Aktivna carinska politika odnosi se na primjenu odredjenih mjera i instrumenata kod izvoza roba i usluga.

Radi se o mjerama i instrumentima koji stimulišu izvoz roba i usluga kao što su razne premije i subvencije, povraćaj carina, beneficije troškova transporta i druge dodatne olakšice za prevoz. Pasivna carinska politika podrazumjeva primjenu carinsih zaštitnih instrumenata prilikom uvoza roba i usluga. Ima za cilj da zaštiti domaću proizvodnju. Mora se voditi računa da se suviše ne ograniči uvoz jer to dovodi do monopola domaće proizvodnje. Pasivna carinska zaštita mora da bude fleksibilna. Pasivna zaštitna politika može biti: Nominalna carinska zaštita, stvarna ili realna carinska zaštita i efektivna carinska zaštita. Nominalna carinska zaštita predstavlja carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga, izraženo primjenom različitih stopa naznačenih u carinskoj tarifi. Stvarna ili realna carinska zaštita je stvarno carinsko opterećenje uvezenih roba i usluga i izražava se u procentima. Uzima se odnos izmedju stvarno plaćene carine i ostvarnene vrijednosti uvezenih roba i usluga. Efektivna carinska zaštita ogleda se u povećanju dohotka zaštićene domaće proizvodnje ili privrednih grana u cjelini, usljed stvorenih povoljnijih uslova privređivanja, primjenom odredjenih carinskih mjera i instrumenata. Mora se uzeti u obzir stabilnost privređivanja u određenoj zemlji kao i realnost kursa domaće valute. Nerealan kurs, po pravilu, destimulativno djeluje na izvoz, a stimulativno na uvoz.

Osnovni ciljevi zaštitne politike: 1. Zaštita strutkure nacionalnog dohotka-Ostvarivanje ovog cilja podrazumjeva takvu raspodjelu nacionalnog dohotka, koja će ići u prilog određenih zaštićenih privrednih djelatnosti. Ekonomski razvijenije zemlje neće imati za potrebu preraspodjelu nacionalnog dohotka, one će svoju aktivnost usmjeriti na obezbjedjenje već postignutog nivoa. Ekonomski nerazvijenije zemlje vodiće drugu zaštitnu politiku i u cilju zaštite svoje privrede one će uvesti preraspodjelu nacionalnog dohotka. 2. Supstitucija izvoza roba i uslugaSuština drugog zaštitnog cilja je obezbjedjenje odredjenih ekonomskih uslova, radi povećanja konkuretnosti domaćih proizvođača na inostranom tržištu. To se mora odraziti na postojeću strukturu medjunarodne razmjene i trgovinski bilans. 3. Povećanje efikasnosti domaće proizvodnje-U onoj mjeri u kojoj zaštitna politika olakšava prelaz iz jedne ekonomske situacije, valorizirane s nižim indeksom efikasnosti u drugu, valoriziranu s višim indeksom, veći su izgledi da zaštitna politika omogući u odredjenom stepenu dugoročno povećanje efikasnosti nacionalne proizvodnje. Instituti carinskog sistema: carinsko područje, carinska linija, carinski granični pojas, carinski nadzor, plaćanje carine i zaštita, carinski obveznik itd. Faktori na osnovu kojih se primjenjuju carina i druge uvozne dažbine, kao i mjere u vezi sa trgovinom robom: carinska tarifa, tarifno svrstavanje, porijeklo robe i carinska vrijednost.

Osnovni razlog je što se kompletan mehanizam carinske zaštite bazira na njoj utvrdjuje se na različite načine. Pored antidampinške zaštite može se preduzeti i zaštita od subvencionalnog uvoza. Damping je ekonomski fenomen prisutan u spoljnoj trgovini i to onda kada se uvozi odnosno izvozi roba po cijeni nižoj od tržišne cijene ili proizvodnih troškova u zemlji porijekla. borbena i ratnička carina. Carinski kontigenti podrazumjevaju uvoz određene robe na koju se ne plaća carina ili se carina plaća po stopi koja je niža od utvrđene carinske stope. Primjenom carinske stope na carinsku osnovicu dobija se iznos koji se treba naplatiti na ime carine ili koliko procenta treba naplatiti na ime carine po utvrdjenoj carinskoj osnovici. Carinska osnovica ima izuzetan značaj u carinskom sistemu jedne zemlje.Uvodjenjem antidampinških mjera zaštite stvaraju se uslovi za ostvarivanje uslova zdrave i poštene konkurencije na jednom tržištu. Naziva se još i retrozivna. Dodatna carina može se primjeniti u slučaju kada neka zemlja postupa sa robom ili transportnim sredstvima na isti način kao sa robom ili transportnim sredstvima iz neke druge zemlje tj. . Carinske stope utvrdjuju se u procentima. ako je uvela drugačiju stopu carine. Visina carinskih stopa utvrđuje se u zavisnosti od ekonosmkog stanja zemlje i stanja na inostranom tržištu. Riječ je samo o posebnim robama. a uglavnom se uzima vrijednost robe uvećana za stvarne troškove dopreme robe. Radi se o robi i uslugama čiju su proizvodnju finansirali i organi ili institucije u zemlji gdje su proizvedeni.

naplaćuje se i sezonska carina. Na taj način se podstiče domaća proizvodnja i stimuliše izvoz. određenu zaštitnu mjeru. Prioritet se daje ostvarenju cilja za koji su uvedene. Ako je uvezena roba upotrebljena za domaću porizvodnju robe koja se izvozi.Preferencijalne carinske stope su carinske stope koje su niže u odnosu na stope koje se primjenjuju na uvoz robe iz zemalja sa klauzulom najvećeg povlaštenja odnosno stopa koje se primjenjuju za ostali uvoz robe. Pored postojeće carine obračunate po carinskim stopama u tarifi. Sezonske carinske stope uvode se uglavnom na poljoprivredne i prehrambene proizvode i to samo u dređenom vremenskom periodu. . Ona ne smije biti veća od 30%. Povraćaj carine predstavlja takodje. Tada se uvode podsebne carinske stope koje mogu biti veće ili manje od postojećih. Cilj je povećanje robne razmjene i proširenje privredne saradnje sa određenom zemljom ili više zemalja. naplaćena carina se može u cjelosti ili djelimično vratiti. Pri tome određuje se i maksimalna sezonska carinska stopa. Posebne mjere carinske zaštite uvode se radi zaštite domaće proizvodnje usljed nastalih poremećaja na inostranom tržištu.

na kojoj se primjenjuju carinski propisi i sprovode instituti. Ona se poistovjećuje sa državnom granicom. jedan dio njene teritorije se spaja sa susjednom državom i tada se formira carinski isključak. carinski sistem predstavlja volju i pravo svake zemlje da uredi svoj carinski sistem u skladu sa svojim ekonomski i političkim sistemom. unutrašnje vode i vazdušni prostor. . To su po pravilu jedinstveni propisi za cijelo carinsko područje. U slučaju da carinska linija prelazi na područje druge države. Carinski sistem se zasniva na carinskom suverenitetu jedne države. instrumenti i mjere carinskog sistema. Carinska linija je granica carinskog područja. Najvažniji propisi koji regulišu carinski sistem jedne zemlje su: zakon o carinskoj politici. Carinsko područje je teritorija ili prostor BiH. zakon o carinskim službama.Carinski sistem predstavlja naučnu disciplinu koja se bavi pitanjima carinske zaštite domaće privrede. U sebi sadrži dva aspekta pravnog sadržaja: -materijalni-u materijalnom smislu. zakon o carinskoj tarifi. zakon o slobodnim zonama i podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih propisa. uključujući teritorijalne vode. –formalini-u formalnom smislu carisnki sistem se ispoljava kroz sadržaje pravnih propisa kojima se regulišu prava i obaveze učesnika u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Iz toga proizilazi da carinski sistem predstavlja integralni dio privrednog sistema određene zemlje. odnosno ona predstavlja liniju koja dijeli teritoriju dvije susjedne države pod uslovom da takvu podjelu priznaje medjunarodno pravo.

On može biti medjunarodni i pogranični. Carinske robe su pokretne stvari koje se nalaze u prometu ili će se nalaziti u prometu između carinskog područja jedne zemlje i carinskog produčja durge zemlje.Carinski prelaz-Mjesta koja su odredjena odgovarajućim propisima odnosno prelaz na državnoj granici preko koga se roba može prevoziti odnosno prenositi naziva se carinski prelaz. Ona je najznačajniji predmet pravnog regulisanja i donošenja normativno-pravnih akata. Preferencijalno porijeklo robe se utvrdjuje na osnovu međunarodnih sporazuma odnosno utvrđuju se određena pravila kojima se određuju uslovi za preferencijano porijeklo robe. . Carinsku robu čine stvari koje se u carinsko područje određene zemlje uvoze odnosno unose i koje iz tog područja izvoze. Porijeklo robe može uticati na visinu uvoznih dadžbina. Međunarodni carinski prelazi su mjesta koja su zakonom određena za međunarodni promet robe i prelaz transportnih sredstava i putnika. Carinska roba predstavlja osnovni element carinskog sistema svake zemlje. na osnovu kojih se donose norme carinskog sistema. naročito u slučajevima postojanja sporazuma o preferencijalnom tretmanu. Nepreferencijalno porijeklo robe ima za cilj tačnu primjenu carinske tarife i drugih mjera koje regulišu posebne oblasti u vezi sa trgovinom robama kao i pripreme i izdavanja uvjerenja o porijeklu robe. 2. Pogranični carinski prelazi su prelazi koji su utvrđeni bilateralnim sporazumom između dvije države. Postoji: 1.

uzimanje uzoraka prospekta i slično radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe. Obaveza sprovođenja carinskog nadzora nad carinskom robom nastaje onog momenta kada roba pređe preko carinske linije i traje sve dok se ne završi postupak carinjenja i dok roba ne napusti carinsko područje određene zemlje. .Carinski nadzor podrazumjeva mjere koje carinski organi preduzimaju radi sprečavanja neovlaštenog postupanja sa carinskom robom. Carinskim postupkom se obezbjeđuje: čuvanje i pregled carinske robe. pregled ličnog prtljaga. pregled prevoznih sredstava i pregled putnika i prtljaga. Posrednim mjerama carinskog nadzora podrazumjevaju se mjere na osnovu kojih se carinska roba obezbjeđuje stavljanjem carinskih obilježja i to i na robu i prevozna sredstva. Mjere carinskog nadzora se sprovode neposredno i posredno. pretres putnika i sprovođenje robe i prevoznih sredstava. sprovođenje carinske robe. pregled prevoznih sredstava. pregled carinske dokumentacije. čuvanje carinske robe. Neposredan carinski nadzor podrazumjeva fizičko prisustvo carinskog organa koji obavlja carinski nadzor kao npr.

priprema carinske prijave ili jednistvene carinske isprave (JCI) sa potrebnim dokumentima za sprovođenje carinskog postupka. pregledom robe u pogledu količine. . Roba gubi status carinske robe ako se: 1. kada su uvozne dadžbine koje se plaćaju na robu vraćene ili se odustane ili se odustalo od njihove naplate: -u postupku uništenja obrade prema sistemu povrata. -u pogledu robe sa nedostacima ili robe koja nije u skladu sa uslovima ugovora i –u situacijama u kojima je povrat ili odustajanje od naplate uslovljeno da se roba izveze ili da joj se odredi carinsko postupanje ili upotreba. U istu se moraju unijeti svi podaci neophodni za sprovođenje carinskog postupka i priložiti ostale dokumente kojima se reguliše carinski postupak. porijekla i svrstavanja robe po carinskoj tarifi. prijava za stavljanje robe u slobodan promet poništi nakon puštanja. vrste. 2. Carinska prijava u pisanoj formi podnosi se na propisanom obrascu. ispunjenja predviđenih mjera trgovinske politike i obračun i naplate carine i drugih uvoznih dadžbina kao i akciza i ostalih poreza.Carinska prijava se podnosi: u pisanoj formi ili korišćenjem tehnike obrade podataka kada je to predviđeno postojećim zakonskim propisima ili putem usmenog prijavljivanja ili bilo kojom drugom radnjom kojom držalac robe želi da robu stavi u carinski postupak. 3. 2. Roba se pušta u slobodan promet nakon obavljanja sledećihh postupaka: 1. Može je podnijeti bilo koje lice ako ima mogućnost da robu pokaže carinskom organu kao i potrebnu dokumentaciju.

domaće ili strane od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja.Tranzitni carinski postupak obuhvata prevoz robe. kada se neocarinjena roba koja se ne zadržava u zemlji šalje od polazne carinarnice do krajnje carinarnice zemlje. kada se uvozna neocarinjena roba šalje do carinarnice u unutrašnjosti zemlje. Rubrike koje su označene brojevima popunjava podnosilac dokumenta. . Tranzit robe se odvija pokrićem: 1. drugih dokumenta predviđenih određenom konvencijom pod uslovom da je potpisnik iste dotična zemlja. Popunjava se prema naznačenim rubrikama koje su označene brojevima i velikim slovima. -prevoz za uvoz. prema postupku provoza i 5. Carinske isprave: Jedinstvena carinska isprava (JCI) predstavlja jedan od osnovnih dokumenata za carinjenje robe. 4. 240. -prevoz. a rubrike označene velikim slovima carinski organ. Pri tome ne plaća se carina niti druge uvozne dadžbine. Sastoji se od kompleta koga čini osam listova i dodatnog lista. Vrste prevoza robe: -prevoz za izvoz. 3. str. kada se domaća ocarinjenja roba u unutrašnjosti zemlje šalje do granične carinarnice. TIR karneta (TIR Konvencije). 2. ATA karneta (ATA Konvencije). poštom (uključujući pakete).

a važnost proizilazi iz činjenice da utvrđivanje relane vrijednosti carinske robe obezbjeđuje ostvarivanje ciljeva zaštite domaćeg ekonomskog prostora i fiskalne politike. carinarnica. Popunjava ga podnosilac i carinski organ. a rubrike označene velikim slovima carinarnica. potpisom i pečatom. a rubrike označene velikim slovima. Ovo je veoma važan dokument. Unošenje podataka u rubrike označene brojevima vrši podnosilac deklaracije. Sažeta deklaracija sadrži: a)list broj 1crvene boje. Podnosilac popunjava rubrike označene brojevima. Rubrike označene brojevima popunjava podnosilac. b)list broj 2-zelene boje. . Spisak pošiljke je dokument koji se koristi prilikom tranzita robe. licu koje upravlja prostorom za privremeni smještaj robe. carinarnici. Deklaraciju o carinskoj vrijednosti robe podnosi deklarant.Deklaracija o carinskoj vrijednosti (DCV) je carinski dokument koji sadrži podatke o vrijednosti robe koji čine osnovicu za obračun carine i ostalih uvoznih dadžbina. a carinarnica rubrike označene velikim slovima. podnosiocu i c)list broj 3-plave boje. Prilaže se uz JCI i čini njen sastavni dio. Sastavlja se u najmanje tri primjerka. U njega se unose opisni podaci vezani za tranzit robe. On je odgovoran za vjerodostojnost dokumenta i za tačnost datih podataka. Sažeta deklaracija je dokument koji se koristi za prijavljivanje robe carinskom organu i stavljanje robe u privremeni smejštaj. Upisivanje broja vrši carinski organ koji vrši ovjeru.

Prevozna isprava sadrži podatke o prevoznom sredstvu. količini robe. Na osnovu podatak navedenim u ovim dokumentima najčešće se utvrđuje vrsta komercijalnog posla.Komercijalne isprave predstavljaju veoma važan dokument koji se podnosi uz carinsku ispravu u carinskom postupku. podatke okupcu. radnje i propuste njegovih predstavnika i službenika. visina prevoznih troškova. primaocu. podatke o prodavcu. visini prevoznih troškova koji se uračunavaju u carinsku osnovicu i slično. . Ona sadrži svoj broj. U Konvenciji (CMR) precizirane su odgovornosti vozara za njegove radnje i propuste.Polisa osiguranja predstavlja takođe komercijalnu ispravu koja se prilaže uz carinsku ispravu i služi za utvrđivanje iznosa plaćene premije osiguranja. razni popusti i slično. datum izdavanja. Potpisuje ga pošiljalac i vozar. 3. vrsti robe. bruto težini robe. ugovoreni paritet. primjenjuju se odredbe Konvencije o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR). Sastavlja se u tri primjerka. kao i njegovih pomoćnika. raznim pretovarima.Faktura ili račun predstavlja najznačajniju komercijalnu ispravu. 2. a treći list zadržava vozar. pošiljaocu. cijeni po jedinici mjere i ukupnoj vrijednosti robe. prvi se uručuje u uručenje pošialjaocu. vrijednost robe. Prilikom transporta robe drumskim prevoznim sredstvima u međunarodnom saobraćaju. U komercijalne isprave spadaju: 1. drugi prati robu. Transportne isprave Međunarodni tovarni list CMR-Transportne isprave koje se koriste u međunarodnom saobraćaju su tovarni listovi i teretnica.

Izdaje se u jednom primjerku. drugi prati pošiljku. Pored ovog postoji i K-72 obrazac. 255 Vazduhoplovni tovarni list se razlikuje kada je pitanju domaći u odnosu na međunarodni vazdušni saobraćaj. obrazac K-504 tovarni list za redovan prevoz. On se koristi i kod kolskih (vagonskih) i denčanih (komadnih) pošiljki. Tovarni list zadržava zapovjednik broda i zajedno sa robom predaje primaocu. . prvi primjerak zadržava prevoznik. U međunarodnom vazdušnom saobraćaju koristi se međunarodni tovarni list koga je utvrdilo Udruženje međunarodnih vazdušnih prevozilaca. U domaćem unutrašnjem željezničkom saobraćaju postoji samo jedan obrazac tovarnog lista označen sa K-501. Izdaje ga brodar na osnovu podataka koje dobije od krcatelja. a treći pošiljalac zadržava. oročen i dogovoren prevoz. željeznice i pošiljaoca. U domaćem vazdušnom saobraćaju tovarni list se sastoji od tri primjerka. Riječni tovarni list glasi na ime tako da se teret predaje licu navedenom u tovarnom listu. obrazac K-512 tovarni list za redovan prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a Str. Riječni tovarni list je osnovni dokument na osnovu koga se obavlja transport u riječnom saobraćaju. U međunarodnom željezničkom saobraćaju postoje 4 vrse tovarnih listova: Obrazac K-503 tovarni list za ubrzani prevoz. Takođe se koristi i za redovan.Tovarni list u željezničkom saobraćaju-Tovarni list predstavlja propisanu ispravu kojom se zaključuje ugovor o prevozu stvari željeznicom između prevozioca tj. obrazac K-511 tovarni list za ubrzani prevoz za saobraćaj sa bivšim zemljama SSSR-a.

predstavlja najvažniji dokument u pomorskom saobraćaju. Po prijemu pošiljke. Nečista teretnica je teretnica koja sadrži primjedbe na stanje robe. Carina se kao instrument spoljno-trgovinske razmjene izražava preko svoja dva osnovna elementa: carinska osnovica i stopa carine. Može da glasi na ime. Naplaćuje se na robu koja se uvozi u carinsko područje. ambalažu i slično. .Teretnica. na donosioca i po nalogu. To je dokument kojim brodar potvrđuje da je robu primio i da će prevesti i isporučiti licu na koje glasi dokument što znači da teretnica predstavlja vrijednosni papir koji se indosiranjem može prenositi i njome se može trgovati. Poštanski saobraćaj-Međunarodni poštanski saobraćaj je jedan od načina prevoza robe tj. pošta obavještava primaoca koji istu mora podići u roku od 30 dana. Teretnicu potpisuje brodar i naručilac prevoza. količinu i stanje ambalaže. Čista teretnica ne smije sadržavati nikakvu primjedbu na stanje robe. izvozi iz carinskog područja ili se provozi preko carinskog područja. poznata i kao konosman. prenošenje poštanskih pošiljki. Carina predstavlja osnovnu uvoznu dažbinu. Regulisan je posebnim propisima. Za promet međunarodnih pošiljki pri određenoj pošti formira se carinska ispostava koja vrši utvrđivanje carine i ostalih dažbina.

Cilj ovih carina je većinom samo fiskalan. Ima najveću primjenu u savremenim carinskim sistemima. pšenica i slično. Uvode se radi sprečavanja izvoza nekog proizvoda. –Provozne carine ili tranzitne carine naplaćuju se prilikom tranzita robe preko jednog carinskog područja. Djeluje na smanjenje izvoza. a takođe i na povećanje potrošnje domaće robe. Taj karakter ogleda se najviše kod proizvoda za koje se pri uvozu plaća visoka carina. a mogu i zbog fleksibilnih razloga zemlje. –Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima fiskalni karakter. Propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge proizvode. Carine prema ciljevima zbog kojih se uvode –Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštiti domaća proizvodnja od inostrane konkurencije i omogući razvoj domaće proizvodnje.Vrste carina Carine prema pravcu kretanja -Uvozne carine naplaćuju se na robu koja se uvozi u jedno carisnko područje. . -Izvozne carine naplaćuju se na domaću robu prilikom izvoza. Danas su rijetke i predstavljaju izuzetak. ulje. Uvode se najčešće za osnovne životne namirnice: mast. –Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su značajni za održavanje životnog standarda stanovništva.

Mjenjaju se po potrebi jedne zemlje nezavisno od drugih zemalja. mijenja se i visina carine. robe. Država svojim jednostranim mjerama utiče na odnose sa postojećim poslovnim partnerima. dobija se iznos carine. Radi obračuna carine mora se utvrditi istovremeno i vrijednost robe i jedinica mjere tj. –Konvencijalne ili ugovorne carine propisuju se za jednu robu na osnovu ugovora ili sporazuma sa jednom ili više zemalja.Carine prema načina obračunavanja –Carina po vrijednosti obračunava se na carinsku osnovicu koju čini vrijednost robe. i slično. kao što su: kg. m. Carine prema načinu propisivanja ili utvrđivanja -Autonomne carine odnose se samo na određenu zemlju tako da ih samostalno propisuje. Oscilacijom cijena roba i kursa valuta. Ove carine mogu imati istovremeno zaštitni i fiskalni efekat. –kombinovane carine obračunavaju se istovremeno po vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. –Carine prema jedinici mjere se utvrđuju tako što se za osnovicu uzima jedinica uvezene robe. propisane carinskom tarifom. kom. . Ove carine se ne mogu mjenjati samostalno po ukazanoj potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina. l. Množenjem ukupne količine uvezene robe sa iznosom carine po jedinici robe.

Vrijednost uvezene robe koja predstavlja carinsku osnovicu je ugovorena cijena tj. zvanična i carinska vrijednost robe prema cijenama u unutrašnjem tržištu. –Kompezatorne carine uvode se u cilju suzbijanja uvoza robe čija je cijena ispod cijene koštanja tj. One mogu da se donose na jednu ili više roba. ekonomski. Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope Carinske tarife tj. . robe. samo vrijednost one robe koja podliježe naplati carine. One se uvode sa ciljem da se izvrši određeni socijalni. –Prohibitivne carine uvode se u slučaju kada se želi ograničiti ili spriječiti uvoz neke robe pa se propisuju nenormalno visoke carine čak i do 1000%. prema opštem sporazumu o tarifama i trgovini. kada inostrani prodavac dobija subvenciju svoje zemlje radi osvajanja inostranog tržišta. transakcijska carinska vrijed. –Retrozivno-borbene carine uvode se kao dodatak redovnoj stopi carine. Nazivaju se još i dopunske carine. politički ili drugi pritisak na jednu zemlju ili se putem ovih carina odgovara na pritisak druge zemlje. za jednu ili više zemalja sa ili bez reciprociteta. U ugovorenu cijenu su uključeni svi stvarni troškovi i drugi izdaci u vezi sa prodajom i isporukom robe u mjestu ulaska u carinsko područje zemlje.Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu – Preferencijalne carine uvode se u cilju pružanja olakšica pri uvozu robe iz doređenih zemalja. transakcijska vrijednost. Vrste carinskih vrijednosti robe: carinske vrijednosti robe prema Briselskoj konvenciji o vrijednosti robe. –Antidampinške carine uvode se na robu koju inostrani prodavac izvozi po nižoj cijeni od cijene koštanja. propisana.

Ukoliko se koriste vlasitita vozila u prevozu robe troškovi prevoza se obračunavaju prema prevoznim tarifama. nalog za osiguranje robe koje ugovarač osiguranja dostavlja osiguravatelju. odnosno kupca robe. –Troškovi osiguranja robe uračunavaju se u carinsku osnovicu u svim slučajevima kada roba nije prodata sa paritetom isporuke domaća luka odnosno mjesto ulaska robe u carinsko područje. paritet mjesto u inostranstvu i paritet u zemlji uvoznici.kao dokument se pojavljuje potvrda o osiguranju robe. –Troškovi prevoza i dopreme robe koji su nastali u inostranstvu ulaze u osnovicu. fakturnu vrijednost i sve troškove i izdatke nastale u inostranstvu u vezi sa dopremom robe do mjesta ulaska u carinsko područje. a to je prijava tj. Carinska osnovica može se izračunati na 3 načina kada je uslov isporuke: paritet CIF granica zemlje uvoznice. podrazumjeva se da su u cijenu robe uključeni i troškovi prevoza i osiguranja robe do luke opredjeljenja u zemlji uvoznika. amo gu biti iskazani u samoj fakturi prodavca robe ili su iskazani u tovarnim ispravama. Ukoliko je u jednoj pošiljci više vrsta robe. Način izračunavanja carinske osnovice Utvrđivanje carinske osnovice na paritetu CIF državna granica. carinska osnovica obuhvata ugovorenu cijenu robe tj. Pod paritetnom klauzulom ICF. a troškovi dopreme mogu biti iskazani u tovarnim ispravama ili posebnim ispravama. troškovi prevoza i dopreme se obračunavaju srazmjerno vrijednosti pojedine vrste robe. .Elementi carinske osnovice: -Fakturna vrijednost robe iskazuje se fakturom inostranog prodavca robe.

Za robu koja se uvozi u carinsko područje carina se obračunava od carinske osnovice po stopama koje su propisane zakonom o carinskoj tarifi. priznanici o plaćenoj carini i drugim dažbinama. carinska tarifa je propisom utvrđeni spisak robe sa određenim stopama po kojima se vrši naplata carine.Način obračuna carine-Obveznik za plaćanje carine je carinski obveznik. Formula za obračunavanje carine: Posebne uvozne dažbine-Prilikom uvoza robe. U užem smislu. pored plaćanja carine na robu koja se uvozi. . o oslobađanjima od plaćanja carine i druge odredbe. Prilikom uvoznog carinjenja pored carine carinski organi naplaćuju na uvezenu robu i sljedeće vrste uvoznih dažbina: dažbinu za carinsko evidentiranja i posebnu taksu za poljoprivredne i prehrambene proizvode. odredbe o načinu određivanja carinske osnovice. a za robu koja je namjenjena za korišćenje u sopstvenom domaćinstvu carina se obračunava po jedinstvenoj stopi koja je određena carinskim propisima. Carina se može obračunati po: uvoznoj JCI. Carinska tarifa je sistematizovani pregled robe koja podliježe naplati carine uz naznačenje carinskih stopa. obračunu uvoznih dažbina za robu koju putnici nose i rješenju carinarnice. One imaju za cilj da zajedno sa drugim mjerama ekonomske politike. carinska tarifa obuhvata spisak robe sa odgovarajućim cainskim stopama po kojima se vrši naplata carine. plaćaju se i posebne dažbine. obezbjede ekonomski opravdanu zaštitu privrede. U širem smislu. Carinski obveznik je lice na koje glasi prevozna isprava.

Nedostaci su: defraudacija i diskriminacija. . Prednost ove carinske tarife je to da je razliku u kvalitetu robe mnogo lakše izraziti u vrijednosti nego na drugi način. posebne i djelimične. -Izvozne carinske tarife su one po kojima se vrši naplata carine zarobu koja se uvozi iz jednog carinskog područja u drugo. –Provozne carinske tarife su tarife po kojima se naplaćuje carina za robu koja se provozi odnosno tranzitira kroz jedno carinsko područje. –Specifične carinske tarife su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi jedinica mjere proizvoda. Da bi se uklonili nedostaci carinske tarife po vrijednosti i specifičnih carinskih tarifa. Prema načinu određivanja carine: -Carinske tarife po vrijednosti su one kod kojih kao osnovica za naplatu carine služi vrijednost robe koja se naziva carinska vrijednost.Vrste carinskih tarifa Prema pravcu kretanja robe: -Uvozne carinske tarife su one tarife po kojima se vrši obračunavanje i naplata carine za robu koja se uvozi u jedno carinsko područje. One mogu biti opšte. Po ovim tarifama carina se određuje i po vrijednosti i po jedinici mjere. 297 –Kombinovane carinske tarife danas uglavnom preovlađuju. Str. uvedene su kombinovane carinske tarife. Specifične carinske tarife u odnosu na tarife po vrijednosti imaju dugorazrednu ulogu i one se danas pojavljuju samo u slučaju ako je potrebno da ublaže nedostatak carine po vrijednosti.

. Postoje stalne(donose se zakonom i one su trajnijeg karaktera i donose se kad je privreda jedne zemlje stabilna) i privremene(donose se podzakonskim aktima. donose se samostalnim pravnim aktom jedne zemlje. Prema broju kolona carinskih stopa: -Jednokolone carinske tarife imaju samo jednu carinsku stopu za svaku vrstu robe. –Ugovorne carinske tarife donose se na osnovu međunarodnih ugovora. Stope i druge odredbe u ovim car. Prva stopa je veća i naziva se maksimalna (primjenjuje se na robu porijeklom iz zemalja sa kojima ne postoji trgovinski ugovor). –Višekolone carinske tarife predstavljaju razne kombinacije autonomnih i ugovornih carinskih stopa. Uniformne imaju samo jednu stopu carine za sve vrste robe. Ove tarife mogu biti uniformne i specijalizovane. –Dvokolone carinske tarife imaju za svaku robu po dvije stope carine.Prema načinu donošenja djele se na: -Autonomne. petokolone itd. a specijalizovane imaju posebne stope carine za svaku vrstu robe. tarifama ne mogu se mjenjati sve dok traje ugovor. četverokolone. a druga je manja i naziva se minimalna(primjenjuju se na robu koja se uvozi iz zemalja sa kojima postoji trgovinski ugovor). a mogu i zakonom). One mogu biti trokolone.