Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

Nike Polias itd.koncentri ne kru nice ili polukru nice .) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena . 750 . ljudske figure.Kr. i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju.Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana. -U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria. Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. -Taj period izme u 1150.pr.st do sredine 8. pr.750g. postaje glavni grad.Kr. i sl. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija. Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija. g. mitolo ka bi a.st. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora.900g. Kr.Kr.Kr.pr. -Krajem 8.pr. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene). npr. ~1150. nema podataka literarne naravi jer nema pisma. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11.st.pr. eventualno dva friza posude. g. i 1050.850g..2. a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd.pr. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet. Hram Atene. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji). se naziva submikenski period. -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima.Kr.koje zauzimaju jedan.pr.pr. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 .) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera . su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni. Do kraja 8.Kr.Kr. dok je ostatak neukra en.st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 .gpr. Kr.pr. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske. -Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza. 900 . buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla.700g.st.. 850 . u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³. najkasnije do 9. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba.Kr. pr.g.

-U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije. svastike itd.pr. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue.1. dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne.st. npr.pr. u Ateni se djeca se inhumiraju.pr. Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri. Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon.Kr. geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija.Kr. dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. Protogeometrijski period (1050 . pa zato imamo najvi e podataka. trokutici. To je tipi an ukras za ovo razdoblje. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period.pr. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu.2. oko urne mogu biti grobni prilozi. koncentri ni krugovi. -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu. dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 . a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g. kerami ko posu e.900. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo). -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9. U Ateni traje od oko 900. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena. U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. -Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge. do oko 860. U Korintu i Argosu. dolazi do promijena u ritusu pokapanja.g.strah od praznog prostora).Kr. jama se poklopi plo om ili ne im drugim. Naravno. to nije generalna pojava. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne. One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji. Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui .2.

najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija.neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika.pr.To je najva niji friz.pr. pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna . Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade. krajem srednjeg geometrijskog perioda). Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije. najranije zavr ava u Ateni. a dijelom na brodu. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera. 2. trake su sve gu e i pli e. -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva.g.4. 6 .g. Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8. neki da je to utjecaj orijenta..st. Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik.Kr. odnosno ve pismene.pr. -Dipilonska amfora (~770. -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih.to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija.st.scena izlaganja pokojnika. pripadnike ratni ke aristokracije.Kr.Kr do oko 750.g.3. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis .scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi.. Kr.opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama .pr. -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik. ivotinjski friz se nalazi na vratu posude.. st. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e). Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8. knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati). Potje e iz druge polovice 8. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome. nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne. Me utim. -³Dipilonske vaze´ . a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha.Kr.Kr. pr.) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru. Srednji geometrijski period -traje od oko 850. .2.pr. Najprije su to ivotinjske figure.

pr. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano. Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla. i po etkom 8..halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima.pr. To se doga a krajem 8.g. pr. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720. odnosno.pr. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta. a poznavali su i tzv. bustofedon. kasnije se po inju prikazivati i detalji. sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu. Nastaje krajem 9. st. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom.Kr. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante . Kr. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´. -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu. -8. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period.Kr. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi.st. uz neke promjene se koristi i danas.. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti.st.pr.st. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar. do 4.Kr.-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja. Nestorov pehar 7 . -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11. koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom.

pr. -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). st. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi.5.borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. -Jedna grupa . -Zatim jedna zavjetna figurica konja. i prona ena je u grobnici. dodiruju se rukama. Kr. st. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja. pr. skulpture su postojale. Uskog srednjeg dijela. stoji na re etkastoj podlozi. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda). to ne zna i da je nije bilo.2. Kr. jako podsje a na atenske dipilonske vaze. -Osim primitivne modelacije. Kr. Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. od terakote. -Pored bron ane plastike. st. Dakle. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. najvi e sa dipilonske Akropole. irokog prednjeg dijela sa grivom. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5). Nezgrapno prikazana. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . Datira se u 8. iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. pr. mitolo ko bi e. pe atiranja. Datira se u 10. ali ra ene od drva (ksoana kipovi).

