KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha. primjenom fungicida i insekticida. skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. visina humke je oko 20 cm. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. 10:12:26 + 1 % MgO. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen. a kasnih sorti 25-40 t/ha. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm. treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio. Krompir za zimu treba. Da bi spriječilo rano proklijavanje. koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. jednu uz drugu. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. nakon vađenja. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće.u brazde. a prije uskladištenja prosušiti. vrši se prvo ogrtanje. 20:10:10. Berba. uz relativnu vlagu 85-90 %. neposredno pred sadnju. ozimi ječam i uljana repica. Mineralna đubriva daju se pred sadnju. Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. 10:20:30. raž.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha. KAN i sl. Čuvanje krompira je delikatan posao. U proljeće se zemljište tanjira i drlja. pšenica. što olakšava međurednu površinsku obradu. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). grašak. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. Prihranjivanje se obavlja po potrebi. ovas. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće.. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. a ostatak – zajedno sa sadnjom. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). ozima i proljetna grahorica. .000 kg/ha. i kreće se od 900 – 3.

Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. a to znači đubri se stajnjakom. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir. što traje 1-2 mjeseca. Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C.PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. . U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine.

Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. u količini od 600-800 kg/ha. Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. a postižu se dobri efekti. Prije sjetve smjesa se zbija daskom. odnosno sjetvu. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom. đubri se sa 2/3 đubriva. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1. Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara.000 m2 (dunum). zatim gotove hranjive smjese (humograf.) koje se proizvode kod nas. Posavina. a za kasniju početkom marta. tresetne blokove i lijehe. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. Njega bilja u rasadu . Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. humovit i sl.700 biljaka. zemlje i pijeska. veličine 10x10 cm. (centralni dio Bosne. 15:15:15. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki. Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm). Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. Ako se sije u redove. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. a razmak sjemenske je 2 cm. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha.5-2 mm. dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena.Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. Sjetva Može se sijati direktno u saksije. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva. Pred sadnju.000 strukova paradajza na 1. a sa 1/3 u toku vegetacije. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom).aprila. dubina sjetve je 1. pa sve do 10. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. 8:24:16). da bi se održala povoljna vlaga. a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno. Ako se sadi 3. Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. a na teškim-dublje. u količini od 300-500 kg/ha. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu. Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati. razmak redova je 4-5 cm. ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku. Može se sijati i omaške. U sjevernijim područjima.

• Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime. a to su: kolčenje. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. . Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. dekaptiranje (zakidanje vrhova. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). pinciranje. a rasad u saksijama. u vrijeme plodonošenja češće. Paradajz se može gajiti i na dva stabla . pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). i kad biljke nisu tople. u saksije . plastične kesice. Može se saditi i u trake. ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. vrši se i prvo plitko okopavanje. vuksalom i sl. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. vezanje. po šemi 60x80x40 cm. Biljke se ostavljau na jedno stablo. i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. tresetne kockice i sl. zavisi od više činilaca. a kasnije. veličine 10x10 cm . a ako je rasad porastao. sadi se položen. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. što se vidi po pojavi novih listova. Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao.. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva. skidanje donjeg lišća.

U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu. a za obrazovanje lukovice 22-25ºC. CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja. dobiju intenzivniju crvenu boju. a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. Paradajz može nakanadno da dozrijeva. .Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. ubrani prije mraza i neoštećeni . Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). pa se zeleni plodovi. Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir). a industrijskog 40-80 t/ha.

. i to NPK đubrivom. 5:2). u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. a poslije vrsta đubrenih stajnjakom. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva. odsijecaju mu se suvi listovi. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. Pri proizvodnji konzumnih lukovica. a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. 5:1 ili 1:0.40 x 5 cm) ili u pantljike. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha. Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. Tek tako osušeni luk se klasira. čisti od korijena. najčešće u redove ( 20. kada oko 60% listova polegne. Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica). jer lukovica često poraste. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma.Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije. na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine). Zbog širenja bolesti i štetočina.( odnosno 1:0.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful