KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru. . Mineralna đubriva daju se pred sadnju. Prihranjivanje se obavlja po potrebi. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. nakon vađenja. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. Krompir za zimu treba.000 kg/ha. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. uz relativnu vlagu 85-90 %. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. Čuvanje krompira je delikatan posao. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. Da bi spriječilo rano proklijavanje. ozima i proljetna grahorica. visina humke je oko 20 cm. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N. Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće. koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. primjenom fungicida i insekticida. što olakšava međurednu površinsku obradu. neposredno pred sadnju. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. a kasnih sorti 25-40 t/ha. 10:12:26 + 1 % MgO. ovas. i kreće se od 900 – 3. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće. 10:20:30. Berba. Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu. grašak. KAN i sl. vrši se prvo ogrtanje. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja.u brazde. jednu uz drugu. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha. raž.. 20:10:10. ozimi ječam i uljana repica. a ostatak – zajedno sa sadnjom. Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha. a prije uskladištenja prosušiti. pšenica. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). U proljeće se zemljište tanjira i drlja. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio.

paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto. . Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C. Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. što traje 1-2 mjeseca. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir.PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. a to znači đubri se stajnjakom. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine.

(centralni dio Bosne. odnosno sjetvu. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom. humovit i sl. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. Njega bilja u rasadu . za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara.000 m2 (dunum). tresetne blokove i lijehe. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm). Sjetva Može se sijati direktno u saksije. dubina sjetve je 1. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki. dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom). a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno. a za kasniju početkom marta. razmak redova je 4-5 cm. Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati. a sa 1/3 u toku vegetacije. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. Prije sjetve smjesa se zbija daskom. ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku.000 strukova paradajza na 1. Može se sijati i omaške. 8:24:16). 15:15:15. u količini od 600-800 kg/ha.5-2 mm.700 biljaka. Ako se sadi 3. Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva. a na teškim-dublje. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. Ako se sije u redove. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. zatim gotove hranjive smjese (humograf. zemlje i pijeska.aprila. U sjevernijim područjima. đubri se sa 2/3 đubriva. da bi se održala povoljna vlaga. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha. Posavina. Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. a postižu se dobri efekti. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1. u količini od 300-500 kg/ha. Pred sadnju. pa sve do 10.Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. a razmak sjemenske je 2 cm. Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. veličine 10x10 cm.) koje se proizvode kod nas. Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova.

pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. dekaptiranje (zakidanje vrhova. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). vezanje. a to su: kolčenje. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). vrši se i prvo plitko okopavanje. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. a kasnije. ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. veličine 10x10 cm . vuksalom i sl. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm.. Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom. u saksije . Biljke se ostavljau na jedno stablo. plastične kesice. što se vidi po pojavi novih listova. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. tresetne kockice i sl. zavisi od više činilaca. . u vrijeme plodonošenja češće. pinciranje. Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom. kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva. skidanje donjeg lišća. pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). po šemi 60x80x40 cm. sadi se položen. i kad biljke nisu tople. Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. Može se saditi i u trake. Paradajz se može gajiti i na dva stabla . Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao. i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. • Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime. a ako je rasad porastao.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. a rasad u saksijama.

Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir). pa se zeleni plodovi. . Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. a industrijskog 40-80 t/ha. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). a za obrazovanje lukovice 22-25ºC. Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. Paradajz može nakanadno da dozrijeva. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja. ubrani prije mraza i neoštećeni .Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. dobiju intenzivniju crvenu boju. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi.

5:1 ili 1:0. u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). . Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha. jer lukovica često poraste. kada oko 60% listova polegne. najčešće u redove ( 20. a poslije vrsta đubrenih stajnjakom. i to NPK đubrivom. 5:2). Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica). Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine).Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije. Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva. na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. odsijecaju mu se suvi listovi.40 x 5 cm) ili u pantljike. Tek tako osušeni luk se klasira. Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari.( odnosno 1:0. a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. čisti od korijena. Pri proizvodnji konzumnih lukovica. Zbog širenja bolesti i štetočina.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful