

Ope smjernice uzgoja krupne i sitne divljai U narednom razdoblju je cilj gospodarenja lovitem broj 64 Radatovii u to kraem vremenskom periodu uzgojiti odgovarajui broj zdrave i kvalitetne visokotrofejne divljai u skladu s prirodnim mogunostima stanita i propisima Lovnogospodarske osnove,a da pri tome tete na poljoprivrednim kulturama budu podnoljive.Istovremeno je cilj lovnog gospodarenja ouvanje i zatita prirodnih resursa i odravanje bioloke i ekoloke ravnotee stanita s osobitom pozornou na divlja kao sastavni element ukupne biocenoze. Posebna briga e biti na prihrani krupne divljai tijekom godine,sa svrhom sa se zadre u lovitu i da se umanje tete na poljoprivrednim i umskim kulturama.Vriti e se redovito sanitarni,zatim uzgojni,a tek onda redovni odstrijel uz dunu brigu ouvanja omjera spolova 1:1. Prirodna populacija sitne divljai e se zatititi do ekonomske opravdanosti.Izgraditi e se i odravati dovoljan broj lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata. Nain bonitiranja lovita Bonitiranjem lovita utvruje se najvei mogui broj divljai koja se moe uzgajati u lovitu, koji ne remeti prirodne odnose stanita i divljai. Bonitiranje lovita obavlja se u skladu s uputstvima za svaku vrstu divljai koja u lovitu od prirode obitava odnosno koja se prvenstveno uzgaja ili koja e se uzgajati. Mogui broj divljai za koju ne postoje upustva za bonitiranje kao i ivotnjskih vrsta, utvruje se procjenom. Bonitiranje lovita izvreno je temeljem Strune podloge Ministarstva poljoprivrede i umarstva,Zagreb1994. godine. U skladu s navedenim uputama i podlogama koristiti e se nie navedeni tabelarni prikaz ekolokih imbenika i boniteta za krupnu divlja:
Vrsta osnovnog faktora 1. hrana i voda 2.vegetacija 3. kvaliteta tla 4. mir u lovitu 5. opa prikladnost lovita UKUPNO:
Vrijednost osnovnog faktora 8-25 7-20 8-15 6-15 11-25 40-100
Pregled boniteta I bonitet (vrlo dobar) II bonitet (dobar) III bonitet (srednje dobar) IV bonitet (slab)
Bodovi >75 61-75 51-60 40-50 19
Ope smjernice zatite divljai
Divlja e se u lovitu tititi redovitom prihranom te osiguranjem mira,a napose poboljanjem stanita.Prilikom rada na polju treba traiti primjenu zatitnih naprava na poljoprivrednim strojevima.Uspostaviti e se stalna lovouvarska sluba od najmanje jednog lovouvara.Dlakavi i pernati predatori e se odravati na propisanoj i optimalnoj brojnosti,kako bi vrili svoju sanitarnu funkciju.U lovu e se koristiti samo radno ispitani psi. Primjena vaterinarskih, sanitarnih, preventivnih i dijagnostikih mjera je svrha zatite zdravlja divljai pa tako ujedino i zatite zdravlja ljudi. Osim navedenog bitne su djelatnosti u inspekcijskom nadzoru, primjena profilaktikih mjera, te kontrola obrade, prerade i prometa divljai i njenih dijelova. U ouvanju stanita i poboljanju uvjeta za uzgoj divljai vano je redovito poduzimanje slijedeih mjera: - uvanje lovita; - suzbijanje nezakonitog lova; - odravanje broja predatora u optimalnom broju; - smanjivanje broja divljai odnosno predatora koji ine tetu na podnosiv broj; - uklanjanje pasa i maaka skitnica; - provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostikih i drugih higijenskozdravstvenih mjera u lovitu radi zdravstvene zatite divljai i drugih ivotinjskih vrsta; - spaavanje divljai od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, poar i dr.); - osiguranje mira u lovitu; - poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili uporabe kemijskih i drugih sredstava; - ureenje i odravanje izvora, zdenaca i pojila te ureenje i osiguranje prirodnih prostora gdje se zadrava voda; - osiguranje uvjeta za opstanak i razmnoavanje ugroenih ivotinjskih vrsta; - provoenje mjera propisanih meunarodnim ugovorima o zatiti migratornih vrsta. kod ureenja lovita voditi rauna da je divljai osigurana raznovrsna hrana sa svim potrebnim bjelanevinama,ugljikohidratima,mastima,vitaminima i mineralima pri osmatranju divljai paljivo procijeniti starosnu strukturu,trofejnu vrijednost,fiziku i rasplodnu kondiciju vriti stalnu kontrolu zdravstvenog stanja divljai kod bolesnih jedinki izvriti pregled (ako je mogue) i provesti terapiju sve leine potrebno je odmah ukloniti zakapanjem ili slanjem u kafileriju ukoliko se radi o svjeoj leini potrebno ju je poslati na laboratorijske pretrage radi saznanja uzroka uginua uz zakapanje leine sprovesti i mjere dezinfekcije alata i okolia Ukoliko je potrebno utvrditi uzrok uginua krupne divljai tada se na pretragu alju pojedini organi i to:plua sa srcem i jetra u dvostrukoj plastinoj vreici,eludac i crijeva u zasebnoj dvostrukoj vreici,slezena i maternica isto u zasebnoj vreici.Ako je pronaen koni parazit treba ga staviti u staklenu boicu sa 70%-tnim alkoholom. Leine sitne divljai treba slati cijele upakirane u dvostruku plastinu vreicu. 20
3.2.1. Jelen obini

3.2.1.1 Cilj gospodarenja LGO-2
SMJERNICE BUDUEG GOSPODARENJA

VRSTA DIVLJAI NAMJENA LOVITA CILJ LOVNOG GOSPODARENJA METODA (NAIN) UZGOJA OMJER SPOLOVA (M:) GOSPODARSKA STAROST (samo za krupnu divlja) DOBNA STRUKTURA (samo za krupnu divlja) BONITET LOVITA LOVNOPRODUKTIVNA POVRINA BROJ DIVLJAI NA 100 ha LPP KOEFICIJENT PRIRASTA (na koji fond se odnosi) JELEN OBINI UZGOJ JELENSKE DIVLJAI UZGOJ ZDRAVE DIVLJAI SREDNJE DO VISOKE TROFEJNE VRIJEDNOSTI PRIRODNI NAIN UZGOJA 1:1 12 GODINA
Pomlatka Mladih Srednjih Zrelih 40% 30% 20% 10% M Pomlatka Mladih Srednjih Zrelih 40% 30% 20% 10%
II (drugi) 12500 ha 3 GRLA 0,5 - NA BROJ KOUTA STARIJIH OD DVIJE GODINE
GOSPODARSKI KAPACITET LOVITA 376 grla (normalno brojno stanje) LOVNOGOSPODARSKI KAPACITET LOVITA 376 MF+56 P=432 GRLA
21
Gospodarenje treba biti usmjereno prvenstveno na ouvanje postojee populacije i podizanje brojnosti do matinog fonda te uspostave normalne starosne i spolne strukture.Cilj je normalno brojno stanje,dobna trofejna struktura i zdrava populacija. Brojnost mora biti takva da se ouva bioloka i ekoloka ravnotea prirodnog stanita.Populacija je otporna na bolesti i negativne klimatske utjecaje.Jeleni su skloniji migraciji nego koute i telad,te je potrebno u cilju zadravanja cijele populacije u lovitu osigurati mir prehranom divljai tijekom cijele godine, koja divljai osigurava dovoljne koliine hrane i vode izlaganjem u objektima, te ureenjem zemljita za proizvodnju hrane i zadravanje vode. Ova divlja e se uzgajati u omjeru spolova 1:1 .Gospodarska starost za jelensku divlja je 12 godina,pa se na osnovu toga utvruje i dobna struktura: mladunad-divlja stara od 01. travnja do 31. oujka sljedee godine pomladak-jeleni u starosti izmeu 1. i 2. godine mlada grla-jeleni stari od 3-5 godina srednjedobna grla-divlja stara od 6-8 godina zrela grla-devet i vie godina starosti enska grla:mladunad,pomladak i rasplodne koute-grla starija od dvije godine Od ukupne populacije nastojati e se postii slijedee uee u starosnim razredima: POMLADAK oko 40% muki enski 75 75 MLADI oko 30% muki enski 56 56 SREDNJI oko 20% muki enski 38 38 ZRELI oko 10% muki enski 19 19
3.2.1.2. Bonitiranje lovita za jelensku divlja Na temelju prethodnih poglavlja i raspoloive dokumentacije,te detaljnog obilaska terena obavljeno je bonitiranje lovita za jelensku divlja kako je prikazano u tablici: Osnovni imbenici lovita 1.hrana i voda 2.vegetacija 3.kvaliteta tla 4.mir u lovitu 5.opa prikladnost lovita Ocjena imbenika zadovoljava zadovoljava zadovoljava dobar vrlo dobra UKUPNO: Bodovi 15 12 10 15 18 70
Lovite broj 64 Radatovii s ukupnom ocjenom osnovnih imbenika od 70 bodova uvrtava se u II (drugi) bonitetni razred.
22
Hrana i voda Hrane i vode u lovitu ima dovoljno tijekom cijele godine.Lovite obiluje zaputenim obradivim zemljitem obraslim kupinom i korovom,livadama,te umskim sastojinama potpunog i nepotpunog sklopa sa dobro razvijenim slojem grmlja i dovoljnim ueem drvenastih biljki,to osigurava dosta hrane u ispai i brstu tijekom cijele godine Vegetacija Vegetaciju u lovitu sainjavaju povrine pod umama hrasta kitnjaka,bukve i graba,te djelomino johe uz vodotoke.Raspored dobnih razreda je povoljan i osigurava zaklon divljai tijekom cijele godine.Grmlja lijeske i gloga,kao i travne smjese na livadama ,prosjekama i uz vodotoke ima dovoljno. Kvaliteta tla Tla u lovitu spadaju u lesivirana,mineralno-karbonatna,umjereno podzolirana do podzolirana i mineralno movarna,tako da ima dovoljno oborinskih voda koje se due zadravaju na tlu. Mir u lovitu Naselja su mala i smjetena uz rubne dijelove lovita,stanovnitvo se poljoprivredom bavi ekstenzivno uz malo koritenje poljoprivrednom mehanizacijom.Prometnice nisu previe frekventne i ne ometanju migraciju divlai.Sjea ume i iskoritavanje sporednih umskih proizvoda ne remeti mir u lovitu. Opa prikladnost lovita Opa prikladnost se odnosi na meusobni odnos duljine granica polja i ukupne duljine granice lovita,povrine livada,klimu i konfiguraciju terena te je ocjenjena kao vrlo povoljna.
23
Lovnoproduktivne povrine Lovnoproduktivne povrine (LPP) nekog lovita su dijelovi lovita na kojima divlja ima prirodne uvjete za opstanak i razmnoavanje,a na kojima ju lovnim gospodarenjem uzgajamo,zatiujemo i koristimo. KULTURA Ukupno ha Dravno Privatno Livade i panjaci Oranice Dravno privatno ume 18285 1950 100 550 POVRINA (ha) Za obraun 16742 1950 100 550
1. i zadnji dobni razred
% 70
LPP (ha) 11720
1543
30 585 30 30 30 165 UKUPNO: 12500
Od ukupne povrine ume odbijene su povrine prvog i zadnjeg dobnog razreda i one ne ulaze u obraun. Gospodarski kapacitet lovita Bonitiranjem je utvreno da je lovite II (drugi) bonitetni razred za jelensku divlja,mogu je i obavezan uzgoj u broju od tri grla na 100 ha LPP,odnosno 376 grla u matinom fondu na utvrenu lovnoproduktivnu povrinu od 12500 ha.Prirast e se obraunavati sa 0,5 grla po koutama starijim od dvije godine,to iznosi 56 grla.Iz toga proizlazi da je izraunati lovnogospodarski kapacitet lovita 432 grla. LPP ha 12500 Bonitetni razred Broj grla 100 ha II 3 na Bonitetni matini fond 376 Omjer spolova 1:1
24
3.2.1.3.Brojnost divljai i razvoj fonda divljai VRSTA KRUPNE DIVLJAI:JELEN OBINI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2005.-31.oujka 2006.
LGO-3
RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAI

DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATINI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUTANJE DIVLJAI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZG. DIV. LOV ISPU TENA OTPAD DIVL. ODSTREL OBAVLJENI HVATANJE OTPAD UKUPNO ODSTU-PANJA +-% OBRAZLOENJE 24 24 53 53 48 48 30 30 15 15 170 170 340 1 1 15 15 3 3 4 4 1 1 24 24 48 25 25 68 68 51 51 34 34 16 16 194 194 388 25 25 25 25 50 51 51 34 34 16 16 101 101 202
MLADUN AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)
M
3
M
5 68
6 68
M
7 51
8 51
M
9 34
10 34
M
11 16
12 16
M
13 169
14 169
SVEUKUP NO (grla) 15 338
LOV
FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ
PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI
PLANIRANI
24
24
85
85
36
36
25
25
170
170
340
25
LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAI

LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4
PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
1 01.travnja 2005. do 31.oujka 2006. 2 Zrnata Sona Kabasta Sol 3 40 800 122 400 40 800 680
(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Ureivanje Panjakih povrina 12 8 9
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12
LGO-6 MJERE UREIVANJA LOVITA

LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 10 1 15 1 1 10 10 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLO % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 10 2 20 ODRAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOENJE NAPOME NA
%
10
1 01. travnja 2005. do 31.oujka 2006.
2 Hranilite Silani stol Solite Skladite za hranu Kukuruzara Visoka eka Ograde Visoki zasjed Lovake staze
3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km
11
12
10 1
26
VRSTA KRUPNE DIVLJAI:JELEN OBINI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2006.-31.oujka 2007.
LGO-3

M
3
M
5 24
6 24
M
7 85
8 85
M
9 36
10 36
M
11 25
12 25
M
13 170
14 170
LOV
PLANIRANI
35
35
66
66
45
45
30
30
176
176
352
27

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 10 1 15 1 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLO % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 20 3 35 1 1 10 20 ODRAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOENJE NAPOME NA
%
10
1 01. travnja 2006. do 31.oujka 2007.
11
12
10 1
20 1
28
LGO-3

M
3
M
5 35
6 35
M
7 66
8 66
M
9 45
10 45
M
11 30
12 30
M
13 176
14 176
LOV
PLANIRANI
33
33
69
69
40
40
39
39
181
181
362
29

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 6 15 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLO % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 30 4 50 2 1 10 30 ODRAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOENJE NAPOME NA
%
10
1 01. travnja 2007. do 31.oujka 2008.
11
12
10 1
30 2
30
LGO-3

M
3
M
5 33
6 33
M
7 69
8 69
M
9 40
10 40
M
11 39
12 39
M
13 181
14 181
LOV
PLANIRANI
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
31

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 6 10 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLO % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 36 4 65 2 1 10 40 ODRAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOENJE NAPOME NA
%
10
1 01. travnja 2008. do 31.oujka 2009.
11
12
10 1
40 3
32
LGO-3

M
3
M
5 36
6 36
M
7 70
8 70
M
9 40
10 40
M
11 42
12 42
M
13 188
14 188
LOV
PLANIRANI
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
33

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLO % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 8 75 2 1 50 ODRAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOENJE NAPOME NA
%
10
1 01. travnja 2009. do 31.oujka 2010.
11
12
50 1 4
34
LGO-3

1 MATINI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUTANJE DIVLJAI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI 2 PLANIRANI 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
M
3
M
5 36
6 36
M
7 70
8 70
M
9 40
10 40
M
11 42
12 42
M
13 188
14 188
LOV
ODSTU-PANJA
OBAVLJENI
36
36
30
30
60
60
30
30
32
32
188
188
376
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
35

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLO % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 83 2 1 50 ODRAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOENJE NAPOME NA
%
10
1 01. travnja 2010. do 31.oujka 2011.
11
12
50 1 5
36
LGO-3

M
3
M
5 36
6 36
M
7 70
8 70
M
9 40
10 40
M
11 42
12 42
M
13 188
14 188
LOV
ODSTU-PANJA
OBAVLJENI
36
36
30
30
60
60
30
30
32
32
188
188
376
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
37

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

%
10
1 01. travnja 2011. do 31.oujka 2012.
11
12
50 1 6
38
LGO-3

M
3
M
5 36
6 36
M
7 70
8 70
M
9 40
10 40
M
11 42
12 42
M
13 188
14 188
LOV
ODSTU-PANJA
OBAVLJENI
36
36
30
30
60
60
30
30
32
32
188
188
376
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
39

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

%
10
1 01. travnja 2012. do 31.oujka 2013.
11
12
50 7
40
LGO-3

M
3
M
5 36
6 36
M
7 70
8 70
M
9 40
10 40
M
11 42
12 42
M
13 188
14 188
LOV
ODSTU-PANJA
OBAVLJENI
36
36
30
30
60
60
30
30
32
32
188
188
376
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
41

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

%
10
1 01. travnja 2013. do 31.oujka 2014.
11
12
50 7
42
LGO-3

M
3
M
5 36
6 36
M
7 70
8 70
M
9 40
10 40
M
11 42
12 42
M
13 188
14 188
LOV
ODSTU-PANJA
OBAVLJENI
36
36
30
30
60
60
30
30
32
32
188
188
376
36
36
70
70
40
40
42
42
188
188
376
43

4

5 6
VRSTA NASADA
PLANI RANO
OSTVA RENO
ODSTU PANJA
(kg)
(ha)
+10
OBRA ZLO ENJE 11
NA PO ME NA
12

%
10
1 01. travnja 2014. do 31.oujka 2015.
11
12
50 7
44
3.2.1.4. Prihrana i prehrana jelenske divljai Prihrana je dodatna zimska ishrana koja se daje jelenskoj divljai u oteanim vremenskim uvjetima u cilju lakeg preivljavanja i normalnog funkcioniranja divljai,a morala bi zapoeti oko 15. studenog,kojom prilikom se treba pridravati sljedeih uvjeta: hrana za jelensku divlja ne smije se izlagati na zemlju hranu treba izlagati u istim vremenskim razmacima,pri emu treba paziti da objekti za prihranu ne budu prazni vie od tri dana siliranu i ostalu kabastu hranu koja se lako kvari ili je sklona smrzavanju treba davati samo u dnevnim koliinama kukuruz u zrnu i klipu izlagati samo u krajnjoj nudi kabasta hrana mora biti zbog probavnog trakta jelenske divljai-preivai, svakodnevno dostupna omjer sone i zrnate hrane mora biti najmanje isti,a bilo bi optimalno 2:1 u korist sone hrane. Od kabaste hrane treba izlagati suho sijeno,kvalitetnu djetelinu i silau cijele stabljike kukuruza,kojoj se moe dodati 10% pivskog tropa jer je bogat mineralima.Treba izbjegavati sijeno sa kiselih i poplavnih livada,jer ga divlja nerado konzumira. Potrebno je paljivo odabrati mjesto za postavljanje lovnogospodarskih objekata,kojom prilikom treba uzeti u obzir: da lovnogospodarski objekti nisu blizu glavnih prometnica,mrazita,nepregledna ili mjesta izloena udarima vjetrova treba odabrati takva mjesta gdje se divlja u doba prihrane najradije zadrava mora biti omoguen pristup lovnogospodarskim objektima i u najteim zimskim uvjetima zbog dostave hrane lovnogospodarski objekti se ne smiju postaviti u blizinu I dobnog razreda ume ili ume u fazi obnove. Broj dana prihrane 120 120 120 Vrsta hrane Kabasta hrana Sona hrana Zrnata hrana Normativ 1 kg/dan/grlo 1 kg/dan/grlo 1 kg/dan/grlo
U lovitu treba napraviti solita,vodei rauna da jelenska divlja ne dolazi izravno do soli,ve samo neizravno-lizanjem drveta.Normativ,odnosno godinje potrebe divljai za soli su 2 kg po grlu.
45
Lov jelenske divljai Jelensku divlja loviti e se doekom sa zemlje ili zaklonice i visoke eke,privozom zaprenim kolima (zabranjeno je pucati s kola!), a jelena za vrijeme rike vabljenjem.Odstrel se obavlja lovakim pukama risanicama.Najmanji dozvoljeni kalibar je 7 mm. Po l. 10 Pravilnika o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (NN 29/99):kod odstrjela krupne divljai, sudionici lova mogu rabiti lovako oruje s uljebljenim cijevima i naboje uz potivanje propisanih uvjeta, kako slijedi: Najmanja Najvea Najmanja doputena kinetika doputena doputena Vrsta divljai energija daljina teina zrna zrna na 100 m strijeljanja (grama) (dula) (metara) jelen, jelen lopatar 2.500 8,20 150 i divlje svinje Treba uzeti u obzir sve vrste odstrela: uzgojni odstrel sanitarni odstrel redukcioni odstrel trofejni odstrel. Najvea dozvoljena daljina strijeljanja iznosi 200 metara,osim za ranjenu divlja.Zabranjuje se odstrel starih kouta koje vode krdo,a obavezno se odstreljuje stara kouta,koja je zimi sama van krda.Svako odstreljeno grlo se vae i unosi u evidenciju.Vae se bez glave,nogu odrezanih u zapeajnim i skonim zglobovima,te ponutrica.
3.2.1.5. Mjere zatite divljai Potrebno je redovito traiti i uklanjati iane zamke uz rub ume,ivice,poljoprivredne kulture i drugim slinim mjestima.Divljai je potrebno osigurati mir u lovitu.Redovito uklanjati pse i make lutalice.Osigurati svakodnevnu kontrolu lovita putem lovouvarske slube u svrhu suzbijanja mogueg krivolova,te uspostaviti uinkovitu suradnju s nadlenom policijskom upravom.Potrebno je postaviti prometne znakove divlja na cesti na frekventnijim prometnicama.Potrebno je provesti preventivne, kurativne, laboratorijskodijagnostike i druge higijensko-zdravstvene mjere u lovitu radi zdravstvene zatite divljai i drugih ivotinjskih vrsta.
Bolesti jelenske divljai 46
BEDRENICA (ANTHRAX) Bedrenica je septikemijska zarazna bolest razliitih vrsta domaih i divljih ivotinja, ali i ljudi (zoonoza). U nas je bedrenica ograniena na nizinske, nepropusne ili poplavne terene, tzv. bedrenine distrikte,a uzrok je gram-pozitivna, aerobna, negibljiva, sporulirajua bakterija Bacillus anthracis. B. anthracis tvori toksine in vivo i na posebnim podlogama. Postoje sojevi razliite virulencije. U obliku spore uzronik je vrlo otporan na vanjske uvjete i moe preivjeti i nekoliko desetaka godina. U visokim koncentracijama streptomicin i penicilin djeluju bakteriostatski. Temperatura od 120C uz vlagu (kuhanje) ubija spore za 15 minuta. Kao dezinficijensi rabe se kaporit i klorno vapno. Primarni izvori bedrenice su: izluevine bolesnih ivotinja, mlijeko, izmet, leine i dijelovi leina ivotinja koje su bolovale od bedrenice, kao i sirovine podrijetlom od takovih ivotinja. Sekundarni izvori su: hrana, voda, stelja i tla oneiena uzronicima bedrenice. Bedrenica se uglavnom iri hranom, u manjem udjelu mogu sudjelovati u irenju bolesti i hematofagni insekti, a postoje i naznake irenja kohabitacijom (dokazano u zamoradi). Veoma znaajnu ulogu u irenju bolesti imaju psi, lisice, vrane i druge ivotinje, prvenstveno razvlaenjem leina ivotinja uginulih od bedrenice. Inkubacija traje 1-3, eventualno 4 dana. Nespecifina profilaksa bazira se na nekodljivom uklanjanju izvora bolesti. Konkretno to bi znailo nekodljivo uklanjanje leina (zakapanje i dezinfekcija, spaljivanje), dezinfekcija svega to je bilo u kontaktu s bolesnom ivotinjom, kontrola krmiva podrijetlom iz bedreninih distrikata. BJESNOA (RABIES, LYSSA) Virus bjesnoe pripada RNK-a virusima, a svrstan je u skupinu rabdovirusa. U velikim koliinama se nalazi u mozgu i kraljenikoj modini bolesnih ivotinja, ali je iznimno utvren i u krvi. Izvori su bolesne ivotinje, ivotinje u inkubaciji i one koje su uginule. Virus se nalazi u slini bolesne ivotinje. Kao izvor zaraze prije je bio dominantan pas dok je danas najzastupljenija lisica. Bolest se iri uglavnom ugrizom, kontaktom s bolesnim ivotinjama ili onima u inkubaciji (ako slina zaraene ivotinje doe na bilo kakvu povredu). Na virus bjesnoe primljive su gotovo sve ivotinjske vrste ukljuujui naravno i ovjeka. Inkubacija moe trajati od nekoliko dana do vie od jedne godine. Ali moemo rei da je najkraa 14 dana, veinom 3-6 tjedana. Trajanje inkubacije ovisi o itavom nizu imbenika : ovisi o virulentnciji i dozi virusa, o ulaznim vratima te o veliini i imunosnom stanju ivotinje. Lijeenje ivotinja oboljelih od bjesnoe se ne provodi. Pri pojavi bjesnoe mora se potivati Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bjesnoe kod ivotinja.
47
Q GROZNICA
Uzronik bolesti je Coxiella burnetii, jedini predstavnik roda Coxiella koji pripada porodici Rickettsiaceae,sitni, tapiasti mikroorganizam koji se razmnaa samo u ivoj stanici. Otporna je na isuivanje, visoku temperaturu i dezinficijense, a zahvaljujui tome je i vrlo rairena po prirodi. Osjetljiva je na eritromicin, penicilin i tetraciklin. Izvori Q groznice su kliconoe (ivotinje rijetko oituju simptome), a od bolesnih ivotinja mlijeko, mokraa, izmet, plodne vode, posteljica i sekretima oneieni predmeti. Bolest se iri kohabitacijom, dodirom, koitusom, hranom, zrakom, krpeljima. Uzronik je utvren u oko 60 vrsta domaih i divljih sisavaca te u oko 47 vrsta domaih i divljih ptica. Od divljih ivotinja oboljevaju mali glodavci, kuni, jelenska i srnea divlja, muflon, hrak, lisica, kuna, je, mungos, prepelica, golub, leinari i grabljivice. Ulaskom uzronika u organizam nastaje septikemija i kolonizacija mlijene lijezde i maternice. U prvih 3-7 dana prisutni su poviena temperatura, gubitak apetita, utuenost, serozni iscjedak iz nosa, kaalj, poneto oteano disanje i lagano usporenje rada srca. Moe se razviti upala plua i pobaaj.Lijeenje se u ivotinja ne provodi.Treba potivati pravila uzgoja divljai. SLINAVKA I AP (APHTAE EPIZOOTICAE)
Slinavka i ap je akutna, vrlo kontagiozna zarazna bolest papkara,a uzrokuje ju RNK virus iz porodice Picornaviridae Nanosi velike gospodarske tete uzrokujui ugibanja, gubitak tjelesne teine, smanjenje proizvodnosti. Pored spomenutog u tete se ubrajaju i trokovi nekodljivog uklanjanja leina, dezinfekcije, preventive te zabrane prometa ivotinja. Virusu pogoduje hladnoa i vlaga. Dokazano je da u leini perzistira 60 dana, u kotanoj sri do 6 mjeseci, a u maslacu do 14 dana. Zrenjem mesa dolazi do inaktivacije virusa. Temperature 6065C inaktiviraju virus za 30 minuta. Za dezinfekciju se rabi 2%-tna natrijeva luina i 10%-tni formalin. Izvori infekcije su bolesne ivotinje i njihovi sekreti, posebice slina, zatim leine ivotinja uginulih od slinavke i apa, kao i dijelovi leina i priklanih ivotinja. Inkubacija traje 2 do 11 dana. Pri svakoj pojavi treba se voditi odrednicama Pravilnika. U Zakonu o veterinarstvu slinavka i ap je svrstana meu osobito opasne zarazne bolesti sa svjetske A liste. O svakoj sumnji na slinavku i ap neophodno je obavijestiti nadlenog upanijskog veterinarskog inspektora, koji je duan poduzeti daljnje mjere. Sve ivotinje koje su bolesne, sumnjive na oboljenje i na zaraenje treba nekodljivo ukloniti. Sve ostale koje mogu prenijeti bolest podlijeu kontumaciji (zabrana kretanja). Ogranienje kretanja ljudi, zabrana prometa proizvoda i sirovina, odravanja sajmova i stonih priredbi neke su od obveznih mjera. Tri tjedna po posljednjem uginuu ili ubijanju, mjesto je slobodno od slinavke i apa.
48
PAPILOMATOZA ZARAZNA BRADAVIAVOST Pod pojmom papilomatoze podrazumijeva se skup virusnih zaraznih bolesti domaih i divljih ivotinja te ovjeka, koje se oituju dobroudnim bradaviastim izraslinama epitelnog tkiva na koi ili sluznicama. Uzronici papilomatoze pripadaju skupini DNK-a virusa i najee se nazivaju zajednikim imenom papilomavirusi (PV). Ovi virusi iskazuju afinitet prodora i umnaanja prvenstveno na koi te sluznicama. U vanjskoj sredini uzronici papilomatoze poprilino su otporni na fizikalne i kemijske utjecaje. Na viim temperaturama (> 50 C) papilomavirusi zadravaju infektivna svojstva tijekom nekoliko sati. Vrlo dobro podnose niske temperature, pa na -70 C ouvaju aktivnost i nakon deset mjeseci. Za uspjenu dezinfekciju koriste se kiseli dezinficijensi, poto uzronici papilomatoze ne podnose kiselu sredinu. Papilomatoza se najee iri direktnim kontaktom oboljele ivotinje s ostalim ivotinjama istog krda. Osim neposrednim dodirom, papilomatoza se iri i indirektno preko oneienih predmeta, lovnogospodarskih objekata i sl. Stoga u sluaju pojave bolesti u lovitima treba provesti uinkovitu dezinfekciju hranilita, solita, ograda, pregrada, lovki te ostalih objekata i predmeta koji mogu posluiti kao indirektni prenositelji virusa. Pored navedenog, uzronika papliomatoze mogu iriti i ektoparaziti koji traumatiziraju kou te sitni lankonoci koji virus prenose mehanikim putem. Uzronik prodire u organizam preko oteenja koe, koja u pojedinim sluajevima mogu biti i mikroskopski sitna (ubodi ektoparazita). Inkubacija u zavisnosti od vrste traje od 5-6 dana. Poto je u divljai vakcinoterapija praktiki neprovediva u djelo, oboljele jedinke se u principu ne lijee, a ivotinje s opsenim papilomatoznim promjenama se odstrijeljuju (sanitarni odstrel). FASCIOLOIDOZA (FASCIOLOIDOSIS) Fascioloides magna naziva se i velikim amerikim metiljem. Generalno gledajui svi pripadnici porodice jelena (sob, obini jelen, vapiti, bjelorepi, crnorepi jelen, lopatar, srne, irvas, sika i sambar jelen) sjeverne hemisfere predstavljaju pogodne domaine unutar kojih metilj spolno dozrijeva i iz kojih diseminira jajaca sposobna za embrioniranje. Posrednici su puii vrste Lymnaea koja je uobiajena za faunu plavnih podruja. Invazija s F. magnom e u krupne divljai imati nepredvidive posljedice na kvalitetu trofeja, a sigurno e dovesti do smanjene prirodne otpornosti i kondicije ivotinja, to e imati za posljedicu smanjenu vrijednosti trofeja. Potrebna je in vivo dijagnoza infestacije koprolokom pretragom,a prilikom odstrela obavezan pregled jetre.Lijeenje divljai koja se slobodno kree i samo spontano pokazuje teritorijalnost, moe biti tretirana jedino ako joj se anthelmintici dodaju u mamac ili hranu. Kod pristupanja ovakvom lijeenju neophodno je zadovoljiti dva preduvjeta, odnosno da jedinke koje imaju vii rang u hijerarhiji ne uzmu toksinu koliinu preparata, obzirom konzumiraju vie hrane, a u isto vrijeme ivotinje koje zauzimaju nii rang moraju uzeti uinkovitu koliinu preparata u hrani koja je ostala nakon drugih ivotinja. To jedino moemo postii tako da kroz due vrijeme dajemo anthelmintik niske toksinosti.
49
DIKROCELIOZA (DICROCELIOSIS) U divljih preivaa utvrena je i dikrocelioza bolest koju uzrokuje mali metilj (Dicrocoelium dendriticum), 5 15 mm dug i 1,5 2,5 mm irok. Razvitak ovog metilja u vanjskoj sredini odigrava se preko dvaju prelaznih nosioca (suhozemni pui iz roda Zebrina i Helicella te mravi iz roda Formica). ivotinje se invadiraju na pai tako to pojedu mrave u kojima su invazioni oblici parazita (metacerkarije). Iz crijeva paraziti prodiru u jetru, gdje parazitiraju u manjim i veim unim kanalima i unom mjehuru. Mali metilj uzrokuje lokalnu kataralnu i proliferativnu upalu unih kanala koja se kliniki manifestira vrlo rijetko te najee protie u subklinikom obliku, bez ikakvih vidljivih simptoma bolesti. S obzirom da klinikih simptoma najee nema, bolest se dijagnosticira koprolokom pretragom, odnosno nalazom jaja parazita u izmetu ivotinje. U terapiji dikrocelioze koriste Thiabendazoli. Ovi preparati apliciraju se per os, u dozi od 200 do 300 mg po kilogramu tjelesne teine, a pokazali su se vrlo efikasnim (smanjuju broj parazita u divljih preivaa za 96 98 %). UGAVOST DIVLJIH PREIVAA uga divljih preivaa uzrokovana je vrstom Sarcoptes scabiei variatio rupicaprae ili kako se obiava zvati Sarcoptes rupicaprae. Oboljevaju prvenstveno divokoze, no moe se prenijeti i na jelene, srne, muflone i kozoroge. Invazija nastupa izravnim kontaktom s invadiranom ivotinjom ili pak putem dodira s nekim oneienim predmetom. Ovo oboljenje se u jelenske divljai manifestira na prsima. uga se preteito javlja zimi i dugo ostane neprimjetna poradi zimske dlake. Jedan od prvih znakova je pojaano ljutenje koe. Nakon toga dolazi do pojave krasta, ispadanja dlake i nabiranja koe. Proces zahvaa itavo tijelo. Onoga trenutka kada je uga dobro vidljiva na divljai iz daljine, moe se predvidjeti skori kraj bolesne ivotinje. Osnovu borbe protiv uge u lovitu predstavlja sanitarni odstrel, kvalitetna ishrana (prihrana) i dodaci hrani ili soli (vitamini i minerali).
PLUNI VLASCI Pluni vlasci su pripadnici natporodice Metastrongyloidea. Divlja je u relativno velikom postotku invadirana ovim parazitima. Plune vlasce moemo podijeliti na velike i male. U velike ubrajamo Dictyocaulus viviparus (najee u jelena i srna) i D. filaria (preteito u divokoza i muflona), a u male, pripadnike rodova Bicaulus, Capreocaulus, Mllerius, Neostrongylus i Protostrongylus. I jedni i drugi polau jajaca u dinim prohodima preivaa, odakle kaljem dospijevaju u probavilo i onda u vanjsku sredinu. Tamo dovravaju razvoj, s iznimkom da mali potrebuju prenositelja. Kada ih pojede preiva, oslobaaju se u crijevima i krvotokom dospijevaju u plua i bronhe. Uzrokuju upale bronha i oteano disanje, a u jakim invazijama mogu i zaepiti bronhe. Oboljela divlja kalje, poglavito nakon kretanja. Invaziju malim vlascima karakterizira nastanak tvrdih vorova do veliine oraha, smjetenih pod poplunicom, najee uz rubove plua. Dijagnoza se postavlja pretragom izmeta. Lijeenje je teko. Meso je valjano za ljudsku uporabu ukoliko nema organoleptikih promjena.
50
KONI TRK Koni trk je letei insekt iz roda Hypoderma. Njegov larvalni razvojni stadij u jelenske divljai izaziva oboljenje nazvano hipodermoza. U srnee divljai parazitira Hypoderma diana a u jelena obinog Hypoderma actaeon.. U prirodi odrasle insekte nalazimo u proljee i poetak ljeta i to H diana ve u svibnju a H. acteon u lipnju. Ovi insekti obljeu oko divljai slino kao kod nosnog trka. enke trka u letu izbacuju jaja s liinkama na dlaku divljai, te se ona, im zauju zujanje insekta, nastoji obraniti bijegom u grmlje ili ak u vodu. Odrasle insekte nalazimo u prirodi od lipnja do rujna. Jedna enka moe poloiti i do 500 jaja. Jaja osim na njuki mogu biti priljepljena uz dlaku na vratu, nogama te postrance na trbuhu. Iz jaja priljepljenih za dlaku nakon 4-7 dana razviti e se liinke, koje e u organizam ui bilo aktivnim buenjem koe bilo lizanjem dlake dospijeti u usnu upljinu Upalna reakcija u prolazu koji tvore kraljeci za posljedicu moe imati parezu pojedinih miia s oteanim kretanjem.Vrlo opsene invazije mogu uzrokovati opu iscrpljenost sve do uginua. Takoer su este sekundarne infekcije s tvorbom apcesa. Sve opisane promjene u potkoju, miiju i kraljenici vidljivi su po rasjecanju divljai. Izvana gledano vorovi su veliine graka te potom narastaju do veliine oraha. Dlake u okolini otvora na koi slijepljene su sasuenim iscjetkom. Najvie ih se nalazi na leima u podruju izmeu lopatica pa do sapi. Direktne tete nastaju usljed buenja koe te je ona zbog nastalih otvora i posljedinih oiljaka neupotrebiva za koarsku industriju tj. preradu. Indirektne tete ogledaju se u prije spomenutoj smanjenoj otpornosti, plodnosti i prirastu divljai. Profilaksa je ista kao i kod nosnog trka, tj unitavanje liinki koje se nalaze zaahurene na tlu ili odraslih insekata. NOSNI TRK U jelenske divljai parazitira Pharyngomyia picta ili Pharyngomyia rufibarbis. Zrele enke nalazimo u ljetnim mjesecima tj. od lipnja do kolovoza uz razno grmlje, rubove ume i panjake. Obljetaju stoku i divlja na pai, tako da im krue oko glave da bi potom iznenadno u letu tik do nosnica ispustile kapljice tekuine u kojima se nalaze liinke. Poloene liinke na usne ili nozdrve odmah se privruju na sluznicu pomou kukica, duljine su oko 1 mm. Ove liinke migriraju dublje u nos, grkljan, drijelo ili dunik, a pri tome mogu mehaniki otetiti sluznicu tako da se pojave krvarenja iz nosa. Tijekom usporenog razvoja liinki u jesen i zimu na zaraenoj divljai se ne uoavaju nikakvi simptomi, sve do proljea tj. dok larve ne dosegnu potpunu veliinu.Njihova duljina moe vrlo varirati pa jednako stare liinke mogu biti od 10 do 30 mm i debljine olovke. Takoer u lipnju zrele liinke poinju migrirati prema nosnim otvorima, tj. naputaju ivotinju i padaju na tlo. Tada je mogue uti karakteristian kaalj s krkljanjem. Uz to zbog zaepljenosti dinih puteva oteano je disanje, nastupa guenje a ponekad i ugibanje usljed guenja. Na razudbi zaraene divljai mogue je ustanoviti vei broj liinki u nosu, grkljanu, drijelu, duniku a ponekad i u veim bronhima. Na sluznicama se u pravilu uoavaju upalne promjene. Ukoliko su nastupile promjene na plunom tkivu one su u posljedica uguenja. Srnea divlja za razliku od jelenske je vrlo esto zaraena ovim parazitom. 51
Jedini opravdani preventivni, pa i sanitarni zahvat u borbi protiv nosnog trka je odstrel sve na zarazu sumnjive divljai tj. onih primjeraka u kojih se jasno razabire kihanje, kaljanje i hroptanje posebice ako je uz to zaostala u razvoju tj. zakrljala i bez trofeja. NEKROBACILOZA Uzronik nekrobaciloze je Fusobacterium necrophorum,vrlo rairen u prirodi.Bolest je zarazna, nekontaktna,lokalna i obino kroninog toka,a oituje se progresivnim gnojnim aritima,gangrenoznim dermatitisom i nekrotinim aritima u jetri.Izvori infekcije su bolesne ivotinje,ivotinje kliconoe i izmet. U mladih ivotinja bolest obino zavrava smru,a u odraslih poprima kronini tok.Bolest se prepoznaje po vanjskim znakovima u vidu promjena na ustima,mravosti i tekom disanju. Terapija se provodi antibiotskim i sulfonamidskim pripravcima,a vrlo je vano terapiju povezati s profilaksom,odnosno osigurati divljai povoljne ivotne uvjete. AKTINOMIKOZA Ovu zaraznu bolest,rairenu u cijelom svijetu,uzrokuju gljivice Actinomyces bovis i A. Israelii i bakterije Actinobacillus lignieresii i Staphylococcus pyogenes aureus. Uzronici ulaze u organizam kroz povrijeenu kou,a nalaze se i u probavnom sustavu zdravih ivotinja. Bolest je dugotrajna,uglavnom lokalnog karaktera,s promjenama na kostima donje eljusti (deformacija),vimenu,jeziku (vorii-drveni jezik),unutarnjim organima i koi. Na spomenutim organima nastaju vorii specifine mikroskopske grae,a njihov nepovoljan smjetaj u jednjaku,grkljanu,na modanim ovojnicama i jeziku moe uzrokovati vrlo teke znakove bolesti. Bolest se dijagnosticira na osnovu bakterioloke i histoloke pretrage voria,a lijei se medikamentozno i operativno.
3.2.1.6. Mjere ouvanja i poboljanja stanita,sprijeavanje teta i usklaivanje odnosa sa umarstvom i poljoprivredom Propisano brojno stanje jelenske divljai osigurava stanite od devastacije te naroitih potreba za poboljanjem stanita.Odreenim radovima na poljoprivrednim kulturama obogatiti e se i poveati raznovrsnost prehrane,stoga je potrebno redovito kositi i odravati umske prosjeke i zaputene livade uz umu,te po potrebi zasijati s odreenim kulturama nove livade.
52
Sprijeavanje teta od divljai U cilju sprijeavanja tete na poljoprivrednim kulturama,potrebno je saditi jednogodinje remize (razne itarice i kukuruz).Viegodinje remize (razne voke i stabla tekog sjemena) potrebno je saditi u cilju sprijeavanja teta u umi i umskim kulturama.Takoer je potrebno ograditi sastojine u obnovi jer divlja odgriza vrne pupovei eanjem rogovima nanosi tetu. Mjere za spreavanje teta od divljai obuhvaaju: 1. edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima povrina izvan lovita; 2. nabavljanje kemijskih zatitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu korisnicima povrina izvan lovita na njihov zahtjev; 3. zatitu usjeva i nasada izgonom divljai te uporabom zatitnih sredstava i plaila, koju su duni provoditi korisnici povrina izvan lovita o vlastitom troku; 4. uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehnikog roka; 5. smanjivanje broja divljai kada zbog prevelike gustine dolazi do gospodarski nedopustivih teta.
Usklaivanje odnosa sa umarstvom i poljoprivredom
Programom se osim obveznih mjera zatite kultura od teta koju ini divlja, moraju predvidjeti i dodatne mjere, a napose: stalno praenje stanita u cilju otkrivanja zapoete tete i njezinih uzroka mjere zatite uma i intenzivnih nasada odravanje prosjeka i umskih istina uspostava mira u umi kontrola nedozvoljenih radnji (krivolov,umska kraa) sigurno organiziranje lova spreavanje umskih poara skupljanje smea u umi Za sve radove oko izrade lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata,te koritenje i ureenje umskih istina, prosjeka i staza potrebna je suglasnost nadlene umarije i umovlasnika.Nije dozvoljeno podizanje lovnogospodarskih objekata u umama gdje se provodi obnova ili u blizini I dobnog razreda,no preporuuje se podizanje lovnotehnikih objekata.Sa vlasnicima poljoprivrednih kultura uspostaviti dobru suradnju u cilju sprijeavanja teta.
53
3.2.1.7. Mjere ureivanja lovita
Prilikom opisa vegetacije vidljivo je da divlja moe nai hranu skoro tijekom cijele godine.Kako bi se sprijeila migracija u potrazi za hranom,potrebno je urediti lovnogospodarske objekte u kojima e se izlagati dovoljne koliine kvalitetne hrane kako bi divlja ostala u lovitu. Na poljoprivrednim zemljitima u lovitu ima dosta ivica i umaraka koji daju zaklon divljai. Solita treba postaviti u stupu ili panju 1 m visine na pogodnim mjestima. Za lov e se koristiti visoke eke i zaklonice oko kojih treba odsjei grane koje smetaju dobrom pogledu i sigurnom hicu. Za lov uljanjem potrebno je urediti lovake staze tako da se odreu donje grane koje ometaju tiho uljanje.
3.2.1.8. Briga o ivotinjskim vrstama
Osim jelenske divljai u lovitu ivi i niz drugih lovostajom zatienih i lovostajom nezatienih,te trajno zatienih ivotinjskih vrsta. Dunost je svakog lovozakupnika da vodi brigu o svim ivotinjskim vrstama u lovitu. Zatita i briga e se sastojati u odravanju prirodne ravnotee,te pomaganju ugroenim vrstama kroz poboljanje uvjeta za razmnoavanje. Prekomjerni broj nezatienih predatora i drugih nezatienih vrsta regulirati e se razumnim odstrelom. O glavnoj gospodarskoj vrsti treba voditi brigu da se brojno stanje ne smanji,ve da se odrava na bonitetnim mogunostima stanita uz potrebne mjere uzgoja i zatite.
54
3.3.
Lovna kinologija
Prema anu 28. Zakona o lovu (NN br. 10/94),lovozakupnik je obavezan imati lovake pse odgovarajue pasmine za odreenu vrstu lova.Pasmine pasa koje se koriste u lovu moraju biti registrirane pri Hrvatskom kinolokom savezu te imati uvjerenje o poloenom radnom ispitu izdano od Hrvatskog kinolokog i Hrvatskog lovakog saveza. Ovlatenik prava lova obvezatan je za lovite kojim gospodari,u kojem se prema propisu lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljai planira odstrel krupne divljai,osigurati lovakog psa koji ima poloen radni ispit na krvnom tragu. Pasmina,broj,uporaba i ostalo regulirano je Pravilnikom o vrsti i broju pasa za lov(NNbr.87/02).Ovim pravilnikom propisuje se vrsta i broj pasa za lov na pojedinu vrstu divljai u odreenim podrujima,najmanji potreban broj pasa u lovitu, te nain izdavanja uvjerenja o poloenom radnom ispitu.
3.4.
Lov i koritenje divljai
Lov divljai u lovitu se obavlja u skladu s lovnogospodarskom osnovom.Lov obuhvaa traenje,doekivanje,osmatranje,vabljenje,slijeenje,odstrel i hvatanje ive divljai,putanje ptica grabljivica,sakupljanje uginule divljai i njezinih dijelova i sakupljanje jaja pernate divljai. Zabranjeno je loviti divlja za vrijeme propisane lovostaje.Ranjenu i bolesnu divlja doputeno je odstreliti i u vrijeme lovostaje. Na povrinama izvan lovita divlja je doputeno loviti: 1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadlenom uredu i predoenje uvjerenja nadlene veterinarske slube da je odstreljena divlja bila ranjena ili bolesna; 2. u sluaju proglaenja zarazne bolesti ili ako postoji mogunost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zatiti ivotinja; 3. za potrebe znanstveno-istraivakih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajuim programom; 4. u sluajevima iz lanka 60. stavka 1. toke 5. Pravilnika o sadraju,nainu izrade i postupku dpnoenja,odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai : - smanjivanje broja divljai kada zbog prevelike gustine dolazi do gospodarski nedopustivih teta. Ovom je osnovom teoretski razraeno kretanje broja divljai,odnosno odstrel u buduem desetogodinjem lovozakupnom razdoblju.Poto je nemogue predvidjeti sve mogue promjene i utjecaje unaprijed,ovlatenik prava lova treba putem svoje strune i lovouvarske slube redovito pratiti stanje u lovitu i obavljati korekcije putem evidencije na obrascima LGO-3.Ranjena divlja bez obzira je li naena ili nije uraunava se u izvreni odstrel. Ovom je osnovom propisan dozvoljeni nain lova,lovake puke i streljivo koje odgovara snazi jelenske divljai,a dozvoljen je i lov lovkama i slinim napravama za lov ive divljai u svrhu prodaje ili aplikacije lijekova i cjepiva. 55
Prilikom uzgojnog odstrela treba se pridravati uputa danih u knjiici Uzgojni odstrel jelenske divljai ing. Zvonka Cara. Lovljenje divljai u ovom lovitu je dozvoljeno samo u skladu s odredbama Zakona o lovu i Pravilnika o lovostaji.Jelen obini lovi se doekom ili zasjedom na zemlji ili visokoj eki,vabljenjem,uljanjem i prikradanjem. Upotreba odgovarajuih naboja mora biti usklaena sa Pravilnikom kojeg donosi nadleno ministarstvo. Trofeji divljai se moraju ocijeniti od strane posebne komisije,a evidenciju trofeja divljai vodi ovlatenik prava lova.
3.5.
Struna i lovouvarska sluba
Ovlatenik prava lova je duan organizirati strunu slubu ili imati strunjaka za provedbu lovnogospodarske osnove.Poslove strune slube za provedbu lovnogospodarske osnove moe obavljati osoba s najmanje srednjom strunom spremom umarskog,veterinarskog ili stoarskog smjera. Osim voenja strunih evidencija i dokumentacije za ovo lovite,struni radnik je odgovoran za sve poslove,mjere,radnje i zahvate poduzete u lovitu u cilju provedbe lovnogospodarske osnove,te ima sva prava da u tom pogledu predstavlja lovozakupnika,to jke u skladu s odrednicama vaeeg Pravilnika. Ovlatenik prava lova je duan organizirati i lovouvarsku slubu.Lovouvar moe biti osoba koja ima niu strunu spremu i struno je osposobljen za lovouvara i udovoljava uvjetima za noenje vatrenog oruja.Za potrebe obavljanja poslova uvanja lovita,lovozakupnik namjerava zaposliti jednog lovouvara,na kojeg e biti prenesena sva prava i obaveze uvanja lovita u skladu s odgovarajuim Pravilnikom.U odsustvu strunog radnika za provedbu lovnogospodarske osnove,lovouvar je duan obavljati poslove ovlatene strune osobe odgovorne za lov prilikom organiziranja i obavljanja lovova,kao i druge poslove u okviru nadlenosti,koje mu naredi lovozakupnik. U svom radu lovouvari se moraju pridravati zakonskih ovlatenja,te stalno nositi iskaznicu i lovouvarsku znaku.
Na temelju lanka 57. stavka 1. ZOL-a lovouvar u obavljanju svoje dunosti ovlaten je: 1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divlja ili se kree u lovitu sredstvima prikladnim za lov divljai, 2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divlja i njezine dijelove, ako su lov i kretanje u lovitu izvreni protivno odredbama ovog Zakona, 3. spreavati unitavanje i prisvajanje divljai i njezinih mladunaca te unitavanje i kvarenje njezinih legla, gnijezda i jaja, 4. spreavati lov divljai na nedoputen nain, nedoputenim sredstvima i koritenje pasa s kojima lov nije doputen, 5. nadzirati dranje i prenoenje divljai i njezinih dijelova u lovitu, 6. odstrijeliti ranjenu i bolesnu divlja, 7. obavijestiti bez odgaanja ovlatenika prava lova i veterinarsku slubu o pojavi bolesti i 56
uginua divljai i drugih ivotinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda (poplave, snjenih nanosa, poledice, poara i dr.), 8. prikupljati obavijesti i podatke o lovu obavljenom protivno odredbama ovoga Zakona i o tome obavijestiti ovlatenika prava lova i nadleno upravno tijelo. Meusobna prava i obaveze lovouvara i lovozakupnika reguliraju se Ugovorom o radu lovouvara,a organiziranje lovouvarske slube mora se obaviti u skladu sa vaeim Pravilnikom o lovouvarskoj slubi.
3.6.
Potreba ulaganja u divlja i stanite
Uspjeno lovno gospodarenje iziskuje mnoga struna,materijalna i financijska ulaganja. S obzirom da su prihod i trokovi gospodarenja varijabilni,a njihovo iskazivanje i praenje podlijee Zakonu o financijskom poslovanju,Zakonu o udrugama i drugim zakonima,smatra se da njihov financijski iskaz nema osobitog znaaja za sprovoenje lovnogospodarske osnove. Za uspjeno provoenje lovnogospodarske osnove,odnosno lovnog gospodarenja, na propisanim obrascima prikazuju se odgovarajua ulaganja i njihova dinamika,a koja se odnose na ureenje lovita i ulaganja u pratee objekte koji su u najuoj svezi s realizacijom cjelokupnog plana gospodarenja lovitem br. 64 Radatovi.
3.7.
Lovna kronika
Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronolokim redom sva zbivanja u lovitu koja bitno utjeu na lovno gospodarenje, a napose: - tetan utjecaj vanijih elementarnih nepogoda; - ostvareni prirast pojedine vrste divljai; - stanje biljnih zajednica i ivotinjskih vrsta; - dolazak i odlazak sezonskih vrsta; - aktivnosti strune i lovouvarske slube; - tete od divljai te tete na divljai i lovitu; - pokusi za znanstvena istraivanja; - antropogeni utjecaji; - sva ostala zbivanja koja ne uvjetuju reviziju osnove
57

Lovnogospodarska Osnova1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lovnogospodarska Osnova1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

Karlovac: prosinca 2005.godine

Student: Slavko Struna

Vrsta divljai- jelen obini (Cervus elaphus L.)

LPP :12 500 ha

18285 600 600 1 250 1 250 700 700 50

VODE UNUTAR LOVITA (ha)

PRIRODNE STAJAICE UMJETNE

2.2. Opis prirodnih znaajki stanita

VII VIII IX X XI XII Godinje 75 83 87 86 87 48 900

Srednja mjesena i godinja temperatura zraka :

Srednja mjesena i godinja vrijednost relativne vlage u postocima :

Srednja mjeseni i godinji broj ledenih dana :

XII Godinje 0,7 14,2

2.2.5.Biljne i druge zajednice

2.3. Vrste i broj divljai i ivotinjske vrste koje u lovitu obitavaju

2.4.Opis tehnike opremljenosti lovita

Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zatiti divljai:

2.4.2.Lovnotehniki objekti Lovnotehniki objekti namijenjeni su lovu i koritenju divljai:

3.0.Gospodarenje s divljai i lovitem

3.2. Smjernice budueg gospodarenja

Vrijednost osnovnog faktora 8-25 7-20 8-15 6-15 11-25 40-100

Bodovi >75 61-75 51-60 40-50 19

Ope smjernice zatite divljai

3.2.1. Jelen obini

SMJERNICE BUDUEG GOSPODARENJA

II (drugi) 12500 ha 3 GRLA 0,5 - NA BROJ KOUTA STARIJIH OD DVIJE GODINE

1. i zadnji dobni razred

LPP (ha) 11720

30 585 30 30 30 165 UKUPNO: 12500

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAI

SVEUKUP NO (grla) 15 338

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAI

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE

OBRA ZLO ENJE 11

LGO-6 MJERE UREIVANJA LOVITA

1 01. travnja 2005. do 31.oujka 2006.

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

VRSTA KRUPNE DIVLJAI:JELEN OBINI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2006.-31.oujka 2007.

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAI

SVEUKUP NO (grla) 15 340

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAI

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE

OBRA ZLO ENJE 11

LGO-6 MJERE UREIVANJA LOVITA

1 01. travnja 2006. do 31.oujka 2007.

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

VRSTA KRUPNE DIVLJAI:JELEN OBINI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2007.-31.oujka 2008.

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAI

SVEUKUP NO (grla) 15 352

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAI

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE

OBRA ZLO ENJE 11

LGO-6 MJERE UREIVANJA LOVITA

1 01. travnja 2007. do 31.oujka 2008.

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

VRSTA KRUPNE DIVLJAI:JELEN OBINI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2008.-31.oujka 2009.