You are on page 1of 10

Visoka poslovna kola Megatrend

Seminarski rad
Ekonomski odnosi Srbije i Rusije

Beograd 02.06.2010

Marjanovi Filip 057/08/900-2

Rusko-Srpski odnosi va e za jedan od uzora ostalim dr avama,ne samo to se ti e ekonomije ve na svim poljima. Posebno udru enje proteklih godina prati taj projekat . Cilj projekta Pra enje rusko-srpskih odnosa je da analizira stanje i perspektivu odnosa izme u dveju zemalja i da prati politi ki i dru tveni razvoj savremene Rusije radi to boljeg pribli avanja javnosti i politi kim elitama u Srbiji, nezavisnih dr ava ISAC fonda.Poslednji izve taj sadr i 20 zaklju aka o stanju i perspektivama rusko-srpskih odnosa. Op ti zaklju ak analiza je da politi ke elite u Srbiji, kada je re o saradnji sa Rusijom, imaju odgovornost da jasno formuli u dr avne interese. S druge strane Rusija e, kao zemlja koja ne te i da se integri e u EU , a nije ni deo nje, u svojim odnosima sa Srbijom uvek jasno staviti do znanja ta su njeni interesi. Obaveza srpskih politi ara je da se jasno odrede prema pitanju odnosa sa Rusijom, imaju i u vidu perspektivu integracije Srbije u EU, kao i sve pravne i politi ke obaveze koji ine deo tog procesa Ne treba iriti nerealna o ekivanja od Rusije, jer kada ne budu ispunjena dove e do razo arenja, ve je treba sagledati realno sa prioritetima koje ima i uspostaviti prakti nu poslovnu saradnju, kako bi odnosi garantovali perspektivu za budu nost . Rusija je progla ena za jedan od stubova srpske spoljne politike i da Srbija sa tom zemljom gradi strate ko partnerstvo, koje je sastavljeno od tri elementa. Prvi se odnosi na podr ku srpskoj politici u vezi sa statusom Kosova, zatim na koordinaciju u nastupu na me unarodnom planu povodom drugih inicijativa, kao to je inicijativa u vezi sa novim ugovorom o Evropskoj bezbednosti i tre i plan saradnje je nesmetana realizacija strate kih ekonomskih projekata koje Rusija o ekuje od Srbije. Mi ljenje stru njaka iz Fonda ISAC je, da prava mera za zaradnju sa Rusijom treba da bude prakti na dvostrana saradnja, a ne strate ko partnerstvo.To podrzumeva iznala enje zajedni kih interesa koje je Rusija jasno i precizno formulisala i koje bi Srbija trebalo da defini e na isti na in. Sa srpske strane to obavezno uklju uje i implementaciju velikih strate kih ekonomskih i infrastrukturnih projekata, kao to je gasni projekat Ju ni tok i Banatski dvor. Zadatak srpske diplomatije je da razdvoji ekonomska i infrastrukturna pitanja od politi kih i da na pravi na in sagleda koji su prioriteti ruske spoljne politike, ocenjuju stru njaci ISAC fonda.

21 aprila 2009.g. ISAC fond je organizovao drugi Okrugli sto u okviru projekta Pra enje rusko-srpskih odnosa . Okrugli sto poslu io je i za prezentaciju tre eg i etvrtog izve taja projekta. ISAC fond je 3.februara 2010.g. predstavio ovu analizu stru noj javnosti u prostorijama Medija centra u Beogradu. Analiza je ura ena u okviru projekta Pra enje rusko-srpskih odnosa. Analizu su predstavili arko Petrovi ispred ISAC fonda, i edomir Kokanovi i uro Ota evi ispred partnerske advokatske kancelarije. Cilj analize bio je da sa stanovi ta pravnih propisa Republike Srbije i me unarodnih ugovora koji Srbiju obavezuju, analizira celokupan naftno gasni aran man i identifikuju mogu i probleme u ovoj oblasti privrede koji se mogu javiti tokom sprovo enja ovog aran mana. Analiza je do la do slede ih zaklju aka: Stepen datih povlastica i odstupanja od primene op tih propisa predvi enih Aran manom je bez presedana u novijoj praksi zaklju enja me unarodnih ugovora u Srbiji;  Nezavisno od politi kih i komercijalnih aspekata Aran mana, jedino je prodaja akcija NIS-a konkretno regulisana, dok su ostali aspekti Aran mana (Ju ni tok, Banatski Dvor i modernizacija NIS) prevashodno ostali u sferi na elnih formulacija;


Imunitet i selektivna primena propisa na preduze a obuhva ena Aran manom su problemati ni sa stanovi ta ustavne jednakosti uslova poslovanja i odredbi me unarodnih sporazuma o podsticanju i uzajamnoj za titi ulaganja koji je Srbija zaklju ila sa drugim zemljama ( vajcarskom, panijom, Holandijom, Ma arskom i drugim);


Veliki izazov e predstavljati uskla ivanje obaveza Srbije iz naftno-gasnog Aran mana sa obavezama preuzetim ratifikacijom Ugovora o osnivanju Energetske zajednice u Jugoisto noj Evropi (obezbe ivanje slobodne konkurencije i zabrana favorizovanja odre enih preduze a). Jo ve i problemi mogu nastati prilikom uskla ivanja sa propisima EU.
 Aran man predvi a odstupanja od op tih propisa Srbije. Me utim, odstupanje od op tih propisa nije jasno odre eno. To odstupanje se ne mo e uraditi na generalan na in, kako je to implicitno ura eno Aran manom. Niz odredbi su u o iglednoj suprotnosti sa zakonodavstvom Republike Srbije.

Izdgradnja projekta Juzni tok predstavlja ozbiljan in,to bi moglo otvoriti razne opcije Srbiji,pobolj ati odnose Rusije i Srbije a o pobolj anju ekonomske situacije ne treba ni razmi ljati,to je sigurno! PROCENA POSVE ENOSTI RUSIJE IZGRADNJI JU NOG TOKA DO 2015. GODINE U pore enju sa njegovim zapadnim takmacima, Nabukom i ITGI-em (InterkonektorTurska-Gr ka-Italija), slu aj Ju nog toka izgleda prosto. Nabuko se, na primer, susre e sa odre enim brojem zna ajnih pote ko a, koje u najve oj meri skoro da i ne postoje u ruskom projektu: on obuhvata nekoliko relativno malih energetskih kompanija bez zna ajnog tr i nog portfolija ili imovine, a sputan je nere enim pitanjima vo stva, uprkos svoj moralnoj i finansijskoj podr ci SAD i EU. Tranzit kroz Tursku sa svim ekonomskim i politi kim pitanjima bi e tvrd orah u budu nosti, a koordinacija velikog broja razli itih i esto suprotnih interesa ini bilo kakvu prognozu roka za zavr etak radova veoma te kom. U svetlu ovoga, Ju ni tok izgleda kao jasan projekat. Njegova realizacija zavisi skoro isklju ivo od Gazproma. Uz sna an status dobavlja a i ogromnog portfolija evropskog tr i ta, kompanija stvarno nema razloga da se mnogo brine o nala enju dodatnih koli ina gasa ili potra nje, kao ni da brine o izbegavanju najve ih tr i ta na tom putu. Moskva ima jaku pregovara ku poziciju u odnosu na male tranzitne dr ave. Prema tome, nasuprot Nabuko projektu, realizacija Ju nog toka je pitanje jednog aktera , dok ruska upornost i mogu nosti igraju gotovo odlu uju ulogu. Izazovi i sumnje Ju ni tok ima kratku, ali spektakularnu, istoriju. Juna 2007. godine ENI i Gazprom su potpisali memorandum o projektu, dok je Putin predstavio ideju balkanskim liderima u Zagrebu nekoliko dana pre toga. Me udr avni ugovori su bili potpisani sa Bugarskom, Srbijom i Ma arskom u januaru i februaru 2008. Godine. U 2009. godini projekat je pre ao u slede u fazu: ve ina studija o izvodljivosti bi trebalo da bude zavr ena do kraja godine, ime se otvara mogu nost za potpisivanje obavezuju ih ugovora. Posle nekoliko promena originalnog plana, zami ljeno je da Ju ni tok ima kapacitet od ezdesettri milijarde metara kubnih, a prema polu-zvani nim procenama Gazproma, njegova izgradnja bi trebalo da ko ta dvadesetpet milijardi evra.1 Ruski politi ki lideri, Putin i zvani nici Gazproma nekoliko puta su izjavili da e mre a biti u pogonu do kraja 2015. godine. Brzina i zamajac projekta su zaista zapanjuju i. Nadimak munjevita cev , koji se koristi u nezvani nom evropskom slengu, apsolutno je odgovaraju i, posebno u pore enju

