Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

2. eventualno dva friza posude.900g. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji). npr.pr. -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima.koncentri ne kru nice ili polukru nice . Do kraja 8.pr. mitolo ka bi a. dok je ostatak neukra en.. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11. se naziva submikenski period. i 1050.pr. -Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba. postaje glavni grad.koje zauzimaju jedan.pr. -Krajem 8. u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³.Kr.st do sredine 8. Kr. buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene). -Taj period izme u 1150. -U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria.st.Kr.Kr.) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera .850g.pr. g. g.st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 .Kr.Kr.pr.Kr. pr. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet. ~1150. su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni. i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju. nema podataka literarne naravi jer nema pisma.g. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena . 750 . 900 . Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce. Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija.Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora. najkasnije do 9.Kr. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske.pr.st.. Hram Atene.) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³. i sl.st.700g. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija.Kr. Nike Polias itd. Kr.pr. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 .gpr.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. ljudske figure.750g. pr. 850 . a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd.

Naravno. trokutici.pr. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove.900. U Ateni traje od oko 900. Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon. -Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge. Protogeometrijski period (1050 .pr. to nije generalna pojava. oko urne mogu biti grobni prilozi. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne.Kr. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period.Kr. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu. -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu.Kr. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena.strah od praznog prostora).st. dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 . dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. do oko 860. U Korintu i Argosu. -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije. -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. To je tipi an ukras za ovo razdoblje. U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. pa zato imamo najvi e podataka.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g. koncentri ni krugovi. svastike itd. jama se poklopi plo om ili ne im drugim. dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji. kerami ko posu e. Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui .2.1. a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo). geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2. u Ateni se djeca se inhumiraju.g. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. dolazi do promijena u ritusu pokapanja.2. Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri. npr. Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9.pr.pr.

2.Kr do oko 750.4.g.st. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e).Kr. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika. -³Dipilonske vaze´ .neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije. Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije.To je najva niji friz. Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade.g. a dijelom na brodu. pr.Kr.g.. a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha. pripadnike ratni ke aristokracije.Kr.opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama .pr.scena izlaganja pokojnika. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis . Kr. Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8. .) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru. Me utim... -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika.pr.pr. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome.pr.Kr.scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera. odnosno ve pismene. pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna . Srednji geometrijski period -traje od oko 850. ivotinjski friz se nalazi na vratu posude. trake su sve gu e i pli e. najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija. Potje e iz druge polovice 8.to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija. Najprije su to ivotinjske figure. 6 . knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati). 2. -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva. Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik.st. najranije zavr ava u Ateni. neki da je to utjecaj orijenta. -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik.3. -Dipilonska amfora (~770. Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8. nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne.pr. st. krajem srednjeg geometrijskog perioda).

Kr. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period. Kr. odnosno. bustofedon. do 4. koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. To se doga a krajem 8. st. a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom.pr. i po etkom 8.st. pr. pr. uz neke promjene se koristi i danas.st. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti. Nastaje krajem 9.Kr. Nestorov pehar 7 .-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja.g. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720. kasnije se po inju prikazivati i detalji.pr. sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu.. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante . Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´.st. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi.pr. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar. -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11.Kr.halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima.. -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu. -8. Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. a poznavali su i tzv.

iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. Dakle. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . stoji na re etkastoj podlozi.2. Kr.5. mitolo ko bi e. Datira se u 8. pe atiranja. i prona ena je u grobnici. Nezgrapno prikazana. -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). dodiruju se rukama. -Pored bron ane plastike. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5). Kr. Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda). od terakote. ali ra ene od drva (ksoana kipovi).borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. najvi e sa dipilonske Akropole. st. pr. -Osim primitivne modelacije. jako podsje a na atenske dipilonske vaze. Datira se u 10. skulpture su postojale. to ne zna i da je nije bilo. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja. pr. Kr. -Zatim jedna zavjetna figurica konja. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. Uskog srednjeg dijela. irokog prednjeg dijela sa grivom. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. st. st. pr. -Jedna grupa .

2. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3. a ne hram. bila podijeljena redom drvenih debala. Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. st.grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). st. Kr. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle. Nema dokaza o stupovlju sa strane. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ .6. uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. Herin na Samosu. Ovo je grobnica. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera. prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno. Zeusov u Olimpiji.pr. srednjoj Gr koj. pr. vrlo va an lokalitet u Etoliji. zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine. Sveti te je posve eno Apolonu. Sredinom 7. Apolonov u Termu. pojednostavljeno re eno. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10. imamo jedno predsoblje. Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). glavna odaja i apsidalni zavr etak.Kr koji podsjeca na mikenski megaron. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda. Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije. Kr. 2. Imamo malo predvorje. Kr. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove.. st. U 8.. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. Ova je gra evina bila dvobrodna. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda. 9 . drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano.st. Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. pr. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini. pr.

Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali. Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju. Imao je drveni kostur.-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion .e. Po lokalnoj legendi. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama. Zidovi su bili od kamena. -U ru evinama dvaju sveti ta. pr.Kr. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu. Kr. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari. slamnati krov i zidove od opeke. 600g. Pauzanije u 1. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje.n. drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji. ne negirajuci i povezanost s megaronom.koje je sagra eno negdje 800. st. Kr. Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova.st.5m. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine. mijenjali su se kamenim. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. grubih cigli. a onda polako prelaze u hramove. sa tri drvena stupa na pro elju. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. g.pr. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca. pa se jo naziva hecatopendom. pr. iroka 6. i to je najstariji takav hram. 10 .

ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije.pr. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti.pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici.).) i biljne dekoracije (palmete. obrise i detalje su i urezivali (rova enje. npr. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period. do oko 590. pili. Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika.1.g. to bi zna ilo. itd. incizija).3.postoje dvije grupe znanstvenika . ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700.g. -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja. star ili drevan. 3. pokrajini oko grada Atene.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750. Kotabos . klasi noj gr koj umjetnosti. -Osim to su oslikavali orijentalne motive. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj. -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. itd. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli. fantasti nih bi a kao to su sfinge. grifoni.preko pojave divljih zvijeri (lavova. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios. lotosi. st. 11 . pr. Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. npr. sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani. Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe. Kr. -Protoaticka skupina vaza . pr. srednji i mla i arhajski period. Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove.pr. g. -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period .popije se vino iz posude. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama.).Kr. meduze. druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr. Kr.Kr. -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji. no. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice. (od oko 700. sudjelovali u dru tvenim igrama.

divljih ivotinja itd. no. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva.g. pikside. detalje glave itd. a manje ljubi asta.630. -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. ne vi e od 7-8 cm. i najljep ih. sada se naziva korintski stil. Kr. od po etka 7. -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi. jednoga zeca. miomirisnih ulja). Kr. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu. alabastroni (posudice za dr anje parfema. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7.g. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. st. Kr. Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. st. Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. -Jedna od mo da najpoznatijih. postati vrlo popularno . primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva. -Pri kraju 7. Sa strane je figura grifona. Kr. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. iako se nastavlja u 6. pr. bilo vegetabilnim motivima. najvecim dijelom feni ke luksuzne robe. -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila. iako nije stran ni Grcima.pr. a datira u sredinu 7. ratni ke opreme. pr..posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. pr. skifosi. dijelove ili detalje odje e. pogotovo za zidno slikarstvo. bilo animalnim.3. Kr. pr.jednostavna grobnica 12 . To je jedan tipi ni korintski figuralni krater. . uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. pomasti. -Jedan primjer protokorintskog stila . no. Kr.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. pr. i 7. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. Od ve ih posuda su e e oinohore. pr.2..ispisivanje natpisa. mitolo kim bi ima. -Nakon tog prvog. st. Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6. koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici).. g. st. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. pr. Datira se oko 600. st. kr azi ili pokali. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu. (730. mali pehari. oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera. (rana klasika) . st. Kr. st. Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. Kr. pr. te kozmeti ke cilindri ne kutije. Kr.. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa. pr. st. Prete no su to posude manjih dimenzija. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja.Kr. u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim.pr. Eurytios i Heraklo na simpoziju. Tu su tehniku preuzeli sa importirane . po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva.

ova se smatra najva nijom. -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. pr .najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20.st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja. Ponovno vidimo rozetice. Kr.st. i taj propust koristi Odisej. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos. pr. Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema. Ahil je najve i gr ki junak. g. a njegovi drugovi kao tamne siluete. krateri. Kr. -Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. bavio se samo gr kim slikanim vazama. u ruci dr i jedan skifos. na bo nim stranama su prikazi simpozija. -Kraj protoati kog slikarstva. odnosno. do oko 630.Kr.pr. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide. imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7. Od oko 720. pr. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. hidrije. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa. 3.od vapnena kih plo a koje su oslikane. oko 580. st. pr. Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6. Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja.Kr. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. g. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura. vidimo i mitolo ke scene. -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime. g. ozna ava upravo ova amfora.3. Kr. Na detalju vidimo da se Polifem napio. Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. -Sir John Beazley . -Svaka posuda je gotovo bila unikat. pr. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. Kr. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. slikar Sophilos. Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. sve do oko 630. Ahilovih roditelja. Ovdje je prikazan 13 . no.g. pr. g. svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. -Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a. rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica. ne vi e protoati ki. st. Amfora je datirana u 675. Kr. -Pravi atenski (ati ki). i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. ali je njegov potpis prona en na tri.

. Satirima. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura. potpisao 5-6 posuda. vjen anje Peleja i Tetive. Dioniz. Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. Glavni friz. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. pr.pr. dok on ja e na magarcu. koji je bio Ahilov prijatelj. 14 . Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. Jo jedan friz sa sfingama. Kr. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6. itd.. Zato su ovakve posude. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej.g. Meleagar. -Lydos. ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. u paru sa kerami arom Ergotimos-om. Silenima. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. g. po kojemu je dobila ime. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova. pa i svih tih bo anstava. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. npr. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. pr. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. Kr. Upotrijebljena boja je crna. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi. mjestimice crvena i ljubi asta.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. pr. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu. Kr. Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. Okru en je Menadama. povratak Hefesta na Olimp. pr. Ova Francois vazu. Grupa E se datira otprilike u 550-530g. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine. Kr. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. oko 550. st. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane. jedan kontroverzni majstor. Vaza se datira u 570. kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. scene i gra evine. redom gr ke bogove. Natpisima se imenuju figure. prikazan vrlo sli no. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila. prave biblije gr ke mitologije.. Friz sa prikazom povratka Hefesta. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g. oni su poprili no minijaturni.Kr.

Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva. Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. u boji pozadine. koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. No. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. igru tijela i draperije koja ga pokriva. a figure postaju crvene. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. Kr. a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada. Taj majstor se ne potpisuje. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis.obrnuti tehniku. Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva. draperije. ili 540. jedan mali aribalos. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom. dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. a s druge crveno figuralnim stilom. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. u boji terakote.Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. Rje enje je bilo slijede e .pr. posudica za ulje. dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. a datira se u otprilike 540. Kr. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici. I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. Rije je o takvim primjercima posuda koje su. -Nikosthenes je imao golemu produkciju. preko 120 posuda koje je potpisao. koju osim ena koriste atlete.g. mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. Osnova sada postaje crna. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz. g. ali po tedio je kapetana. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa. a netko drugi autor druge 15 . Menade i Dioniz . Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio.npr. Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. pr. jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. nabore. dok sa strane plivaju dupini.

Kr.. izra eni elementi su i duguljasta. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje. Kr. u nekim radionicama. -Crnofiguralni stil e jo . Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. st. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. sve do po etka klasi nog doba. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. To je 16 . Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. tj. st. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu. to su ksoana statue. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu. pr. To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. osim izrazito cilindri ne forme. pr.Kr). Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida. bilo na arhitektonskoj skulpturi. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. polosa. bila smrtnica ili bo ica.Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. izra ivale iz vi e komada. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. kao i figure. no ne to tamniju. trokutasto oblikovana glava. bilo da je rije o mramoru. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. Kr. st. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. Tada se detalji odje e. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast. neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom. potje u sa gr kih otoka..nagi mladic. neudanu djevojku. 3. -kora . trajati sve do po etka 5. oko 650. a figure ostave u boji gline. Posude su se. -dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . vjerojatno od famoznog slikara Andokida. pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju. pr. u kamenoj plastici. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. pr. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta. bilo da je rije o vapnencu. pogotovo one ve e. -kuros . tipi no orijentalna frizura. draperije.590/80. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti.pr.g. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla. bilo na nadgrobnim spomenicima.naziv za mladu. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. g. To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka.4. u kojoj e bit malo vapnenca. nisko elo. Kr. sa Kiklada i Krete.

premazivanje statua voskom mije anim sa bojom]. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima. Kr (~530. datira se negdje oko 610. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu.94 m. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture. Visok je 1. Kr. Njihove frizure podsje aju na egipatske. to su dva brata. pr. Kr. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. nema govora o njihovoj pojavi. pr. visine 2. -Moskoforos ili Nosa teleta . st.pr. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke. dugoj orijentalnoj frizuri. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji.. prepona. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi. No izrada torza. -Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650. odnosno. ve u po etak kasnog arhajskog perioda. Arhajski osmijeh je prisutan.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi. pr.pr. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni. pr. Datiran je u 500/510. -Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda. vjernijoj reprodukciji fizionomije. podignuta mladi u Kroisosu.Kr. sa otoka Melosa.g. st. a najraniji je kip sa otoka Delos.14 m. Visok je 1. velikim bademastim o ima.st i prvu polovicu 7. baze na kojima te statue stoje. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri. Kr. rtvenu ivotinju. u kraj 7. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave. Kr. smanjivanju visine. lo oj izradi inkarnata itd. -Kuros iz sredine 6. Visoki su 2.16 i 2. 17 . (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion. potje u iz Delfa. 8.. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh. boljem poliranje statue. Potje e sa atenske Akropole. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480.g. g.65 m. Ima upljine u o ima. Statua je prona ena u Anavysossu. Kleobis i Biton. Kip sa Delosa se datira u 660/50.Kr. Kr. pr. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. st. lagano odmaknut od tijela. izradi abdomena. Polo aj ruku simetri an.. muskulaturi. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika .Kr). krajnjoj jugoisto noj to ki Atike.mla i mu karac koji na le ima nosi tele. pr. Visok je 1. On se datira u drugu polovicu 6. to je nova moda kasno arhajskog perioda.g.pr. pr. g.05 m. a visok je 3. g. vjerojatno neku ritualnu haljinu. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu). Odjeven je u tanku prozirnu odje u.g.75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua. Jo uvijek je lijeva noga iskora ena. st. Kr.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima. malom mjestu u Atici. a datira se negdje oko 570.pr. st.Kr. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. jer su tu bili umeci od staklene paste. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7.18 m.

ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica. jer bi to dovelo do pobune. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. one su odjevene u duge haljine. Kr. Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva. a najve a djela Fidije. a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. Polikleta. To nije bila stvar sa kultnim statuama. Ina e. i po etka 5 st. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. a na njihova mjesta bi dolazile replike. Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. i to gotovo sigurno Apolona.. Frizura je kratka sa tragovima boje. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. zapravo jednog konjani kog kipa . mi poznajemo upravo preko kopija. originali su nestali. to zna i da je rije o bo icama.st.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja. One imaju tu cilindri nu formu. -Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm. vjerojatno njegovu majku Leto. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. grk sa otoka Naksosa 18 . U me uvremenu. potje e iz Pireja. -Glava jednoga kurosa. g. po imenu Kritija. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. Mirona. Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. pr. jer su originali. Datira se u sredinu 6. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. poput Atene Partenos i sl. a oplata je bila od bronce. sa atenske Akropole. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova. Kr. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama.Rampin konjanik. -Osim te spirelato tehnike. pr. Zami ljena je frontalno. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo. zavjetnog dara. Zato su ove skulpture va ne.

-Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu. uva se u Louvru. -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. dugu haljinu i priljubljene ruke.lagana. Uo avamo trokutastu formu glave. taj pojas. pojavljuju prve hiton kore. izra ena negdje oko 630. te ka haljina od vune. pojas. stopala vrsto na zemlji. -Bo ica iz Auxerrea. po kojem je i dobila naziv. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu. obi no desnog ramena. potpuno ravna haljina. ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. nisko elo. ima ostatke bojanja. Kr. ra ena u nadnaravnoj visini. datira se u 580/570g. Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri. -Peplos kore se pojavljuju ranije. u povi enim polo ajima. 19 . duga ka. Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica.dao izraditi tu statuu. prozra na haljina od lana.pr. Ovo je prikaz starije ene visine 1. koje su odnijeli Perzijanci. -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu. oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama. neudatu djevojku. Smatra se da je ona druga po starosti. simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. koji odvaja torzo od donjeg dijela. -Jedna peplos kora. golema. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. ili 560. ima jako puno ostataka boje.92m. plod koji je seplurkalni simbol.vuneni ogrta . na haljini. pada potpuno ravno ili u te kim naborima. ve negdje u drugoj polovici 7. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. g. -Hiton .Kr. Kr.duga. -Himation . preba en preko jednog. pr. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. To je ispod polovice prirodne visine. priljubljena. dok se oko 570. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos . velika usta. na glavi krunu od lotosa. velike bademaste o i. gradi a u Francuskoj. st. pr.

polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. Kora se stavlja u 525. visine 2. a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda. On je potomak. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa. i po etka 5. On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6.pr. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture.25m. Kr. st.g. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter.-Hiton kora. pr. sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru. 20 .Kr.

.st. no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda. Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. 3.pr. kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. oktastilni peripteros je.Kr . uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama. 2. Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a. ra enu u niskom reljefu.nije reljef. vide se tragovi boje. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju. -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. g. faza . no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba. Apolon. st. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja. npr. prikazuju Heraklova juna ka djela.g. nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata.st. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1. kore.ali koji. -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini. faza . (590/80. -Tijekom 7. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. vapnenca. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure). Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6. te em materijalu nego od terakote. Kr. sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata. ovo je jedan od najsa uvanijih primjera. pr. faza . u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi. dvije divlje ma ke.st i ranom 6. pr.kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote . lak a i jeftinija izgradnja. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan.5.zamjena terakotne skulpture kamenom. Kr. da bi zamijenio starije zdanje. svaki od njih ima vlastitu bazu. bili su bojani. Metope. dok se 21 . ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena.najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom. Hram ima 8 stupova. napravljene tako er od bojane terakote. dijelom u trku. bojanu.3. koji je sagra en oko 520. Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata. Kvadriga.

pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. u tipi nom arhajskom stilu. Kr. Modelacija fizionomije je izra enija. Isto ni. i on je ra en u rano klasi nom stilu. g.g. Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. sinovima majke zemlje. za titniku tamo njeg proro i ta. sporedni zabat. Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama. a druga malo kasnije. Artemidi sa Delosa itd. datira se u kasnoarhajski period (525/20. Gee) . Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca.Kr). datira se oko 650. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea.ra en u ranoarhajskom stilu.traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. Jedna se datira malo ranije.Kr. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom . Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene. Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani.pr.pr. S obzirom da gra evina ima etiri strane. glavni zabat. Uz neke od figura su ispisana imena. i on se dijeli na etiri scene. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti . Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama. pr. je mla i izra en iza 490. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu. a na isto nom je izraz lica primjereniji. Kr.g. a friz je bio bojan. je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu.gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti.oko njega simetri no ire drugi motivi. pr. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7. st. 22 . To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene. Zapadni. a drugi u drugom stilu. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide.

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em. Kr. ve ima i traku sa akantima. On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. 55 x 115 m.Kr. -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570. karakteristi ni stepenasti arhitrav.-Jonski stil se javlja oko 570.zadaca). Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24. pr. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. Kr. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora.. Tre i hram je na pro elju imao 8.pr. Metagen i Teodorus sa Samosa. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram. Imao je 3 reda stupova na pro elju. ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu. -Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. ne samo s jonskim himationom. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti. g. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. bogato ukra ena.Kr. Hram je stradao oko 350. na za elju 9. graditelj je vjerovatno Mneziklo. najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani.gradovi u kojima su na vlasti tirani.g. Iznimno zanimljiva gra evina. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion. ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. Zbog terena na kojem se nalazio.gpr. 52. To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti.5 x 100 m (93x50 . pr. i jonskim volutama. 2 na ostalim.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a. -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550. Bio je gra en od lokalnog vapnenca. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija . Podigli su ga arhitekti Gersifron. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat). a smatra se jednim od sedam svjetskih uda. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa. 26 . nastao uveni Artemizion u Efezu. s jedne strane egipatskih hramova. a kad su ga pitali za to. palmetama. ili 560. Gra en je u tlocrtu dipterosa. a na du im stranama 21 stup. g. tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran.g. Datira se u 421-405.

-Masilijska riznica u Delfima. 27 . Iako se ovdje vidi 6 stupova. naj e ce do pola ukopana. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. Kr.2m. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora). Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. Vrlo je jednostavne izrade. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente . st. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona. Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. a na vrhu humka.kimatione. grada Masilije. gigantomahija. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca. -Sifnijska riznica u Delfima. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija. Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi.st. sjede i bogovi). a da se djeca uglavnom inhumiraju. jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj.50 . Iznad grobova su se nalazili manji humci. prva polovica 1. Ovo je hram u antama. 9 i 21. Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu. prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. Ovdje. bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. Dermisa i Kitilosa visine oko 1. bogata dekoracija oko vrata. 3. na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju. pr. ali se vide otvoreni prozori. vrhom zidova. Datira se u kraj 7. st. na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida). 8.. -Stela iz samog kraja 7.7. lezbi ke kimatione. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. (ranoarhajski period). krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika.

Naj e e su to prikazi djece. umjesto sfingi.-Nadgrobna stela iz sredine 6. pr. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama. Ukupna visina stele je oko 4m. Oni su uvari groba. sfinga nestaje sa spomenika. Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo. figure su isklju ivo u profilu. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. -po etkom 5. obi no nalazimo njihove baze. mladi a. To su generalizirani portreti. koje postaju zavr ni element. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune. i oni se pojavljuju i u skulpturi. 28 .. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. palmete sa volutama. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge. Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. visina spomenika se smanjuje.) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida. a gube se u kasno arhajskom razdoblju. (~540. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu. st. i simboliziraju za titnike groba. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura. Kr. zavr avaju palmetama.Kr. na prijelazu u ranoklasi ni period. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane.pr.g.st.

8. jo jedan majstor. pr. Slikar 29 . g. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara. ili 510. kome je to zapravo pseudonim. st. rob ili oslobo enik. amfore. odnosno oko 520. g. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. nego slikaru... -Eutimid. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil. a ovdje se spominju. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. rekli smo. Kr. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. -Skit. odnosno. oinohoe.3. st. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. On je do ao do revolucionarnog rje enja. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. pr. kupe. S jedne strane posude crta crne. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i. etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki. pr. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva. jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. g. pehari. -Epiktet. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva.8. Kr. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. Do tog otkri a. ve se jednostavno. kiliksi 3. pr. g. do 450. -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom. je do lo u Andokidesovoj radionici. realizam i sl. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g. pr. a s druge crvene figure. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. Kr.to se ti e tipova posuda. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. odnosno razdoblje od oko 520. . do 420. do 480. Kr. Kr. no o tome nemamo dokaza. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. st.. fini potezi kista. pr. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. pr. Klju ne posude koje je on radio. kasno arhajski period. Na jednoj je prikazan Ahil. Ovaj stil je. Kr. pr. krateri. pravi slikarski stil. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio. mladih atleta. zapravo dovodi u kraj 6. vr evi tipa velikea. g. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. 530 ili 515. me utim to su i posude manjih dimenzija. Kr. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. Kr. To su posude velikih dimenzija. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara. hidrije. jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. Kr. su tri amfore. pr.1.

esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri.Kr. satir je iza njega. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. Ta glina ima u sebi oksida. na prijelazu u po etak 5. st. On se potpisuje nekada kao slikar. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. Vje to koristi zlatno utu boju. Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. koji je zapravo dobio ime po kerami aru. isklju ivo slikar. sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. izvanredan crte .g.. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. Kr. ije ime predstavlja problem. Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota. Dok. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja. Moguce je da je bio Onesimov u enik. jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. (510. ljubi astog i zlatnog firmisa. Oslikavao je i neke Eufronijeve posude. st. 30 . u obliku velikog kale a. ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. nema trodimenzionalnosti. -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. bijelog. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive. iju je obitelj naslikao na krateru.pr. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. pr. ali to brzo nestaje. pune pritajene dramati nosti. Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz.250 posuda)??? . su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima).Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. -Za razliku od crnofiguralnog. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. Ima izvanredan osje aj za kompoziciju. zato uspje no prikazuje dubinu. a figure su ostavljene u boji gline. dok su o i an face. st se javlja Onesim. a ispred njega je menada. Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. -Po etak 5. Kr. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. prikazane u profilu. a nekada kao kerami ar. Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju. Zatim slikar Briga (pseudonim). najve i predstavnik. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). -Krajem 5. dok je ova rodila oko esnaestero djece). -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. razmje taj figura po posudi.) -Slikar Eufronije. Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure. pr. pr. Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. Kr. Dioniz je u sredini. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. osnove. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. st.

pr. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. Za njega je radilo vi e majstora. detaljima. Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata. ma u se uljima. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. Scene iz dionizijske tematike. no ovaj mu je bio najve i suradnik. njegov krater sa monumentalnim. kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. Kr. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . potpuno razodjeveni. Ove tri figure su komasti. On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom . -Kronolo ki nakon Eufronija.Kr. Djelovao je oko 490. Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. No. u plesu. no dekorativna rje enja. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. Brojka se e do gotovo 200 posuda. skidaju pra inu sa sebe i sl. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda.g. ne pretjerane slikarske vrijednosti. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. mo da u enik Eutimidov. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. Atlete koje rade vje be. 31 .pr. odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija. no glava ne prati pokret tijela i sl. -Taj strogi. Atribuirano mu je oko 200 posuda. -Berlinski slikar. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet). st. -Nakon prve polovice 5. na podestima kao kipovi. -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5.-Primjer Eutimidova slikarstva. pripremaju se za treninge. Koristi zlatno uti firmis. -Sosija. Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. Kr. a ime je dobio po jednoj iz Berlina. Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu. Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. Najve i broj posuda je malih dimenzija. suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. sve u svemu. finim linijama. Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude. to potpisanih (~40). pr. st. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). to pripisanih.

-Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena. Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena.3. na kojoj bi se onda radile crvene figure. Jedan krater iz Louvrea.Kr) i neki drugi. Njegove murale nemamo sa uvane. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). pr.lekite. U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva.2.Kr. Pentezileja na koljenima. a ono izme u bijele boje.8. Kr.pr. -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana. g. slikarstvo bijelih lekita. Duris i sl. -Znamo da su izme u 480. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda. to je u to doba revolucionarno. Ahil koji stoji. na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos). Prikazana je Afrodita na labudu. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a . Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e.g. to se do sada samo naslu ivalo. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. U prvom su planu glavne figure. imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron. unutra njost njegova kiliksa. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi. To je tzv. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu. po kojemu je slikar dobio pseudonim. 32 . Njegova djelatnost se datira od 470 460/50. slikar Ahila (440. bijele osnove. -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji. i 450. djelovala dva velika slikara.g. Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima. a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv.pr. Osim onih pod njegovim utjecajem.

bilo da je rije o bo anstvima. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400. Same scene ne variraju previ e. Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. drugorazredno zna enje. pr. parfemi i sl. zaista. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. pr. Algamenom itd. Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena. Agorakritom. 33 . Ne zna i da nema izuzetnih primjera. vrh. Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure.3. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e).fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. nego. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. ali su crvene figure na bijeloj pozadini. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom. Kr.8. izdu enog vrata. -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. U njima su bila miomirisna ulja. To je sam kraj 5. Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota. pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. bilo da je rije o ljudima. g. -Lekit .3.). a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. i paralelno je sa Fidijinim u enicima. obi no ogrnuti. Kr. Kr. gdje se vide detalji njihova tijela. do negdje 380. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama. stela. To su redom prikazi pokojnika. Fijales slikar itd. ena s darovima koje posje uju grobove i sl. -Osim ovoga slikara. to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. Njegova hidrija ima dva friza. krilati mladici).8. pr.4. Eretrija slikar. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida. Trostepenasta baza. 3. st. g. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil. Financijski je to osiroma ivalo dr avu.

Kr.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. pr.. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. pr. i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici. pr. gr koperzijski rat.3. dok su im se suprotstavili Atenjani. koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. To su sudbonosni trenuci za Grke. Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480. Atenjani su. Gr ko . ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. jednog grada u srednjoj Gr koj. pa do 450. g. pr. g.9. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji. da bi slijede e 479. me utim. Grci.. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. a druga velika sudbonosna faza je 480. Kr. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. g. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. Kr. g. prolazi kroz Tesaliju. oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. i 479. g. Kr. 34 . ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. pr. Drugi su im Grci krenuli u pomo . ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. Kr. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. I na neki na in. naravno. bivaju pobijeni. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se.

1. pr. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kr. g. -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. Kr. do 330. To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti. arenice na bjeloo nicama . -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da. pr. pr. kipovi su uni tavani jer se bronca talila. tit. Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi). zatim se kostur obla e terakotom. g. st. Kr. u istom ili nekom drugom materijalu. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa. Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros. i dolaska Aleksandra Velikog. Kr. ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4. Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. rana klasika traje od 480. koplje. pr. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj. Klasi ni period -Kronolo ki. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip. Me utim. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 . g. Skulptura 4. a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo. 4. Kurose koje smo vidili su originali. pa do 380. za razliku od arhajske skulpture. tj oblikuje se figura u glini.bron ane skulpture. Kr. Kr.1. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska .pr. pr. do 420. -Tehnika izgubljenog voska . g. da li zalaze pod gornji kapak. pr. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru. npr. ve rimske kopije. u razdoblju visoke klasike. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice . Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. Visoka klasika traje od oko 450. g. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. g. Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija.majstor prvo izra uje drveni kostur. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original.prije Hadrijanova vremena.g. Kr. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. izraz novog vremena i ideala. a onda opet i na temelju izgleda. pr. onda bi se opet presvla io slojem gline. adaptacija. kaciga. velik broj narednih skulptura nisu originali. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka. Kr. pr. Kr. do 450. npr. g. g. pr.nakon Hadrijanova vremena).4. Kritijin dje ak je original. neka verzija.1. Bronca je bila vrijedan materijal.Kr.

Na alost. -Fidija.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. pr. Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. Djeluje krajem rane klasike izme u 460. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. Lijevom. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . -Jedan od rijetkih izuzetaka. izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno.neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona. druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . od novog lepr avijeg stila. On je zaslu an za brojne stvari. kraj rta Artemizion u Gr koj. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. original bron ane skulpture. kad bi sunce sijalo u njezin tit. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti .najveci virtuoz bio Fidija. prozra nija draperija. drvo. ali je taj pristu napu ten. Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui. Polikletu i Mironu.jedna ka e da je umro u Ateni. Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. drago kamenje). a desna je u punom zamahu. g. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena. Remek djelo rano klasi nog perioda.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas. Nije bio samo kipar. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. bjelokost. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji. izuzetna studija anatomije mu kog tijela. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. plemeniti materijali. prona ena kraj brodoloma. Kip nije poznat u rimskim kopijama. taj kip nije sa uvan. i to je uvod u bogati stil. to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike. On je tu bio nenadma an.Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon. Kr. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. i 430. 36 . ispru enom rukom cilja metu. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. Nezna se to je dr ao u ruci. Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti . Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. da je do ao u sukob i bio ubijen. bavio se i arhitekturom i slikarstvom. Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. optu en i ba en u tamnicu. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja.

ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. naru itelj je bio Polizal. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline. Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela.g. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji. u lijevoj ruci su dr ali titove. ali nije klasi ni kontrapost iz 5. Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga.Kr. -Kipovi iz Riacea u Italiji . stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) .. kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena . Izra en je u bronci. ali sa uvani su samo kip. no malo je toga poznato iz rimskih kopija. -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike. ko i 37 . (sa potpunim opterecenjem jedne noge).pr.datiraju se oko 450. pr.Kr.-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. voza em i dvojicom sluga koji dr e konje. me utim. linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice. Nakon njegova ubojstva 504. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa .te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj. Ovo nije ni jedno ni drugo.g. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot. Po nekim zna ajkama na glavi. a bilo je prikazano 13 kipova. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju. do oko 470.Kr.auriga zna i voza . koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450. pr. U izvorima se spominju mnoga njegova djela.pr. pokret skulpture je prirodan.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. g. u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. Kr.Kr. pojedini detalji izra eni od olova.pr. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima.g. Kada su Perzijanci osvojili Atenu. a ni ta iz originala. Kr. Kip koji se uva u Bostonu.gr ki umjetnici su od sredine 6. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme. Datira se 470.g. g. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida. licu i tijelu. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori. potpuno nagi. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela. tj. je uspostavljena robovlasni ka demokracija.pr.. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. Auriga je prikazan u dugom hitonu. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara. u tehnici izgubljenog voska. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom. na prijelazu iz rane u visoku klasiku. glava prati pokret tijela.st. visoko potpasan. odnijeli su je u Perziju. vjernija modelacija ljudskog tijela .

zami ljena. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. npr. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu.g.barem 60-ak rimskih kopija. Izvorna skulptura je bila visoka 1. Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli. vjerojatno jednog rtvenika. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju. sa njenim klasi nim atributima i nagle. nazvan Ludovisi tron. -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos. prikazana oslonjena na koplje. tzv.Kr. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. centar radnje je sama frula. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti . datiran oko 470/80. ali je za tu radnju malo nedefinirana. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. 38 . Jedna od najboljih kopija. ali se boji Atenine reakcije.80m izra ena u bronci. divlje Marsije. a satir Marsije je poku ava uzeti. u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. glava prati pokret tijela.pr.

Uobi ajeno se datira oko 450. preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ). Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu). Povezana je figura. Stajala je u celi Partenona. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale . od zlata.pr. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti.Kr.Kr.4. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu. Atena Partenos. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije.g. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 . Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu. Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu. pripit. (vidi str. Datiran je 460. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1.g. prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom. kaciga sa 2 grifona i sfingom. Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos. navodno na Periklov nagovor.430. jako va ne. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu.pr. stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. malo razodjeven. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura. ta uvena krizolefantinska statua. te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije. pogotovo Atene.pr. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela. Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv. vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. s njegovim krugom u enika.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa.Kr. Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. u dugom peplosu.1. Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu. torzo i glava. On recitira stihove. i uz pomo pisanih navoda. ra upan.2. od Fidije imamo 4 ili 5. Dvije skulpture. Jedan simpati ni gospodin. bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre. To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. i cijelim nizom prikaza. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime.80 m. 1. sa postamentom od 3 metra. Takozvani Hermes Ludovisi. no slabe poveznice sa Fidijom. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci. visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj).scena kentauromanije.g. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava. 39 .

Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. Za potrebu izrade ove skulpture. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. gornji dijelovi tijela. Ova figura je oli enje kanona. ili enska bo anstva kao Atenu. sna ni kontapost. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. o najve em gr kom majstoru 5. za kojega neznamo odakle je bio. napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona. tijela jednog atlete. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. Novac je kovan 137.80m).pr. haljina od zlata. u punom volumenu. u celi Zeusova hrama u Olimpiji. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. je 426. na naslonja u smrt Niobine djece. Poliklet je Doranin. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. pr. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. datira se oko 440. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona. a statua je nastala oko 430.g. ali samu rimsku kopiju nemamo. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. Prikazivala je Zeusa na tronu. -Prelazimo na Polikleta. Poliklet je va an i zbog injenice da se on. Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu. a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. On je. Kr. ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara. ne samo u praksi. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. Kr.Kr.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski.. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. n. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji. On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. od bjelokosti. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog. ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . kao i Atena Partenos. On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija. st. to znamo iz pisanih navoda. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. Car Teodozije II. To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. naredio uklanjanje te statue. preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama.

Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu. ritma.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. Amazonka tipa Mateji. Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. a uvana je u Louvru. Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420. sa stra nje strane gledanog. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu). Schiara Amazonka . Kr.mirovanju i u pokretu. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu .onaj koji svezuje dijadem oko glave. nego problem proporcije. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. prema Polikletu iz 440. i ovdje je prikazana tre a. Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. pogledajte ova stoje a noga i sl. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. 41 . itd. Fidija drugu nagradu. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture. Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. jedna od najstarijih kopija. ali stilisti ki . sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku. ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike. g. Odatle naziv Diadumenos . vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem. simetrije. Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. oslanja se na pilastar. pilastar. Onda imamo uvenog Diskoforosa. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. god. onda tu postoji suglasje. Ovo je kopija sa otoka Delosa. kod druge dvije se mi ljenja razilaze. frizura. impostacija . Poliklet i ao toliko daleko. Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. neki zbog ovog sna nog. Original je bio u bronci. Impostacija je identi na. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova. jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. No.prema proporcijama. itd. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. to je sasvim sigurno Fidija. pr.glava. druga je Sosiklet. Krezil tre u. u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. Naime. me utim. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda. Framon i neki drugi. koja je nastala prema bron anom originalu Fidije. Najvi e glasova je odnio Poliklet. koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. Kada je rije o prvoj kopiji. Figura koja se ne spominje u izvorima. Krezil. Fidija. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci.upu uje na Polikleta.

Datirana je izme u 429. 4. Mironovih u enika. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. Sa Fidijom su radili na Partenonu. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla. onda bi vidjeli da nisu identi ne. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja. pa je njome ubla io jajasti oblik glave. do 380. vi e idealizirani prikaz.Alkamena.1.st. tj. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi. zabatima. naslanja se na potporanj. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo. g.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima. pripisana je njemu. ali i samostalan majstor. Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa.to je grupa Prokne i Itysa. Kr. koja je imala problema sa mu em. prema mitologiji.g. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju. Prokne je bila. frizu sa panatemejskom procesijom. jedno od poznatijih.3. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima.Kr. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima. (Hekate Epipyrgidia) . Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420.pr. pr. 42 . ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela. od 430-ih do kraja 5. Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u. nepoznatih majstora i sl. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela . -Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. metopama. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika . Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala. Djeluju nakon Fidije. Najpoznatije.Kr. ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. Bio je Fidijin u enik i suradnik. ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. i sl. pilastar a preko njega je ba ena draperija. Kopija se danas uva u Vatikanu. Alkamen je dosta tradicionalan majstor. Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i. a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. i 425.Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija.pr. Agoragrita. i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom. k i spartanskog kralja Tindareja.

okomiti. Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5. Venere praroditeljice Julijevskog roda. Erehtejon spada u bogatu klasiku . o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona. Kr. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala. S obzirom na draperiju. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. haljina spada s ramena. Ne zna se tko je izgradio balustradu.. Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix.ima 2 cele. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku . je nastala u bogatoj klasici.pr. pr.draperija priljepljena uz tijelo.st.Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. tj. kasnije su je tovali gladijatori. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima. *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. -Hera Borghese . -Agorakritovih djela je ne to manje.Nemesis je bo ica pravde i osvete. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa. st. Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena. Rimska statua nastala prema bron anom originalu. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom. -Alkamen radi na tragu Fidije. 43 .prozra nost draperije. 3 trijema. otkrivena prsa. ali je sigurno iz 20-ih godina 5.. Skulptura . Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji.st.bile su dvije. erotsku dimenziju. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance.st. spu tenoj ruci. koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix. bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj. stil izrade glave.pripisuje se Kalimahu. nabori su te ki. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. i prve etvrtine 4. draperija njegovih figura tj. koju je izradio kopista Arkezilaj. prikazana u prozra noj haljini. Pauzanije opisuje Rhamnos. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela. stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom. cele su na razli itim visinama. u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa.Herma sa Hermesom . prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju. Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea. dekoracija oko vrata. nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. jedna od njih je stajala u Efezu. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na.

Iako su mu ke.st. -Skulptura se pomalo humanizira.g. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g.bo ica Tihe je personifikacija srece. na elu sa Filipom II.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju.g. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom.. Irene je bo ica mira. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga. tu nih emocija. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih.. -Nekada nji ethos. ali tek nakon njihove smrti. Kefisodot.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka. -Glavna razlika gr ke skulpture 4. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom).4. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima. -Ksenofont je sa Parosa. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku . u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). Skulptura kasne klasike -u 4. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. ali je upak u 4. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. u 4. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama.st.Kr.st. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac. Apolon koji ubija gu tera. potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji. su ene su i glave su im smanjene. -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu.. autor je djela Tihe s malim Plutom.1. dolazi do slabljenja gr kih polisa. Praksitel. Ovo se ne mo e sigurno provjeriti.Kr. figure esto imaju gotovo enske proporcije. -338. npr. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta. npr. nema zatvorenih. a Pluto simbolizira bogatstvo. pojavljuju se u nesvakida njim situacijama. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. tj. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. manje nagla enoj muskulaturi. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. a 44 . tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu. -S obzirom na ratove u Gr koj. Leohar.4. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada.pr.. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska. pa do kraja 4. Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena.st. -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela. umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine.. etvrtastih figura.pr. od 360-ih g. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija. Hermes koji vezuje sandalu. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5.

st. na jednoj je Apolon.pr. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru.st. Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11. stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka. obna ena. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije. Velika i Mala Herkulanka. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid. -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije. Ova 45 . Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. malih glava. i 330. Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju.Kr.pr. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom. poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija. Naime. tzv.Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. zakrivljenost figure. razlike su uo ljive ali je motiv isti. u sredini rob sa no em i Marsija. oni su to odbili. Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. a su ga kupili gra ani Knida. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu. vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora.. nagla ena je linija obrnutog slova S. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. kopije.Kr. Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj. Od 4 sa uvane su tri strane. Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. verzije Praksitelovih djela.g. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima. elegantne. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel . Ove dvije figure. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4. Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola. potpuno pokrivene odje om. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan.

razlika izme u ova dva je u proporcijama. . Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu. ra en u tehnici izgubljenog voska.skulptura se nalazila na knidskom novcu. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija. sigurno je nastala krajem 4. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju. datira se oko 340-ih g. Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli. Polikletov je nasljednik. Ima zakrivljenu liniju.Kr. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom. nije sigurno da je autor sam Praksitel.st. mo da su njegovi u enici.g. toljaga je naslonjena na stijenu. ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag. Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici.pr. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture.pr. Lijeni satir. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu ... -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad. glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 . Heraklo se odmara.Kr. Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu. ovaj naziv je dobio po zbirci. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti.g. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4.pr.st uopce je statua Apoksiomena (struga ). ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno. mala bradata glava. ima hidriju na koju odla e draperiju. najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti. visine 1. i najveci gr ki majstor u bronci. rimska kopija. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe. Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. desna ruka preba ena na le a. uvan u Vatikanu. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga.. poznato ih je najmanje 5-6. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv. Rodom je iz Sikiona. -Lizip je najveci gr ki kipar 4. Apoksiomen. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe.Kr. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4.izvu en iz mora. smatra se jednim od njegovih ranijih radova. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili). Ova skulptura se datira oko 330/320. Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo. Heraklo Farnes se danas uva u Napulju. stajao je u Karakalinim termama. ispod ruke dr i strigil (struga ).30m. datiran u 330/320. preko nje je preba ena draperija. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. ali on nije kolovan u nekoj radionici. male glave.st. jedan od rijetkih originla iz tog doba. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva .kraj kasne klasike.st. Lizip je bio samouki majstor.. vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu. ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. daje sebi vi e slobode.

maloga. mo da je to bila glava Meduze. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). Mauzolej je prikazan iroka tijela. Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas. vi e od desetak figura. Mauzol je perzijski inovnik. nagla ena je erotska dimenzija. Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. Prema izvorima. toljaga kraj nogu. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa. Artemizija nastavlja gradnju hrama. To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja. a sjevernu Briaksid. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. Figura je napola razodjevena. zapo eto oko 370-ih. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena. -Kip prona en u moru kod Amfikitere . ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta. razodjeven. tj. Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. duge iljaste brade. Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju. oslonjen na koplje. -Mauzolej u Halikarnasu . zdepastoga. -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. 47 . Ne to izme u. Leohar radi zapadnu stranu. Hermes koji ve e sandalu . Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije. neumjerenost u jelu i picu.g. dovr en 353. Ovo je original. Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj. na jednom gleda prema nozi (novac). s bradom.jedno od 7 svjetskih uda. na na in da je lijeva polovica torza. jednom se atribuira ovaj kip. Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. Kasnije se opredijelio za filozofiju.ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba. Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. Malo je udnovato impostirana. dr i pehar u desnoj ruci.Kr. u bronci -Kip prona en u Delfima.Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. Leohar. njegovu portretnu statuu je izradio Lizip.pr. elavog. vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini.6m).vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid. a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole. dugom kovr avom kosom. prikazan kao heroj. ru noga. Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama.rimska kopija. Statua koja prikazuje Sokrata. jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. ogromno zdanje. na drugom se nalaktio (kip).izradio Briaksid . s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. ju nu Timotej. Poziva na sladostrasti stola. Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³. -Kip Serafisa (Oziris) . a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2. ne zna se to no koga prikazuje. a ako je onda bi to mogao biti Perzej. Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus. -Jedan od rijetkih originalnih djela.

projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca . gotovo etvrtaste forme. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. Prikazuje enu. esto kopirana skulptura u rimsko doba. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala.vjerojatno Timotejeva osobna inovacija. Ona je prikazana 48 .tako da se pretvorio u labuda. koja je prikazivala Aleksandra. nego velikih filozofa. Desno figure Amazonki. Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra.Kr. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama. uva se u Versaillesu. a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata.Kr. i 340. prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi. Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. zatim Leoharu. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu. Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua. duboko usa ene o i. njegovu baku i djeda. dionizijevu pratilju. Hram je uni ten u po aru 395. oca i majku. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima.prikazana kao lovkinja.pr. a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. Djelovao je izme u 370. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju. govornika. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla. u kopnenoj Gr koj. ali najvi e u bronci. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom . Figura bo ice Artemide . koje se dovode u vezu sa Timotejem. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. u obnovi Artemiziona u Efezu. Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. -Skopas . Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. pjesnika.personifikacije vjetra.Ganimed je dje ak. u hrizelefantinskoj tehnici. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila. povjetarca.Kr. Ne bilo koga. npr. eznutljiv pogled uperen u visinu.pr.nije bio samo kipar nego i arhitekt.pr. radi u svim tehnikama. kopija Skopasova Herakla koji je.g. jako malo djela mu se mo e atribuirati. Lijevo su figure aura . jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu.st.g. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla. danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. Ovo je definitivno Sofoklo. Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. tj. lijevom rukom podi e odje u sa sebe. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija. postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. ali su ostali samo fragmenti. Apolon Belvederski je do II. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji.

trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. g. a po broju stupova se nalazi izme u njih. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. sam hram je bio gra en u vapnencu. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. klasi nog tlocrta pronaosa. Dakle. prikazane su u nezgrapnom pokretu. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. isto nom zabatu.1. strani. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera. Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. a donji dio okre en u bijelo. heksastilnog dorskog periptera. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini. ozbiljniji izraz lica. pri emu mislim na njezin tlocrt. Projektirao ga je Libon. lokalni arhitekt. stvari idu druga ije. ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. Kr. Arhitektura 4.odjevena. naborana ela. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe. tukatiran. Na kra im stranama 6. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil. Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. i bile su bojane. drugom Heraionu u Paestumu. Figure nemaju arhajski osmijeh. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. ve stro i. presvu en slojem tukature. -Zeusov hram u Olimpiji. Pronaos sa dva stupa u antama. koji ide u 490. u sveti tu u Olimpiji. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti.2. visoko podignute glave. pr. Skulpture su ra ene u punom volumenu. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. Bio je gra en u lokalnom vapnencu. nadgra e mu je bilo bojano. prikazana je u transu. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. bilo samostoje oj. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. a oko nje borba. Na mla em. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. koje je stradalo u po aru. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti. ili 480. Kr. pr. bilo arhitektonskoj. sve drugo se razbacalo po tijelu. opistodom sa dva stupa u antama. sporednoj. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj.2. 4. g. a na du im 13. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. opistodoma i cele. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. Ina e. Ako Atena stoji u sredini. ne kroz arhajski osmijeh. ranjeni i priklani ratnici. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . malo je taj arhajski osmijeh udnovat. Podignut je oko 470. bio je obojen. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike. Metope nedostaju.

Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. pohodi Olimpiju. Dosta dobro sa uvan. da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. st.Kr.no nije tako. Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. on bi probio krov toga zdanja. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. n. Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu. ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri. dvojicu majstora koji su izradili zabate. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. Kr. st.klasike. pr . u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432. odnosno. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. Kr. U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora. Kr. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe. pa se naziva i Heraion. -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. S obzirom na prvi 50 . Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). gr ki pisac. Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije. Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. kao da je to neporeciva injenica . Jasno je. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio. U sredini je bio prikazan Zeus. pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima. st. Po est sa svake strane.ako ga zamislimo uspravnoga. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. kip Atene Partenos. pr. Na licima je izra en Ethos. tu ne treba puno obja njenja. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. pr. koji u prvoj polovici 2. u ozbiljnom i stro em izrazu lica. ovaj hram je imao dorski friz. Datira se u prvu polovicu 5. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela. Pauzanija. Kip koji je izra en u visini od 12 m . glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). spominje i ovaj hram. lagano otvorena usta. Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. g. Cijelim svojim vanjskim pla tom. a koji su rekonstruirani.

gotovo revolucionarnog tlocrta. zbog svojih ogromnih razmjera. to zdanje jo nije bilo dovr eno. od goleme dvorane. me utim. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. g. Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova. Zapo et je po etkom 5.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda. st. jer. i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu. g. sve su to heksastilni peripteri. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. On na kra im stranama ima 6 stupova.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova. U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri. U razini ovih gornjih. Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. g. Kr. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama . Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. dva u opistodomu. u antama.Zdanje sa Sicilije. g. Iako dorskoga reda. te se smatra da je toj pobjedi u ast. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela. pr. koji svjedo i da 406. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. Me utim. Kr. Ne to je du i od Afajinog hrama. g. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi. vjeruje se da se po eo graditi iza 480. ili 450. Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. Kr. tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. Tada je zdanje razoreno oko 250. opistodom . nikad nije dovr eno. pr. Gra eno je u dorskom stilu. sa dva stupa u pronaosu. na du im ima 14. koji se naziva prvi Heraion. Ovakav tip tlocrta 51 . pr. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) .pronaos. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. nego pseudoperiptera. Kr. iskustva sa mati ne Gr ke. ovaj se naziva drugi Heraion. pr. nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. Kr. trobrodna cela. celu. Kr. dva reda dvokatnih stupova. a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona. pr. odnosno.. isto tako zavr en. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije. pr. vrlo zanimljivo. Bitka je bila 480. Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad. sagra eno ovo zdanje.

zbog opasnosti po riznicu. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. Imao je 6 stupova na kra im stranama. i graditi novi hramovi irom Atike. gotovo identi nog tlocrta. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama. g. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. Kr. nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama.. Perzijanci nisu mogli uni titi hram. umjesto vojskom. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. no kore u njegovoj okolici su uni tene. 52 . To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. a nikada nije bio dovr en. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. 4. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. itd. Periklo je najva niji atenski dr avnik. hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. oko 480. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. navodno. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj. -Na mjestu dana njeg Partenona. otprilike na pola visine. odnosno opistodomu. po elo se sre ivanjem grada. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. tad jo nije bilo dovr eno. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura. kao Templo Inantis oko 560. neovisno jedna od druge. sa otoka Delosa u Atenu. No. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona. Mnogi su polisi odlu ili. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade. On dimenzijama nadma uje i Partenon. pr. ili. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom. dijelovi hrama. platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon.2.2. a Atenin hram je gra en u dvije faze. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. ipak. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. Akropola nije prezasi ena gra evinama. te inu gra evine dr e polustupovi.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. unutar saveza. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova.

kao i broj stupova. bo ica pobjede. Kr. Njegov tlocrt je identi an. nose jonski friz. a to su pouzdani podaci. no radovi na skulpturi traju do 432. pr. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. a ne okomiti. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. Kr. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). Sve je to radi tih opti kih korekcija. Hram se gradio od 447. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. Dva zabata su bila u punoj plastici. odnosno. Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. ve namjerno. Cererin hram u 53 . g. g.ak i crijep.Novi. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. na dvije dodatne stepenice. do 432. g. Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . iako matemati ki precizan. postavljeni u obliku gr kog slova PI. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. odnosno. da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija. mla i. pr. Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. elementi starog zdanja nisu uni teni. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. kentauromahija (borba Lapita i Kentaura). Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). Njih 92 na etiri strane gra evine. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. Izvjesno je da ima i starijih (npr. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. pr. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. Va no je naglasiti da Partenon.od prvog do zadnjeg kamena .. nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine. Kr. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. Hram je bio sagra en do 438. Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. to je malen slu aj kod gr kih gra evina. sa strana vrata. gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje. Strop je bio kasetiran. Prikazane su etiri teme. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu. Ne slu ajno. a da krajevi padaju. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon. Taj red dorskih stupova. Prilikom njegove gradnje. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina.

Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava. pobjede. pr.480-ih godina prije Krista . etiri stupa u stra njoj prostoriji.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). vrlo va no. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. stare Propileje. g. ve slijede e. zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole . Izvorno su trebali imati dva krila. koje je kasnije napomenuo. gradnja Propileja traje do 432. ide jonski friz. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi. 437. pr. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove.Propilejima. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu.jedna bi bila pinakoteka. djevi anskoj riznici. Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu.Paestumu). biste i sl. galerija slika. u jeku kandijskog rata. Novi Propileji su izgledom slijedili stare. i od njega su sagradili bastion. Jonski dijelovi hrama. Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. Me utim. a druga gliptoteka. u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. Ovdje je 54 . Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. iznad cele. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. Kalikrata i Fidije. onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. pa ponovno vrhom. a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa. lezbi ki kimation i. Nike. Me utim. Arhitekti su i na to mislili. Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. Kr. zbog peloponeskog rata. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke. Nakon ostamostaljenja gr ke. taj dio nije nikada realiziran. Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. g. negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. Kr. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit. koja je preuzeta od strane Grka. i mogu e ih je rekonstruirati. pod vodstvom arhitekta Mnezikla. Ovdje imamo gra evinu koja je. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . beskrilnoj donositeljici pobjede. (dakle. gotovo u cijelosti sa uvana. U njima su bile kline le aljke. Mi znamo izgled prija njih gra evina. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. ali one nisu sa uvane kao takve. -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. osim krova. Partenon jo nije imao skulpture). Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. Nakon to je sagra en Partenon. u kojoj bi se prezentirale skulpture. jonski nije bilo lako vidjeti. pa vrhom zida cele i iznad opistodoma. Kao i kod Partenona. portika. To je bila samo javna gra evina. No. No kada bi se do lo na plato. To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). Visinska razlika je svladana stepenicama. su friz. Dobili smo jedan mali amfriprostilni. To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina.

Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. Arhitekt ovoga hrama je Filoklo. -Idemo na Erehteion. baroknog tlocrta. I unato ote avaju im okolnostima.nije rije o ravnome polju . Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). do 425. g. Sagra en je na mjestu.i tu je kraj hrama. Puno je tu ideologije. I ovaj hram. zavr ena obnova atenske Akropole.poistovje ena sa Atenom. a kroz trijem s karijatidama se 55 . pr. Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata. veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. na ni oj niveleti. Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake . izgra en je od penteli kog mramora. osim friza koji je gra en od paarskoga. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). pr. g. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. posljednje zdanje. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina. tu se sagradio hram. to ba i nije obilje je jonskog stila. te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti. pr. Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. drevnog atenskog kralja. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. osim to ima pronaos). dvije osi. Ka u da je tu bio grob Kekropa. st. do 406. 479. (duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). Kr.ima red stupova i na pro elju i na za elju. i lo e je sa uvan. Gradnja je trajala od 421. koji ima tri ulazna trijema. Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). godine. Na alost. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno. A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. Gradnja je trajala od 431. s kojim je. Kr. kada govorimo o klasi nom periodu. Atenjani su izabrali maslinu. Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. Krajem 5. gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene. Kr. Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu .

te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu . Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. ija je za titnica bo ica Atena. do 380. 4.3. Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. nemamo ba neke druge primjere. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). odatle njegovo pravo ime. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. kronolo ki pripadaju visokoj klasici. trake sa astragalom itd. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama. Propileji. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. bogata dekoracija vrhom zida.2. One su ra ene u bogatom stilu. ekvivalent figurama Atlasa.. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova. a mo da i jo nekim bo anstvima. jonskim kimationom. Partenon. Kr. a u Ateni. on je etvrti nakon dorskog. dorski friz. Eolski je 56 . Gra eni su izme u 450. hram Atene Nike Apteros. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. iz koje se ulazilo u Ateninu celu. na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje.). metope su djelomi no sa uvane. Kako autori tvrde. gra en od penteli kog mramora. -Hram Atene i Hefesta. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420. Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu. Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga. platforme. iji je za titnik Hefest. Kr. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. eolskog i jonskog. 440 g. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. pr. ovo je najbolje sa uvani dorski hram. i 430. Zbog metopa. Redoslijedom pojavljivanja. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte. samo u manjem postotku. Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. i sl.figure kora u funkciji nosa a stupova. Trijem sa karijatidama . U celi su se nalazile njihove statue. u antama. Kr.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike. g. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera. Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . pr. Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. a zabat nije.korintski stil. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava. pr. isto tako s druge strane. Trobrodna je cela. ima i taj drugi naziv.korintskog stila. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom. gradskog trga. da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu.

-Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova. uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom. Kr. Na velikoj je nadmorskoj visini. pr. Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon). Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta. Iktin je bio glavni arhitekt. ve u gradu Ksantosu. otkri e kipara Kalimaha. u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. ve grobnica (Nereid Monument). Ako je suditi prema Vitruviju. 57 . Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. gornji i donji. koji je etaju i grobljem Korinta. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa .. rimskom arhitekti i piscu. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. no zavr en je oko 405. a ne maloazijskog. Kr. Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. ak dva friza na tom postolju. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. g. Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Na uglovima se izvijaju vitice. jedan od trojca koji je radio na Partenonu. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima. Tlocrt je jedinstven. Hram je imao kasetirani strop. Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila.i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. Nije se nalazila u gr koj. Zapo et je 429. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. pr. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom. g. Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. a na stranama 6 stupova. Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram.

a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje). hram Atene Polias u gradu Prijamu. Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu. pr. iza 390. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u.uveni mauzolej u Halikarnasu. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice.4. pr. u kojem se i dan danas gledaju predstave. bio je u perzijskim rukama. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise.000 gledatelja. pr. Halikarnas je grad na obali Male Azije. na obali Male Azije. Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti. fasade. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. st. a dijelom isto nja kog karaktera. u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu. glavnom sveti tu boga Asklepija. me utim. Sagradio ga je Poliklet mla i. a rimski su ra eni umjetno. . 70-ih godina 4. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu. 4. kapaciteta za oko 14.friz na arhitravu. Gra evina se datira iza 420. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. rasko noj draperiji. pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . itd. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika. friz iznad cele i zabatna kompozicija. Kr. g. Kr. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. g. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. a kasnije. Kr. Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja. Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu.2.

ima bazu. Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija. U sredi tu su glavni sadr aji. Po svemu sude i. a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. nego hram. To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. uveni enciklopedista. osim temelja. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. pretpostavlja se. gradom dominira Akropola. Kr. 6 x 11 stupova. Imamo trotraki arhitrav. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. 59 . ili drugi majstori. ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. Entablatura je vrlo zanimljiva. On je dosta sli an. jer je sama gra evina lo e sa uvana. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca. Bila je. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. Stupovi imaju plintu. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. visoka oko 50 m. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i). Ne tolos. Mnogi dijelovi su u British Museumu. i trebamo promatrati izohipse. konkretno . a na du im 11 jonskih stupova. dimenzija 17 m x 35 m du ine. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. skra en. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. Mnoge pojedinosti nisu poznate. To je dvostruko manji hram od Partenona. Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. Vrh visokog postolja je krunio friz. zapadnu Leohar. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija. omjer je to no prora unat . Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. -Asklepijev hram u Epidauru.. prakti ki nema friza. Onda jedan udnovato rije en krov. veli anstvenih razmjera. Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena. no nakon njene smrti njihovi ro aci.mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. pr. zagrobna cela. no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. Jedna mala gra evina.mauzoleje . Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste .renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. Isto nu stranu je radio Skopas. ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba. Gra evina se gradila dugo. nema opistodoma. Dijelom on.2:1. ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima.Timotej. Hram Atene Polias. jonski kimation. Kvadriga kruni cijelu gra evinu. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. na kra im stranama je bilo 9. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca. Plinije Stariji. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik.

st. odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). pr. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti. gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova. st. Kr. Kr. koji je poznatiji kao kipar i klesar. ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. Za razliku od dorskih periptera 4.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova. 60 . u opistodomu su 2 stupa u antama. po etkom 4. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. pr.. Tegea je grad u srcu Peloponeza. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . st. Kr. Projektirao ju je Iktin. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. me utim. malog zna aja. pr. a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. -Telesterion u Eleuzini. no dovr ena je nakon njegove smrti. Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja. projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. U pronaosu su 2 stupa u antama. Arhitekt ove gra evine je Skopas.

i traje do oko 250. ima smisla. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. Zatim. doba Epikona. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. Kr. g. se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. pr. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. Kr. Kr. Kr. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. me utim. Rani helenizam zapo inje oko 300. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. 146. traje od 280. Na kraju. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. rimska vojska je razorila Korint. srednji i kasni helenizam. vratio u Babilon. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. g. Smrt Aleksandra Velikog 323. sredi te otpora protiv rimske vlasti. kada je zavr io gra anski rat. Posljednje razdoblje. I more je sli nih takvih primjera. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. 133. kasnije cara Augusta. To je jedna politi ka podjela koja. smrti Aleksandra Velikoga. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. g. Primjerice. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. Kr. st. a to je da je rani helenizam od oko 320. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. ali spomenicima vrlo bogatog. Na povratku se. Aleksandar. Njegov otac Filip II. gdje je 323.. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. pr. Ptolomejski Egipat. do. g. pr. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. Kr. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. g. 323. pr. Kr. te prijelaz u rimsku civilizaciju. gledaju i politi ka zbivanja. pr. g. Kr. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. sa svojom iscrpljenom vojskom. Taj je pohod trajao oko etiri godine. pr. st. kraljevstva u Maloj Aziji. do oko 150. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. do 331. pr. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica.5. Kr. g. pr. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. pr. do 280. do oko 30. g. g. odnosno. g. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. g. je Pergamsko kraljevstvo. pr. na 3. pr. kasni helenizam od oko 150. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. Kr. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika. Kr. -31. Kr. Na prijelazu sa 4. g. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. Kr. dok 61 . di oko 250. g. pr. od 334. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. od 334. do la pod rimsku vlast. pr. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. g. do 31.

ostatke 62 . Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. jedno sedamdesetak njih.. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog. ako je neki spomenik nastao u Ateni.. g. Naime. u Magni Graeciji. Kr. ali. Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. pr. pr. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. rone i u Aleksandriji i oko nje. 120. vremenski gledano. sad zaista govorim napamet. to naprosto ne bi bilo to no. i posljednja do i pod rimsku vlast. Primjera radi. pr. Me utim tu sad valja bit oprezan. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka. u 3. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. No. st. Mala Azija. to je ipak etru anska umjetnost. zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. u Kirenaici. Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta. Nedavno su francuski arheolozi. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. iako ne sredi nji dio Anatolije. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. novo kulturno ari te gr kog svijeta. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama.Aleksandrija. najve i dio Male Azije. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3. na sjevernim obalama Afrike itd. a posebno u 2. nije bio po te en ni Apeninski poluotok. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . u gr kim kolonijama. barem na deseterostruko ve em podru ju.onda je to spomenik rimske umjetnosti. koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. me utim. iz perspektive gr ke umjetnosti. Sirija. Egipat i prostor dana njeg Iraka. helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost. to je spomenik rimske umjetnosti. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. Makedonija. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. Dakle. godine . da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). st. tijekom svog osvajanja.je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo. Pergam. Kr. Kr. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. na zapadnoj obali Male Azije. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost.

ona je postala "arhe" tip. -Lizip. Vrijednost kopija. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. Naravno. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. itd. i 309. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. Pauzijino naslije e. pa i Pauzanije. na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. pr. Dokaz tome su mnogi spomenici. je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. budu eg blagostanja. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. bo icu sre e. dostojanstvenih crta. iz anti ke Makedonije. Skopasovo naslije e. Rimski pisac i enciklopedist Plinije. g. To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. ni u kronolo kom smislu. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne. itd. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. ne u originalu. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. bo ice osvete. plemenitih. Ona sjedi na jednoj stijeni. Kr. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. ni u sadr ajnom. g. Kronolo ki gledano. male glave. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu. spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. iako je zapravo Lizipovskih karakteristika.ptolemeidske pala e. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa.. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 . Skulptura. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija. Praksitelovo naslije e. odnosno originala. pr. . Ona je sa uvana u rimskim kopijama. To je personifikacija samoga grada. pogotovo na podru ju skulpture. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe.uveni bron ani krater iz Dervenija. Menada i Satira. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. a glase: Lizipovo naslije e. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. Kr. Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio.. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. majstor koji je jako dugo ivio. to je ak iza Aleksandrove smrti. Me utim. po etak njegove djelatnosti spada u 360.

jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. ili u sam po etak 3. na svom konju. gracioznim figurama i sl. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji. a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. itd. to nije slu aj. ali i figure Menada i sl. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja.koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika.frizura.to da su figure. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). na nekropoli toga grada. sa bogatim ostatcima oslikavanja. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. fizionomija. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 . Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje.veliku i malu Herkulanku . me utim. itd. Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. s donje sa lezbi kim kimatijonom. malenim glavama. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. proporcijama. Gore ima trake sa meandrom. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim. pr. Aleksandar. st. prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. odnosno na one statue iz Herkulanuma . Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju. Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar. Bogato je ukra en. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene. Autor ili grupa autora koji su ga izradili. Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. s malim glavama. i sl. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. Kr. Ove statuetice podsje aju na te muze. dolje bogato isprepletenim trakama. na figure muza.

odnosno.sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja. Kr. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. smrt. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila . odnosno. cvije a. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. To je jedan zanimljiv gradi . U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja . pr. pr. a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. itd. Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku. krilati dje a i i. stradanje junaka. To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji.one Periklove iz 5. Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. Veliki slikari druge polovice 4. prona ena su u okviru grada Pergama. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. sve prikazane u jednom baroknom stilu . Kr. Eumen II. primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. jednog u Vatikanu. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca. sa prepletima li a. Antigona. Usprkos toj injenici.ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. On je utemeljitelj Atalidske dinastije. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili. pr. Sastojala se od 6 figura. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . Eumen I. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju. djevojke u raznim situacijama. Kr. g. pre li u Malu Aziju. pr. st. Pauzija i neki drugi. 4 figure u polu-le e em polo aju. Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. Gnatja vazama. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela. eroti sa vijencima.Grupa umiru ih Gala. aran mani. Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. Kr. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. st. 65 . i to mlade ene. pr. One uglavnom prikazuju enske figure. -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . st. -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo).glavnom sveti tu Akropoli.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama. Kr. Atal II. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha.st. Atal III. ta se skupina mo e rekonstruirati. jednog u Kapitolijskom muzeju. On prerasta u novu Atenu. itd. imaju svoj odjek na Taremskim. su bili Apel. Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe.

Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla.g. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te. -Zatim imamo Ahila i Pentezileju.Laokontova grupa. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba.. Sperlonga. iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz. Atenodoros i Poliodoros. Dokazano je i to da su to imena kopista. odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu. Kr. g. povla i mornare i pro dire ih). -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar. Pri a vam je vjerojatno poznata . pr. Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman. U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena .Agesandoros. i tzv. jedna jedina. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . na koje je Apolon poslao zmije. to mo e biti 79. a nastavljena u vrijeme Atala II. odnosno po etka ranog carskog perioda). trojica rodskih majstora: Agesandar. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema.-Umiru i Gali su rodona elnik. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. Scila. opasuje gra evinu. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima.. sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. od kojih je vama najpoznatija jedna . grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika. zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita. To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. ili 81. Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. Menelaja i Patrokla. zatim ostaci Paskvido grupe. barem te i tome. Prakti ki. na samom kraju kasnog republikanskog. kao Partenon za klasi nu umjetnost. Plinije ka e i da su autori te grupe. Poliodor gr ka imena. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane. Kr. najstariji prikazi takve vrste skulpture. Atenodor. -Imamo cijeli niz drugih grupa.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. Ona tematski. ne iznad stupova nego ispod frizova. jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture. Grupa koja se danas uva u Vatikanu. pr.. vrlo sli na kompozicija.

javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. a dijelom u teriomorfnom obli ju. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. Imaju ljudski torzo. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . me utim. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to. -Paralelno sa tim baroknim stilom.. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici. grupnih skulptura. sladunjavih stilova. na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas. koju krasi friz sa gigantomahijom. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. bo ice. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. knji evnika i drugih. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. Satir koji se udvara Afroditi. primjere malih dje a i a koji se tuku. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. a sada imamo i prikaze malih negroida.umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. filozofa. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. uveni spinario. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. filozofa i pjesnika. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. dje aka koji vadi trn iz noge. ve heroine. Na platformi od nekoliko stepenica. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. ili Nimfi ili poziva na ples i sl. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. dje aka koji se hrvaju. Rijetki su bili prikazi djece. Sve su to primjeri anr stila. ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. zatim dje aka d okeja na konjima. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. Pored gr kih dramaturga. itd. propadanjem ko e i sl.

Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. svi ga portreti prikazuju mladoga. Afrodita. cijeli raspon motiva. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. no. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. od kojih su neki idealiziranih crta lica. jedan od sedam svjetskih uda. -Afrodita sa otoka Melosa. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. -Afrodita knidska. Budu i da je umro mlad. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. koja. Istovremeno. -Kada je rije o bo anstvima. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. itd. Apolon . prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. ostavlja je na hidrini. Jedan tip je kle e a Afrodita. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava.mlada ljepu kasta bo anstva. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. Autor jednih takvih portretnih statua. skida odje u sa sebe. Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. Naravno. bio je Lizip. uljep anih crta lica.sa njegovim portretima koje su poznate danas. On je za otok Kos. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite. izra en u bronci. 68 . drugi tip je stoje a Afrodita. a on je spu ta. visine 31 metar. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd. jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. i sl. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. Knidska je u stoje em stavu. Sada postoji cijeli raspon stilova. a ni komitent. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike. ljepu kastog lica. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. poluodjeveni ikonografski tip. golobradog. Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. a drugi su realisti nih. u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. me utim. a nekad malo izdu enijeg. u tridesetprvoj godini. Apel. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. znamo iz samih izvora. itd.

st. To naprosto fascinira. to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina. nije se mogao zamisliti u 3. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. pr. sagra en u tri dijela. st. gra evine na kat. Milet ili Atena. st. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni. Atal II . i danas se izbjegava takav pristup. ili 11. stradao kod jednog sna nog potresa. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida.konkretno. Npr. Kada ka em portik. pr. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. Podignut po etkom 3. agora .kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera.sredi nji trg. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. osnovao 70 novih naselja. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada . to je Stoa Atala II u Ateni. Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. Sredi nji je bio oktogonalan. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). ina e. Posljednji potomak te loze. zapravo je Kleopatra. ili 2. odnosno. visine 31 m. no tada je nastao Pitejin projekt. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m. pr. davao upute moreplovcima za ulazak u tu. st.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena. Kr.agoru . bila to Prijena. Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. do 140. pa i kasnije. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11. anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. ako nije imao sredi nji dio . jako nezgodnu aleksandrijsku luku. onda koristim rimski naziv portikus. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. Kr. sredi nji gradski trg. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. jo u helenisti kom periodu. g. nije do ao pod arapsku vlast. -Jedan helenisti ki grad. a gornji cilindri an. udesno jedno djelo. Kr. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. 69 . Taj je zahvat bio dosta kontroverzan. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. sama injenica da je od bronce. taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti.pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150.

pr. Bitne karakteristike . unutra nji jonski. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki.To danas nije primjerena metoda. Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama. to su takozvani Veliki Gali. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju . a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. i mi u 70 . No.. nerijetko kroz Propileje. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. redovno manjim zdanjima. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. st. usprkos malim gabaritima samih hramova. a unutra nji su egipatski. po visini (u gabaritima). propilejima i sl. vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura. Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima. st. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima. Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma. Jedan od takvih hramova s po etka 4. To je gra evina koja ima prizemlje i kat. Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. a da takvi elementi ne postoje. njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada. pa u hram.hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta. prostrana sveti ta. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. etnice su bile natkrivene. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. vrste elemente. bez hramova velikih dimenzija. Kr.to smo danas mi. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. Oni se okru uju trjemovima. Ako ozdravite. Na njima se odla u darovi zajednica. Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. Ona je duga ka. jedna bitku na Maratonu. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni. gra evina izgleda impresivno. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. kada danas prolazite njome.ono to je bila Atena u 5. riznicu. du jedne svoje strane ima 21 du an. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli. sveti ta postaju ve a. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije.u srcu jedne Atene. Na taj na in. pa druge propileje. gradova ili pojedinaca. to znamo iz izvora. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. Ljudi su nerijetko dolazili. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. pa ete mo da jo ne to donijeti. Time su pergamski kraljevi htjeli kazati . To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. svoje politi ke uspjehe. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. Isti takav tlocrt je i na katu. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. a na katu su vanjski jonski. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. Ulazi se kroz drugo dvori te. Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. Oni veli aju svoje kraljevstvo.

a 170-ih g. ali u korintskom stilu. sli nog tlocrta. g. a zavr ena u doba cara Hadrijana. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. sirijski kralj Antioh III. Kr. obnovljen u helenisti kom razdoblju. takmi e i se sa Atalidima. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. pr. vidi onu krasnu sliku". Ispada kao da su do le. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida. One u ivaju u umjetni kim djelima.. prije 504. da bi nekih 130-ih g. gradnja je prekinuta. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije. Kr. -Npr. st. tako gradnja ponovno staje. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. pr. 71 . -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. pr. Kr. ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. ve diviti se sadr aju hrama. drugi Artemidin hram u Efezu.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. ne iz nekih vjerskih pobuda. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. On je zapo et je u kasno arhajsko doba. nastavlja izgradnju toga zdanja. Kr. hram Zeusa Olimpijskog. n.

Split. Vara din 2003. Janson ± A. W. Hafner.Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ . sc. Janson. ³Povijest umjetnosti´. doc.Literatura: -Predavanja prof.dr. F. 72 . kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³. Dra en Mar i . ³Kreta i Helada´. Dra ena Mar ica.. 2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . Rijeka 1970. Zadar. -H. 2005/6 -G.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful