P. 1
LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA1

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA1

|Views: 1,295|Likes:
Published by Slavko Struna

More info:

Published by: Slavko Struna on Jul 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/25/2013

pdf

text

original

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

ZAJEDNIČKO

LOVIŠTE

BROJ 64 «RADATOVIĆ»

GOSPODARSKO RAZDOBLJE OD

01.04.2005. DO 31.03.2015.

Karlovac: prosinca 2005.godine

Student: Slavko Struna

1

Radni zadatak:

Vrsta divljači- jelen obični (Cervus elaphus L.)

Kapacitet:90%

Bonitet:II

LPP :12 500 ha

2

SADRŽAJ

Osnova sadrži:

1.0. Uvod 2.0. Podaci o lovištu 2.1.Osnovni podaci o lovištu 2.1.1.Podaci iz akta o ustanovljenju lovišta 2.1.1.1.Opis granice lovišta 2.1.1.2.Površina lovišta i zemljovlasničko razmjerje – LGO 1 2.1.1.3.Namjena lovišta 2.2.Opis prirodnih značajki staništa 2.2.1.Orografske prilike 2.2.2.Hidrografske prilike 2.2.3.Klimatske prilike 2.2.4.Edafski čimbenici 2.2.5.Biljne i druge zajednice 2.2.5.1.Šumske zajednice 2.2.5.2.Livadne i pašnjačke vegetacije 2.2.5.3.Vegetacije polja 2.2.6.Infrastruktura 2.2.7.Antropogeni utjecaji 2.3. Vrste i broj divljači i životinjske vrste koje u lovištu obitavaju 2.3.1.Glavne vrste divljači 2.3.1.1.Krupna divljač 2.3.1.2.Sitna divljač 2.3.2.Ostale vrste divljači 2.3.3.Druge životinjske vrste 2.4.Opis tehničke opremljenosti lovišta 2.4.1.Lovnogospodarski objekti 2.4.2.Lovnotehnički objekti 3.0. Gospodarenje s divljači i lovištem 3.1.Dosadašnje gospodarenje 3.1.1.Rezultati na uzgoju,zaštiti,lovu i korištenju divljači 3.1.2.Štete od divljači 3.1.3.Radovi na uređenju staništa 3.1.4.Briga o životinjskim vrstama 3.2.Smjernice budućeg gospodarenja 3.2.1.Jelen obični 3.2.1.1.Cilj gospodarenja – LGO 2 3.2.1.2.Bonitiranje lovišta,LPP i gospodarski kapacitet lovišta 3.2.1.3.Brojnost divljači i razvoj fonda – LGO 3 3

3.2.1.4.Prihrana i prehrana jelenske divljači 3.2.1.5.Mjere zaštite divljači 3.2.1.6.Mjere očuvanja i poboljšanja staništa, spriječavanje šteta i usklađenje odnosa sa šumarstvom i poljoprivredom 3.2.1.7.Mjere uređivanja lovišta 3.2.1.8.Briga o životinjskim vrstama 3.2.2.Mjere zaštite divljači od bolesti 3.2.3.Bolesti jelenske divljači 3.3.Lovna kinologija 3.4.Lov i korištenje divljači 3.5.Stručna i lovočuvarska služba 3.6.Potrebna ulaganja u divljač i stanište 3.7.Lovna kronika

Osnovi se prilažu: - topografska karta u mjerilu 1: 25.000 ili krupnijem; - lovna kronika ; - dokazi o osiguranju lovnih pasa; - akt o ustanovljenju lovišta; - ugovor o koncesiji odnosno zakupu lovišta; -zapisnik o ekspertizi osnove; - akt o odobrenju osnove.

4

1.0.UVOD

Lovište broj 64 »Radatović» je ustanovljeno Odlukom o ustanovljenju zajedničkih lovišta, donijetoj na 9. sjednici Županijske skupštine Karlovačke županije od prvog prosinca 2004. godine.Odluka je objavljena u Glasniku Karlovačke županije broj 12 od 07. prosinca 2004. godine,KLASA:031-01/04-01/12, URBROJ:234-41-04-8, sa stupanjem na snagu danom objave. Temeljom čl.40-42. Zakona o lovu (NN 10/94) ovlaštenik prava lova dužan dužan je u roku od 90 dana donijeti lovnogospodarsku osnovu za naredno desetogodišnje razdoblje. Osnovu odobrava Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Temeljem navedene odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta, LD «Radatović» je svojom odlukom br.01/04 od 08. 12. 2004. godine imenovalo za izradu lovnogospodarske osnove za lovište broj 64 «Radatović» ovlaštenu osobu : 1.SLAVKO STRUNA-nositelj izrade sa zadatkom izrade lovnogospodarske osnove za lovište broj 64 «Radatović»,a za vremenski period od 01.04.2005.-31.03.2015.

Ova lovnogospodarska osnova vrijedi za razdoblje od 01. travnja 2005. do 31. ožujka 2015. godine. Izrađena je u skladu sa Zakonom o lovu (Narodne novine, br. 10/94 i 44/98),Pravilnikom o sadržaju,načinu izrade i postupkom donošenja,odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (Narodne novine, br.53/95),Pravilnikom o lovostaji (Narodne novine,br. 65/01),Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o lovostaji (Narodne novine,br.127/04),Pravilnikom o lovočuvarskoj službi (Narodne novine,br.48/96),Pravilnikom o pasminama,broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (Narodne novine,br.48/96),Pravilnikom o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza (Narodne novine,br.52/05),Pravilnikom o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (Narodne novine,br.29/99),Zakonom o oružju (Narodne novine,br.20/97),Zakonom o dobrobiti životinja (Narodne novine,br.19/99),Zakonom o šumama (Narodne novine,br.52/90), Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine,br.162/03), te Stručnim podlogama za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,25. svibnja 1994. godine), Šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama i programom za gospodarenje privatnim šumama.

5

Kod razmatranja dosadašnjeg gospodarenja lovištem korišteni su dostupni podaci iz prethodnih lovnogospodarskih osnova, podaci iz Ureda za gospodarstvo i podaci iz Lovnog ureda o broju divljači, o broju i stanju lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata. Prilikom izrade lovnogospodarske osnove korištena je slijedeća literatura : - Kalendar flore Žumberačke gore (Forenbacher,1995) -Lovački priručnik (razni autori,1967.) -Lovstvo (Mustapić isuradnici,2004) - Osnove lovstva (Darabuš i Jakelić,2002.) -Pravilnik o sadržaju,načinu izrade i postupka donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN53/95) - Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 29/99), - Pravilnik o lovostaji (NN 65/01) - Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaji (NN 127/04) - Pravilnik o lovočuvarskoj službi (NN 48/96) - Pravilnik o pasminama,broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (NN 48/96) - Pravilnik o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza (NN 52/05) - Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike Hrvatske (Ministarstvo poljop. i šumarstva,1995) -Šumsko gospodarska osnova područja Republike Hrvatske s važnošću od 01.01.2006. do 31.12.2015. - Zakon o dobrobiti životinja (NN 19/99) - Zakon o lovu (NN 10/94,44/98) -Zakon o oružju (NN 20/97) -Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 65/94) -Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94) - Zakon o šumama (NN 52/90,76/93) -Zakon o vodama (NN 95/94) -Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94) - Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03)

6

2.0.PODACI O LOVIŠTU
2.1.Osnovni podaci o lovištu
Lovište broj 64. «Radatović» smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske,zapadni dio Žumberačkog gorja,a sjeverno i zapadno graniči sa Republikom Slovenijom.Lovište je dinarskog tipa. 2.1.1. Podaci iz akta o ustanovljenju lovišta 2.1.1.1.Opis granice lovišta Početna granica mjesto Kašt.Od početne točke,granica ide poljskim putem prema sjeveroistoku kroz kotu 432 do Malog jarka gdje skreće prema sjeveru kroz izvor Točak pa nastavlja poljskim putem prema istoku,pa zapadu presjecajući cestu Kordići-Magovci i dolazi do crkve Sv.Nikole.Tu skreće prema sjeveru kroz G. Badovince uz crkvu Sv.Ilije,kotu 717,gdje skreće prema zapadu putem kroz Zaglavicu i Slani dol te dolazi na spoj potoka Blate i Lasićka, tu skreće prema zapadu kroz Čemernik,Djedovac (kota 903) do Sv. Gere.Nastavlja dalje državnom granicom između R Hrvatske i R Slovenije prema zapadu i jugu,pa prema istoku do mjesta Ostriž i putem na početnu točku mjesto Kašt. 2.1.1.2.Površina lovišta i zemljovlasničko razmjerje a)Državno vlasništvo šume i šumsko zemljište 18.285 ha poljoprivredno zemljište 2.600 ha UKUPNO 20.825 ha b)Privatno vlasništvo šume i šumsko zemljište - ha poljoprivredno zemljište - ha UKUPNO - ha c)Ukupno lovište šume i šumsko zemljište 18.285ha poljoprivredno zemljište 2.600 ha UKUPNO 20.885 ha Površinu lovišta i zemljovlasničko razmjerje utvrdila je stručna komisija za ustanovljenje lovišta planimetriranjem dostupnih karata, a točnu površinu lovišta i zemljovlasničko razmjerje,katastar lovišta ustanovit će nadležni ured. Lovište ne obuhvaća:-površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov (naselja i građ.zemljište 300 m od naselja i druge javne površine-prometnice) u sveukupnoj površini od 500 ha. Granice lovišta obilježene su drvenim ili drugim prirodnim podlogama (tablama),na vlastitim nosačima,dimenzija ne manjih od 60x40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovišta,na mjestima utvrđenim u aktu o ustanovljenju lovišta.

7

LGO-1

ISKAZ
NAZIV 1 VRSTA 2 KULTURA 3 OBRASLO ŠUMSKO NEOBRASLO SVEUKUPNO: ORANICE ZEMLJIŠTE UNUTAR LOVIŠTA (ha)

POVRŠINA
ZEMLJOPOSJEDNIČKO RAZMJERJE 4 DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO 2 600 RIJEKE POTOCI UKUPNO KANALI i dr. JEZERA MOČVARE I BARE OSTALO UKUPNO AKUMULACIJE RETENCIJE OSTALO UKUPNO 20885 485 15 PODACI IZ AKTA O USTANOVLJENJU 5 PODACI IZ OSNOVE 6 18285 18285

18285

18285 600 600 1 250 1 250 700 700 50

LIVADE POLJOPRIVREDNO PAŠNJACI VIŠEGODIŠNJI NASADI neograđeni OSTALO SVEUKUPNO: PRIRODNE TEKUĆICE UMJETNE SVEUKUPNO:

2 600

VODE UNUTAR LOVIŠTA (ha)

PRIRODNE STAJAČICE UMJETNE

SVEUKUPNO: SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) GRAĐ. ZEMLJIŠTA I POVRŠINE DO 300 m OD NASELJA POVRŠINE JAVNE POVRŠINE (ceste i drugo) IZVAN POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE LOVIŠTA OGRAĐENI VIŠEGODIŠNJI NASADI OPISANE PRIVREDNI RIBNJACI GRANICOM (ha) OSTALO UKUPNO:

500

8

Mjesta obilježbe granice Granice lovišta se moraju obilježiti obavještajnim pločama na vidljivim mjestima uz javne prometnice,vodotoke i slične karakteristične točke na terenu.Ploče moraju biti na drvenim ili drugim prirodnim podlogama dimenzija ne manjih od 40x60cm sa natpisom: Zajedničko lovište broj 64 «RADATOVIĆ», te nazivom i logotipom ovlaštenika prava lova.Postavljanje na sljedećim mjestima: 1.Početna točka u mjestu Kašt 2.Sjecište granice lovišta i ceste Kordići-Magovci 3.Kota 903 Djedovac 4.Lom granice lovišta prema zapadu na drž.granici sa R Slovenijom (Sveta Gera) 5.Sjecište granice lovišta i drž.granice sa R Slovenijom u mjestu Ostriž 2.1.1.3.Namjena lovišta Namjena je lovišta prirodni uzgoj zdrave,otporne i normalno razvijene krupne divljači srednje do visoke trofejne vrijednosti,zaštita divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroz njega prolaze, te korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka. Osnovna je zadaća uzgojiti proizvodnu populaciju divljači uzimajući u obzir uvjete staništa, određeni stupanj intenzivnosti lovnog gospodarenja i snošljivosti šteta od divljači na šumskim i poljoprivrednim površinama,a koje uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zaštite i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači,te održanje biološke raznolikosti genofonda autohtonih vrsta.

2.2. Opis prirodnih značajki staništa
2.2.1.Orografske prilike

Lovište se nalazi u Karlovačkoj županiji u okolici grada Ozlja.Smješteno je uz državnu granicu sa Republikom Slovenijom, koja je ujedno i granica lovišta na sjeverozapadu,zapadu i najvećim dijelom na jugu.Istočna granica se proteže od Svete Gere na sjeveru do lokaliteta Mali Jarak na jugoistoku. Nepravilnog je poligonalnog oblika izduženo u pravcu istok-zapad. Teren je uglavnom brdskog karaktera,ispresjecan sa mnoštvo dolina,potoka i strmih bujičnih strana,sa različitim inklinacijama i ekspozicijama. Nadmorske visine zemljišta se kreću od 326 m na južnoj granici lovišta do 1178 m na krajnjoj sjevernoj točki lovišta. Prema uvjetima u kojima obitava divljač,lovište se nalazi u panonskom području (NN 61/94). 9

Sveukupne orografske prilike lovišta u pogledu lovnog gospodarenja mogu se ocijeniti kao zadovoljavajuće.

2.2.2. Hidrografske prilike U lovištu ima dosta manjih vodotoka i izvora razmještenih po cijelom terenu. Zbog rasporeda i količina oborina potoci i izvori su uglavnom tijekom cijele godine opskrbljeni sa vodom. Dio potoka i bujica je saniran,ali u razdobljima većih količina oborina dolazi do štetnih posljedica za tlo i divljač. Sveukupne hidrografske prilike u lovištu u odnosu na lovno gospodarenje mogu se ocijeniti kao dobre.

2.2.3. Klimatske prilike Lovište se nalazi u području koje se svrstava u zonu umjerene srednjoevropske klime.Po Köppenu se takav tip klime definira kao «umjereno topla kišna klima». Srednja godišnja količina oborina je od 900 do 1000 milimetara.Oborine su prilično ravnomjerno raspoređene tijekom cijele godine,a preko 60% ukupne količine oborina padne u vegetacijskom periodu godine od travnja do listopada. Svi meteorološki podaci navedeni u tabelama odnose se na razdoblje od 1987. do 1997.g. Srednja mjesečna i godišnja količina oborina prema podacima meteoroloških stanica ZagrebMaksimir i Jastrebarsko je slijedeća:
Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Oborine(mm )

I II III IV V VI 60 62 68 59 77 11 0

VII VIII IX X XI XII Godišnje 75 83 87 86 87 48 900

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka :
Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Temp.°C

I
0,4

II
0,6

III IV
5,7 10, 5

V
15, 1

VI
17, 8

VII VIII IX
20, 5 19,9 15, 6

X
10, 2

XI XII Godišnje
4,2 0,8 10,0

Srednja mjesečna i godišnja vrijednost relativne vlage u postocima :
Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Vlaga(% )

I 88

II 84

III 82

IV V 77 75

VI VII VIII IX X 74 73 77 81 83

XI XII Godišnje 86 88 82

10

Srednja mjesečni i godišnji broj ledenih dana :
Stanica/mjeseci Jastrebarsko/Srednji
broj ledenih dana (0-10 °C)

I 6, 2

II 6, 3

III 0, 7

IV V -

VI VII VIII IX X -

XI 0, 3

XII Godišnje 0,7 14,2

Snježni pokrivač je obično debljine od 30 do 40 cm, a snijeg se zadržava na tlu oko 40 dana.Prvi mraz može se očekivati između 17. listopada i 05. studenog,a zadnji između 14.ožujka i 19.travnja,dakle opasnost od mrazeva je velika. Topli dio godine,uvažavajući temperaturni prag od 6 °C za početak vegetacijskog razdoblja,traje 7 mjeseci, a hladni dio godine 5 mjeseci. Srednji godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 Beauforta i više) je 22,2 ,a vjetrovi se pojavljuju u razdoblju veljača-lipanj i najviše pušu iz sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Sveukupne klimatske prilike u lovištu u odnosu na lovno gospodarenje su dobre. 2.2.4. Edafski čimbenici
TEMELJNE ZNAČAJKE TALA

Prema teksturnoj građi tla spadaju u praškasto ilovasta do praškasto glinasto ilovasta,a prema mjerenoj efektivnoj dubini spadaju u osrednje duboka tla,umjereno topla i hladna tla.Hladna tla su pretežno livade i pašnjaci višeslojne,glinaste građe,gdje oborinske vode stagniraju te su pogodna za jelensku divljač. Prema stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima R.H. po riješenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva klasa:UP/I-323-04-/94-01/9 i Ur. broj:525-03-94-4 od 25.svibnja 1994.g. tla spadaju u grupu:umjereno podzolirana tla,jako podzolirana,brdske i planinske crnice i skeletoidna podzolirana tla i aluvijalna tla. Lovište br.64 prema PKH mj.1:50 000 zastupljeno je u 4 kartografske jedinice tala. TIPOVI TALA Osnovne fizikalne i kemijske značajke tala: 1.Koluvijalno karbonatno i nekarbonatna tla. Koluvijalna tla su varijabilnih pedofizikalnih svojstava.Tla se nalaze u podnožju padina i vrlo su često u dolinicama oglejena,porozna su s osrednjim kapacitetom za vodu i malim kapacitetom za zrak. 2.Smeđa tla i rendzine na tvrdim vapnencima i dolomitima. Geomorfologija dolomitnih područja je veoma specifična.Između dugih relativno uskih i strmih grebena i padina,uvučene su duboke,uske doline ili duboke ljevkaste vrtače.Dolomiti ovog gorja na pojedinim mjestima se eksploatiraju u građevne i ostale svrhe.Dobre su dreniranosti, ali vrlo male stjenovitosti. 11

3.Rendzine na dolomitima. Tlo je smeđe tipično i lesivirano na dolomitima-dominantno.Javlja se pretežno na brdskogorskom prostoru,a ponegdje i u nizini.Rendzine su plitko do srednje duboko tlo,dobre prirodne dreniranosti,s izrazito automorfnim načinom vlaženja,ilovasto do glinaste teksture,vrlo povoljne mrvičaste i stabilne strukture.Povoljni su vodno zračni odnosi s izrazito dobrom vododržnošću.Dobro su opskrbljeni s humusom. 4.Lesivirano tipično i akrično na vapnencu i dolomitu. Tla zbog nepovoljnog reljefa,odnosno nagiba imaju slabiji bonitet tla.Lesivirana tla su vrlo diferencirana,srednje duboka do duboka tla.Propusnost za zrak je često s umjereno malom provodljivošću.Tlo je sklono zbijanju,a zbog sklonosti pokorici su nepovoljna za nicanje osjetljivih kultura.Reakcija im je slabo do jako kisela.To su slabo do dosta humozna tla.

2.2.5.Biljne i druge zajednice
2.2.5.1.Šumske zajednice Iz tabele iskaza površina vidljivo je da u lovištu šumske površine zauzimaju oko 85% površine lovišta.Prema klasifikaciji ovo je područje vegetacijska zona ilirskih šuma hrasta i običnog graba Na nižim nadmorskim visinama strmi obronci obrasli su klimazonalnom zajednicom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) i ispresjecani su dubokim potočnim dolinama, a južno eksponirana termofilna staništa sa obilježjima submediteranske klime obrasla su šumom hrasta medunca i crnog graba (OstryoQuercetum pubescentis/ Horvat ). Glavni predstavnik više klimazonalne zajednice je brdska bukova šuma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat ) koja raste sve do najvišeg vrha Sv. Gere. Navedeni tipovi pripadaju samoniklim bjelogoričnim šumama , dok su crnogorične uzgojene pošumljavanjem u drugoj polovici prošlog stoljeća.Zbog velike razvedenosti reljefa i različitosti biološkog sastava, granica između vegetacijskih zona je vrlo difuzna. Šumske zajednice: 1. zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) 2. zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco-Carpinetum croaticum var.Fagus sylvatica/ Horvat ) 3. brdska bukova šuma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat) 4. zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/Horvat) 5. zajednica hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat ) 6.kulture bagrema i četinjača . Opis šumskih zajednica Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) , tipične sastojine razvijene su na blagim padinama i u potočnim dolinama.Zbog reljefnog položaja i svojstava, tlo je dobro opskrbljeno vodom,što omogućuje prisustvo mnogih biljnih vrsta.U sloju drveća prevladava kitnjak, s većim ili manjim učešćem bukve,a zastupljeni su još obični 12

grab,divlja trešnja,malolisna lipa,mliječ i dr..U sloju grmlja prisutni su klen,lijeska,drijen,pavitina,a u prizemnom sloju nalazimo trepavičasti šaš,velecvijetni crijevac,lazarkinja,ljubičica,plućnjak i dr. Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco-Carpinetum croaticum var.Fagus sylvatica/ Horvat ) dolazi na raznim ekspozicijama,a bogata je po broju vrsta. U sloju drveća prevladava kitnjak,bukva i grab,pojedinačno s javorom,trešnjom,lipom i dr.. U sloju grmlja su lijeska,drijen,kurika,likovac i dr., a prizemno nalazimo bekicu, livadnu urodicu,pjegasti kozlac i dr. Brdska bukova šuma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat) nadovezuje se na zonu kitnjakovih i grabovih šuma,a proteže se do najviših vrhova,gdje ima zaštitni karakter. Osim bukve pojavljuju se još cer, mliječ i gorski javor, obični i crni grab,jasen,brijest,jarebika,mukinja i dr. U sloju grmlja su širokolisna kurika,drijen,likovac,božikovina,bazga, a prizemno su prisutni bazofilni elementi. Zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/Horvat) je izrazito acidofilna te raste na južnim položajima,a kitnjak i kesten rastu u podjednakom omjeru.Sloj grmlja je vrlo oskudan,a prizemno nalazimo vrijes,poljska urodica,brdska graholika i dr. Zajednica hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat ) je smještena na plitkim,,južnim,termofilnim tlima najčešće povrh rendzina.Ima veliko zaštitno značenje jer je vezana uz tople strme padine.Od drveća još nalazimo cer,crni jasen i mukinju,a od grmlja tu su drijen,hudika,kalina i žutika, a prizemno obični bljušt. Kulture bagrema i četinjača.Prekomjernom sječom hrasta kitnjaka i bukve,bagrem se intenzivno širi zauzimajući sve veće površine stvarajući bagremove šume koje su dosta prozračne i rijetke s gustim slojem grmlja, kao što su lijeska,svib,glog,likovac i dr., a prizemno nalazimo kupinu,šumaricu,šafran,visibabu i crni trn. Četinjače se nastavljaju na snažno izražen vegetacijski pojas gorskih bukovih šuma.To su manje površine jele, smreke i ariša, a u sloju grmlja rastu likovci,crvena bazga,,božikovina,kurika i dr. Sve nabrojene šumske zajednice obiluju raznolikošću vrsta u svim etažama,a razlikuju se prema svom uzgojnom obliku i starosti,te se iskazuju kao vrlo povoljni činitelji kada govorimo o lovnom goospodarenju,jer bogat biljni pokrov osigurava divljači hranu,a šuma im pruža zaklon.U zimskom kritičnom periodu manjak prirodne ishrane dodatno se nadoknađuje hranom koja se stavlja u hranilišta.

2.2.5.2. Livadne i pašnjačke vegetacije U lovištu su zastupljena tri tipa livada:nizinske smještene uz potoke-vlažne i najkvalitetnije, prijelazne-s jakim nagibima i planinske-iznad 500 m/nv, isto vlažne sa blagim nagibom terena,a sva tri tipa livada i pašnjaka pogoduju ishrani jelenske divljači, naročito zbog napuštanja tradicionalnog načina ispaše stoke,tako da divljač ima dodatni mir u lovištu. 13

2.2.5.3.Vegetacije polja Od poljoprivrednih kultura prevladava krumpir,grah,zob,djetelina i manjim dijelom kukuruz,a višegodišnji nasadi su zastupljeni voćkama i to uglavnom jabuke,šljive i kruške.U obradi poljoprivrednih površina- oranica upotrebljava se mehanizacija bez upotrebe plašila za divljač,a gnojenje se vrši stajskim gnojem i djelomično umjetnim gnojivom.Pesticidi se upotrebljavaju u količinama propisanim naputkom o upotrebi i načinu korištenja, a najčešće u proizvodnji zobi i krumpira.

2.2.6. Infrastruktura Naselja u lovištu ima dvadesetak,a razmještena su uglavnom u srednjem i južnom dijelu, dok su sjeverni i zapadni dio lovišta gotovo bez naselja.Naselja su djelomično povezana asfaltiranim prometnicama,a dijelom makadamskim cestama.U lovištu nema većih infrastrukturnih kompleksa, a raspored naselja i prometnica ima podnošljiv utjecaj na lovno gospodarenje svim vrstama divljači. 2.2.7. Antropogeni utjecaji Manji dio lovišta zauzimaju poljoprivredne površine koje se uglavnom obrađuju ekstenzivno.Ostali dio lovišta je pod šumskim površinama i do remećenja mira dolazi samo prilikom sječe i izvlačenja drvne mase,te u sezoni branja šumskih plodova.Oko naselja ima nekontroliranog prisustva pasa i mačaka.S obzirom na mali broj stanovništva,a koje je uglavnom starije životne dobi,ukupni antropogeni utjecaji imaju podnošljiv učinak na lovno gospodarenje svim vrstama divljači.

2.3. Vrste i broj divljači i životinjske vrste koje u lovištu obitavaju
Na temelju akta o ustanovljenju lovišta,a u skladu sa značajkama staništa, u lovištu se prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati one vrste divljači koje su prikazane u ovom poglavlju.Stanje broja i vrste divljači koje obitavaju u lovištu utvrđeno je prebrojavanjem po propisanoj metodologiji,te opažanjem,praćenjem i procjenom,te metodom uzoraka i identificiranjem.Brojno stanje sezonskih i prolaznih vrsta utvrđivatiće se svake godine po njihovom dolasku u lovište.Istim načinom utvrđena je i starosna i trofejna struktura krupne divljači.

14

Temeljom Zakona o lovu i članka 6. i 7. Pravilnika o sadržaju,načinu izrade i postupku donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, divljač je razvrstana kako slijedi: 2.3.1. Glavne vrste divljači 2.3.1.1.Krupna divljač Jelen obični (Cervus elaphus) 338 grla Srna obična (Capreolus capreolus) 270 grla Svinja divlja (Sus scrofa) 50 grla 2.3.1.2.Sitna divljač Zec obični (Lepus europaeus) 2.3.2.Ostale vrste divljači Divljač koja prirodno obitava na zemljištu,a ne ubraja se u glavne vrste,već u ostale vrste divljači u lovištu,prema načinu migracije razvrstava se u :stalne vrste, sezonske vrste (selice stanarice i selice zimovalice),povremene vrste i prolazne vrste u ovom lovištu: Stalne vrste Jazavac (Meles meles) 30 krzna Kuna bjelica (Martes foina) 60 krzna Kuna zlatica (Martes martes) 20 krzna Lisica (Vulpes vulpes) 35 krzna Puh (Glis glis) 100 krzna Tvor (Mustela putorius) 12 krzna Mačka divlja (Felis silvestris) 4 krzna Svraka (Pica pica) 60 kljunova Šojka kreštalica (Garrulus glandarius) 40 kljunova Sezonske vrste Selice stanarice Golub divlji (Columba livia) Golub grivnjaš(Columba palumbus) 15 240 repova

Selice zimovalice Šljuka šumska (Scolopax rusticola) 2.3.3.Druge životinjske vrste Sisavci Lasica velika (Mustela erminea) Vjeverica obična (Sciurus vulgaris) Ptice Ćuk (Otus scops) Grlica (Streptopelia turtur) Gavran (Corvus corax) Sova šumska (Strix aluco) Škanjac (Buteo buteo) Vjetruša (Falco tinnunculus) Tijekom proljetnih i jesenskih seoba kroz lovište prolazi većina ptica močvarica koje gnijezde na sjeveru evropskog kontinenta. Znatan je i broj ptica pjevica: kos,crvendać,sjenice,vrapčarke,slavuj,svračak, palčić i dr.

16

2.4.Opis tehničke opremljenosti lovišta
2.4.1. Lovnogospodarski objekti

Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači:

objekt
hranilište za jelensku divljač solište za jelensku divljač skladište za hranu

količina
42 kom 83 kom 2 kom

2.4.2.Lovnotehnički objekti Lovnotehnički objekti namijenjeni su lovu i korištenju divljači:

objekt
visoke čeke zatvorene visoke čeke otvorene osmatračnice

količina
50 kom 50 kom 5 kom

17

3.0.Gospodarenje s divljači i lovištem
3.1.Dosadašnje gospodarenje 3.1.Rezultati na uzgoju,zaštiti,lovu i korištenju divljači Analizirajući i uspoređujući podatke iz lovnogospodarske osnove donijete za razdoblje od 1995.g. do 2005. g. vidljivo je da je lovištem br. 64 gospodarilo Općinsko lovačko društvo «Lisica» Radatovići u skladu s njihovim odredbama. Prema popisu LGO 2000. g. matični fond jelenske divljači je iznosio 338 grla,sa godišnjim odstrijelom od 56 grla (28M+28Ž),od toga je jedno grlo bilo u brončanoj medalji Planirani matični fond 2005. g. je trebao imati ukupno 376 grla,a iznosio je 338 grla , što je 90% od planiranog kapaciteta. Ostale vrste divljači Ostale vrste lovne divljači odstreljivane su u primjerenom broju tako da se ne ugrožava njihov biološki opstanak u lovištu. Godišnja prihrana divljači u lovištu Za potrebe prehrane divljači nabavljene su dodatne količine neophodne hrane prema planu i stvarnim potrebama divljači. 3.1.2. Štete od divljači U cilju prevencije, vlasnicima poljoprivrednih kultura su uz potrebnu edukaciju dijeljeni repelenti.Sve prijavljene,verificirane i procjenjene štete na poljoprivrednim kulturama su uredno novčano nadoknađene. 3.1.3. Radovi na uređenju staništa Na temelju izvješća vidljivo je da su provedene sve planirane mjere uređenja. 3.1.4. Briga o životinjskim vrstama U proteklom razdoblju u okviru uobičajenih aktivnosti je vođena briga i o ostalim životinjskim vrstama.Poštivani su svi postojeći programi u pogledu zaštite i osiguranja uvjeta za normalnu reprodukciju i opstanak u lovištu.

18

3.2. Smjernice budućeg gospodarenja
Opće smjernice uzgoja krupne i sitne divljači U narednom razdoblju je cilj gospodarenja lovištem broj 64 «Radatovići» u što kraćem vremenskom periodu uzgojiti odgovarajući broj zdrave i kvalitetne visokotrofejne divljači u skladu s prirodnim mogućnostima staništa i propisima Lovnogospodarske osnove,a da pri tome štete na poljoprivrednim kulturama budu podnošljive.Istovremeno je cilj lovnog gospodarenja očuvanje i zaštita prirodnih resursa i održavanje biološke i ekološke ravnoteže staništa s osobitom pozornošću na divljač kao sastavni element ukupne biocenoze. Posebna briga će biti na prihrani krupne divljači tijekom godine,sa svrhom sa se zadrže u lovištu i da se umanje štete na poljoprivrednim i šumskim kulturama.Vršiti će se redovito sanitarni,zatim uzgojni,a tek onda redovni odstrijel uz dužnu brigu očuvanja omjera spolova 1:1. Prirodna populacija sitne divljači će se zaštititi do ekonomske opravdanosti.Izgraditi će se i održavati dovoljan broj lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata. Način bonitiranja lovišta Bonitiranjem lovišta utvrđuje se najveći mogući broj divljači koja se može uzgajati u lovištu, koji ne remeti prirodne odnose staništa i divljači. Bonitiranje lovišta obavlja se u skladu s uputstvima za svaku vrstu divljači koja u lovištu od prirode obitava odnosno koja se prvenstveno uzgaja ili koja će se uzgajati. Mogući broj divljači za koju ne postoje upustva za bonitiranje kao i životnjskih vrsta, utvrđuje se procjenom. Bonitiranje lovišta izvršeno je temeljem Stručne podloge Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,Zagreb1994. godine. U skladu s navedenim uputama i podlogama koristiti će se niže navedeni tabelarni prikaz ekoloških čimbenika i boniteta za krupnu divljač:

Vrsta osnovnog faktora 1. hrana i voda 2.vegetacija 3. kvaliteta tla 4. mir u lovištu 5. opća prikladnost lovišta UKUPNO:

Vrijednost osnovnog faktora 8-25 7-20 8-15 6-15 11-25 40-100

Pregled boniteta I bonitet (vrlo dobar) II bonitet (dobar) III bonitet (srednje dobar) IV bonitet (slab)

Bodovi >75 61-75 51-60 40-50 19

Opće smjernice zaštite divljači

Divljač će se u lovištu štititi redovitom prihranom te osiguranjem mira,a napose poboljšanjem staništa.Prilikom rada na polju treba tražiti primjenu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima.Uspostaviti će se stalna lovočuvarska služba od najmanje jednog lovočuvara.Dlakavi i pernati predatori će se održavati na propisanoj i optimalnoj brojnosti,kako bi vršili svoju sanitarnu funkciju.U lovu će se koristiti samo radno ispitani psi. Primjena vaterinarskih, sanitarnih, preventivnih i dijagnostičkih mjera je svrha zaštite zdravlja divljači pa tako ujedino i zaštite zdravlja ljudi. Osim navedenog bitne su djelatnosti u inspekcijskom nadzoru, primjena profilaktičkih mjera, te kontrola obrade, prerade i prometa divljači i njenih dijelova. U očuvanju staništa i poboljšanju uvjeta za uzgoj divljači važno je redovito poduzimanje slijedećih mjera: - čuvanje lovišta; - suzbijanje nezakonitog lova; - održavanje broja predatora u optimalnom broju; - smanjivanje broja divljači odnosno predatora koji čine štetu na podnosiv broj; - uklanjanje pasa i mačaka skitnica; - provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostičkih i drugih higijenskozdravstvenih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta; - spašavanje divljači od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, požar i dr.); - osiguranje mira u lovištu; - poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili uporabe kemijskih i drugih sredstava; - uređenje i održavanje izvora, zdenaca i pojila te uređenje i osiguranje prirodnih prostora gdje se zadržava voda; - osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta; - provođenje mjera propisanih međunarodnim ugovorima o zaštiti migratornih vrsta. • kod uređenja lovišta voditi računa da je divljači osigurana raznovrsna hrana sa svim potrebnim bjelančevinama,ugljikohidratima,mastima,vitaminima i mineralima •pri osmatranju divljači pažljivo procijeniti starosnu strukturu,trofejnu vrijednost,fizičku i rasplodnu kondiciju •vršiti stalnu kontrolu zdravstvenog stanja divljači •kod bolesnih jedinki izvršiti pregled (ako je moguće) i provesti terapiju •sve lešine potrebno je odmah ukloniti zakapanjem ili slanjem u kafileriju •ukoliko se radi o svježoj lešini potrebno ju je poslati na laboratorijske pretrage radi saznanja uzroka uginuća •uz zakapanje lešine sprovesti i mjere dezinfekcije alata i okoliša Ukoliko je potrebno utvrditi uzrok uginuća krupne divljači tada se na pretragu šalju pojedini organi i to:pluća sa srcem i jetra u dvostrukoj plastičnoj vrećici,želudac i crijeva u zasebnoj dvostrukoj vrećici,slezena i maternica isto u zasebnoj vrećici.Ako je pronađen kožni parazit treba ga staviti u staklenu bočicu sa 70%-tnim alkoholom. Lešine sitne divljači treba slati cijele upakirane u dvostruku plastičnu vrećicu. 20

3.2.1. Jelen obični
3.2.1.1 Cilj gospodarenja LGO-2

SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA
VRSTA DIVLJAČI NAMJENA LOVIŠTA CILJ LOVNOG GOSPODARENJA METODA (NAČIN) UZGOJA OMJER SPOLOVA (M:Ž) GOSPODARSKA STAROST (samo za krupnu divljač) DOBNA STRUKTURA (samo za krupnu divljač) BONITET LOVIŠTA LOVNOPRODUKTIVNA POVRŠINA BROJ DIVLJAČI NA 100 ha LPP KOEFICIJENT PRIRASTA (na koji fond se odnosi) JELEN OBIČNI UZGOJ JELENSKE DIVLJAČI UZGOJ ZDRAVE DIVLJAČI SREDNJE DO VISOKE TROFEJNE VRIJEDNOSTI PRIRODNI NAČIN UZGOJA 1:1 12 GODINA
Pomlatka Mladih Srednjih Zrelih 40% 30% 20% 10% M Pomlatka Mladih Srednjih Zrelih 40% 30% 20% 10% Ž

II (drugi) 12500 ha 3 GRLA 0,5 - NA BROJ KOŠUTA STARIJIH OD DVIJE GODINE

GOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA 376 grla (normalno brojno stanje) LOVNOGOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA 376 MF+56 P=432 GRLA

21

Gospodarenje treba biti usmjereno prvenstveno na očuvanje postojeće populacije i podizanje brojnosti do matičnog fonda te uspostave normalne starosne i spolne strukture.Cilj je normalno brojno stanje,dobna trofejna struktura i zdrava populacija. Brojnost mora biti takva da se očuva biološka i ekološka ravnoteža prirodnog staništa.Populacija je otporna na bolesti i negativne klimatske utjecaje.Jeleni su skloniji migraciji nego košute i telad,te je potrebno u cilju zadržavanja cijele populacije u lovištu osigurati mir prehranom divljači tijekom cijele godine, koja divljači osigurava dovoljne količine hrane i vode izlaganjem u objektima, te uređenjem zemljišta za proizvodnju hrane i zadržavanje vode. Ova divljač će se uzgajati u omjeru spolova 1:1 .Gospodarska starost za jelensku divljač je 12 godina,pa se na osnovu toga utvrđuje i dobna struktura: •mladunčad-divljač stara od 01. travnja do 31. ožujka sljedeće godine •pomladak-jeleni u starosti između 1. i 2. godine •mlada grla-jeleni stari od 3-5 godina •srednjedobna grla-divljač stara od 6-8 godina •zrela grla-devet i više godina starosti •ženska grla:mladunčad,pomladak i rasplodne košute-grla starija od dvije godine Od ukupne populacije nastojati će se postići slijedeće učešće u starosnim razredima: POMLADAK oko 40% muški ženski 75 75 MLADI oko 30% muški ženski 56 56 SREDNJI oko 20% muški ženski 38 38 ZRELI oko 10% muški ženski 19 19

3.2.1.2. Bonitiranje lovišta za jelensku divljač Na temelju prethodnih poglavlja i raspoložive dokumentacije,te detaljnog obilaska terena obavljeno je bonitiranje lovišta za jelensku divljač kako je prikazano u tablici: Osnovni čimbenici lovišta 1.hrana i voda 2.vegetacija 3.kvaliteta tla 4.mir u lovištu 5.opća prikladnost lovišta Ocjena čimbenika zadovoljava zadovoljava zadovoljava dobar vrlo dobra UKUPNO: Bodovi 15 12 10 15 18 70

Lovište broj 64 «Radatovići» s ukupnom ocjenom osnovnih čimbenika od 70 bodova uvrštava se u II (drugi) bonitetni razred.

22

Hrana i voda Hrane i vode u lovištu ima dovoljno tijekom cijele godine.Lovište obiluje zapuštenim obradivim zemljištem obraslim kupinom i korovom,livadama,te šumskim sastojinama potpunog i nepotpunog sklopa sa dobro razvijenim slojem grmlja i dovoljnim učešćem drvenastih biljki,što osigurava dosta hrane u ispaši i brstu tijekom cijele godine Vegetacija Vegetaciju u lovištu sačinjavaju površine pod šumama hrasta kitnjaka,bukve i graba,te djelomično johe uz vodotoke.Raspored dobnih razreda je povoljan i osigurava zaklon divljači tijekom cijele godine.Grmlja lijeske i gloga,kao i travne smjese na livadama ,prosjekama i uz vodotoke ima dovoljno. Kvaliteta tla Tla u lovištu spadaju u lesivirana,mineralno-karbonatna,umjereno podzolirana do podzolirana i mineralno močvarna,tako da ima dovoljno oborinskih voda koje se duže zadržavaju na tlu. Mir u lovištu Naselja su mala i smještena uz rubne dijelove lovišta,stanovništvo se poljoprivredom bavi ekstenzivno uz malo korištenje poljoprivrednom mehanizacijom.Prometnice nisu previše frekventne i ne ometanju migraciju divlači.Sječa šume i iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda ne remeti mir u lovištu. Opća prikladnost lovišta Opća prikladnost se odnosi na međusobni odnos duljine granica polja i ukupne duljine granice lovišta,površine livada,klimu i konfiguraciju terena te je ocjenjena kao vrlo povoljna.

23

Lovnoproduktivne površine Lovnoproduktivne površine (LPP) nekog lovišta su dijelovi lovišta na kojima divljač ima prirodne uvjete za opstanak i razmnožavanje,a na kojima ju lovnim gospodarenjem uzgajamo,zaštićujemo i koristimo. KULTURA Ukupno ha Državno Privatno Livade i pašnjaci Oranice Državno privatno Šume 18285 1950 100 550 POVRŠINA (ha) Za obračun 16742 1950 100 550

1. i zadnji dobni razred

% 70

LPP (ha) 11720

1543

30 585 30 30 30 165 UKUPNO: 12500

Od ukupne površine šume odbijene su površine prvog i zadnjeg dobnog razreda i one ne ulaze u obračun. Gospodarski kapacitet lovišta Bonitiranjem je utvrđeno da je lovište II (drugi) bonitetni razred za jelensku divljač,moguć je i obavezan uzgoj u broju od tri grla na 100 ha LPP,odnosno 376 grla u matičnom fondu na utvrđenu lovnoproduktivnu površinu od 12500 ha.Prirast će se obračunavati sa 0,5 grla po košutama starijim od dvije godine,što iznosi 56 grla.Iz toga proizlazi da je izračunati lovnogospodarski kapacitet lovišta 432 grla. LPP ha 12500 Bonitetni razred Broj grla 100 ha II 3 na Bonitetni matični fond 376 Omjer spolova 1:1

24

3.2.1.3.Brojnost divljači i razvoj fonda divljači VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2005.-31.ožujka 2006.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZG. DIV. LOV ISPUŠ TENA OTPAD DIVL. ODSTREL OBAVLJENI HVATANJE OTPAD UKUPNO ODSTU-PANJA +-% OBRAZLOŽENJE 24 24 53 53 48 48 30 30 15 15 170 170 340 1 1 15 15 3 3 4 4 1 1 24 24 48 25 25 68 68 51 51 34 34 16 16 194 194 388 25 25 25 25 50 51 51 34 34 16 16 101 101 202
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 68

Ž
6 68

M
7 51

Ž
8 51

M
9 34

Ž
10 34

M
11 16

Ž
12 16

M
13 169

Ž
14 169

SVEUKUP NO (grla) 15 338

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

PLANIRANI

24

24

85

85

36

36

25

25

170

170

340

25

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2005. do 31.ožujka 2006. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 40 800 122 400 40 800 680

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 12 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 10 1 15 1 1 10 10 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 10 2 20 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2005. do 31.ožujka 2006.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

10 1

26

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2006.-31.ožujka 2007.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZG. DIV. LOV ISPUŠ TENA OTPAD DIVL. ODSTREL OBAVLJENI HVATANJE OTPAD UKUPNO ODSTU-PANJA +-% OBRAZLOŽENJE 35 35 18 18 73 73 30 30 20 20 176 176 352 1 1 6 6 12 12 6 6 5 5 30 30 60 36 36 24 24 85 85 36 36 25 25 206 206 412 36 36 36 36 72 85 85 36 36 25 25 146 146 292
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 24

Ž
6 24

M
7 85

Ž
8 85

M
9 36

Ž
10 36

M
11 25

Ž
12 25

M
13 170

Ž
14 170

SVEUKUP NO (grla) 15 340

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

PLANIRANI

35

35

66

66

45

45

30

30

176

176

352

27

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2006. do 31.ožujka 2007. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 42 240 126 720 42 240 704

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 12 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 10 1 15 1 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 20 3 35 1 1 10 20 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2006. do 31.ožujka 2007.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

10 1

20 1

28

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2007.-31.ožujka 2008.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZG. DIV. LOV ISPUŠ TENA OTPAD DIVL. ODSTREL OBAVLJENI HVATANJE OTPAD UKUPNO ODSTU-PANJA +-% OBRAZLOŽENJE 33 33 33 33 54 54 33 33 28 28 181 181 362 2 2 2 2 12 12 12 12 2 2 30 30 60 35 35 35 35 66 66 45 45 30 30 211 211 422 35 35 35 35 70 66 66 45 45 30 30 141 141 282
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 35

Ž
6 35

M
7 66

Ž
8 66

M
9 45

Ž
10 45

M
11 30

Ž
12 30

M
13 176

Ž
14 176

SVEUKUP NO (grla) 15 352

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

PLANIRANI

33

33

69

69

40

40

39

39

181

181

362

29

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2007. do 31.ožujka 2008. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 43 440 130 320 43 440 724

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 14 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 6 15 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 30 4 50 2 1 10 30 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2007. do 31.ožujka 2008.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

10 1

30 2

30

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2008.-31.ožujka 2009.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZG. DIV. LOV ISPUŠ TENA OTPAD DIVL. ODSTREL OBAVLJENI HVATANJE OTPAD UKUPNO ODSTU-PANJA +-% OBRAZLOŽENJE 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376 1 1 3 3 9 9 10 10 7 7 30 30 60 37 37 33 33 69 69 40 40 39 39 218 218 436 37 37 37 37 74 69 69 40 40 39 39 148 148 296
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 33

Ž
6 33

M
7 69

Ž
8 69

M
9 40

Ž
10 40

M
11 39

Ž
12 39

M
13 181

Ž
14 181

SVEUKUP NO (grla) 15 362

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

PLANIRANI

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

31

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2008. do 31.ožujka 2009. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 6 10 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 36 4 65 2 1 10 40 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2008. do 31.ožujka 2009.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

10 1

40 3

32

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2009.-31.ožujka 2010.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZG. DIV. LOV ISPUŠ TENA OTPAD DIVL. ODSTREL OBAVLJENI HVATANJE OTPAD UKUPNO ODSTU-PANJA +-% OBRAZLOŽENJE 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376 2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 36

Ž
6 36

M
7 70

Ž
8 70

M
9 40

Ž
10 40

M
11 42

Ž
12 42

M
13 188

Ž
14 188

SVEUKUP NO (grla) 15 376

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

PLANIRANI

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

33

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2009. do 31.ožujka 2010. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 8 75 2 1 50 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2009. do 31.ožujka 2010.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

50 1 4

34

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2010.-31.ožujka 2011.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI 2 PLANIRANI 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 36

Ž
6 36

M
7 70

Ž
8 70

M
9 40

Ž
10 40

M
11 42

Ž
12 42

M
13 188

Ž
14 188

SVEUKUP NO (grla) 15 376

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

ODSTU-PANJA

OBAVLJENI

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

36

36

30

30

60

60

30

30

32

32

188

188

376

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

35

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2010. do 31.ožujka 2011. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 83 2 1 50 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2010. do 31.ožujka 2011.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

50 1 5

36

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2011.-31.ožujka 2012.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI 2 PLANIRANI 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 36

Ž
6 36

M
7 70

Ž
8 70

M
9 40

Ž
10 40

M
11 42

Ž
12 42

M
13 188

Ž
14 188

SVEUKUP NO (grla) 15 376

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

ODSTU-PANJA

OBAVLJENI

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

36

36

30

30

60

60

30

30

32

32

188

188

376

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

37

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2011. do 31.ožujka 2012. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 83 2 1 50 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2011. do 31.ožujka 2012.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

50 1 6

38

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2012.-31.ožujka 2013.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI 2 PLANIRANI 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 36

Ž
6 36

M
7 70

Ž
8 70

M
9 40

Ž
10 40

M
11 42

Ž
12 42

M
13 188

Ž
14 188

SVEUKUP NO (grla) 15 376

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

ODSTU-PANJA

OBAVLJENI

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

36

36

30

30

60

60

30

30

32

32

188

188

376

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

39

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2012. do 31.ožujka 2013. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 83 2 1 50 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2012. do 31.ožujka 2013.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

50 7

40

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2013.-31.ožujka 2014.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI 2 PLANIRANI 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 36

Ž
6 36

M
7 70

Ž
8 70

M
9 40

Ž
10 40

M
11 42

Ž
12 42

M
13 188

Ž
14 188

SVEUKUP NO (grla) 15 376

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

ODSTU-PANJA

OBAVLJENI

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

36

36

30

30

60

60

30

30

32

32

188

188

376

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

41

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2013. do 31.ožujka 2014. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 83 2 1 50 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2013. do 31.ožujka 2014.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

50 7

42

VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2014.-31.ožujka 2015.

LGO-3

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI
DOBNA STRUKTURA FONDOVI
1 MATIČNI FOND (Stvarno stanje) OSNOVNI (rasplodni) FOND 2 PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI 2 PLANIRANI 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452 38 38 38 38 76 70 70 40 40 42 42 152 152 304
MLADUNČ AD (grla) POMLADAK (grla) MLADI (grla) SREDNJI (grla) ZRELI (grla) UKUPNO (grla)

M
3

Ž
4

M
5 36

Ž
6 36

M
7 70

Ž
8 70

M
9 40

Ž
10 40

M
11 42

Ž
12 42

M
13 188

Ž
14 188

SVEUKUP NO (grla) 15 376

LOV

FOND NAKON LOVA (Fond prijelaza) PRIJELAZ

ODSTU-PANJA

OBAVLJENI

PLANIRANI OSTVARENI PLANIRANI OSTVARENI

36

36

30

30

60

60

30

30

32

32

188

188

376

36

36

70

70

40

40

42

42

188

188

376

43

LGO-5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI
LOVNA GODINA (razdoblje) PRIHRANA (kg) VRSTA HRANE PLANI RANO OST VAR ENO
4

PREHRANA (ha) ODSTU PANJA +- OBRAZ % LOZENE
5 6

VRSTA NASADA

PLANI RANO

OSTVA RENO

ODSTU PANJA

(kg)
1 01.travnja 2014. do 31.ožujka 2015. 2 Zrnata Sočna Kabasta Sol 3 45 120 135 360 45 120 752

(ha)
7 kukuruz zob Topinambur Uređivanje Pašnjačkih površina 18 8 9

+10

OBRA ZLOŽ ENJE 11

NA PO ME NA

12

LGO-6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA
LOVNA GODINA (razdoblje) LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI VRSTA OBJEK TA JED. MJERE PLANI RANO 4 IZGRADNJA OSTVAR ODSTUPANJA ENO OBRA +ZLOŽ % ENJE 5 6 7 PLANI RANO 8 42 4 83 2 1 50 ODRŽAVANJE OSTVAR ODSTUPANJA ENO +- OBRAZ LOŽENJE NAPOME NA

%
10

1 01. travnja 2014. do 31.ožujka 2015.

2 Hranilište Silažni stol Solište Skladište za hranu Kukuruzara Visoka Čeka Ograde Visoki zasjed Lovačke staze

3 Kom. Kom. Kom Kom Kom Kom m Kom km

9

11

12

50 7

44

3.2.1.4. Prihrana i prehrana jelenske divljači Prihrana je dodatna zimska ishrana koja se daje jelenskoj divljači u otežanim vremenskim uvjetima u cilju lakšeg preživljavanja i normalnog funkcioniranja divljači,a morala bi započeti oko 15. studenog,kojom prilikom se treba pridržavati sljedećih uvjeta: •hrana za jelensku divljač ne smije se izlagati na zemlju •hranu treba izlagati u istim vremenskim razmacima,pri čemu treba paziti da objekti za prihranu ne budu prazni više od tri dana •siliranu i ostalu kabastu hranu koja se lako kvari ili je sklona smrzavanju treba davati samo u dnevnim količinama •kukuruz u zrnu i klipu izlagati samo u krajnjoj nuždi •kabasta hrana mora biti zbog probavnog trakta jelenske divljači-preživači, svakodnevno dostupna •omjer sočne i zrnate hrane mora biti najmanje isti,a bilo bi optimalno 2:1 u korist sočne hrane. Od kabaste hrane treba izlagati suho sijeno,kvalitetnu djetelinu i silažu cijele stabljike kukuruza,kojoj se može dodati 10% pivskog tropa jer je bogat mineralima.Treba izbjegavati sijeno sa kiselih i poplavnih livada,jer ga divljač nerado konzumira. Potrebno je pažljivo odabrati mjesto za postavljanje lovnogospodarskih objekata,kojom prilikom treba uzeti u obzir: •da lovnogospodarski objekti nisu blizu glavnih prometnica,mrazišta,nepregledna ili mjesta izložena udarima vjetrova •treba odabrati takva mjesta gdje se divljač u doba prihrane najradije zadržava •mora biti omogućen pristup lovnogospodarskim objektima i u najtežim zimskim uvjetima zbog dostave hrane • lovnogospodarski objekti se ne smiju postaviti u blizinu I dobnog razreda šume ili šume u fazi obnove. Broj dana prihrane 120 120 120 Vrsta hrane Kabasta hrana Sočna hrana Zrnata hrana Normativ 1 kg/dan/grlo 1 kg/dan/grlo 1 kg/dan/grlo

U lovištu treba napraviti solišta,vodeći računa da jelenska divljač ne dolazi izravno do soli,već samo neizravno-lizanjem drveta.Normativ,odnosno godišnje potrebe divljači za soli su 2 kg po grlu.

45

Lov jelenske divljači Jelensku divljač loviti će se dočekom sa zemlje ili zaklonice i visoke čeke,privozom zaprežnim kolima (zabranjeno je pucati s kola!), a jelena za vrijeme rike vabljenjem.Odstrel se obavlja lovačkim puškama risanicama.Najmanji dozvoljeni kalibar je 7 mm. Po čl. 10 Pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 29/99):kod odstrjela krupne divljači, sudionici lova mogu rabiti lovačko oružje s užljebljenim cijevima i naboje uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi: Najmanja Najveća Najmanja dopuštena kinetička dopuštena dopuštena Vrsta divljači energija daljina težina zrna zrna na 100 m strijeljanja (grama) (džula) (metara) jelen, jelen lopatar 2.500 8,20 150 i divlje svinje Treba uzeti u obzir sve vrste odstrela: •uzgojni odstrel •sanitarni odstrel •redukcioni odstrel •trofejni odstrel. Najveća dozvoljena daljina strijeljanja iznosi 200 metara,osim za ranjenu divljač.Zabranjuje se odstrel starih košuta koje vode krdo,a obavezno se odstreljuje stara košuta,koja je zimi sama van krda.Svako odstreljeno grlo se važe i unosi u evidenciju.Važe se bez glave,nogu odrezanih u zapešćajnim i skočnim zglobovima,te ponutrica.

3.2.1.5. Mjere zaštite divljači Potrebno je redovito tražiti i uklanjati žičane zamke uz rub šume,živice,poljoprivredne kulture i drugim sličnim mjestima.Divljači je potrebno osigurati mir u lovištu.Redovito uklanjati pse i mačke lutalice.Osigurati svakodnevnu kontrolu lovišta putem lovočuvarske službe u svrhu suzbijanja mogućeg krivolova,te uspostaviti učinkovitu suradnju s nadležnom policijskom upravom.Potrebno je postaviti prometne znakove »divljač na cesti» na frekventnijim prometnicama.Potrebno je provesti preventivne, kurativne, laboratorijskodijagnostičke i druge higijensko-zdravstvene mjere u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta.

Bolesti jelenske divljači 46

BEDRENICA (ANTHRAX) Bedrenica je septikemijska zarazna bolest različitih vrsta domaćih i divljih životinja, ali i ljudi (zoonoza). U nas je bedrenica ograničena na nizinske, nepropusne ili poplavne terene, tzv. bedrenične distrikte,a uzrok je gram-pozitivna, aerobna, negibljiva, sporulirajuća bakterija Bacillus anthracis. B. anthracis tvori toksine in vivo i na posebnim podlogama. Postoje sojevi različite virulencije. U obliku spore uzročnik je vrlo otporan na vanjske uvjete i može preživjeti i nekoliko desetaka godina. U visokim koncentracijama streptomicin i penicilin djeluju bakteriostatski. Temperatura od 120˚C uz vlagu (kuhanje) ubija spore za 15 minuta. Kao dezinficijensi rabe se kaporit i klorno vapno. Primarni izvori bedrenice su: izlučevine bolesnih životinja, mlijeko, izmet, lešine i dijelovi lešina životinja koje su bolovale od bedrenice, kao i sirovine podrijetlom od takovih životinja. Sekundarni izvori su: hrana, voda, stelja i tla onečišćena uzročnicima bedrenice. Bedrenica se uglavnom širi hranom, u manjem udjelu mogu sudjelovati u širenju bolesti i hematofagni insekti, a postoje i naznake širenja kohabitacijom (dokazano u zamorčadi). Veoma značajnu ulogu u širenju bolesti imaju psi, lisice, vrane i druge životinje, prvenstveno razvlačenjem lešina životinja uginulih od bedrenice. Inkubacija traje 1-3, eventualno 4 dana. Nespecifična profilaksa bazira se na neškodljivom uklanjanju izvora bolesti. Konkretno to bi značilo neškodljivo uklanjanje lešina (zakapanje i dezinfekcija, spaljivanje), dezinfekcija svega što je bilo u kontaktu s bolesnom životinjom, kontrola krmiva podrijetlom iz bedreničnih distrikata. BJESNOĆA (RABIES, LYSSA) Virus bjesnoće pripada RNK-a virusima, a svrstan je u skupinu rabdovirusa. U velikim količinama se nalazi u mozgu i kralježničkoj moždini bolesnih životinja, ali je iznimno utvrđen i u krvi. Izvori su bolesne životinje, životinje u inkubaciji i one koje su uginule. Virus se nalazi u slini bolesne životinje. Kao izvor zaraze prije je bio dominantan pas dok je danas najzastupljenija lisica. Bolest se širi uglavnom ugrizom, kontaktom s bolesnim životinjama ili onima u inkubaciji (ako slina zaražene životinje dođe na bilo kakvu povredu). Na virus bjesnoće primljive su gotovo sve životinjske vrste uključujući naravno i čovjeka. Inkubacija može trajati od nekoliko dana do više od jedne godine. Ali možemo reći da je najkraća 14 dana, većinom 3-6 tjedana. Trajanje inkubacije ovisi o čitavom nizu čimbenika : ovisi o virulentnciji i dozi virusa, o ulaznim vratima te o veličini i imunosnom stanju životinje. Liječenje životinja oboljelih od bjesnoće se ne provodi. Pri pojavi bjesnoće mora se poštivati Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bjesnoće kod životinja.

47

Q GROZNICA

Uzročnik bolesti je Coxiella burnetii, jedini predstavnik roda Coxiella koji pripada porodici Rickettsiaceae,sitni, štapićasti mikroorganizam koji se razmnaža samo u živoj stanici. Otporna je na isušivanje, visoku temperaturu i dezinficijense, a zahvaljujući tome je i vrlo raširena po prirodi. Osjetljiva je na eritromicin, penicilin i tetraciklin. Izvori Q groznice su kliconoše (životinje rijetko očituju simptome), a od bolesnih životinja mlijeko, mokraća, izmet, plodne vode, posteljica i sekretima onečišćeni predmeti. Bolest se širi kohabitacijom, dodirom, koitusom, hranom, zrakom, krpeljima. Uzročnik je utvrđen u oko 60 vrsta domaćih i divljih sisavaca te u oko 47 vrsta domaćih i divljih ptica. Od divljih životinja oboljevaju mali glodavci, kunić, jelenska i srneća divljač, muflon, hrčak, lisica, kuna, jež, mungos, prepelica, golub, lešinari i grabljivice. Ulaskom uzročnika u organizam nastaje septikemija i kolonizacija mliječne žlijezde i maternice. U prvih 3-7 dana prisutni su povišena temperatura, gubitak apetita, utučenost, serozni iscjedak iz nosa, kašalj, ponešto otežano disanje i lagano usporenje rada srca. Može se razviti upala pluća i pobačaj.Liječenje se u životinja ne provodi.Treba poštivati pravila uzgoja divljači. SLINAVKA I ŠAP (APHTAE EPIZOOTICAE)

Slinavka i šap je akutna, vrlo kontagiozna zarazna bolest papkara,a uzrokuje ju RNK virus iz porodice Picornaviridae Nanosi velike gospodarske štete uzrokujući ugibanja, gubitak tjelesne težine, smanjenje proizvodnosti. Pored spomenutog u štete se ubrajaju i troškovi neškodljivog uklanjanja lešina, dezinfekcije, preventive te zabrane prometa životinja. Virusu pogoduje hladnoća i vlaga. Dokazano je da u lešini perzistira 60 dana, u koštanoj srži do 6 mjeseci, a u maslacu do 14 dana. Zrenjem mesa dolazi do inaktivacije virusa. Temperature 6065˚C inaktiviraju virus za 30 minuta. Za dezinfekciju se rabi 2%-tna natrijeva lužina i 10%-tni formalin. Izvori infekcije su bolesne životinje i njihovi sekreti, posebice slina, zatim lešine životinja uginulih od slinavke i šapa, kao i dijelovi lešina i priklanih životinja. Inkubacija traje 2 do 11 dana. Pri svakoj pojavi treba se voditi odrednicama Pravilnika. U Zakonu o veterinarstvu slinavka i šap je svrstana među osobito opasne zarazne bolesti sa svjetske A liste. O svakoj sumnji na slinavku i šap neophodno je obavijestiti nadležnog županijskog veterinarskog inspektora, koji je dužan poduzeti daljnje mjere. Sve životinje koje su bolesne, sumnjive na oboljenje i na zaraženje treba neškodljivo ukloniti. Sve ostale koje mogu prenijeti bolest podliježu kontumaciji (zabrana kretanja). Ograničenje kretanja ljudi, zabrana prometa proizvoda i sirovina, održavanja sajmova i stočnih priredbi neke su od obveznih mjera. Tri tjedna po posljednjem uginuću ili ubijanju, mjesto je slobodno od slinavke i šapa.

48

PAPILOMATOZA – ZARAZNA BRADAVIČAVOST Pod pojmom papilomatoze podrazumijeva se skup virusnih zaraznih bolesti domaćih i divljih životinja te čovjeka, koje se očituju dobroćudnim bradavičastim izraslinama epitelnog tkiva na koži ili sluznicama. Uzročnici papilomatoze pripadaju skupini DNK-a virusa i najčešće se nazivaju zajedničkim imenom papilomavirusi (PV). Ovi virusi iskazuju afinitet prodora i umnažanja prvenstveno na koži te sluznicama. U vanjskoj sredini uzročnici papilomatoze poprilično su otporni na fizikalne i kemijske utjecaje. Na višim temperaturama (> 50 ˚C) papilomavirusi zadržavaju infektivna svojstva tijekom nekoliko sati. Vrlo dobro podnose niske temperature, pa na -70 ˚C očuvaju aktivnost i nakon deset mjeseci. Za uspješnu dezinfekciju koriste se kiseli dezinficijensi, pošto uzročnici papilomatoze ne podnose kiselu sredinu. Papilomatoza se najčešće širi direktnim kontaktom oboljele životinje s ostalim životinjama istog krda. Osim neposrednim dodirom, papilomatoza se širi i indirektno preko onečišćenih predmeta, lovnogospodarskih objekata i sl. Stoga u slučaju pojave bolesti u lovištima treba provesti učinkovitu dezinfekciju hranilišta, solišta, ograda, pregrada, lovki te ostalih objekata i predmeta koji mogu poslužiti kao indirektni prenositelji virusa. Pored navedenog, uzročnika papliomatoze mogu širiti i ektoparaziti koji traumatiziraju kožu te sitni člankonošci koji virus prenose mehaničkim putem. Uzročnik prodire u organizam preko oštećenja kože, koja u pojedinim slučajevima mogu biti i mikroskopski sitna (ubodi ektoparazita). Inkubacija u zavisnosti od vrste traje od 5-6 dana. Pošto je u divljači vakcinoterapija praktički neprovediva u djelo, oboljele jedinke se u principu ne liječe, a životinje s opsežnim papilomatoznim promjenama se odstrijeljuju (sanitarni odstrel). FASCIOLOIDOZA (FASCIOLOIDOSIS) Fascioloides magna naziva se i velikim američkim metiljem. Generalno gledajući svi pripadnici porodice jelena (sob, obični jelen, vapiti, bjelorepi, crnorepi jelen, lopatar, srne, irvas, sika i sambar jelen) sjeverne hemisfere predstavljaju pogodne domaćine unutar kojih metilj spolno dozrijeva i iz kojih diseminira jajašca sposobna za embrioniranje. Posrednici su pužići vrste Lymnaea koja je uobičajena za faunu plavnih područja. Invazija s F. magnom će u krupne divljači imati nepredvidive posljedice na kvalitetu trofeja, a sigurno će dovesti do smanjene prirodne otpornosti i kondicije životinja, što će imati za posljedicu smanjenu vrijednosti trofeja. Potrebna je in vivo dijagnoza infestacije koprološkom pretragom,a prilikom odstrela obavezan pregled jetre.Liječenje divljači koja se slobodno kreće i samo spontano pokazuje teritorijalnost, može biti tretirana jedino ako joj se anthelmintici dodaju u mamac ili hranu. Kod pristupanja ovakvom liječenju neophodno je zadovoljiti dva preduvjeta, odnosno da jedinke koje imaju viši rang u hijerarhiji ne uzmu toksičnu količinu preparata, obzirom konzumiraju više hrane, a u isto vrijeme životinje koje zauzimaju niži rang moraju uzeti učinkovitu količinu preparata u hrani koja je ostala nakon drugih životinja. To jedino možemo postići tako da kroz duže vrijeme dajemo anthelmintik niske toksičnosti.

49

DIKROCELIOZA (DICROCELIOSIS) U divljih preživača utvrđena je i dikrocelioza – bolest koju uzrokuje mali metilj (Dicrocoelium dendriticum), 5 – 15 mm dug i 1,5 – 2,5 mm širok. Razvitak ovog metilja u vanjskoj sredini odigrava se preko dvaju prelaznih nosioca (suhozemni pužić iz roda Zebrina i Helicella te mravi iz roda Formica). Životinje se invadiraju na paši tako što pojedu mrave u kojima su invazioni oblici parazita (metacerkarije). Iz crijeva paraziti prodiru u jetru, gdje parazitiraju u manjim i većim žučnim kanalima i žučnom mjehuru. Mali metilj uzrokuje lokalnu kataralnu i proliferativnu upalu žučnih kanala koja se klinički manifestira vrlo rijetko te najčešće protiče u subkliničkom obliku, bez ikakvih vidljivih simptoma bolesti. S obzirom da kliničkih simptoma najčešće nema, bolest se dijagnosticira koprološkom pretragom, odnosno nalazom jaja parazita u izmetu životinje. U terapiji dikrocelioze koriste Thiabendazoli. Ovi preparati apliciraju se per os, u dozi od 200 do 300 mg po kilogramu tjelesne težine, a pokazali su se vrlo efikasnim (smanjuju broj parazita u divljih preživača za 96 –98 %). ŠUGAVOST DIVLJIH PREŽIVAČA Šuga divljih preživača uzrokovana je vrstom Sarcoptes scabiei variatio rupicaprae ili kako se običava zvati Sarcoptes rupicaprae. Oboljevaju prvenstveno divokoze, no može se prenijeti i na jelene, srne, muflone i kozoroge. Invazija nastupa izravnim kontaktom s invadiranom životinjom ili pak putem dodira s nekim onečišćenim predmetom. Ovo oboljenje se u jelenske divljači manifestira na prsima. Šuga se pretežito javlja zimi i dugo ostane neprimjetna poradi zimske dlake. Jedan od prvih znakova je pojačano ljuštenje kože. Nakon toga dolazi do pojave krasta, ispadanja dlake i nabiranja kože. Proces zahvaća čitavo tijelo. Onoga trenutka kada je šuga dobro vidljiva na divljači iz daljine, može se predvidjeti skori kraj bolesne životinje. Osnovu borbe protiv šuge u lovištu predstavlja sanitarni odstrel, kvalitetna ishrana (prihrana) i dodaci hrani ili soli (vitamini i minerali).

PLUĆNI VLASCI Plućni vlasci su pripadnici natporodice Metastrongyloidea. Divljač je u relativno velikom postotku invadirana ovim parazitima. Plućne vlasce možemo podijeliti na velike i male. U velike ubrajamo Dictyocaulus viviparus (najčešće u jelena i srna) i D. filaria (pretežito u divokoza i muflona), a u male, pripadnike rodova Bicaulus, Capreocaulus, Müllerius, Neostrongylus i Protostrongylus. I jedni i drugi polažu jajašca u dišnim prohodima preživača, odakle kašljem dospijevaju u probavilo i onda u vanjsku sredinu. Tamo dovršavaju razvoj, s iznimkom da mali potrebuju prenositelja. Kada ih pojede preživač, oslobađaju se u crijevima i krvotokom dospijevaju u pluća i bronhe. Uzrokuju upale bronha i otežano disanje, a u jakim invazijama mogu i začepiti bronhe. Oboljela divljač kašlje, poglavito nakon kretanja. Invaziju malim vlascima karakterizira nastanak tvrdih čvorova do veličine oraha, smještenih pod poplućnicom, najčešće uz rubove pluća. Dijagnoza se postavlja pretragom izmeta. Liječenje je teško. Meso je valjano za ljudsku uporabu ukoliko nema organoleptičkih promjena.

50

KOŽNI ŠTRK Kožni štrk je leteći insekt iz roda Hypoderma. Njegov larvalni razvojni stadij u jelenske divljači izaziva oboljenje nazvano hipodermoza. U srneće divljači parazitira Hypoderma diana a u jelena običnog Hypoderma actaeon.. U prirodi odrasle insekte nalazimo u proljeće i početak ljeta i to H diana već u svibnju a H. acteon u lipnju. Ovi insekti obljeću oko divljači slično kao kod nosnog štrka. Ženke štrka u letu izbacuju jaja s ličinkama na dlaku divljači, te se ona, čim začuju zujanje insekta, nastoji obraniti bijegom u grmlje ili čak u vodu. Odrasle insekte nalazimo u prirodi od lipnja do rujna. Jedna ženka može položiti i do 500 jaja. Jaja osim na njuški mogu biti priljepljena uz dlaku na vratu, nogama te postrance na trbuhu. Iz jaja priljepljenih za dlaku nakon 4-7 dana razviti će se ličinke, koje će u organizam ući bilo aktivnim bušenjem kože bilo lizanjem dlake dospijeti u usnu šupljinu Upalna reakcija u prolazu koji tvore kralješci za posljedicu može imati parezu pojedinih mišića s otežanim kretanjem.Vrlo opsežne invazije mogu uzrokovati opću iscrpljenost sve do uginuća. Također su česte sekundarne infekcije s tvorbom apcesa. Sve opisane promjene u potkožju, mišićju i kralježnici vidljivi su po rasjecanju divljači. Izvana gledano čvorovi su veličine graška te potom narastaju do veličine oraha. Dlake u okolini otvora na koži slijepljene su sasušenim iscjetkom. Najviše ih se nalazi na leđima u području između lopatica pa do sapi. Direktne štete nastaju usljed bušenja kože te je ona zbog nastalih otvora i posljedičnih ožiljaka neupotrebiva za kožarsku industriju tj. preradu. Indirektne štete ogledaju se u prije spomenutoj smanjenoj otpornosti, plodnosti i prirastu divljači. Profilaksa je ista kao i kod nosnog štrka, tj uništavanje ličinki koje se nalaze začahurene na tlu ili odraslih insekata. NOSNI ŠTRK U jelenske divljači parazitira Pharyngomyia picta ili Pharyngomyia rufibarbis. Zrele ženke nalazimo u ljetnim mjesecima tj. od lipnja do kolovoza uz razno grmlje, rubove šume i pašnjake. Obljetaju stoku i divljač na paši, tako da im kruže oko glave da bi potom iznenadno u letu tik do nosnica ispustile kapljice tekučine u kojima se nalaze ličinke. Položene ličinke na usne ili nozdrve odmah se pričvršćuju na sluznicu pomoću kukica, duljine su oko 1 mm. Ove ličinke migriraju dublje u nos, grkljan, ždrijelo ili dušnik, a pri tome mogu mehanički oštetiti sluznicu tako da se pojave krvarenja iz nosa. Tijekom usporenog razvoja ličinki u jesen i zimu na zaraženoj divljači se ne uočavaju nikakvi simptomi, sve do proljeća tj. dok larve ne dosegnu potpunu veličinu.Njihova duljina može vrlo varirati pa jednako stare ličinke mogu biti od 10 do 30 mm i debljine olovke. Također u lipnju zrele ličinke počinju migrirati prema nosnim otvorima, tj. napuštaju životinju i padaju na tlo. Tada je moguće čuti karakterističan kašalj s krkljanjem. Uz to zbog začepljenosti dišnih puteva otežano je disanje, nastupa gušenje a ponekad i ugibanje usljed gušenja. Na razudbi zaražene divljači moguće je ustanoviti veći broj ličinki u nosu, grkljanu, ždrijelu, dušniku a ponekad i u većim bronhima. Na sluznicama se u pravilu uočavaju upalne promjene. Ukoliko su nastupile promjene na plućnom tkivu one su u posljedica ugušenja. Srneća divljač za razliku od jelenske je vrlo često zaražena ovim parazitom. 51

Jedini opravdani preventivni, pa i sanitarni zahvat u borbi protiv nosnog štrka je odstrel sve na zarazu sumnjive divljači tj. onih primjeraka u kojih se jasno razabire kihanje, kašljanje i hroptanje posebice ako je uz to zaostala u razvoju tj. zakržljala i bez trofeja. NEKROBACILOZA Uzročnik nekrobaciloze je Fusobacterium necrophorum,vrlo raširen u prirodi.Bolest je zarazna, nekontaktna,lokalna i obično kroničnog toka,a očituje se progresivnim gnojnim žarištima,gangrenoznim dermatitisom i nekrotičnim žarištima u jetri.Izvori infekcije su bolesne životinje,životinje kliconoše i izmet. U mladih životinja bolest obično završava smrću,a u odraslih poprima kronični tok.Bolest se prepoznaje po vanjskim znakovima u vidu promjena na ustima,mršavosti i teškom disanju. Terapija se provodi antibiotskim i sulfonamidskim pripravcima,a vrlo je važno terapiju povezati s profilaksom,odnosno osigurati divljači povoljne životne uvjete. AKTINOMIKOZA Ovu zaraznu bolest,raširenu u cijelom svijetu,uzrokuju gljivice Actinomyces bovis i A. Israelii i bakterije Actinobacillus lignieresii i Staphylococcus pyogenes aureus. Uzročnici ulaze u organizam kroz povrijeđenu kožu,a nalaze se i u probavnom sustavu zdravih životinja. Bolest je dugotrajna,uglavnom lokalnog karaktera,s promjenama na kostima donje čeljusti (deformacija),vimenu,jeziku (čvorići-«drveni jezik»),unutarnjim organima i koži. Na spomenutim organima nastaju čvorići specifične mikroskopske građe,a njihov nepovoljan smještaj u jednjaku,grkljanu,na moždanim ovojnicama i jeziku može uzrokovati vrlo teške znakove bolesti. Bolest se dijagnosticira na osnovu bakteriološke i histološke pretrage čvorića,a liječi se medikamentozno i operativno.

3.2.1.6. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa,spriječavanje šteta i usklađivanje odnosa sa šumarstvom i poljoprivredom Propisano brojno stanje jelenske divljači osigurava stanište od devastacije te naročitih potreba za poboljšanjem staništa.Određenim radovima na poljoprivrednim kulturama obogatiti će se i povećati raznovrsnost prehrane,stoga je potrebno redovito kositi i održavati šumske prosjeke i zapuštene livade uz šumu,te po potrebi zasijati s određenim kulturama nove livade.

52

Spriječavanje šteta od divljači U cilju spriječavanja štete na poljoprivrednim kulturama,potrebno je saditi jednogodišnje remize (razne žitarice i kukuruz).Višegodišnje remize (razne voćke i stabla teškog sjemena) potrebno je saditi u cilju spriječavanja šteta u šumi i šumskim kulturama.Također je potrebno ograditi sastojine u obnovi jer divljač odgriza vršne pupovei češanjem rogovima nanosi štetu. Mjere za sprečavanje šteta od divljači obuhvaćaju: 1. edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta; 2. nabavljanje kemijskih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev; 3. zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni provoditi korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku; 4. uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka; 5. smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustine dolazi do gospodarski nedopustivih šteta.

Usklađivanje odnosa sa šumarstvom i poljoprivredom

Programom se osim obveznih mjera zaštite kultura od šteta koju čini divljač, moraju predvidjeti i dodatne mjere, a napose: • stalno praćenje staništa u cilju otkrivanja započete štete i njezinih uzroka • mjere zaštite šuma i intenzivnih nasada • održavanje prosjeka i šumskih čistina • uspostava mira u šumi • kontrola nedozvoljenih radnji (krivolov,šumska krađa) • sigurno organiziranje lova • sprečavanje šumskih požara •skupljanje smeća u šumi Za sve radove oko izrade lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata,te korištenje i uređenje šumskih čistina, prosjeka i staza potrebna je suglasnost nadležne šumarije i šumovlasnika.Nije dozvoljeno podizanje lovnogospodarskih objekata u šumama gdje se provodi obnova ili u blizini I dobnog razreda,no preporučuje se podizanje lovnotehničkih objekata.Sa vlasnicima poljoprivrednih kultura uspostaviti dobru suradnju u cilju spriječavanja šteta.

53

3.2.1.7. Mjere uređivanja lovišta

Prilikom opisa vegetacije vidljivo je da divljač može naći hranu skoro tijekom cijele godine.Kako bi se spriječila migracija u potrazi za hranom,potrebno je urediti lovnogospodarske objekte u kojima će se izlagati dovoljne količine kvalitetne hrane kako bi divljač ostala u lovištu. Na poljoprivrednim zemljištima u lovištu ima dosta živica i šumaraka koji daju zaklon divljači. Solišta treba postaviti u stupu ili panju 1 m visine na pogodnim mjestima. Za lov će se koristiti visoke čeke i zaklonice oko kojih treba odsjeći grane koje smetaju dobrom pogledu i sigurnom hicu. Za lov šuljanjem potrebno je urediti lovačke staze tako da se odrežu donje grane koje ometaju tiho šuljanje.

3.2.1.8. Briga o životinjskim vrstama

Osim jelenske divljači u lovištu živi i niz drugih lovostajom zaštićenih i lovostajom nezaštićenih,te trajno zaštićenih životinjskih vrsta. Dužnost je svakog lovozakupnika da vodi brigu o svim životinjskim vrstama u lovištu. Zaštita i briga će se sastojati u održavanju prirodne ravnoteže,te pomaganju ugroženim vrstama kroz poboljšanje uvjeta za razmnožavanje. Prekomjerni broj nezaštićenih predatora i drugih nezaštićenih vrsta regulirati će se razumnim odstrelom. O glavnoj gospodarskoj vrsti treba voditi brigu da se brojno stanje ne smanji,već da se održava na bonitetnim mogućnostima staništa uz potrebne mjere uzgoja i zaštite.

54

3.3.

Lovna kinologija

Prema čanu 28. Zakona o lovu (NN br. 10/94),lovozakupnik je obavezan imati lovačke pse odgovarajuće pasmine za određenu vrstu lova.Pasmine pasa koje se koriste u lovu moraju biti registrirane pri Hrvatskom kinološkom savezu te imati uvjerenje o položenom radnom ispitu izdano od Hrvatskog kinološkog i Hrvatskog lovačkog saveza. Ovlaštenik prava lova obvezatan je za lovište kojim gospodari,u kojem se prema propisu lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači planira odstrel krupne divljači,osigurati lovačkog psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu. Pasmina,broj,uporaba i ostalo regulirano je Pravilnikom o vrsti i broju pasa za lov(NNbr.87/02).Ovim pravilnikom propisuje se vrsta i broj pasa za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima,najmanji potreban broj pasa u lovištu, te način izdavanja uvjerenja o položenom radnom ispitu.

3.4.

Lov i korištenje divljači

Lov divljači u lovištu se obavlja u skladu s lovnogospodarskom osnovom.Lov obuhvaća traženje,dočekivanje,osmatranje,vabljenje,slijeđenje,odstrel i hvatanje žive divljači,puštanje ptica grabljivica,sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova i sakupljanje jaja pernate divljači. Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme propisane lovostaje.Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstreliti i u vrijeme lovostaje. Na površinama izvan lovišta divljač je dopušteno loviti: 1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenje uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstreljena divljač bila ranjena ili bolesna; 2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja; 3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim programom; 4. u slučajevima iz članka 60. stavka 1. točke 5. «Pravilnika o sadržaju,načinu izrade i postupku dpnošenja,odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači» : - smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustine dolazi do gospodarski nedopustivih šteta. Ovom je osnovom teoretski razrađeno kretanje broja divljači,odnosno odstrel u budućem desetogodišnjem lovozakupnom razdoblju.Pošto je nemoguće predvidjeti sve moguće promjene i utjecaje unaprijed,ovlaštenik prava lova treba putem svoje stručne i lovočuvarske službe redovito pratiti stanje u lovištu i obavljati korekcije putem evidencije na obrascima LGO-3.Ranjena divljač bez obzira je li nađena ili nije uračunava se u izvršeni odstrel. Ovom je osnovom propisan dozvoljeni način lova,lovačke puške i streljivo koje odgovara snazi jelenske divljači,a dozvoljen je i lov lovkama i sličnim napravama za lov žive divljači u svrhu prodaje ili aplikacije lijekova i cjepiva. 55

Prilikom uzgojnog odstrela treba se pridržavati uputa danih u knjižici «Uzgojni odstrel jelenske divljači» ing. Zvonka Cara. Lovljenje divljači u ovom lovištu je dozvoljeno samo u skladu s odredbama Zakona o lovu i Pravilnika o lovostaji.Jelen obični lovi se dočekom ili zasjedom na zemlji ili visokoj čeki,vabljenjem,šuljanjem i prikradanjem. Upotreba odgovarajućih naboja mora biti usklađena sa Pravilnikom kojeg donosi nadležno ministarstvo. Trofeji divljači se moraju ocijeniti od strane posebne komisije,a evidenciju trofeja divljači vodi ovlaštenik prava lova.

3.5.

Stručna i lovočuvarska služba

Ovlaštenik prava lova je dužan organizirati stručnu službu ili imati stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove.Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove može obavljati osoba s najmanje srednjom stručnom spremom šumarskog,veterinarskog ili stočarskog smjera. Osim vođenja stručnih evidencija i dokumentacije za ovo lovište,stručni radnik je odgovoran za sve poslove,mjere,radnje i zahvate poduzete u lovištu u cilju provedbe lovnogospodarske osnove,te ima sva prava da u tom pogledu predstavlja lovozakupnika,što jke u skladu s odrednicama važećeg Pravilnika. Ovlaštenik prava lova je dužan organizirati i lovočuvarsku službu.Lovočuvar može biti osoba koja ima nižu stručnu spremu i stručno je osposobljen za lovočuvara i udovoljava uvjetima za nošenje vatrenog oružja.Za potrebe obavljanja poslova čuvanja lovišta,lovozakupnik namjerava zaposliti jednog lovočuvara,na kojeg će biti prenesena sva prava i obaveze čuvanja lovišta u skladu s odgovarajućim Pravilnikom.U odsustvu stručnog radnika za provedbu lovnogospodarske osnove,lovočuvar je dužan obavljati poslove ovlaštene stručne osobe odgovorne za lov prilikom organiziranja i obavljanja lovova,kao i druge poslove u okviru nadležnosti,koje mu naredi lovozakupnik. U svom radu lovočuvari se moraju pridržavati zakonskih ovlaštenja,te stalno nositi iskaznicu i lovočuvarsku značku.

Na temelju članka 57. stavka 1. ZOL-a lovočuvar u obavljanju svoje dužnosti ovlašten je: 1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sredstvima prikladnim za lov divljači, 2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divljač i njezine dijelove, ako su lov i kretanje u lovištu izvršeni protivno odredbama ovog Zakona, 3. sprečavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezinih mladunaca te uništavanje i kvarenje njezinih legla, gnijezda i jaja, 4. sprečavati lov divljači na nedopušten način, nedopuštenim sredstvima i korištenje pasa s kojima lov nije dopušten, 5. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu, 6. odstrijeliti ranjenu i bolesnu divljač, 7. obavijestiti bez odgađanja ovlaštenika prava lova i veterinarsku službu o pojavi bolesti i 56

uginuća divljači i drugih životinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda (poplave, snježnih nanosa, poledice, požara i dr.), 8. prikupljati obavijesti i podatke o lovu obavljenom protivno odredbama ovoga Zakona i o tome obavijestiti ovlaštenika prava lova i nadležno upravno tijelo. Međusobna prava i obaveze lovočuvara i lovozakupnika reguliraju se Ugovorom o radu lovočuvara,a organiziranje lovočuvarske službe mora se obaviti u skladu sa važećim Pravilnikom o lovočuvarskoj službi.

3.6.

Potreba ulaganja u divljač i stanište

Uspješno lovno gospodarenje iziskuje mnoga stručna,materijalna i financijska ulaganja. S obzirom da su prihod i troškovi gospodarenja varijabilni,a njihovo iskazivanje i praćenje podliježe Zakonu o financijskom poslovanju,Zakonu o udrugama i drugim zakonima,smatra se da njihov financijski iskaz nema osobitog značaja za sprovođenje lovnogospodarske osnove. Za uspješno provođenje lovnogospodarske osnove,odnosno lovnog gospodarenja, na propisanim obrascima prikazuju se odgovarajuća ulaganja i njihova dinamika,a koja se odnose na uređenje lovišta i ulaganja u prateće objekte koji su u najužoj svezi s realizacijom cjelokupnog plana gospodarenja lovištem br. 64 «Radatović».

3.7.

Lovna kronika

Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronološkim redom sva zbivanja u lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje, a napose: - štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda; - ostvareni prirast pojedine vrste divljači; - stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta; - dolazak i odlazak sezonskih vrsta; - aktivnosti stručne i lovočuvarske službe; - štete od divljači te štete na divljači i lovištu; - pokusi za znanstvena istraživanja; - antropogeni utjecaji; - sva ostala zbivanja koja ne uvjetuju reviziju osnove

57

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->