Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

-Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 .750g. pr.st. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene). Nike Polias itd. su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni. i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju. u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³. se naziva submikenski period. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora.pr.Kr..Kr. dok je ostatak neukra en.koje zauzimaju jedan. Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720.pr. postaje glavni grad. Hram Atene. Kr.Kr. Do kraja 8. i sl.Kr. 850 . -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima. 750 . ~1150.Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana.st do sredine 8.Kr.pr. nema podataka literarne naravi jer nema pisma. i 1050. g.gpr.pr. pr.st.st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 .Kr. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet.Kr. g.) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera .pr. npr. eventualno dva friza posude. buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla. najkasnije do 9.st.900g. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena .pr.g. a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd. -Taj period izme u 1150.700g.pr. ljudske figure. mitolo ka bi a. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija. -U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji). Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske. Kr.2.Kr..koncentri ne kru nice ili polukru nice .pr. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce.850g. -Krajem 8. 900 .) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³.

-Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge.1. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena.Kr. U Korintu i Argosu.Kr. -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije. Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici.pr.Kr. oko urne mogu biti grobni prilozi. koncentri ni krugovi.2.900. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. jama se poklopi plo om ili ne im drugim. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo). dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9. svastike itd. To je tipi an ukras za ovo razdoblje. -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu. Protogeometrijski period (1050 . u Ateni se djeca se inhumiraju. geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2. Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui . trokutici. One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji. Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon.2. U Ateni traje od oko 900. Naravno. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period. -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija.pr. a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji.g. kerami ko posu e. dolazi do promijena u ritusu pokapanja.st. npr. do oko 860. pa zato imamo najvi e podataka.strah od praznog prostora). dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 . U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue.pr. to nije generalna pojava.pr. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g.

.g. nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne. pripadnike ratni ke aristokracije. Najprije su to ivotinjske figure. a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha. Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade.4..pr.To je najva niji friz.Kr.opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama . Potje e iz druge polovice 8.3. krajem srednjeg geometrijskog perioda). pr. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika. a dijelom na brodu.Kr.pr. ivotinjski friz se nalazi na vratu posude.2. knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati).Kr.to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija.scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi.g. Me utim. trake su sve gu e i pli e. neki da je to utjecaj orijenta.. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome. -³Dipilonske vaze´ . -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik. Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8. 2. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika.st.pr.) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru.g. najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera. odnosno ve pismene.neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije. 6 . Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8.pr. -Dipilonska amfora (~770. Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik.Kr do oko 750.st.pr. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e). najranije zavr ava u Ateni. Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije.Kr. -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis . -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva. . Srednji geometrijski period -traje od oko 850. pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna . Kr. st.scena izlaganja pokojnika.

.st. bustofedon. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period. pr. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720. koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. To se doga a krajem 8.Kr.pr. Nestorov pehar 7 .st. uz neke promjene se koristi i danas.-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta.st. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti. a poznavali su i tzv. Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla. sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu.g.pr. -8. -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu. do 4.. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar.halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima.Kr. st. -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. Nastaje krajem 9. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante . Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano. pr. Kr. a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom. kasnije se po inju prikazivati i detalji. odnosno.Kr. i po etkom 8.pr.

Datira se u 10. iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. Kr. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. -Osim primitivne modelacije. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . -Zatim jedna zavjetna figurica konja. -Pored bron ane plastike. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi. Kr. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja. Kr.borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. to ne zna i da je nije bilo. pr. -Jedna grupa . st. dodiruju se rukama. najvi e sa dipilonske Akropole. pr. -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). pr. Datira se u 8. mitolo ko bi e. od terakote. jako podsje a na atenske dipilonske vaze. stoji na re etkastoj podlozi. irokog prednjeg dijela sa grivom. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda). i prona ena je u grobnici. Uskog srednjeg dijela. skulpture su postojale. ali ra ene od drva (ksoana kipovi). st. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5).2.5. st. Dakle. pe atiranja. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. Nezgrapno prikazana.

Kr.6. Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. bila podijeljena redom drvenih debala. U 8.Kr koji podsjeca na mikenski megaron. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). Sveti te je posve eno Apolonu.pr. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze. Kr. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ . drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano.grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. Herin na Samosu. zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine. Zeusov u Olimpiji.. -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda. pr. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. pr. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije. srednjoj Gr koj.st. glavna odaja i apsidalni zavr etak. st. 2. Apolonov u Termu. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera. Ovo je grobnica. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10. Kr.. 9 . uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. Imamo malo predvorje. Sredinom 7. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini. vrlo va an lokalitet u Etoliji. imamo jedno predsoblje. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove. Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). pojednostavljeno re eno. Ova je gra evina bila dvobrodna. Nema dokaza o stupovlju sa strane. a ne hram. pr. Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode.2. Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3. st. st.

st. 600g. a onda polako prelaze u hramove.Kr. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama.koje je sagra eno negdje 800. iroka 6. Kr. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu. pa se jo naziva hecatopendom. Kr. drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji. Imao je drveni kostur. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. -U ru evinama dvaju sveti ta.pr. st.5m. i to je najstariji takav hram. Pauzanije u 1. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. 10 .-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion . Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova. g. Zidovi su bili od kamena. Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali. pr. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine.n. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari.e. slamnati krov i zidove od opeke. Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje. pr. Po lokalnoj legendi. Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju. Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). grubih cigli. sa tri drvena stupa na pro elju. ne negirajuci i povezanost s megaronom. mijenjali su se kamenim. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca.

Kr. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period.pr. ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije. npr. -Osim to su oslikavali orijentalne motive.3. srednji i mla i arhajski period.postoje dvije grupe znanstvenika . no. st. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios.preko pojave divljih zvijeri (lavova. (od oko 700. lotosi. pokrajini oko grada Atene. Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. fantasti nih bi a kao to su sfinge.g. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove. -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period .pr. to bi zna ilo. npr. pr. najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja. itd. sudjelovali u dru tvenim igrama. meduze. grifoni. klasi noj gr koj umjetnosti. -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti. Kotabos . incizija). Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe.) i biljne dekoracije (palmete. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj.Kr. star ili drevan. druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr.popije se vino iz posude. -Protoaticka skupina vaza . Kr.). sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani.).pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku. 11 . g. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama. -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700. do oko 590.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750. obrise i detalje su i urezivali (rova enje. Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. 3. itd.1. Kr.g. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji. pili. -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. pr. -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji.

jednostavna grobnica 12 . pr. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa. Prete no su to posude manjih dimenzija. no.g. mitolo kim bi ima. jednoga zeca. iako se nastavlja u 6. bilo vegetabilnim motivima. pr. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. -Pri kraju 7. a datira u sredinu 7. koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici). po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva. g.posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. -Jedna od mo da najpoznatijih. i 7. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja. Kr.Kr. pr. st. mali pehari. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. Datira se oko 600. Eurytios i Heraklo na simpoziju. . st. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. pr.. kr azi ili pokali. i najljep ih. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima. Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6. Od ve ih posuda su e e oinohore. pr. st. pogotovo za zidno slikarstvo. ratni ke opreme. st. Kr. Tu su tehniku preuzeli sa importirane . u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva. primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza. no. pr. Kr. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. ne vi e od 7-8 cm. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu. st.630.. -Jedan primjer protokorintskog stila . dijelove ili detalje odje e. pr. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva. pomasti. st. pr. Kr.pr.. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu. miomirisnih ulja).. detalje glave itd. (rana klasika) . Kr. sada se naziva korintski stil. pr. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera. To je jedan tipi ni korintski figuralni krater. Sa strane je figura grifona. Kr.ispisivanje natpisa. -Nakon tog prvog. a manje ljubi asta. -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7.pr. bilo animalnim. (730. uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. Kr. postati vrlo popularno . Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. Kr. -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi. od po etka 7. te kozmeti ke cilindri ne kutije. iako nije stran ni Grcima. -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. skifosi. Kr. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu.3. Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena. st. najvecim dijelom feni ke luksuzne robe.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period.2. pikside. st.g. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. alabastroni (posudice za dr anje parfema. Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. divljih ivotinja itd.

-Sir John Beazley . -Kraj protoati kog slikarstva. -Pravi atenski (ati ki). bavio se samo gr kim slikanim vazama. pr . Od oko 720. no. -Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). g. u ruci dr i jedan skifos. oko 580. ozna ava upravo ova amfora. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. pr. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa. Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja. na bo nim stranama su prikazi simpozija. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos.st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20.najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20. do oko 630. vidimo i mitolo ke scene. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja. imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. ova se smatra najva nijom. -Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. g. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6. st. odnosno. krateri. i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. Ovdje je prikazan 13 . slikar Sophilos. ali je njegov potpis prona en na tri. -Svaka posuda je gotovo bila unikat. g. hidrije. Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. Ahilovih roditelja. Ahil je najve i gr ki junak. Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica. Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa. g. ne vi e protoati ki. st. pr. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7. Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema.3. Na detalju vidimo da se Polifem napio. Ponovno vidimo rozetice.od vapnena kih plo a koje su oslikane.Kr. Kr. a njegovi drugovi kao tamne siluete. i taj propust koristi Odisej. Kr.pr. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime.Kr. 3. pr. pr. Kr.g. pr. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura. sve do oko 630. Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda.st. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. Kr. Kr. Amfora je datirana u 675.

Okru en je Menadama. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila. Jo jedan friz sa sfingama. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane. Kr. Friz sa prikazom povratka Hefesta. Dioniz. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. npr. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). prikazan vrlo sli no. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. pr.. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. oni su poprili no minijaturni. Glavni friz. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine. Kr. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu.g. Silenima.Kr. Grupa E se datira otprilike u 550-530g. Kr. g. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6.. Ova Francois vazu. pr. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej. mjestimice crvena i ljubi asta.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura. Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. Zato su ovakve posude. Upotrijebljena boja je crna. prave biblije gr ke mitologije. koji je bio Ahilov prijatelj. -Lydos. 14 . pa i svih tih bo anstava. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. st. potpisao 5-6 posuda. scene i gra evine. vjen anje Peleja i Tetive.pr. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom.. oko 550. pr. u paru sa kerami arom Ergotimos-om. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. pr. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. dok on ja e na magarcu. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova. Satirima. povratak Hefesta na Olimp. kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. po kojemu je dobila ime. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. redom gr ke bogove. U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. jedan kontroverzni majstor. Natpisima se imenuju figure. Meleagar. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike. Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. Kr. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g. itd. Vaza se datira u 570.

dok sa strane plivaju dupini. a datira se u otprilike 540. Menade i Dioniz . I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. Rje enje je bilo slijede e .Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. a figure postaju crvene. pr. preko 120 posuda koje je potpisao. Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. posudica za ulje. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. u boji pozadine. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala. dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. Osnova sada postaje crna. Taj majstor se ne potpisuje. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane. g. Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz. Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio. a netko drugi autor druge 15 . mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. u boji terakote. Kr. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji. No. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa. dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. nabore. a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada. Kr.obrnuti tehniku. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. jedan mali aribalos. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. draperije. koju osim ena koriste atlete. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. Rije je o takvim primjercima posuda koje su. a s druge crveno figuralnim stilom. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici. jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. igru tijela i draperije koja ga pokriva. ili 540. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici.g. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis. Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva. ali po tedio je kapetana. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom.npr. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice.pr. Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu. -Nikosthenes je imao golemu produkciju.

kao i figure. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. To je 16 . To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka. bila smrtnica ili bo ica. neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost.Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. vjerojatno od famoznog slikara Andokida. pr. u kojoj e bit malo vapnenca. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. u nekim radionicama. no ne to tamniju.4. bilo da je rije o vapnencu. Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. u kamenoj plastici. g. st. st. draperije. to su ksoana statue. To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. pr. 3. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. pr. Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom. bilo na nadgrobnim spomenicima.g. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena. st. Posude su se. -Crnofiguralni stil e jo . Kr. trokutasto oblikovana glava. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. tj. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast.Kr). Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla.pr.naziv za mladu. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. Kr. Tada se detalji odje e. neudanu djevojku.nagi mladic. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. bilo na arhitektonskoj skulpturi. osim izrazito cilindri ne forme. Kr. sve do po etka klasi nog doba.. polosa. tipi no orijentalna frizura. izra eni elementi su i duguljasta. trajati sve do po etka 5. pogotovo one ve e.590/80. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. nisko elo. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. Kr.. a figure ostave u boji gline. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. -kora . oko 650. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu. bilo da je rije o mramoru. potje u sa gr kih otoka. izra ivale iz vi e komada. pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju. Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida. -kuros . -dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . sa Kiklada i Krete. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu. pr.

st i prvu polovicu 7. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. Njihove frizure podsje aju na egipatske. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu. muskulaturi. krajnjoj jugoisto noj to ki Atike. to su dva brata. rtvenu ivotinju. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. On se datira u drugu polovicu 6. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri. Kr.g.Kr). ve u po etak kasnog arhajskog perioda. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7. Kr (~530. visine 2.94 m. Visok je 1. Polo aj ruku simetri an. pr. st. st.mla i mu karac koji na le ima nosi tele. st. g. -Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda. g. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni. pr. baze na kojima te statue stoje.18 m. podignuta mladi u Kroisosu.. lo oj izradi inkarnata itd. izradi abdomena. dugoj orijentalnoj frizuri. to je nova moda kasno arhajskog perioda. sa otoka Melosa.14 m.Kr. Kr. Statua je prona ena u Anavysossu.pr. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi. g. st.Kr.g. Visok je 1. Kleobis i Biton.pr.g.Kr. Visoki su 2. velikim bademastim o ima. Jo uvijek je lijeva noga iskora ena.05 m. No izrada torza.. pr. -Kuros iz sredine 6. Ima upljine u o ima. vjernijoj reprodukciji fizionomije. potje u iz Delfa. pr. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion. lagano odmaknut od tijela. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh. a najraniji je kip sa otoka Delos.pr. prepona. nema govora o njihovoj pojavi. pr.g. Kip sa Delosa se datira u 660/50. malom mjestu u Atici. Potje e sa atenske Akropole.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima. a datira se negdje oko 570. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480. Kr. smanjivanju visine. Datiran je u 500/510. Visok je 1. pr. -Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650. jer su tu bili umeci od staklene paste.pr. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu. a visok je 3. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave. u kraj 7. boljem poliranje statue.65 m.. Kr. vjerojatno neku ritualnu haljinu.75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa.16 i 2. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika . Kr. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture.premazivanje statua voskom mije anim sa bojom]. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. st. Kr. Arhajski osmijeh je prisutan. Odjeven je u tanku prozirnu odje u. pr.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu). 17 . -Moskoforos ili Nosa teleta . odnosno. 8. datira se negdje oko 610. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima.

-Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm.Rampin konjanik. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. jer su originali.st. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili. U me uvremenu. vjerojatno njegovu majku Leto. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. Kr. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom.. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica. zavjetnog dara. Frizura je kratka sa tragovima boje. grk sa otoka Naksosa 18 . to zna i da je rije o bo icama. poput Atene Partenos i sl. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova. a oplata je bila od bronce. Polikleta. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. a najve a djela Fidije. po imenu Kritija. -Glava jednoga kurosa. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650. Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. Ina e. a na njihova mjesta bi dolazile replike. mi poznajemo upravo preko kopija. zapravo jednog konjani kog kipa . sa atenske Akropole. To nije bila stvar sa kultnim statuama. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. i po etka 5 st. i to gotovo sigurno Apolona. Zato su ove skulpture va ne. Kr. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni. Zami ljena je frontalno. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa. One imaju tu cilindri nu formu. Mirona. Datira se u sredinu 6. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. g. potje e iz Pireja. originali su nestali. pr. pr. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. one su odjevene u duge haljine. Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona. -Osim te spirelato tehnike. jer bi to dovelo do pobune.

Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm. neudatu djevojku. koje su odnijeli Perzijanci. izra ena negdje oko 630. -Bo ica iz Auxerrea. ili 560. u povi enim polo ajima. plod koji je seplurkalni simbol. velika usta. ima jako puno ostataka boje. -Peplos kore se pojavljuju ranije. koji odvaja torzo od donjeg dijela. ve negdje u drugoj polovici 7. Kr. pr. -Hiton . simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. potpuno ravna haljina.pr. Kr. gradi a u Francuskoj. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. ima ostatke bojanja. To je ispod polovice prirodne visine. pr. crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu.duga.Kr. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. dok se oko 570. velike bademaste o i. -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. preba en preko jednog.dao izraditi tu statuu. dugu haljinu i priljubljene ruke. pojavljuju prve hiton kore. Uo avamo trokutastu formu glave. -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu. po kojem je i dobila naziv. na glavi krunu od lotosa. golema. stopala vrsto na zemlji. te ka haljina od vune. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. uva se u Louvru. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos . oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama. pada potpuno ravno ili u te kim naborima. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. duga ka. Ovo je prikaz starije ene visine 1. Smatra se da je ona druga po starosti.vuneni ogrta . g. ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. obi no desnog ramena.lagana. -Himation . nisko elo. prozra na haljina od lana. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri. -Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. datira se u 580/570g. -Jedna peplos kora. na haljini. Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica. ra ena u nadnaravnoj visini. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. priljubljena. pojas. st. taj pojas. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu.92m. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu. 19 .

On je potomak. i po etka 5.Kr.25m. Kr. sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru. polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter. visine 2. Kora se stavlja u 525. a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture. st. 20 .pr. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa. On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6.-Hiton kora. pr.g.

vapnenca.st.3.Kr . -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu. pr. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. (590/80. koji je sagra en oko 520. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu. st. faza . vide se tragovi boje. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini. uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama. dvije divlje ma ke. Kvadriga. svaki od njih ima vlastitu bazu. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1. kore. faza . Hram ima 8 stupova. oktastilni peripteros je. Kr. ovo je jedan od najsa uvanijih primjera. prikazuju Heraklova juna ka djela. -Tijekom 7.st i ranom 6.st.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda.najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom.pr. Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata.g. 3. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja.kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote . no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata. Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata. Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6. ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena. bojanu. Apolon.ali koji. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi. Metope. Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija.zamjena terakotne skulpture kamenom.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine. 2. dijelom u trku. da bi zamijenio starije zdanje. napravljene tako er od bojane terakote. npr. pr. bili su bojani. g. u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. dok se 21 .nije reljef. . ra enu u niskom reljefu. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure). te em materijalu nego od terakote.5. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. Kr. sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata. lak a i jeftinija izgradnja. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. faza . kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba.

Modelacija fizionomije je izra enija. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca. a friz je bio bojan. Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu.oko njega simetri no ire drugi motivi.Kr). Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. a druga malo kasnije.pr.g. u tipi nom arhajskom stilu. Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene. a drugi u drugom stilu. Zapadni. pr. je mla i izra en iza 490. To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene. je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu.g. 22 . i on je ra en u rano klasi nom stilu. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani. Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom . Kr. Artemidi sa Delosa itd.ra en u ranoarhajskom stilu. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama. Isto ni. i on se dijeli na etiri scene.traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi. sinovima majke zemlje.Kr. datira se u kasnoarhajski period (525/20. g. S obzirom da gra evina ima etiri strane. st. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti . pr.pr. za titniku tamo njeg proro i ta. Kr. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea.gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu. Uz neke od figura su ispisana imena. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide. a na isto nom je izraz lica primjereniji. datira se oko 650. pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. Gee) . Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama. Jedna se datira malo ranije. sporedni zabat. glavni zabat.

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

g. ne samo s jonskim himationom. Bio je gra en od lokalnog vapnenca. ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. 52. Zbog terena na kojem se nalazio. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat). Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24. karakteristi ni stepenasti arhitrav. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran. ili 560.5 x 100 m (93x50 . Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. bogato ukra ena. Metagen i Teodorus sa Samosa. On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. a smatra se jednim od sedam svjetskih uda. Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em.zadaca). -Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. Hram je stradao oko 350. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa.-Jonski stil se javlja oko 570. a kad su ga pitali za to. ve ima i traku sa akantima. 2 na ostalim.gradovi u kojima su na vlasti tirani. Datira se u 421-405. palmetama. na za elju 9. tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani. graditelj je vjerovatno Mneziklo. -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570.g. nastao uveni Artemizion u Efezu. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. s jedne strane egipatskih hramova.gpr. To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion. ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu.pr. pr. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram. Podigli su ga arhitekti Gersifron. Kr. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti.. i jonskim volutama. 26 . 55 x 115 m. g. pr.Kr. -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550.Kr. Kr.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a. Imao je 3 reda stupova na pro elju. Iznimno zanimljiva gra evina.g. Tre i hram je na pro elju imao 8. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija . Gra en je u tlocrtu dipterosa. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora. a na du im stranama 21 stup.

krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. 27 . Dermisa i Kitilosa visine oko 1. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija. 3. Ovdje. no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida). jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj. pr. (ranoarhajski period). Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu. Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. -Masilijska riznica u Delfima. Datira se u kraj 7. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu.. na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju. vrhom zidova. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente . Vrlo je jednostavne izrade. Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. a da se djeca uglavnom inhumiraju. ali se vide otvoreni prozori. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. 8. Kr. Iznad grobova su se nalazili manji humci. gigantomahija.50 . bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. grada Masilije. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. st. sjede i bogovi). -Stela iz samog kraja 7. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca. Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. naj e ce do pola ukopana. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona.st. st.7. prva polovica 1. lezbi ke kimatione. Iako se ovdje vidi 6 stupova. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. a na vrhu humka. prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje. -Sifnijska riznica u Delfima.2m. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika.kimatione. Ovo je hram u antama. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora). na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. bogata dekoracija oko vrata. 9 i 21.

palmete sa volutama.. i simboliziraju za titnike groba. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama. Kr. pr. To su generalizirani portreti. a gube se u kasno arhajskom razdoblju. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura.pr. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge.-Nadgrobna stela iz sredine 6.Kr. figure su isklju ivo u profilu.st. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. sfinga nestaje sa spomenika. Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. Ukupna visina stele je oko 4m. obi no nalazimo njihove baze. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu. umjesto sfingi. 28 .) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura. na prijelazu u ranoklasi ni period. koje postaju zavr ni element. i oni se pojavljuju i u skulpturi. -po etkom 5. zavr avaju palmetama. st. Oni su uvari groba. (~540. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane. Naj e e su to prikazi djece. Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo.g. visina spomenika se smanjuje. mladi a.

Do tog otkri a. pr. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. Kr. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara.to se ti e tipova posuda. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma. ve se jednostavno. pr. pr. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. -Eutimid. g. Kr. Kr. st. do 480. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. Kr. fini potezi kista. pr. gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. odnosno. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. kome je to zapravo pseudonim. oinohoe. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. ili 510. pr. hidrije. etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil. g. pr. Kr. odnosno oko 520. Kr. -Epiktet.8. rekli smo. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara.3. a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. To su posude velikih dimenzija. kiliksi 3. odnosno razdoblje od oko 520. jo jedan majstor. je do lo u Andokidesovoj radionici. g. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. do 420. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio. amfore. pr. kasno arhajski period. -Skit. mladih atleta. kupe. jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom. a ovdje se spominju. pehari. zapravo dovodi u kraj 6.8. Kr. pravi slikarski stil.. pr.. Na jednoj je prikazan Ahil. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. Ovaj stil je. realizam i sl. do 450. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva. g. g. krateri. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6.. no o tome nemamo dokaza.1. st. st. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. a s druge crvene figure. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. Kr. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. On je do ao do revolucionarnog rje enja. su tri amfore. S jedne strane posude crta crne. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. pr. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. 530 ili 515. gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. me utim to su i posude manjih dimenzija. Kr. . Slikar 29 . jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. vr evi tipa velikea. rob ili oslobo enik. nego slikaru. Klju ne posude koje je on radio. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i.

Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. pr. Vje to koristi zlatno utu boju. ije ime predstavlja problem. su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. Ta glina ima u sebi oksida. iju je obitelj naslikao na krateru.250 posuda)??? . zato uspje no prikazuje dubinu. Oslikavao je i neke Eufronijeve posude. a figure su ostavljene u boji gline. satir je iza njega. On se potpisuje nekada kao slikar. ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. -Za razliku od crnofiguralnog. esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri.) -Slikar Eufronije. -Po etak 5. Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota. Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. osnove. najve i predstavnik. prikazane u profilu. isklju ivo slikar. st. bijelog. Dok. (510. Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. a ispred njega je menada. Kr. Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju. 30 . -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater.Kr. pr. Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz. izvanredan crte . st. a nekada kao kerami ar. Moguce je da je bio Onesimov u enik.Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. Ima izvanredan osje aj za kompoziciju. O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. koji je zapravo dobio ime po kerami aru. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. razmje taj figura po posudi. na prijelazu u po etak 5. Zatim slikar Briga (pseudonim). ali to brzo nestaje. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. ljubi astog i zlatnog firmisa. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao. dok je ova rodila oko esnaestero djece).g. Dioniz je u sredini. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). st se javlja Onesim. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. pr. st. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. Kr. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure.. -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. pune pritajene dramati nosti. tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari.pr. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. dok su o i an face. nema trodimenzionalnosti. -Krajem 5. Kr. u obliku velikog kale a.

Brojka se e do gotovo 200 posuda. Scene iz dionizijske tematike. pr. Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. u plesu. no dekorativna rje enja. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu. sve u svemu. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . na podestima kao kipovi. Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata. to potpisanih (~40). suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. Atribuirano mu je oko 200 posuda. skidaju pra inu sa sebe i sl.Kr. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. -Taj strogi. Kr. no ovaj mu je bio najve i suradnik. -Berlinski slikar. Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. 31 .pr. detaljima. njegov krater sa monumentalnim. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. Najve i broj posuda je malih dimenzija. ne pretjerane slikarske vrijednosti. Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. pr.g. st. -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5. -Nakon prve polovice 5. Kr. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. st.-Primjer Eutimidova slikarstva. Ove tri figure su komasti. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. -Sosija. pripremaju se za treninge. Djelovao je oko 490. odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. Koristi zlatno uti firmis. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet). Atlete koje rade vje be. finim linijama. to pripisanih. no glava ne prati pokret tijela i sl. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). a ime je dobio po jednoj iz Berlina. Za njega je radilo vi e majstora. -Kronolo ki nakon Eufronija. mo da u enik Eutimidov. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom . ma u se uljima. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. potpuno razodjeveni. No. Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija.

U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom.8. bijele osnove. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima. To je tzv. -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji. unutra njost njegova kiliksa. Prikazana je Afrodita na labudu. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). -Znamo da su izme u 480. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi. djelovala dva velika slikara. pr. Kr.g.2. 32 . no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu.Kr) i neki drugi.Kr.3. Pentezileja na koljenima. a ono izme u bijele boje.pr. Ahil koji stoji. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a . -Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena. to je u to doba revolucionarno. to se do sada samo naslu ivalo. a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. Duris i sl. Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima.g. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda. Osim onih pod njegovim utjecajem. na kojoj bi se onda radile crvene figure. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj.pr. Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e. slikar Ahila (440. na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos). g. imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron. Njegove murale nemamo sa uvane.lekite. po kojemu je slikar dobio pseudonim. Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena. slikarstvo bijelih lekita. Njegova djelatnost se datira od 470 460/50. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. U prvom su planu glavne figure. i 450. -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana. Jedan krater iz Louvrea.

a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. nego. to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama. do negdje 380. vrh. Trostepenasta baza. pr. Njegova hidrija ima dva friza. Same scene ne variraju previ e. g. g. -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. krilati mladici). na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. Agorakritom. bilo da je rije o ljudima. Eretrija slikar. zaista. -Osim ovoga slikara. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota.4. prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil.). bilo da je rije o bo anstvima. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e). stela. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. Algamenom itd. parfemi i sl. ali su crvene figure na bijeloj pozadini. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena.8. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. st.fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom.3. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama. Ne zna i da nema izuzetnih primjera. -Lekit .8. Financijski je to osiroma ivalo dr avu. Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure. izdu enog vrata. Kr. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. gdje se vide detalji njihova tijela. pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. Kr. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400. ena s darovima koje posje uju grobove i sl. Fijales slikar itd.3. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. U njima su bila miomirisna ulja. To je sam kraj 5. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida. obi no ogrnuti. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. i paralelno je sa Fidijinim u enicima. 33 . To su redom prikazi pokojnika. Kr. pr. pr. drugorazredno zna enje. 3.

pr. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. pr.. da bi slijede e 479. i 479. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. dok su im se suprotstavili Atenjani. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. 34 . a druga velika sudbonosna faza je 480. g. pa do 450. me utim. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480. I na neki na in. To su sudbonosni trenuci za Grke. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji. Kr.. prolazi kroz Tesaliju. pr. i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici. g. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. gr koperzijski rat. Kr.9. Drugi su im Grci krenuli u pomo . g. g. ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. pr. jednog grada u srednjoj Gr koj. pr.3. g. Grci. ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. Kr. koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. naravno. Gr ko . Kr.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj. oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. Kr. Atenjani su. bivaju pobijeni.

zatim se kostur obla e terakotom. koplje. i dolaska Aleksandra Velikog. -Tehnika izgubljenog voska . Kr.1. Kurose koje smo vidili su originali. 4. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da.bron ane skulpture. tj oblikuje se figura u glini. pr. adaptacija. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original. Skulptura 4. pr. onda bi se opet presvla io slojem gline. g. Bronca je bila vrijedan materijal.prije Hadrijanova vremena. Kr. Kr. a onda opet i na temelju izgleda. Klasi ni period -Kronolo ki. Me utim.1. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska . -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti.Kr. kipovi su uni tavani jer se bronca talila. g. pr. ve rimske kopije. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kr. pr. a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo. npr. st. pr. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj. pr. izraz novog vremena i ideala. do 420. da li zalaze pod gornji kapak.pr. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka.majstor prvo izra uje drveni kostur. arenice na bjeloo nicama . Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija. Visoka klasika traje od oko 450. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. g. velik broj narednih skulptura nisu originali. g. Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. g. g. neka verzija. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice . Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi). pr. Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. do 450. pr.4. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru.g. g. Kr. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa. rana klasika traje od 480. npr. za razliku od arhajske skulpture. u istom ili nekom drugom materijalu. g. tit. pa do 380. Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros. ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4. Kr. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 .nakon Hadrijanova vremena). Kritijin dje ak je original. kaciga. Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. do 330.1. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip. u razdoblju visoke klasike. Kr. pr. Kr. Kr.

Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. drago kamenje). Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. bavio se i arhitekturom i slikarstvom. g. Na alost. Polikletu i Mironu. Djeluje krajem rane klasike izme u 460. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena. Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. taj kip nije sa uvan. optu en i ba en u tamnicu. Remek djelo rano klasi nog perioda. izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. Kr. gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui. -Jedan od rijetkih izuzetaka. original bron ane skulpture. bjelokost. -Fidija. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti . Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava.jedna ka e da je umro u Ateni.najveci virtuoz bio Fidija.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. On je tu bio nenadma an. prozra nija draperija.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas. to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike. kraj rta Artemizion u Gr koj. prona ena kraj brodoloma. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. Kip nije poznat u rimskim kopijama. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. 36 . i to je uvod u bogati stil. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. Nezna se to je dr ao u ruci. ispru enom rukom cilja metu. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona. Lijevom. drvo. a desna je u punom zamahu. kad bi sunce sijalo u njezin tit. Nije bio samo kipar. Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . pr. plemeniti materijali. ali je taj pristu napu ten. izuzetna studija anatomije mu kog tijela. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji. To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . On je zaslu an za brojne stvari.neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. i 430. da je do ao u sukob i bio ubijen. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti .Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. od novog lepr avijeg stila.

linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice.gr ki umjetnici su od sredine 6. pr. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji. -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike.-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom. Kr. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara. licu i tijelu.pr. potpuno nagi. pojedini detalji izra eni od olova.. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena . vjernija modelacija ljudskog tijela . odnijeli su je u Perziju. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa . Nakon njegova ubojstva 504. tj. ko i 37 . no malo je toga poznato iz rimskih kopija. g. Izra en je u bronci. Auriga je prikazan u dugom hitonu.auriga zna i voza . voza em i dvojicom sluga koji dr e konje.Kr.datiraju se oko 450. ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. pr.g. Kada su Perzijanci osvojili Atenu.pr.Kr. Datira se 470. Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. U izvorima se spominju mnoga njegova djela. ali sa uvani su samo kip. visoko potpasan. glava prati pokret tijela..Kr.g. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline. na prijelazu iz rane u visoku klasiku. dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. do oko 470. me utim. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot. ali nije klasi ni kontrapost iz 5. Po nekim zna ajkama na glavi. Ovo nije ni jedno ni drugo. u lijevoj ruci su dr ali titove.Kr. a bilo je prikazano 13 kipova.g. Kr. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) . pokret skulpture je prirodan.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju.st. (sa potpunim opterecenjem jedne noge). -Kipovi iz Riacea u Italiji . Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela.te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj.pr. Kip koji se uva u Bostonu. u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478. u tehnici izgubljenog voska. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori.pr. a ni ta iz originala. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida. je uspostavljena robovlasni ka demokracija.g. g. naru itelj je bio Polizal.

tzv. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla. i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene. a satir Marsije je poku ava uzeti. Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. ali je za tu radnju malo nedefinirana. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora. prikazana oslonjena na koplje. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu. glava prati pokret tijela. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu. Izvorna skulptura je bila visoka 1. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje.g. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti.barem 60-ak rimskih kopija. zami ljena.Kr. vjerojatno jednog rtvenika. npr. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. datiran oko 470/80. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli. Jedna od najboljih kopija. divlje Marsije. centar radnje je sama frula.80m izra ena u bronci.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti . nazvan Ludovisi tron. ali se boji Atenine reakcije. sa njenim klasi nim atributima i nagle. 38 . u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju.pr. -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva.

ra upan. stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. pripit. Povezana je figura. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina. Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu.g. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela. Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. Dvije skulpture.Kr. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 .pr.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa. Datiran je 460.g. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce. Stajala je u celi Partenona.4. Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava. u dugom peplosu. 39 . pogotovo Atene. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti. On recitira stihove. jako va ne. i cijelim nizom prikaza. visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj). preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ).Kr. Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura. vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. s njegovim krugom u enika. te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije. bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre. (vidi str. torzo i glava. 1.1. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime. Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos.pr.80 m. i uz pomo pisanih navoda. navodno na Periklov nagovor. prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace. od Fidije imamo 4 ili 5. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije. sa postamentom od 3 metra. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci. Atena Partenos.pr. Jedan simpati ni gospodin. malo razodjeven. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale . no slabe poveznice sa Fidijom. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci. Uobi ajeno se datira oko 450. ta uvena krizolefantinska statua. Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu. kaciga sa 2 grifona i sfingom. To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije.Kr. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos.g.430.2. Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu).scena kentauromanije. Takozvani Hermes Ludovisi. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. od zlata. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu.

On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji. Poliklet je va an i zbog injenice da se on.Kr. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. od bjelokosti. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena. haljina od zlata. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. u celi Zeusova hrama u Olimpiji. napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona. st. o najve em gr kom majstoru 5. gornji dijelovi tijela.g. n. a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. pr. Kr. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog. On je. Prikazivala je Zeusa na tronu. naredio uklanjanje te statue. Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. u punom volumenu. Za potrebu izrade ove skulpture.80m). to znamo iz pisanih navoda. datira se oko 440.. sna ni kontapost. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici. je 426.pr. a statua je nastala oko 430. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama. Car Teodozije II. kao i Atena Partenos. ili enska bo anstva kao Atenu. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. ali samu rimsku kopiju nemamo. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . za kojega neznamo odakle je bio. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara. na naslonja u smrt Niobine djece. Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. tijela jednog atlete. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona. -Prelazimo na Polikleta. ne samo u praksi. Ova figura je oli enje kanona. Kr. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. Novac je kovan 137. ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca. Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu. Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. Poliklet je Doranin.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski.

Onda imamo uvenog Diskoforosa. Kada je rije o prvoj kopiji. me utim.glava. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. Schiara Amazonka . Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. Odatle naziv Diadumenos . Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. Fidija.prema proporcijama. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. simetrije. a uvana je u Louvru. Krezil. pr. to je sasvim sigurno Fidija. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti.onaj koji svezuje dijadem oko glave. Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci. koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. ritma. druga je Sosiklet. frizura. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. ali stilisti ki . prema Polikletu iz 440. Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. Ovo je kopija sa otoka Delosa. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420. sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku. Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. onda tu postoji suglasje. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. neki zbog ovog sna nog. koja je nastala prema bron anom originalu Fidije. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu). vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu . Krezil tre u. Poliklet i ao toliko daleko. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. g. No. Framon i neki drugi. kod druge dvije se mi ljenja razilaze. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. itd. sa stra nje strane gledanog. Original je bio u bronci.mirovanju i u pokretu. Naime. nego problem proporcije. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike. jedna od najstarijih kopija.upu uje na Polikleta. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova. Fidija drugu nagradu. impostacija . Kr. u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. pilastar. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. god. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. Figura koja se ne spominje u izvorima. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. Amazonka tipa Mateji. oslanja se na pilastar. itd. jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. Impostacija je identi na. i ovdje je prikazana tre a. 41 . Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. pogledajte ova stoje a noga i sl. Najvi e glasova je odnio Poliklet. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu.

i 425. Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja. ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. Kr. pa je njome ubla io jajasti oblik glave. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. g. frizu sa panatemejskom procesijom. pr. Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli. (Hekate Epipyrgidia) . Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i. Kopija se danas uva u Vatikanu. ali i samostalan majstor. 4.pr. Datirana je izme u 429. ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela. Djeluju nakon Fidije. naslanja se na potporanj. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. prema mitologiji. zabatima. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo. Prokne je bila. onda bi vidjeli da nisu identi ne. Najpoznatije.to je grupa Prokne i Itysa.g. pripisana je njemu. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela . a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. Sa Fidijom su radili na Partenonu. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom. vi e idealizirani prikaz. nepoznatih majstora i sl. jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi. -Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima.st. 42 . Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420. ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima. do 380. Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. k i spartanskog kralja Tindareja.pr. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla.Kr. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u. tj. Alkamen je dosta tradicionalan majstor. Agoragrita. od 430-ih do kraja 5. Mironovih u enika.Alkamena. jedno od poznatijih. pilastar a preko njega je ba ena draperija. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima.Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. metopama.1.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo.Kr. Bio je Fidijin u enik i suradnik. i sl. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika . Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa.3. koja je imala problema sa mu em. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju.

ima 2 cele. nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. kasnije su je tovali gladijatori. Kr. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa. ali je sigurno iz 20-ih godina 5. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na. bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj. Pauzanije opisuje Rhamnos. Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena.st. o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona. st. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku .st. Ne zna se tko je izgradio balustradu. erotsku dimenziju. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. otkrivena prsa.st.prozra nost draperije.Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. cele su na razli itim visinama. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela. 3 trijema. draperija njegovih figura tj. -Alkamen radi na tragu Fidije.pr. -Agorakritovih djela je ne to manje. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik. Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea. stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala.Herma sa Hermesom . 43 . stil izrade glave. Skulptura . -Hera Borghese . S obzirom na draperiju. koju je izradio kopista Arkezilaj. je nastala u bogatoj klasici. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela. i prve etvrtine 4. prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju.bile su dvije. Venere praroditeljice Julijevskog roda. spu tenoj ruci. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala.draperija priljepljena uz tijelo. haljina spada s ramena. okomiti. Rimska statua nastala prema bron anom originalu. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima.Nemesis je bo ica pravde i osvete.. tj.. dekoracija oko vrata. jedna od njih je stajala u Efezu. prikazana u prozra noj haljini. koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix.pripisuje se Kalimahu. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance. Erehtejon spada u bogatu klasiku . u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom. Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5. nabori su te ki. pr. Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix.

-Glavna razlika gr ke skulpture 4. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom. -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba. a 44 . u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom). Apolon koji ubija gu tera. pa do kraja 4. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. su ene su i glave su im smanjene. -Skulptura se pomalo humanizira. u 4. npr. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta. Skulptura kasne klasike -u 4. Kefisodot.st.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. dolazi do slabljenja gr kih polisa. -S obzirom na ratove u Gr koj.Kr. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu.Kr.. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku .st. Praksitel.4. npr. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). -338. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih.st. pojavljuju se u nesvakida njim situacijama. Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena. autor je djela Tihe s malim Plutom. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska.. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju.. umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine. -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela. Leohar. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka. na elu sa Filipom II. Irene je bo ica mira. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5. nema zatvorenih. Hermes koji vezuje sandalu.pr. etvrtastih figura. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga.st.bo ica Tihe je personifikacija srece. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g.1.pr. -Ksenofont je sa Parosa. figure esto imaju gotovo enske proporcije. a Pluto simbolizira bogatstvo.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije.. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama. tj. Ovo se ne mo e sigurno provjeriti. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide.4. ali je upak u 4.. manje nagla enoj muskulaturi. od 360-ih g. potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima.g. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac. tu nih emocija. ali tek nakon njihove smrti. tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu.g. -Nekada nji ethos. Iako su mu ke.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika.

Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan. Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11. Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. malih glava. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. Naime. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima. elegantne. Od 4 sa uvane su tri strane. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu. obna ena.st. Ove dvije figure. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4.st. Ova 45 .g.pr. Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. kopije. poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak).Kr. u sredini rob sa no em i Marsija. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. nagla ena je linija obrnutog slova S. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel . Velika i Mala Herkulanka. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija. tzv. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije. Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360.Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. i 330. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu..Kr. a su ga kupili gra ani Knida. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom. stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj. oni su to odbili. na jednoj je Apolon. -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije. verzije Praksitelovih djela. zakrivljenost figure. razlike su uo ljive ali je motiv isti. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola. Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru.pr. potpuno pokrivene odje om.

ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa.pr.. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija. glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 . Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture.pr.Kr. mo da su njegovi u enici. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv. rimska kopija. Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. Rodom je iz Sikiona. stajao je u Karakalinim termama. male glave. datira se oko 340-ih g. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4. Lijeni satir.izvu en iz mora.skulptura se nalazila na knidskom novcu. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu . jedan od rijetkih originla iz tog doba. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu. Heraklo se odmara.g. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga. Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici. ra en u tehnici izgubljenog voska. visine 1. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe.Kr. Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu. ovaj naziv je dobio po zbirci. najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva . poznato ih je najmanje 5-6. ali on nije kolovan u nekoj radionici. Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. mala bradata glava. ima hidriju na koju odla e draperiju.. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti. Lizip je bio samouki majstor. Ova skulptura se datira oko 330/320. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom.kraj kasne klasike. Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli.Kr. ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno.pr.st. toljaga je naslonjena na stijenu. sigurno je nastala krajem 4.. Apoksiomen. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili). Heraklo Farnes se danas uva u Napulju. nije sigurno da je autor sam Praksitel.razlika izme u ova dva je u proporcijama. datiran u 330/320. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju. Polikletov je nasljednik. desna ruka preba ena na le a. preko nje je preba ena draperija.g. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe.30m. vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo. . uvan u Vatikanu. Ima zakrivljenu liniju. -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom.st uopce je statua Apoksiomena (struga ). i najveci gr ki majstor u bronci. ispod ruke dr i strigil (struga ).st. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4. smatra se jednim od njegovih ranijih radova. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza. daje sebi vi e slobode..st. -Lizip je najveci gr ki kipar 4. ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag.

ru noga. ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta. s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj.g. Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama. dr i pehar u desnoj ruci. Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus. Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. razodjeven. njegovu portretnu statuu je izradio Lizip. Artemizija nastavlja gradnju hrama. Malo je udnovato impostirana. Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas. dugom kovr avom kosom. -Kip Serafisa (Oziris) . Ne to izme u. toljaga kraj nogu. neumjerenost u jelu i picu. Statua koja prikazuje Sokrata. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. 47 . Leohar. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena.ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba.pr. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju. Figura je napola razodjevena.rimska kopija. Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. s bradom. u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³. jednom se atribuira ovaj kip. -Kip prona en u moru kod Amfikitere . Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole. Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. -Jedan od rijetkih originalnih djela. Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). ogromno zdanje. na na in da je lijeva polovica torza. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. Poziva na sladostrasti stola. Kasnije se opredijelio za filozofiju. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. zdepastoga. duge iljaste brade. a ako je onda bi to mogao biti Perzej. Prema izvorima. u bronci -Kip prona en u Delfima. na jednom gleda prema nozi (novac). -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. elavog. Mauzolej je prikazan iroka tijela. jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. ne zna se to no koga prikazuje. vi e od desetak figura. maloga. zapo eto oko 370-ih. Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. Mauzol je perzijski inovnik.izradio Briaksid . Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. Leohar radi zapadnu stranu. oslonjen na koplje. Hermes koji ve e sandalu .6m). a sjevernu Briaksid. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2. ju nu Timotej. prikazan kao heroj. mo da je to bila glava Meduze. -Mauzolej u Halikarnasu . To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa.vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid. Ovo je original.Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. tj.Kr. nagla ena je erotska dimenzija. dovr en 353. njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. na drugom se nalaktio (kip).jedno od 7 svjetskih uda. vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini.

povjetarca. Ona je prikazana 48 . Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua. ali najvi e u bronci. jako malo djela mu se mo e atribuirati.pr.Kr. ali su ostali samo fragmenti. postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu.g.pr. Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila. nego velikih filozofa. Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. -Skopas . Hram je uni ten u po aru 395. u obnovi Artemiziona u Efezu. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama. Djelovao je izme u 370.g. projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala.vjerojatno Timotejeva osobna inovacija. tj. Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji. radi u svim tehnikama. uva se u Versaillesu. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi.st. lijevom rukom podi e odje u sa sebe. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla.personifikacije vjetra.Ganimed je dje ak. Figura bo ice Artemide . gotovo etvrtaste forme. Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija. njegovu baku i djeda. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. Prikazuje enu. koje se dovode u vezu sa Timotejem.pr. Desno figure Amazonki.Kr. u kopnenoj Gr koj. dionizijevu pratilju. u hrizelefantinskoj tehnici. Lijevo su figure aura . Apolon Belvederski je do II. Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. npr. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima. Ovo je definitivno Sofoklo. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom . prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi. oca i majku.tako da se pretvorio u labuda. duboko usa ene o i. kopija Skopasova Herakla koji je. i 340.Kr. esto kopirana skulptura u rimsko doba. govornika. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca . a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju.prikazana kao lovkinja. Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. Ne bilo koga. eznutljiv pogled uperen u visinu.nije bio samo kipar nego i arhitekt. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. koja je prikazivala Aleksandra. Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. zatim Leoharu. pjesnika.

Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. Kr. Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe. Dakle. pr. sporednoj. ve stro i. sve drugo se razbacalo po tijelu. a na du im 13.odjevena.2. koje je stradalo u po aru. bilo samostoje oj. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . sam hram je bio gra en u vapnencu. ili 480. Metope nedostaju. isto nom zabatu. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. Skulpture su ra ene u punom volumenu. koji ide u 490. ne kroz arhajski osmijeh. presvu en slojem tukature. a oko nje borba. lokalni arhitekt. ranjeni i priklani ratnici. visoko podignute glave. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. prikazana je u transu. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. strani. opistodoma i cele. trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. i bile su bojane. -Zeusov hram u Olimpiji. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. ozbiljniji izraz lica. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. malo je taj arhajski osmijeh udnovat. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj. prikazane su u nezgrapnom pokretu. naborana ela. pr. Arhitektura 4. a po broju stupova se nalazi izme u njih. u sveti tu u Olimpiji. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. pri emu mislim na njezin tlocrt. Na kra im stranama 6. Na mla em. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. 4. g. Projektirao ga je Libon. klasi nog tlocrta pronaosa. Figure nemaju arhajski osmijeh. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike. a donji dio okre en u bijelo. Pronaos sa dva stupa u antama. bio je obojen.2. ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. Podignut je oko 470. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. heksastilnog dorskog periptera. g. Kr. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini. tukatiran. Ina e.1. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. nadgra e mu je bilo bojano. Bio je gra en u lokalnom vapnencu. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil. Ako Atena stoji u sredini. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. drugom Heraionu u Paestumu. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. bilo arhitektonskoj. opistodom sa dva stupa u antama. stvari idu druga ije.

ako ga zamislimo uspravnoga. To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije. Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. U sredini je bio prikazan Zeus.Kr. ovaj hram je imao dorski friz. Po est sa svake strane. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe. -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri. Dosta dobro sa uvan. u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. u ozbiljnom i stro em izrazu lica. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. koji u prvoj polovici 2. Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. Kr. st. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. lagano otvorena usta. Na licima je izra en Ethos. dvojicu majstora koji su izradili zabate. Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu. ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. a koji su rekonstruirani. n. gr ki pisac. Kip koji je izra en u visini od 12 m . Pauzanija. st. S obzirom na prvi 50 . g. pr. Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. odnosno.no nije tako. on bi probio krov toga zdanja. pohodi Olimpiju. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio. spominje i ovaj hram. da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. tu ne treba puno obja njenja. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. pr . pr. st. Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. Datira se u prvu polovicu 5. U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora. pa se naziva i Heraion. Jasno je. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela.klasike. spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432. kip Atene Partenos. Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. Cijelim svojim vanjskim pla tom. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. kao da je to neporeciva injenica . Kr. Kr. pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima.

. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. Kr. Ovakav tip tlocrta 51 . U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. trobrodna cela. sa dva stupa u pronaosu. Kr. u antama. koji svjedo i da 406. i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova. Iako dorskoga reda. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. Tada je zdanje razoreno oko 250. isto tako zavr en. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona. Kr. pr. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama .pronaos. nego pseudoperiptera. me utim. koji se naziva prvi Heraion. na du im ima 14. od goleme dvorane. kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. pr. Ne to je du i od Afajinog hrama. ovaj se naziva drugi Heraion. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) . vjeruje se da se po eo graditi iza 480.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. st. tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela. g. On na kra im stranama ima 6 stupova. odnosno. Zapo et je po etkom 5.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda. opistodom . Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. gotovo revolucionarnog tlocrta. Kr. pr. pr. Bitka je bila 480. nikad nije dovr eno. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad. Kr. vrlo zanimljivo. Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. sve su to heksastilni peripteri. Kr. sagra eno ovo zdanje. zbog svojih ogromnih razmjera. Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. te se smatra da je toj pobjedi u ast. g. dva u opistodomu. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi. Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova. celu. g. pr. jer. dva reda dvokatnih stupova. U razini ovih gornjih. iskustva sa mati ne Gr ke. Gra eno je u dorskom stilu. g. Me utim. a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije. nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. pr. g. Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. to zdanje jo nije bilo dovr eno. ili 450.Zdanje sa Sicilije. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m.

po elo se sre ivanjem grada. gotovo identi nog tlocrta. unutar saveza. pr. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama. otprilike na pola visine. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca. Periklo je najva niji atenski dr avnik. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura. Mnogi su polisi odlu ili. itd. ili. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom. platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. 52 . tad jo nije bilo dovr eno. navodno. dijelovi hrama. Perzijanci nisu mogli uni titi hram. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata. On dimenzijama nadma uje i Partenon. Kr.2.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama. Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. ipak. nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru. hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. -Na mjestu dana njeg Partenona. Akropola nije prezasi ena gra evinama. To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. odnosno opistodomu. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj.2. a nikada nije bio dovr en. zbog opasnosti po riznicu. a Atenin hram je gra en u dvije faze. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova. te inu gra evine dr e polustupovi. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. neovisno jedna od druge. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. No. 4. oko 480. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. Imao je 6 stupova na kra im stranama. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon. kao Templo Inantis oko 560. g. umjesto vojskom. sa otoka Delosa u Atenu. i graditi novi hramovi irom Atike. no kore u njegovoj okolici su uni tene..

Sve je to radi tih opti kih korekcija..Novi. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). Njegov tlocrt je identi an. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt. no radovi na skulpturi traju do 432. elementi starog zdanja nisu uni teni. gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje. to je malen slu aj kod gr kih gra evina. g. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. kentauromahija (borba Lapita i Kentaura). nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu. do 432. Prikazane su etiri teme. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. Dva zabata su bila u punoj plastici. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. g. Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. Kr. Va no je naglasiti da Partenon. mla i. odnosno. Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine. iako matemati ki precizan. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. Hram se gradio od 447. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon. pr. Strop je bio kasetiran. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije. Izvjesno je da ima i starijih (npr. nose jonski friz. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). Ne slu ajno. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu. ve namjerno. a to su pouzdani podaci. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. postavljeni u obliku gr kog slova PI. Taj red dorskih stupova. odnosno. sa strana vrata. g. Hram je bio sagra en do 438. Njih 92 na etiri strane gra evine. na dvije dodatne stepenice. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. pr. Cererin hram u 53 . Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . pr. Kr.ak i crijep. Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. bo ica pobjede. a ne okomiti. Kr. kao i broj stupova. a da krajevi padaju. Prilikom njegove gradnje.od prvog do zadnjeg kamena . da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija.

480-ih godina prije Krista .Propilejima. Jonski dijelovi hrama. koje je kasnije napomenuo. pr. Dobili smo jedan mali amfriprostilni. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa.jedna bi bila pinakoteka. su friz. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. pr. pod vodstvom arhitekta Mnezikla. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. a druga gliptoteka. beskrilnoj donositeljici pobjede. taj dio nije nikada realiziran. a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. biste i sl. gotovo u cijelosti sa uvana. portika. Mi znamo izgled prija njih gra evina. To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). Novi Propileji su izgledom slijedili stare. Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. Ovdje je 54 . lezbi ki kimation i. koja je preuzeta od strane Grka. osim krova. i mogu e ih je rekonstruirati. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. galerija slika. No kada bi se do lo na plato. u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. Nike. pobjede. Izvorno su trebali imati dva krila. Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole . 437. Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu. zbog peloponeskog rata. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove. Kr. Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava. Visinska razlika je svladana stepenicama. jonski nije bilo lako vidjeti. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. Arhitekti su i na to mislili. pa vrhom zida cele i iznad opistodoma. djevi anskoj riznici. gradnja Propileja traje do 432. vrlo va no. g. Ovdje imamo gra evinu koja je.Paestumu). sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. i od njega su sagradili bastion. Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. ve slijede e. g. u jeku kandijskog rata. Kr. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. Nakon to je sagra en Partenon. negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros. onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. pa ponovno vrhom. ali one nisu sa uvane kao takve. (dakle. Partenon jo nije imao skulpture). Me utim. a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. No. iznad cele. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit. Nakon ostamostaljenja gr ke. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke. Kao i kod Partenona. ide jonski friz. Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. u kojoj bi se prezentirale skulpture. Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. stare Propileje. To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina. U njima su bile kline le aljke. To je bila samo javna gra evina. Me utim. Kalikrata i Fidije. etiri stupa u stra njoj prostoriji.

gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene. a kroz trijem s karijatidama se 55 . okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu . Gradnja je trajala od 421. Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . 479. koji ima tri ulazna trijema. Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. Kr. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. Krajem 5. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno. kada govorimo o klasi nom periodu. Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni.nije rije o ravnome polju . na ni oj niveleti. Kr. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). do 406. Kr. I ovaj hram. pr. izgra en je od penteli kog mramora. I unato ote avaju im okolnostima. Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). dvije osi. baroknog tlocrta. osim friza koji je gra en od paarskoga. Sagra en je na mjestu. g. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. tu se sagradio hram. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). Ka u da je tu bio grob Kekropa. Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama. (duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. osim to ima pronaos). a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata. Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana. Na alost. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode. g. pr. A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida. Atenjani su izabrali maslinu. posljednje zdanje. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. pr.poistovje ena sa Atenom. Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. do 425.ima red stupova i na pro elju i na za elju. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina. zavr ena obnova atenske Akropole. i lo e je sa uvan. Puno je tu ideologije. to ba i nije obilje je jonskog stila. godine. Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake . Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. Arhitekt ovoga hrama je Filoklo.i tu je kraj hrama. Gradnja je trajala od 431. st. te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. s kojim je. drevnog atenskog kralja. Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). -Idemo na Erehteion.

Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje. Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene. g. Trijem sa karijatidama . na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. a mo da i jo nekim bo anstvima. Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . on je etvrti nakon dorskog. kronolo ki pripadaju visokoj klasici. dorski friz. bogata dekoracija vrhom zida.korintskog stila. ekvivalent figurama Atlasa. eolskog i jonskog. nemamo ba neke druge primjere.3. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. Partenon.korintski stil. gra en od penteli kog mramora.2. iji je za titnik Hefest. i 430. odatle njegovo pravo ime. iz koje se ulazilo u Ateninu celu. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. Kr. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. metope su djelomi no sa uvane. Kr. Trobrodna je cela.. Zbog metopa. Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. do 380. ima i taj drugi naziv. Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420. platforme. -Hram Atene i Hefesta. Eolski je 56 . isto tako s druge strane. te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu . hram Atene Nike Apteros. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera. Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu. ovo je najbolje sa uvani dorski hram. trake sa astragalom itd. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. One su ra ene u bogatom stilu. da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. ija je za titnica bo ica Atena. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte. U celi su se nalazile njihove statue. gradskog trga.figure kora u funkciji nosa a stupova. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama. jonskim kimationom. a u Ateni.). Kako autori tvrde. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). Propileji. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. Gra eni su izme u 450. pr. u antama. pr. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. 440 g. a zabat nije. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom. 4. Redoslijedom pojavljivanja. i sl. pr. samo u manjem postotku. Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. Kr.

Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. Zapo et je 429. -Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. otkri e kipara Kalimaha. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom. ve grobnica (Nereid Monument). pr. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. gornji i donji. Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. pr. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa . Na velikoj je nadmorskoj visini. ak dva friza na tom postolju. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. Kr. Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. a na stranama 6 stupova. koji je etaju i grobljem Korinta.. g. Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. ve u gradu Ksantosu. 57 . a ne maloazijskog. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). Ako je suditi prema Vitruviju.i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova. Iktin je bio glavni arhitekt. Nije se nalazila u gr koj. Kr. Na uglovima se izvijaju vitice. g. Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima. Hram je imao kasetirani strop. Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila. Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. rimskom arhitekti i piscu. no zavr en je oko 405. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. jedan od trojca koji je radio na Partenonu. Tlocrt je jedinstven. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom. Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon).

Kr. a kasnije. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti. a dijelom isto nja kog karaktera. a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje). Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. g. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice. pr. glavnom sveti tu boga Asklepija. 70-ih godina 4. rasko noj draperiji. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . hram Atene Polias u gradu Prijamu. Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu.friz na arhitravu. 4. Halikarnas je grad na obali Male Azije. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. st. me utim.2. pr.000 gledatelja. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. iza 390. u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu. Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. Sagradio ga je Poliklet mla i. Kr. pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . u kojem se i dan danas gledaju predstave. .4.uveni mauzolej u Halikarnasu. friz iznad cele i zabatna kompozicija. Kr. itd. koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. g. Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja. Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise. bio je u perzijskim rukama. a rimski su ra eni umjetno. na obali Male Azije. Gra evina se datira iza 420. Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. kapaciteta za oko 14. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu. Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. fasade. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. pr.

zagrobna cela. Gra evina se gradila dugo. ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba. On je dosta sli an. Mnogi dijelovi su u British Museumu.mauzoleje . Vrh visokog postolja je krunio friz. Ne tolos. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima. -Asklepijev hram u Epidauru.Timotej. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik. gradom dominira Akropola. osim temelja. Dijelom on. visoka oko 50 m. prakti ki nema friza. pretpostavlja se. Jedna mala gra evina. 6 x 11 stupova. ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. ili drugi majstori. na kra im stranama je bilo 9. skra en. a na du im 11 jonskih stupova. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. no nakon njene smrti njihovi ro aci. Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena.2:1. Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste . pr. Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i). To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. omjer je to no prora unat . jonski kimation. Imamo trotraki arhitrav. Onda jedan udnovato rije en krov. Isto nu stranu je radio Skopas. jer je sama gra evina lo e sa uvana. i trebamo promatrati izohipse. Bila je. nego hram. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome.. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija. spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. Kr. veli anstvenih razmjera. Plinije Stariji. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. konkretno .renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. To je dvostruko manji hram od Partenona. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. uveni enciklopedista. ima bazu. zapadnu Leohar. 59 . Mnoge pojedinosti nisu poznate. Po svemu sude i. nema opistodoma. Stupovi imaju plintu.mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. dimenzija 17 m x 35 m du ine. U sredi tu su glavni sadr aji. a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. Kvadriga kruni cijelu gra evinu. Entablatura je vrlo zanimljiva. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. Hram Atene Polias.

u opistodomu su 2 stupa u antama. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. st. st. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima. po etkom 4. koji je poznatiji kao kipar i klesar. malog zna aja. pr. a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. Kr.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. U pronaosu su 2 stupa u antama.. Kr. pr. pr. Arhitekt ove gra evine je Skopas. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti. Za razliku od dorskih periptera 4. Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova. 60 . Kr. Tegea je grad u srcu Peloponeza. projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. st.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . -Telesterion u Eleuzini. me utim. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). no dovr ena je nakon njegove smrti. Projektirao ju je Iktin.

se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. pr. Kr. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. Kr. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala.5. pr. g. gdje je 323. do oko 150. srednji i kasni helenizam. pr. g. kada je zavr io gra anski rat. i traje do oko 250. do. odnosno. Posljednje razdoblje. pr. st. Kr. je Pergamsko kraljevstvo. 323. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. do la pod rimsku vlast. Na povratku se. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. Kr. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. Aleksandar. kasni helenizam od oko 150. g. do 331. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. Kr. vratio u Babilon. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. Na kraju. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. Kr. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. Kr. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. traje od 280. Kr. st. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. g. Kr. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. -31. do 31. Taj je pohod trajao oko etiri godine. g. g. I more je sli nih takvih primjera. pr. To je jedna politi ka podjela koja. Na prijelazu sa 4. pr. Zatim. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani.. di oko 250. pr. g. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. rimska vojska je razorila Korint. pr. pr. g. g. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. g. Primjerice. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. ima smisla. g. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. gledaju i politi ka zbivanja. na 3. do oko 30. pr. Kr. sredi te otpora protiv rimske vlasti. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. te prijelaz u rimsku civilizaciju. Kr. g. od 334. doba Epikona. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. pr. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. g. Kr. a to je da je rani helenizam od oko 320. do 280. sa svojom iscrpljenom vojskom. g. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. pr. Kr. kraljevstva u Maloj Aziji. pr. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. od 334. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. 146. ali spomenicima vrlo bogatog. 133. Njegov otac Filip II. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. smrti Aleksandra Velikoga. dok 61 . kasnije cara Augusta. me utim. Smrt Aleksandra Velikog 323. Ptolomejski Egipat. Rani helenizam zapo inje oko 300. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika.

Kr. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. st. g. Makedonija. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. iako ne sredi nji dio Anatolije. ako je neki spomenik nastao u Ateni.. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. Kr. Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. ali. to je ipak etru anska umjetnost.Aleksandrija. da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. na zapadnoj obali Male Azije. godine . Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta. jedno sedamdesetak njih. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. Nedavno su francuski arheolozi. No. u 3. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok.. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog. to je spomenik rimske umjetnosti. iz perspektive gr ke umjetnosti. Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. ostatke 62 .je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. Kr. Me utim tu sad valja bit oprezan. Pergam. sad zaista govorim napamet. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. barem na deseterostruko ve em podru ju. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. st. u Magni Graeciji. me utim. najve i dio Male Azije. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . to naprosto ne bi bilo to no. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost. vremenski gledano. 120. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu. u Kirenaici. injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. i posljednja do i pod rimsku vlast. nije bio po te en ni Apeninski poluotok. Mala Azija. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. pr.onda je to spomenik rimske umjetnosti. pr. Egipat i prostor dana njeg Iraka. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3. u gr kim kolonijama. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. na sjevernim obalama Afrike itd. helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. Primjera radi. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. Naime. rone i u Aleksandriji i oko nje. Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. novo kulturno ari te gr kog svijeta. koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. Dakle. pr. tijekom svog osvajanja. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. Sirija. a posebno u 2.

bo ice osvete. majstor koji je jako dugo ivio. Kr. Kronolo ki gledano. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija. male glave. Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. Ona je sa uvana u rimskim kopijama. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308. Ona sjedi na jednoj stijeni. iz anti ke Makedonije. iako je zapravo Lizipovskih karakteristika. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu. Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio. Rimski pisac i enciklopedist Plinije. plemenitih. Menada i Satira. Skulptura. Skopasovo naslije e. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda.ptolemeidske pala e. Pauzijino naslije e.. po etak njegove djelatnosti spada u 360. spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). -Lizip. ona je postala "arhe" tip. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. Vrijednost kopija. pr. to je ak iza Aleksandrove smrti. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. Praksitelovo naslije e. itd. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. itd. ne u originalu. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. pa i Pauzanije. i 309.uveni bron ani krater iz Dervenija. g. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe. Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese.. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. Dokaz tome su mnogi spomenici. budu eg blagostanja. Me utim. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa. a glase: Lizipovo naslije e. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. To je personifikacija samoga grada. pr. je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. ni u sadr ajnom. na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. ni u kronolo kom smislu. Naravno. od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. pogotovo na podru ju skulpture. . odnosno originala. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. bo icu sre e. g. To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. dostojanstvenih crta. Kr. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 .

s donje sa lezbi kim kimatijonom. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. s malim glavama. Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). st. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. itd.to da su figure. Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . ili u sam po etak 3. odnosno na one statue iz Herkulanuma . Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju. prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji. Ove statuetice podsje aju na te muze. dolje bogato isprepletenim trakama. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. pr. Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. Aleksandar. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu. proporcijama. gracioznim figurama i sl.frizura. sa bogatim ostatcima oslikavanja. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. fizionomija. Autor ili grupa autora koji su ga izradili. to nije slu aj. i sl. po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene. Kr. Gore ima trake sa meandrom. Bogato je ukra en. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 . Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar.koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. ali i figure Menada i sl. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4. na figure muza. na nekropoli toga grada. na svom konju. malenim glavama.veliku i malu Herkulanku . itd. me utim.

aran mani. On je utemeljitelj Atalidske dinastije. pre li u Malu Aziju. itd. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. pr. To je jedan zanimljiv gradi . g.one Periklove iz 5. sve prikazane u jednom baroknom stilu . pr.st. Atal III. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . i to mlade ene. eroti sa vijencima. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. jednog u Vatikanu. Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku. pr. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. pr. Eumen I. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. 65 .Grupa umiru ih Gala. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha. Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo). Gnatja vazama. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili. st. sa prepletima li a. a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. jednog u Kapitolijskom muzeju. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila . Eumen II. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. Pauzija i neki drugi. Atal II. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. cvije a. -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera. pr. 4 figure u polu-le e em polo aju. Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. djevojke u raznim situacijama. Usprkos toj injenici. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. krilati dje a i i. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji. odnosno. st. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. itd. Veliki slikari druge polovice 4. Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. One uglavnom prikazuju enske figure. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. stradanje junaka. st. Kr. Sastojala se od 6 figura. U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja . primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. Kr. Antigona. odnosno. su bili Apel.ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca.sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja. prona ena su u okviru grada Pergama. Kr. On prerasta u novu Atenu. imaju svoj odjek na Taremskim. ta se skupina mo e rekonstruirati.glavnom sveti tu Akropoli.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama. smrt. Kr. Kr.

. trojica rodskih majstora: Agesandar. Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba. -Zatim imamo Ahila i Pentezileju. Grupa koja se danas uva u Vatikanu. jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture. Atenodor. jedna jedina. barem te i tome. pr. Plinije ka e i da su autori te grupe. ne iznad stupova nego ispod frizova.-Umiru i Gali su rodona elnik. Dokazano je i to da su to imena kopista. to mo e biti 79. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. ili 81. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te. Kr. na samom kraju kasnog republikanskog. Pri a vam je vjerojatno poznata . ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju. iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz. Kr. Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman. zatim ostaci Paskvido grupe. U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. povla i mornare i pro dire ih).g. i tzv. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla. od kojih je vama najpoznatija jedna . Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane. -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa. a nastavljena u vrijeme Atala II. Scila. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar. odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu. odnosno po etka ranog carskog perioda). sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. Sperlonga. Poliodor gr ka imena. vrlo sli na kompozicija. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena ..Agesandoros. najstariji prikazi takve vrste skulpture. Atenodoros i Poliodoros.Laokontova grupa. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena.. na koje je Apolon poslao zmije. opasuje gra evinu.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. g. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. Prakti ki. Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. -Imamo cijeli niz drugih grupa. grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi. kao Partenon za klasi nu umjetnost. Menelaja i Patrokla. Ona tematski. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. pr. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika.

na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . -Paralelno sa tim baroknim stilom. itd. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici. javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. primjere malih dje a i a koji se tuku. Na platformi od nekoliko stepenica. a sada imamo i prikaze malih negroida. me utim. Pored gr kih dramaturga. bo ice. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to. filozofa i pjesnika. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. Rijetki su bili prikazi djece. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. filozofa. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. knji evnika i drugih. propadanjem ko e i sl. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. ve heroine. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. Imaju ljudski torzo. dje aka koji vadi trn iz noge. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. grupnih skulptura.umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. uveni spinario. bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa.. a dijelom u teriomorfnom obli ju. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. koju krasi friz sa gigantomahijom. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. zatim dje aka d okeja na konjima. dje aka koji se hrvaju. sladunjavih stilova. Satir koji se udvara Afroditi. ili Nimfi ili poziva na ples i sl. Sve su to primjeri anr stila. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici.

Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima. Sada postoji cijeli raspon stilova. u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. Jedan tip je kle e a Afrodita. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. jedan od sedam svjetskih uda. uljep anih crta lica. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. Autor jednih takvih portretnih statua. koja. On je za otok Kos. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd. a on je spu ta. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv.mlada ljepu kasta bo anstva. Naravno. visine 31 metar. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava. cijeli raspon motiva. bio je Lizip. a nekad malo izdu enijeg. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. izra en u bronci. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. poluodjeveni ikonografski tip. golobradog. i sl. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. Afrodita. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. Knidska je u stoje em stavu. Budu i da je umro mlad. a drugi su realisti nih. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite.sa njegovim portretima koje su poznate danas. Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene. itd. itd. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. -Kada je rije o bo anstvima. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. Apel. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. od kojih su neki idealiziranih crta lica. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. -Afrodita sa otoka Melosa. Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. -Afrodita knidska. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. svi ga portreti prikazuju mladoga. drugi tip je stoje a Afrodita. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru. Istovremeno. znamo iz samih izvora. Apolon . ostavlja je na hidrini. a ni komitent. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. u tridesetprvoj godini. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. 68 . Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. skida odje u sa sebe. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. ljepu kastog lica. no. me utim.

spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. Atal II . sama injenica da je od bronce. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima. Podignut po etkom 3. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. odnosno. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11. Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. nije se mogao zamisliti u 3. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). ako nije imao sredi nji dio . taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti. jako nezgodnu aleksandrijsku luku. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. 69 . Kada ka em portik. davao upute moreplovcima za ulazak u tu. g. zapravo je Kleopatra. pa i kasnije. nije do ao pod arapsku vlast. To naprosto fascinira. pr. no tada je nastao Pitejin projekt. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. onda koristim rimski naziv portikus.konkretno. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. pr. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida. sagra en u tri dijela. ina e. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m. pr. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina. Posljednji potomak te loze. bila to Prijena.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. Taj je zahvat bio dosta kontroverzan. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. ili 11. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada .sredi nji trg. Milet ili Atena. to je Stoa Atala II u Ateni. jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. Sredi nji je bio oktogonalan. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. i danas se izbjegava takav pristup. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. Kr. do 140. st. osnovao 70 novih naselja. Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). Kr. st. visine 31 m. gra evine na kat. st. pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. udesno jedno djelo.agoru . Npr. a gornji cilindri an.kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera. anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. -Jedan helenisti ki grad. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. stradao kod jednog sna nog potresa. Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. jo u helenisti kom periodu. ili 2. sredi nji gradski trg.pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. agora . Kr. st. Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena.

Ona je duga ka. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . sveti ta postaju ve a.u srcu jedne Atene. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). gra evina izgleda impresivno. Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama.to smo danas mi. usprkos malim gabaritima samih hramova.hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta. Oni se okru uju trjemovima. propilejima i sl. st. onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. Ljudi su nerijetko dolazili. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. a da takvi elementi ne postoje. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. riznicu. Time su pergamski kraljevi htjeli kazati . Jedan od takvih hramova s po etka 4. pa ete mo da jo ne to donijeti. pr. a unutra nji su egipatski. kada danas prolazite njome. vrste elemente. jedna bitku na Maratonu. i mi u 70 . Kr. Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. st. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. Bitne karakteristike .. to znamo iz izvora. a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali. pa druge propileje. -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni. du jedne svoje strane ima 21 du an. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada. Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju . Na taj na in. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. Ako ozdravite.To danas nije primjerena metoda. pa u hram. njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. Na njima se odla u darovi zajednica. etnice su bile natkrivene. Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma.ono to je bila Atena u 5. Isti takav tlocrt je i na katu. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura. svoje politi ke uspjehe. bez hramova velikih dimenzija. to su takozvani Veliki Gali. dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. redovno manjim zdanjima. prostrana sveti ta. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima. po visini (u gabaritima). Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. To je gra evina koja ima prizemlje i kat. No. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli. Ulazi se kroz drugo dvori te. Oni veli aju svoje kraljevstvo. Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki. unutra nji jonski. a na katu su vanjski jonski. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. nerijetko kroz Propileje. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. gradova ili pojedinaca. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom.

Kr. obnovljen u helenisti kom razdoblju. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. takmi e i se sa Atalidima. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. a zavr ena u doba cara Hadrijana. pr. Kr. a 170-ih g. tako gradnja ponovno staje. Kr. st. sirijski kralj Antioh III. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije.. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te. Ispada kao da su do le. ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. nastavlja izgradnju toga zdanja. ne iz nekih vjerskih pobuda. vidi onu krasnu sliku". drugi Artemidin hram u Efezu. sli nog tlocrta. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. hram Zeusa Olimpijskog. ve diviti se sadr aju hrama. One u ivaju u umjetni kim djelima. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. g. On je zapo et je u kasno arhajsko doba. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. 71 . n. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. pr. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. prije 504. -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. ali u korintskom stilu. -Npr. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. pr. da bi nekih 130-ih g. Kr. gradnja je prekinuta.

Janson ± A. Rijeka 1970.Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ . Janson. Hafner. 2005/6 -G. sc. Split.. 72 . -H. Dra en Mar i . doc. 2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . W. ³Povijest umjetnosti´.dr. kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³. Vara din 2003. Zadar. ³Kreta i Helada´. F.Literatura: -Predavanja prof. Dra ena Mar ica.