KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. Mineralna đubriva daju se pred sadnju. nakon vađenja. Prihranjivanje se obavlja po potrebi.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen. ozimi ječam i uljana repica. što olakšava međurednu površinsku obradu. a ostatak – zajedno sa sadnjom. 10:12:26 + 1 % MgO. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. ozima i proljetna grahorica. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio. grašak. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha. jednu uz drugu. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. primjenom fungicida i insekticida. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir.000 kg/ha. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja. .200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće. raž. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha. Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm.. ovas. neposredno pred sadnju. Da bi spriječilo rano proklijavanje. koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. Krompir za zimu treba. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). Berba. pšenica. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. KAN i sl.u brazde. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. U proljeće se zemljište tanjira i drlja. 20:10:10. vrši se prvo ogrtanje. 10:20:30. i kreće se od 900 – 3. visina humke je oko 20 cm. Čuvanje krompira je delikatan posao. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N. a prije uskladištenja prosušiti. a kasnih sorti 25-40 t/ha. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). uz relativnu vlagu 85-90 %. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru.

a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. što traje 1-2 mjeseca. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C. Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine. Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. .PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. a to znači đubri se stajnjakom. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz. U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto.

zemlje i pijeska. Ako se sadi 3. a postižu se dobri efekti. 15:15:15. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom). Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova. Može se sijati i omaške. Posavina. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm). tresetne blokove i lijehe. veličine 10x10 cm. Prije sjetve smjesa se zbija daskom.700 biljaka. humovit i sl. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1.aprila.000 strukova paradajza na 1. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom. (centralni dio Bosne. a za kasniju početkom marta. Ako se sije u redove. Njega bilja u rasadu . ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. đubri se sa 2/3 đubriva. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu. u količini od 300-500 kg/ha. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha. a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno. odnosno sjetvu.) koje se proizvode kod nas. dubina sjetve je 1. da bi se održala povoljna vlaga. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki. Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara. zatim gotove hranjive smjese (humograf.000 m2 (dunum). Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. pa sve do 10. razmak redova je 4-5 cm. Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. a razmak sjemenske je 2 cm. dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena. a sa 1/3 u toku vegetacije. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. Pred sadnju.5-2 mm. Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati. za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. a na teškim-dublje.Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. 8:24:16). Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva. u količini od 600-800 kg/ha. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. Sjetva Može se sijati direktno u saksije. U sjevernijim područjima. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha.

vrši se i prvo plitko okopavanje. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). a ako je rasad porastao. Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. veličine 10x10 cm . tresetne kockice i sl. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova. • Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime. dekaptiranje (zakidanje vrhova. zavisi od više činilaca. a kasnije. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. skidanje donjeg lišća. vuksalom i sl. u vrijeme plodonošenja češće. kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva. plastične kesice. pinciranje. pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. Paradajz se može gajiti i na dva stabla . vezanje.. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. sadi se položen. Može se saditi i u trake. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. a to su: kolčenje. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. i kad biljke nisu tople. Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. a rasad u saksijama.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom. Biljke se ostavljau na jedno stablo. Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu. pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. u saksije . što se vidi po pojavi novih listova. i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao. po šemi 60x80x40 cm. Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom. .

a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. ubrani prije mraza i neoštećeni . a za obrazovanje lukovice 22-25ºC. Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. a industrijskog 40-80 t/ha.Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. . berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja. dobiju intenzivniju crvenu boju. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. pa se zeleni plodovi. Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir). U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). Paradajz može nakanadno da dozrijeva. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu.

Zbog širenja bolesti i štetočina. Pri proizvodnji konzumnih lukovica.Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije. . Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica). Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma.40 x 5 cm) ili u pantljike. Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. a poslije vrsta đubrenih stajnjakom. kada oko 60% listova polegne. u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. 5:2). a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. 5:1 ili 1:0. najčešće u redove ( 20. čisti od korijena. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. odsijecaju mu se suvi listovi. na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. i to NPK đubrivom. Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine). jer lukovica često poraste. za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva.( odnosno 1:0. Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha. Tek tako osušeni luk se klasira.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful