KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljita koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljita bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljita kod sadnje je 8-10 C, a za proklijali krompir moe biti i 45C. Gomolji izmrznu na 1,7 do 2 C, a nadzemni dio se oteuje na -1C, a na -2C izmrzne, to treba imati u vidu kod odreivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir poinje da zamee gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18C. Iznad 20 C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 C njihovo obrazovanje prestaje. Najvee potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

Obrada zemljita
Teka zemljita i zemljita namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi ve u jesen, dok se laka zemljita mogu orati i u rano proljee. Stajnjak se na tekim zemljitima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljee, neposredno pred sadnju. U proljee se zemljite tanjira i drlja.

ubrenje
Krompir spada meu kulture sa visokim zahtijevima za ubrivom. Stajnjakom se ubri u koliini od 20-40 t/ha. Mineralna ubriva daju se pred sadnju, moe se polovina rasturiti po cijeloj povrini, a ostatak zajedno sa sadnjom- u brazde. Mineralnim ubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N, 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru, to se postie ubrenjem sa 900 1.200 kg/ha mineralnog ubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO, 10:12:26 + 1 % MgO, 10:20:30, 20:10:10, KAN i sl., koja se dodaju u pripremi zemljita za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. Prihranjivanje se obavlja po potrebi, i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja), odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK ubrivima (20:8:5) u koliini od 200 kg/ha. Koliina sjemena zavisi od veliine gomolja (najbolja veliina izmeu 30 50 mm) i razmaka sadnje, i kree se od 900 3.000 kg/ha. Krompir se sadi obino na razmak 60-70 x 30-35 cm, to olakava meurednu povrinsku obradu. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao poetni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. Najbolje pretkulture za krompir su: livade, ozimi jeam i uljana repica, ozima i proljetna grahorica, ra, graak, ovas, penica.

Njega krompira
U toku vegetacije vre se 1-2 meuredna kultiviranja, prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm, vri se prvo ogrtanje. Drugo ogrtanje vri se pred cvatnju i ono je jae, visina humke je oko 20 cm. Zatita od bolesti i tetoina izvodi se redovno, primjenom fungicida i insekticida.

Berba, skladitenje i prinosi

Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke, to u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obino u jesen (septembar-oktobar). Vaenje krompira obavlja se po suhom vremenu. Krompir za zimu treba, nakon vaenja, a prije uskladitenja prosuiti. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenoenja, a ako je iz bilo kojih razloga jo vlaan, treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrenice da bi se prosuio. uvanje krompira je delikatan posao. U skladitima se najbolje uva u dubokim letvicama i sanducima. Vree u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno, jednu uz drugu. Temperatura uvanja +1C do +6 C (najdue i najbolje + 3C do +5C), uz relativnu vlagu 85-90 %. Da bi sprijeilo rano proklijavanje, temperatura u skladitu treba da je oko +4 C. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha, a kasnih sorti 25-40 t/ha.

PARADAJZ

Uslovi uspijevanja
Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 C. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 C, a rast i razvoj izmeu 22 i 25 C tokom dana i 15-16 C tokom noi. Do vremena plodonoenja razlika izmeu dnevnih i nonih temperatura treba da je oko 7 C. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 C. U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. Kritian period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova, to traje 1-2 mjeseca. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlanost zemljita i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha).

Plodored
U plodoredu dolazi na prvo mjesto, a to znai ubri se stajnjakom. Moe se vratiti na istu povrinu nakon 3-4 godine. Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povre i lukovi. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir, paprika ili patlidan ne bi trebalo da doe paradajz.

ubrenje i priprema zemljita

Paradajz se ubri stajnjakom i mineralnim ubrivima. Stajnjak se dodaje u koliini od 40-60 t/ha. Na laganim zemljitima zaorava se plie (12 do 15 cm), a na tekim-dublje. Kod stavljanja u kuice troi se za 50 % manje ubriva, a postiu se dobri efekti, a li je za sljedei usjev zemljite nejednako poubreno. Za ubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16, 15:15:15, 8:24:16), u koliini od 600-800 kg/ha. Pred sadnju, odnosno sjetvu, ubri se sa 2/3 ubriva, a sa 1/3 u toku vegetacije. Za prihranjivanje se najee koristi KAN, u koliini od 300-500 kg/ha, ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK ubriva (20:8:5 ili 20:10:10, 12:12:12 ) u koliini od 250-300 kg/ha. Prihranjivanje se vri 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veliina ljenika) i u vrijeme zrenja prvih plodova. Zemljite za paradajz treba jo ujesen duboko preorati. Pred sadnju se zemljite 1-2 puta obradi frezom.

Vrijeme proizvodnje
Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. U sjevernijim podrujima, (centralni dio Bosne, Posavina, Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju poinje od 20 februara, a za kasniju poetkom marta, pa sve do 10.aprila. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki, a od 10 grama sjemena moe se dobiti oko 1.700 biljaka. Ako se sadi 3.000 strukova paradajza na 1.000 m2 (dunum), dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena, za to je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad.

Sjetva
Moe se sijati direktno u saksije, tresetne blokove i lijehe, veliine 10x10 cm, ili u sanduie ili lijehe nainjene u plasteniku, stakleniku ili izdvojene vani (klasine lijehe pokrivene staklom ili plastikom). Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka, zemlje i pijeska, zatim gotove hranjive smjese (humograf, humovit i sl.) koje se proizvode kod nas. Prije sjetve smjesa se zbija daskom. Ako se sije u redove, razmak redova je 4-5 cm, dubina sjetve je 1,5-2 mm, a razmak sjemenske je 2 cm. Ovako se dobiju vrste i neizduene sadnice. Moe se sijati i omake, ali za taj posao je potreban dobro izvjeban radnik. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama, da bi se odrala povoljna vlaga. Ovaj pokrov dri se do momenta pojave prvih znakova nicanja. Tako se tedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja, a omoguuje se jednolina vlaga u rasadu.

Njega bilja u rasadu

Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presauje) kad razvije 1-2 prava lista (obino 20 dana nakon sjetve(, u saksije , plastine kesice, tresetne kockice i sl., veliine 10x10 cm . Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova, pa sve dok se na njima pojave zaeci prvih cvjetnih granica (to se postie za 50-60 dana od nicanja). Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lake upao, a rasad u saksijama, kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva, da bi se lake vadio i da zemlja sa ila ne bi spadala.

Sadnja
Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. Moe se saditi i u trake, po emi 60x80x40 cm. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na odreeni razmak sade biljke. Sadi se neto dublje nego dok su biljke bile u rasadu, a ako je rasad porastao, sadi se poloen. Nakon sadnje obavezno je izvriti obilno zalijevanje.

Njega usjeva u toku vegetacije Navodnjavanje

Koliko puta treba navodnjavati paradajz, zavisi od vie inilaca, ali opte je pravilo da se u poetku vegetacije navodnjavaju rjee, a kasnije, u vrijeme plodonoenja ee. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). Navodnjavati se moe brazdama i vjetakom kiom, i to u poslijepodnevnim i veernjim satima, kada je i isparavanje zemljita najmanje, i kad biljke nisu tople.

Okopavanje i prihranjivanje
Kada se biljke prime, to se vidi po pojavi novih listova, vri se i prvo plitko okopavanje. Drugo okopavanje obavlja se neto kasnije. Tom prilikom biljke se lagano nagru zemljom. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista), koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom, vuksalom i sl.

Specifine mjere njege

U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristine za ovu kulturu, a to su: kolenje, vezanje, pinciranje, dekaptiranje (zakidanje vrhova, skidanje donjeg lia. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svjee trite. Biljke se ostavljau na jedno stablo, a boni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu duinu od 5 cm. Paradajz se moe gajiti i na dva stabla , pri emu se jedan boni izdanak ( obino ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo, i sa njega se uklanjaju boni izdanci.

Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vri se nakon to je biljka razvila 4-6 cvjetnih granica (etaa) da bi se ubrzala zrioba. Donje lie koje stari i uvija se treba povremeno skidati, a poinje se nakon to su prvi plodovi sazreli ili postigli veliinu karakteristinu za sortu.

Berba i prinosi
Za svjee trite zavisno od udaljenosti trita odreuje se momenat berbe. Za udaljeno trite gdje transport traje 1-2 dana, berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ruiasta boja. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako eli plasirati na lokalnom tritu. U poetku se bere rjee (svakih 6-7 dana) a kasnije ee (svaka 2-3 dana). Prinos svjeeg paradajza na tritu kree se od 30-50 t/ha, a industrijskog 40-80 t/ha. Paradajz moe nakanadno da dozrijeva, pa se zeleni plodovi, ubrani prije mraza i neoteeni , mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir), dobiju intenzivniju crvenu boju.

CRNI LUK

Uslovi uspijevanja
Sjeme nie ve na 3-5 C, ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 C. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 C. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su nie temperature (10-18C), a za obrazovanje lukovice 22-25C.

Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljitima neutralne reakcije, a poslije vrsta ubrenih stajnjakom. Zbog irenja bolesti i tetoina, na isto polje moe doi tek poslije 3-4 godine.

Obrada zemljita
Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm), u rano proljee vri se povrinska priprema zemljita. Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadika.

ubrenje
Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. Pri proizvodnji konzumnih lukovica, za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK ubriva,( odnosno 1:0, 5:1 ili 1:0, 5:2). Pri proizvodnji konzumnih lukovica ubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i poetak obrazovanja glavica), i to NPK ubrivom.

Proizvodnja konzumnog luka

Proizvodnja iz arpadika sadnja je u toku marta, najee u redove ( 20- 40 x 5 cm) ili u pantljike. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadika.

Vaenje lukovica
Lukovice se vade mehanizovano ili runo (male povrine), kada oko 60% listova polegne. Vaenje je krajem jula do polovine avgusta. Kasnije vaenje umanjuje kvalitet, jer lukovica esto poraste. Lukovice se poslije vaenja moraju 5-10 dana suiti na suncu ili u suari. Tek tako osueni luk se klasira, isti od korijena, odsijecaju mu se suvi listovi, a vrat lukovice se ostavlja u duini oko 3 cm. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kree se od 20-60 t/ha.