sa sporim progresom drugih sli nih projekata u regionu. Moskva zaista izgleda odlu na i ambiciozna, zainteresovana da ima novi, ogromni tranzitni koridor u doglednoj budu nosti. Uprkos ovim utiscima, postoji ipak malo prostora za skepsu. Kriti ari, uop teno gledano, ukazuju na dva zna ajna tipa pitanja, koja mogu da predstavljaju pretnju projektu. A) Prvi tip pitanja bavi se izvodljivo u, a to se opet naslanja na prethodno i uop tenije pitanje o kredibilitetu Gazpromovih rokova. Bili smo svedoci, na primer, velikog potcenjivanja kompleksnosti i rizika projekta Severni tok, to je prouzrokovalo, blago govore i, zna ajno ka njenje u izgradnji. Za polje Shtokman, koje je bilo prioritetan projekat pre nekoliko godina, bilo je obe ano da e biti povezano na sistem gasovoda ve 2013. godine, to je ak i prema mi ljenju nekih partnerskih kompanija bio nerealan rok,.2 Razvoj polja Bovanenkovskoye, glavnog projekta na poluostrvu Jamal, jo uvek je te ko proceniti usled nedovoljno informacija o njegovom napretku. Tehnolo ki zaostatci i ka njenja su uobi ajeni fenomen u industriji, ali ruski monopol mo da ima previ e optimisti an pogleda na svoj potencijal za gradnju i sposobnost koordinacije. Ovi rizici u odnosu na ruska obe anja su spoljni. To zna i da se oni ne odnose na ruske ambicije da se sagradi nova infrastruktura, ve na implementaciju toga. Gazprom e mo da lo e voditi ove projekte, ali to ne dovodi u pitanje njegovu volju da izgradi ove mre e. U pogledu prethodnog pore enja, Ju ni tok nije manje kompleksan od svojih takmaca. Na potezu od skoro 900 km od Rusije do Bugarske, cev mora biti polo ena na ekstremnu dubinu od 2000 metara, to je ve na samoj granici na ih tehnolo kih mogu nosti. Gazprom jednostavno nema in injerskih ve tina i znanja da sam radi u takvim uslovima. tavi e, morska zona ima nere en pravni status. S obzirom na to da nije podeljena izme u priobalnih dr ava, re enje morskog dela gasovoda dobija politi ke i pravne konotacije sa, izme u ostalih, Ukrajinom, jednim od glavnih protivnika projekta. Tako e, skoro da ni ta nije ura eno u smislu dobijanja odobrenja za operativnu proceduru pred Evropskom komisijom. Neki uslovi koji su postavljeni, na primer u me udr avnom ugovoru sa Ma arskom, nisu usagla eni sa pravom EU, to pretpostavlja duga ak proces odobrenja u Briselu. ak iako odbijanje od strane evropskih regulatnornih tela nije mnogo verovatno, ozbiljni ustupci e morati da budu u injeni od strane Gazproma kako bi pravna re enja gasovoda bila uskla ena sa komunitarnim pravom. Svi ti rizici mo i e stvarno da budu ispitani tek po to studija izvodljivosti bude zavr ena, a pregovori o posebnim pitanjima zapo nu. Postavljanje rokova u tako promenljivim uslovima izgleda kao politi ki ili takti ki korak. Ne slu ajno, Moskva je ve pomerila rok za kona nu realizaciju sa 2013. godine na 2015. godinu, to dodatno, ru i njen kredibilitet. B) Ipak, prave brige u vezi sa rokovima za zavr etak Ju nog toka jesu, unutra nja ruska razmatranja ovog projekta. Nije sasvim jasno do koje mere su ruski politi ki krugovi i, to je jo va nije sam Gazprom, posve eni realizaciji gasovoda u ovom vremenskom okviru. Kriti ari esto dovode u pitanje neke ruske izjave po razli itim osnovama, kojima se isti u ogromni tro kovi gradnje, ve postoje i kapacitet tranzita kroz Ukrajinu i nestabilna politi ka i strate ka razmatranja. Uzimati bilo koje od ovih razmatranja kao argument za sumnju u kredibilitet ruskih planova, ipak je stranputica. Originalna inicijativa je bila zasnovana na jednom broju razli itih stimulusa, ciljeva i ponekad pristupa. Da bi se napravila validna procena, moraju se uzeti najva nija razmatranja i analizirati se u njihovom sopstvenom kontekstu. Me utim, pre nego to se krene u tu stranu, trebalo bi uo iti dve va ne stvari. Prvo, sigurno je da je dugoro ni ruski interes da sagradi novu mre u na datom ju nom pravcu. Ruska frustracija u vezi sa postoje im tranzitnim putevima je neverovatno visoka. Kao to

smo videli u slu aju BTS mre e naftovoda i naftnog terminala u Primorsku, svi novi sistemi bi trebalo da budu izgra eni uz minimalne tranzitne rizike. Prema tome, sumnje bi trebalo tuma iti kao skepsu prema predstavljenom roku, a ne prema celom projektu kao takvom. Istovremeno, gasovodi Severnog i Ju nog toka stvori e za tranzit 2015. godine ukupni dodatni kapacitet od 118 milijardi m3 gasa, ime e skoro udvostru iti trenutni ruski kapacitet u tom pravcu (141,6 milijardi m3 je pro lo kroz Ukrajinu i Belorusiju u 2007. godini). Prema tome, ak iako prihvatimo rusku elju da ne pravi nove gasovode kroz problemati ne tranzitne zemlje, mo e se iskazati legitimna zabrinutost u vezi sa obimom poduhvata koji mo e da promeni sliku celog tranzita energije kroz Isto nu Evropu.3 Kredibilitet je pitanje od posebnog zna aja za male balkanske i centralno-evropske dr ave u esnice, koje su esto potpuno zavisne od tranzita preko Ukrajine. Diverzifikacija snabdevanja je veliki prioritet za njih. Ako Ju ni tok ne bude spreman na vreme, odnosno ako pretrpi zna ajna odlaganja, ovezemlje bi mogle da naprave druga ije investicione odluke, kako bi se nosile sa svojom zavisno u. Rok je ono to je va no. Drugo, politika Rusije da propagira budu e planove za cevovode u regionu jeftina je i profitabilna politika. U slu aju Srbije, tokom kupovine NIS-a od strane Gazpromnefta, Ju ni tok je bio klju ni argument u prilog relativno male cene. U ovom slu aju, obe anje brze implementacije Ju nog toka bio je klju an instrument u ube ivanju Beograda. Ustvari, suo ena sa sli nim pona anjem Amerikanaca, Moskva nije imala drugih opcija,. SAD su tako e propagirale Nabuko kao prihvatljivu srednjero nu opciju u regionu, bez bilo kakve stvarne poslovne obaveze. Koriste i Ju ni tok kao adut za pregovore, Moskva je ve prikupila stvarne dobiti, ine i istovremeno samo ograni ene obaveze za izgradnju istog. Postoji o igledna asimetrija izme u ruskog profita i dosada njih tro kova, a u stvarnosti, politi ka uveravanja budu ih tranzitnih zemalja samo neznatno pove avaju ansu da e Ju ni tok biti zavr en do 2015. godine. Uop teno govore i, postoje tri glavna unutra nja ruska zapa anja u vezi sa projektom Ju nog toka koja su vredna pa nje.: prvo, gradnja nove velike infrastrukture je najlak i, ako ne i jedini, na in za Gazprom da dobije imovinu u Evropi; drugo, Rusi bi eleli da se otarase nepouzdanog tranzitnog puta kroz Ukrajinu; tre e, Gazprom bi eleo da sa uva svoju kontrolu nad evropskim tr i tima u odnosu na svog rivala Nabuko i projekat ITGI. Va no je shvatiti da e procena projekta Ju ni tok vrlo zavisiti od toga koji je od ova tri stimulansa najja i u svom uticaju na Gazpromove budu e korake. Ako bi se, na primer, Gazprom fokusirao prvenstveno na sticanje nove infrastrukture u ovim zemljama, mogao bi da odabere da gotovo isklju ivo prati sopstveni plan napretka realizacije. U ovom slu aju bez pretnje da e propustiti priliku, Gazprom ne bi morao da uri da tro i mnogo novca na tr i ta koja je ionako ve obezbedio. U isto vreme, ukrajinski tranzit je svakako glavobolja za Gazprom. Najve i planovi napretka razvoja Ju nog toka su se do sada obi no pojavljivali u vezi sa eskalacijom odnosa izme u Kijeva i Moskve. Ako prihvatimo ovo pitanje kao va an stimulans iza ruskih dejstava, stvori emo logi nu vezu izme u Ju nog toka i ukrajinskog tranzita. U ovom slu aju, malo verovatan pozitivan razvoj doga aja u vezi sa ukrajinskim tranzitom mogao bi da zna ajno smanji rusku elju da se kre e unapred sa projektom Ju nog toka. Na posletku, geografska struktura Ju nog toka je gotovo identi na sa NabukoITGI mre om., U oba slu aja oslanjali bi se, makar i delimi no, na centralno-azijske kapacitete, sugeri u i da se oni mogu smatrati za konkurentne projekte. Te ko je zamisliti da bi Nabuko na primer, ak i sa procenjenim kapacitetom od samo 10 milijardi m3 (i mogu nosti za jo 20 milijardi m3), ostavio dovoljno mesta za jo jedan gasovod. Gradnja jedne od ovih dveju mre a bi, u najmanju ruku, zna ila odlaganje druge.

