Aktivna carinska politika odnosi se na primjenu odredjenih mjera i instrumenata kod izvoza roba i usluga.

Radi se o mjerama i instrumentima koji stimulišu izvoz roba i usluga kao što su razne premije i subvencije, povraćaj carina, beneficije troškova transporta i druge dodatne olakšice za prevoz. Pasivna carinska politika podrazumjeva primjenu carinsih zaštitnih instrumenata prilikom uvoza roba i usluga. Ima za cilj da zaštiti domaću proizvodnju. Mora se voditi računa da se suviše ne ograniči uvoz jer to dovodi do monopola domaće proizvodnje. Pasivna carinska zaštita mora da bude fleksibilna. Pasivna zaštitna politika može biti: Nominalna carinska zaštita, stvarna ili realna carinska zaštita i efektivna carinska zaštita. Nominalna carinska zaštita predstavlja carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga, izraženo primjenom različitih stopa naznačenih u carinskoj tarifi. Stvarna ili realna carinska zaštita je stvarno carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga i izražava se u procentima. Uzima se odnos izmedju stvarno plaćene carine i ostvarnene vrijednosti uvezenih roba i usluga. Efektivna carinska zaštita ogleda se u povećanju dohotka zaštićene domaće proizvodnje ili privrednih grana u cjelini, usljed stvorenih povoljnijih uslova privređivanja, primjenom odredjenih carinskih mjera i instrumenata. Mora se uzeti u obzir stabilnost privređivanja u određenoj zemlji kao i realnost kursa domaće valute. Nerealan kurs, po pravilu, destimulativno djeluje na izvoz, a stimulativno na uvoz.

Osnovni ciljevi zaštitne politike: 1. Zaštita strutkure nacionalnog dohotka-Ostvarivanje ovog cilja podrazumjeva takvu raspodjelu nacionalnog dohotka, koja će ići u prilog određenih zaštićenih privrednih djelatnosti. Ekonomski razvijenije zemlje neće imati za potrebu preraspodjelu nacionalnog dohotka, one će svoju aktivnost usmjeriti na obezbjedjenje već postignutog nivoa. Ekonomski nerazvijenije zemlje vodiće drugu zaštitnu politiku i u cilju zaštite svoje privrede one će uvesti preraspodjelu nacionalnog dohotka. 2. Supstitucija izvoza roba i uslugaSuština drugog zaštitnog cilja je obezbjedjenje odredjenih ekonomskih uslova, radi povećanja konkuretnosti domaćih proizvođača na inostranom tržištu. To se mora odraziti na postojeću strukturu medjunarodne razmjene i trgovinski bilans. 3. Povećanje efikasnosti domaće proizvodnje-U onoj mjeri u kojoj zaštitna politika olakšava prelaz iz jedne ekonomske situacije, valorizirane s nižim indeksom efikasnosti u drugu, valoriziranu s višim indeksom, veći su izgledi da zaštitna politika omogući u odredjenom stepenu dugoročno povećanje efikasnosti nacionalne proizvodnje. Instituti carinskog sistema: carinsko područje, carinska linija, carinski granični pojas, carinski nadzor, plaćanje carine i zaštita, carinski obveznik itd. Faktori na osnovu kojih se primjenjuju carina i druge uvozne dažbine, kao i mjere u vezi sa trgovinom robom: carinska tarifa, tarifno svrstavanje, porijeklo robe i carinska vrijednost.

Dodatna carina može se primjeniti u slučaju kada neka zemlja postupa sa robom ili transportnim sredstvima na isti način kao sa robom ili transportnim sredstvima iz neke druge zemlje tj. Primjenom carinske stope na carinsku osnovicu dobija se iznos koji se treba naplatiti na ime carine ili koliko procenta treba naplatiti na ime carine po utvrdjenoj carinskoj osnovici. a uglavnom se uzima vrijednost robe uvećana za stvarne troškove dopreme robe. Carinski kontigenti podrazumjevaju uvoz određene robe na koju se ne plaća carina ili se carina plaća po stopi koja je niža od utvrđene carinske stope. Pored antidampinške zaštite može se preduzeti i zaštita od subvencionalnog uvoza. Visina carinskih stopa utvrđuje se u zavisnosti od ekonosmkog stanja zemlje i stanja na inostranom tržištu.Uvodjenjem antidampinških mjera zaštite stvaraju se uslovi za ostvarivanje uslova zdrave i poštene konkurencije na jednom tržištu. Naziva se još i retrozivna. . Damping je ekonomski fenomen prisutan u spoljnoj trgovini i to onda kada se uvozi odnosno izvozi roba po cijeni nižoj od tržišne cijene ili proizvodnih troškova u zemlji porijekla. Carinske stope utvrdjuju se u procentima. borbena i ratnička carina. Radi se o robi i uslugama čiju su proizvodnju finansirali i organi ili institucije u zemlji gdje su proizvedeni. Riječ je samo o posebnim robama. Osnovni razlog je što se kompletan mehanizam carinske zaštite bazira na njoj utvrdjuje se na različite načine. Carinska osnovica ima izuzetan značaj u carinskom sistemu jedne zemlje. ako je uvela drugačiju stopu carine.

Preferencijalne carinske stope su carinske stope koje su niže u odnosu na stope koje se primjenjuju na uvoz robe iz zemalja sa klauzulom najvećeg povlaštenja odnosno stopa koje se primjenjuju za ostali uvoz robe. Posebne mjere carinske zaštite uvode se radi zaštite domaće proizvodnje usljed nastalih poremećaja na inostranom tržištu. Na taj način se podstiče domaća proizvodnja i stimuliše izvoz. Pored postojeće carine obračunate po carinskim stopama u tarifi. naplaćuje se i sezonska carina. Pri tome određuje se i maksimalna sezonska carinska stopa. određenu zaštitnu mjeru. Sezonske carinske stope uvode se uglavnom na poljoprivredne i prehrambene proizvode i to samo u dređenom vremenskom periodu. Prioritet se daje ostvarenju cilja za koji su uvedene. Cilj je povećanje robne razmjene i proširenje privredne saradnje sa određenom zemljom ili više zemalja. Ona ne smije biti veća od 30%. naplaćena carina se može u cjelosti ili djelimično vratiti. Ako je uvezena roba upotrebljena za domaću porizvodnju robe koja se izvozi. Povraćaj carine predstavlja takodje. . Tada se uvode podsebne carinske stope koje mogu biti veće ili manje od postojećih.

. zakon o carinskim službama. Carinski sistem se zasniva na carinskom suverenitetu jedne države. odnosno ona predstavlja liniju koja dijeli teritoriju dvije susjedne države pod uslovom da takvu podjelu priznaje medjunarodno pravo. –formalini-u formalnom smislu carisnki sistem se ispoljava kroz sadržaje pravnih propisa kojima se regulišu prava i obaveze učesnika u spoljnotrgovinskoj razmjeni. unutrašnje vode i vazdušni prostor. uključujući teritorijalne vode. carinski sistem predstavlja volju i pravo svake zemlje da uredi svoj carinski sistem u skladu sa svojim ekonomski i političkim sistemom. Carinsko područje je teritorija ili prostor BiH. na kojoj se primjenjuju carinski propisi i sprovode instituti.Carinski sistem predstavlja naučnu disciplinu koja se bavi pitanjima carinske zaštite domaće privrede. zakon o slobodnim zonama i podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih propisa. U sebi sadrži dva aspekta pravnog sadržaja: -materijalni-u materijalnom smislu. To su po pravilu jedinstveni propisi za cijelo carinsko područje. Ona se poistovjećuje sa državnom granicom. Carinska linija je granica carinskog područja. U slučaju da carinska linija prelazi na područje druge države. Najvažniji propisi koji regulišu carinski sistem jedne zemlje su: zakon o carinskoj politici. jedan dio njene teritorije se spaja sa susjednom državom i tada se formira carinski isključak. instrumenti i mjere carinskog sistema. Iz toga proizilazi da carinski sistem predstavlja integralni dio privrednog sistema određene zemlje. zakon o carinskoj tarifi.

na osnovu kojih se donose norme carinskog sistema. Ona je najznačajniji predmet pravnog regulisanja i donošenja normativno-pravnih akata. Pogranični carinski prelazi su prelazi koji su utvrđeni bilateralnim sporazumom između dvije države. 2. Nepreferencijalno porijeklo robe ima za cilj tačnu primjenu carinske tarife i drugih mjera koje regulišu posebne oblasti u vezi sa trgovinom robama kao i pripreme i izdavanja uvjerenja o porijeklu robe. Porijeklo robe može uticati na visinu uvoznih dadžbina. Preferencijalno porijeklo robe se utvrdjuje na osnovu međunarodnih sporazuma odnosno utvrđuju se određena pravila kojima se određuju uslovi za preferencijano porijeklo robe. naročito u slučajevima postojanja sporazuma o preferencijalnom tretmanu. Postoji: 1. Međunarodni carinski prelazi su mjesta koja su zakonom određena za međunarodni promet robe i prelaz transportnih sredstava i putnika. Carinsku robu čine stvari koje se u carinsko područje određene zemlje uvoze odnosno unose i koje iz tog područja izvoze. . On može biti medjunarodni i pogranični. Carinska roba predstavlja osnovni element carinskog sistema svake zemlje.Carinski prelaz-Mjesta koja su odredjena odgovarajućim propisima odnosno prelaz na državnoj granici preko koga se roba može prevoziti odnosno prenositi naziva se carinski prelaz. Carinske robe su pokretne stvari koje se nalaze u prometu ili će se nalaziti u prometu između carinskog područja jedne zemlje i carinskog produčja durge zemlje.

Carinskim postupkom se obezbjeđuje: čuvanje i pregled carinske robe. Obaveza sprovođenja carinskog nadzora nad carinskom robom nastaje onog momenta kada roba pređe preko carinske linije i traje sve dok se ne završi postupak carinjenja i dok roba ne napusti carinsko područje određene zemlje. Neposredan carinski nadzor podrazumjeva fizičko prisustvo carinskog organa koji obavlja carinski nadzor kao npr. pregled prevoznih sredstava i pregled putnika i prtljaga.Carinski nadzor podrazumjeva mjere koje carinski organi preduzimaju radi sprečavanja neovlaštenog postupanja sa carinskom robom. uzimanje uzoraka prospekta i slično radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe. pregled prevoznih sredstava. pregled ličnog prtljaga. čuvanje carinske robe. pregled carinske dokumentacije. Posrednim mjerama carinskog nadzora podrazumjevaju se mjere na osnovu kojih se carinska roba obezbjeđuje stavljanjem carinskih obilježja i to i na robu i prevozna sredstva. pretres putnika i sprovođenje robe i prevoznih sredstava. sprovođenje carinske robe. . Mjere carinskog nadzora se sprovode neposredno i posredno.

ispunjenja predviđenih mjera trgovinske politike i obračun i naplate carine i drugih uvoznih dadžbina kao i akciza i ostalih poreza. Roba se pušta u slobodan promet nakon obavljanja sledećihh postupaka: 1. 3. 2. Roba gubi status carinske robe ako se: 1. Može je podnijeti bilo koje lice ako ima mogućnost da robu pokaže carinskom organu kao i potrebnu dokumentaciju. kada su uvozne dadžbine koje se plaćaju na robu vraćene ili se odustane ili se odustalo od njihove naplate: -u postupku uništenja obrade prema sistemu povrata. porijekla i svrstavanja robe po carinskoj tarifi. U istu se moraju unijeti svi podaci neophodni za sprovođenje carinskog postupka i priložiti ostale dokumente kojima se reguliše carinski postupak. -u pogledu robe sa nedostacima ili robe koja nije u skladu sa uslovima ugovora i –u situacijama u kojima je povrat ili odustajanje od naplate uslovljeno da se roba izveze ili da joj se odredi carinsko postupanje ili upotreba. . Carinska prijava u pisanoj formi podnosi se na propisanom obrascu. vrste. priprema carinske prijave ili jednistvene carinske isprave (JCI) sa potrebnim dokumentima za sprovođenje carinskog postupka. 2. prijava za stavljanje robe u slobodan promet poništi nakon puštanja.Carinska prijava se podnosi: u pisanoj formi ili korišćenjem tehnike obrade podataka kada je to predviđeno postojećim zakonskim propisima ili putem usmenog prijavljivanja ili bilo kojom drugom radnjom kojom držalac robe želi da robu stavi u carinski postupak. pregledom robe u pogledu količine.

Vrste prevoza robe: -prevoz za izvoz. Rubrike koje su označene brojevima popunjava podnosilac dokumenta.Tranzitni carinski postupak obuhvata prevoz robe. Sastoji se od kompleta koga čini osam listova i dodatnog lista. 3. . Popunjava se prema naznačenim rubrikama koje su označene brojevima i velikim slovima. str. Pri tome ne plaća se carina niti druge uvozne dadžbine. -prevoz za uvoz. TIR karneta (TIR Konvencije). kada se domaća ocarinjenja roba u unutrašnjosti zemlje šalje do granične carinarnice. poštom (uključujući pakete). Carinske isprave: Jedinstvena carinska isprava (JCI) predstavlja jedan od osnovnih dokumenata za carinjenje robe. kada se uvozna neocarinjena roba šalje do carinarnice u unutrašnjosti zemlje. kada se neocarinjena roba koja se ne zadržava u zemlji šalje od polazne carinarnice do krajnje carinarnice zemlje. 240. ATA karneta (ATA Konvencije). Tranzit robe se odvija pokrićem: 1. 4. a rubrike označene velikim slovima carinski organ. 2. drugih dokumenta predviđenih određenom konvencijom pod uslovom da je potpisnik iste dotična zemlja. prema postupku provoza i 5. -prevoz. domaće ili strane od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja.

. licu koje upravlja prostorom za privremeni smještaj robe. carinarnica. a rubrike označene velikim slovima. On je odgovoran za vjerodostojnost dokumenta i za tačnost datih podataka. b)list broj 2-zelene boje. Unošenje podataka u rubrike označene brojevima vrši podnosilac deklaracije.Deklaracija o carinskoj vrijednosti (DCV) je carinski dokument koji sadrži podatke o vrijednosti robe koji čine osnovicu za obračun carine i ostalih uvoznih dadžbina. carinarnici. Sažeta deklaracija je dokument koji se koristi za prijavljivanje robe carinskom organu i stavljanje robe u privremeni smejštaj. a carinarnica rubrike označene velikim slovima. podnosiocu i c)list broj 3-plave boje. Podnosilac popunjava rubrike označene brojevima. Upisivanje broja vrši carinski organ koji vrši ovjeru. Prilaže se uz JCI i čini njen sastavni dio. Spisak pošiljke je dokument koji se koristi prilikom tranzita robe. Ovo je veoma važan dokument. Sažeta deklaracija sadrži: a)list broj 1crvene boje. potpisom i pečatom. Popunjava ga podnosilac i carinski organ. a rubrike označene velikim slovima carinarnica. Sastavlja se u najmanje tri primjerka. a važnost proizilazi iz činjenice da utvrđivanje relane vrijednosti carinske robe obezbjeđuje ostvarivanje ciljeva zaštite domaćeg ekonomskog prostora i fiskalne politike. Rubrike označene brojevima popunjava podnosilac. Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe podnosi deklarant. U njega se unose opisni podaci vezani za tranzit robe.

radnje i propuste njegovih predstavnika i službenika. Potpisuje ga pošiljalac i vozar. primjenjuju se odredbe Konvencije o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR). 2. količini robe.Faktura ili račun predstavlja najznačajniju komercijalnu ispravu.Komercijalne isprave predstavljaju veoma važan dokument koji se podnosi uz carinsku ispravu u carinskom postupku. vrsti robe. podatke okupcu. visina prevoznih troškova. primaocu. Transportne isprave Međunarodni tovarni list CMR-Transportne isprave koje se koriste u međunarodnom saobraćaju su tovarni listovi i teretnica. U komercijalne isprave spadaju: 1. bruto težini robe. U Konvenciji (CMR) precizirane su odgovornosti vozara za njegove radnje i propuste. Prilikom transporta robe drumskim prevoznim sredstvima u međunarodnom saobraćaju. ugovoreni paritet. raznim pretovarima. vrijednost robe. visini prevoznih troškova koji se uračunavaju u carinsku osnovicu i slično. Na osnovu podatak navedenim u ovim dokumentima najčešće se utvrđuje vrsta komercijalnog posla. pošiljaocu. Ona sadrži svoj broj. a treći list zadržava vozar.Prevozna isprava sadrži podatke o prevoznom sredstvu. . drugi prati robu.Polisa osiguranja predstavlja takođe komercijalnu ispravu koja se prilaže uz carinsku ispravu i služi za utvrđivanje iznosa plaćene premije osiguranja. kao i njegovih pomoćnika. podatke o prodavcu. razni popusti i slično. datum izdavanja. 3. Sastavlja se u tri primjerka. cijeni po jedinici mjere i ukupnoj vrijednosti robe. prvi se uručuje u uručenje pošialjaocu.

. drugi prati pošiljku. Tovarni list zadržava zapovjednik broda i zajedno sa robom predaje primaocu. željeznice i pošiljaoca. 255 Vazduhoplovni tovarni list se razlikuje kada je pitanju domaći u odnosu na međunarodni vazdušni saobraćaj. U domaćem unutrašnjem željezničkom saobraćaju postoji samo jedan obrazac tovarnog lista označen sa K-501. Riječni tovarni list je osnovni dokument na osnovu koga se obavlja transport u riječnom saobraćaju. Takođe se koristi i za redovan. Pored ovog postoji i K-72 obrazac. prvi primjerak zadržava prevoznik. U domaćem vazdušnom saobraćaju tovarni list se sastoji od tri primjerka. U međunarodnom vazdušnom saobraćaju koristi se međunarodni tovarni list koga je utvrdilo Udruženje međunarodnih vazdušnih prevozilaca. obrazac K-504 tovarni list za redovan prevoz. On se koristi i kod kolskih (vagonskih) i denčanih (komadnih) pošiljki. obrazac K-512 tovarni list za redovan prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a Str. a treći pošiljalac zadržava. Izdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobije od krcatelja. Riječni tovarni list glasi na ime tako da se teret predaje licu navedenom u tovarnom listu.Tovarni list u željezničkom saobraćaju-Tovarni list predstavlja propisanu ispravu kojom se zaključuje ugovor o prevozu stvari željeznicom između prevozioca tj. U međunarodnom željezničkom saobraćaju postoje 4 vrse tovarnih listova: Obrazac K-503 tovarni list za ubrzani prevoz. oročen i dogovoren prevoz. obrazac K-511 tovarni list za ubrzani prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a. Izdaje se u jednom primjerku.

prenošenje poštanskih pošiljki. Poštanski saobraćaj-Međunarodni poštanski saobraćaj je jedan od načina prevoza robe tj. ambalažu i slično. Naplaćuje se na robu koja se uvozi u carinsko područje. izvozi iz carinskog područja ili se provozi preko carinskog područja. Carina se kao instrument spoljno-trgovinske razmjene izražava preko svoja dva osnovna elementa: carinska osnovica i stopa carine. Za promet međunarodnih pošiljki pri određenoj pošti formira se carinska ispostava koja vrši utvrđivanje carine i ostalih dažbina. . predstavlja najvažniji dokument u pomorskom saobraćaju. Regulisan je posebnim propisima. Teretnicu potpisuje brodar i naručilac prevoza. Čista teretnica ne smije sadržavati nikakvu primjedbu na stanje robe.Teretnica. Može da glasi na ime. poznata i kao konosman. Carina predstavlja osnovnu uvoznu dažbinu. pošta obavještava primaoca koji istu mora podići u roku od 30 dana. To je dokument kojim brodar potvrđuje da je robu primio i da će prevesti i isporučiti licu na koje glasi dokument što znači da teretnica predstavlja vrijednosni papir koji se indosiranjem može prenositi i njome se može trgovati. količinu i stanje ambalaže. na donosioca i po nalogu. Nečista teretnica je teretnica koja sadrži primjedbe na stanje robe. Po prijemu pošiljke.

Danas su rijetke i predstavljaju izuzetak. ulje. Djeluje na smanjenje izvoza. Ima najveću primjenu u savremenim carinskim sistemima. Cilj ovih carina je većinom samo fiskalan. Taj karakter ogleda se najviše kod proizvoda za koje se pri uvozu plaća visoka carina. Uvode se najčešće za osnovne životne namirnice: mast. a takođe i na povećanje potrošnje domaće robe. Uvode se radi sprečavanja izvoza nekog proizvoda. –Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su značajni za održavanje životnog standarda stanovništva. –Provozne carine ili tranzitne carine naplaćuju se prilikom tranzita robe preko jednog carinskog područja. pšenica i slično. . Carine prema ciljevima zbog kojih se uvode –Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštiti domaća proizvodnja od inostrane konkurencije i omogući razvoj domaće proizvodnje. –Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima fiskalni karakter. Propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge proizvode. -Izvozne carine naplaćuju se na domaću robu prilikom izvoza. a mogu i zbog fleksibilnih razloga zemlje.Vrste carina Carine prema pravcu kretanja -Uvozne carine naplaćuju se na robu koja se uvozi u jedno carisnko područje.

Država svojim jednostranim mjerama utiče na odnose sa postojećim poslovnim partnerima. dobija se iznos carine.Carine prema načina obračunavanja –Carina po vrijednosti obračunava se na carinsku osnovicu koju čini vrijednost robe. . propisane carinskom tarifom. Mjenjaju se po potrebi jedne zemlje nezavisno od drugih zemalja. Ove carine se ne mogu mjenjati samostalno po ukazanoj potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina. Ove carine mogu imati istovremeno zaštitni i fiskalni efekat. mijenja se i visina carine. kao što su: kg. Radi obračuna carine mora se utvrditi istovremeno i vrijednost robe i jedinica mjere tj. Množenjem ukupne količine uvezene robe sa iznosom carine po jedinici robe. m. Carine prema načinu propisivanja ili utvrđivanja -Autonomne carine odnose se samo na određenu zemlju tako da ih samostalno propisuje. Oscilacijom cijena roba i kursa valuta. l. robe. kom. –Carine prema jedinici mjere se utvrđuju tako što se za osnovicu uzima jedinica uvezene robe. –kombinovane carine obračunavaju se istovremeno po vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. –Konvencijalne ili ugovorne carine propisuju se za jednu robu na osnovu ugovora ili sporazuma sa jednom ili više zemalja. i slično.

–Antidampinške carine uvode se na robu koju inostrani prodavac izvozi po nižoj cijeni od cijene koštanja. kada inostrani prodavac dobija subvenciju svoje zemlje radi osvajanja inostranog tržišta. Nazivaju se još i dopunske carine. .Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu – Preferencijalne carine uvode se u cilju pružanja olakšica pri uvozu robe iz doređenih zemalja. prema opštem sporazumu o tarifama i trgovini. Vrste carinskih vrijednosti robe: carinske vrijednosti robe prema Briselskoj konvenciji o vrijednosti robe. One se uvode sa ciljem da se izvrši određeni socijalni. Vrijednost uvezene robe koja predstavlja carinsku osnovicu je ugovorena cijena tj. za jednu ili više zemalja sa ili bez reciprociteta. Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope Carinske tarife tj. transakcijska vrijednost. zvanična i carinska vrijednost robe prema cijenama u unutrašnjem tržištu. samo vrijednost one robe koja podliježe naplati carine. –Retrozivno-borbene carine uvode se kao dodatak redovnoj stopi carine. –Kompezatorne carine uvode se u cilju suzbijanja uvoza robe čija je cijena ispod cijene koštanja tj. transakcijska carinska vrijed. ekonomski. –Prohibitivne carine uvode se u slučaju kada se želi ograničiti ili spriječiti uvoz neke robe pa se propisuju nenormalno visoke carine čak i do 1000%. politički ili drugi pritisak na jednu zemlju ili se putem ovih carina odgovara na pritisak druge zemlje. U ugovorenu cijenu su uključeni svi stvarni troškovi i drugi izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu ulaska u carinsko područje zemlje. One mogu da se donose na jednu ili više roba. robe. propisana.

paritet mjesto u inostranstvu i paritet u zemlji uvoznici. amo gu biti iskazani u samoj fakturi prodavca robe ili su iskazani u tovarnim ispravama. odnosno kupca robe. Ukoliko je u jednoj pošiljci više vrsta robe. Način izračunavanja carinske osnovice Utvrđivanje carinske osnovice na paritetu CIF državna granica. carinska osnovica obuhvata ugovorenu cijenu robe tj. troškovi prevoza i dopreme se obračunavaju srazmjerno vrijednosti pojedine vrste robe. .Elementi carinske osnovice: -Fakturna vrijednost robe iskazuje se fakturom inostranog prodavca robe. Carinska osnovica može se izračunati na 3 načina kada je uslov isporuke: paritet CIF granica zemlje uvoznice. –Troškovi prevoza i dopreme robe koji su nastali u inostranstvu ulaze u osnovicu. nalog za osiguranje robe koje ugovarač osiguranja dostavlja osiguravatelju. a troškovi dopreme mogu biti iskazani u tovarnim ispravama ili posebnim ispravama. Ukoliko se koriste vlasitita vozila u prevozu robe troškovi prevoza se obračunavaju prema prevoznim tarifama.kao dokument se pojavljuje potvrda o osiguranju robe. a to je prijava tj. –Troškovi osiguranja robe uračunavaju se u carinsku osnovicu u svim slučajevima kada roba nije prodata sa paritetom isporuke domaća luka odnosno mjesto ulaska robe u carinsko područje. podrazumjeva se da su u cijenu robe uključeni i troškovi prevoza i osiguranja robe do luke opredjeljenja u zemlji uvoznika. fakturnu vrijednost i sve troškove i izdatke nastale u inostranstvu u vezi sa dopremom robe do mjesta ulaska u carinsko područje. Pod paritetnom klauzulom ICF.

Način obračuna carine-Obveznik za plaćanje carine je carinski obveznik. . Za robu koja se uvozi u carinsko područje carina se obračunava od carinske osnovice po stopama koje su propisane zakonom o carinskoj tarifi. Carina se može obračunati po: uvoznoj JCI. obračunu uvoznih dažbina za robu koju putnici nose i rješenju carinarnice. plaćaju se i posebne dažbine. U užem smislu. odredbe o načinu određivanja carinske osnovice. priznanici o plaćenoj carini i drugim dažbinama. carinska tarifa obuhvata spisak robe sa odgovarajućim cainskim stopama po kojima se vrši naplata carine. obezbjede ekonomski opravdanu zaštitu privrede. Carinska tarifa je sistematizovani pregled robe koja podliježe naplati carine uz naznačenje carinskih stopa. U širem smislu. o oslobađanjima od plaćanja carine i druge odredbe. One imaju za cilj da zajedno sa drugim mjerama ekonomske politike. Carinski obveznik je lice na koje glasi prevozna isprava. Formula za obračunavanje carine: Posebne uvozne dažbine-Prilikom uvoza robe. a za robu koja je namjenjena za korišćenje u sopstvenom domaćinstvu carina se obračunava po jedinstvenoj stopi koja je određena carinskim propisima. carinska tarifa je propisom utvrđeni spisak robe sa određenim stopama po kojima se vrši naplata carine. Prilikom uvoznog carinjenja pored carine carinski organi naplaćuju na uvezenu robu i sljedeće vrste uvoznih dažbina: dažbinu za carinsko evidentiranja i posebnu taksu za poljoprivredne i prehrambene proizvode. pored plaćanja carine na robu koja se uvozi.

Nedostaci su: defraudacija i diskriminacija. –Provozne carinske tarife su tarife po kojima se naplaćuje carina za robu koja se provozi odnosno tranzitira kroz jedno carinsko područje. posebne i djelimične. -Izvozne carinske tarife su one po kojima se vrši naplata carine zarobu koja se uvozi iz jednog carinskog područja u drugo. Str. uvedene su kombinovane carinske tarife. Po ovim tarifama carina se određuje i po vrijednosti i po jedinici mjere. –Specifične carinske tarife su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi jedinica mjere proizvoda. Prednost ove carinske tarife je to da je razliku u kvalitetu robe mnogo lakše izraziti u vrijednosti nego na drugi način. Specifične carinske tarife u odnosu na tarife po vrijednosti imaju dugorazrednu ulogu i one se danas pojavljuju samo u slučaju ako je potrebno da ublaže nedostatak carine po vrijednosti. One mogu biti opšte. Da bi se uklonili nedostaci carinske tarife po vrijednosti i specifičnih carinskih tarifa.Vrste carinskih tarifa Prema pravcu kretanja robe: -Uvozne carinske tarife su one tarife po kojima se vrši obračunavanje i naplata carine za robu koja se uvozi u jedno carinsko područje. Prema načinu određivanja carine: -Carinske tarife po vrijednosti su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi vrijednost robe koja se naziva carinska vrijednost. 297 –Kombinovane carinske tarife danas uglavnom preovlađuju. .

a druga je manja i naziva se minimalna(primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja sa kojima postoji trgovinski ugovor). Uniformne imaju samo jednu stopu carine za sve vrste robe.Prema načinu donošenja djele se na: -Autonomne. Ove tarife mogu biti uniformne i specijalizovane. a mogu i zakonom). tarifama ne mogu se mjenjati sve dok traje ugovor. Prva stopa je veća i naziva se maksimalna (primjenjuje se na robu porijeklom iz zemalja sa kojima ne postoji trgovinski ugovor). –Višekolone carinske tarife predstavljaju razne kombinacije autonomnih i ugovornih carinskih stopa. –Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu međunarodnih ugovora. Postoje stalne(donose se zakonom i one su trajnijeg karaktera i donose se kad je privreda jedne zemlje stabilna) i privremene(donose se podzakonskim aktima. Stope i druge odredbe u ovim car. četverokolone. a specijalizovane imaju posebne stope carine za svaku vrstu robe. –Dvokolone carinske tarife imaju za svaku robu po dvije stope carine. Prema broju kolona carinskih stopa: -Jednokolone carinske tarife imaju samo jednu carinsku stopu za svaku vrstu robe. petokolone itd. . donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje. One mogu biti trokolone.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful