P. 1
carine

carine

|Views: 303|Likes:
Published by Sasa Milic

More info:

Published by: Sasa Milic on Jun 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/17/2014

pdf

text

original

Aktivna carinska politika odnosi se na primjenu odredjenih mjera i instrumenata kod izvoza roba i usluga.

Radi se o mjerama i instrumentima koji stimulišu izvoz roba i usluga kao što su razne premije i subvencije, povraćaj carina, beneficije troškova transporta i druge dodatne olakšice za prevoz. Pasivna carinska politika podrazumjeva primjenu carinsih zaštitnih instrumenata prilikom uvoza roba i usluga. Ima za cilj da zaštiti domaću proizvodnju. Mora se voditi računa da se suviše ne ograniči uvoz jer to dovodi do monopola domaće proizvodnje. Pasivna carinska zaštita mora da bude fleksibilna. Pasivna zaštitna politika može biti: Nominalna carinska zaštita, stvarna ili realna carinska zaštita i efektivna carinska zaštita. Nominalna carinska zaštita predstavlja carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga, izraženo primjenom različitih stopa naznačenih u carinskoj tarifi. Stvarna ili realna carinska zaštita je stvarno carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga i izražava se u procentima. Uzima se odnos izmedju stvarno plaćene carine i ostvarnene vrijednosti uvezenih roba i usluga. Efektivna carinska zaštita ogleda se u povećanju dohotka zaštićene domaće proizvodnje ili privrednih grana u cjelini, usljed stvorenih povoljnijih uslova privređivanja, primjenom odredjenih carinskih mjera i instrumenata. Mora se uzeti u obzir stabilnost privređivanja u određenoj zemlji kao i realnost kursa domaće valute. Nerealan kurs, po pravilu, destimulativno djeluje na izvoz, a stimulativno na uvoz.

Osnovni ciljevi zaštitne politike: 1. Zaštita strutkure nacionalnog dohotka-Ostvarivanje ovog cilja podrazumjeva takvu raspodjelu nacionalnog dohotka, koja će ići u prilog određenih zaštićenih privrednih djelatnosti. Ekonomski razvijenije zemlje neće imati za potrebu preraspodjelu nacionalnog dohotka, one će svoju aktivnost usmjeriti na obezbjedjenje već postignutog nivoa. Ekonomski nerazvijenije zemlje vodiće drugu zaštitnu politiku i u cilju zaštite svoje privrede one će uvesti preraspodjelu nacionalnog dohotka. 2. Supstitucija izvoza roba i uslugaSuština drugog zaštitnog cilja je obezbjedjenje odredjenih ekonomskih uslova, radi povećanja konkuretnosti domaćih proizvođača na inostranom tržištu. To se mora odraziti na postojeću strukturu medjunarodne razmjene i trgovinski bilans. 3. Povećanje efikasnosti domaće proizvodnje-U onoj mjeri u kojoj zaštitna politika olakšava prelaz iz jedne ekonomske situacije, valorizirane s nižim indeksom efikasnosti u drugu, valoriziranu s višim indeksom, veći su izgledi da zaštitna politika omogući u odredjenom stepenu dugoročno povećanje efikasnosti nacionalne proizvodnje. Instituti carinskog sistema: carinsko područje, carinska linija, carinski granični pojas, carinski nadzor, plaćanje carine i zaštita, carinski obveznik itd. Faktori na osnovu kojih se primjenjuju carina i druge uvozne dažbine, kao i mjere u vezi sa trgovinom robom: carinska tarifa, tarifno svrstavanje, porijeklo robe i carinska vrijednost.

Naziva se još i retrozivna. Visina carinskih stopa utvrđuje se u zavisnosti od ekonosmkog stanja zemlje i stanja na inostranom tržištu. Pored antidampinške zaštite može se preduzeti i zaštita od subvencionalnog uvoza. Carinska osnovica ima izuzetan značaj u carinskom sistemu jedne zemlje. Primjenom carinske stope na carinsku osnovicu dobija se iznos koji se treba naplatiti na ime carine ili koliko procenta treba naplatiti na ime carine po utvrdjenoj carinskoj osnovici. Riječ je samo o posebnim robama. Osnovni razlog je što se kompletan mehanizam carinske zaštite bazira na njoj utvrdjuje se na različite načine. borbena i ratnička carina. Dodatna carina može se primjeniti u slučaju kada neka zemlja postupa sa robom ili transportnim sredstvima na isti način kao sa robom ili transportnim sredstvima iz neke druge zemlje tj. a uglavnom se uzima vrijednost robe uvećana za stvarne troškove dopreme robe. Carinski kontigenti podrazumjevaju uvoz određene robe na koju se ne plaća carina ili se carina plaća po stopi koja je niža od utvrđene carinske stope. Radi se o robi i uslugama čiju su proizvodnju finansirali i organi ili institucije u zemlji gdje su proizvedeni.Uvodjenjem antidampinških mjera zaštite stvaraju se uslovi za ostvarivanje uslova zdrave i poštene konkurencije na jednom tržištu. Damping je ekonomski fenomen prisutan u spoljnoj trgovini i to onda kada se uvozi odnosno izvozi roba po cijeni nižoj od tržišne cijene ili proizvodnih troškova u zemlji porijekla. Carinske stope utvrdjuju se u procentima. . ako je uvela drugačiju stopu carine.

Pri tome određuje se i maksimalna sezonska carinska stopa. Cilj je povećanje robne razmjene i proširenje privredne saradnje sa određenom zemljom ili više zemalja. Prioritet se daje ostvarenju cilja za koji su uvedene. određenu zaštitnu mjeru. Povraćaj carine predstavlja takodje. Ona ne smije biti veća od 30%. Posebne mjere carinske zaštite uvode se radi zaštite domaće proizvodnje usljed nastalih poremećaja na inostranom tržištu. Tada se uvode podsebne carinske stope koje mogu biti veće ili manje od postojećih. Ako je uvezena roba upotrebljena za domaću porizvodnju robe koja se izvozi. naplaćuje se i sezonska carina. Sezonske carinske stope uvode se uglavnom na poljoprivredne i prehrambene proizvode i to samo u dređenom vremenskom periodu.Preferencijalne carinske stope su carinske stope koje su niže u odnosu na stope koje se primjenjuju na uvoz robe iz zemalja sa klauzulom najvećeg povlaštenja odnosno stopa koje se primjenjuju za ostali uvoz robe. . naplaćena carina se može u cjelosti ili djelimično vratiti. Na taj način se podstiče domaća proizvodnja i stimuliše izvoz. Pored postojeće carine obračunate po carinskim stopama u tarifi.

uključujući teritorijalne vode. instrumenti i mjere carinskog sistema. odnosno ona predstavlja liniju koja dijeli teritoriju dvije susjedne države pod uslovom da takvu podjelu priznaje medjunarodno pravo. Carinska linija je granica carinskog područja. carinski sistem predstavlja volju i pravo svake zemlje da uredi svoj carinski sistem u skladu sa svojim ekonomski i političkim sistemom. Ona se poistovjećuje sa državnom granicom. U slučaju da carinska linija prelazi na područje druge države. Najvažniji propisi koji regulišu carinski sistem jedne zemlje su: zakon o carinskoj politici. zakon o slobodnim zonama i podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih propisa. U sebi sadrži dva aspekta pravnog sadržaja: -materijalni-u materijalnom smislu. zakon o carinskoj tarifi. unutrašnje vode i vazdušni prostor. . –formalini-u formalnom smislu carisnki sistem se ispoljava kroz sadržaje pravnih propisa kojima se regulišu prava i obaveze učesnika u spoljnotrgovinskoj razmjeni. jedan dio njene teritorije se spaja sa susjednom državom i tada se formira carinski isključak.Carinski sistem predstavlja naučnu disciplinu koja se bavi pitanjima carinske zaštite domaće privrede. na kojoj se primjenjuju carinski propisi i sprovode instituti. Carinsko područje je teritorija ili prostor BiH. Carinski sistem se zasniva na carinskom suverenitetu jedne države. To su po pravilu jedinstveni propisi za cijelo carinsko područje. Iz toga proizilazi da carinski sistem predstavlja integralni dio privrednog sistema određene zemlje. zakon o carinskim službama.

Carinsku robu čine stvari koje se u carinsko područje određene zemlje uvoze odnosno unose i koje iz tog područja izvoze. Ona je najznačajniji predmet pravnog regulisanja i donošenja normativno-pravnih akata. Postoji: 1. Pogranični carinski prelazi su prelazi koji su utvrđeni bilateralnim sporazumom između dvije države. Porijeklo robe može uticati na visinu uvoznih dadžbina. On može biti medjunarodni i pogranični. Nepreferencijalno porijeklo robe ima za cilj tačnu primjenu carinske tarife i drugih mjera koje regulišu posebne oblasti u vezi sa trgovinom robama kao i pripreme i izdavanja uvjerenja o porijeklu robe.Carinski prelaz-Mjesta koja su odredjena odgovarajućim propisima odnosno prelaz na državnoj granici preko koga se roba može prevoziti odnosno prenositi naziva se carinski prelaz. 2. Carinske robe su pokretne stvari koje se nalaze u prometu ili će se nalaziti u prometu između carinskog područja jedne zemlje i carinskog produčja durge zemlje. naročito u slučajevima postojanja sporazuma o preferencijalnom tretmanu. Preferencijalno porijeklo robe se utvrdjuje na osnovu međunarodnih sporazuma odnosno utvrđuju se određena pravila kojima se određuju uslovi za preferencijano porijeklo robe. Međunarodni carinski prelazi su mjesta koja su zakonom određena za međunarodni promet robe i prelaz transportnih sredstava i putnika. na osnovu kojih se donose norme carinskog sistema. . Carinska roba predstavlja osnovni element carinskog sistema svake zemlje.

Mjere carinskog nadzora se sprovode neposredno i posredno. pregled ličnog prtljaga. Neposredan carinski nadzor podrazumjeva fizičko prisustvo carinskog organa koji obavlja carinski nadzor kao npr. Carinskim postupkom se obezbjeđuje: čuvanje i pregled carinske robe. pretres putnika i sprovođenje robe i prevoznih sredstava. . Posrednim mjerama carinskog nadzora podrazumjevaju se mjere na osnovu kojih se carinska roba obezbjeđuje stavljanjem carinskih obilježja i to i na robu i prevozna sredstva. pregled prevoznih sredstava.Carinski nadzor podrazumjeva mjere koje carinski organi preduzimaju radi sprečavanja neovlaštenog postupanja sa carinskom robom. uzimanje uzoraka prospekta i slično radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe. pregled prevoznih sredstava i pregled putnika i prtljaga. Obaveza sprovođenja carinskog nadzora nad carinskom robom nastaje onog momenta kada roba pređe preko carinske linije i traje sve dok se ne završi postupak carinjenja i dok roba ne napusti carinsko područje određene zemlje. pregled carinske dokumentacije. sprovođenje carinske robe. čuvanje carinske robe.

3. prijava za stavljanje robe u slobodan promet poništi nakon puštanja. ispunjenja predviđenih mjera trgovinske politike i obračun i naplate carine i drugih uvoznih dadžbina kao i akciza i ostalih poreza.Carinska prijava se podnosi: u pisanoj formi ili korišćenjem tehnike obrade podataka kada je to predviđeno postojećim zakonskim propisima ili putem usmenog prijavljivanja ili bilo kojom drugom radnjom kojom držalac robe želi da robu stavi u carinski postupak. priprema carinske prijave ili jednistvene carinske isprave (JCI) sa potrebnim dokumentima za sprovođenje carinskog postupka. Može je podnijeti bilo koje lice ako ima mogućnost da robu pokaže carinskom organu kao i potrebnu dokumentaciju. Roba se pušta u slobodan promet nakon obavljanja sledećihh postupaka: 1. -u pogledu robe sa nedostacima ili robe koja nije u skladu sa uslovima ugovora i –u situacijama u kojima je povrat ili odustajanje od naplate uslovljeno da se roba izveze ili da joj se odredi carinsko postupanje ili upotreba. U istu se moraju unijeti svi podaci neophodni za sprovođenje carinskog postupka i priložiti ostale dokumente kojima se reguliše carinski postupak. 2. vrste. pregledom robe u pogledu količine. kada su uvozne dadžbine koje se plaćaju na robu vraćene ili se odustane ili se odustalo od njihove naplate: -u postupku uništenja obrade prema sistemu povrata. 2. porijekla i svrstavanja robe po carinskoj tarifi. Roba gubi status carinske robe ako se: 1. Carinska prijava u pisanoj formi podnosi se na propisanom obrascu. .

Tranzitni carinski postupak obuhvata prevoz robe. poštom (uključujući pakete). 240. TIR karneta (TIR Konvencije). 4. Carinske isprave: Jedinstvena carinska isprava (JCI) predstavlja jedan od osnovnih dokumenata za carinjenje robe. prema postupku provoza i 5. domaće ili strane od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja. Rubrike koje su označene brojevima popunjava podnosilac dokumenta. . Sastoji se od kompleta koga čini osam listova i dodatnog lista. -prevoz. kada se uvozna neocarinjena roba šalje do carinarnice u unutrašnjosti zemlje. -prevoz za uvoz. Vrste prevoza robe: -prevoz za izvoz. drugih dokumenta predviđenih određenom konvencijom pod uslovom da je potpisnik iste dotična zemlja. Tranzit robe se odvija pokrićem: 1. Popunjava se prema naznačenim rubrikama koje su označene brojevima i velikim slovima. kada se neocarinjena roba koja se ne zadržava u zemlji šalje od polazne carinarnice do krajnje carinarnice zemlje. ATA karneta (ATA Konvencije). a rubrike označene velikim slovima carinski organ. Pri tome ne plaća se carina niti druge uvozne dadžbine. 2. 3. str. kada se domaća ocarinjenja roba u unutrašnjosti zemlje šalje do granične carinarnice.

a rubrike označene velikim slovima carinarnica. carinarnici. Popunjava ga podnosilac i carinski organ. On je odgovoran za vjerodostojnost dokumenta i za tačnost datih podataka. podnosiocu i c)list broj 3-plave boje. Sažeta deklaracija sadrži: a)list broj 1crvene boje. Sastavlja se u najmanje tri primjerka. licu koje upravlja prostorom za privremeni smještaj robe. Spisak pošiljke je dokument koji se koristi prilikom tranzita robe. . Upisivanje broja vrši carinski organ koji vrši ovjeru. a carinarnica rubrike označene velikim slovima. Sažeta deklaracija je dokument koji se koristi za prijavljivanje robe carinskom organu i stavljanje robe u privremeni smejštaj. a rubrike označene velikim slovima. carinarnica. Ovo je veoma važan dokument. Rubrike označene brojevima popunjava podnosilac.Deklaracija o carinskoj vrijednosti (DCV) je carinski dokument koji sadrži podatke o vrijednosti robe koji čine osnovicu za obračun carine i ostalih uvoznih dadžbina. U njega se unose opisni podaci vezani za tranzit robe. Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe podnosi deklarant. Prilaže se uz JCI i čini njen sastavni dio. potpisom i pečatom. Podnosilac popunjava rubrike označene brojevima. a važnost proizilazi iz činjenice da utvrđivanje relane vrijednosti carinske robe obezbjeđuje ostvarivanje ciljeva zaštite domaćeg ekonomskog prostora i fiskalne politike. Unošenje podataka u rubrike označene brojevima vrši podnosilac deklaracije. b)list broj 2-zelene boje.

Potpisuje ga pošiljalac i vozar.Prevozna isprava sadrži podatke o prevoznom sredstvu. podatke o prodavcu. cijeni po jedinici mjere i ukupnoj vrijednosti robe. radnje i propuste njegovih predstavnika i službenika. Prilikom transporta robe drumskim prevoznim sredstvima u međunarodnom saobraćaju. pošiljaocu. 2. visini prevoznih troškova koji se uračunavaju u carinsku osnovicu i slično.Komercijalne isprave predstavljaju veoma važan dokument koji se podnosi uz carinsku ispravu u carinskom postupku. . kao i njegovih pomoćnika. visina prevoznih troškova. razni popusti i slično.Polisa osiguranja predstavlja takođe komercijalnu ispravu koja se prilaže uz carinsku ispravu i služi za utvrđivanje iznosa plaćene premije osiguranja. primaocu. datum izdavanja. količini robe. podatke okupcu. Transportne isprave Međunarodni tovarni list CMR-Transportne isprave koje se koriste u međunarodnom saobraćaju su tovarni listovi i teretnica. primjenjuju se odredbe Konvencije o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR). Sastavlja se u tri primjerka. vrijednost robe. 3. Ona sadrži svoj broj. bruto težini robe. drugi prati robu. ugovoreni paritet. U Konvenciji (CMR) precizirane su odgovornosti vozara za njegove radnje i propuste. prvi se uručuje u uručenje pošialjaocu. a treći list zadržava vozar. U komercijalne isprave spadaju: 1. Na osnovu podatak navedenim u ovim dokumentima najčešće se utvrđuje vrsta komercijalnog posla. vrsti robe. raznim pretovarima.Faktura ili račun predstavlja najznačajniju komercijalnu ispravu.

Riječni tovarni list glasi na ime tako da se teret predaje licu navedenom u tovarnom listu. Pored ovog postoji i K-72 obrazac.Tovarni list u željezničkom saobraćaju-Tovarni list predstavlja propisanu ispravu kojom se zaključuje ugovor o prevozu stvari željeznicom između prevozioca tj. a treći pošiljalac zadržava. obrazac K-511 tovarni list za ubrzani prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a. prvi primjerak zadržava prevoznik. U domaćem vazdušnom saobraćaju tovarni list se sastoji od tri primjerka. oročen i dogovoren prevoz. U međunarodnom željezničkom saobraćaju postoje 4 vrse tovarnih listova: Obrazac K-503 tovarni list za ubrzani prevoz. obrazac K-504 tovarni list za redovan prevoz. željeznice i pošiljaoca. 255 Vazduhoplovni tovarni list se razlikuje kada je pitanju domaći u odnosu na međunarodni vazdušni saobraćaj. . Tovarni list zadržava zapovjednik broda i zajedno sa robom predaje primaocu. Izdaje se u jednom primjerku. obrazac K-512 tovarni list za redovan prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a Str. Takođe se koristi i za redovan. U međunarodnom vazdušnom saobraćaju koristi se međunarodni tovarni list koga je utvrdilo Udruženje međunarodnih vazdušnih prevozilaca. drugi prati pošiljku. U domaćem unutrašnjem željezničkom saobraćaju postoji samo jedan obrazac tovarnog lista označen sa K-501. Riječni tovarni list je osnovni dokument na osnovu koga se obavlja transport u riječnom saobraćaju. On se koristi i kod kolskih (vagonskih) i denčanih (komadnih) pošiljki. Izdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobije od krcatelja.

količinu i stanje ambalaže. ambalažu i slično. . Po prijemu pošiljke.Teretnica. predstavlja najvažniji dokument u pomorskom saobraćaju. Naplaćuje se na robu koja se uvozi u carinsko područje. Teretnicu potpisuje brodar i naručilac prevoza. Poštanski saobraćaj-Međunarodni poštanski saobraćaj je jedan od načina prevoza robe tj. Regulisan je posebnim propisima. Carina predstavlja osnovnu uvoznu dažbinu. poznata i kao konosman. Čista teretnica ne smije sadržavati nikakvu primjedbu na stanje robe. Nečista teretnica je teretnica koja sadrži primjedbe na stanje robe. pošta obavještava primaoca koji istu mora podići u roku od 30 dana. Može da glasi na ime. prenošenje poštanskih pošiljki. na donosioca i po nalogu. To je dokument kojim brodar potvrđuje da je robu primio i da će prevesti i isporučiti licu na koje glasi dokument što znači da teretnica predstavlja vrijednosni papir koji se indosiranjem može prenositi i njome se može trgovati. izvozi iz carinskog područja ili se provozi preko carinskog područja. Za promet međunarodnih pošiljki pri određenoj pošti formira se carinska ispostava koja vrši utvrđivanje carine i ostalih dažbina. Carina se kao instrument spoljno-trgovinske razmjene izražava preko svoja dva osnovna elementa: carinska osnovica i stopa carine.

–Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su značajni za održavanje životnog standarda stanovništva. Danas su rijetke i predstavljaju izuzetak. a takođe i na povećanje potrošnje domaće robe. pšenica i slično. Taj karakter ogleda se najviše kod proizvoda za koje se pri uvozu plaća visoka carina. -Izvozne carine naplaćuju se na domaću robu prilikom izvoza. Uvode se radi sprečavanja izvoza nekog proizvoda. Propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge proizvode. a mogu i zbog fleksibilnih razloga zemlje. Djeluje na smanjenje izvoza. Carine prema ciljevima zbog kojih se uvode –Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštiti domaća proizvodnja od inostrane konkurencije i omogući razvoj domaće proizvodnje. . Uvode se najčešće za osnovne životne namirnice: mast. ulje.Vrste carina Carine prema pravcu kretanja -Uvozne carine naplaćuju se na robu koja se uvozi u jedno carisnko područje. Cilj ovih carina je većinom samo fiskalan. Ima najveću primjenu u savremenim carinskim sistemima. –Provozne carine ili tranzitne carine naplaćuju se prilikom tranzita robe preko jednog carinskog područja. –Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima fiskalni karakter.

kao što su: kg. Radi obračuna carine mora se utvrditi istovremeno i vrijednost robe i jedinica mjere tj. Carine prema načinu propisivanja ili utvrđivanja -Autonomne carine odnose se samo na određenu zemlju tako da ih samostalno propisuje. –Konvencijalne ili ugovorne carine propisuju se za jednu robu na osnovu ugovora ili sporazuma sa jednom ili više zemalja. kom. –Carine prema jedinici mjere se utvrđuju tako što se za osnovicu uzima jedinica uvezene robe. dobija se iznos carine. –kombinovane carine obračunavaju se istovremeno po vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. robe. m. Ove carine mogu imati istovremeno zaštitni i fiskalni efekat. Mjenjaju se po potrebi jedne zemlje nezavisno od drugih zemalja. Oscilacijom cijena roba i kursa valuta. propisane carinskom tarifom. i slično. Ove carine se ne mogu mjenjati samostalno po ukazanoj potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina. l.Carine prema načina obračunavanja –Carina po vrijednosti obračunava se na carinsku osnovicu koju čini vrijednost robe. Množenjem ukupne količine uvezene robe sa iznosom carine po jedinici robe. . Država svojim jednostranim mjerama utiče na odnose sa postojećim poslovnim partnerima. mijenja se i visina carine.

Nazivaju se još i dopunske carine. samo vrijednost one robe koja podliježe naplati carine. Vrijednost uvezene robe koja predstavlja carinsku osnovicu je ugovorena cijena tj. . ekonomski. zvanična i carinska vrijednost robe prema cijenama u unutrašnjem tržištu. One mogu da se donose na jednu ili više roba. Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope Carinske tarife tj. –Prohibitivne carine uvode se u slučaju kada se želi ograničiti ili spriječiti uvoz neke robe pa se propisuju nenormalno visoke carine čak i do 1000%. U ugovorenu cijenu su uključeni svi stvarni troškovi i drugi izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu ulaska u carinsko područje zemlje.Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu – Preferencijalne carine uvode se u cilju pružanja olakšica pri uvozu robe iz doređenih zemalja. –Retrozivno-borbene carine uvode se kao dodatak redovnoj stopi carine. propisana. kada inostrani prodavac dobija subvenciju svoje zemlje radi osvajanja inostranog tržišta. –Kompezatorne carine uvode se u cilju suzbijanja uvoza robe čija je cijena ispod cijene koštanja tj. robe. –Antidampinške carine uvode se na robu koju inostrani prodavac izvozi po nižoj cijeni od cijene koštanja. prema opštem sporazumu o tarifama i trgovini. politički ili drugi pritisak na jednu zemlju ili se putem ovih carina odgovara na pritisak druge zemlje. transakcijska carinska vrijed. Vrste carinskih vrijednosti robe: carinske vrijednosti robe prema Briselskoj konvenciji o vrijednosti robe. za jednu ili više zemalja sa ili bez reciprociteta. transakcijska vrijednost. One se uvode sa ciljem da se izvrši određeni socijalni.

carinska osnovica obuhvata ugovorenu cijenu robe tj. . nalog za osiguranje robe koje ugovarač osiguranja dostavlja osiguravatelju. Ukoliko je u jednoj pošiljci više vrsta robe. fakturnu vrijednost i sve troškove i izdatke nastale u inostranstvu u vezi sa dopremom robe do mjesta ulaska u carinsko područje. amo gu biti iskazani u samoj fakturi prodavca robe ili su iskazani u tovarnim ispravama. a troškovi dopreme mogu biti iskazani u tovarnim ispravama ili posebnim ispravama. Carinska osnovica može se izračunati na 3 načina kada je uslov isporuke: paritet CIF granica zemlje uvoznice. –Troškovi osiguranja robe uračunavaju se u carinsku osnovicu u svim slučajevima kada roba nije prodata sa paritetom isporuke domaća luka odnosno mjesto ulaska robe u carinsko područje. Način izračunavanja carinske osnovice Utvrđivanje carinske osnovice na paritetu CIF državna granica. –Troškovi prevoza i dopreme robe koji su nastali u inostranstvu ulaze u osnovicu.kao dokument se pojavljuje potvrda o osiguranju robe. podrazumjeva se da su u cijenu robe uključeni i troškovi prevoza i osiguranja robe do luke opredjeljenja u zemlji uvoznika. Pod paritetnom klauzulom ICF.Elementi carinske osnovice: -Fakturna vrijednost robe iskazuje se fakturom inostranog prodavca robe. a to je prijava tj. Ukoliko se koriste vlasitita vozila u prevozu robe troškovi prevoza se obračunavaju prema prevoznim tarifama. troškovi prevoza i dopreme se obračunavaju srazmjerno vrijednosti pojedine vrste robe. odnosno kupca robe. paritet mjesto u inostranstvu i paritet u zemlji uvoznici.

odredbe o načinu određivanja carinske osnovice. Prilikom uvoznog carinjenja pored carine carinski organi naplaćuju na uvezenu robu i sljedeće vrste uvoznih dažbina: dažbinu za carinsko evidentiranja i posebnu taksu za poljoprivredne i prehrambene proizvode. o oslobađanjima od plaćanja carine i druge odredbe. U užem smislu. carinska tarifa obuhvata spisak robe sa odgovarajućim cainskim stopama po kojima se vrši naplata carine. pored plaćanja carine na robu koja se uvozi. Formula za obračunavanje carine: Posebne uvozne dažbine-Prilikom uvoza robe. Carinski obveznik je lice na koje glasi prevozna isprava. carinska tarifa je propisom utvrđeni spisak robe sa određenim stopama po kojima se vrši naplata carine.Način obračuna carine-Obveznik za plaćanje carine je carinski obveznik. Za robu koja se uvozi u carinsko područje carina se obračunava od carinske osnovice po stopama koje su propisane zakonom o carinskoj tarifi. One imaju za cilj da zajedno sa drugim mjerama ekonomske politike. Carinska tarifa je sistematizovani pregled robe koja podliježe naplati carine uz naznačenje carinskih stopa. . obračunu uvoznih dažbina za robu koju putnici nose i rješenju carinarnice. obezbjede ekonomski opravdanu zaštitu privrede. Carina se može obračunati po: uvoznoj JCI. priznanici o plaćenoj carini i drugim dažbinama. U širem smislu. a za robu koja je namjenjena za korišćenje u sopstvenom domaćinstvu carina se obračunava po jedinstvenoj stopi koja je određena carinskim propisima. plaćaju se i posebne dažbine.

uvedene su kombinovane carinske tarife. Da bi se uklonili nedostaci carinske tarife po vrijednosti i specifičnih carinskih tarifa. Prednost ove carinske tarife je to da je razliku u kvalitetu robe mnogo lakše izraziti u vrijednosti nego na drugi način. –Specifične carinske tarife su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi jedinica mjere proizvoda. -Izvozne carinske tarife su one po kojima se vrši naplata carine zarobu koja se uvozi iz jednog carinskog područja u drugo. .Vrste carinskih tarifa Prema pravcu kretanja robe: -Uvozne carinske tarife su one tarife po kojima se vrši obračunavanje i naplata carine za robu koja se uvozi u jedno carinsko područje. posebne i djelimične. One mogu biti opšte. Str. Nedostaci su: defraudacija i diskriminacija. Po ovim tarifama carina se određuje i po vrijednosti i po jedinici mjere. Specifične carinske tarife u odnosu na tarife po vrijednosti imaju dugorazrednu ulogu i one se danas pojavljuju samo u slučaju ako je potrebno da ublaže nedostatak carine po vrijednosti. –Provozne carinske tarife su tarife po kojima se naplaćuje carina za robu koja se provozi odnosno tranzitira kroz jedno carinsko područje. Prema načinu određivanja carine: -Carinske tarife po vrijednosti su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi vrijednost robe koja se naziva carinska vrijednost. 297 –Kombinovane carinske tarife danas uglavnom preovlađuju.

a druga je manja i naziva se minimalna(primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja sa kojima postoji trgovinski ugovor). Postoje stalne(donose se zakonom i one su trajnijeg karaktera i donose se kad je privreda jedne zemlje stabilna) i privremene(donose se podzakonskim aktima. Stope i druge odredbe u ovim car. Uniformne imaju samo jednu stopu carine za sve vrste robe. četverokolone. tarifama ne mogu se mjenjati sve dok traje ugovor. donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje. petokolone itd. –Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu međunarodnih ugovora. Ove tarife mogu biti uniformne i specijalizovane. Prva stopa je veća i naziva se maksimalna (primjenjuje se na robu porijeklom iz zemalja sa kojima ne postoji trgovinski ugovor).Prema načinu donošenja djele se na: -Autonomne. . –Višekolone carinske tarife predstavljaju razne kombinacije autonomnih i ugovornih carinskih stopa. One mogu biti trokolone. Prema broju kolona carinskih stopa: -Jednokolone carinske tarife imaju samo jednu carinsku stopu za svaku vrstu robe. a specijalizovane imaju posebne stope carine za svaku vrstu robe. –Dvokolone carinske tarife imaju za svaku robu po dvije stope carine. a mogu i zakonom).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->