KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

u brazde. 10:12:26 + 1 % MgO. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). a ostatak – zajedno sa sadnjom.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha. Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu. KAN i sl. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. . Krompir za zimu treba. Mineralna đubriva daju se pred sadnju. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha. grašak. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. a kasnih sorti 25-40 t/ha. U proljeće se zemljište tanjira i drlja. primjenom fungicida i insekticida. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). jednu uz drugu. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno. a prije uskladištenja prosušiti. vrši se prvo ogrtanje. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. ozima i proljetna grahorica. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N. neposredno pred sadnju. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. 10:20:30.. visina humke je oko 20 cm. uz relativnu vlagu 85-90 %. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. ozimi ječam i uljana repica. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. Berba. što olakšava međurednu površinsku obradu. nakon vađenja. Prihranjivanje se obavlja po potrebi. pšenica.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen. ovas. Čuvanje krompira je delikatan posao. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio. 20:10:10. Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće. raž. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha.000 kg/ha. i kreće se od 900 – 3. Da bi spriječilo rano proklijavanje. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja.

Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto. a to znači đubri se stajnjakom. Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir. paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz.PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C. . U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. što traje 1-2 mjeseca.

veličine 10x10 cm. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice.) koje se proizvode kod nas. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. 8:24:16). Ako se sadi 3. u količini od 600-800 kg/ha. Posavina. Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm). Sjetva Može se sijati direktno u saksije. zatim gotove hranjive smjese (humograf. humovit i sl. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu.Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku. (centralni dio Bosne. u količini od 300-500 kg/ha. đubri se sa 2/3 đubriva. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom). Pred sadnju. Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. da bi se održala povoljna vlaga. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. U sjevernijim područjima. za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki. Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom.aprila. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. pa sve do 10. 15:15:15.5-2 mm.000 strukova paradajza na 1. a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno. Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova.700 biljaka. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. a sa 1/3 u toku vegetacije. tresetne blokove i lijehe. dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena. Njega bilja u rasadu . Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara. a postižu se dobri efekti. a za kasniju početkom marta. a razmak sjemenske je 2 cm. Prije sjetve smjesa se zbija daskom. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1. a na teškim-dublje. Ako se sije u redove. Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva.000 m2 (dunum). Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom. Može se sijati i omaške. zemlje i pijeska. dubina sjetve je 1. razmak redova je 4-5 cm. odnosno sjetvu.

a to su: kolčenje. i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). a kasnije. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. Paradajz se može gajiti i na dva stabla . vuksalom i sl. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. plastične kesice. vezanje. dekaptiranje (zakidanje vrhova. Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao. u saksije . kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. Može se saditi i u trake. . skidanje donjeg lišća. vrši se i prvo plitko okopavanje. • Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime. zavisi od više činilaca. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm. i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. u vrijeme plodonošenja češće. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. tresetne kockice i sl. a rasad u saksijama.. pinciranje. i kad biljke nisu tople. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). po šemi 60x80x40 cm. što se vidi po pojavi novih listova. veličine 10x10 cm . sadi se položen. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova. Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom. a ako je rasad porastao. Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu. Biljke se ostavljau na jedno stablo. ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom.

Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir). pa se zeleni plodovi. U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). a industrijskog 40-80 t/ha. Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. . mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu. berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja.Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. dobiju intenzivniju crvenu boju. Paradajz može nakanadno da dozrijeva. a za obrazovanje lukovice 22-25ºC. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). ubrani prije mraza i neoštećeni .

Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. 5:2). a poslije vrsta đubrenih stajnjakom. jer lukovica često poraste. u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. odsijecaju mu se suvi listovi.Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije. na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. Tek tako osušeni luk se klasira.40 x 5 cm) ili u pantljike. 5:1 ili 1:0. Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. Zbog širenja bolesti i štetočina. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. . a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha. za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva. najčešće u redove ( 20. Pri proizvodnji konzumnih lukovica. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma.( odnosno 1:0. Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica). i to NPK đubrivom. Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. čisti od korijena. kada oko 60% listova polegne. Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine).