7

GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE OPINE ELI

eli je prisojna strana Bosne i Hercegovine. Njegovi ljudi i njihovi domovi Suncu na izlasku okrenuli su lica i prozore. Jagode, maline, kupine, jabuke, kruke, ljive, breskve i kajsije, slae su ovdje nego igdje u svijetu. eli je sunana ljepota majevike podgorine, padina na obodu Panonskog mora, blago zatalasane Posavine i Panonske nizije. eli Sunce obasjava cijeli dan.eli je svako sretno jutro Bosne i Hercegovine...(knjievnik Atif Kujundi) Opina eli se nalazi u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine na majeviko-posavskom, panonskom obodu. Obuhvata povrinu od 136,8 km2 na kojoj ivi oko 15.000 stanovnika. Sastavni dio je Tuzlanskog kantona. Granii se na istoku sa opinom Lopare, na sjeveru sa Distriktom Brko BiH, na zapadu sa opinom Srebrenik i na jugu sa opinom Tuzla. Administrativni, kulturni i privredni centar opine je grad eli, smjeten na magistralnom putu Tuzla-Brko na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i ibonica. Naziv eli izveden je od rijei ''Pela'' o emu postoji tumaenje da je uveni Turski putopisac Evlija elebija u svom Putopisu iz 1533. godine, dananji eli, opisao kao kasabu sa imenom ''Peli'', poznatu po proizvodnji meda i voska. Neolitska keramika i drugi arheoloki materijali pronaeni na ovim prostorima kazuju da je eliki kraj bio nastanjen u neolitu. Okamenjeni svjedoci burne historije ovih krajeva su i brojna mramorja, steci i nekropole. Ovi srednjovjekovni nadgrobnici i danas nude poruke ili oporuke uklesane u dalekim, a bliskim biljezima-bosanicom. Dananja opina eli, osnovana je 1993. godine, u toku rata izazvanog agresijom na Bosnu i Hercegovinu. Istina opina eli bila je organizirana i funkcionirala je u vrijeme austrougarske uprave, kao i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i teritorij joj je bio znatno vei od dananjeg. Status opine eli je prestao u FNR Jugoslaviji 1962. godine, tokom administrativno-upravnih promjena i privredne reorganizacije prostora. Historijski gledano, geografski polaaj teritorija opine eli, ovisio je od drutvenih i politikih prilika, koje su u odreenim periodima bile povoljne, ali i manje povoljne i nepovoljne.

GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE OPINE ELI

Ekoloki ispravna hrana perspektiva je razvoja cjelokupnog podruja. Breuljkasti i blago brdoviti obronci planine Majevice sa nadmorskom visinom 140-711m i umjerenom kontinentalnom klimom, predstavljaju dobre preduvjete za uzgoj voa, itarica i povra. eli je posebno poznat po jagodastom vou to predstavlja brend i tradiciju ovog kraja u okviru koje se od 1980. godine, odrava jedinstvena Privredna manifestacija ''Dani jagodastog voa Bosne i Hercegovine''. Istaknuti nosioci privrednog razvoja u najveoj mjeri djeluju u sferi prerade i obrade: voa i povra, mlijeka, drveta, mermera i granita, metala, plastike, aluminijuma i stakla, te trgovine, graevinarstva i usluga. Podruje Opine, pogodno je za razvoj turizma, a posebno seoskog koji je sve popularniji u suvremenom svijetu. Ekoloki ispravna hrana, prijatan ambijent i dobri ljudi, dobri domaini su garant aktivnog i ugodnog odmora u prirodi i s prirodom. Ljepote planinskih obronaka na kojima je smjetena opina eli, jasna su poruka da ovaj kraj ima vrijedne potencijale za razvoj lovnog turizma. Podruje opine eli, ine naseljena mjesta: eli , Brezje, Brnjik, Drijena, Donji Humci, Gornji Humci , Lukavica, Miladii, Nahvioci, Ratkovii, Sitari, ibonica, Vraii, Velino Selo i Visori.

SOCIO-EKONOMSKA KARAKTERISTIKA STANOVNITVA OPINE ELI

( Podaci iz socio-ekonomske analize opine eli iz 2007.godine. )

Ukupan broj stanovnika opine eli je 12.528. ( podaci po popisu iz 1991. godine). Prosjena naseljenost 91,58 stanovnika/km. Broj domainstava 3095. Nacionalni sastav stanovnitva: Bonjaci - 9451 , Srbi - 1597, Hrvati - 1207. Mukaraca je 6013, a ena je 6515. Analiza strukture domainstava prema broju lanova u opini eli pokazuje tendenciju poveanja udjela samakih domainstava, zatim onih sa dva, tri ili etiri lana uz istovremeno smanjenje domainstava sa est i vie lanova. Promjene u veliini domainstava izraene smanjenjem broja njihovih lanova su u uskoj vezi sa smanjenim prirodnim priratajem, zatim s tokovima urbanizacije i deagrarizacije kao i s ostalim pojavama demografske tranzicije. U toku te ope transformacije ranija domainstva postaju urbani tip porodice u kojoj je broj lanova veoma reduciran uz tendenciju daljeg smanjivanja. Starosna struktura stanovnitva opine eli je slijedea: 1. djeca od 0-15 godina - 4200; 2. mladi dobi od 15-30 godina -1600 stanovnika 3. srednje dobi od 30-45 godina -1400 stanovnika i 4. preko 45 godina - 5328 stanovnika.

10

ZDRAVSTVO

Zdravlje je sastavni dio ljudskog razvoja koji omoguava ekonomski, socijalni i psiholoki razvoj drutva u pravcu koji drutvo eli da ostvari. Zdravlje je osnovni pokreta socio-ekonomskog razvoja, dok socio-ekonomske promjene neminovno utiu na zdravlje. Zatita zdravlja stanovnitva, stoga, predstavlja stalno investiranje u drutveni napredak i blagostanje, posebno ako se govori o zatiti zdravlja mladih. Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja eli je ustanova koja sprovodi primarnu zdravstvenu zatitu stanovnitva kroz implementaciju porodine/obiteljske medicine. U sklopu djelatnosti Ustanove, pruaju se i usluge koje obuhvataju hitnu medicinsku pomo, higijensko-epidemioloke usluge, laboratorijske usluge, radioloke usluge kao i usluge iz oblasti specijalistiko-konsultativne zdravstvene zatite. Stretegijom Federalnog ministarstve zdravlja Mladi i zdravlje, kao i Projektom uvoenja kvaliteta i sigurnosti koju implementira AKAZ (Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu), Dom zdravlje eli u narednom periodu e posvetiti posebnu panju populaciji mladih kao vrlo osjetljivom segmentu drutva, samim tim to se u ovom ivotnom dobu prolazi kroz unutranju tranziciju iz djetinjstva u adolescentno i zrelo doba u kojem se snano mijenjaju obrasci ponaanja. U ovom osjetljivom periodu ivota mladi se prilagoavaju novim potrebama unutranjeg i vanjskog okruenja i tada se pod razliitim uticajima formiraju stavovi prema zdravlju i rizinom ponaanju, to je osnova za stanje zdravlja u starijim godinama. Sve ovo ini da zatita zdravlja mladih ljudi u svim njegovim aspektima ziko, mentalno i socijalno predstavlja snanu obavezu i odgovornost svih segmenata drutva.

11

Strategija Mladi i zdravlje razmatra probleme siromatva, nezaposlenosti, obrazovanja, marginalizacije pojedinih grupa mladih ljudi i nepokrivenost obaveznim zdravstvenim osiguranjem to pojedine mlade ljude dovodi do nejednakosti u zdravlju. Zbog toga je veoma vano unapreivati pristup zdravstvenoj zatiti za sve mlade u cilju smanjenja razlika u zdravlju. Prijateljski pristup mladima u pruanju zdravstvenih usluga treba osigurati u svim segmentima zdravstvenog sektora, stvaranjem prihvatljivog sistema baziranog na kvalitetu, ekasnosti, dostupnosti, ravnopravnosti i solidarnosti, posebno u oblastima mentalnog zdravlja, nasilja, bolesti ovisnosti, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, spolno prenosivih infekcija i HIV/AIDS-a, hroninih oboljenja i u drugim oblastima kada se za to ukae potreba. U dosadanjim aktivnostima, organizirana su edukativna predavanja za mladu poulaciju u osnovnim kolama i srednjoj koli o tetnosti puenja, alkohola i opojnih droga, kao i predavanja o AIDS-u. S obzirom da, prema raspoloivim podacima iz maja 2010. godine, broj korisnika zdravstvenih usluga mladih starosne dobi od 16 do 30 godina iznosi 3285, Dom zdravlja eli e posvetiti veu panju ovoj populaciji kroz intenzivnije aktivnosti na promociji zdravlja i zdravih stilova ivota, kao i prevenciji bolesti. Korisnici Centra za socijalni rad eli (oktobar 2010.godine) Lica koja primaju stalnu novanu pomo 86 Lica civilne rtve rata 51 Lica sa invaliditetom 162 Lica u stanju socijalne potrebe 207 Lica koja primaju djeiji dodatak 473 Djeca smjetena u hraniteljsku porodicu 2 Djeca smjetena u Zavod za vaspitanje muke djece i omladine 2 Djeca i mladi sa onesposobljenjem 28 Djeca pod starateljstvom - 19

ZDRAVSTVO

Strateki pravci su prvenstveno fokusirani na promociju zdravlja i prevenciju bolesti, ali su usmjereni i na organizaciju i menadment promjena razvojem prijateljskih usluga za mlade unutar zdravstvenog i nezdravstvenog sektora i stalno unapreenje kvaliteta i monitoriranje i evaluiranje ishoda svih aktivnosti.

12

LJUDSKI RESURSI I TRITE RADA

Do 1992. godine najvei dio stanovnitva se bavio poljoprivredom, manji dio stanovnitva je bio zaposlen u dravnim i privatnim preduzeima, a znaajan dio je bio zaposlen na podruju bive Jugoslavije i Zapadne Evrope. Procjenjuje se da je od ukupno radno sposobnog stanovnitva po popisu iz 1991. godine bilo nezaposleno oko 40 % (uglavno sa srednjom strunom spremom). U periodu do 1992. godine vrlo mali broj ljudi se bavio privatnim poduzetnitvom i to uglavnom zanatske i trgovinske djelatnosti obzirom da su propisi koji su regulisali rad privatnih preduzea stupili na snagu tek krajem 80-tih godina. Prostor opine eli danas je znatno izmijenio privrednu sliku u odnosu na period prije 1992. godine iz razloga intezivnog razvoja poljoprivredne djelatnosti i znaajnog podsticanja poduzetnikih sposobnosti stanovnitva. Prema podacima iz dokumenta "Socio-ekonomska analiza opine eli 2007" broj zaposlenih u privredi iznosi 708, a van privrede 472 uposlena. Trenutno van podruja opine eli radi preko 1.000 stanovnika. Nezaposleni sa prostora opine eli su evidentirani na Kantonalnom zavodu za zapoljavanje-opinski Biro eli, koji zajedno sa Federalnim zavodom za zapoljavanje povremeno izdvajaju sredstava namijenjena za zapoljavanje i implementiraju projekte u vidu privremenog zapoljavanja (pripravnici), izdvajaju posticajna sredstva u svrhu pokretanja samostalnih djelatnosti, pomo preduzeima pri zapoljavanju lica sa evidencije nezaposlenih, dodjela mehanizacije u svrhu unapreanja poljoprivredne proizvodnje. Znaajan doprinos zapoljavanju i zbrinjavanju nezaposlenih daju i vladine institucije, kao to su Kantonalno i Federalno Ministarstvo poljoprivrede u posticajnim sredstvima i kreditnim sredstvima pod povoljnim uslovima, Kantonalno i Federalno Ministarstvo za boraka pitanja izdvaja sredstva za boraku populaciju u cilju stambenog zbrinjavanja, Kantonalno i Federalno Ministarstvo za razvoj i poduzetnitvo izdvaja sredstva za pomo malim i srednjim preduzeima. Na Birou za zapoljavanje opine eli ( maj 2010.) evidentirano je 2.109 nezaposlenih. Ukupan broj zaposlenih je 1.180.

13

Nazaposlenost po kvalikaciji

NEZAPOSLENI NA PODRUJU OPINE ELI NEZAPOSLENI

1 god. i vie
ispod 20 g. od 20-25 g. od 25-30 g. od 30-35 g. od 35-40 g. od 40-45 g. od 45-50 g. od 50-55 g. od 55-60 g. od 60-65 g. ukupno ena 123 58 275 237 315 306 271 199 178 116 89 2019 149 132 144 92 89 55 47 17 9 792 ukupno ena 76 39 66 65 72 80 71 50 52 26 13 571 2 238 36 35 37 26 27 16 17 13 169 190 159 131 129 85 77 953 2 21 9 5 5 11 3 2 58 2 18 19 17 10 8 5 1 80 2 13 9 1 2

od toga demobilisani borci RVI

ukupno ena ukupno ena

P*
ukupno ena 4 1 3 1

5 1 2 3 1

UKUPNO

*lanovi ehidskih porodica

LJUDSKI RESURSI I TRITE RADA

14

OBRAZOVNE INSTITUCIJE NA PROSTORU OPINE ELI

Na podruju opine eli rade tri osnovne kole: O eli, O Vraii, O Humci i jedna MS eli. U sastavu Osnovne kole eli djeluje i jedna podruna etverorazredna kola u Ratkoviima. Osnovnu kolu eli pohaa 600 uenika.U sastavu Osnovne kole Vraii djeluju i podruna kola u Brnjiku i Velinom Selu. kolu pohaa 300 uenika.U sastavu Osnovne kole Humci djeluje i podruna kola u ibonici, Drijeni i Lukavici. Nastavu pohaa 320 uenika. Srednja kola je u jedinstvenom odgojno-obrazovnom sistemu jedan od institucionalnih oblika organizovanja u okviru kojeg se omoguava razvoj ukupnih potencijala mlade linosti. Stoga, kao jedina ustanova srednjeg obrazovanja na podruju opine eli ima jako veliki znaaj. Srednja kola ukupnim sistemom, metodama, tehnikama te primjenom savremenih tehnologija rada, svim uenicima osigurava temelj za dalje samoobrazovanje u struci i uspjeno nastavljanje kolovanja kao i koritenje kulturnih i civilizacijskih dobara i vrijednosti. JU MS eli osnovana je 1993 god. i od tada je izvela brojne generacija uenika. MS eli u eliu pohaa 335 uenika u sljedeim strukama: ekonomski tehniar, poslovno-pravni tehniar, prehrambeni preraiva, automehaniar, instalateri centralnog grijanja, mehaniari, bravari. Za odgoj i obrazovanje srednjokolske populacije brine se 28 profesora. U koli takoer djeluju i brojne sekcije, ukupno 21, koje okupljaju veliki broj uenika koji su svojim trudom i zalaganjem u radu pokazali matovitost, kreativnost, brigu za zajednicu u kojoj ive i spremnost za doprinos ivotu mladih na opini eli. Vijee uenika MS eli djeluje ve dugi niz godina i svojim radom je pokazalo veliku zainteresovanost za probleme mladih u zajednici kao i svoju humanost. Do sada je organizovalo brojne humanitarne i edukativne aktivnosti ( Jedan slatki - jedno dijete, Pomo za djecu bez roditeljskog staranja iz sela ''Mira'' Turija, itd.). Za period 2010.-2014. godina, u okviru srednje kole planirane su mnoge aktivnosti za mlade, edukativnog, obrazovnog i humanog karaktera.

15

1. Multimedijalna uionica, 2. Edukativne radionice nenasilne komunikacije po Marshalu Rosenbergu, 3. Opremanje prehrambene laboratorije, 4. kolska biblioteka Projekat ''Nova kolska riznica znanja'', 5. Video nadzor u koli U periodu 2010.-2014. godina, planirana je realizacija projekata iz oblasti ekologije, sporta, humanizma, aktivizma mladih, meuljudskih odnosa. Sa posebnim naglaskom pristupit e se realizaciji projekata koji tretiraju problem ovisnosti (o alkoholu, opojnim drogama cigaretama i internetu), zatim nasilja u porodici, meuvrnjakog nasilja, maloljetnike delikvencije, uz saradnju sa relevantnim institucijama na ovom podruju: opina eli, Dom zdravlja, MUP, Centar za socijalni rad, i drugima. JU Gradska biblioteka eli Danas svaki grad i svaka ustanova ili institucija u naoj zemlji iz oblasti prosvjete, kolstva, nauke ili kulture imaju svoju biblioteku s knjinim fondom koji poveava u skladu s novim knjigama na tritu i s nansijskim mogunostima istih tih institucija. JU Gradska biblioteka eli, osnovana je odlukom Opinskog vijea eli, 2003. godine. Biblioteka je s radom poela 2004. godine, trenutno je smjetena u opinskim prostorijama, do iznalaenja adekvatnijeg prostora. Biblioteki fond obuhvata oko 8.000 bibliotekih jedinica, ciljanim da najvie pomognu mladima u nastavi maternjeg jezika, ali i drugim oblastima znanja. U naoj JU Gradskoj biblioteci eli, uvaju se knjige, asopisi i druga biblioteka graa, to se, prema odreenim pravilima rada u biblioteci, daju na itanje uenicima, nastavnicima, i drugim korisnicima biblioteke, koja im pomae u kolskom uenju, odgoju i obrazovanju. U naoj biblioteci uenice i uenici nalaze i uzimaju na itanje knjige pisaca koji su zastupljeni u kolskoj lektiri, ali i djela mnogih drugih autora koji se rado itaju i preporuuju drugima. Naravno da se knjige ne posuuju samo radi lektire i nastave maternjeg jezika, nego se posuuju i radi produbljivanja i uvrivanja znanja iz svih predmetnih oblasti to ih izuavamo tokom svoga kolovanja i nadograivanja svoje line obrazovanosti (iz historije, geograje, zike, biologije, hemije, pa i sporta, muzikog i likovnog odgoja, informatike itd.)

OBRAZOVNE INSTITUCIJE NA PROSTORU OPINE ELI

Za kolsku 2010.-2011. godinu, planirane su slijedee aktivnosti:

16

OBRAZOVNE INSTITUCIJE NA PROSTORU OPINE ELI

JU Gradska biblioteka eli ostvarila je uspjenu i prijateljsku saradnju sa: JU Narodna i Univerzitetska biblioteka Dervi Sui Tuzla, zatim, s matinom bibliotekom JU Nacionala i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine Sarajevo, Fondacija za biblioteku djelatnost i svim drugim javnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini. Pored ovih institucija, uspjenu saradnju i svoje usluge JU Gradska biblioteka eli prua i svim osnovnim i jednoj srednjoj koli na podruju Opine. Na usluge JU Gradska biblioteka eli oslanjaju se uenici tri Osnovne kole: O.. eli u eliu O.. Vraii u Vraiima O.. Humci u Humcima Vie podrunih kola: Podruna kola Ratkovii Podruna kola Brnjik Podruna kola Velino selo Podruna kola ibonica Podruna kola Drijena I jedna Mjeovita srednja kola: MS eli u eliu Ukupno oko 1 300 uenika Osnovnih kola i oko 400 uenika Srednje kole, te studenti kao i ostale kategorije graana. U opisu svojih djelatnosti JU Gradska biblioteka eli pored skladitenja, uvanja i izdavanja knjiga, bavi se i projektima iz oblasti kulture, izdavakom djelatnou kao i organiziranjem ranih pjesnikih i knjievnih veeri, promocija, pozorinih predstava, slikarskih izlobi i drugih kulturnih manifestacija. JUGradska bibliotekadobitnica je najveeg priznanja Opine, iz oblasti kulture, Zlatni grb opine eli.

17

SOCIO-EKONOMSKE KARAKTERISTIKE MLADIH

Prema podacima opinskog Biroa za zapoljavanje eli (maj 2010. godine.) registrovano je 2109 nezaposlenih lica, od kojih je 1119 ena. U starosnoj dobi od 15 do 30 godina, nalazi se 1037 lica , a od toga je 360 enskih osoba. Broj mladih ljudi znatno je smanjen, a razlozi za to su brojni. Osim pomjeranja stanovnita izazvanim agresijom na BiH, u poslijeratnom periodu nau Opinu napustilo je dosta mladih ljudi koji su otili zbog loih ekonomskih i socijalnih uslova, te neperspektivnosti bosanskohercegovakog drutva. Najvei broj nezaposlenih mladih je u starosnoj dobi izmeu 21-24 godine i to sa zavrenom SSS i KV spremom. Veoma teku ekonomsku situaciju mladih u eliu oslikava podatak da je ukupan broj uposlenih zakljuno sa 12. mjesecom 2009. godine iznosio 879 lica. U sivoj ekonomiji radi vie od 80% mlade populacije.

Zbirni pregled po godinama starosti i stupnju strunog obrazovanja

godine starosti 15-18 19-20 21-24 24-27 28-30 Ukupno NK 10 4 7 4 44 28 58 39 80 54 PK 0 0 1 1 1 0 3 2 1 0 KV 3 0 45 16 73 21 43 19 62 32 VKV NSS SSS 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35 18 120 67 43 25 33 23 VSS VS 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 4 2 8 4 1 0 UKUPNO ena 13 88 243 156 177 677 4 39 118 90 109 360

18

SOCIO-EKONOMSKE KARAKTERISTIKE MLADIH

Mladi na podruju opine eli uspjeno djeluju u nekoliko neformalnih grupa, pri osnovnoj i srednjoj koli a to su: dramska sekcija, Vijee uenika, sekcija folklora, novinarska i literarna sekcija, koje su postigle zavidne rezultate na opinskim i kantonalnim takmienjima. Na podruju opine eli djeluju tri sportska kluba: FK eli, FK Vraii, Odbojkaki klub invalida eli, zatim, kulturno-umjetniko drutvo Mladost eli, kulturno-umjetniko drutvo Zumbul Vraii, Udruenje ena Vraii, Udruenje ena Humci, Udruenje U Toku eli, Udruenje graana Usijela Nahvioci i BZK Preporod OO eli. Na podruju opine eli mladi aktivno djeluju i u okviru Crvenog kria. U zadnje vrijeme aktivno djeluju organizacije mladih u sastavu pojedinih politikih partija i stranaka ( SDA, SDP, SBIH). MALOLJETNIKA DELIKVENCIJA Maloljetnika delikvencija je neeljeni drutveni oblik ponaanja, opasna i sloena socijalno politika pojava. Drutveno neprihvatljivo ponaanje djece i maloljetnika i razlozi zbog kojih oni dolaze u sukob sa zakonom posljedica su nepovoljnih postratnih okolnosti i ukupnih prilika u kojima maloljetnici ive. Poloaj maloljetnika u sukobu sa zakonom u BiH ureen je posebnim normama u okviru Zakona o krivinom postupku i Zakona o izvrenju krivinih sankcija na dravnom i entiteskom nivou. Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode organi nadleni za socijalnu zatitu i kolske ustanove. Osim odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora krivino zakonodavstvo propisuje i odgojne preporuke koje doprinose zatiti, brizi, pomoi i nadzoru nad maloljetnim poiniocima krivinih djela. POMO OPINE MLADIMA Sredstvima iz opinskog budeta redovno se obezbjeuju studentske stipendije. Tokom 2009. godine, za ove potrebe izdvojeno je 26.000,00 KM. Takoer sunansira prevoz uenika koji pohaaju srednju kolu u MS eli u eliu, kolska takmienja i nagrade, posebno nadarenim uenicima, te za ove potrebe u 2009.godini isplaeno je 8.180,00 KM. Prema analizi komparativne studije Politika stipendiranja u BiH koja predstavlja prvi sveobuhvatni dokument za unapreenje i razvoj politike stipendiranja u BiH, a koje sprovode Centri civilnih inicijativa (CCI), koristei podatke iskljuivo kroz pisanu korespodenciju i predstavljaju zvanine podatke resornih ili nadlenih institucija na nivou opine, kantona i entiteta opina eli na rang listi koja broji 122 opine iz cijele BiH u odnosu na ukupan budet zauzima 31. mjesto, na nivou Federacije BiH zauzima 8. mjesto, a na nivou kantona 2. mjesto. Podaci za kumulativnu analizu prikupljeni su u periodu januar 2008.-juli 2009.godine.

19

MLADI U POLJOPRIVREDNOJ DJELATNOSTI

Na podruju opine eli, poljoprivreda je predstavljala, a i danas predstavlja jednu od osnovnih privrednih djelatnosti kod veine stanovnitva. Povoljni klimatski uvjeti i ekoloke karakteristike opredijelile su strukturu poljoprivredne proizvodnje, a osobito za uzgoj voa, povra i nekih itarica. Do agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, uzgoj visokokvalitetnih vonih vrsta bila je jedna od kljunih grana poljoprivrede na ovim prostorima. Osim individualnih poljoprivrednih proizvoaa, poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno preradom, bavili su se i privredni subjekti: Fabrika za preradu voa i povra Frigos eli i zemljoradnike zadruge Poljopromet eli i Bratstvo Koraj. Danas su poljoprivredni proizvoai organizirani u nekoliko zadruga i udruenja, to im prua veu mogunost i ansu da izradom projekata apliciraju kod odreenih institucija kako bi dobili sredstva koja su im potrebna da bi se uspjeno bavili poljoprivredom i tako bili konkurentni na tritu. Kada je rije o voarstvu, ovdje su najzastupljenije kulture jagodastog voa, zatim, nasadi ljive, kruke, trenje, vinje, jabuke, breskve i kajsije. Osim voarstva, velike mogunosti u upoljavanju mladih prua stoarska proizvodnja, odnosno proizvodnja mlijeka zbog blizine mljekare, te uzgoj junadi za potrebe mesne industrije. Osnovne postavke prijedloga Srednjorone strategije poljoprivrednog sektora za Federaciju Bosne i Hercegovine po svojim generalnim strukturnim usmjerenjima su poznate, i u njima stoarstvo i voarstvo su dva temeljna pravca domaeg agrarnog sirovinskog razvitka. U oblikovanju takve budue poljoprivredne slike federalnog dijela Bosne i Hercegovine nesumnjivu prevagu odnijeli su njegova postojea reljefna i klimatska geograja, te ekonomske prednosti koje ova dva agrarna podsektora nude u pogledu zapoljavanja stanovnitva te izgleda na domaem i stranom tritu. Poljoprivreda i proizvodnja hrane trebaju nai svoje mjesto u dravi, ali po principu strogog selektiranja ne samo one proizvodnje koja e unaprijediti zapoljavanje stanovnitva i umnoiti prot. U toj selekciji jagodasto voe ima svoje energetske prednosti jer pripada onoj vrsti hrane kod koje u mnogim dijelovima svijeta nije dostignut stupanj samodovoljnosti i jo ima slobodnog prostora na stranom tritu.

20

MLADI U POLJOPRIVREDNOJ DJELATNOSTI

Priroda je ovom podruju podarila geografski poloaj, kvalitetno tlo, povoljne klimatske uvjete i takve ekoloke karakteristike koje uz struno obrazovanje i educiranje poljoprivrednih proizvoaa, te usvajanjem suvremene tehnologije u poljoprivredi, omoguavaju proizvodnju ekoloki ispravnih poljoprivrednih proizvoda koji se sve vie trae na tritima. Prihvatanjem injenice podrke razvoja svih grana poljoprivrede, a osobito u uzgoju voa, otvaraju se mogunosti i perspektive mladima za kvalitetnim bavljenjem poljoprivrednom djelatnou i sticanju nancijske dobiti te zapoljavanju na svojim imanjima.

ISTRAIVANJE POTREBA MLADIH OPINE ELI

22

Strategija za mlade opine eli za period 2010 - 2014. godina je dokument ijoj se realizaciji pristupilo u toku 2010. godine, a koji sadri konkretne ciljeve i planove aktivnosti. U izradi dokumenta uestvovali su organi lokalne uprave, predstavnici relevantnih ustanova (Javna ustanova Gradska biblioteka eli, Centar za socijalni rad eli, Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja eli, Udruenje graana poljoprivrednih proizvoaa Zelena oaza, Mjeovita srednja kola eli i Policijska stanica eli) koji u svom radu imaju stalni kontakt sa mladima. U cilju izrade Strategije za mlade Opine eli za period 2010 - 2014. godina izvreno je istraivanje potreba i poloaja mladih na podruju ove Opine od strane radne grupe za izradu dokumenta i osoblja italijanske NVO CISP. Cilj istraivanja je bio procijeniti i utvrditi broj i strukturu mladih te njihov trenutni poloaj, probleme i potrebe. Za sprovoenje istraivanja koritene su klasine metode ispitivanja javnog mnijenja kao to su metoda anketiranja, intervju i analize sadraja. Navedene metode i tip ispitanika i uesnika u sprovoenju istih su dale jasnu osnovu za formulisanje stratekih ciljeva i mjera te izradu planova djelovanja. Anketiranje je sprovedeno na uzorku od 188 ispitanika sa cijelog podruja opine eli. Anketiranje: Izradu anketnog upitnika te sprovoenje ankete na terenu je uradila Radna grupa za izradu dokumenta omladinske politike, imenovana od strane Naelnika opine eli, u sastavu: 1. Nermin Okanovi, predsjednik 2. Amila adi, lan 3. Mersad Tanjii, lan 4. Fahira Arnautovi, lan 5. Azra Jahi, lan 6. Fahrudin Kevri, lan 7. Faik Osmi, lan 8. Mujo avali, lan 9. Amel Mehanovi, lan 10. Suada Begi, lan i predstavnici mladih: 11. Alisa Okanovi,lan 12. Ermin Avdi, lan. 13. Amir Deli,lan dok je analizu upitnika uradilo osoblje NVO CISP: Davorka Markovi Krsti, Sabina Isi i Vedo Tanovi na elu sa Jasminom Ovina.

23

Koristei postojee upitnike a sa ciljem dobijanja demografskih podataka i podataka vezanih za oblasti kroz koje e se utvrivati drutveni poloaj mladih izraen je anketni upitnik koji se sastojao od 58 pitanja. Na osnovu procijenjenog broja mladih na podruju opine eli od oko 16001 utvren je vei stratikovani uzorak od preporuenih 3-5% da bi se dobila to detaljnija slika o stanju mladih na podruju Opine. Stratikovani uzorak se inae primjenjuje kod sloenih pojava, pri emu svaka grupa ispitanika treba da, prema svojim bitnim karakteristikama, bude proporcionalno zastupljena u uzorku, a izbor ispitanika se vri po principu sluajnosti. Odabrani uzorak predstavlja odnosno reprezentuje osnovni skup iz kojeg je izvuen a to su mladi ljudi od 15 do 30 godina sa podruja opine eli. Anketiranjem je pokriveno gotovo cijelo podruje opine eli: eli , Brnjik, Drijena, Donji Humci, Gornji Humci , Lukavica, Nahvioci, Ratkovii, Sitari, ibonica, Vraii i Velino Selo. Ukupno je anketirano 188 ispitanika. Prilikom planiranja sprovoenja ankete posebna panja je posveena odabiru ispitanika koji predstavljaju mlade ljudi od 15 do 30 godina sa podruja opine eli (iz svih MZ-a, uenici i oni koji ne idu u kolu, zaposleni, nezaposleni, razliiti interesi-hobiji ...). Nakon prve analize pristiglih upitnika uoeno je 7 neispravnih upitnika te je 181 upitnik uzet u razmatranje pri izradi analize. Od ukupnog broja ispitanika 49,72% su bile osobe mukog spola a 50,28% ispitanika su bile osobe enskog pola to odgovara ukupnoj socio demografskoj slici na podruju Opine.

90% 80% 70% 60% 49.72% 50% 40% 30% 20% 10% 0% muki

SPOL

50.28%

enski

1 Prema popisu iz 1991 godine i procjenama Radne grupe za izradu strategije

SPOL

24

Ispitanici su podjeljeni u tri starosne grupe: I II III 26 do 30 godina 20 do 25 godina 16 do 19 godina 22,78 % 36,67 % 40,56 %

Najvei broj ispitanika, njih 35,95% se izjasnilo kao nezaposleno. Od tog broja ak njih 10% ima zavren fakultet, 16,67% ima zavren zanat a 51,67% ima zavrenu srednju kolu. Ostali ispitanici su se izjasnili kako slijedi:

90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% nezaposlen/a 35.93% 25.15%

STATUS

STATUS

26.95%

11.98%

zaposlen/a

uenik/ca

student/ca

25

Nacionalni sastav i struktura stanovnitva u opini eli su uzeti u obzir kada je raena anketa te je struktura ispitanika oslikavala stvarno stanje na terenu:

KATEGORIJA STANOVNITVA
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% domicilno stanovnitvo povratnik izbjeglica/raseljeno lice 7.87% 4.49% 87.64%

NACIONALNOST

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Bonjak Hrvat 5.17% 85.06%

NACIONALNOST

4.60%

0.57% ostalo

4.60%

Srbin

BiH

4,60% ispitanika se izjasnilo kao BiH graanin i ako se radi o Bonjacima koji su naveli da su veliki vjernici.

26

Obrazovni status ispitanika je predstavljen na grakonu ispod.

90% 80% 70% 60%

OBRAZOVANJE

50.00% 50% 40% 29.65% 30%

OBRAZOVANJE

20% 10% 0% nezavrena osnovna kola zavrena osnovna kola zavrena srednja kola zavren zanat 7.56% 1.74%

11.05%

zavren fakultet

Ispitanici koji su se izjasnili da nemaju zavrenu osnovnu kolu, osoba mukog pola koja pripada starosnoj grupi 16 do 19 godina i jedna osoba enskog pola koja pripada starosnoj grupi 26 do 30 godina su nezaposlene. Osoba enskog pola je udata i ivi sa muem koji je zaposlen dok osoba mukog pola ivi sa roditeljima i jo dva lana porodice a jedini prihodi koje ostvaruju je kroz poljoprivredu. Jedan od pokazatelja poloaja mladih je i visok procenat onih koji su se izjasnili kao neoenjen/neudata. Od njih 83,33% njih 52% je starije od 19 godina. 22,67% neoenjenih mladih osoba je nezaposleno i svi su se izjasnili da jo uvijek ive sa roditeljima.

27

CIVILNI STATUS
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% oenjen/udata neoenjen/neudata 16.67% 83.33%

CIVILNI STATUS

87,51% mladih se izjasnilo da ivi sa roditeljima. 81,25% ivi sa oba roditelja, 6,25% samo sa ocem a 12,50% se izjasnilo da ivi samo sa majkom. Od 5% ispitanika koji su se izjasnili da ive sami, 2,76% je oenjeno/udato. Najvie ispitanika ivi u porodicama sa 4 lana (njih 34,08%) a zatim u porodicama sa 3 i 5 lanova (21,79% te 21,23%). 10,06% ispitanika ivi u estolanoj porodici dok je 1,68% njih u osmolanoj porodici. BROJ LANOVA DOMAINSTVA
0.56% 1.68% 3.35% 10.06% 1 21.79% 2 3 4 5 21.23% 6 7 8 9 1.68% 5.59%

34.08%

28

U 40,33% porodica radi samo jedan lan porodice. 30,39% mladih navodi da nemaju stalan izvor prihoda ali njih 83,63% se bave poljoprivredom. Meu zaposlenima je uglavnom otac dok je 19,71% ispitanika lino zaposleno.

BROJ NEZAPOSLENIH U PORODICI

1 l. zaposlen 2 l. zaposlen 3 l. zaposlen niko nije zaposlen

30.39% 40.33%

5.52% 23.76%

ZAPOSLENI

brat mu 6.57% 3.65% lino 19.71%

sestra 1.46% otac 46.72%

majka 21.90%

29

Da je poljoprIvreda vana za ovaj kraj pokazuje sljedei grakon na kojima se vidi da skoro 90% mladih ljudi smatra da je poljoprivreda osnov razvoja opine eli.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 82.32%

VANOST POLJOPRIVREDE ZA OVAJ KRAJ

14.92% 2.21% veoma je vana vana je, ali ne toliko ne znam

Bez obzira na zaposlenje 82,58% mladih ili njihovih roditelja se bave poljoprivredom. Od 17,42% onih koji su se izjasnili da se ne bave poljoprivredom 38,71% je zaposleno a 22,58 su uenici.

30

ZAPOSLENOST I MLADI
Prema evidenciji biroa za zapoljavanje opine eli krajem petog mjeseca 2010. godine broj prijavljenih nezaposlenih lica je bio 2,109 od ega je 635 mladih ljudi, to predstavlja 30,11% od ukupnog broja prijavljenih. Kada je u pitanju spolna orijentacija, od ukupng broja mladih na evidenciji biroa za zapoljavanje mukarci zauzimaju 46,61%, a ene 53,39%. Sa grakona na kome je prikazan status se moe vidjeti da se 35,93% mladih izjasnilo kao nezaposleno. Znaajan procenat, njih 33,33%, ima izmeu 26 i 30 godina i zavrenu osnovnu ili srednju kolu to znai da je ve dugi niz godina na birou za zapoljavanje. Problemu zapoljavanja je posveena posebna panja u anketi. 87,08% mladih smatra da su mogunosti zapoljavanje na Opini slabe. 7,30% smatra da nema nikakvih mogunosti dok 12,92 smatra da mogunosti ipak postoje.

MOGUNOST ZAPOLJAVANJA NA OPINI

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% da ne vrlo malo nema nikakvih mogucnosti 12.92% 7.30% 20.79% 58.99%

31

Kao razloge tekom zapoljavanju mladih ispitanici su uglavnom naveli nepostojanje adekvatne politike zapoljavanja, te neusklaenost obrazovnih programa sa tritem rada ali i kriminal, politike i rodbinske veze, korupciju, nezalaganje mladih u javnom i politikom ivotu.

100% 90% 80% 70%

TA DOPRINOSI TEKOM ZAPOLJAVANJU MLADIH

ZAPOSLENOST I MLADI

59.12% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

neuskladjenost obrazovnih programa sa tritem rada nepostojanje adekvatne politike zapoljavanja neto drugo

28.18% 12.71%

Dosta su razliiti promiljanja mladih na pitanje tko treba pomoi pri zapoljavanju mladih. 46,67% smatraju da se problem zapoljavanja moe prevazii zajednikim naporima a 35,15% da je to iskljuiva odgovornost drave. 2,42% mladih misli da su upravo mladi ti koji bi morali da se angauju vie na rjeavanju ovog problema.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% lokalna zajednica drava svi zajedno sami mladi neto drugo 15.76% 9.70% 2.42% 35.15% 46.67%

TKO BI TREBAO DA POMOGNE U ZAPOLJAVANJU MLADIH

32

Svi se uglavnom slau da politika ima veliki uticaj na zapoljavanje. Samo je 1,67% ispitanika odgovorilo da nema uticaja politike na zapoljavanje. Meutim njih 18,44% smatra da postoje mogunosti uea mladih u lokalnoj politici dok 37,43% njih smatra da postoji malo mogunosti odnosno 32,96% njih smatra da ne postoje mogunosti uea mladih u lokalnoj politici.

ZAPOSLENOST I MLADI

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

MOGUNOST UESTVOVANJA MLADIH U LOKALNOJ POLITICI

37.43% 32.96%

18.44% 11.17%

da

malo

ne

ne znam

Na pitanje da li bi bili spremni otii u drugi grad ili dravu u potrazi za poslom 90,00% mladih je odgovorilo da bi a 10% njih da ne bi. Meu onima koji ne bi napustili eli u potrazi sa poslom 83,33% su osobe enskog spola te 11,11% onih sa zavrenim fakultetom.

33

OBRAZOVANJE I MLADI
Oko ispitanika nisu zadovoljni kvalitetom osnovnog i srednjeg obrazovanja dok su ostali zadovoljni ili smatraju da bi moglo biti bolje.
100% 90% 80% 70% 60% 49.17% 50% 40% 30% 20% 10% 0% da ne moglo bi biti bolje 24.86% 25.97%

KVALITETET OSNOVNOG I SREDNJEG OBRAZOVANJA

Da obrazovni sistem prati potrebe mladih izjasnilo se 65% mladih dok je njih 7,78% izjavilo da ne zna.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% u potpunosti djelimino ne prati ne znam 11.67% 7.78% 27.22% 53.33%

OBRAZOVNI SISTEM I POTREBE MLADIH

34

82,97% ispitanika koji su odgovorili da nisu zadovoljni kvalitetom obrazovanja su izjavili da je odnos uenik profesor lo. 78,21% smatra da je odnos od zadovoljavajueg (17,32%) do odlinog (12,85%) .

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40%

ODNOS UENIK - PROFESOR

OBRAZOVANJE I MLADI

29.05% 30% 18.99% 20% 10% 0% odlian vrlo dobar dobar zadovoljava lo 12.85% 17.32% 21.79%

35

Da bi trebalo uvesti nova zanimanja smatra 76,02% ispitanika. Kao primjere su naveli slijedee kole i zanimanja: POLJOPRIVREDA I OBRADA HRANE: - Poljoprivredni tehniar - Veterinarski tehniar - Cvjear-vrtlar - Prehrambeni tehiar UMARSTVO I OBRADA DRVETA: - umarski tehniar - umar MAINSTVO I OBRADA METALA: - Mainski tehniar - Limar ELEKTROTEHNIKA: - Tehniar elektronike - Tehniar raunarstva - Elektriar GEODEZIJA I GRAEVINARSTVO: - Graevinski tehniar - Zidar (moler, keramiar, fasader) SAOBRAAJ: - Tehniar drumskog saobraaja UGOSTITELJSTVO I TURIZAM: - Ugostiteljsko-kulinarski tehniar - Turistiki tehniar - Konobar - Kuhar EKONOMIJA, PRAVO, ADMINISTRACIJA I TRGOVINA: - Trgovaki tehniar - Trgovac ZDRAVSTVO: - Medicinski tehniar - Farmaceutski tehniar OSTALE DJELATNOSTI: - Frizer MUZIKA KOLA: - Muziki izvoa - Muziki saradnik GIMNAZIJA: - Defektolog MEDRESA VOJNA AKADEMIJA

OBRAZOVANJE I MLADI

36

ak 92,27% ispitanika smatra da bi se trebala poboljati saradnja kole i lokalne zajednice. SARADNJA KOLA - LOKALNA ZAJEDNICA
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% da, trebali bi vie saradjivati ne, saradnja je sasvim dovoljna 7.73% 92.27%

OBRAZOVANJE I MLADI

Kada je u pitanju nastavak obrazovanja poslije srednje kole 43,65% ispitanika eli upisati fakultet. Od tog broja 51,89% su ispitanici koji su sad u srednjoj koli a 48,11% pripadaju starijim starosnim grupama. 24,86% ispitanika bi eljelo otii u inostranstvo (22,65%) ili drugi grad (2,21%) dok su neki iz skupine koja je odgovorila neto drugo (njih 14,36%) odgovorili da bi eljeli zavriti fakultet i nai posao te profesionalno usavravati i upisati postidiplomski studij.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% upisati fakultet ostati u svom mjestu i zaposliti se otii negdje u inostranstvo otii u drugi grad neto drugo 17.13% 22.65% 14.36% 2.21% 43.65%

ELJA NAKON SREDNJE KOLE

37

MLADI - INFORMISANJE, KULTURA, SPORT I SLOBODNO VRIJEME

Kada su u pitanju mediji i naini preko kojih mladi dobijaju informacije o deavanjima u gradu mladi su naveli: kroz druenje sa prijateljima (43,62%), preko internet portala i web stranice a 2,01% putem oglasa na oglasnoj ploi Opine.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% web stranica opine eli internet portal elionline oglasna ploa Opine putem lokalnih radio stanica preko prijatelja Humci.net Vraii.net 19.46% 10.74% 2.01% 17.45% 4.03% 2.68% 43.62%

INFORMACIJE O DEAVANJIMA U GRADU

Gore navedeni podaci ukazuju na visok procenat onih koji koriste internet to se i potvrdilo u sljedeem pitanju. 14,77% ispitanika je izjavilo da ne koriste internet. Zanimljivo je da meu njima 26,92% bi eljelo upisati fakultet a 53,84% bi eljelo otii u drugi grad odnosno dravu.

70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

KORITENJE INTERNETA
62.50%

19.32% 14.77% 3.41% da ne vrlo rijetko esto

38

Odgovori na pitanje gdje mladi provode svoje slobodno vrijeme govori o tome koliko mlada populacija u eliu uspjeno odolijeva apatiji i porocima i ako ih je 47,46% navelo alkoholizam kao najzastupljeniju negativnu pojavu na podruju Opine. 53,49% mladih slobodno vrijeme provode sa prijateljima, bave se sportom ili pomau porodici. 11,63% je izjavilo da ui, ita knjige ili se edukuje dok 22,48% njih vrijeme provodi za raunarom. 4,65% mladih je izjavilo da slobodno vrijeme provodi u kau i to uglavnom svaki dan ili vie puta sedmino. 16,57% ispitanika je izjavilo da svaki dan posjeti ka.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

SLOBODNO VRIJEME

PROVOENJE SLOBODNOG VREMENA

22.48% 7.75%

24.81% 9.30%

19.38% 4.65% 11.63% 0.00%

sp or to m

po ro di ci

te le vi zo ra

ra u na ro m

ka fi u

ed uk uj em

pr i ja te l ji

po m a em

is pr ed

za

ba vi m

kn j ig e,

se

dr u im

Mladi u eliu smatraju da bi uslovi za razvoj kulturnih i sportski sadraja morali biti bolji (83,62%). Njih 16,38% smatra da su uslovi zadovoljavajui.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% uslovi su zadovoljavajui ne, uslovi su loi moglo bi biti i bolje 16.38% 38.98% 44.63%

USLOVI ZA RAZVOJ KULTURNIH I SPORTSKIH SADRAJA

kl ad io ni ca m a

u im ,

ita m

ili na

vi de o

se

ig ric

am a

m a

se

39

Da su kulturne i sportske potrebe mladih zadovoljene u potpunosti smatra 6,70% mladih; njih 53,07% smatra da su djelimino zadovoljene dok se 40,22% ispitanika izjasnilo da potrebe mladih nisu zadovoljene. Njihovo miljenje o tome koji sadraji nedostaju prikazano je na sljedeem dijagramu:
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 1.66% 0% sportski kulturnozabavni obrazovni politiki ekoloki neto drugo 14.92% 23.76% 14.36% 8.29% 37.02%

SADRAJI KOJI NEDOSTAJU ZAJEDNICI

SLOBODNO VRIJEME

37,20% onih koji su odgovorili da je to neto drugo u biti smatraju da bi trebalo poboljati sve navedene sadraje. Kada je u pitanju njihova zainteresovanost za sport i kulturne aktivnosti 54,44% mladih je jako zainteresovano za sport a 28,33% za kulturne sadraje.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% veoma mnogo vrlo malo nimalo ne znam 1.67% 27.22% 16.67% 54.44%

ZAINTERESOVANOST MLADIH ZA SPORT

40

50% onih koji su odgovorili da ne znaju da li su mladi zainteresovani za sport je takoe odgovorilo da ne zna da li su zainteresovani za kulturne sadraje. Ti ispitanici su naveli da slobodno vrijeme provode pored televizora, druei se s prijateljima ili itajui.

ZAINTERESOVANOST MLADIH ZA KULTURNE AKTIVNOSTI

70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% veoma mnogo vrlo malo nimalo ne znam 8.33% 28.33% 18.89% 44.44%

SLOBODNO VRIJEME

41

MLADI I LOKALNA ZAJEDNICA

ispitanika je odgovorilo da na podruju opine eli ne postoji omladinska organizacija ili organizacija koja se bavi pitanjima mladih. Njih 94,92% smatra da postoji potreba osnivanja omladinske organizacije. Od 5,08% onih koji smatraju da ne treba osnivanje omladinske organizacije njih 33,33% je izjavilo da takve ve postoje. U omladinskom sektoru je angaovano samo 39,23% mladih a od toga 5,52% u radu omladinske organizacije dok je 16,57% njih lanovi politikih partija. Osim onih prikazanih na grakonu ispod ispitanici su jo naveli da su lanovi KUD (njih 3,87%).

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 5.52%

ANGAOVANOST U OMLADINSKOM SEKTORU

60.77%

16.57% 4.97% 2.21% 3.31% 6.63%

lan sam omladinske organizacije

lan sam lovakog udruenja

lan sam sportskog kluba

lan sam poljoprivrednog udruenja

lan sam politike partije

nita od navedenog

neto drugo

42

Dokaz za potrebom osnivanja omladinske organizacije potkrijepila su i miljenja ispitanika o ulozi omladinske organizacije kao pokretaa rjeavanja problema mladih.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% da, u potpunosti ne, nikako djelimino da u saradnji sa lokalnim vlastima, sigurno da neto drugo 7.18% 3.31% 32.04% 25.41% 32.04%

MLADI I LOKALNA ZAJEDNICA

OMLADINSKA ORGANIZACIJA KAO POKRETA RJEAVANJA PROBLEMA MLADIH

Jo jednom su mladi istakli da je neophodna saradnja mladih i lokalne zajednice (32,04%). Mladi su pokazali spremnost angaovanja u radu omladinske organizacije. 69,61% se izjasnilo da bi vrlo rado a 24,86 po potrebi volontiralo dok je 5,52% izjavilo da nije spremno volontirati u radu omladinske organizacije. 1/3 mladih smatra da lokalna zajednica ne podrava inicijative mladih, dok 58,99% njih misli da lokalna zajednica podrava inicijative mladih ali da bi trebala vie da se angauje.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40%

PODRKA INICIJATIVAMA MLADIH OD STRANE LOKALNE VLASTI

58.99%

30.34% 30% 20% 10.67% 10% 0% da, u potpunosti ponekad, ali nedovoljno nimalo

43

Ispitanici koji su izjavili da lokalna zajednica podrava inicijative mladih uglavnom smatraju da ista ulae dovoljno u rjeavanje pitanja problema mladih u oblasti zapoljavanja, kulture, sporta i edukacije. 46,07% smatra da zajednica ulae premalo dok 43,26% misli da bi zajednica mogla posvetiti vie panje rjeavanju problema mladih.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10.67% 10% 0% da, ulae dovoljno ne, ulae premalo mogla bi se vie posvetiti 46.07% 43.26%

MLADI I LOKALNA ZAJEDNICA

LOKALNA ZAJEDNICA I RJEAVANJE PROBLEMA MLADIH

Meutim upravo je lokalna zajednica, ako izuzmemo vjersku zajednicu, ona institucija kojoj se mladi najmanje obraaju za pomo pri rjeavanju problema. Najvei procenat mladih, njih 65,00% se obraa porodici a zatim prijateljima (15,00%). 13,75% mladih se ne obraa nikome za pomo. 72,72% onih koji su izjavili da se ne obraaju nikome za pomo su mladi starosne grupe 26-30 godina i svi su se izjasnili da bi eljeli da napuste BiH.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% porodici i roditeljima lokalnoj zajednici vjerskoj zajednici nikome prijateljima 6.25% 0.00% 13.75% 15.00% 65.00%

OBRAANJE ZA POMO PRI RJEAVANJU PROBLEMA

44

Na pitanje koliko se mladi bave politikom miljenja su bila podijeljena. 13,97% je izjavilo da se mladi uopte ne bave politikom dok 6,70% misli da se bave i previe. Raspodjela odgovora po spolu i obrazovanju je ravnomjerna.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% previe premalo vie nego dovoljno mogli bi i vie malo nimalo 6.70% 5.59% 25.14% 25.70% 22.91% 13.97%

MLADI I LOKALNA ZAJEDNICA

MLADI SE BAVE POLITIKOM

Na pitanja da li smatraju da u Opini, u institucijama vlasti treba postojati osoba zaduena za mlade te tko najbolje, po njihovom miljenju moe izraziti potrebe mladih, 83,43% ispitanika je reklo da postoji potreba, 8,84% a 2,21% da ne postoji potreba za takvom osobom te da je omladinska organizacija subjekt koji moe najbolje izraziti potrebe mladih.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% da 83.43%

POTREBA ZA SLUBENIKOM ZA MLADE

8.84% 2.21% ne moda

5.52%

ne znam

45

79,56% mladih smatra da omladinske organizacije najbolje izraavaju potrebe mladih. 3,87% ispitanika se izjasnilo da su to opinski organi vlasti a oni takoe misle da je postoji potreba za slubenikom za mlade.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% omladinske organizacije opinski organi vlasti politike partije vjerske zajednice ne znam neto drugo 3.87% 0.55% 1.10% 6.08% 8.84% 79.56%

NAJBOLJE IZRAAVAJU POTREBE MLADIH

MLADI I LOKALNA ZAJEDNICA

8,84% ispitanika prema grakonu iznad smatra da svi zajedno trebaju raditi u korist mladih. mladih ljudi smatra da su ekonomska sigurnost te mladi i struni ljudi na odgovornim funkcijama glavne karakteristike lokalne zajednice po mjeri mladih.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%
zagarantovana ekonomska sigurnost mlade i strune ljude na odgovornim funkcijama

KARAKTERISTIKE LOKALNE ZAJEDNICE PO MJERI MLADIH

37.50%

37.50%

13.24% 1.47%
zakon i red manje normi i pravila

2.21%
ekoloki zdrava sredina

7.35%

0.74%
sve od navedenog

ne znam

46

ZDRAVSTVENA ZATITA, BOLESTI OVISNOSTI

Mladi su u anketi odgovarali na pet pitanja vezanih za zdravstvenu zatitu, bolesti ovisnosti. 81,77% ispitanika je izjavilo da je osigurano dok je 18,23% navelo da nije osigurano. Ravnomjerna je raspodjela po polu i starosnoj strukturi onih koji su se izjasnili kao neosigurani. Njih 15,15% je navelo da je zaposleno (40% imaju zavren fakultet a 60% srednju kolu), 81,21% da su uenici a 9,10% da su studenti. 47,51% mladih smatra da na podruju opine eli postoje problemi vezani za bolesti ovisnosti. Njih 34,81% smatra da je taj problem prisutan u manjoj mjeri dok 17,68% ispitanika misli da problemi ne postoje. Od negativnih pojava najvei procenat njih smatra da je to alkoholizam (47,46%), kriminalitet (22,88%) a slijede maloljetnika delinkvencija, nasilje i narkomanija.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% kriminal 22.88%

NEGATIVNE POJAVE NA PODRUJU OPINE

47.46%

11.02%

11.86% 6.78%

nasilje

maloljetnika delikvencija

alkoholizam

narkomanija

Osim ovih pojava navedeni su jo korupcija i puenje. Gore navedeni odgovori na drutveno negativne pojave se slau sa informacijama koje daju javne institucije koje se bave ovim pitanjima.

47

Osim ovih pojava navedeni su jo korupcija i puenje. Gore navedeni odgovori na drutveno negativne pojave se slau sa informacijama koje daju javne institucije koje se bave ovim pitanjima.
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% da ne djelimino ali nedovoljno 16.20% 31.84% 51.96%

ANGAOVANOST ZDRAVSTVA NA PREVENCIJI BOLESTI

ZDRAVSTVENA ZATITA

Da organi vlasti nisu dovoljno angaovani u obezbjeenju njihove sredine i sprjeavanju negativnih pojava, alkoholizma, narkomanije, kriminaliteta i maloljetnike delinkvencije smatra 53,63% ispitanika.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

ANGAOVANOST ORGANA VLASTI NA SPRIJEAVANJU NEGATIVNIH POJAVA

53.63%

27.93% 18.44%

da

ne

moda

48

Zbog toga se 73,33% mladih izjasnilo da se osjea sigurno, odnosno djelimimo sigurno u njihovoj sredini, a 10% njih se izjasnilo da se osjeaju veoma nesigurno.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 36.11%

OSJEAJ SIGURNOSTI NA PODRUJU OPINE

ZDRAVSTVENA ZATITA

37.22%

16.67% 10.00%

10% 0% potpuno sigurno djelimino sigurno vrlo nesigurno ni sigurno ni nesigurno

49

PROBLEMI I POTREBE MLADIH

Zapoljavanje (70,40%), sportski, kulturni i umjetniki sadraji (9,60%), slobodno vrijeme (8,80%), obrazovanje (7,20%) i zdravstvo(1,60%) su navedene kao oblasti unutar kojih mladi opine eli imaju najvie problema. PROBLEMI MLADIH
70.40%

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% zdravstvo 7.20% 1.60%

8.80% 0.00%

9.60% 2.40%

obrazovanje zapoljavanje informisanje

slobodno vrijeme

sport, kultura i umjetnost

ostalo

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% veliki sam vjernik 65.19%

RELIGIOZNOST

27.62%

3.87% ateista sam ne vjerujem ba pretjerano

50

Vjera za njih uglavnom predstavlja: Smisao ivota. Sabur, nadu, spas Vjerovanje u Boga, vjerovanje u Allaha d.. Nain ivota ili njegov bitan inilac Duhovno blagostanje, svrha ivota, zadovoljstvo Vid pokazivanja koliko nam znai te takodje religijom moemo pokazati svoju obrazovanost ; iako obrazovanje stiemo u porodici i religija ima veliki uticaj na to Duhovno utoite Po meni je religija pokrenuta radi toga da bi se odredjena grupa ljudi drzala pod kontrolom i da bi se njome moglo manipulitsati Sigurno da ima uticaj na moj ivot a u kojoj mjeri zavisi od situacije Predstavlja ono ega bi se trebali svi pridravati, zbog ega? Navodi ovjeka da ini dobra djela, da se obrazuje da bude ist tijelom, duhom, da pomae drugima, da ne mrzi i jo puno toga pozitivnog! To je lino pitanje svakog pojedinca i ne bi trebalo biti ovdje to pitanje. Nita posebno Ne tako mnogo Veoma je vana, trudim se ivjeti u skladu sa islamskim pravilima. Sretna sam to sam muslimanka i u religiji pronalazim svoj mir, sigurnost, rjeenje za bilo koji ovozemaljski problem. Ne bih mogla zamisliti svoj ivot bez vjerovanja u jednog Boga. Kad nema posla ni vjera ti nije toliko bitna. Religija je duhovna povezanost sa nekim viim, svetim biem, odnosno Bogom. Dakle, religija je oblik drutvene svesti u kome se prirodne i drutvene sile prikazuju kao natprirodne, nezavisne od oveka, prirode i istorije Religija predstavlja vjersku ispovijest svakog pojedinca lokalne zajednice. Vjersku pripadnost jednog naroda. Vjera u Boga. Religija predstavlja jedan od najvanijih biolokih funkcija ovjeka, prije svega njegov tjelesni i duevni integritet. Religija je ta koja nas ui kako da uspostavimo i uredimo svoj odnos sa Stvoriteljem, sa svijetom i prirodom u kojoj se oituje mu Opijum za mase. Vjera predstavlja vjersko opredjeljenje jednog naroda i kulture jednog naroda. Sferu ljudske svijesti koja ovjeku daje mir i volju da ovjek napreduje u ivotu. Neto to me ispunjava i ini me sretnim, smirenim, neto to je samo moje u smislu prakticiranja i sopstvenih osjeaja. Nain ivota u skladu s moralnim normama. Ono bez ega ovjek ne moe, pripadnost nekoj vioj sili, biu ili predmetu kojoj vjerujemo, pokoravamo se i slijedimo upute te vie sile. Religija je neodredjena veza izmedju ovjeka i velikog boanstva! Vrlo je vana

POTREBE MLADIH

51

Mladi elia su pokazali znatnu zainteresovanost za uee u humanitarnim akcijama i radu u organizacijama koje se bave promicanjem ekoloke svijesti i zatite okoline. Do sada je u nekoj humanitarnoj akciji uestvovalo 76,80% ispitanika dok 23,20% nije. Meutim 93,92% je spremno uestvovati u razvoju zajednice i humanitarnoj akciji.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

SPREMNOST NA VOLONTERSKO UEE U RAZVOJU ZAJEDNICE I HUMANITARNIM AKCIJAMA

70.72%

POTREBE MLADIH

23.20%

6.08%

da, uvijek

ne, nikada

ponekad

76,24% mladih bi uzelo uea, 6,63% se izjasnilo da ne bi a 17,13% da bi moda uzelo uea u nekoj od sljedeih organizacija koje se bave promicanjem ekoloke svijesti i zatite okoline:
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

SPREMNOST NA VOLONTERSKO UEE U RADU ORGANIZACIJA KOJE SE BAVE ZATITOM OKOLIA

76.24%

17.13% 6.63% moda

da

ne

52

Skoro pola ispitanika smatra da se u Bosni i Hercegovini ne potuju ljudska prava dok njih 14,44% misli da se potuju. Na kraju upitnika mladi su sa velikom ozbiljnou dali dodatno miljenje o problemima mladih u opini eli: Raditi na edukaciji poljoprivrednika u ruralnim dijelovima opine. Bilo bi dobro kada bi se poduzelo neto po pitanju ve navedenoga u anketi...ali mislim da bi nakon toga bili rijeeni mnogi drugi problemi... Nedovoljno voenje brige za periferna mjesta nae regije od strane opinskih vlasti. Mobing i korupcija u svim sektorima drutva Podizanje na vei nivo komunikacije mladih u bilo kojoj sferi ili oblasti Moralne norme ovoga drutva su po mom miljenju, a i miljenju mojih drugova-ica pogreno postavljene. Odliv mladih ljudi iz sredine zbog nezaposlenosti Pretjerana upotreba politike u negativne svrhe Problem sa neobrazovanim i nekulturnim pojedincima u javnom sektoru od kolstva do optine. Problemi u komunikaciji mladih, odnosno nedostatak prostora za okupljanje i djelovanje mladih. Zabraniti devastiranje i unitavanje prirodnih resursa a pogotovo rijenih korita i uma ("radi se pod okriljem vlasti"). Jedan od najveih problema koji je prisutan na naoj optini jeste "stranaka opredijeljenost", a to je uzrok mnogih drugih problema zbog ega na naoj optini mnoge stvari ne funkcioniu. Umjesto da se na odgovornim funkcijama stavljaju i zapoljavaju strune osobe Problem ulaganja i razvijanja optine ne smije samo da bude poljoprivreda i da ona bude okosnica razvoja optine, zato to ne bi bila industrija - fabrika za preradu voa. Skrenuo bih panju na korupciju i kriminal koji postoje na naoj optini, prije svega se to odnosi na zapoljavanje podobnih u organima javne uprave. Nedostatak planinarskih staza, biciklistikih staza, prostora uredjenog za izletnike itd. Edukacija mladih uvoenjem kurseva (engleski jezik, informatika...) Da, mislim da je veliki problem to mladi esto ne izraavaju svoje stavove i miljenja, nego stavove svoje porodice ili ljudi koji ih uvjere da su u pravu ti ljudi i da se tu nema vie o emu razgovarati i razmiljati. Veliko zagadjenje vode. Kockanje? Zatiti radnike od rada na crno, a toga ima dosta na naoj optini, tj. usvojiti zakon o radu i sprovoditi isti.

POTREBE MLADIH

53

ZAKLJUCI
ZAPOLJAVANJE I MLADI Broj nezaposlenih mladih osoba (635 prijavljeno na birou) te broj mladih osoba koje nemaju nikakvih prihoda predstavlja zabrinjavajuu veinu. 1/3 mladih izmeu 26 i 30 godina je prijavljeno na birou za zapoljavanje ve dugi niz godina. Percepcija mladih o problemu nezaposlenosti se ne razlikuje mnogo od percepcije mladih u cijeloj Bosni i Hercegovini. Skoro 90% mladih smatra da su mogunosti zapoljavanja jako slabe, odnosno nikakve. Samostalnost mladih je uslovljena ispunjavanjem nekoliko osnovnih uslova. Ona prije svega povezana sa zapoljavanjem koje direktno utie na drugi indikator a to je ivotni standard. Porodica, kao osnovna elija drutva, je ugroena vrlo malim procentom mladih koji stupaju u brak a i oni koji se odlue na taj korak uglavnom su prinueni da ive sa roditeljima. Nezaposleni mladi ljudi, a to je 1/3 radno sposobnih mladih ljudi na podruju Opine se uglavnom prijavljuju na biro i eka da institucije rijee njihove probleme. Vie od polovine ispitanika (59,12%) smatra da je najvea prepreka zapoljavaju nepostojanje adekvatnih programa i politika zapoljavanja dok 28,18% smatra da prepreku predstavljaju neusklaenost obrazovnih programa sa tritem rada. Svi se uglavnom slau da politika ima veliki uticaj na zapoljavanje. Pored odgovornosti instutucija, ispitanici smatraju da se problem zapoljavanja moe prevazii zajednikim naporima. Jedan mali dio njih se izjasnilo da su upravo mladi ti koji bi morali da se angauju vie na rjeavanju ovog problema. OBRAZOVANJE I MLADI Ukljuivanje djece i mladih u obrazovni sistem je zadovoljavajue ali su mladi nezadovoljni kvalitetom osnovnog i srednjokolskog obrazovanja. Kao razlog nezadovoljstva kvalitetom obrazovanja istaknuti su izbor zvanja i zanimanja, odnos profesor uenik te saradnja kola lokalna zajednica. Mladi ljudi upravo u obrazovanju vide mogunost izlaska iz situacije u kojoj se nalaze. Svaki drugi eli da nastavi svoje kolovanje, bilo formalno, upisom na fakultet, ili kroz neformalnu edukaciju.

54

MLADI - INFORMISANJE, KULTURA, SPORT I SLOBODNO VRIJEME Kada su u pitanju mediji i naini preko kojih mladi dobijaju informacije o deavanjima u gradu mladi su naveli: kroz druenje sa prijateljima , preko internet portala i web stranice te putem oglasa na oglasnoj ploi Opine. Visok je procenat mladih koji koriste internet. Mladi su bili dosta kritini kada je u pitanu zadovoljenje kulturnih i sportskih potreba jer su naveli da smatraju da je potrebno stvoriti vie prostora za kulturno, sportske i umjetnike sadraje. Mladi uglavnom provode slobodno vrijeme sa prijateljima, bave se sportom ili pomau porodici. Jedan broj njih je izjavio da u slobodno vrijeme ui, ita knjige, edukuje se ili vrijeme provodi za raunarom. 4,65% mladih je izjavilo da slobodno vrijeme provodi u kau. Uzimajui u obzir teku materijalnu situaciju te uslove u kojima ive mladi ljudi na podruju opine eli sve je vie mladih koji izlaze jednom mjeseno ili samo u rijetkim prilikama. Kada je u pitanju njihova zainteresovanost za sport i kulturne aktivnosti 54,44% mladih je jako zainteresovano za sport a 28,33% za kulturne sadraje. MLADI I LOKALNA ZAJEDNICA Svaki dvadeseti ispitanik je lan omladinske NVO ali njih 94,92% smatra da postoji potreba osnivanja omladinske organizacije. Mladi su najvei dijelom ukljueni urad politikih partija, sportskog kluba, lovakog udruenja, poljoprivrednog udruenja i KUD-a. 60,77% mladih ljudi nije ukljueno ni u jedan vid organizovanja mladih. Meutim pokazali su spremnost angaovanja u radu omladinske organizacije. Mladi su istakli da je neophodna jaa saradnja mladih i lokalne zajednice. 1/3 mladih smatra da lokalna zajednica ne podrava inicijative mladih, dok 58,99% njih misli da lokalna zajednica podrava inicijative mladih ali da bi trebala vie da se angauje. Kao spona izmeu mladih i institucija vlasti prepoznata je potreba postojanja slubenog lica, osobe zaduena za mlade. Skoro 80% mladih smatra da omladinske organizacije najbolje izraavaju potrebe mladih ali da trebaju raditi zajedno sa institucijama vlasti to potvruje potrebu za slubenikom za mlade.

ZAKLJUCI

55

ZDRAVSTVENA ZATITA, BOLESTI I OVISNOSTI 18,23% mladih je navelo da nije osigurano. Jedan broj njih je zaposlen to navodi na zakljuak da nisu osigurani jer privatni poduzetnici kod kojih rade nee da ih prijave. Drutveno negativne pojave kao to su: konzumiranje cigareta, alkohola i opojnih droga su navedene kao problem u kome bi se institucije vlasti i zdravstvo trebalo vie angaovati pogotovo u prevenciji i edukaciji mladih, posebno srednjokolaca. Navedene negativne pojave uz kriminalitet i maloljetniku delinkvenciju utiu na to da se svaki deseti ispitanik izjasnio da se osjea veoma nesigurno. PROBLEMI I POTREBE MLADIH Zapoljavanje (70,40%), sportski, kulturni i umjetniki sadraji (9,60%), slobodno vrijeme (8,80%), obrazovanje (7,20%) i zdravstvo (1,60%) su navedene kao oblasti unutar kojih mladi opine eli imaju najvie problema. Na osnovu gore navedenog moemo rei da ohrabruje injenica da loa ekonomska situacija ne utie direktno na socijalne devijacije. Tome dosta doprinosi i religija. 2/3 mladih svih nacionalnosti se izjasnilo kao veoma religiozno. Grupa indikatora koja se bavi omladinskom politikom, percepcijom mladih o njihovom uticaju na donoenje odluka, te percepcijom omladinskog organizovanja i djelovanja daje zanimljive pokazatelje i upute za djelovanje. Pokazatelj da 89,33% ispitanika smatra da bi se lokalna zajednica trebala posvetiti vie rjeavanju pitanja mladih veliki je signal lokalnim institucijama o neophodnosti odgovora na zahtjeve i potrebe mladih. Kako je samo treina ispitanika lan ili bi eljela postati lanom omladinske nevladine organizacije, od stratekog je interesa podrati formiranje, rad i omasovljenje takvih organizacija. Iznenaujue nizak nivo zainteresovanosti mladih za uee u radu politikih partija. To je jasan signal strankama da treba da unaprijede svoje programe i prilagode ih interesima mladih. Sljedea grupa indikatora ukazuje na percepciju mladih po pitanju uea u humanitarnim akcijama i radu u organizacijama koje se bave promicanjem ekoloke svijesti i zatite okoline. Uoena je velika spremnost za uee ali u isto vrijeme potreba za postojanjem formalne strukture in podrke od strane predstavnika lokalne vlasti.

ZAKLJUCI

56

PREPORUKE 1. Pronalaziti i promovisati mogunosti zapoljavanja mladih u saradnji sa institucijama na kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou, lokalnim poslodavcima i omladinskim organizacijama. 2. Ubrzati aktivnosti na usklaivanju obrazovnih programa sa tritem rada 3. Unaprijediti kvalitet obrazovanja kroz uvoenje novih kola i zanimanja kao to su: gimnazija, zanimanja medicinske struke, saobraajni tehniari, frizeri, automehaniari, zanimanja graevinske struke , zanimanja vezana za muziku struku 4. Maksimalno se posvetiti izradi i implementaciji kvalitetnih programa zapoljavanja mladih 5. Insistiranje na veem zapoljavanju mladih unutar dravnih preduzea i institucija 6. Posvetiti panju neformalnoj edukaciji mladih (edukacija iz oblasti infomacijskih tehnologija, poslovni seminari, strani jezici) 7. Nastaviti sa informisanjem i preventivnom edukacijom o narkomaniji i alkoholizmu meu omladinskom populacijom 8. Omoguiti, podrati i promovisati formiranje to veeg broja omladinskih i nevladinih organizacija na teritoriji Opine 9. Raditi na ukljuenju mladih u razliite oblike drutvenog angamana (nevladine organizacije, politike partije, volontirizam ). 10. Imenovati slubenika za mlade koji e predstavljati sponu izmeu mladih i institucije vlasti 11. Konkretnim projektima i rezultatima opravdati oekivanja mladih od opinskih organa vlasti 12. Usmjerenim akcijama i konkretnim pomacima pokazati rast uticaja mladih na donoenje odluka na nivou Opine 13. Omoguiti zadovoljenje svih potreba unutar slobodnog vremena mladih kako bi se uticalo na obogaivanje individualnih kapaciteta 14. Analizirati stanje sportske i kulturne ponude na teritoriji Opine te razvijanje iste za postojanjem formalne strukture in podrke od strane predstavnika lokalne vlasti.

PREPORUKE

57

PLAN DJELOVANJA PO OBLASTIMA

ZAPOLJAVANJE Analiza stanja Prema anketi sprovedenoj za potrebe izrade Strategije za mlade, jedan od najveih problema mladih opine eli je nezaposlenost. Od ukupnog broja nezaposlenih na podruju opine eli, prema podacima Biroa za zapoljavanje eli, 30,11 % nezaposlenih koji se vode na evidenciji Biroa su mladi starosne dobi do 30 godina. Kvalikaciona struktura nezaposlenih je veoma nepovoljna jer ih je najvei broj sa srednjom strunom spremom. Slijede oni koji imaju zavreno osnovno obrazovanje a 0,13% evidentiranih nezaposlenih mladih osoba je sa visokom strunom spremom. Mora se takoer naglasiti da je meu nezaposlenim osobama odreeni broj mladih koji rade na crno na povremenim i privremenim poslovima iji je taan broj teko ustanoviti. Kad se ovome doda i podatak da se godinama u srednjoj koli u eliu koluju kadrovi ekonomista, poslovnih tehniara, vodoinstalatera i montera centralnog grijanja kojih najvie ima na evidenciji za nezaposlene slika o zaposlenosti mladih u opini eli je jo nepovoljnija. Jedan od uzroka za ovakvu situaciju je nedovoljna upuenosti mladih u ponudu i trend zanimanja uslijed ega mladi veoma esto biraju zanimanja s kojima imaju malu mogunost zapoljavanja nakon zavrene kole. Zbog toga dugo ne mogu nai adekvatan posao a dosta njih je prisiljeno raditi poslove za koje nisu stekli kvalikaciji. kolovanje kadrova koji nisu u skladu sa potrebama trita rada je jedan od glavnih razloga zato mladi opine eli nisu zadovoljni obrazovnim sistemom. Slijedei bitan uzrok lei u tomer da mladi koji se nalaze na Birou za zapoljavanje ne poznaju metode i naine potrage za poslom te da nema saradnje izmeu kreatora politike zapoljavanja, nosilaca poticajnih sredstava i nezaposlenih. Osim toga nedostaje poduzetniki duh i ideje kod mladih. Kao posljedicu svega toga imamo da nezaposlenost mladih vodi ka opadanju kvaliteta ivotnog standarda, javljaju se porodine i socijalne krize u mladim porodicama (neodlunost stupanja u brak, krize u brakovima, rjeavanje stambenih pitanja, pad nataliteta itd.) Na osnovu gore iznesenog moe se zakljuiti su problemi mladih opine eli u oblasti zapoljavanja slijedei: 1. na prostoru Opine nema mogunosti za zapoljavanje nedostaju informacija o mogunosti zapoljavanja 2. mladi esto odabiru zanimanja s kojima imaju malu mogunost zapoljavanja 3. nedostatak radnog iskustva za polaganje strunog ispita (VSS,VS) 4. privatne inicijative i samozapoljavanje nisu prepoznati kao nain smanjenja nezaposlenosti 5. nepostojanje kvalitetnih programa zapoljavanja mladih (omladinski servis)

PLAN DJELOVANJA

58

PROBLEM: Na prostoru Opine nema mogunosti za zapoljavanje- nedostatak informacija o mogunosti zapoljavanja ELJENI REZULTAT: Mladi upoznati sa mogunostima zapoljavanja AKTIVNOSTI: Okrugli sto: Mogunost zapoljavanja mladih VRIJEME PROVOENJA: 06/2011; 06/2012; 06/2013; 06/2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Privatni sektor, Opina eli, Biro za zapoljavanje, JU MS eli TROKOVI: 2011-200,00 KM; 2012-200,00 KM; 2013-500,00 KM; 2014-500,00 KM

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Mladi esto odabiru zanimanja s kojima imaju malu mogunost zapoljavanja ELJENI REZULTAT: Svi uenici zavrnih razreda osnovnih i srednje kole imaju podatke o aktuelnoj ponudi i potranji zanimanja. AKTIVNOSTI: Izrada biltena koji sadri inforrmaciju o potrebnim kadrovima na podruju opine eli i distribucija u kole VRIJEME PROVOENJA: 05/2011; 05/2012; 05/2013; 05/2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Biro za zapoljavanje, Sluba za opu upravu i drutvene djelatnosti opine eli , Osnovne kole, JU MS eli TROKOVI: 2011-300,00 KM; 2012-300,00 KM; 2013-300,00 KM; 2014-300,00 KM

59

PROBLEM: Nedostatak radnog iskustva za polaganje strunog ispita (VSS,VS) ELJENI REZULTAT: 10 mladih steklo radno iskustvo (odradilo pripravniki sta) na godinjem nivou AKTIVNOSTI: Svake godine primiti 10 pripravnika na rad u opini eli i javnim preduzeima opine eli VRIJEME PROVOENJA: 12/2011; 12/2012; 12/2013; 12/2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Sluba za opu upravu opine eli,Biro za zapoljavanje i Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta TROKOVI: 2011-12.000,00 KM; 2012-12.000,00 KM; 2013-12.000,00 KM; 2014-12.000,00 KM

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Privatne inicijative i samozapoljavanje nisu poznati kao nain smanjenja nezaposlenosti ELJENI REZULTAT: Podrka osnivanju poljoprivrednih gazdinstava AKTIVNOSTI: Educiranje mladih u oblasti pokretanja biznisa u poljoprivrednoj djelatnosti VRIJEME PROVOENJA: 1-2/2011; 1-2/2012; 1-2/2013; 1-2/2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Sluba za privredu i promet opine eli, Poljoprivredni zavod TK-a, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva TK-a, NVO TROKOVI: 2011-500,00K M; 2012-500,00 KM; 2013-500,00 KM; 2014-500,00 KM

60

PROBLEM: Nepostojanje kvalitetnih programa zapoljavanja mladih (omladinski servis) ELJENI REZULTAT: Osnovan Opinski omladinski servis (forma Privrednog drutva) AKTIVNOSTI: -Osnivanje Opinskog omladinskog servisa -Provoenje kampanje o mogunostima zapoljavanja mladih u povremenim i sezonskim poslovima VRIJEME PROVOENJA: Tokom 2012 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Suba za privredu i promet opine eli, Sluba za opu upravu i drutvene djelatnosti opine eli, Biro za zapoljavanje, JU MS eli TROKOVI: 2011-1.500,00 KM; 2012-; 2013-; 2014-

PLAN DJELOVANJA

61

OBRAZOVANJE Analiza stanja Obrazovanje predstavlja jednu od najznaajnijih drutvenih djelatnosti i veliki broj mladih ukljuen je u sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja. Na podruju opine eli djeluju tri osnovne kole: JU O eli, JU O Vraii, JU O Humci i jedna srednja kola, JU MS eli. U okviru navedenih osnovnih kola djeluju i podrune kole u Ratkoviima, Brnjiku, Velinom Selu, ibonici, Drijeni i Lukavici. Ukupan broj uenika ukljuenih u osnovno obrazovanje iznosi 1120. JU MS eli pohaa 335 uenika u slijedeim strukama: ekonomski tehniar, poslovno-pravni tehniar, prehrambeni preraiva, automehaniar, instalateri centralnog grijanja, mehaniari, bravari, dok jo 150 mladih s podruja opine eli pohaa srednje kole u Brkom, Tuzli, Sarajevu. Na raznim viim i visokokolskim ustanovama studira 100 mladih iz elia. Prema analizi problema mladih opine eli osim problema nezaposlenosti kojeg su ispitanici naveli kao najvei (35,95 % ispitanika izjasnilo se kao nezaposleno) mladi su, kao problem, naveli i nezadovoljstvo obrazovnim sistemom. Oko ispitanika nisu zadovoljni kvalitetom osnovnog i srednjeg obrazovanja, dok su ostali zadovoljni ili smatraju da bi moglo biti bolje. Razlozi ovakvog izjanjavanja su u tome da mladi smatraju da obrazovni sistem nije prilagoen njima i da ne prati, ili vrlo malo prati, potrebe mladih. I dalje se koluju kadrovi kojih ima isuvie na evidenciji Biroa za zapoljavanje i koji e veoma teko nai zaposlenje (ekonomski tehniari, poslovno-pravni tehniari, prehrambeni preraivai, automehaniari, mainci, bravari). Osim toga uenici nisu ukljueni u procese reforme obrazovnog sistema. Iako postoji formirano Vijee uenika, oni su veoma malo ukljueni u razmatranje problematike obrazovnog sistema. Navedeno je i da odnos nastavnik-uenik nije zadovoljavajui, emu najvie doprinosi nedostatak vaspitnog djelovanja prosvjetnih radnika i loa komunikacija. Prema odgovorima mladih, sve se veinom svodi na suhoparno izlaganje novog gradiva i propitivanje putem kontrolnih i pismenih testova, dok uenici nisu ohrabreni da svoje sugestije izraze otvoreno. Mladi nisu dovoljno upoznati sa problemima ugroavanja ovjekove ivotne sredine i tema ekologije nije dovoljno zastupljena u nastavnom procesu. Ne postoji Eko sekcija u kojoj bi mladi mogli ispoljiti svoju kulturu ivljenja i urediti sredinu u kojoj neposredno ive i borave. Mladi nisu zadovoljni opremljenou kabineta za izvoenje praktine nastave kao i nepostojanjem strunih kabineta za engleski i njemaki jezik. Nedostatak kolske opreme i uila oteava nastavu i uenje. Mladi takoer smatraju da se nedovoljna panja se posveuje neformalnom obrazovanju mladih. Nedostaje vid stalne prekvalikacije i dokvalikacije za sticanje novih znanja i vjetina i time sticanje uslova za lake zapoljavanje. Mladi nisu zadovoljni saradnjom kole i lokalne zajednice. ak 92,27% ispitanika smatra da bi se trebala poboljati saradnja kole i lokalne zajednice. Ohrabruje to to mladi vide obrazovanje kao segment koji moe bitno doprinijeti smanjenju siromatva. Reforma obrazovnog sistema, sa razvijanjem programa neformalnog obrazovanja kao naina za kvalikaciju i dokvalikaciju nezaposlenih, predstavlja jednu od mjera za prevazilaenje siromatva.

62

Konkretno, problemi mladih u oblasti obrazovanja su slijedei: 1. mladi nisu zadovoljni obrazovnim sistemom na podruju Opine i nisu ukljueni u njegove reforme 2. obrazovni programi nisu usklaeni sa tritem rada 3. odnos nastavnik-uenik nije zadovoljavajui, loa je komunikacija i uenici nisu ohrabreni da svoje sugestije i nezadovoljstva izraze otvoreno 4. mladi nisu zadovoljni angaovanjem Opine na rjeavanju problema mladih 5. nedovoljan broj omladinskih organizacija i organizacija koje promoviu ekoloku svijest i zatitu okoline 6. nedostatak kolske opreme i uila za izvoenje praktine nastave u MS eli 7. nedovoljna panja se posveuje neformalnom obrazovanju mladih 8. nedovoljna saradnja kole i lokalne zajednice

PLAN DJELOVANJA

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM:

Mladi nisu zadovoljni obrazovnim sistemom na podruju Opine i nisu ukljueni u njegove reforme

Mladi aktivno uestvuju u kreiranju obrazovne politike i njene reforme

ELJENI REZULTAT: AKTIVNOSTI:

Okrugli sto: Upoznavanje mladih sa zakonima o osnovnom i srednjem obrazovanju. Radionice sa vijeima uenika osnovnih i srednje kole: aktivno uee u svim bitnim pitanjima vezanim za obrazovanje 2011; 2012; 2013; 2014

VRIJEME PROVOENJA: ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE:

Osnovne i srednja kola, Vijea uenika osnovnih i srednje kole, Sluba za drutvene djelatnosti opine eli 2011; 2012; 2013; 2014

TROKOVI:

63

PROBLEM: Obrazovni programi nisu usklaeni sa tritem rada ELJENI REZULTAT: Mladi aktivno uestvuju u kreiranju obrazovne politike i njene reforme AKTIVNOSTI: Procjena preduslova za pretvaranje JU MS eli u Gimnaziju, sprovoenje istraivanja o stvarnim potrebama za navedenim obrazovnim prolima, procjena raspoloivosti nastavnikog kadra za nove obrazovne prole, otvaranje novih obrazovnih prola: gimnazija, veterinarski tehniar, preraivai mlijeka, mainski tehniar VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Opina eli, srednja kola, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Pedagoki zavod TROKOVI: 2011; 2012; 2013; 2014 PROBLEM: Odnos nastavnik-uenik nije zadovoljavajui, loa je komunikacija i uenici nisu ohrabreni da svoje sugestije i nezadovoljstva izraze otvoreno ELJENI REZULTAT: 1. Uenici i nastavnici otvoreno, slobodno i odgovorno iznose probleme meusobne komunikacije. 2. Aktivno vijee uenika koje je snaan faktor kanalisanja problema u kolama ka pozitivnom rezultatu AKTIVNOSTI: 1. Odrati okrugli sto na temu: Komunikacija nastavnik-uenik, gdje je problem i kako ga rijeiti 2. Odravati redovne sastanke vijea uenika sa nastavnicima i profesorima, analizirati rasprave i donositi zajednike zakljuke, koje treba redovno provoditi. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: 1. Osnovne i srednja kola, Vijee uenika osnovne i srednje kole, pedagog. 2. Sluba za drutvene djelatnosti opine eli TROKOVI: 2011; 2012; 2013; 2014

PLAN DJELOVANJA

64

PROBLEM: Mladi nisu zadovoljni obrazovnim sistemom na podruju nae Opine mladi nisu zadovoljni angaovanjem Opine na rjeavanju problema mladih ELJENI REZULTAT: Izgradnjom sportske dvorane svi uenici srednje kole imat e normalne uvjete za obavljanje sati tjelesnog odgoja AKTIVNOSTI: Zapoete radove na sportskoj dvorani privesti kraju VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, NVO, Opina TROKOVI: 2011; 2012; 2013; 2014

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Nedovoljan broj omladinskih organizacija i organizacija koje promoviu ekoloku svijest i zatitu okoline ELJENI REZULTAT: Uenici razvijaju individualnu i kolektivnu ekoloku svijest. U saradnji sa ekolokim drutvima i samoinicijativno sprovode akcije i projekte zatite okolia. AKTIVNOSTI: Oformiti eko kutak u dvoritima osnovnih i srednje kole i ureivati ga kroz eko sekcije. Uestvovati u akcijama ureenja i zatite okolia na nivou Opine. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Eko sekcija u osnovnim i srednjoj koli, Udruenje graana Samostalni odred izviaa Vjetrenik eli, UG Eko zeleni eli TROKOVI: 2011.-1.000 KM; 2012.-1.000 KM; 2013.- 1.000 KM; 2014.- 1.000 KM

65

PROBLEM: Nedostatak kolske opreme i uila za kvalitetno izvoenje praktine u JU MS eli ELJENI REZULTAT: Opremljeni kabineti i laboratorij za izvoenje praktine nastave prehrambenih preraivaa, mainskih tehniara, Opremljen kabinet informatike Savremeni kabinet engleskog i njemakog jezika. AKTIVNOSTI: Pisati mikro i makro projekte prema Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke te donatorima. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke NVO, Donatori Opina TROKOVI: 2011; 2012; 2013; 2014 PROBLEM: Mladi nisu zadovoljni obrazovnim sistemom na podruju Opine - nedovoljna panja se poveuje neformalnom obrazovanju mladih. ELJENI REZULTAT: 30 nezaposlenih od 19 do 30 godina zavrili kurs engleskog ili njemakog jezika, ili kurs rada na raunarima. AKTIVNOSTI: Organizovanje redovnih kurseva engleskogi njemakog jezika i rada na raunarima. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Biro za zapoljavanje, Sluba za privredu opine eli, Gradska biblioteka. TROKOVI: 2011. - 500 KM; 2012.- 500 KM; 2013. - 500 KM; 2014. - 500 KM

PLAN DJELOVANJA

66

PROBLEM: Nedovoljna saradnja kole i lokalne zajednice. ELJENI REZULTAT: Stvoreni uslovi za kvalitetnu saradnju izmeu kole i lokalne zajednice. AKTIVNOSTI: Rad na poboljanju komunikacije i saradnje izmeu lokalne zajednice i kole kroz zajednike projekte, odravanje manifestacija, okruglih stolova o problemima mladih i obrazovnom sistemu, organizacija javnih tribina, strunih skupova i sl. koji tretiraju problematiku mladih. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Osnovne kole, srednja kola, opina eli, lokalne institucije. TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 500 KM; 2014. - 500 KM INFORMISANJE I UEE MLADIH U DRUTVENOM IVOTU Analiza stanja Informisanje ima znaajnu ulogu u razvoju savremenog drutva i ono je veoma bitan segment u svakoj drutvenoj zajednici od ijeg funkcioniranja znatno ovisi stanje lanova te zajednice u politikom, ekonomskom, socijalnom i drugom pogledu vanom za raspoloenje graana. Opina eli nema nijedno elektronsko javno informativno glasilo (Radio Avaz Vraii i Glas Drine-studio Onix eli su privatne radio stanice) osim kvartalnog izdavanja opinskog biltena, opinske Web stranice i oglasnih ploa koje pruaju odreene informacije graanima. Zbog ovakvog stanja mladi smatraju da su im uskraene vane informacije o drutvenim i ostalim zbivanjima te mogunostima koje opina eli nudi za zadovoljavanje njihovih potreba. Kao direktna posljedica toga je nedovoljna ukljuenost mladih u drutveni ivot pa su samim time i prilino pasivni. Mladi ne posjeuju u znatnijem broju kulturne i sportske manifestacije na prostoru opine eli. Osim toga na pitanje u analizi koliko se mladi bave politikom miljenja su bila podijeljena. 87,71% je izjavilo da se mladi malo ili uopte ne bave politikom odnosno da bi trebalo vie dok 12,29% misli da se bave dovoljno odnosno previe. Na osnovu gore iznesenog moe se zakljuiti su problemi mladih opine eli u oblasti informisanja i uea u drutvenom ivotu slijedei: 1. Mladi ne posveuju dovoljno vremena traei informacije iz svih postojeih izvora 2. Mladi nisu dovoljno ukljueni u lokalnu politiku i kreiranje vlasti

PLAN DJELOVANJA

67

PROBLEM: Mladi ne posveuju dovoljno vremena traei informacije iz svih postojeih izvora. ELJENI REZULTAT: Mladi posveuju vie vremena traei informacije Informiui Se AKTIVNOSTI: INFO-TRIBINE; APELI KROZ DOSTUPNE MEDIJE - BILTENI - LETCI - BROURE - PANOI -KONTAKTI - DEBATE VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Omladinske organizacije, NVO, opina eli . TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 200 KM; 2014. - 200 KM

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Mladi nisu dovoljno ukljueni u lokalnu politiku i kreiranje vlasti ELJENI REZULTAT: Poboljan sistem informisanja mladih o mogunostima ukljuenja u lokalnu politiku i kreiranje vlasti AKTIVNOSTI: INFO-TRIBINE - APELI KROZ DOSTUPNE MEDIJE - BILTENI - LETCI - BROURE - PANOI -KONTAKTI - DEBATE, Redovno auriranje web stranica, oglasne ploe VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Sluba za drutvene djelatnosti opine eli, Omladinske organizacije, Administratori web portala TROKOVI: 2011. - 100 KM; 2012.- 100 KM; 2013. - 150 KM; 2014. - 200 KM

68

KULTURA, SPORT I SLOBODNO VRIJEME Analiza stanja Kulturne i sportske aktivnosti, kao i neformalno obrazovanje, su bitan element formiranja linosti i kao takve neodvojiv dio razvoja drutvene zajednice. Mladi na opini eli svoje potrebe za kulturnim i sportskim aktivnostima mogu sprovoditi kroz JU Gradsku biblioteku, BZK Preporod, FK eli i nekoliko drugih slabo aktivnih organizacija. Kulturni i sportski sadraji koji se trenutno nude su nedovoljni za zadovoljenje potreba mladih. Opinske ustanove i organizacije su objektivno u nemogunosti ponuditi sadrajniji i ei kulturno-sportski program. Mladi svoje vrijeme provode prilino neorganizovano. Ako izuzmemo kulturno-sportske programe za vrijeme Privredne manifestacije Dani jagodastog voa, Dana opine eli, mladi uglavnom svoje slobodno vrijeme provode po kaima, uz TV i internet. U opini eli ne postoji omladinska NVO koja trenutno ima kapacitete baviti se ozbiljnijim programima. Inicijative i akcije postojeih formalnih i neformalnih udruenja ne realizuju se zbog nedostatka materijalnih i nansijskih sredstava te objektivnih uslova. Sve ovo rezultira nezainteresovanou mladih za volonterskim angaovanjem te apatijom. Mladi smatraju da je jedan od naina da se prevazie ovakva situacija profesionalizacija kulturnog i sportskog drutva. Analizom stanja prepoznati su slijedei problemi: 1. Uslovi za razvoj kulturnih i sportskih sadraja nezadovoljavajui - nepostojanje adekvatnog prostora za djelovanje mladih - omladinskog centra, gdje e se mladi okupljati, informisati, razmjenjivati ideje, dobijati pravnu pomo i dr. 2. Nepostojanje dovoljnog broja omladinskih NVO koje bi bile pokretaka snaga rjeavanja problema mladih, 3. Uslovi za razvoj kulturnih sadraja nezadovoljavajui, ne postoji kulturni centar u kome bi se organizovale radionice, seminari, kursevi, kulturno-umjetniki programi... 4. Nezainteresovanost mladih za kulturno - sportske aktivnosti 5. Nepostojanje prostora za sport u zimskom periodu - Sportska dvorana

PLAN DJELOVANJA

69

PROBLEM: Uslovi za razvoj kulturnih i sportskih sadraja nezadovoljavajui - nepostojanje adekvatnog prostora za djelovanje mladih ELJENI REZULTAT: Formiran omladinski centar AKTIVNOSTI: Obezbijediti uslove za formiranje omladinskog centra - edukativne radionice: edukacija mladih iz oblasti promocije zdravlja i prevencije bolesti, kao i usvajanje zdravih ivotnih stilova. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Opina eli i omladinska udruenja, Dom zdravlja, Centar za socijalni rad, kole,

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Nedovoljan broj omladinskih organizacija koje su prepoznate kao pokreta rjeavanja problema mladih ELJENI REZULTAT: Pruena pravna, materijalna i tehnika pomo novonastalim i postojeim omladinskim udruenjima i udruenjima koji se bave pitanjima mladih AKTIVNOSTI: Pruiti pravnu, materijalnu i tehniku pomo novonastalim i postojeim omladinskim udruenjima. Objavljivanje javnog poziva za projekte mladih jednom godinje.. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Opina eli, omladinska udruenja i druga udruenja koja se bave pitanjima mladih, Kantonalna i Federalna ministarstva TROKOVI: 2011- 2000 KM; 2012 - 2000 KM; 2013 - 2500 KM; 2014 - 3000 KM

70

PROBLEM: Uslovi za razvoj kulturnih sadraja nezadovoljavajui - Ne postojanje kulturnog centra ELJENI REZULTAT: Formiran Bosanski kulturni centar AKTIVNOSTI: Obezbijediti uslove za formiranje BKC , pronalazak i opremanje adekvatnog prostora, upoljavanje osobe u BKC, uvrtavanje BKC u budet Opine. VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Opina eli i Gradska biblioteka TROKOVI: 2011; 2012; 2013; 2014

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Nezainteresovanost mladih za sportske aktivnosti ELJENI REZULTAT: Pruena pravna, materijalna i tehnika pomo novonastalim i sportskim udruenjima i sekcijama AKTIVNOSTI: Pruanje pravne, nansijske i materijalne pomoi novoformiranim sportskim udruenjima i sekcijama VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: lanovi tima za izradu strategije mladih i drugi TROKOVI: 2011.-2.000 KM; 2012.-2.000 KM; 2013.- 2.500 KM; 2014.- 3.000 KM

71

PROBLEM: Uslovi za razvoj sportskih sadraja u zatvorenim prostorima nezadovoljavajui ELJENI REZULTAT: Izgraena sportska dvorana AKTIVNOSTI: Obezbjeenje nansijske konstrukcije VRIJEME PROVOENJA: 2011; 2012; 2013; 2014 ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Opina eli,Kantonalna vlada, Federalna vlada TROKOVI: 2011; 2012; 2013; 2014 ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA MLADIH Analiza stanja Na podruju opine eli udio mladog stanovnitva u dobnoj skupini od 16 do 30 godina u ukupnom broju stanovnika je oko 25%, to ini znaajan dio stanovnitva kojem je neophodno pruiti sveobuhvatnu i adekvatnu podrku u njihovoj integraciji. Problemi mladih su vezani za veoma teko socio-ekonomsko stanje na podruju opine eli, kao posljedica poremeenih sistema vrijednosti i naruenih odnosa u obitelji i drutvu uope, gdje su mladi marginalizirani i preputeni sami sebi. Vanjsko okruenje u kojem mladi ljudi ive karakterie snana socio-ekonomska tranzicija to ima znaajne implikacije na zdravlje, utie na njihov stav prema zdravlju i rizinom ponaanju i na podruju nae opine. Rastue siromatvo, nesigurno kolovanje, nezaposlenost mladih i opti osjeaj nesigurnosti i neizvjesnosti neminovno pojaavaju stanje ugroenosti mladih i predstavlja rastui rizik po zdravlje stanovnitva. Iskljuenost sa trita rada je jedan od osnovnih faktora socijalne iskljuenosti i ranjivosti mladih, kao i rizian faktor za mnoge negativne aspekte psiho-socijalnog zdravlja, te je kao posljedica nezaposlenosti mladih veliki broj njih socijalno iskljuen, nansijski depriviran i nije stambeno zbrinut, to utie u velikoj mjeri na tjelesno i mentalno zdravlje mladih ljudi.

PLAN DJELOVANJA

72

Analizom trenutnog stanja iz oblasti socijalne i zdravstvene zatite, identicirani su sljedei problemi mladih: 1. Zloupotreba ovisnosti svih oblika, naroito kada je u pitanju puenje, alkoholizam, narkomanija, internet i drugi mediji koji kreiraju neprihvatljive obrasce ponaanja 2. Promjene ivotnog stila u smislu usvajanja nezdravog ivotnog stila koje su socijalno uvjetovane puenje, znaajne promjene u nainu ishrane, reduciranje redovnih zikih aktivnosti, poveana upoteba alkohola, droga i psihotropnih supstanci 3. Lagani porast poremeaja mentalnoga zdravlja to dovodi do poveanog broja neurotskih oboljenja, kao i do somatskih poremeaja povezanih sa stresom, a potom i do afektivnih poremeaja raspoloenja 4. Zdravstvena neprosvijeenost i slaba informiranost o reproduktivnom i seksualnom zdravlju mladih kao i posljedicama izraenim kroz spolno prenosive bolesti 5. Naruena uloga obitelji gdje su roditelji zapostavili djecu zbog preokupiranosti osobnim obavezama, uskraujui na taj nain svojoj djeci ljubav i podrku, kao i porast nasilja u obitelji, dovode do sve ee pojave drutveno neprihvatljivih oblika ponaanja kao to su maloljetnika delikvencija, nasilje meu mladima, agresivno ponaanje i slino.

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Zloupotreba ovisnosti svih oblika, naroito kada je u pitanju puenje, alkoholizam, narkomanija, internet i drugi mediji ELJENI REZULTAT: Stvoreni uslovi za kvalitetnu saradnju izmeu kole i lokalne zajednice. AKTIVNOSTI: Edukacija mladih o tetnim efektima ovisnosti i izrada promotivnih materijala. VRIJEME PROVOENJA: 2011 (prva polovina); 2012 (prva polovina); 2013 (prva polovina); 2014 (prva polovina) ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Dom zdravlja, Centar za socijalni rad, kole, MUP TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 200 KM; 2014. - 200 KM

73

PROBLEM: Promjene ivotnog stila u smislu usvajanja nezdravog ivotnog stila koje su socijalno uvjetovane puenje, znaajne promjene u nainu ishrane, reduciranje redovnih zikih aktivnosti, poveana upoteba alkohola, droga i psihotropnih supstanci. ELJENI REZULTAT: 1. Mladi su educirani i informirani o svim pozitivnim aspektima zdravih stilova ivljenja 2. Pozitivni ekonomski efekti smanjenjem broja oboljelih 3. Uspostavljen prijateljski odnos mladih i institucija na podruju opine AKTIVNOSTI: Edukacija mladih iz oblasti promociji zdravlja i prevencije bolesti, kao i usvajanje zdravih ivotnih stilova. Obezbijediti/vratiti ulogu Centra za mlade. VRIJEME PROVOENJA: 2011 (prva polovina); 2012 (prva polovina); 2013 (prva polovina); 2014 (prva polovina) ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Dom zdravlja, Centar za socijalni rad, kole, Opina TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 200 KM; 2014. - 200 KM

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Lagani porast poremeaja mentalnoga zdravlja to dovodi do poveanog broja neurotskih oboljenja, kao i do somatskih poremeaja povezanih sa stresom, a potom i do afektivnih poremeaja raspoloenja ELJENI REZULTAT: Mladi su educirani o mentalnom zdravlju AKTIVNOSTI: Edukacija mladih i roditelja o mentalnom zdravlju. VRIJEME PROVOENJA: 2011 (prva polovina); 2012 (prva polovina); 2013 (prva polovina); 2014 (prva polovina) ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Dom zdravlja, Centar za socijalni rad, kole, MUP TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 200 KM; 2014. - 200 KM

74

PROBLEM: Zdravstvena neprosvijeenost i slaba informiranost o reproduktivnom i seksualnom zdravlju mladih kao i posljedicama izraenim kroz spolno prenosive bolesti. ELJENI REZULTAT: 1. Mladi educirani o seksualnom zdravlju 2. Mladi educirani o spolno prenosivim bolestima AKTIVNOSTI: Zdravstveno prosvjeivanje i edukacija mladih o seksualnom zdravlju i spolno prenosivim bolestima. VRIJEME PROVOENJA: 2011 (prva polovina); 2012 (prva polovina); 2013 (prva polovina); 2014 (prva polovina) ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Dom zdravlja, kole TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 200 KM; 2014. - 200 KM

PLAN DJELOVANJA

PROBLEM: Naruena uloga obitelji gdje su roditelji zapostavili djecu zbog preokupiranosti osobnim obavezama, uskraujui na taj nain svojoj djeci ljubav i podrku, kao i porast nasilja u obitelji, dovode do sve ee pojave drutveno neprihvatljivih oblika ponaanja kao to su maloljetnika delikvencija, nasilje meu mladima, agresivno ponaanje i slino. ELJENI REZULTAT: Mladi educirani o pravima mladih. Mladi i roditelji upoznati o svim negativnim posljedicama nasilja u obitelji, maloljetnikoj delikvenciji. AKTIVNOSTI: Edukacija mladih i roditelja o pravima mladih i znaaju roditeljske panje. VRIJEME PROVOENJA: 2011 (prva polovina); 2012 (prva polovina); 2013 (prva polovina); 2014 (prva polovina) ODGOVORNE OSOBE-INSTITUCIJE: Dom zdravlja, Centar za socijalni rad, kole, MUP TROKOVI: 2011. - 200 KM; 2012.- 200 KM; 2013. - 200 KM; 2014. - 200 KM

75

Pregled trokova po oblastima i godinama:

2011 (KM) 14.500,00 1.700,00 300,00 4.000,00 1.000,00 21.500,00 2012 (KM) 14.500,00 1.700,00 300,00 4.000,00 1.000,00 20.000,00 2013 (KM) 14.500,00 2.000,00 350,00 5.000,00 1.000,00 21.650,00 2014 (KM) 14.500,00 2.000,00 400,00 6.000,00 1.000,00 22.700,00

ZAPOLJAVANJE OBRAZOVANJE INFORMISANJE KULTURA, SPORT I SLOBODNO VRIJEME ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA UKUPNO (KM):

Sredstva za realizaciju aktivosti iz Strategije za mlade opine eli sa planom aktivnosti za period 2010 2014. bi trebalo obezbijediti najveim dijelom iz sredstava opinskog budeta, budeta viih nivoa vlasti i donacija.

2011 (KM) ZAPOLJAVANJE OBRAZOVANJE INFORMISANJE KULTURA, SPORT I SLOBODNO VRIJEME ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA UKUPNO (KM) 14.500,00 1.700,00 300,00 4.000,00 1.000,00 21.500,00

2012 (KM) 14.500,00 1.700,00 300,00 4.000,00 1.000,00 21.500,00

2013 (KM) 14.500,00 2.000,00 350,00 5.000,00 1.000,00 22.850,00

2014 (KM) 14.500,00 2.000,00 400,00 6.000,00 1.000,00 23.900,00

76

Praenje i procjena provoenja omladinske politike

Strategija za mlade opine eli je napisana sa ciljem da predstavlja dokument koji planski i strateki prilazi rjeavanju problema mladih opine eli. Strategija sadri denisane rokove za realizaciju pojedinih projekata, aktivnosti i potrebna nansijska sredstva za njihovu realizaciju. Strategija za mlade je usmjerena na poboljanje statusa mladih, ulaganje u potencijal mladih ljudi koji e biti nosioci razvoja opine i realizacije zacrtanih stratekih projekata u narednim godinama. Provoenjem Strategija za mlade i u njoj predvienog plana djelovanja po oblastima omoguit e se poboljanje poloaja mladih u ovoj opini. Nakon usvajanja Strategije za mlade na Opinskom vijeu eli, ovaj dokument dobija zakonsku snagu i postaje obavezujui za sve organe vlasti, javna i privredna preduzea, institucije i ustanove, nevladin sektor i sve ostale strukture ivota i rada na podruju opine eli koji se tie pitanje mladih. U cilju praenja i procjene rezultata i efekata aktivnosti neophodno je da OV eli da zadatak Radnoj grupi za izradu Strategije da se periodino ili po potrebi sastaje kako bi sagledali provoenje u odnosu na planirane rezultate, aktivnosti, ali i trokove. Stalna konsultacija osoba/institucija odgovornih i/ili ukljuenih u realizaciju aktivnosti, rezultirati e usklaivanju Strategije za mlade sa stvarnim potrebama mladih na terenu jer Strategija za mlade nije konaan dokument ve proces koji traje i i koji je podloan izmjenama i dopunama. Radi lakeg provoenja usvojenog plana djelovanja, radna grupa e izraditi Operativni plan djelovanja za svaku godinu, koji e dostaviti svim subjektima ukljuenim u Omladinsku politiku opine eli. Radna grupa e takoe odluiti koje metode i instrumente e koristiti za praenje i procjenu rezultata i efekata aktivnosti iz Strategije za mlade. Radna grupa e periodino informisati OV eli ali i sve aktere ukljuene u implementaciju aktivnosti iz Strategije za mlade kao i krajnje korisnike odnosno mlade o rezultatima praenja i procjene.