Zakon o Penzijsko Invalidskom Osiguranju

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.
ZAKON
O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuje se: sticanje, ostvarivanje i prestanak prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ko se smatra osiguranikom, penzijski sta, osiguravanje sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi s penzijskim i invalidskim osiguranjem. Po ovom zakonu obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za sluaj invalidnosti, smrti, starosti i fizike onesposobljenosti. Na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje mogu se osigurati lica koja nisu obavezno osigurana. lan 2. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: - pravo na starosnu penziju, - pravo na invalidsku penziju, - pravo na porodinu penziju, - prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou - pravo po osnovu fizike onesposobljenosti. lan 3. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuiva, lina i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograniiti, izuzev sluajeva utvrenih ovim zakonom. lan 4. Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu s Ovim Zakonom i posebnim propisima obezbje|uju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, buxeta i drugih izvora. lan 5. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja). lan 6. Organizacija, organi upravljanja, rukovoenja, nadzora i druga pitanja znaajna za rad nosioca osiguranja ureuju se zakonom iz oblasti organizacije penzijskog i invalidskog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. lan 7. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju po propisima o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. II - OSIGURANA LICA 1. Osiguranici lan 8. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju i ostvaruju: 1. zaposlenici na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine kao i drugi zaposlenici koji se osiguravaju po posebnim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine i zaposlenici u institucijama Bosne i Hercegovine sa prebivalitem u Federaciji Bosne i Hercegovine; 2. profesionalna vojna lica u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine ;
1/26

3. zaposlenici u sudskoj policiji i kazneno - popravnim ustanovama; 4. izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge drutvene funkcije na teritoriji Federacije koji za taj rad primaju plau, odnosno ostvaruju naknadu plae za obavljanje te funkcije; 5. zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji Federacije koji su upueni na rad u inozemstvo, ako nisu obavezno osigurani po propisima drave u koju su upueni ili ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju (u daljem tekstu: meunarodni ugovor) nije drugaije odreeno; 6. dravljani Bosne i Hercegovine - Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: dravljani Federacije), koji su zasnovali radni odnos kod organizacije koja obavlja djelatnost u inozemstvu; 7. izabrani ili imenovani nosioci javne ili druge drutvene funkcije u organima Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drugaije odreeno. lan 9. Obavezno su osigurani dravljani Federacije koji su: 1. na teritoriji Federacije zaposleni kod stranih ili meunarodnih organizacija i ustanova, konzularnih i diplomatskih predstavnitava ili su u linoj slubi stranih dravljana, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno; 2. zaposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo osigurani na teritoriji Federacije, odnosno ako su imali pred odlazak u inozemstvo prebivali te na teritoriji Federacije i nisu obavezno osigurani kod inozemnog nosioca socijalnog osiguranja; 3. zaposleni kod stranog poslodavca u dravi u kojoj su obavezno osigurani, ali u kojoj prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu da ostvaruju ili ih ne mogu koristiti van te drave, pod uvjetom da su neposredno pred odlazak u inozemstvo imali prebivalite na teritoriji Federacije i ako su dravljani Federacije. lan 10. Obavezno su osigurani strani dravljani i lica bez dravljanstva koji su na teritoriji Federacije: 1. zaposleni kod stranog poslodavca, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije ureeno; 2. zaposleni kod meunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava, ako je takvo osiguranje predvieno meunarodnim ugovorom. Pod poslodavcem u smislu ovog zakona smatraju se pravna i fizika lica. lan 11. Obavezno se osiguravaju na teritoriji Federacije lica: 1. koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost, a upisana su u odgovarajui registar; 2. koja, u skladu sa posebnim propisima samostalno u vidu zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, te vjerski slubenici; 3. korisnici prava na odgovarajue zapoljavanje za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije; 4. vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu. lan 12.
Obavezno se osiguravaju fizika lica i lanovi njihovog domainstva koji se bave poljoprivednom djelatnou kao jedinim ili glavnim zanimanjem ako na dan podnoenja zahtjeva za prijem na osiguranje imaju navrenih 15 godina ivota, optu zdravstvenu sposobnost i prebivalite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Poljoprivrednom djelatnou u smislu stava 1. ovog Zakona, smatra se djelatnost od koje se mjeseno ostvaruje prihod najmanje u visini najnie plate ostvarene u decembru prethodne godine u Federaciji Bosne i Hercegovine Kao domainstvo u smislu ovog zakona smatra se zajednica ivota, privreivanja i troenja prihoda ostvarenih radom njihovih lanova. 2. Osigurana lica Brisan ''Slubene novine FBiH'' broj 04/09 lan 13. Lica koja su bila osiguranici po l.8, 9. i 10. ovog zakona prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju u sluaju starosti i gubitka radne sposobnosti, po prestanku radnog odnosa: 1. dok primaju novanu naknadu u vezi sa koritenjem prava na odgovarajue zapoljavanje, za vrijeme ekanja na zapoljavanje i za vrijeme ekanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;
2/26

privremeno nezaposlena lica koja su prijavljena nadlenoj ustanovi za zapoljavanje Federacije (u daljem tekstu: ustanova za zapoljavanje), ako je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena u sluaju kada je proveden postupak za prestanak preduzea i drugog pravnog lica, pod uvjetom da su prije prestanka radnog odnosa bila osigurana neprekidno najmanje devet mjeseci ili sa prekidima 12 mjeseci u posljednjih 18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najvie jednu godinu u svakom pojedinom sluaju prestanka radnog odnosa, ali najvie tri godine u toku radnog vijeka zaposlenika. Pod preduzeem i drugim pravnim licem u smislu ovog zakona podrazumijevaju se preduzea, ustanove, dravni organi, banke i druge finansijske organizacije, zadruge i oblici saradnje i zajednikog poslovanja sa stranim licima. lan 14. Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguravaju se prava, utvrena ovim zakonom, svakom graaninu u sluaju gubitka radne sposobnosti, a u sluaju smrti lanovima njegove porodice pravo na porodinu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme: 1. rada u drugom preduzeu i u drugom pravnom licu, u smislu propisa o radnim odnosima; 2. obavljanja obaveznog praktinog rada uenika i studenata u toku sticanja obrazovanja i odgoja; 3. obavljanja poslova bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad); 4. prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije koju organizira ustanova za zapoljavanje; 5. drutveno organiziranog omladinskog radnog angairanja (oblici zadrugarstva uenika, studenata i nezaposlene omladine); 6. obavljanja javnih radova; 7. uestvovanja na organiziranim sportskim takmienjima; 8. obavljanja privremenih i povremenih poslova u smislu propisa o radu; 9. strunog osposobljavanja za rad djece sa tekoama u razvoju; 10. izdravanja kazne zatvora. Odredba stava 1. taka 2. ovog lana primjenjuje se i na dravljane Federacije koji se, saglasno propisima, nalaze u inozemstvu radi uenja, odnosno sticanja prakse, ako su prije odlaska u inozemstvo imali prebivalite na teritoriji Federacije. Odredba stava 1. taka 2. ovog lana primjenjuje se i na strane dravljane koji se nalaze na uenju, odnosno praksi na teritoriji Federacije, ako drava iji su oni dravljani isto tako postupa sa dravljanima Federacije, odnosno ako meunarodnim ugovorom nije drugaije ureeno. lan 15. Lica koja nisu osigurana po drugom osnovu osigurana su za sluaj gubitka radne sposobnosti i smrti, kao posljedice povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti, ako: 1. uestvuju u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesrea; 2. uestvuju u drutveno organiziranim radnim akcijama u Federaciji pri obnovi i izgradnji zemlje; 3. obavljaju poslove po nalogu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, ministarstava unutranjih poslova i uprava civilne zatite; 4. obavljaju javne i druge drutvene funkcije ili graanske dunosti na poziv dravnih ili drugih ovlatenih organa; 5. kao lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vre poslove gaenja poara i zatite od drugih nesrea; 6. kao lanovi gorske slube spasavanja, odnosno ronioci, kada uestvuju u otklanjanju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, odnosno imovine ili kad uestvuju u spasavanju ljudi, odnosno imovine. lan 16. Licima iz l. 14. i 15. ovog zakona osigurava se sticanje i koritenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima i na nain kojim se osigurava sticanje i koritenje tih prava zaposlenicima, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno. lan 17. Dravljani Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine koji nisu obuhvaeni obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem mogu sebi i lanovima svoje porodice dobrovoljnim osiguranjem osiguravati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima i u obimu utvrenim ovim zakonom. Dravljanin Bosne i Hercegovine zaposlen u dravi sa kojom nije zakljuen 2.
3/26

meunarodni ugovor moe se dobrovoljno osigurati na penzijsko i invalidsko osiguranje, pod uslovom da je prije odlaska u inostranstvo imao prebivalite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. lan 18. Na dobrovoljno osiguranje moe se osigurati lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu zdravstvenu sposobnost. Lice koje se nalazi na redovnom kolovanju ne moe se osigurati na dobrovoljno osiguranje. lan 19. Lica iz lana 17. ovog zakona i lica kojima je prestalo svojstvo osiguranika ne mogu ostvarivati prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti. lan 20. Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, postoji kad kod osiguranika uslijed bolesti ili povrede van rada nastupi potpuna nesposobnost za rad i privreivanje. III - STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA lan 21. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiu se za sluaj: - starosti, - invalidnosti, - smrti. - fizike onesposobljenosti 1. Invalidnost lan 22. Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom van rada ili boleu koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Kod osiguranika iz stava 1. ovog lana postoji promijenjena radna sposobnost kada moe da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovoraju njegovim tjelesnim i psihofizi kim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije. Gubitak radne sposobnosti kod osiguranika iz stava 1. ovog lana, u smislu ovog zakona, postoji kada ne moe da obavlja poslove iz stava 2. ovog lana. lan 23. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehani kim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva povreda uzrono vezana za vrenje poslova svog radnog mjesta. Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nain iz stava 1. ovog lana koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada ili obratno, na putu preduzetom radi izvravanja poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad. Povredom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala neposredno i kao iskljuiva posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u vezi s njima. Povredom na radu smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi u obavljanju poslova iz l.14. i 15. ovog zakona. lan 24. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda koju osiguranik pretrpi na nain iz lana 23. stav 1. ovog zakona: 1. u vezi sa koritenjem prava iz zdravstvene zatite; 2. u vezi sa koritenjem prava na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju po ovom zakonu; 3. na drugom poslu koji vri u interesu preduzea i drugog pravnog lica u kome se nalazi u radnom odnosu; Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda poljoprivrednika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehani kim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povreda prouzrokovana naglim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva povreda uzrono vezana za obavljanje poslova u
4/26

poljoprivrednoj djelatnosti. Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda osiguranika koju je pretrpio prilikom obavljanja poslova u vrijeme koje mu se na osnovu lana 94. ovog zakona priznaje kao poseban sta. Nosilac osiguranja uestvuje u utvrivanju povrede na radu u preduzeu i drugom pravnom licu, kod poslodavca i poljoprivrednika. lan 25. Profesionalna bolest, u smislu ovog zakona, jeste odreena bolest prouzrokovana duim neposrednim uticajem procesa i uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu. Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju, kao i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, utvruje nosilac osiguranja, po prethodno pribavljenom miljenju odgovarajuih strunih i naunih organizacija, uz saglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Ministarstvo). Propisi iz stava 2. ovog lana donijet e se najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 26. Invalid rada, u smislu ovog zakona, jeste osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. lan 27. Osiguranici kod kojih nastane invalidnost, zavisno od promijenjene radne sposobnosti, razvrstavaju se u dvije kategorije invalidnosti: - u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, - u II kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnocu. lan 28. Svojim radnim mjestom, u smislu ovog zakona, smatra se radno mjesto na kome je osiguranik radio prije nastanka invalidnosti. Drugim odgovarajuim radnim mjestom, odnosno odgovarajuim zaposlenjem, smatra se radno mjesto koje odgovara tjelesnim i psihofizikim sposobnostima osiguranika na kome osiguranik sa radnim naporom, koji ne pogorava njegovo zdravstveno stanje, moe da radi puno radno vrijeme, prema promijenjenoj radnoj sposobnosti. lan 29. Invalidnost, kao osnov za sticanje prava osiguranika iz lana 11. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona, postoji kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom van rada ili boleu, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti za obavljanje djelatnosti po osnovu koje je osiguran neposredno prije nastanka invalidnosti, odnosno prije prestanka posljednjeg osiguranja, odnosno koji odgovaraju stepenu njegove strune spreme. Invalidnost kao osnov za sticanje prava poljoprivrednika, u smislu ovog zakona, postoji kad kod osiguranika, na nain iz stava 1. ovog lana, nastane gubitak radne sposobnosti za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti. Invalidnost kao osnov za sticanje prava lica iz l. 14. i 15. ovog zakona postoji kad kod lica, na nain iz stava 1. ovog lana, nastane promjena ili gubitak radne sposobnosti za poslove za koje je osposobljeno ili je njegovo osposobljavanje bilo u toku neposredno prije nastanka invalidnosti. 2. Starosna penzija lan 30. Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kad navri 65 godina ivota i najmjanje 20 godina penzijskog staa. Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kada navri 40 godina penzijskog staa, bez obzira na godine ivota. lan 31. Osiguraniku kome se, u smislu ovog zakona, sta osiguranja rauna s uveanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na penziju smanjuje se srazmjerno stepenu uveanja staa.
5/26

lan 32. Starosna penzija se utvruje od mjesenog prosjeka plaa koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 godina osiguranja koje su za osiguranika najpovoljnije, poev od 1. januara 1966. godine, a ako nema tih podataka, uzimaju se podaci od 1. januara 1970. godine (u daljem tekstu: penzijski osnov). Penzijski osnov iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu mjesenog prosjeka plaa koje je osiguranik ostvario u: a) 2005. godini za 17 godina osiguranja; b) 2006. godini za 19 godina osiguranja; c) 2007. godini za 21 godinu osiguranja; d) 2008. godini za 23 godine osiguranja; e) 2009. godini za 25 godine osiguranja; f) 2010. godini za 27 godine osiguranja; g) 2011. godini za 29 godine osiguranja; h) 2012. godini za 31 godinu osiguranja; i) 2013. godini za 34 godine osiguranja; j) 2014. godini za 37 godina osiguranja; k) 2015. godini za 40 godina osiguranja Kao godina osiguranja iz koje se uzima plaa za utvrivanje penzijskog osnova uzima se kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario plau,odnosno naknadu plae za najmanje est mjeseci staa osiguranja. Plaa, odnosno naknada plae ostvarena u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu penziju ne uzima se za utvrivanje penzijskog osnova. Kada se starosna penzija ostvaruje sa staom osiguranja kraim od broja godina osiguranja utvrenih u st. 1. i 2. ovog lana, penzijski osnov se utvruje na osnovu prosjene plae ostvarene za vrijeme ukupnog staa osiguranja. lan 33. Za utvrivanje penzijskog osnova iz lana 32. ovog zakona uzimaju se neto plae (u daljem tekstu: plae), i novane naknade koje je osiguranik ostvario, odnosno neto osnovice osiguranja za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljem tekstu: osnovice osiguranja). lan 34. Za utvrivanje penzijskog osnova uzima se prosjena mjesena plaa koju je osiguranik ostvario u punom radnom vremenu. Plaa koja je ostvarena radom u vremenu duem ili kraem od punog radnog vremena preraunava se na prosjeni mjeseni iznos koji odgovara plai za puno radno vrijeme. Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini bio istovremeno u dva ili vie radnih odnosa, plaa se rauna tako to se uzima ukupna ostvarena plaa i sati provedeni na radu u svim radnim odnosima do punog radnog vremena. Plaa ostvarena radom u vremenu duem od punog radnog vremena uzima se za utvrivanje penzijskog osnova samo ako je takav rad imao karakter rada dueg od punog radnog vremena u smislu propisa o radu. lan 35. Za vrijeme za koje je osiguranik ostvario naknadu plae prema propisima o zdravstvenom osiguranju, za utvrivanje penzijskog osnova uzima se iznos prosjene mjesene plae osiguranika, koja se utvruje na osnovu plae ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena sprijeenost za rad, preraunate koeficijentom za valorizaciju utvrenim za tu godinu, u skladu sa lanom 45. ovog zakona. lan 36. U prosjean mjeseni iznos plae za utvrivanje penzijskog osnova uzima se osnov za odreivanje naknade, odnosno uzimaju se naknade koje ostvaruje invalid rada sa promijenjenom radnom sposobnou sa pravom na rasporeivanje odnosno zaposlenje na odgovarajue radno mjesto, kao i pravom na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju. Kad se u obraunskom razdoblju za utvrivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade plae iz lana 75. ta. 1. do 3. ovog zakona, za utvrivanje penzijskog osnova uzimaju se osnovi od kojih su utvrene visine ovih naknada. Ovi osnovi preraunavaju se koeficijentom za valorizaciju utvrenim za godinu iz koje je uzeta plaa za utvrivanje tih osnova, u skladu sa lanom 45. ovog zakona. Kada se u obraunskom razdoblju za utvrivanje penzijskog osnova nalaze i periodi u kojima su ostvarene naknade plaa iz lana 75. taka 4. ovog zakona, za utvrivanje penzijskog osnova uzima se iznos tih naknada preraunatih koeficijentom za valorizaciju iz godine u kojoj su te naknade
6/26

ostvarene. Ako se ove naknade umanjuju za vrijeme privremene sprijeenosti za rad, za utvrivanje penzijskog osnova naknade se uzimaju u punom iznosu. lan 37. Za utvrivanje penzijskog osnova za osiguranike: 1. iz lana 8. i lana 10. stav 1. taka 1. uzima se plaa ostvarena iz radnog odnosa; 2. iz lana 8. taka 5. ovog zakona uzima se plaa odnosno naknada za obavljanje te funkcije. lan 38. Za utvrivanje penzijskog osnova za osiguranike: 1. iz lana 8. ta. 6. i 7. ovog zakona uzima se plaa, koju bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji; 2. iz l. 9. i 10. ovog zakona uzima se osnovica osiguranja koja je sluila kao osnov za plaanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje; 3. iz lana 11. stav 1. ta. 1. i 2. ovog zakona uzima se osnovica koja ne moe biti nia od osnovica propisanih zakonom iz oblasti doprinosa osiguranika, najmanje u visini prosjene plae u Federaciji na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku (u daljem tekstu: Zavod); 4. iz lana 11. taka 3. ovog zakona uzima se osnov od koga je odreena naknada koju osiguranik prima za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije radi odgovaraju eg zapoljavanja; 5. iz lana 11. taka 4. ovog zakona uzimaju se primanja vrhunskih sportista, najmanje u visini prosjene plae u Federaciji; iz lana 12. ovog zakona uzima se osnovica na koju je poljoprivrednika osiguran. lan 39. Za utvrivanje penzijskog osnova uzima se i plaa ostvarena po osnovu inovacija, racionalizacija i drugih vidova stvaralatva u radu. Prilikom utvrivanja penzijskog osnova uzima se ukupan iznos plae ostvarene u skladu sa stavom 1. ovog lana, kao da je ostvarena u godini u kojoj je isplaena. lan 40. Osiguranicima koji ostvaruju pravo na penziju na osnovu meunarodnih ugovora periodi provedeni u osiguranju kod inozemnog nosioca osiguranja ne uzimaju se za utvrivanje penzijskog osnova, prema ovom zakonu. lan 41. Za utvrivanje penzijskog osnova za osiguranike iz l. 14. i 15. ovog zakona, uzima se prosjena plaa u Federaciji na osnovu podataka Zavoda (u daljem tekstu: prosjena plaa u Federaciji), a ako je to za osiguranika povoljnije, plaa ili osnovica osiguranja na koju je plaen doprinos prije sticanja svojstva osiguranog lica iz l. 14. i 15. ovog zakona. Za osiguranike iz lana 17. ovog zakona za utvrivanje penzijskog osnova, uzima se osnovica osiguranja na koju je obraunat i uplaen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. lan 42. Za osiguranike koji nemaju plau ostvarenu poslije 1. januara 1966. godine penzijski osnov utvruje se u procentu od osnova koji predstavlja prosjena plaa u Federaciji u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava i iznosi: - 160% za osiguranike sa visokom strunom spremom, - 122% za osiguranike sa viom strunom spremom i VK radnike, - 95% za osiguranike sa srednjom strunom spremom i KV radnike, - 70% za osiguranike sa niom strunom spremom i PK i NK radnike. Pod strunom spremom iz stava 1. ovog lana podrazumijeva se struna sprema koju je osiguranik imao u momentu prestanka osiguranja. lan 43. Za utvrivanje penzijskog osnova ne uzimaju se slijedea primanja: - nagrade po osnovu posebnog priznanja ili bilo kakve jednokratne nagrade, naknade i sl., - primanja koja predstavljaju naknadu trokova (dnevnice, terenski dodatak, dodatak za odvojeni ivot od porodice, naknade za koritenje putnikog automobila i sl.),
7/26

primanja iz sredstava zajednike potronje koja koriste zaposlenici preduzea i drugog pravnog lica (za godinji odmor i rekreaciju, za ishranu, prilikom odlaska iz preduzea i drugog pravnog lica, penzioniranja, jubilarnih proslava za ispunjavanje odreenog staa i sl.). lan 44. Kao godina osiguranja iz koje se uzima plaa i ostala primanja za utvrivanje penzijskog osnova rauna se svaka kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario plau, odnosno naknadu plae za najmanje est mjeseci rada u punom radnom vremenu. Ako osiguranik nije ostvario plau, odnosno naknadu plae za potreban broj mjeseci iz stava 1. ovog lana, period za koji se plaa uzima za utvrivanje penzijskog osnova pomjera se unazad za jednu ili vie kalendarskih godina, dok se ne dobije obraunski period koji se uzima za utvrivanje penzijskog osnova u smislu ovog zakona. Plae za svaku godinu uzimaju se u cijelosti za utvrivanje penzijskog osnova. lan 45. Plae iz ranijih godina valoriziraju se prema kretanju prosjeka plaa svih zaposlenih na teritoriji Federacije. Valorizacija plaa iz ranijih godina, prema kojima se u smislu lana 32. ovog zakona utvruje penzija, vri se prema prosjeku plaa u posljednjoj kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju, odnosno prema kretanju penzije u godinama u kojima nije izvreno u potpunosti usklaivanje penzija prema kretanju plaa svih zaposlenih. Koeficijente za valorizaciju plaa iz ranijih godina utvruju nosioci osiguranja, svake godine jedinstveno za sve plae na osnovu statistikih podataka o kretanju plaa svih zaposlenih na teritoriji Federacije. lan 46. Koeficijenti valorizacije izraavaju se cijelim brojevima, sa tri decimale. Koeficijenti valorizacije za svaku godinu jedinstveni su za sve plae, bez obzira na njihovu visinu. Saopenje o koeficijentu valorizacije objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH". lan 47. Penzijski osnov utvruje se tako to se plae iz perioda iz kojeg se plae uzimaju za utvrivanje penzijskog osnova, valorizirane u skladu sa anom 45. ovog zakona, zbrajaju sa plaama iz godine za koju je utvreno da se uzimaju u nominalnom iznosu i dijele sa ukupnim brojem sati iz perioda iz kojeg se plae uzimaju za utvrivanje penzijskog osnova u kojem su plae ostvarene, pa tako dobijeni iznos, koji predstavlja prosjeni novani izraz vrijednosti jednog radnog sata u obraunskom periodu, mnoi se sa brojem sati prosjenog mjesenog punog radnog vremena. Ukupna plaa ostvarena radom u punom, kraem od punog i duem od punog radnog vremena u jednoj godini preraunava se radi utvrivanja penzijskog osnova na iznos koji odgovara plai za puno radno vrijeme. Kao puno radno vrijeme uzima se broj sati rada sedmino ili u duem razdoblju, u smislu propisa o radu. U ukupan broj sati za koje je ostvarena ukupna plaa uzimaju se u obzir i sati za koje je osiguranik primao novanu naknadu po propisima o radnim odnosima, zdravstvenom i penzijskom i invalidskom osiguranju i drugim propisima po kojima se ispla uje naknada plae. Prosjeno mjeseno puno radno vrijeme u periodu iz kojeg se plae uzimaju za utvrivanje penzijskog osnova utvruje se na taj nain da se zbrajaju svi sati mjesenog punog radnog vremena, utvrenog propisom ili opim aktom preduzea ili drugog pravnog lica za poslove koje je osiguranik obavljao i taj zbir podijeli sa brojem mjeseci iz kojih se plae uzimaju za utvrivanje penzijskog osnova. lan 48. Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolae podacima o plai za utvrivanje penzijskog osnova u skladu sa lanom 32. ovog zakona, za godine za koje se ne raspolae podacima o plai osiguranika kao plaa uzima se iznos prosjene plae u Federaciji za te godine uvean, odnosno umanjen za onoliko koliko je plaa osiguranika bila prosjeno vea odnosno manja od prosjene plae u Federaciji u godinama za koje se raspolae podacima o plai osiguranika. Smatra se da nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolae podacima o plai u smislu stava 1. ovog lana ako ne raspolae podacima o plai utvrenim u lanu 32. ovog zakona, osim ako se radi o invalidskoj penziji koja se stie sa staom osiguranja manjim od staa osiguranja utvrenog u lanu 32. ovog zakona
8/26

lan 49. Osiguranicima koji su sami obveznici plaanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za utvrivanje penzijskog osnova uzimaju se osnovice koje slue za obraunavanje i plaanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. lan 50. Starosna penzija se utvruje u procentu od penzijskog osnova prema duini penzijskog staa. Za dvadeset godina penzijskog staa ona iznosi 45% od penzijskog osnova. Za svaku daljnju navrenu godinu, poveava se na sljedei nain: a) u 2001. godini za 1,90%; b) u 2002. godini za 1,80%; c) u 2003. godini za 1,70%; d) u 2004. godini za 1,60%; e) u 2005. godini i u sljedeim godinama za 1,50%. Od 2005. godine starosna penzija ne moe iznositi vie od 75% od penzijskog osnova. Starosna penzija u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju prethodno se usklauje od 1. januara, a prema kretanju plae u decembru prethodne godine u odnosu na cijelu prethodnu godinu. U godinama u kojima nije izvreno usklaivanje penzije sa punim rastom plaa usklaivanje se vri procentom koji se dobije kada se prosjena penzija iz decembra prethodne godine stavi u odnos sa prosjenom penzijom iz cijele prethodne godine. Starosna penzija za mjesec za koji se isplauje, ne moe se isplatiti u iznosu veem od etiri prosjene penzije isplaene u decembru 2007. godine i usklaene za isplatni koeficijent za taj mjesec, utvren u skladu sa lanom 51. Zakona. 3. Usklaivanje penzija lan 51. Usklaivanje penzija utvrenih u skladu sa odredbama ovog zakona vri se mjeseno po potrebi, na osnovu sredstava dodijeljenih za isplatu penzija. Ukoliko penzijska sredstva koja posjeduje nosilac osiguranja (u daljem tekstu: raspoloiva sredstva) nisu jednaka trokovima, to podrazumijeva administrativne trokove i penzije u iznosu utvrenom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vri isplata penzija (u daljem tekstu: trokovi), vri se ponovni obraun penzija tako to se iznos penzija za taj mjesec mnoi dolje utvrenim koeficijentom. U sluaju da su raspoloiva sredstva manja od trokova, koeficijent iz stava 2. ovog lana utvruje se tako to se sredstva potrebna za administrativne trokove i sredstva potrebna za isplatu svih penzija do minimalnog iznosa za taj mjesec oduzimaju od raspoloivih sredstava. Iznos potreban za isplatu minimalnog iznosa penzija svim penzionerima utvruje se mnoenjem broja korisnika penzijskog osiguranja sa minimalnom penzijom. Iznos koji se dobije kada se administrativni trokovi i penzije do minimalnog iznosa oduzmu od raspolovitih sredstava za taj mjesec dijeli se iznosom potrebnim da se izvri isplata svim penzionerima u tom mjesecu, na osnovu penzije u iznosu utvrenom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimanja administrativnih trokova i iznosa potrebnog za isplatu minimalnih penzija svim penzionerima. Kada su rasploiva sredstva manja od trokova, sve penzije osim minimalne penzije mnoe se koeficijentom iz stava 3. ovog lana. Koeficijent se primjenjuje na razliku izmeu svake pojedine penzije u iznosu utvrenom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se vri isplata penzija i minimalnog iznosa penzije. U sluaju da su raspoloiva sredstva vea od trokova, koeficijent iz stava 2. ovog lana utvruje se oduzimanjem sredstava potrebnih za administrativne trokove od rasploivih sredstava. Iznos koji se dobije oduzimanjem administrativnih trokova od rasploivih sredstava dijeli se sa iznosom potrebnim da se izvri isplata svim penzionerima u tom mjesecu, na osnovu penzije u iznosu utvrenom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimanja administrativnih trokova. Kada su raspoloiva sredstva vea od trokova koeficijent se odnosi na sve penzije. Svaka pojedina penzija utvrena u skladu sa ovim zakonom mnoi se sa koeficijentom iz stava 5. ovog lana. Procenat konanog usklaivanja penzija zavisi od raspoloivih sredstava u godinjem obraunu nosioca osiguranja. 4. Invalidska penzija lan 52. Osiguranik, kod koga je utvrena I kategorija invalidnosti stie pravo na invalidsku penziju: - ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu penzijskog staa;
9/26

ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti (u daljem tekstu: radni vijek), raunajui radni vijek na pune godine. lan 53. Osiguranik kod koga je utvrena I kategorija invalidnosti do navrene 30. godine ivota stie pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja. Osiguraniku iz stava 1. ovog lana koji je bio na redovnom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu ili visoku strunu spremu, radni vijek se rauna od 22 godine ivota, ako je stekao viu strunu spremu, odnosno 25 godina ako je stekao visoku strunu spremu. Kada se invalidska penzija odreuje od plae ostvarene u godini u kojoj je nastala invalidnost, penzija se prethodno usklauje, poev od dana sticanja prava prema kretanju plaa u posljednjem mjesecu iz perioda iz koga su plae uzete za utvrivanje penzijskog osnova u odnosu na cijeli period iz koga su plae uzete za utvrivanje penzijskog osnova. lan 54. Invalidska penzija se utvruje od penzijskog osnova koji se utvruje na nain predvien u l. 32. do 49. ovog zakona. Kada se invalidska penzija stie sa staom osiguranja kraim od broja godina staa osiguranja u skladu sa lanom 32. st. 1. i 2. ovog zakona, penzijski osnov se utvruje na osnovu prosjene plae ostvarene za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja. Kada se invalidska penzija stie sa staom osiguranja kraim od broja godina staa osiguranja u skladu sa lanom 32. st. 1. i 2. ovog zakona, za utvrivanje penzijskog osnova ne uzima se plaa ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku penziju. Izuzetno od stava 3. ovog lana, plaa ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na invalidsku penziju uzima se za utvrivanje penzijskog osnova kada se invalidska penzija stie samo na osnovu staa osiguranja ostvarenog u toj godini. Kada se invalidska penzija ostvaruje sa staom osiguranja ostvarenim u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava i u godini ostvarivanja prava, za utvrivanje penzijskog osnova uzima se plaa ostvarena u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo, bez obzira na to da li je osiguranik u toj godini ostvario plau, odnosno naknadu plae za najmanje est mjeseci staa osiguranja. lan 55. Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom boleu ne moe biti manja od iznosa starosne penzije za 40 godina penzijskog staa.. Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane boleu ili povredom van rada odreuje se od penzijskog osnova zavisno od duine penzijskog staa i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim staom. Visina invalidske penzije ne moe biti manja od visine starosne penzije za jednak penzijski sta. lan 56. Invalidska penzija u sluaju invalidnosti prouzrokovane boleu ili povredom van rada odreuje se u procentu u zavisnosti od broja godina penzijskog staa i pokrivenosti radnog vijeka penzijskim staom, i iznosi: Navreni penzijski sta (godina) do 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Pokrivenost radnog vijeka penzijskim staom 3/4 i vie% 50 51,67 53,34 55,01 56,68 58,35 60,02 61,69 63,36 Pokrivenost radnog vijeka penzijskim staom manje od 3/4% 47 48,87 50,74 52,61 54,48 56,35 58,22 60,09 61,96
10/26

29 30 31 32 33 34 35 i vie 65,03 66,70 68,37 70,04 71,71 73,38 75 63,83 65,70 67,57 69,44 71,31 73,18 75
Invalidska penzija ne moe biti vea od 75% od penzijskog osnova lan 57. Kod odreivanja visine invalidske penzije iz lana 56. ovog zakona osiguraniku koji je bio na redovnom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu ili visoku spremu radni vijek rauna se od navrene 22, (via sprema), odnosno 25. (visoka sprema) godine ivota, pa do nastanka invalidnosti. Kod odreivanja visine invalidske penzije osiguraniku koji je poslije navrene 20. godine ivota bio na odsluenju odnosno dosluenju vojnog roka to vrijeme ne rauna se u radni vijek. lan 58. Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelomino povredom na radu ili profesionalnom boleu, a djelomino boleu ili povredom van rada invalidska penzija odreuje se kao jedna penzija, koja se sastoji od srazmjernog dijela invalidske penzije obraunate za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti i od srazmjernog dijela invalidske penzije obraunate za sluaj bolesti ili povrede van rada, tako to se prethodno odredi iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu i iznos invalidske penzije koja bi pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom van rada. Od svakog tako obraunatog iznosa uzima se dio u procentu koji odgovara uticaju pojedinih uzroka invalidnosti na ukupnu invalidnost. Zbir tako dobivenih iznosa ini invalidsku penziju, koja ne moe iznositi vie od 75 % od penzijskog osnova. lan 59. Licima iz l. 14. i 15. ovog zakona pripada invalidska penzija u visini najnie penzije utvrene ovim zakonom. Licima iz stava 1. ovog lana koja su istovremeno osigurana po drugom osnovu kao osnov za odreivanje invalidske penzije uzima se plaa, odnosno osnovica za plaanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prije dobivanja svojstva osiguranog lica iz l. 14. i 15. ovog zakona, ako je to za njih povoljnije. 5. Porodina penzija lan 60. Porodinu penziju mogu ostvariti lanovi porodice : - brani drug; - djeca roena u braku, van braka, usvojena, pastorad koju je osiguranik izdravao, unuad i druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdravao do svoje smrti. Porodinu penziju moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvreno pravo na izdravanje. lan 61. lanovi porodice stiu pravo na porodinu penziju, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta: - ispunio uvjete za starosnu penziju; - po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku penziju; - bio korisnik starosne ili invalidske penzije. Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi porodice stiu pravo na porodinu penziju bez obzira na duinu penzijskog staa osiguranika. lan 62. Udovica stie pravo na porodinu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta:
11/26

ako je do smrti branog druga navrila 45 godina ivota; ako je do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga postala potpuno nesposobna za privreivanje; - ako je poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na porodinu penziju po tom branom drugu, a udovica vri roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovica koja u toku trajanja i korienja prava po tom osnovu postane potpuno nesposobna za privreivanje zadrava pravo na porodinu penziju, dok postoji takva nesposobnost. Udovica koja u toku trajanja i korienja prava na porodinu penziju steenog pod uvjetima iz stava 1. ta. 2. i 3. ovog lana navri 45 godina ivota zadrava trajno pravo na porodinu penziju. lan 63. Pravo na porodinu penziju ima udovica i kad je dijete osiguranika roeno 300 dana poslije njegove smrti, s tim to ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika. lan 64. Udovac stie pravo na porodinu penziju, ako ispunjava jedan od uvjeta: 1. ako je do smrti branog druga navrio 60 godina ivota; 2. ako je do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga postao potpuno nesposoban za privreivanje; 3. ako je poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na porodinu penziju po tom branom drugu, a udovac vri roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovac koji u toku trajanja i korienja prava na porodinu penziju po tom osnovu postane potpuno nesposoban za privreivanje zadrava pravo na porodinu penziju dok postoji takva nesposobnost. Udovac koji u toku trajanja i korienja prava na porodinu penziju steenog pod uvjetima iz stava 1. ta. 2. i 3.ovog lana navri 60 godina ivota zadrava trajno pravo na porodinu penziju. lan 65. Dijete stie pravo na porodinu penziju i moe to pravo koristiti do navrenih 15 godina ivota. Dijete starije od 15 godina ivota zadrava, odnosno stie pravo na porodinu penziju ako je na redovnom kolovanju. Pravo na porodinu penziju pripada za vrijeme trajanja redovnog kolovanja, a najkasnije do navrenih 25 godina ivota. Ako je redovno kolovanje prekinuto zbog uea u odbrani Bosne i Hercegovine, pravo na porodinu penziju moe se stei odnosno koristiti i nakon godina iz stava 2. ovog lana onoliko vremena koliko je dijete zbog uea u odbrani Bosne i Hercegovine izgubilo na redovnom kolovanju. Ne smatra se redovnim kolovanjem ako dijete nastavi kolovanje u koli istog ranga koju je ve zavrilo. lan 66. Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad do navrenih godina ivota do kojih se djeci osigurava pravo na porodinu penziju ima pravo na porodinu penziju za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje. Dijete kod koga nastane potpuna i trajna nesposobnost za samostalan ivot i rad poslije navrenja godina ivota do kojih se djeci osigurava pravo na porodinu penziju, a prije smrti osiguranika, stie pravo na porodinu penziju ako ga je osiguranik izdravao do svoje smrti. Dijete koje u toku trajanja i korienja prava na porodinu penziju, a prije navrenih 25 godina ivota, postane trajno i potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad, zadrava pravo na porodinu penziju lan 67. lanovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije stiu pravo na porodinu penziju pod uvjetima kao i lanovi porodice osiguranika. lan 68. lanovi porodice stranog dravljanina osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije koji stalno borave u inozemstvu, mogu stei pravo na porodinu penziju po ovom zakonu, ako drava u kojoj oni stalno borave priznaje to pravo dravljanima Federacije, odnosno ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.
12/26

lan 69. Porodina penzija se odreuje od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u momentu smrti, odnosno od penzije koja je korisniku penzije pripadala u momentu smrti. Visina porodine penzije odreuje se od iznosa penzije iz stava 1. ovog lana, zavisno od broja lanova porodice koji imaju pravo na tu penziju i iznosi: - za jednog lana 70%, - za dva lana 80%, - za tri lana 90%, - za etiri i vie lanova porodice 100% od osnova. lan 70. Ako pravo na porodinu penziju imaju razvedeni brani drug i brani drug iz novog braka osiguranika, odnosno korisnika penzije, odreuje se jedna porodina penzija u visini koja pripada jednom lanu porodice. Ta penzija se dijeli na jednake dijelove. Ako nekom od korisnika porodine penzije prestane pravo na penziju ili mu bude obustavljena isplata porodine penzije, preostalim korisnicima penzije odreuje se novi iznos porodine penzije. Ako neki od korisnika porodine penzije ivi odvojeno, porodina penzija dijeli se na jednake dijelove svim korisnicima porodine penzije. lan 71. Odredbe ovog zakona o usklaivanju starosne penzije primjenjuju se i na invalidsku i porodinu penziju. 6. Zajamena penzija i najnia penzija lan 72. Osiguranicima koji su ostvarili penziju u visini od 85% od penzijskog osnova ili osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju sa 40 godina penzijskog staa i invalidsku penziju sa 35 godina penzijskog staa i osiguranicima koji su ostvarili invalidsku penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom boleu osigurava se zajamena penzija koja ne moe biti manja od 80% od prosjene penzije isplaene u decembru 2007 godine, usklaene sa lanom 51. Zakona. Osiguranicima koji nisu obuhvaeni stavom 1. ovog lana i korisnicima porodine penzije ovih osiguranika osigurava se najnii iznos penzije koji ne moe biti manji od 60% od prosjene penzije isplaene u decembru 2007 godine, usklaene sa lanom 51. Zakona. Odredbe iz st. 1. i 2. ovog lana ne odnose se na osiguranike koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po meunarodnim ugovorima, ni na korisnike iz stava 2. koji nemaju prebivalite na teritoriji Bosne i Hercegovine, ukoliko meunarodnim ugovorom nije drugaije ureeno. 6.a. - Novana naknada za fiziku onesposobljenost lan 72a. 1. Fizika onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili znaajanu onesposobljenost organa ili dijelova tijela to pogorava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva vei napor za zadovoljavanje ivotnih potreba, bez obzira da li je na taj nain prouzrokovana invalidnost ili ne. 2. Pravo na novanu naknadu zbog fizike onesposobljenosti stie osiguranik ija je fizika onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom. 3. Vrste fizike onesposobljenosti na osnovu koje se stie pravo na novanu naknadu kao i procenat takve onesposobljenosti utvruje se zakonom. lan 72.b. 1. Osnova za novanu naknadu za fiziku onesposobljenost je najnii iznos penzije utvren u skladu sa lanom 72. ovoga zakona. 2. Novana naknada za fiziku onesposobljenost se utvruje prema procentu fizike onesposobljenosti i izraava se u odgovarajuem procentu od osnove, te iznosi:
13/26

Za fiziku onesposobljenost od 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% Stepen 1 2 3 4 5 6 7 8 lan 72.c. 1. Osiguranik ima pravo na novanu naknadu od momenta nastupanja fizike onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od est mjeseci od dana nastupanja fizike onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predvienog perioda, osiguranik ima pravo na novanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnoenja zahtjeva kao i retroaktivno za est mjeseci. lan 72.d. 1. Ako je osiguranik za isti sluaj fizike onesposobljenosti stekao pravo na novanu naknadu i na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom sluaju moe po sopstvenom izboru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu. 7. Prava invalida II kategorije invalidnosti lan 73. Osiguranik kod koga je utvrena II kategorija invalidnosti ima pravo da bude rasporeen na drugo odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajue novane naknade u vezi s koritenjem tih prava. Prava iz stava 1. ovog lana osiguranik ostvaruje u preduzeu i u drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca. lan 74. Osiguranik kod koga je utvrena II kategorija invalidnosti ima pravo na: 1. rasporeivanje ili zaposlenje na drugom odgovarajuem poslu; 2 2. . prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju do navrene 55. godine ivota. lan 75. Osiguranik kod koga je utvrena II kategorija invalidnosti ima pravo na naknadu: 1. plae od dana nastanka invalidnosti do dana raspore ivanja ili zapoljavanja na drugom odgovarajuem poslu, odnosno do upuivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju; 2. plae za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije; 3. plae od dana zavrene prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije do dana rasporeivanja, odnosno zapoljavanja na drugom odgovarajuem poslu; 4. zbog manje plae na drugom odgovarajuem poslu. lan 76. Osnov za odreivanje naknade plae iz lana 75. ta. 1. do 3. ovog zakona predstavlja plaa odnosno naknada plae koju je osiguranik ostvario u posljednjoj godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost. Naknada plae iz stava 1. ovog lana usklauje se u toku godine, u skladu sa ovim zakonom. lan 77. Naknada plae iz lana 75. ta. 1. do 3. ovog zakona ne moe biti nia od 30% od prosjene plae svih zaposlenih na teritoriji Fedracije u prethodnom tromjeseju na osnovu podataka Zavoda. Novana naknada izraena kao procenat od osnove 60% 54% 48% 42% 36% 30% 24% 18%
14/26

lan 78. Naknada plae iz lana 75. taka 4. ovog zakona odreuje se u visini razlike izmeu valorizirane prosjene mjesene plae koju je osiguranik ostvario u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost i prosjene mjesene plae koju on ostvaruje na drugom poslu na koji je nakon toga raspore en odnosno zaposlen. Ako osiguranik u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, nije ostvario plau nego naknadu plae prema propisima o zdravstvenom osiguranju, naknada se odreuje tako da se uzme iznos prosjene mjesene plae koji se utvruje na osnovu plae ostvarene u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala privremena sprijeenost za rad, preraunata koeficijentom za valorizaciju utvrenim za tu godinu. Ako posljednja godina osiguranja iz stava 1. ovog lana nije godina koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, ve neka ranija godina, plae iz te godine dovode se valorizacijom na nivo plae u godini koja neposredno prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost. lan 79. Visinu naknade plae iz lana 75. ta. 1. do 3. ovog zakona utvruje preduzee, drugo pravno lice, odnosno poslodavac, u skladu sa ovim zakonom. Naknada plae iz lana 75. ta. 1., do 4. ovog zakona usklauje se sa kretanjem prosjene plae u preduzeu, odnosno drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca u godini u kojoj se naknada plae ostvaruje. lan 80. Licima iz l. 14. i 15. ovog zakona kao osnov za utvrivanje naknade iz lana 75. ovog zakona uzima se prosjena plaa u Federaciji u prethodnoj godini prema podacima Zavoda. lan 81. Pravo na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, pravo na rasporeivanje na drugo odgovarajue radno mjesto i pravo na naknade iz lana 75. ta. 1. do 4. ovog zakona, osiguranik ostvaruje u preduzeu i drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca kod koga je radio u vrijeme nastanka invalidnosti. IV - PENZIJSKI STA lan 82. Penzijski sta, u smislu ovog zakona, na osnovu koga se stiu i ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obuhvaa: 1. vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu ovog zakona koje se rauna u sta osiguranja po odredbama l. 83. do 93. i poseban sta iz lana 94. ovog zakona; 2. vrijeme navreno do stupanja na snagu ovog zakona koje se rauna u penzijski sta po propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Penzijski sta ostvaren u bivim republikama Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 6. marta 1992. godine uzet e se u obzir dravljanima Bosne i Hercegovine na teritoriji Federacije za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a penzija e se odrediti prema stau ostvarenom u Federaciji, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije ureeno, odnosno na osnovu reciprociteta. Osiguranik iz stava 2. ovog lana koji samo prema stau ostvarenom u Federaciji ne ispunjava uvjete za sticanje prava na penziju prilikom odreivanja penzije smatrat e se da ispunjava minimalne uvjete utvrene ovim zakonom i prema tim uvjetima utvrdit e se visina penzije. Sta osiguranja kod razliitih nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat e se u skladu sa ugovorom zakljuenim izmeu navedenih subjekata. Pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja pripadaju osiguraniku na osnovu penzijskog staa, u sta osiguranja se uraunava samo vrijeme za koje je uplaen doprinos. Lica iz l. 14. i 15. ovog zakona mogu ostvariti prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pod uvjetom da su uplaeni doprinosi prije nastanka osiguranog sluaja. 1. Sta osiguranja koji se rauna sa efektivnim trajanjem lan 83. U sta osiguranja sa efektivnim trajanjem (u daljem tekstu: sta osiguranja) rauna se vrijeme koje je osiguranik iz l. 8. do 12. ovog zakona proveo poslije navrene 15-te godine ivota u radnom odnosu
15/26

odnosno na radu po osnovu koga je bio obavezno osiguran na penzijsko i invalidsko osiguranje i osigurano lice iz lana 13. ovog zakona. lan 84. U sta osiguranja rauna se vrijeme provedeno u radnom odnosu s punim radnim vremenom. Pod punim radnim vremenom iz stava 1. ovog lana podrazumijeva se i vrijeme koje zaposlenik provede u radnom odnosu sa skraenim radnim vremenom koje se, u smislu propisa o radu, smatra punim radnim vremenom. U sta osiguranja rauna se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim sluajeva iz stava 2. ovog lana, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obraunatog na puno radno vrijeme, u skladu sa propisima o radnim odnosima. Odredbe st. 1. i 2. ovog lana pimjenjuju se i kada je radno vrijeme ostvareno u dva ili vie radnih odnosa. lan 85. U sta osiguranja uraunava se i vrijeme koje je osiguranik proveo na profesionalnoj rehabilitaciji, na prekvalifikaciji odnosno dokvalifikaciji, pod uslovom da su uplaeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. lan 86. U sta osiguranja, pod uvjetom iz lana 82. stav 5. ovog zakona, rauna se vrijeme koje je u toku trajanja radnog odnosa osiguranik proveo: 1. na odsustvu bez naknade plae najvie do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini; 2. za vrijeme udaljenja sa rada (suspenzija) najvie do 30 dana, ako je zbog izreene disciplinske mjere prestao radni odnos; 3. u pritvoru najvie do 30 dana, osim ako je krivini postupak bio pravosnanom odlukom obustavljen ili ako je osiguranik bio osloboen optube ili optuba bila odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda; 4. na izdravanju kazne zatvora najvie do 30 dana. lan 87. Osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnou u sta osiguranja rauna se vrijeme ekanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, i vrijeme ekanja na odgovarajue zaposlenje, dok prima odgovarajuu naknadu. U sta osiguranja rauna se vrijeme osiguranja iz lana 13. ovog zakona. lan 88. U sta osiguranja rauna se vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje za koje je vrijeme uplaen doprinos. 2. Sta osiguranja sa uveanim trajanjem lan 89. Osiguranicima koji rade na naroito tekim i za zdravlje tetnim radnim mjestima na kojima poslije navrenja odreenih godina ivota ne mogu uspjeno da obavljaju svoju profesionalnu djelatnost, sta osiguranja rauna se sa uveanim trajanjem. Stepen uveanja staa osiguranja zavisi od teine i tetnosti rada odnosno od prirode posla, a stepen uveanja staa osiguranja moe iznositi najvie 50%. lan 90. Kao radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, mogu se utvrditi radna mjesta na kojima se stiu slijedei uvjeti: 1. da u vezi s obavljanjem poslova na radnom mjestu postoje znatniji tetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika, i pored toga to su primijenjene sve ope i posebne mjere zatite na radu, u skladu sa propisima o zatiti na radu, kao i druge mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje tetnih uticaja; 2. da se poslovi na radnom mjestu pod tekim i za zdravlje tetnim uvjetima obavljaju neposredno pored izvora tetnih uticaja neprekidno u toku procesa rada; 3. da poslove na radnom mjestu pod okolnostima iz ta. 1. i 2. ovog stava obavlja isti radnik u toku punog radnog vremena, uzimajui kao puno radno vrijeme i radno vrijeme krae od punog radnog
16/26

vremena poslodavca, odreeno za pojedine poslove zbog posebnih uvjeta rada, u skladu sa propisima i opim aktom preduzea i drugog pravnog lica. Kao radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, zato to je vijek vrenja profesionalne djelatnosti ogranien navrenjem odreenih godina ivota, mogu se utvrditi radna mjesta u onim zanimanjima u kojima zbog prirode i teine posla, fizioloke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da radniku onemoguavaju dalje uspjeno vrenje iste profesionalne djelatnosti. lan 91. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju i stepen uveanja staa osiguranja utvruje Vlada Federacije, na prijedlog: 1. Federalnog ministra unutranjih poslova za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutranjih poslova; 2. Federalnog ministra pravde za zaposlene u sudskoj policiji i kazneno-popravnim ustanovama. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju i stepen uveanja staa osiguranja za zaposlene u kantonalnom ministarstvu unutranjih poslova, utvruje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra unutra njih poslova. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju i stepen uveanja staa osiguranja za vojne osiguranike, deminere, zaposlene u sudskoj policiji, kazneno-popravnim ustanovama, zaposlene u vazduhoplovstvu i drugim institucijama Bosne i Hercegovine, utvruju se posebnim propisima. lan 92. Radna mjesta iz lana 90. ovog zakona na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, postupak za njihovo utvrivanje, stepen uveanja staa osiguranja na tim radnim mjestima, kao i obim odgovarajueg sniavanja starosne granice utvruje nosilac osiguranja. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem utvruju se po prethodno pribavljenom miljenju odgovarajuih strunih i naunih organizacija, i uz saglasnost Ministarstva. Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem podlijeu reviziji, na nain i po postupku po kojima se utvruju radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem. Revizija se obavlja najkasnije u roku od pet godina od dana utvrivanja tih radnih mjesta. Blii propis o utvrivanju radnih mjesta na kojima se sta osiguranja rauna u uveanom trajanju donijet e nosioci osiguranja, najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 93. Osiguranicima iz lana 84. stav 2. ovog zakona koji rade na radnim mjestima na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem sta osiguranja uveava se samo za ono vrijeme koje su efektivno proveli na radu. 3. Poseban sta lan 94. Licima koja su uzela uee u pripremama za odbranu Bosne i Hercegovine, odnosno koja su uzela uee u odbrani Bosne i Hercegovine kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskog vijea obrane i organa unutranjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski sta, kao poseban sta u dvostrukom trajanju, rauna se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine. Vlada Federacije e, na prijedlog federalnog ministra odbrane u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o kriterijima, nainu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se vrijeme iz stava 1. ovog lana priznaje u penzijski sta kao poseban sta. U Budetu Federacije Bosne i Hercegovine obezbjeuju se sredstva za pokrie dijela visine penzije po osnovu priznatog posebnog staa iz lana 94. Zakona i to za penzije ostvarene po Zakonu lan 95. Licima iz lana 94. ovog zakona koja su pravosnanom presudom osuena zbog kivinog djela ratnog zloina poseban sta iz lana 94. ovog zakona ne rauna se u penzijski sta.
17/26

V - OSTVARIVANJE, KORITENJE I PRESTANAK PRAVA lan 96. Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pokree se na zahtjev osiguranika. Postupak za ostvarivanje prava na porodinu penziju pokree se na zahtjev lana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava. Postupak za ostvarivanje prava iz st. 1. i 2. ovog lana pokree se i na zahtjev lica koje smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava. Postupak za ocjenu radne sposobnosti po osnovu invalidnosti pokree se na zahtjev osiguranika ili nadlenog doktora medicine primarne zdravstvene zatite lan 96a. Osiguranici koji su ostvarili penzijski sta u Bosni i Hercegovini do 30. 04. 1992. godine, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po Zakonu i primjenom meunarodnih ugovora, ostvaruju kod nosioca osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukoliko je posljednje osiguranje bilo na teritoriji koju sada pokriva Federacija Bosne i Hercegovine. Nosilac osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine je nadlean i u sluaju ako je sta osiguranja nakon 30. 04. 1992. godine ostvaren iskljuivo na teritoriji koju sada pokriva Federacija Bosne i Hercegovine odnosno poseban sta koji se priznaje po propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Ukoliko je sta osiguranja ostvaren nakon 30. 04. 1992. godine u oba entiteta, nosilac osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine prvi pristupa voenju postupka ukoliko je posljednji sta osiguranja ostvaren na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, nakon ega se primjenjuje sporazum, drugi propis izmeu entiteta ili propis drave Bosne i Hercegovine. Za odluivanje o pravu na porodinu penziju, poslije smrti korisnika, nadlean je nosilac osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ukoliko je na dan smrti korisnika vrio isplatu penzije lan 97. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja se osiguravaju, odnosno kod poslodavca, ostvaruju se u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima i opim aktima poslodavca. lan 98. Kada je za rjeavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privredjivanje, nosilac osiguranja donosi rjeenje o pravima po osnovu tih injenica utvrdjenih na osnovu nalaza, ocjene i miljenja Instituta za medicinsko vjetaenje (u daljnjem tekstu: struni organ). Kod utvrivanja radne sposobnosti nosilac osiguranja zadrava pravo da vri reviziju nalaza, ocjene i miljenja, to e urediti svojim optim aktom na koji saglasnost daje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Pravilima i drugim opim aktima strunog organa u skladu sa Zakonom, zakonom kojim je regulisano osnivanje ustanove za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja i drugim propisima uredjuju se osnovna pitanja u vezi postupka i kriterija medicinskog vjetaenja, sastav i nadlenost strunih timova i druga pitanja u vezi postupka medicinskog vjetaenja. lan 99. Protiv rjeenja nosioca osiguranja donesenog u prvostepenom postupku osiguranik i korisnik penzije, odnosno lan porodice osiguranika, odnosno korisnika penzije, moe podnijeti albu drugostepenom organu nosioca osiguranja. Na osnovu konanog rjeenja nosilac osiguranja preduzee i drugo pravno lice, poslodavac, odnosno nosioc osiguranja, osiguraniku osigurava ostvarivanje odgovarajueg prava. Preduzee i drugo pravno lice, odnosno poslodavac duni su, na osnovu konanog rjeenja nosioca osiguranja o pravu na raspored na drugo odgovarajue radno mjesto osiguranika rasporediti na radno mjesto, u skladu sa lanom 28. stav 2. ovog zakona. lan 100. Pravosnano rjeenje o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja moe se izmijeniti novim rjeenjem, ako je pravosnanim rjeenjem povrijeen zakon na tetu korisnika prava. Pravo po novom
18/26

rjeenju iz stava 1. ovog lana pripada od dana kada su ispunjeni uvjeti za sticanje prava, ali najdue est mjeseci unazad od dana donoenja tog rjeenja. Rjeenje kojim je priznato pravo na penziju, odnosno novcanu naknadu, izvrno je danom donoenja. lan 101. U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se zatita prava osiguranika i korisnika prava u okviru nosioca osiguranja, u skladu sa ovim zakonom, kao i sudska zatita. Osiguranik, odnosno lica iz lana 60. Zakona, imaju pravo tubom pred nadlenim sudom pokrenuti postupak protiv poslodavca ukoliko poslodavac ne uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa Zakonom. Lica osigurana u odre|enim okolnostima iz l. 14. i 15. Zakona imaju pravo iz stava 2. ovog lana prema obveznicima obrauna i uplate doprinosa." lan 102. U postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja osiguranik ostvaruje u preduzeu i u drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca, u smislu lana 81. ovog zakona, osiguranicima se osigurava zatita prava, pod uvjetima i na nain koji su utvreni u preduzeu i u drugom pravnom licu odnosno kod poslodavca, u skladu sa ovim zakonom. lan 103. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiu se i dospijevaju danom ispunjenja uvjeta propisanih ovim zakonom, s tim to se pravo na penziju moe ostvariti samo poslije prestanka osiguranja. lan 104. Penzija se isplauje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unazad. Dospjela novana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od est mjeseci, od dana dospjelosti. lan 105. Pravo na rasporeivanje na drugo odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue zaposlenje, sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, i pravo na odgovarajuu naknadu plae u vezi sa koritenjem ovih prava - pripada od dana nastanka invalidnosti. lan 106. Penzija i naknada plae od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeivanja ili zapoljavanja na drugom odgovarajuem radnom mjestu, odnosno do upuivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju i za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, odreuju se u mjesenom iznosu i dospijevaju za isplatu unazad posljednjeg dana kalendarskog mjeseca. Naknada plae zbog manje plae na drugom odgovarajuem radnom mjestu odreuje se u mjesenom iznosu i dospijeva za isplatu zajedno sa plaom, a isplauje je preduzee i drugo pravno lice odnosno poslodavac. Korisniku prava na naknadu plae, odnosno novanu naknadu, koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu na pregled radi ponovnog utvrivanja stanja invalidnosti obustavlja se isplata naknade plae odnosno novane naknade za vrijeme od dana odreenog za pregled do dana odazivanja na poziv za pregled. Obustavljeni iznos naknade plae iz stava 1. ovog lana, isplauje se naknadno korisniku prava, ako se na ponovnom pregledu utvrdi da nije dolo do promjene utvrenog stanja. Ako je dolo do promjene utvrnog stanja, koja povlai gubitak prava u skladu sa ovim zakonom, obustavljeni iznos naknade plae isplauje se samo do dana nastale promjene. lan 107. Penzija se isplauje stranom dravljaninu koji se iseli na stalan boravak u inozemstvo, ako sa odnosnom dravom postoji meunarodni ugovor, odnosno sporazum o plaanju ovih primanja u inozemstvu ili ako ta drava priznaje takvo pravo dravljanima Federacije. Penzija se isplauje dravljaninu Federacije u inozemstvo, ako takva obaveza postoji po meunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po
19/26

meunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja moe odobriti isplatu, ako iz porodinih i zdravstvenih razloga dravljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inozemstvo. lan 108. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smru korisnika prava, s tim to se penzija isplauje za cijeli mjesec u kome je korisnik penzije umro. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih prava. Prava iz stava 2. ovog lana prestaju prvog dana narednog mjeseca od dana donoenja rjeenja o prestanku prava iz st. 1. i 2. ovog lana. lan 109. Udovica mlaa od 45 godina ivota, odnosno udovac mlai od 60 godina ivota, stupanjem u novi brak gubi pravo na porodinu penziju, osim ako je to pravo steceno ili je postojalo zbog potpune nesposobnosti za privreivanje. Udovici odnosno udovcu koji stupanjem u novi brak izgube pravo na porodinu penziju, a po branom drugu iz novog braka ne steknu pravo na porodinu penziju, uspostavlja se pravo na raniju porodinu penziju, ako: 1. danom prestanka novog braka ima jo djece iz prvog braka koja imaju pravo na porodinu penziju; 2. su ispunjeni uvjeti pod kojim udovica odnosno udovac, s obzirom na godine ivota, imaju pravo na porodinu penziju. lan 110. Ako se dijete koje ima pravo na porodinu penziju za vrijeme redovnog kolovanja nalazi na odsluenju odnosno dosluenju vojnog roka, penzija mu se za to vrijeme ne isplauje. Udovici odnosno udovcu koji su stekli pravo na porodinu penziju pod uvjetima iz lana 62. stav 1. taka 3. i lana 64. stav 1. taka 3. ovog zakona penzija se isplauje i za vrijeme dok se dijete nalazi na odsluenju odnosno dosluenju vojnog roka. lan 111. Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnou koji je stekao pravo na odgovarajue zaposlenje sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije gubi pravo na odgovarajuu novanu naknadu ako bez opravdanog razloga: 1. ne stupi na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju ili prekine zapoetu prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju; 2. odbije da radi na odgovarajuem radnom mjestu koje mu je osigurano. lan 112. Prava steena po osnovu invalidnosti traju dok postoji to stanje. Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana nastupe promjene uslijed kojih se utvreno pravo gubi li mijenja, odnosno stie neko drugo pravo, pravo se gubi ili mijenja od dana nastale promjene, koju utvruje struni organ iz lana 98. ovog zakona. Rjeenje o pravu iz stava 2. ovog lana donosi nosilac osiguranja. lan 113. Ako osiguranik, odnosno korisnik penzije ispuni uvjete za sticanje prava na dvije ili vie penzija po ovom zakonu, moe koristiti samo jednu penziju, po vlastitom izboru. lan 114. Korisniku penzije koji je penziju ostvario prije navrenja 40 godina penzijskog staa, odnosno 65 godina ivota i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili zapone da obavlja djelatnost iz lana 11. ta. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplauje za to vrijeme, a najdue do navrenja 40 godina penzijskog staa, odnosno 65 godina ivota. Korisniku porodine penzije koji zasnuje radni odnos ili zapone da obavlja djelatnost iz lana 11. ta. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplauje. Osiguraniku iz stava 1. ovog lana, na njegov zahtjev, penzija e se ponovo odrediti prema novonavrenom penzijskom stau i ponovnim odreivanjem penzijskog osnova uzimajui u obzir i nove plae, odnosno osnovice osiguranja, a penzija e se odrediti pod uvjetima utvrenim ovim zakonom.
20/26

lan 115. U sluaju izdravanja kazne dugotrajnog zatvora zbog krivinog djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, ovjenosti i meunarodnog prava, lanovima porodice osuenog lica vri se isplata penzije do visine porodine penzije koja im pripada u skladu sa ovim zakonom. lan 116. Prava steena po ovom zakonu prestaju kada u toku koritenja prava prestanu da postoje uvjeti za sticanje i ostvarivanje prava, u sluajevima i pod uvjetima koji su utvreni ovim zakonom. VI - OSIGURAVANJE SREDSTAVA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE lan 117. Sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obaveza iz penzijskog i invalidskog osiguranja osiguravaju se iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, Budeta Federacije Bosne i Hercegovine, Buxeta Bosne i Hercegovine, prihoda po osnovu dobrovoljnog osiguranja prihoda od imovine kojom raspolae nosilac osiguranja, sredstava od gotovinskog dijela privatizacije u skladu sa zakonom koji regulie oblast privatizacije preduzea, prihoda koje svojom djelatnou ostvari nosilac osiguranja i drugih prihoda. Najmanji iznos sredstava potrebnih za rad nosioca osiguranja utvrdit e Vlada Federacije. Za pokrie penzija koje se ostvaruju pod povoljnijim uslovima u odnosu na uslove utvrene Zakonom, obezbijedie se sredstva u Buxetu Federacije Bosne i Hercegovine. lan 117a. Obveznika, osnovicu, stopu doprinosa, nain obrauna- vanja i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi sa plaanjem ovih doprinosa, ureuju se propisima o doprinosima. lan 117b. Osnovicu za obraun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i stopu doprinosa za lica osigurana po lanu 11. ta. 3. i 4., l. 14., 15. i 17. Zakona, utvruje nosilac osiguranja, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija. Osnovica za obraun doprinosa iz lana 17. Zakona ne moe biti manja od osnovice utvrene zakonom iz oblasti doprinosa. BRISAN (04/09) lan 118. Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje su: 1. doprinos iz plae i drugih primanja osiguranika; 2. doprinos na isplaenu plau na teret poslodavca; 3. dodatni doprinos za sta osiguranja koji se rauna sa uveanim trajanjem. Stope doprinosa iz stava 1. ovog lana utvruju se proporcionalno za sve osiguranike za isti obim prava. Stope doprinosa iz stava 1. ovog lana utvruju nosioci osiguranja u istoj visini. Na stope doprinosa saglasnost daje Vlada Federacije. BRISAN (04/09) lan 119. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz lana 118. stav 1. taka 1. su osiguranici iz l. 8. do 12., lana 13. stav 1. taka 1., lana 14. stav 1. taka 4. i lana 17. ovog zakona. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz lana 118. stav 1. taka 2. ovog zakona su poslodavci na iji teret je isplaena plaa odnosno naknada plae. Obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz lana 118. stav 1. taka 3. ovog zakona su poslodavci za zaposlenike koji rade na radnim mjestima na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem. Obveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz lana 118. stav 1. ta. 1. i 2. ovog zakona za osiguranike koji primaju naknadu plae za vrijeme sprijeenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju je nadlena organizacija zdravstvenog osiguranja. Obveznik doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz lana 118. stav 1. ta. 1. i 2. ovog zakona za osiguranike iz lana 13. stav 1. taka 2. ovog zakona je organizacija za zapoljavanje. BRISAN (04/09) lan 120. Osnovica za obraun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je: 1. za osiguranike iz lana 8. stav 1. taka 1. i lana 10. stav 1. taka 1. ovog zakona, bruto plaa zaposlenika, odnosno osnov od kojeg se odreuje novana naknada za vrijeme sprijeenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju;
21/26

2. za osiguranike iz lana 8. ta. 5. i 8. ovog zakona, bruto plaa, odnosno naknada za obavljanje te funkcije; 3. za osiguranike iz lana 8. ta. 6. i 7. ovog zakona, bruto plaa koju bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji; 4. za osiguranike iz l. 9. i 10. ovog zakona je najmanje prosjena bruto plaa u Federaciji, a najvie tri prosjene bruto plae u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda; 5. za osiguranike iz lana 11. ta. 1. i 2. ovog zakona, bruto plaa osiguranika, a ne moe biti nia od prosjene mjesene bruto plae u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda; 6. za osiguranike iz lana 11. taka 3. ovog zakona, bruto osnov od koga je odreena novana naknada; 7. za osiguranike iz lana 11. taka 4. ovog zakona, bruto primanja osiguranika, a ne mogu biti nia od prosjene bruto plae u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda; 8. za osiguranike iz lana 12. ovog zakona najmanje prosjena brutoplaa u Federaciji, a najvie tri prosjene bruto plae u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda; 9. za osiguranike iz l. 14. i 15. ovog zakona, doprinos u fiksnom iznosu koji utvruje nosilac osiguranja; 10. za osiguranike iz lana 17. ovog zakona, najmanje prosjena bruto plaa u Federaciji, prema posljednjem poznatom podatku Zavoda. Najniu osnovicu za obraun doprinosa utvruju nosioci osiguranja, uz saglasnost Vlade Federacije. BRISAN (04/09) lan 121. Za osiguranike iz lana 8., lana 10. stav 1. taka 1., lana 11. ta. 3. i 4., lana 13. i lana 14. stav 1. ta. 1. i 8. ovog zakona obraun, obustavu i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje vri isplatilac plae, odnosno novane naknade. Osiguranici iz lana 9., lana 10. stav 1. ta. 2. i 3., lana 11. taka 1., lana 12. i lana 17. ovog zakona su obveznici uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za sebe. lan 122. Obveznici obrauna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje su: 1. za lica iz lana 11. stav 1. ta. 3. i 4. i lica iz lana 14. stav 1. ta. 1., 4. i 8. ovog Zakona - isplatilac plate, odnosno novane naknade; 2. za lica iz lana 14. stav 1. taka 2. ovog Zakona - obrazovno-vaspitne ustanove; 3. za lica iz lana 14. stav 1. taka 3. ovog Zakona - poslodavci kod kojih rade; 4. za lica iz lana 14. stav 1. taka 5. ovog Zakona - omladinske zadruge; 5. za lica iz lana 14. stav 1. taka 6. ovog Zakona - investitori radova; 6. za lica iz lana 14. stav 1. taka 7. ovog Zakona - organizatori sportskih takmienja; 7. za lica iz lana 14. stav 1. taka 9. ovog Zakona - preduzea i druga pravna lica kod kojih se nalaze na strunom osposobljavanju; 8. za lica iz lana 14. stav 1. taka 10. ovog Zakona - kazneno-popravne ustanove; 9. za lica iz lana 15. ovog Zakona - preduzea i druga pravna lica koja ih pozivaju; 10. osiguranici iz lana 17. ovog Zakona BRISAN (04/09) lan 123. Obveznici uplate doprinosa iz lana 121. stav 1. obraun, obustavu i uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje vre mjeseno, odnosno prilikom svake isplate plae i drugih primanja. Obveznici uplate doprinosa iz lana 121. stav 2. i lana 122. ovog zakona duni su uplatiti doprinos do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec. Na iznose doprinosa koji nisu plaeni u rokovima iz st. 1. i 2. ovog lana plaa se kamata prema vaeim propisima o zateznoj kamati u Federaciji. Ustanova preko koje obveznici uplate doprinosa iz st. 1. i 2. ovog lana obavljaju platni promet nee dozvoliti isplatu plae i drugih primanja prije nego, uz redovne plae i primanja, ne budu uplaeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom. lan 124. Ukoliko u trenutku utvrenja zaostale obaveze ne postoji pravno lice koje je bilo obveznik obrauna i uplate doprinosa u trenutku nastanka obaveze uplate doprinosa, utvrenu zaostalu obavezu izmirit e pravni sljednik ili osniva obveznika obrauna i uplate doprinosa, odnosno pravnog sljednika, ili vlasnik obveznika, odnosno pravnog sljednika. Ukoliko ne postoje lica iz stava 1. ovog lana, utvrdjene zaostale obaveze moe izmiriti i sam osiguranik ili kupac imovine obveznika uplate doprinosa, kao i opinski organ uprave odredjen odgovarajuim aktom opine, odnosno kantonalni organ uprave odredjen odgovarajuim aktom kantona.
22/26

lan 125. Nosilac osiguranja izdvaja sredstva u stalnu rezervu dok ne dostigne iznos od 10% planiranih prihoda za tekuu godinu. Sredstva rezerve iz stava 1. ovog lana koriste se za odravanje likvidnosti nosioca osiguranja. lan 126. Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika vode se na podraunu nosioca osiguranja i penzije vojnih osiguranika se isplauju sa tog rauna. Matinu evidenciju vojnih osiguranika nosilac osiguranja vodi odvojeno od ostalih osiguranika. lan 127. Poslove obrauna i naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje osiguranika iz lana 11. ta. 1. i 2. ovog zakona, poljoprivrednik i drugih osiguranika koji su sami obveznici uplate doprinosa vri nosilac osiguranja. BRISAN (04/09) lan 128. U cilju kontrole pravilnosti obrauna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, nosilac osiguranja obavlja poslove finansijskog nadzora i poslove ekonomsko - finansijske revizije uplate doprinosa kod obveznika uplate doprinosa i vri uvid u evidencije naplate i rasporeda uplaenih doprinosa kod organizacija nadlenih za platni promet. Nosilac osiguranja i obveznik uplate doprinosa mogu u toku upravnog postupka, kojim se utvruje visina i iznos uplate doprinosa zakljuiti poravnanje, potpuno ili u pojedinim spornim takama, o emu sainjavaju zapisnik. Nosilac osiguranja moe smanjiti dug po osnovu kamata i pristati na obraun i uplatu duga u duem roku, ali ne duem od est mjeseci. Zapisnik o zakljuenom poravnanju iz stava 2. ovog lana ima snagu rjeenja donijetog u upravnom postupku. lan 129. U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vri kontrolu tanosti podataka u smislu propisa o matinoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. lan 130. Finansijski plan i godinji obraun nosioca osiguranja se donose u skladu sa propisima o budetima Federacije. Nosilac osiguranja donosi opi akt o postupku i nainu donoenja finansijskog plana i godinjeg obrauna iz stava 1. ovog lana. lan 131. Finansijski plan i godinji obraun nosioca osiguranja objavljuju se u "Slubenim novinama Federacije BiH". VI a - NADZOR lan 131a. Nadzor nad sprovoenjem Zakona vri ministarstvo nadleno za rad i socijalnu politiku, a inspekcijski nadzor vri federalna inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u okviru svoje nadlenosti u skladu sa propisima koji reguliu ovu materiju. VII - KAZNENE ODREDBE lan 132. Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznie se za prekraj poslodavac, odnosno drugo pravno lice ako: 1. osiguraniku, protivno odredbama Zakona, uskrati ili ogranii prava koja mu pripadaju; 2. omogui korienje prava licu kojem ne pripada pravo po ovom Zakonu ili drugim propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju ili mu ne pripada u tom obimu.
23/26

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice kod poslodavca, odnosno kod drugog pravnog lica, novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM . BRISAN (04/09) lan 133. Novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj preduzee, odnosno drugo pravno lice, odnosno poslodavac ako: 1. ne uplauje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa ovim zakonom; 2. dozvoli isplatu plae bez uplaenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u preduzeu, odnosno u drugom pravnom licu, odnosno poslodavac novanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM. BRISAN (04/09) lan 134. Do putanja u opticaj KM novane kazne utvrene ovim zakonom mogu se plaati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije po srednjem kursu koji objavljuje nadlena finansijaska institucija na dan plaanja. VIII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 135. Lica koja nemaju svojstvo osiguranika po ovom zakonu, ali su to svojstvo imala po propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i lanovi njihovih porodica i lanovi porodica korisnika prava po ranijim propisima, mogu ostvariti prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod uvjetima utvrenim ovim zakonom. lan 136. Korisnicima penzija koji su penziju ostvarili pod uvjetima utvrenim po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja do dana stupanja na snagu ovog zakona penzija se isplauje pod tim uvjetima, izuzev u sluajevima utvrenim ovim zakonom. lan 137. Izuzetno od odredbe lana 30. ovog zakona pravo na starosnu penziju stie osiguranik kada navri: 1. u 1998. godini 60 godina ivota; 2. u 1999. godini 61 godinu ivota; 3. u 2000. godini 62 godine ivota; 4. u 2001. godini 63 godine ivota; 5. u 2002 . godini 64 godine ivota. Osiguranik moe stei pravo na starosnu penziju i prije navrenih godina ivota propisanih u stavu 1. ovog lana, odnosno u lanu 30. ovog zakona, kad navri 55 godina ivota i 30 godina penzijskog staa (ena), odnosno 60 godina ivota i 35 godina penzijskog staa (mukarac), ali najdue do 31. decembra 2015. godine. Osiguraniku iz stava 2. ovog lana iznos penzije odreen prema duini penzijskog staa umanjuje se za 0,5% (ena), odnosno 1% (mukarac) za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju prije navrenih 65 godina ivota. Osiguraniku iz stava 3. ovog lana, kada navri godine ivota iz stava 1. ovog lana, odnosno iz lana 30. ovog zakona, ne prestaje umanjenje penzije u skladu sa stavom 3. ovog lana. BRISAN (04/09) lan 138. U periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona visinu zajamene, najnie i najvie penzije iz lana 72. ovog zakona odreuje nosilac osiguranja uz saglasnost Federalnog ministarstva. lan 139. Vojnim osiguranicima pripadnicima bive JNA dravljanima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: vojni osiguranici bive JNA) - korisnicima penzije koji imaju prebivalite na teritoriji Federacije, penzija se isplauje u visini 50% iznosa penzije odreene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona (u daljem tekstu: propisi vojnih osiguranika). Korisniku penzije iz stava 1. ovog lana penzija se isplauje u drugu dravu u skladu sa lanom 107. stav 2. Zakona. Sredstva za isplatu penzija iz stava 1. ovog lana obezbjeuju se u Buxetu Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu podataka koje dostavi nosilac osiguranja
24/26

lan 140. Ako penzija vojnog osiguranika pripadnika bive JNA odreena u skladu sa propisima vojnih osiguranika iznosi manje od zajamene penzije utvrene u lanu 72. ovog zakona, penzija e se isplatiti u visini odreenoj u skladu sa propisima vojnih osiguranika. Ako penzija odreena u skladu sa propisima vojnih osiguranika iznosi vie od zajamene penzije utvrene ovim zakonom, a primjenom stava 1. lana 139. ovog zakona iznosi manje od zajamene penzije, penzija se isplauje u visini zajamene penzije utvrene ovim zakonom. lan 141. Ako nosilac osiguranja, odnosno osiguranik ne raspolae podacima o plai za utvrivanje penzijskog osnova vojnih osiguranika pripadnika bive JNA, penzija se odreuje na osnovu prosjene penzije korisnika penzije koji imaju isti in kao osiguranik ija se penzija odreuje. lan 142. Kada se ne raspolae podacima o penzijskom stau registriranom u matinoj evidenciji, penzijski sta utvrdit e se na osnovu slijedee dokumentacije: - radne knjiice, - pravosnanog rjeenja o penzijskom stau, - rjeenja o prijemu u radni odnos, - rjeenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, - obavjetenja o plai i stau osiguranja, - prijepisa linog kartona o zdravstvenom osiguranju, - drugih odgovarajuih dokumenata. lan 143. Postupak za ostvarivanje prava pokrenut po zahtjevu prije stupanja na snagu ovog zakona, okonat e se po odredbama ovog zakona ako je to za osiguranika povoljnije. lan 144. Za utvrivanje koeficijenta za valorizaciju plaa iz lana 45. stav 2. ovog zakona do 31. decembra 1991. godine uzima se prosjecna plaa u Republici Bosni i Hercegovini, na osnovu podataka Zavoda. lan 145. Nosilac osiguranja je duan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, privremena rjeenja o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zamijeniti trajnim rjeenjima. Rjeenja iz stava 1. ovog lana donose se po slubenoj dunosti ili na zahtjev korisnika prava. Ukoliko se ne raspolae podacima potrebnim za donoenje trajnih rjeenja, rok iz stava 1. ovog lana poinje tei od dana pribavljanja potrebnih podataka. Prava iz stava 1. ovog lana pripadaju od dana stupanja na snagu ovog zakona. BRISAN (04/09) lan 146. Dravljani Bosne i Hercegovine - korisnici prava iz penzijskog invalidskog osiguranja nastavljaju koristiti steena prava kod nosioca osiguranja na teritoriji Federacije. Korisnicima penzija koji su penziju ostvarili u republikama bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, a koji su dravljani Federacije i imaju prebivalite na teritoriji Federacije, ukoliko im se penzija ne isplauje kod nosioca osiguranja kod koga je ostvareno pravo na penziju, do zakljuivanja ugovora o socijalnom osiguranju sa odnosnim dravama, isplaivat e se akontacija penzije. BRISAN (04/09) lan 147. Korisnicima penzije kojima penzija nije isplaivana prema rjeenju kojim im je priznato pravo na penziju nosilac osiguranja je duan, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, zapoeti isplatu stvarnih iznosa penzije prema rjeenju kojim im je priznato pravo na penziju, ukoliko raspolae potrebnim podacima za takvu isplatu. U suprotnom, navedeni rok tee od dana dostupnosti podataka potrebnih za takvu isplatu. Penzija iz stava 1. ovog lana pripada od dana stupanja na snagu ovog zakona. BRISAN (04/09) lan 148. Osiguranje sredstava za isplatu razlike izmeu primanja koja su korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ispla ena u periodu od 1. aprila 1992. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona i primanja
25/26

koja su im pripadala po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja su se primjenjivala do dana stupanja na snagu ovog zakona - uredit e se posebnim propisom, koji e se donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. BRISAN (04/09) lan 149. Osiguranje sredstava za izmirenje duga po osnovu neupla enih doprinosa obveznika iz lana 8. ta. 2., 3. i 4. ovog zakona, uredit e se posebnim propisom, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 150. Plae ostvarene u periodu od 1. januara 1992. godine do 31. decembra 1995. godine ne uzimaju se prilikom utvrivanja penzijskog osnova. Ako osiguranik ima samo plae ostvarene u periodu iz stava 1. ovog lana, penzijski osnov se utvruje u skladu sa lanom 42. ovog zakona. lan 151. Podaci o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ureuju se propisom iz oblasti evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja . lan 152. Obrasce propisane propisima o matinoj evidenciji o osiguranicima i uivaocima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tampa i distribuira nosilac osiguranja. BRISAN (04/09) lan 153. Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja cjelovito e se urediti federalnim zakonom, saglasno nainu ostvarivanja nadlenosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti socijalne politike, utvrenih lanom III 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon iz stava 1. ovog lana donijet e se najkasnije do 31. maja 1999. godine. BRISAN (04/09) lan 154. Radi ostvarivanja zajednikih potreba i interesa osiguranika i korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, Vlada Federacije e osnovati Agenciju za penzijsko invalidsko osiguranje. Agencija iz stava 1. ovog lana ima sedam lanova, koje imenuje Vlada Federacije. Agencija e poeti sa radom najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. BRISAN (04/09) lan 155. Agencija nee razmatrati sljedea pitanja: uvjete u pogledu godina ivota za sticanje prava na starosnu penziju, prijevremeno penzioniranje, usklaivanje penzija, broj godina penzijskog osiguranja na osnovu koga se utvruje penzijski osnov i odnos izmeu najveih i najmanjih penzija. Agencija e prestati sa radom kada obavi poslove utvrene ovim zakonom, a najkasnije do 31. maja 1999. godine. lan 156. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjenjivati na teritoriji Federacije propisi o penzijskom i invalidskom osiguranju koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno. Do donoenja propisa iz lana 25. stav 3., lana 92. stav 3. i lana 98. stav 3. primjenjuju se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju se primjenjivati: 1. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika ("Slubeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), 2. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika HR-HB ("Narodni list HR-HB", broj 46/95) lan 156a. Izraz neto plata u Zakonu, od 01.01.2009. mijenja se izrazom "plata iz radnog odnosa umanjena za doprinose iz plate", a izraz "neto osnovica osiguranja" mijenja se u rije "osnovica". Pojmovi iz stava 1. ovog lana odreeni su posebnim propisima koji reguliu oblast doprinosa lan 157. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".
26/26

Zakon o Penzijsko Invalidskom Osiguranju

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Penzijsko Invalidskom Osiguranju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

''Slubene novine Federacije BIH'' br.29/98,49/00,32/01,73/05,59/06,04/09 Objavljeno 23.07.1998.

You might also like