Aktivna carinska politika odnosi se na primjenu odredjenih mjera i instrumenata kod izvoza roba i usluga.

Radi se o mjerama i instrumentima koji stimulišu izvoz roba i usluga kao što su razne premije i subvencije, povraćaj carina, beneficije troškova transporta i druge dodatne olakšice za prevoz. Pasivna carinska politika podrazumjeva primjenu carinsih zaštitnih instrumenata prilikom uvoza roba i usluga. Ima za cilj da zaštiti domaću proizvodnju. Mora se voditi računa da se suviše ne ograniči uvoz jer to dovodi do monopola domaće proizvodnje. Pasivna carinska zaštita mora da bude fleksibilna. Pasivna zaštitna politika može biti: Nominalna carinska zaštita, stvarna ili realna carinska zaštita i efektivna carinska zaštita. Nominalna carinska zaštita predstavlja carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga, izraženo primjenom različitih stopa naznačenih u carinskoj tarifi. Stvarna ili realna carinska zaštita je stvarno carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga i izražava se u procentima. Uzima se odnos izmedju stvarno plaćene carine i ostvarnene vrijednosti uvezenih roba i usluga. Efektivna carinska zaštita ogleda se u povećanju dohotka zaštićene domaće proizvodnje ili privrednih grana u cjelini, usljed stvorenih povoljnijih uslova privređivanja, primjenom odredjenih carinskih mjera i instrumenata. Mora se uzeti u obzir stabilnost privređivanja u određenoj zemlji kao i realnost kursa domaće valute. Nerealan kurs, po pravilu, destimulativno djeluje na izvoz, a stimulativno na uvoz.

Osnovni ciljevi zaštitne politike: 1. Zaštita strutkure nacionalnog dohotka-Ostvarivanje ovog cilja podrazumjeva takvu raspodjelu nacionalnog dohotka, koja će ići u prilog određenih zaštićenih privrednih djelatnosti. Ekonomski razvijenije zemlje neće imati za potrebu preraspodjelu nacionalnog dohotka, one će svoju aktivnost usmjeriti na obezbjedjenje već postignutog nivoa. Ekonomski nerazvijenije zemlje vodiće drugu zaštitnu politiku i u cilju zaštite svoje privrede one će uvesti preraspodjelu nacionalnog dohotka. 2. Supstitucija izvoza roba i uslugaSuština drugog zaštitnog cilja je obezbjedjenje odredjenih ekonomskih uslova, radi povećanja konkuretnosti domaćih proizvođača na inostranom tržištu. To se mora odraziti na postojeću strukturu medjunarodne razmjene i trgovinski bilans. 3. Povećanje efikasnosti domaće proizvodnje-U onoj mjeri u kojoj zaštitna politika olakšava prelaz iz jedne ekonomske situacije, valorizirane s nižim indeksom efikasnosti u drugu, valoriziranu s višim indeksom, veći su izgledi da zaštitna politika omogući u odredjenom stepenu dugoročno povećanje efikasnosti nacionalne proizvodnje. Instituti carinskog sistema: carinsko područje, carinska linija, carinski granični pojas, carinski nadzor, plaćanje carine i zaštita, carinski obveznik itd. Faktori na osnovu kojih se primjenjuju carina i druge uvozne dažbine, kao i mjere u vezi sa trgovinom robom: carinska tarifa, tarifno svrstavanje, porijeklo robe i carinska vrijednost.

. a uglavnom se uzima vrijednost robe uvećana za stvarne troškove dopreme robe. Radi se o robi i uslugama čiju su proizvodnju finansirali i organi ili institucije u zemlji gdje su proizvedeni. borbena i ratnička carina. Carinska osnovica ima izuzetan značaj u carinskom sistemu jedne zemlje.Uvodjenjem antidampinških mjera zaštite stvaraju se uslovi za ostvarivanje uslova zdrave i poštene konkurencije na jednom tržištu. Carinske stope utvrdjuju se u procentima. Carinski kontigenti podrazumjevaju uvoz određene robe na koju se ne plaća carina ili se carina plaća po stopi koja je niža od utvrđene carinske stope. Osnovni razlog je što se kompletan mehanizam carinske zaštite bazira na njoj utvrdjuje se na različite načine. Pored antidampinške zaštite može se preduzeti i zaštita od subvencionalnog uvoza. Visina carinskih stopa utvrđuje se u zavisnosti od ekonosmkog stanja zemlje i stanja na inostranom tržištu. Naziva se još i retrozivna. Damping je ekonomski fenomen prisutan u spoljnoj trgovini i to onda kada se uvozi odnosno izvozi roba po cijeni nižoj od tržišne cijene ili proizvodnih troškova u zemlji porijekla. Primjenom carinske stope na carinsku osnovicu dobija se iznos koji se treba naplatiti na ime carine ili koliko procenta treba naplatiti na ime carine po utvrdjenoj carinskoj osnovici. Dodatna carina može se primjeniti u slučaju kada neka zemlja postupa sa robom ili transportnim sredstvima na isti način kao sa robom ili transportnim sredstvima iz neke druge zemlje tj. Riječ je samo o posebnim robama. ako je uvela drugačiju stopu carine.

naplaćuje se i sezonska carina. naplaćena carina se može u cjelosti ili djelimično vratiti. Pri tome određuje se i maksimalna sezonska carinska stopa. Cilj je povećanje robne razmjene i proširenje privredne saradnje sa određenom zemljom ili više zemalja. Prioritet se daje ostvarenju cilja za koji su uvedene. Pored postojeće carine obračunate po carinskim stopama u tarifi.Preferencijalne carinske stope su carinske stope koje su niže u odnosu na stope koje se primjenjuju na uvoz robe iz zemalja sa klauzulom najvećeg povlaštenja odnosno stopa koje se primjenjuju za ostali uvoz robe. Na taj način se podstiče domaća proizvodnja i stimuliše izvoz. Povraćaj carine predstavlja takodje. Posebne mjere carinske zaštite uvode se radi zaštite domaće proizvodnje usljed nastalih poremećaja na inostranom tržištu. određenu zaštitnu mjeru. Tada se uvode podsebne carinske stope koje mogu biti veće ili manje od postojećih. . Ako je uvezena roba upotrebljena za domaću porizvodnju robe koja se izvozi. Ona ne smije biti veća od 30%. Sezonske carinske stope uvode se uglavnom na poljoprivredne i prehrambene proizvode i to samo u dređenom vremenskom periodu.

zakon o carinskim službama. unutrašnje vode i vazdušni prostor. Carinska linija je granica carinskog područja. jedan dio njene teritorije se spaja sa susjednom državom i tada se formira carinski isključak.Carinski sistem predstavlja naučnu disciplinu koja se bavi pitanjima carinske zaštite domaće privrede. To su po pravilu jedinstveni propisi za cijelo carinsko područje. Ona se poistovjećuje sa državnom granicom. instrumenti i mjere carinskog sistema. uključujući teritorijalne vode. Carinski sistem se zasniva na carinskom suverenitetu jedne države. odnosno ona predstavlja liniju koja dijeli teritoriju dvije susjedne države pod uslovom da takvu podjelu priznaje medjunarodno pravo. zakon o slobodnim zonama i podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih propisa. –formalini-u formalnom smislu carisnki sistem se ispoljava kroz sadržaje pravnih propisa kojima se regulišu prava i obaveze učesnika u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Carinsko područje je teritorija ili prostor BiH. Najvažniji propisi koji regulišu carinski sistem jedne zemlje su: zakon o carinskoj politici. . Iz toga proizilazi da carinski sistem predstavlja integralni dio privrednog sistema određene zemlje. carinski sistem predstavlja volju i pravo svake zemlje da uredi svoj carinski sistem u skladu sa svojim ekonomski i političkim sistemom. na kojoj se primjenjuju carinski propisi i sprovode instituti. U slučaju da carinska linija prelazi na područje druge države. zakon o carinskoj tarifi. U sebi sadrži dva aspekta pravnog sadržaja: -materijalni-u materijalnom smislu.

na osnovu kojih se donose norme carinskog sistema. Postoji: 1. Carinska roba predstavlja osnovni element carinskog sistema svake zemlje. 2. Međunarodni carinski prelazi su mjesta koja su zakonom određena za međunarodni promet robe i prelaz transportnih sredstava i putnika. Carinske robe su pokretne stvari koje se nalaze u prometu ili će se nalaziti u prometu između carinskog područja jedne zemlje i carinskog produčja durge zemlje. . Carinsku robu čine stvari koje se u carinsko područje određene zemlje uvoze odnosno unose i koje iz tog područja izvoze. Preferencijalno porijeklo robe se utvrdjuje na osnovu međunarodnih sporazuma odnosno utvrđuju se određena pravila kojima se određuju uslovi za preferencijano porijeklo robe. Ona je najznačajniji predmet pravnog regulisanja i donošenja normativno-pravnih akata. naročito u slučajevima postojanja sporazuma o preferencijalnom tretmanu. On može biti medjunarodni i pogranični.Carinski prelaz-Mjesta koja su odredjena odgovarajućim propisima odnosno prelaz na državnoj granici preko koga se roba može prevoziti odnosno prenositi naziva se carinski prelaz. Porijeklo robe može uticati na visinu uvoznih dadžbina. Nepreferencijalno porijeklo robe ima za cilj tačnu primjenu carinske tarife i drugih mjera koje regulišu posebne oblasti u vezi sa trgovinom robama kao i pripreme i izdavanja uvjerenja o porijeklu robe. Pogranični carinski prelazi su prelazi koji su utvrđeni bilateralnim sporazumom između dvije države.

Posrednim mjerama carinskog nadzora podrazumjevaju se mjere na osnovu kojih se carinska roba obezbjeđuje stavljanjem carinskih obilježja i to i na robu i prevozna sredstva. Neposredan carinski nadzor podrazumjeva fizičko prisustvo carinskog organa koji obavlja carinski nadzor kao npr.Carinski nadzor podrazumjeva mjere koje carinski organi preduzimaju radi sprečavanja neovlaštenog postupanja sa carinskom robom. Obaveza sprovođenja carinskog nadzora nad carinskom robom nastaje onog momenta kada roba pređe preko carinske linije i traje sve dok se ne završi postupak carinjenja i dok roba ne napusti carinsko područje određene zemlje. . Carinskim postupkom se obezbjeđuje: čuvanje i pregled carinske robe. pregled carinske dokumentacije. pregled prevoznih sredstava i pregled putnika i prtljaga. čuvanje carinske robe. sprovođenje carinske robe. pretres putnika i sprovođenje robe i prevoznih sredstava. Mjere carinskog nadzora se sprovode neposredno i posredno. pregled prevoznih sredstava. uzimanje uzoraka prospekta i slično radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe. pregled ličnog prtljaga.

. priprema carinske prijave ili jednistvene carinske isprave (JCI) sa potrebnim dokumentima za sprovođenje carinskog postupka. Može je podnijeti bilo koje lice ako ima mogućnost da robu pokaže carinskom organu kao i potrebnu dokumentaciju. kada su uvozne dadžbine koje se plaćaju na robu vraćene ili se odustane ili se odustalo od njihove naplate: -u postupku uništenja obrade prema sistemu povrata. porijekla i svrstavanja robe po carinskoj tarifi. vrste. 3. Roba gubi status carinske robe ako se: 1. U istu se moraju unijeti svi podaci neophodni za sprovođenje carinskog postupka i priložiti ostale dokumente kojima se reguliše carinski postupak. -u pogledu robe sa nedostacima ili robe koja nije u skladu sa uslovima ugovora i –u situacijama u kojima je povrat ili odustajanje od naplate uslovljeno da se roba izveze ili da joj se odredi carinsko postupanje ili upotreba. 2. 2. ispunjenja predviđenih mjera trgovinske politike i obračun i naplate carine i drugih uvoznih dadžbina kao i akciza i ostalih poreza. prijava za stavljanje robe u slobodan promet poništi nakon puštanja. Roba se pušta u slobodan promet nakon obavljanja sledećihh postupaka: 1.Carinska prijava se podnosi: u pisanoj formi ili korišćenjem tehnike obrade podataka kada je to predviđeno postojećim zakonskim propisima ili putem usmenog prijavljivanja ili bilo kojom drugom radnjom kojom držalac robe želi da robu stavi u carinski postupak. Carinska prijava u pisanoj formi podnosi se na propisanom obrascu. pregledom robe u pogledu količine.

kada se neocarinjena roba koja se ne zadržava u zemlji šalje od polazne carinarnice do krajnje carinarnice zemlje. drugih dokumenta predviđenih određenom konvencijom pod uslovom da je potpisnik iste dotična zemlja. . ATA karneta (ATA Konvencije). TIR karneta (TIR Konvencije). Rubrike koje su označene brojevima popunjava podnosilac dokumenta.Tranzitni carinski postupak obuhvata prevoz robe. Popunjava se prema naznačenim rubrikama koje su označene brojevima i velikim slovima. 2. -prevoz. kada se uvozna neocarinjena roba šalje do carinarnice u unutrašnjosti zemlje. poštom (uključujući pakete). Tranzit robe se odvija pokrićem: 1. 3. -prevoz za uvoz. 240. str. a rubrike označene velikim slovima carinski organ. domaće ili strane od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja. Pri tome ne plaća se carina niti druge uvozne dadžbine. prema postupku provoza i 5. Vrste prevoza robe: -prevoz za izvoz. 4. kada se domaća ocarinjenja roba u unutrašnjosti zemlje šalje do granične carinarnice. Sastoji se od kompleta koga čini osam listova i dodatnog lista. Carinske isprave: Jedinstvena carinska isprava (JCI) predstavlja jedan od osnovnih dokumenata za carinjenje robe.

Upisivanje broja vrši carinski organ koji vrši ovjeru. a carinarnica rubrike označene velikim slovima. a rubrike označene velikim slovima. carinarnica. carinarnici. Sastavlja se u najmanje tri primjerka. . Ovo je veoma važan dokument. potpisom i pečatom. Rubrike označene brojevima popunjava podnosilac. Unošenje podataka u rubrike označene brojevima vrši podnosilac deklaracije. Popunjava ga podnosilac i carinski organ. Podnosilac popunjava rubrike označene brojevima. a važnost proizilazi iz činjenice da utvrđivanje relane vrijednosti carinske robe obezbjeđuje ostvarivanje ciljeva zaštite domaćeg ekonomskog prostora i fiskalne politike. U njega se unose opisni podaci vezani za tranzit robe. podnosiocu i c)list broj 3-plave boje. Sažeta deklaracija je dokument koji se koristi za prijavljivanje robe carinskom organu i stavljanje robe u privremeni smejštaj. Prilaže se uz JCI i čini njen sastavni dio. Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe podnosi deklarant. Sažeta deklaracija sadrži: a)list broj 1crvene boje. Spisak pošiljke je dokument koji se koristi prilikom tranzita robe. b)list broj 2-zelene boje. a rubrike označene velikim slovima carinarnica.Deklaracija o carinskoj vrijednosti (DCV) je carinski dokument koji sadrži podatke o vrijednosti robe koji čine osnovicu za obračun carine i ostalih uvoznih dadžbina. licu koje upravlja prostorom za privremeni smještaj robe. On je odgovoran za vjerodostojnost dokumenta i za tačnost datih podataka.

U Konvenciji (CMR) precizirane su odgovornosti vozara za njegove radnje i propuste. vrijednost robe. a treći list zadržava vozar. visina prevoznih troškova.Komercijalne isprave predstavljaju veoma važan dokument koji se podnosi uz carinsku ispravu u carinskom postupku. bruto težini robe. 3. Prilikom transporta robe drumskim prevoznim sredstvima u međunarodnom saobraćaju. ugovoreni paritet. Transportne isprave Međunarodni tovarni list CMR-Transportne isprave koje se koriste u međunarodnom saobraćaju su tovarni listovi i teretnica. visini prevoznih troškova koji se uračunavaju u carinsku osnovicu i slično. podatke okupcu. Sastavlja se u tri primjerka. raznim pretovarima. vrsti robe. primjenjuju se odredbe Konvencije o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR). prvi se uručuje u uručenje pošialjaocu. U komercijalne isprave spadaju: 1. količini robe. Na osnovu podatak navedenim u ovim dokumentima najčešće se utvrđuje vrsta komercijalnog posla. 2. drugi prati robu. razni popusti i slično.Faktura ili račun predstavlja najznačajniju komercijalnu ispravu. Potpisuje ga pošiljalac i vozar. cijeni po jedinici mjere i ukupnoj vrijednosti robe. kao i njegovih pomoćnika.Prevozna isprava sadrži podatke o prevoznom sredstvu. podatke o prodavcu. radnje i propuste njegovih predstavnika i službenika. Ona sadrži svoj broj. datum izdavanja. . primaocu. pošiljaocu.Polisa osiguranja predstavlja takođe komercijalnu ispravu koja se prilaže uz carinsku ispravu i služi za utvrđivanje iznosa plaćene premije osiguranja.

U međunarodnom vazdušnom saobraćaju koristi se međunarodni tovarni list koga je utvrdilo Udruženje međunarodnih vazdušnih prevozilaca. U međunarodnom željezničkom saobraćaju postoje 4 vrse tovarnih listova: Obrazac K-503 tovarni list za ubrzani prevoz. U domaćem unutrašnjem željezničkom saobraćaju postoji samo jedan obrazac tovarnog lista označen sa K-501. 255 Vazduhoplovni tovarni list se razlikuje kada je pitanju domaći u odnosu na međunarodni vazdušni saobraćaj.Tovarni list u željezničkom saobraćaju-Tovarni list predstavlja propisanu ispravu kojom se zaključuje ugovor o prevozu stvari željeznicom između prevozioca tj. obrazac K-511 tovarni list za ubrzani prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a. Tovarni list zadržava zapovjednik broda i zajedno sa robom predaje primaocu. prvi primjerak zadržava prevoznik. obrazac K-512 tovarni list za redovan prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a Str. Riječni tovarni list je osnovni dokument na osnovu koga se obavlja transport u riječnom saobraćaju. oročen i dogovoren prevoz. Takođe se koristi i za redovan. . Pored ovog postoji i K-72 obrazac. drugi prati pošiljku. a treći pošiljalac zadržava. željeznice i pošiljaoca. On se koristi i kod kolskih (vagonskih) i denčanih (komadnih) pošiljki. Riječni tovarni list glasi na ime tako da se teret predaje licu navedenom u tovarnom listu. obrazac K-504 tovarni list za redovan prevoz. Izdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobije od krcatelja. Izdaje se u jednom primjerku. U domaćem vazdušnom saobraćaju tovarni list se sastoji od tri primjerka.

Regulisan je posebnim propisima. pošta obavještava primaoca koji istu mora podići u roku od 30 dana. Čista teretnica ne smije sadržavati nikakvu primjedbu na stanje robe. Može da glasi na ime. Carina predstavlja osnovnu uvoznu dažbinu. poznata i kao konosman.Teretnica. Naplaćuje se na robu koja se uvozi u carinsko područje. . prenošenje poštanskih pošiljki. Po prijemu pošiljke. Teretnicu potpisuje brodar i naručilac prevoza. Poštanski saobraćaj-Međunarodni poštanski saobraćaj je jedan od načina prevoza robe tj. izvozi iz carinskog područja ili se provozi preko carinskog područja. Carina se kao instrument spoljno-trgovinske razmjene izražava preko svoja dva osnovna elementa: carinska osnovica i stopa carine. na donosioca i po nalogu. Nečista teretnica je teretnica koja sadrži primjedbe na stanje robe. predstavlja najvažniji dokument u pomorskom saobraćaju. ambalažu i slično. To je dokument kojim brodar potvrđuje da je robu primio i da će prevesti i isporučiti licu na koje glasi dokument što znači da teretnica predstavlja vrijednosni papir koji se indosiranjem može prenositi i njome se može trgovati. Za promet međunarodnih pošiljki pri određenoj pošti formira se carinska ispostava koja vrši utvrđivanje carine i ostalih dažbina. količinu i stanje ambalaže.

–Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima fiskalni karakter. Taj karakter ogleda se najviše kod proizvoda za koje se pri uvozu plaća visoka carina. –Provozne carine ili tranzitne carine naplaćuju se prilikom tranzita robe preko jednog carinskog područja. Cilj ovih carina je većinom samo fiskalan. Propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge proizvode. Uvode se najčešće za osnovne životne namirnice: mast. Danas su rijetke i predstavljaju izuzetak. ulje. Uvode se radi sprečavanja izvoza nekog proizvoda. Djeluje na smanjenje izvoza. a takođe i na povećanje potrošnje domaće robe. Carine prema ciljevima zbog kojih se uvode –Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštiti domaća proizvodnja od inostrane konkurencije i omogući razvoj domaće proizvodnje. –Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su značajni za održavanje životnog standarda stanovništva. .Vrste carina Carine prema pravcu kretanja -Uvozne carine naplaćuju se na robu koja se uvozi u jedno carisnko područje. Ima najveću primjenu u savremenim carinskim sistemima. a mogu i zbog fleksibilnih razloga zemlje. -Izvozne carine naplaćuju se na domaću robu prilikom izvoza. pšenica i slično.

l. propisane carinskom tarifom. kao što su: kg. Carine prema načinu propisivanja ili utvrđivanja -Autonomne carine odnose se samo na određenu zemlju tako da ih samostalno propisuje. Mjenjaju se po potrebi jedne zemlje nezavisno od drugih zemalja. –kombinovane carine obračunavaju se istovremeno po vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. kom. Ove carine se ne mogu mjenjati samostalno po ukazanoj potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina. –Carine prema jedinici mjere se utvrđuju tako što se za osnovicu uzima jedinica uvezene robe. robe. Radi obračuna carine mora se utvrditi istovremeno i vrijednost robe i jedinica mjere tj. –Konvencijalne ili ugovorne carine propisuju se za jednu robu na osnovu ugovora ili sporazuma sa jednom ili više zemalja.Carine prema načina obračunavanja –Carina po vrijednosti obračunava se na carinsku osnovicu koju čini vrijednost robe. Množenjem ukupne količine uvezene robe sa iznosom carine po jedinici robe. i slično. Država svojim jednostranim mjerama utiče na odnose sa postojećim poslovnim partnerima. Oscilacijom cijena roba i kursa valuta. dobija se iznos carine. Ove carine mogu imati istovremeno zaštitni i fiskalni efekat. m. . mijenja se i visina carine.

–Retrozivno-borbene carine uvode se kao dodatak redovnoj stopi carine. politički ili drugi pritisak na jednu zemlju ili se putem ovih carina odgovara na pritisak druge zemlje. transakcijska vrijednost. zvanična i carinska vrijednost robe prema cijenama u unutrašnjem tržištu.Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu – Preferencijalne carine uvode se u cilju pružanja olakšica pri uvozu robe iz doređenih zemalja. transakcijska carinska vrijed. ekonomski. robe. Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope Carinske tarife tj. Vrijednost uvezene robe koja predstavlja carinsku osnovicu je ugovorena cijena tj. samo vrijednost one robe koja podliježe naplati carine. One se uvode sa ciljem da se izvrši određeni socijalni. propisana. One mogu da se donose na jednu ili više roba. –Kompezatorne carine uvode se u cilju suzbijanja uvoza robe čija je cijena ispod cijene koštanja tj. Vrste carinskih vrijednosti robe: carinske vrijednosti robe prema Briselskoj konvenciji o vrijednosti robe. . za jednu ili više zemalja sa ili bez reciprociteta. –Antidampinške carine uvode se na robu koju inostrani prodavac izvozi po nižoj cijeni od cijene koštanja. Nazivaju se još i dopunske carine. prema opštem sporazumu o tarifama i trgovini. kada inostrani prodavac dobija subvenciju svoje zemlje radi osvajanja inostranog tržišta. U ugovorenu cijenu su uključeni svi stvarni troškovi i drugi izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu ulaska u carinsko područje zemlje. –Prohibitivne carine uvode se u slučaju kada se želi ograničiti ili spriječiti uvoz neke robe pa se propisuju nenormalno visoke carine čak i do 1000%.

kao dokument se pojavljuje potvrda o osiguranju robe.Elementi carinske osnovice: -Fakturna vrijednost robe iskazuje se fakturom inostranog prodavca robe. Ukoliko je u jednoj pošiljci više vrsta robe. a troškovi dopreme mogu biti iskazani u tovarnim ispravama ili posebnim ispravama. odnosno kupca robe. –Troškovi osiguranja robe uračunavaju se u carinsku osnovicu u svim slučajevima kada roba nije prodata sa paritetom isporuke domaća luka odnosno mjesto ulaska robe u carinsko područje. . Pod paritetnom klauzulom ICF. carinska osnovica obuhvata ugovorenu cijenu robe tj. Ukoliko se koriste vlasitita vozila u prevozu robe troškovi prevoza se obračunavaju prema prevoznim tarifama. nalog za osiguranje robe koje ugovarač osiguranja dostavlja osiguravatelju. fakturnu vrijednost i sve troškove i izdatke nastale u inostranstvu u vezi sa dopremom robe do mjesta ulaska u carinsko područje. amo gu biti iskazani u samoj fakturi prodavca robe ili su iskazani u tovarnim ispravama. troškovi prevoza i dopreme se obračunavaju srazmjerno vrijednosti pojedine vrste robe. Način izračunavanja carinske osnovice Utvrđivanje carinske osnovice na paritetu CIF državna granica. Carinska osnovica može se izračunati na 3 načina kada je uslov isporuke: paritet CIF granica zemlje uvoznice. a to je prijava tj. podrazumjeva se da su u cijenu robe uključeni i troškovi prevoza i osiguranja robe do luke opredjeljenja u zemlji uvoznika. paritet mjesto u inostranstvu i paritet u zemlji uvoznici. –Troškovi prevoza i dopreme robe koji su nastali u inostranstvu ulaze u osnovicu.

priznanici o plaćenoj carini i drugim dažbinama. One imaju za cilj da zajedno sa drugim mjerama ekonomske politike. carinska tarifa obuhvata spisak robe sa odgovarajućim cainskim stopama po kojima se vrši naplata carine. o oslobađanjima od plaćanja carine i druge odredbe. Za robu koja se uvozi u carinsko područje carina se obračunava od carinske osnovice po stopama koje su propisane zakonom o carinskoj tarifi. U širem smislu. Carinska tarifa je sistematizovani pregled robe koja podliježe naplati carine uz naznačenje carinskih stopa. Prilikom uvoznog carinjenja pored carine carinski organi naplaćuju na uvezenu robu i sljedeće vrste uvoznih dažbina: dažbinu za carinsko evidentiranja i posebnu taksu za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Formula za obračunavanje carine: Posebne uvozne dažbine-Prilikom uvoza robe. . Carina se može obračunati po: uvoznoj JCI. odredbe o načinu određivanja carinske osnovice. carinska tarifa je propisom utvrđeni spisak robe sa određenim stopama po kojima se vrši naplata carine. plaćaju se i posebne dažbine. pored plaćanja carine na robu koja se uvozi. obezbjede ekonomski opravdanu zaštitu privrede. U užem smislu. Carinski obveznik je lice na koje glasi prevozna isprava. obračunu uvoznih dažbina za robu koju putnici nose i rješenju carinarnice. a za robu koja je namjenjena za korišćenje u sopstvenom domaćinstvu carina se obračunava po jedinstvenoj stopi koja je određena carinskim propisima.Način obračuna carine-Obveznik za plaćanje carine je carinski obveznik.

uvedene su kombinovane carinske tarife.Vrste carinskih tarifa Prema pravcu kretanja robe: -Uvozne carinske tarife su one tarife po kojima se vrši obračunavanje i naplata carine za robu koja se uvozi u jedno carinsko područje. Nedostaci su: defraudacija i diskriminacija. –Specifične carinske tarife su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi jedinica mjere proizvoda. Prednost ove carinske tarife je to da je razliku u kvalitetu robe mnogo lakše izraziti u vrijednosti nego na drugi način. Specifične carinske tarife u odnosu na tarife po vrijednosti imaju dugorazrednu ulogu i one se danas pojavljuju samo u slučaju ako je potrebno da ublaže nedostatak carine po vrijednosti. 297 –Kombinovane carinske tarife danas uglavnom preovlađuju. Po ovim tarifama carina se određuje i po vrijednosti i po jedinici mjere. Prema načinu određivanja carine: -Carinske tarife po vrijednosti su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi vrijednost robe koja se naziva carinska vrijednost. One mogu biti opšte. -Izvozne carinske tarife su one po kojima se vrši naplata carine zarobu koja se uvozi iz jednog carinskog područja u drugo. –Provozne carinske tarife su tarife po kojima se naplaćuje carina za robu koja se provozi odnosno tranzitira kroz jedno carinsko područje. Str. posebne i djelimične. . Da bi se uklonili nedostaci carinske tarife po vrijednosti i specifičnih carinskih tarifa.

Prema broju kolona carinskih stopa: -Jednokolone carinske tarife imaju samo jednu carinsku stopu za svaku vrstu robe. tarifama ne mogu se mjenjati sve dok traje ugovor. a specijalizovane imaju posebne stope carine za svaku vrstu robe. Prva stopa je veća i naziva se maksimalna (primjenjuje se na robu porijeklom iz zemalja sa kojima ne postoji trgovinski ugovor). a mogu i zakonom). –Višekolone carinske tarife predstavljaju razne kombinacije autonomnih i ugovornih carinskih stopa. Ove tarife mogu biti uniformne i specijalizovane. Postoje stalne(donose se zakonom i one su trajnijeg karaktera i donose se kad je privreda jedne zemlje stabilna) i privremene(donose se podzakonskim aktima. a druga je manja i naziva se minimalna(primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja sa kojima postoji trgovinski ugovor). četverokolone. Stope i druge odredbe u ovim car. –Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu međunarodnih ugovora. One mogu biti trokolone. . donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje.Prema načinu donošenja djele se na: -Autonomne. –Dvokolone carinske tarife imaju za svaku robu po dvije stope carine. petokolone itd. Uniformne imaju samo jednu stopu carine za sve vrste robe.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful