KROMPIR

Uslovi uspijevanja
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 °C, a za proklijali krompir može biti i 45°C. Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 °C, a nadzemni dio se oštećuje na -1°C, a na -2°C izmrzne, što treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18°C. Iznad 20 °C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 °C njihovo obrazovanje prestaje. Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.

To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme prenošenja. pšenica. što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično u jesen (septembar-oktobar). Stajnjakom se đubri u količini od 20-40 t/ha. KAN i sl. uz relativnu vlagu 85-90 %. Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N.Obrada zemljišta Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u jesen. Njega krompira U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja. vrši se prvo ogrtanje. ozima i proljetna grahorica. a prije uskladištenja prosušiti. Čuvanje krompira je delikatan posao. Krompir za zimu treba. visina humke je oko 20 cm. što olakšava međurednu površinsku obradu. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je jače. i kreće se od 900 – 3. treba ga razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio. 20:10:10. raž.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO. može se polovina rasturiti po cijeloj površini. ozimi ječam i uljana repica. odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha.000 kg/ha. Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu.. primjenom fungicida i insekticida. dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće. što se postiže đubrenjem sa 900 – 1. ovas. koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha. Đubrenje Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC). neposredno pred sadnju. skladištenje i prinosi Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm. Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno. . Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće. Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 – 50 mm) i razmaka sadnje. U proljeće se zemljište tanjira i drlja. Kad usjev dostigne visinu od 15 cm. Mineralna đubriva daju se pred sadnju. Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno. grašak. Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir. temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. a kasnih sorti 25-40 t/ha.u brazde. a ostatak – zajedno sa sadnjom. Da bi spriječilo rano proklijavanje. i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja). 10:20:30. nakon vađenja. 10:12:26 + 1 % MgO. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima. Prihranjivanje se obavlja po potrebi. 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru. jednu uz drugu. Berba. a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan. Najbolje pretkulture za krompir su: livade. prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije.

U odnosu na vodu paradajz se svrstava u usjeve sa srednjim zahtijevima. Na parceli na kojoj je prije uzgajan krompir. Plodored U plodoredu dolazi na prvo mjesto. Za normalan rast i razvoj paradajz iziskuje umjerenu vlažnost zemljišta i vazduha (60-70 % poljskog vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha). a to znači đubri se stajnjakom. Do vremena plodonošenja razlika između dnevnih i noćnih temperatura treba da je oko 7 °C. . Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povrće i lukovi. što traje 1-2 mjeseca. Za 1 kg paradajza potrebno je oko 56 l vode. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 °C.PARADAJZ Uslovi uspijevanja Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna temperatura iznosi 18-24 °C. Može se vratiti na istu površinu nakon 3-4 godine. Kritičan period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja plodova. a rast i razvoj između 22 i 25 °C tokom dana i 15-16 °C tokom noći. paprika ili patlidžan ne bi trebalo da dođe paradajz.

Ovaj pokrov drži se do momenta pojave prvih znakova nicanja. Zemljište za paradajz treba još ujesen duboko preorati. zatim gotove hranjive smjese (humograf. a omogućuje se jednolična vlaga u rasadu. a za kasniju početkom marta. Ako se sije u redove. a li je za sljedeći usjev zemljište nejednako pođubreno. u količini od 600-800 kg/ha. Prije sjetve smjesa se zbija daskom. tresetne blokove i lijehe. U 1 gramu ima 250-350 sjemenki. odnosno sjetvu. Pred sadnju se zemljište 1-2 puta obradi frezom. Vrijeme proizvodnje Paradajz se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. humovit i sl.700 biljaka. razmak redova je 4-5 cm. Ako se sadi 3. 15:15:15. ili u sandučiće ili lijehe načinjene u plasteniku. dubina sjetve je 1. a sa 1/3 u toku vegetacije.000 strukova paradajza na 1. U sjevernijim područjima. Sjetva Može se sijati direktno u saksije. Koriste se razne kombinacije sgorjelog stajnjaka. u količini od 300-500 kg/ha. Pred sadnju. a na teškim-dublje. Nakon sjetve i zalijevanja pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama. Prihranjivanje se vrši 2-3 puta i to: u vrijeme cvjetanja i zametanja prvih plodova (veličina lješnika) i u vrijeme zrenja prvih plodova. Kod stavljanja u kućice troši se za 50 % manje đubriva. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja. ali za taj posao je potreban dobro izvježban radnik. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. a od 10 grama sjemena može se dobiti oko 1. 12:12:12 ) u količini od 250-300 kg/ha. ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK đubriva (20:8:5 ili 20:10:10. Stajnjak se dodaje u količini od 40-60 t/ha.5-2 mm. đubri se sa 2/3 đubriva. Posavina. Njega bilja u rasadu . za što je potrebno obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad. 8:24:16). zemlje i pijeska. Za đubrenje paradajza koriste se razne kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20 ili 12:30:16. Može se sijati i omaške.Đubrenje i priprema zemljišta Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima. Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju počinje od 20 februara. a razmak sjemenske je 2 cm. pa sve do 10. dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena.000 m2 (dunum). a postižu se dobri efekti. veličine 10x10 cm. da bi se održala povoljna vlaga. Na laganim zemljištima zaorava se pliće (12 do 15 cm).) koje se proizvode kod nas. stakleniku ili izdvojene vani (klasične lijehe pokrivene staklom ili plastikom).aprila. (centralni dio Bosne.

i to u poslijepodnevnim i večernjim satima. Tom prilikom biljke se lagano nagrću zemljom. zavisi od više činilaca. Drugo okopavanje obavlja se nešto kasnije. Navodnjavati se može brazdama i vještačkom kišom. plastične kesice.Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista (obično 20 dana nakon sjetve(. u saksije . a ako je rasad porastao. Specifične mjere njege U gajenju paradajza provode se i druge mjere njege koje su karakteristične za ovu kulturu. a kasnije. pri čemu se jedan bočni izdanak ( obično ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao drugo stablo. a to su: kolčenje. Biljke se ostavljau na jedno stablo. u vrijeme plodonošenja češće. Njega usjeva u toku vegetacije • Navodnjavanje Koliko puta treba navodnjavati paradajz. da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi spadala. i sa njega se uklanjaju bočni izdanci. po šemi 60x80x40 cm. kesama ili kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva. a bočni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu dužinu od 5 cm. tresetne kockice i sl. a rasad u saksijama. sadi se položen. i kad biljke nisu tople. kada je i isparavanje zemljišta najmanje. Sadnja paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova. Sadnja Vrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). Paradajz se može gajiti i na dva stabla . Sadi se nešto dublje nego dok su biljke bile u rasadu. pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 50-60 dana od nicanja). Nakon sadnje obavezno je izvršiti obilno zalijevanje. skidanje donjeg lišća. vezanje. vrši se i prvo plitko okopavanje. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je mjera kod uzgoja raznih sorti i za svježe tržište. ali opšte je pravilo da se u početku vegetacije navodnjavaju rjeđe. pinciranje. Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano) paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko lista). . koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom.. dekaptiranje (zakidanje vrhova. Prethodno se iskopaju rupe ili se otvore brazde u koje se na određeni razmak sade biljke. Može se saditi i u trake. vuksalom i sl. što se vidi po pojavi novih listova. veličine 10x10 cm . • Okopavanje i prihranjivanje Kada se biljke prime.

a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Donje lišće koje stari i uvija se treba povremeno skidati. . ubrani prije mraza i neoštećeni . Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako želi plasirati na lokalnom tržištu. Paradajz može nakanadno da dozrijeva. dobiju intenzivniju crvenu boju. Prinos svježeg paradajza na tržištu kreće se od 30-50 t/ha. Berba i prinosi Za svježe tržište zavisno od udaljenosti tržišta određuje se momenat berbe. ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. Za rast i razvoj zahtijeva temperaturu oko 20-22 ºC. pa se zeleni plodovi. a za obrazovanje lukovice 22-25ºC. a industrijskog 40-80 t/ha.Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vrši se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica (etaža) da bi se ubrzala zrioba. mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ružičasta boja. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC). U početku se bere rjeđe (svakih 6-7 dana) a kasnije češće (svaka 2-3 dana). CRNI LUK Uslovi uspijevanja Sjeme niče već na 3-5 ºC. Za udaljeno tržište gdje transport traje 1-2 dana. Ako dozrijevaju u mraku (umotani u papir).

Obrada zemljišta Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm). Lukovice se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. 5:1 ili 1:0. Pri proizvodnji konzumnih lukovica đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica). Ona mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika. na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet. Pri proizvodnji konzumnih lukovica.( odnosno 1:0. Zbog širenja bolesti i štetočina. Za 1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika. čisti od korijena. Đubrenje Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. za normalan prinos zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva. Vađenje lukovica Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine). jer lukovica često poraste. odsijecaju mu se suvi listovi. Vađenje je krajem jula do polovine avgusta. 5:2). najčešće u redove ( 20. Proizvodnja konzumnog luka Proizvodnja iz arpadžika sadnja je u toku marta. Prinos lukovice varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha.40 x 5 cm) ili u pantljike. u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. Tek tako osušeni luk se klasira. a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. .Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije. kada oko 60% listova polegne. a poslije vrsta đubrenih stajnjakom. i to NPK đubrivom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful