P. 1
Uzgoj Povrca Na Otvorenom Krompir Paradajz Luk

Uzgoj Povrca Na Otvorenom Krompir Paradajz Luk

|Views: 786|Likes:
Published by Tarik Pihljak

More info:

Published by: Tarik Pihljak on Jun 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/15/2013

pdf

text

original

KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja. što olakšava međurednu površinsku obradu. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. U proljeće se zemljište tanjira i drlja. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. Da bi spriječilo rano proklijavanje. Krompir za zimu treba.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. nakon vađenja. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio. Čuvanje krompira je delikatan posao. pšenica. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. ovas. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). jednu uz drugu.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen.u brazde. 10:20:30. Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu.000 kg/ha. . Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N. raž. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače. neposredno pred sadnju. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. primjenom fungicida i insekticida. ozima i proljetna grahorica. a prije uskladištenja prosušiti. uz relativnu vlagu 85-90 %. visina humke je oko 20 cm. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. Prihranjivanje se obavlja po potrebi. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha.. a kasnih sorti 25-40 t/ha. KAN i sl. Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće. i kreće se od 900 – 3. ozimi ječam i uljana repica. a ostatak – zajedno sa sadnjom. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm. Mineralna đubriva daju se pred sadnju. vrši se prvo ogrtanje. 20:10:10. grašak. Berba. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. 10:12:26 + 1 % MgO. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm.

U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. . što traje 1-2 mjeseca. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C. a to znači đubri se stajnjakom. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine. Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C.PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto. paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz.

a za kasniju početkom marta. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki.000 m2 (dunum). a razmak sjemenske je 2 cm. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu. dubina sjetve je 1. Njega bilja u rasadu . 15:15:15. veličine 10x10 cm.000 strukova paradajza na 1. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha. (centralni dio Bosne. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. u količini od 300-500 kg/ha. odnosno sjetvu. Može se sijati i omaške. Prije sjetve smjesa se zbija daskom.Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. Ako se sije u redove. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. tresetne blokove i lijehe. da bi se održala povoljna vlaga. a sa 1/3 u toku vegetacije. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. Pred sadnju. a na teškim-dublje. Ako se sadi 3. 8:24:16). Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. đubri se sa 2/3 đubriva. Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara. Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku. pa sve do 10. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati.aprila. a postižu se dobri efekti.) koje se proizvode kod nas. za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1. Sjetva Može se sijati direktno u saksije. humovit i sl. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom.700 biljaka. razmak redova je 4-5 cm. Posavina. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm). Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno.5-2 mm. zemlje i pijeska. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom). dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena. U sjevernijim područjima. zatim gotove hranjive smjese (humograf. u količini od 600-800 kg/ha. Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva.

pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom. tresetne kockice i sl. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. vuksalom i sl. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. a ako je rasad porastao. veličine 10x10 cm . sadi se položen. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. a to su: kolčenje.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. vezanje. Može se saditi i u trake. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. • Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime. u vrijeme plodonošenja češće. pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. dekaptiranje (zakidanje vrhova. . Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao. kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva. plastične kesice. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova. Paradajz se može gajiti i na dva stabla . i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). po šemi 60x80x40 cm. skidanje donjeg lišća. zavisi od više činilaca. vrši se i prvo plitko okopavanje. i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. što se vidi po pojavi novih listova. u saksije . Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. pinciranje. i kad biljke nisu tople. Biljke se ostavljau na jedno stablo. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. a kasnije. Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom. a rasad u saksijama. Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu. Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije..

Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. . pa se zeleni plodovi. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja. a industrijskog 40-80 t/ha. ubrani prije mraza i neoštećeni . Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu. dobiju intenzivniju crvenu boju. mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir). Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. a za obrazovanje lukovice 22-25ºC.Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. Paradajz može nakanadno da dozrijeva.

najčešće u redove ( 20.Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije.40 x 5 cm) ili u pantljike. 5:1 ili 1:0. 5:2). na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. jer lukovica često poraste. kada oko 60% listova polegne. i to NPK đubrivom. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. . odsijecaju mu se suvi listovi. Tek tako osušeni luk se klasira. za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha. Pri proizvodnji konzumnih lukovica. Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine). čisti od korijena. Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica).( odnosno 1:0. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. Zbog širenja bolesti i štetočina. u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. a poslije vrsta đubrenih stajnjakom.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->