Aktivna carinska politika odnosi se na primjenu odredjenih mjera i instrumenata kod izvoza roba i usluga.

Radi se o mjerama i instrumentima koji stimuliu izvoz roba i usluga kao to su razne premije i subvencije, povraaj carina, beneficije trokova transporta i druge dodatne olakice za prevoz. Pasivna carinska politika podrazumjeva primjenu carinsih zatitnih instrumenata prilikom uvoza roba i usluga. Ima za cilj da zatiti domau proizvodnju. Mora se voditi rauna da se suvie ne ogranii uvoz jer to dovodi do monopola domae proizvodnje. Pasivna carinska zatita mora da bude fleksibilna. Pasivna zatitna politika moe biti: Nominalna carinska zatita, stvarna ili realna carinska zatita i efektivna carinska zatita. Nominalna carinska zatita predstavlja carinsko optereenje uvezenih roba i usluga, izraeno primjenom razliitih stopa naznaenih u carinskoj tarifi. Stvarna ili realna carinska zatita je stvarno carinsko optereenje uvezenih roba i usluga i izraava se u procentima. Uzima se odnos izmedju stvarno plaene carine i ostvarnene vrijednosti uvezenih roba i usluga. Efektivna carinska zatita ogleda se u poveanju dohotka zatiene domae proizvodnje ili privrednih grana u cjelini, usljed stvorenih povoljnijih uslova privreivanja, primjenom odredjenih carinskih mjera i instrumenata. Mora se uzeti u obzir stabilnost privreivanja u odreenoj zemlji kao i realnost kursa domae valute. Nerealan kurs, po pravilu, destimulativno djeluje na izvoz, a stimulativno na uvoz.

Osnovni ciljevi zatitne politike: 1. Zatita strutkure nacionalnog dohotka-Ostvarivanje ovog cilja podrazumjeva takvu raspodjelu nacionalnog dohotka, koja e ii u prilog odreenih zatienih privrednih djelatnosti. Ekonomski razvijenije zemlje nee imati za potrebu preraspodjelu nacionalnog dohotka, one e svoju aktivnost usmjeriti na obezbjedjenje ve postignutog nivoa. Ekonomski nerazvijenije zemlje vodie drugu zatitnu politiku i u cilju zatite svoje privrede one e uvesti preraspodjelu nacionalnog dohotka. 2. Supstitucija izvoza roba i uslugaSutina drugog zatitnog cilja je obezbjedjenje odredjenih ekonomskih uslova, radi poveanja konkuretnosti domaih proizvoaa na inostranom tritu. To se mora odraziti na postojeu strukturu medjunarodne razmjene i trgovinski bilans. 3. Poveanje efikasnosti domae proizvodnje-U onoj mjeri u kojoj zatitna politika olakava prelaz iz jedne ekonomske situacije, valorizirane s niim indeksom efikasnosti u drugu, valoriziranu s viim indeksom, vei su izgledi da zatitna politika omogui u odredjenom stepenu dugorono poveanje efikasnosti nacionalne proizvodnje. Instituti carinskog sistema: carinsko podruje, carinska linija, carinski granini pojas, carinski nadzor, plaanje carine i zatita, carinski obveznik itd. Faktori na osnovu kojih se primjenjuju carina i druge uvozne dabine, kao i mjere u vezi sa trgovinom robom: carinska tarifa, tarifno svrstavanje, porijeklo robe i carinska vrijednost.

Uvodjenjem antidampinkih mjera zatite stvaraju se uslovi za ostvarivanje uslova zdrave i potene konkurencije na jednom tritu. Damping je ekonomski fenomen prisutan u spoljnoj trgovini i to onda kada se uvozi odnosno izvozi roba po cijeni nioj od trine cijene ili proizvodnih trokova u zemlji porijekla. Pored antidampinke zatite moe se preduzeti i zatita od subvencionalnog uvoza. Radi se o robi i uslugama iju su proizvodnju finansirali i organi ili institucije u zemlji gdje su proizvedeni. Carinske stope utvrdjuju se u procentima. Primjenom carinske stope na carinsku osnovicu dobija se iznos koji se treba naplatiti na ime carine ili koliko procenta treba naplatiti na ime carine po utvrdjenoj carinskoj osnovici. Visina carinskih stopa utvruje se u zavisnosti od ekonosmkog stanja zemlje i stanja na inostranom tritu. Carinska osnovica ima izuzetan znaaj u carinskom sistemu jedne zemlje. Osnovni razlog je to se kompletan mehanizam carinske zatite bazira na njoj utvrdjuje se na razliite naine, a uglavnom se uzima vrijednost robe uveana za stvarne trokove dopreme robe. Dodatna carina moe se primjeniti u sluaju kada neka zemlja postupa sa robom ili transportnim sredstvima na isti nain kao sa robom ili transportnim sredstvima iz neke druge zemlje tj. ako je uvela drugaiju stopu carine. Naziva se jo i retrozivna, borbena i ratnika carina. Carinski kontigenti podrazumjevaju uvoz odreene robe na koju se ne plaa carina ili se carina plaa po stopi koja je nia od utvrene carinske stope. Rije je samo o posebnim robama.

Preferencijalne carinske stope su carinske stope koje su nie u odnosu na stope koje se primjenjuju na uvoz robe iz zemalja sa klauzulom najveeg povlatenja odnosno stopa koje se primjenjuju za ostali uvoz robe. Cilj je poveanje robne razmjene i proirenje privredne saradnje sa odreenom zemljom ili vie zemalja. Sezonske carinske stope uvode se uglavnom na poljoprivredne i prehrambene proizvode i to samo u dreenom vremenskom periodu. Pored postojee carine obraunate po carinskim stopama u tarifi, naplauje se i sezonska carina. Pri tome odreuje se i maksimalna sezonska carinska stopa. Ona ne smije biti vea od 30%. Posebne mjere carinske zatite uvode se radi zatite domae proizvodnje usljed nastalih poremeaja na inostranom tritu. Tada se uvode podsebne carinske stope koje mogu biti vee ili manje od postojeih. Prioritet se daje ostvarenju cilja za koji su uvedene. Povraaj carine predstavlja takodje, odreenu zatitnu mjeru. Ako je uvezena roba upotrebljena za domau porizvodnju robe koja se izvozi, naplaena carina se moe u cjelosti ili djelimino vratiti. Na taj nain se podstie domaa proizvodnja i stimulie izvoz.

Carinski sistem predstavlja naunu disciplinu koja se bavi pitanjima carinske zatite domae privrede. Iz toga proizilazi da carinski sistem predstavlja integralni dio privrednog sistema odreene zemlje. Carinski sistem se zasniva na carinskom suverenitetu jedne drave. U sebi sadri dva aspekta pravnog sadraja: -materijalni-u materijalnom smislu, carinski sistem predstavlja volju i pravo svake zemlje da uredi svoj carinski sistem u skladu sa svojim ekonomski i politikim sistemom. formalini-u formalnom smislu carisnki sistem se ispoljava kroz sadraje pravnih propisa kojima se reguliu prava i obaveze uesnika u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Najvaniji propisi koji reguliu carinski sistem jedne zemlje su: zakon o carinskoj politici, zakon o carinskoj tarifi, zakon o carinskim slubama, zakon o slobodnim zonama i podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih propisa. Carinsko podruje je teritorija ili prostor BiH, ukljuujui teritorijalne vode, unutranje vode i vazduni prostor, na kojoj se primjenjuju carinski propisi i sprovode instituti, instrumenti i mjere carinskog sistema. To su po pravilu jedinstveni propisi za cijelo carinsko podruje. Carinska linija je granica carinskog podruja. Ona se poistovjeuje sa dravnom granicom, odnosno ona predstavlja liniju koja dijeli teritoriju dvije susjedne drave pod uslovom da takvu podjelu priznaje medjunarodno pravo. U sluaju da carinska linija prelazi na podruje druge drave, jedan dio njene teritorije se spaja sa susjednom dravom i tada se formira carinski iskljuak.

Carinski prelaz-Mjesta koja su odredjena odgovarajuim propisima odnosno prelaz na dravnoj granici preko koga se roba moe prevoziti odnosno prenositi naziva se carinski prelaz. On moe biti medjunarodni i pogranini. Meunarodni carinski prelazi su mjesta koja su zakonom odreena za meunarodni promet robe i prelaz transportnih sredstava i putnika. Pogranini carinski prelazi su prelazi koji su utvreni bilateralnim sporazumom izmeu dvije drave. Carinska roba predstavlja osnovni element carinskog sistema svake zemlje. Ona je najznaajniji predmet pravnog regulisanja i donoenja normativno-pravnih akata, na osnovu kojih se donose norme carinskog sistema. Carinsku robu ine stvari koje se u carinsko podruje odreene zemlje uvoze odnosno unose i koje iz tog podruja izvoze. Carinske robe su pokretne stvari koje se nalaze u prometu ili e se nalaziti u prometu izmeu carinskog podruja jedne zemlje i carinskog produja durge zemlje. Porijeklo robe moe uticati na visinu uvoznih dadbina, naroito u sluajevima postojanja sporazuma o preferencijalnom tretmanu. Postoji: 1. Nepreferencijalno porijeklo robe ima za cilj tanu primjenu carinske tarife i drugih mjera koje reguliu posebne oblasti u vezi sa trgovinom robama kao i pripreme i izdavanja uvjerenja o porijeklu robe. 2. Preferencijalno porijeklo robe se utvrdjuje na osnovu meunarodnih sporazuma odnosno utvruju se odreena pravila kojima se odreuju uslovi za preferencijano porijeklo robe.

Carinski nadzor podrazumjeva mjere koje carinski organi preduzimaju radi spreavanja neovlatenog postupanja sa carinskom robom. Obaveza sprovoenja carinskog nadzora nad carinskom robom nastaje onog momenta kada roba pree preko carinske linije i traje sve dok se ne zavri postupak carinjenja i dok roba ne napusti carinsko podruje odreene zemlje. Mjere carinskog nadzora se sprovode neposredno i posredno. Neposredan carinski nadzor podrazumjeva fiziko prisustvo carinskog organa koji obavlja carinski nadzor kao npr. uvanje carinske robe, pregled prevoznih sredstava, pregled linog prtljaga, pretres putnika i sprovoenje robe i prevoznih sredstava. Posrednim mjerama carinskog nadzora podrazumjevaju se mjere na osnovu kojih se carinska roba obezbjeuje stavljanjem carinskih obiljeja i to i na robu i prevozna sredstva. Carinskim postupkom se obezbjeuje: uvanje i pregled carinske robe, pregled carinske dokumentacije, sprovoenje carinske robe, uzimanje uzoraka prospekta i slino radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe, pregled prevoznih sredstava i pregled putnika i prtljaga.

Carinska prijava se podnosi: u pisanoj formi ili korienjem tehnike obrade podataka kada je to predvieno postojeim zakonskim propisima ili putem usmenog prijavljivanja ili bilo kojom drugom radnjom kojom dralac robe eli da robu stavi u carinski postupak. Carinska prijava u pisanoj formi podnosi se na propisanom obrascu. U istu se moraju unijeti svi podaci neophodni za sprovoenje carinskog postupka i priloiti ostale dokumente kojima se regulie carinski postupak. Moe je podnijeti bilo koje lice ako ima mogunost da robu pokae carinskom organu kao i potrebnu dokumentaciju. Roba se puta u slobodan promet nakon obavljanja sledeihh postupaka: 1. priprema carinske prijave ili jednistvene carinske isprave (JCI) sa potrebnim dokumentima za sprovoenje carinskog postupka, 2. pregledom robe u pogledu koliine, vrste, porijekla i svrstavanja robe po carinskoj tarifi, 3. ispunjenja predvienih mjera trgovinske politike i obraun i naplate carine i drugih uvoznih dadbina kao i akciza i ostalih poreza. Roba gubi status carinske robe ako se: 1. prijava za stavljanje robe u slobodan promet poniti nakon putanja, 2. kada su uvozne dadbine koje se plaaju na robu vraene ili se odustane ili se odustalo od njihove naplate: -u postupku unitenja obrade prema sistemu povrata, -u pogledu robe sa nedostacima ili robe koja nije u skladu sa uslovima ugovora i u situacijama u kojima je povrat ili odustajanje od naplate uslovljeno da se roba izveze ili da joj se odredi carinsko postupanje ili upotreba.

Tranzitni carinski postupak obuhvata prevoz robe, domae ili strane od jednog do drugog mjesta unutar carinskog podruja. Pri tome ne plaa se carina niti druge uvozne dadbine. Vrste prevoza robe: -prevoz za izvoz, kada se domaa ocarinjenja roba u unutranjosti zemlje alje do granine carinarnice, -prevoz za uvoz, kada se uvozna neocarinjena roba alje do carinarnice u unutranjosti zemlje, -prevoz, kada se neocarinjena roba koja se ne zadrava u zemlji alje od polazne carinarnice do krajnje carinarnice zemlje. Tranzit robe se odvija pokriem: 1. TIR karneta (TIR Konvencije), 2. ATA karneta (ATA Konvencije), 3. drugih dokumenta predvienih odreenom konvencijom pod uslovom da je potpisnik iste dotina zemlja, 4. prema postupku provoza i 5. potom (ukljuujui pakete). Carinske isprave: Jedinstvena carinska isprava (JCI) predstavlja jedan od osnovnih dokumenata za carinjenje robe. Sastoji se od kompleta koga ini osam listova i dodatnog lista. Popunjava se prema naznaenim rubrikama koje su oznaene brojevima i velikim slovima. Rubrike koje su oznaene brojevima popunjava podnosilac dokumenta, a rubrike oznaene velikim slovima carinski organ. 240. str.

Deklaracija o carinskoj vrijednosti (DCV) je carinski dokument koji sadri podatke o vrijednosti robe koji ine osnovicu za obraun carine i ostalih uvoznih dadbina. Ovo je veoma vaan dokument, a vanost proizilazi iz injenice da utvrivanje relane vrijednosti carinske robe obezbjeuje ostvarivanje ciljeva zatite domaeg ekonomskog prostora i fiskalne politike. Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe podnosi deklarant. On je odgovoran za vjerodostojnost dokumenta i za tanost datih podataka. Unoenje podataka u rubrike oznaene brojevima vri podnosilac deklaracije, a rubrike oznaene velikim slovima carinarnica. Saeta deklaracija je dokument koji se koristi za prijavljivanje robe carinskom organu i stavljanje robe u privremeni smejtaj. Podnosilac popunjava rubrike oznaene brojevima, a carinarnica rubrike oznaene velikim slovima. Saeta deklaracija sadri: a)list broj 1crvene boje, carinarnici, b)list broj 2-zelene boje, podnosiocu i c)list broj 3-plave boje, licu koje upravlja prostorom za privremeni smjetaj robe. Spisak poiljke je dokument koji se koristi prilikom tranzita robe. Prilae se uz JCI i ini njen sastavni dio. U njega se unose opisni podaci vezani za tranzit robe. Sastavlja se u najmanje tri primjerka. Upisivanje broja vri carinski organ koji vri ovjeru, potpisom i peatom. Popunjava ga podnosilac i carinski organ. Rubrike oznaene brojevima popunjava podnosilac, a rubrike oznaene velikim slovima, carinarnica.

Komercijalne isprave predstavljaju veoma vaan dokument koji se podnosi uz carinsku ispravu u carinskom postupku. Na osnovu podatak navedenim u ovim dokumentima najee se utvruje vrsta komercijalnog posla, vrijednost robe, ugovoreni paritet, visina prevoznih trokova, razni popusti i slino. U komercijalne isprave spadaju: 1.Faktura ili raun predstavlja najznaajniju komercijalnu ispravu. Ona sadri svoj broj, datum izdavanja, podatke o prodavcu, podatke okupcu, vrsti robe, koliini robe, cijeni po jedinici mjere i ukupnoj vrijednosti robe. 2.Prevozna isprava sadri podatke o prevoznom sredstvu, poiljaocu, primaocu, bruto teini robe, raznim pretovarima, visini prevoznih trokova koji se uraunavaju u carinsku osnovicu i slino, 3.Polisa osiguranja predstavlja takoe komercijalnu ispravu koja se prilae uz carinsku ispravu i slui za utvrivanje iznosa plaene premije osiguranja. Transportne isprave Meunarodni tovarni list CMR-Transportne isprave koje se koriste u meunarodnom saobraaju su tovarni listovi i teretnica. Prilikom transporta robe drumskim prevoznim sredstvima u meunarodnom saobraaju, primjenjuju se odredbe Konvencije o ugovoru za meunarodni prevoz robe drumom (CMR). U Konvenciji (CMR) precizirane su odgovornosti vozara za njegove radnje i propuste, radnje i propuste njegovih predstavnika i slubenika, kao i njegovih pomonika. Sastavlja se u tri primjerka, prvi se uruuje u uruenje poialjaocu, drugi prati robu, a trei list zadrava vozar. Potpisuje ga poiljalac i vozar.

Tovarni list u eljeznikom saobraaju-Tovarni list predstavlja propisanu ispravu kojom se zakljuuje ugovor o prevozu stvari eljeznicom izmeu prevozioca tj. eljeznice i poiljaoca. U domaem unutranjem eljeznikom saobraaju postoji samo jedan obrazac tovarnog lista oznaen sa K-501. On se koristi i kod kolskih (vagonskih) i denanih (komadnih) poiljki. Takoe se koristi i za redovan, oroen i dogovoren prevoz. Pored ovog postoji i K-72 obrazac. U meunarodnom eljeznikom saobraaju postoje 4 vrse tovarnih listova: Obrazac K-503 tovarni list za ubrzani prevoz, obrazac K-504 tovarni list za redovan prevoz, obrazac K-511 tovarni list za ubrzani prevoz za saobraaj sa bivim zemljama SSSR-a, obrazac K-512 tovarni list za redovan prevoz za saobraaj sa bivim zemljama SSSR-a Str. 255 Vazduhoplovni tovarni list se razlikuje kada je pitanju domai u odnosu na meunarodni vazduni saobraaj. U domaem vazdunom saobraaju tovarni list se sastoji od tri primjerka, prvi primjerak zadrava prevoznik, drugi prati poiljku, a trei poiljalac zadrava. U meunarodnom vazdunom saobraaju koristi se meunarodni tovarni list koga je utvrdilo Udruenje meunarodnih vazdunih prevozilaca. Rijeni tovarni list je osnovni dokument na osnovu koga se obavlja transport u rijenom saobraaju. Izdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobije od krcatelja. Tovarni list zadrava zapovjednik broda i zajedno sa robom predaje primaocu. Izdaje se u jednom primjerku. Rijeni tovarni list glasi na ime tako da se teret predaje licu navedenom u tovarnom listu.

Teretnica, poznata i kao konosman, predstavlja najvaniji dokument u pomorskom saobraaju. To je dokument kojim brodar potvruje da je robu primio i da e prevesti i isporuiti licu na koje glasi dokument to znai da teretnica predstavlja vrijednosni papir koji se indosiranjem moe prenositi i njome se moe trgovati. Teretnicu potpisuje brodar i naruilac prevoza. ista teretnica ne smije sadravati nikakvu primjedbu na stanje robe, koliinu i stanje ambalae. Neista teretnica je teretnica koja sadri primjedbe na stanje robe, ambalau i slino. Moe da glasi na ime, na donosioca i po nalogu. Potanski saobraaj-Meunarodni potanski saobraaj je jedan od naina prevoza robe tj. prenoenje potanskih poiljki. Regulisan je posebnim propisima. Po prijemu poiljke, pota obavjetava primaoca koji istu mora podii u roku od 30 dana. Za promet meunarodnih poiljki pri odreenoj poti formira se carinska ispostava koja vri utvrivanje carine i ostalih dabina. Carina predstavlja osnovnu uvoznu dabinu. Naplauje se na robu koja se uvozi u carinsko podruje, izvozi iz carinskog podruja ili se provozi preko carinskog podruja. Carina se kao instrument spoljno-trgovinske razmjene izraava preko svoja dva osnovna elementa: carinska osnovica i stopa carine.

Vrste carina Carine prema pravcu kretanja -Uvozne carine naplauju se na robu koja se uvozi u jedno carisnko podruje. -Izvozne carine naplauju se na domau robu prilikom izvoza. Danas su rijetke i predstavljaju izuzetak. Uvode se radi spreavanja izvoza nekog proizvoda, a mogu i zbog fleksibilnih razloga zemlje. Provozne carine ili tranzitne carine naplauju se prilikom tranzita robe preko jednog carinskog podruja. Cilj ovih carina je veinom samo fiskalan. Carine prema ciljevima zbog kojih se uvode Zatitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zatiti domaa proizvodnja od inostrane konkurencije i omogui razvoj domae proizvodnje. Ima najveu primjenu u savremenim carinskim sistemima. Djeluje na smanjenje izvoza, a takoe i na poveanje potronje domae robe. Fiskalna carina je po pravilu prihod drave i ima fiskalni karakter. Taj karakter ogleda se najvie kod proizvoda za koje se pri uvozu plaa visoka carina. Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su znaajni za odravanje ivotnog standarda stanovnitva. Propisuju se nie carinske stope u odnosu na druge proizvode. Uvode se najee za osnovne ivotne namirnice: mast, ulje, penica i slino.

Carine prema naina obraunavanja Carina po vrijednosti obraunava se na carinsku osnovicu koju ini vrijednost robe. Ove carine mogu imati istovremeno zatitni i fiskalni efekat. Oscilacijom cijena roba i kursa valuta, mijenja se i visina carine. Carine prema jedinici mjere se utvruju tako to se za osnovicu uzima jedinica uvezene robe, kao to su: kg, l, kom, m, i slino. Mnoenjem ukupne koliine uvezene robe sa iznosom carine po jedinici robe, propisane carinskom tarifom, dobija se iznos carine. kombinovane carine obraunavaju se istovremeno po vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. Radi obrauna carine mora se utvrditi istovremeno i vrijednost robe i jedinica mjere tj. robe. Carine prema nainu propisivanja ili utvrivanja -Autonomne carine odnose se samo na odreenu zemlju tako da ih samostalno propisuje. Mjenjaju se po potrebi jedne zemlje nezavisno od drugih zemalja. Drava svojim jednostranim mjerama utie na odnose sa postojeim poslovnim partnerima. Konvencijalne ili ugovorne carine propisuju se za jednu robu na osnovu ugovora ili sporazuma sa jednom ili vie zemalja. Ove carine se ne mogu mjenjati samostalno po ukazanoj potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina.

Carine prema ekonomsko-politikom dejstvu Preferencijalne carine uvode se u cilju pruanja olakica pri uvozu robe iz doreenih zemalja. One mogu da se donose na jednu ili vie roba, za jednu ili vie zemalja sa ili bez reciprociteta. Retrozivno-borbene carine uvode se kao dodatak redovnoj stopi carine. One se uvode sa ciljem da se izvri odreeni socijalni, ekonomski, politiki ili drugi pritisak na jednu zemlju ili se putem ovih carina odgovara na pritisak druge zemlje. Kompezatorne carine uvode se u cilju suzbijanja uvoza robe ija je cijena ispod cijene kotanja tj. kada inostrani prodavac dobija subvenciju svoje zemlje radi osvajanja inostranog trita. Antidampinke carine uvode se na robu koju inostrani prodavac izvozi po nioj cijeni od cijene kotanja. Nazivaju se jo i dopunske carine. Prohibitivne carine uvode se u sluaju kada se eli ograniiti ili sprijeiti uvoz neke robe pa se propisuju nenormalno visoke carine ak i do 1000%. Vrste carinskih vrijednosti robe: carinske vrijednosti robe prema Briselskoj konvenciji o vrijednosti robe, prema optem sporazumu o tarifama i trgovini, transakcijska carinska vrijed. robe, propisana, zvanina i carinska vrijednost robe prema cijenama u unutranjem tritu. Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope Carinske tarife tj. samo vrijednost one robe koja podlijee naplati carine. Vrijednost uvezene robe koja predstavlja carinsku osnovicu je ugovorena cijena tj. transakcijska vrijednost. U ugovorenu cijenu su ukljueni svi stvarni trokovi i drugi izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu ulaska u carinsko podruje zemlje.

Elementi carinske osnovice: -Fakturna vrijednost robe iskazuje se fakturom inostranog prodavca robe. Trokovi prevoza i dopreme robe koji su nastali u inostranstvu ulaze u osnovicu, amo gu biti iskazani u samoj fakturi prodavca robe ili su iskazani u tovarnim ispravama, a trokovi dopreme mogu biti iskazani u tovarnim ispravama ili posebnim ispravama. Ukoliko je u jednoj poiljci vie vrsta robe, trokovi prevoza i dopreme se obraunavaju srazmjerno vrijednosti pojedine vrste robe. Ukoliko se koriste vlasitita vozila u prevozu robe trokovi prevoza se obraunavaju prema prevoznim tarifama. Trokovi osiguranja robe uraunavaju se u carinsku osnovicu u svim sluajevima kada roba nije prodata sa paritetom isporuke domaa luka odnosno mjesto ulaska robe u carinsko podruje.kao dokument se pojavljuje potvrda o osiguranju robe, a to je prijava tj. nalog za osiguranje robe koje ugovara osiguranja dostavlja osiguravatelju. Nain izraunavanja carinske osnovice Utvrivanje carinske osnovice na paritetu CIF dravna granica, carinska osnovica obuhvata ugovorenu cijenu robe tj. fakturnu vrijednost i sve trokove i izdatke nastale u inostranstvu u vezi sa dopremom robe do mjesta ulaska u carinsko podruje. Pod paritetnom klauzulom ICF, podrazumjeva se da su u cijenu robe ukljueni i trokovi prevoza i osiguranja robe do luke opredjeljenja u zemlji uvoznika, odnosno kupca robe. Carinska osnovica moe se izraunati na 3 naina kada je uslov isporuke: paritet CIF granica zemlje uvoznice, paritet mjesto u inostranstvu i paritet u zemlji uvoznici.

Nain obrauna carine-Obveznik za plaanje carine je carinski obveznik. Carinski obveznik je lice na koje glasi prevozna isprava. Za robu koja se uvozi u carinsko podruje carina se obraunava od carinske osnovice po stopama koje su propisane zakonom o carinskoj tarifi, a za robu koja je namjenjena za korienje u sopstvenom domainstvu carina se obraunava po jedinstvenoj stopi koja je odreena carinskim propisima. Carina se moe obraunati po: uvoznoj JCI, priznanici o plaenoj carini i drugim dabinama, obraunu uvoznih dabina za robu koju putnici nose i rjeenju carinarnice. Formula za obraunavanje carine: Posebne uvozne dabine-Prilikom uvoza robe, pored plaanja carine na robu koja se uvozi, plaaju se i posebne dabine. One imaju za cilj da zajedno sa drugim mjerama ekonomske politike, obezbjede ekonomski opravdanu zatitu privrede. Prilikom uvoznog carinjenja pored carine carinski organi naplauju na uvezenu robu i sljedee vrste uvoznih dabina: dabinu za carinsko evidentiranja i posebnu taksu za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Carinska tarifa je sistematizovani pregled robe koja podlijee naplati carine uz naznaenje carinskih stopa. U irem smislu, carinska tarifa obuhvata spisak robe sa odgovarajuim cainskim stopama po kojima se vri naplata carine, odredbe o nainu odreivanja carinske osnovice, o oslobaanjima od plaanja carine i druge odredbe. U uem smislu, carinska tarifa je propisom utvreni spisak robe sa odreenim stopama po kojima se vri naplata carine.

Vrste carinskih tarifa Prema pravcu kretanja robe: -Uvozne carinske tarife su one tarife po kojima se vri obraunavanje i naplata carine za robu koja se uvozi u jedno carinsko podruje. One mogu biti opte, posebne i djelimine. -Izvozne carinske tarife su one po kojima se vri naplata carine zarobu koja se uvozi iz jednog carinskog podruja u drugo. Provozne carinske tarife su tarife po kojima se naplauje carina za robu koja se provozi odnosno tranzitira kroz jedno carinsko podruje. Prema nainu odreivanja carine: -Carinske tarife po vrijednosti su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine slui vrijednost robe koja se naziva carinska vrijednost. Prednost ove carinske tarife je to da je razliku u kvalitetu robe mnogo lake izraziti u vrijednosti nego na drugi nain. Nedostaci su: defraudacija i diskriminacija. Specifine carinske tarife su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine slui jedinica mjere proizvoda. Specifine carinske tarife u odnosu na tarife po vrijednosti imaju dugorazrednu ulogu i one se danas pojavljuju samo u sluaju ako je potrebno da ublae nedostatak carine po vrijednosti. Str. 297 Kombinovane carinske tarife danas uglavnom preovlauju. Da bi se uklonili nedostaci carinske tarife po vrijednosti i specifinih carinskih tarifa, uvedene su kombinovane carinske tarife. Po ovim tarifama carina se odreuje i po vrijednosti i po jedinici mjere.

Prema nainu donoenja djele se na: -Autonomne, donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje. Postoje stalne(donose se zakonom i one su trajnijeg karaktera i donose se kad je privreda jedne zemlje stabilna) i privremene(donose se podzakonskim aktima, a mogu i zakonom). Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu meunarodnih ugovora. Stope i druge odredbe u ovim car. tarifama ne mogu se mjenjati sve dok traje ugovor. Prema broju kolona carinskih stopa: -Jednokolone carinske tarife imaju samo jednu carinsku stopu za svaku vrstu robe. Ove tarife mogu biti uniformne i specijalizovane. Uniformne imaju samo jednu stopu carine za sve vrste robe, a specijalizovane imaju posebne stope carine za svaku vrstu robe. Dvokolone carinske tarife imaju za svaku robu po dvije stope carine. Prva stopa je vea i naziva se maksimalna (primjenjuje se na robu porijeklom iz zemalja sa kojima ne postoji trgovinski ugovor), a druga je manja i naziva se minimalna(primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja sa kojima postoji trgovinski ugovor). Viekolone carinske tarife predstavljaju razne kombinacije autonomnih i ugovornih carinskih stopa. One mogu biti trokolone, etverokolone, petokolone itd.