Izvr en je jedan veoma bitan interviju sa ambasadorom Ruske federacije u Srbiji,Aleksandrom Vasiljevi em Konuzinom. Aleksandar Vasiljevi Konuzin je ro en 1947. godine. Moskovski Dr avni Institut za me unarodne odnose MIP je zavr io 1971. godine. Govori engleski i francuski. U diplomatiji je od 1971. godine. Radio je u ambasadama u Kamerunu (1971.-1973.), Gabonu (1974.-1978.), Al iru (1981.-1986.), Francuskoj (1991.-1996.), u Stalnoj Misiji Rusije u UN u Njujorku (2001.-2005.). Od 2005. godine do aprila 2008. godine je Direktor Departmana za me unarodne organizacije MIP Rusije. 18. aprila 2008. godine A. Konuzin je uru io Predsedniku Republike Srbije Borisu Tadi u Akreditivna pisma, kojima ga Predsednik Ruske Federacije Vladimir Vladimirovi Putin akredituje kao Izvanrednog i Opunomo enog Ambasadora Ruske Federacije u Republici Srbiji. Ima diplomatski rang Izvanrednog i Opunomo enog Izaslanika 1. klase. Kakav je Va odnos prema odluci srpske vlade da primenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridru ivanju (SSP) od 30. januara?

Nema sumnje da se odluke sli nog nivoa i zna aja u potpunosti nalaze u nadle nosti vlade Srbije i da se usvajaju nakon prethodne bri ljive analize, koja je neophodna u takvim slu ajevima. Uveren sam da je srpska vlada u stanju da donese odluku, to je i svrsishodno i korisno za dr avu, uklju uju i i pitanje jednosmerne primene pomenutog sporazuma.

Sa svoje strane, Rusija shvata elju Srbije da u vrsti i produbi odnose sa EU, kao i njenu te nju da te odnose dovede na novi, kako pravni, tako i prakti ni nivo.

Kako ocenjujete ekonomsku saradnju izme u Rusije i Srbije?

eleo bih da istaknem zna ajnu ulogu Srbije kao jednog od osnovnih partnera Rusije na Balkanu. Na a trgovinsko-ekonomska saradnja razvija se progresivno i ubrzanim tempom. Prema rezultatima iz 2008. godine obim uzajamne robne razmene iznosio je oko 4 milijarde dolara, i Rusija, kao i do sada, ostaje trgovinski partner broj jedan za Srbiju. Uveren sam da takva poslovna situacija u potpunosti odgovara uzajamnim interesima i mi smo spremni da nastavimo da radimo u cilju daljeg pove anja efikasnosti kori enja mogu nosti koje imamo za unapre ivanje zajedni kih projekata, koji doprinose obezbe ivanju stabilnosti u regionu, na prvom mestu, u oblasti energetike. U ovom kontekstu, centralno mesto zauzima u e e Srbije u projektu Ju ni tok , ija realizacija otkriva nove mogu nosti za va u zemlju u sferi ekonomije, i perspektiva da postane jedan od najva nijih energetskih vorova na Balkanu. Izgradnja srpskog dela gasovoda, kao i realizacija druga dva energetska projekta: modernizacija skladi ta gasa Banatski dvor i zajedni ko upravljanje kompanijom NIS , omogu uje da se na i trgovinsko-ekonomski odnosi izdignu na novi nivo, i to u najrazli itijim oblastima, jer realizacija projekata zahteva pridru ivanje irokog kruga ruskih i srpskih privrednih subjekata.

Kakvi su putevi mogu eg pro irivanja takve saradnje?

Puteva pro irivanja ekonomske saradnje ima veoma mnogo. Najinteresantniji pravci za nas su energetika, infrastrukturni projekti, bankarski sektor i turizam. U ovoj godini nameravamo da upotrebimo sve snage radi realizacije sporazuma u oblasti naftno-gasnog dogovora izme u na ih zemalja, to e u perspektivi dovesti do zna ajnog pro irivanja rusko-srpske trgovinsko-ekonomske saradnje. Drugi va an element na ovom putu mora da bude potpisivanje, u prvoj polovini 2009. godine, novog Protokola o izmeni Sporazuma o slobodnoj trgovini izme u Rusije i Srbije, iji je cilj dalja liberalizacija dvostranog prometa robe. Da li konkretne ruske kompanije planiraju da investiraju u Srbiju u skorije vreme?

U uslovima svetske ekonomske krize, kod svih u esnika u tr i nim odnosima, nezavisno od toga iz koje zemlje dolaze, smanjuju se mogu nosti za akumuliranje slobodnih nov anih sredstava za investiranje u inostranu privredu. Ipak, ako se posmatraju posebni projekti sa mogu im u e em ruskog kapitala u Srbiji, mogu da se primete slede i pravci: prou avanje mogu nosti u estvovanja u izgradnji metroa u Beogradu, planiranje otvaranja predstavni tva Gazprombanke , u estvovanje Inter RAO ES i Tehnopromeksporta na tenderima za izgradnju i modernizaciju niza srpskih termoelektrana ( Kolubara B , Nikola Tesla B ). Uz sve ovo, na vrstoj osnovi vode se poslovi ja anja investicionog portfelja ruskih kompanija koje ve posluju u Srbiji.

Koje prednosti Srbija mora da iskoristi u oblasti ekonomskog razvoja u narednom periodu?

Pitanje je prili no te ko, ali u ipak poku ati da iznesem neke stavove o tome. U dana nje vreme, kako se meni ini, za Srbiju postoji dobra mogu nost da izvu e sve najbolje, kako iz svojih odnosa sa Rusijom, tako i iz odnosa sa EU, pri emu ne e suprotstavljati jedan pravac drugome. U na im odnosima, kako Srbija, tako i Rusija, u budu nosti moraju maksimalno efikasno da iskoriste strukture i mehanizme, koji se formiraju, za razvoj dvostranih trgovinsko-ekonomskih odnosa. Na prvom mestu, radi se o saradnji u oblasti naftne i gasne industrije, i o postojanju re ima slobodne trgovine izme u na ih zemalja. To e omogu iti da se rusko-srpski odnosi izdignu na jo vi i nivo, a uporedo sa tim, i da se pro iri evropsko partnerstvo Srbije kroz u estvovanje zapadnih kompanija u projektima u vezi sa gasom na njenoj teritoriji, i kroz otvaranje preduze a, iji e se proizvodi realizovati na spoljnim tr i tima, pa u tom smislu, i na ruskom tr i tu, koriste i prednosti re ima slobodne trgovine.

U emu vidite potencijal Srbije?

Kako sam ja razumeo, govori se o potencijalu u oblasti privrednog razvoja. Srbija je, po mom mi ljenju, veoma privla na zemlja, sa veoma povoljnim uslovima za vo enje biznisa. injenica, koje potvr uju moju

ocenu, ima veoma mnogo. Srbija se nalazi prakti no u centru Evrope i u esnik je centralno-evropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), koji otvara bescarinski pristup potencijalnom tr i tu za vi e od 50 miliona potro a a. ak i u uslovima finansijske krize, ovaj region ima prili no povoljan tempo rasta, esto vi i nego u drugim zemljama Evrope. Srpska privreda je poslednjih godina rasla u proseku 7-7,5% godi nje i danas ima prili an koeficijent sigurnosti. Doma e tr i te Srbije je jedno od najkrupnijih u regionu. Srbija je jedina zemlja van granica ZND (Zajednice Nezavisnih Dr ava) koja je potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, koji obezbe uje bescarinski pristup tr i tu od 145 miliona potro a a. Ova privla na injenica ide na ruku Srbiji i bi e jedan od pokreta kih motiva za evropske kompanije da reguli u proizvodnju unutar zemlje. Uporedo sa tim, strana preduze a, koja su registrovana u Srbiji, mogu da izvuku maksimalnu korist iz proizvodnje van granica EU (niski tro kovi proizvodnje, uklju uju i i jeftinu i kvalifikovanu radnu snagu, povoljan poreski sistem, itd.), i da u isto vreme imaju mogu nost lakog pristupa tr i tima Evropske Unije i susednih zemalja. Po svom geografskom polo aju Srbija ima polo aj vrata izme u jugoisto ne, zapadne i centralne Evrope i nalazi se na raskrsnici dva va na transportna koridora, koridora 10 i koridora 7, koji povezuju zapadnu Evropu sa Bliskim istokom. Uzimaju i u obzir perspektivu Srbije nakon priklju ivanja EU, za mnoge ona e postati jo privla niji partner. ta je neophodno da se promeni u Srbiji radi pove anja broja inostranih investitora?

I vi i mi znamo, da nije glavni kvantitet, iako je i on veoma va an, ve kvalitet. Ho u da ka em da, na alost, u celom svetu postoji dovoljno primera nesavesnih investiranja, kada se kapital ula e u privredu zemlje samo sa jednim ciljem, a to je da se izvu e maksimalni profit bez dugoro nih planova za razvoj i pobolj anje proizvodnje. Takve investicije se u budu nosti pokazuju kao tetne za privredu, jer je iscede kao limun i nestaju sa prvim naletom vetra. I ovde dr ava mora da bude veoma pa ljiva, naro ito na poslednjoj etapi procesa privatizacije.

to se ti e privla nosti za strane investitore, na to sam pitanje ve delimi no odgovorio ranije. elim samo da dodam da svaki kapital tra i sebi najtoplije i najsigurnije mesto, i gde ga na e, tamo se i zadr ava. Zato srpsko rukovodstvo, kao i u svakoj drugoj zemlji, mora da radi, na prvom mestu, na stvaranju povoljnih, ak prakti no i stakleni kih uslova za investitore, putem odobravanja poreskih olak ica, pojednostavljenja sistema pravnog regulisanja poslovanja, obezbe ivanja odre enih garancija, itd. Ovome, naravno, tako e doprinosi energi an i progresivan razvoj privrede zemlje, sigurnost i stabilnost politi kog sistema, razvijenost i jasno a pravnih osnova i institucija, a tako e i visok nivo spoljne i unutra nje za tite od mogu ih potresa.

Da li po Va em mi ljenju Srbija raspola e dovoljnim brojem obrazovanih i profesionalnih ljudi za sprovo enje ekonomskih reformi i obezbe enje privrednog rasta?

Iz mog ugla, Srbija u potpunosti raspola e dovoljnim brojem takvih ljudi. Uostalom, u vezi sa prethodnim pitanjem, hteo bih da skrenem pa nju, da visokokvalifikovani radni resursi, koji ine prili no jeftinu radnu snagu u pore enju sa zapadnim zemljama, zajedno sa niskim nivoom tro kova proizvodnje u Srbiji, postaju mastan zalogaj za inostrane investitore. Lokalno stanovni tvo je u dovoljnoj meri visokoobrazovano,

kvalifikovano, privr eno novim tehnologijama, uklju uju i i internet, i dobro vladaju stranim jezicima. Koliko mi znamo, ljudski resursi su osnova osnove, i kod vas je, kako se ini, sve u redu.

U emu je va nost korporativne socijalne odgovornosti kompanije? Kakvo je Va e prethodno iskustvo?

Socijalna odgovornost, ne samo kompanije, ve , pre svega dr ave, osnova je razvoja svakog dru tva, njegovog blagostanja i za ti enosti. Zato se podrazumeva, da savremene korporacije poklanjaju ogromnu pa nju socijalnom delu svog poslovanja, kako bi bile u skladu sa potrebama odgovaraju eg zakona, koji postoji u mnogim zemljama, i kako bi obezbedile svojim zaposlenima sigurne i povoljne uslove za rad. Mogu da navedem na e pozitivno iskustvo na tom polju. Sada govorim o prihvatanju Socijalnog programa u punom obimu od strane Gazpromnjefta , koji je pripremio sindikat NIS-a zajedno sa srpskom vladom, kao neodvojivog dela odgovaraju eg kupoprodajnog sporazuma izme u Rusije i Srbije. U emu vidite re enje problema svetske finansijske krize?

Imaju i u vidu da je kriza svetska, mi poseban zna aj poklanjamo vi estranim naporima u borbi protiv nje, uklju uju i razli ite inicijative i forume, koji su sazvani da pomognu kod prevazila enja finansijskih potresa i otklanjanja njihovih posledica. Vlasti zemalja aktivno ostvaruju korake usmerene ka stabilizaciji finansijske situacije. Za ispunjenje ovog slo enog zadatka potrebne su kompleksne mere orjentisane ka re avanju sistemskih problema: regulisanje neuspe ne aktive, pomo kod obnove bankarskog kapitala i normalizacije stanja likvidnosti na finansijskim tr i tima, itd.

Nacionalne strategije moraju da se koordiniraju na me unarodnom nivou sa ciljem da se re e op ti problemi i da se spre e pekulacije u vezi sa kriznom situacijom. U sada nje vreme neophodno je da se aktivno radi na stvaranju nove finansijske arhitekture, ili na zna ajnim reformama ve postoje e, uklju uju i i reviziju starih i zaklju ivanje novih multilateralnih sporazuma sa me unarodnim institucijama o formama i obimima kreditiranja, principima tog kreditiranja. Tako e, potrebno je raditi i na usavr avanju sistema kontrole i monitoringa kompanija, korporativne jasno e, ocena rejting-agencija (ovi indikatori esto nisu objektivni i ta ni). Prema ovim mehanizmima neophodno je izraditi op ti pristup i paket principa i to ne samo u interesu dr ave, jer, mora se otvoreno priznati, sada nji finansijski sistem izgra en je za interese ograni enog broja dr ava. Sve e zavisiti od efikasnosti i operativnosti koordiniranih delovanja dr ava, kako na me unarodnom planu, tako i unutar njihovih privreda. U kom pravcu bi trebalo da se kre e Srbija da bi smanjila posledice ekonomske krize?

U pravom! Ali, ako emo ozbiljno, to pitanje bi trebalo da bude upu eno srpskoj vladi, a ne ruskom ambasadoru. Ne smatram da imam prava da dajem preporuke Vladi Srbije u kom pravci bi trebalo dalje da se

kre e. Ho u samo da napomenem da, koliko mi znamo, u uslovima svake krize, radi o uvanja pravne sposobnosti privrede zemlje naglo raste uloga dr ave kao ko-ordiniraju eg centra za borbu sa izvorom opasnosti . I u ovoj vezi neophodno je primeniti osmi ljena i usagla ena delovanja, o uvati eli nu vrstinu i zdrav razum, ne padati u paniku.

Li no pitanje: ta ambasadora ini uspe nim?

Kao prvo, ambasador mora jasno da zna koji su interesi njegove zemlje i njene stavove o najva nijim aktuelnim pitanjima. Kao drugo, on mora da razume ciljeve dr ave u kojoj je imenovan. To omogu ava da se odrede sfere poklapanja interesa dve dr ave, to je i garancija za njihovu uspe nu saradnju. Kao to je poznato, diplomatija je umetnost objedinjavanja zajedni kih napora dr ava radi zajedni kih ciljeva. Razume se, ovaj posao mora da se obavlja u duhu najboljih me uljudskih odnosa.

Zbog ega ste Vi odlu ili da postanete diplomata?

Moj otac je bio profesionalni diplomata. I pored njegovog primera, jo u koli sam po eo da se interesujem za me unarodne odnose. To je odredilo pravac mog kolovanja na fakultetu i stupanje u slu bu u Ministarstvu inostranih poslova. Nikada nisam za alio zbog izabranog puta svoje profesije i ponosim se time to sam lan izvanrednog korpusa ruskih diplomata.

Kakvi su Va i utisci o Srbiji? Srbija je divna zemlja. Lepa, raznolika, ponekada nepredvidiva. Ljudi su vrstog karaktera, radni. Veoma cenim izuzetnu naklonost Srba prema Rusima i Rusiji.

You might also like