U 8. pr. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ . st. Sredinom 7. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle. glavna odaja i apsidalni zavr etak. a ne hram. Kr. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera.pr. -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. Ova je gra evina bila dvobrodna. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini. pr. prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno. drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. st. Ovo je grobnica.grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove. Sveti te je posve eno Apolonu. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj).6. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda.st. Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. st. 2. vrlo va an lokalitet u Etoliji.. pojednostavljeno re eno. Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode. Nema dokaza o stupovlju sa strane.2. srednjoj Gr koj. pr.Kr koji podsjeca na mikenski megaron. uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. Zeusov u Olimpiji. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze. Herin na Samosu. Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). bila podijeljena redom drvenih debala. Kr. Kr. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10.. Apolonov u Termu. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3. 9 . Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. imamo jedno predsoblje. Imamo malo predvorje.

g. Pauzanije u 1. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje. pa se jo naziva hecatopendom.st. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. iroka 6. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu.e. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca.-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion . Imao je drveni kostur. i to je najstariji takav hram.pr. sa tri drvena stupa na pro elju. pr. Po lokalnoj legendi. 10 . Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju. mijenjali su se kamenim.5m. -U ru evinama dvaju sveti ta. a onda polako prelaze u hramove. st. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama. Kr.n. grubih cigli. Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova.Kr. slamnati krov i zidove od opeke. pr. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine. drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji.koje je sagra eno negdje 800. Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). Zidovi su bili od kamena. Kr. 600g. ne negirajuci i povezanost s megaronom. Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali.

3. Kotabos . npr. druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr. -Protoaticka skupina vaza .). srednji i mla i arhajski period. -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama. pr.g. sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani. Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj. -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. meduze. sudjelovali u dru tvenim igrama. klasi noj gr koj umjetnosti. -Osim to su oslikavali orijentalne motive.preko pojave divljih zvijeri (lavova.pr. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku. pokrajini oko grada Atene. Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe. (od oko 700. ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije.g. -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji.) i biljne dekoracije (palmete. g. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti. grifoni.Kr. lotosi.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750. star ili drevan. no. -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. Kr. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove. to bi zna ilo. pr. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice.popije se vino iz posude. itd. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji. najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja. do oko 590. ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700. Kr.Kr.pr. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. fantasti nih bi a kao to su sfinge. obrise i detalje su i urezivali (rova enje. pili.postoje dvije grupe znanstvenika . itd.pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici. Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila.1. npr. 3. incizija). -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period .). Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. 11 . st. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period.

pr. st. pomasti. st. g.posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. st.jednostavna grobnica 12 .Kr. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja. Kr. mitolo kim bi ima. -Jedan primjer protokorintskog stila .2. ratni ke opreme. ne vi e od 7-8 cm. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. Kr. Kr. -Nakon tog prvog. alabastroni (posudice za dr anje parfema. To je jedan tipi ni korintski figuralni krater. . pr. uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe. skifosi. Datira se oko 600. pr.. jednoga zeca. u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim. st. st. dijelove ili detalje odje e.ispisivanje natpisa. Prete no su to posude manjih dimenzija. Kr. pr. primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza. a datira u sredinu 7. pr. i najljep ih. no. iako se nastavlja u 6. pr. (730. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima. Eurytios i Heraklo na simpoziju. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. od po etka 7. Tu su tehniku preuzeli sa importirane . koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici). -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6. st. Sa strane je figura grifona. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva..Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. bilo animalnim. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu. Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. pr. -Jedna od mo da najpoznatijih. postati vrlo popularno .630. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa. divljih ivotinja itd. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva. bilo vegetabilnim motivima. mali pehari. sada se naziva korintski stil.g. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. Kr. -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi.3. te kozmeti ke cilindri ne kutije. pr.. -Pri kraju 7. Kr. Kr. no. iako nije stran ni Grcima. Od ve ih posuda su e e oinohore. Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena.g. kr azi ili pokali. (rana klasika) . st. detalje glave itd. pikside. pr. miomirisnih ulja). najvecim dijelom feni ke luksuzne robe. pr. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera. Kr. Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. pogotovo za zidno slikarstvo. -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila. i 7. a manje ljubi asta. Kr.. st. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7. oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu.pr. po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti.

-Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. i taj propust koristi Odisej. ne vi e protoati ki. Ovdje je prikazan 13 . -Kraj protoati kog slikarstva.Kr. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura. Od oko 720. pr. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. odnosno. pr. g. u ruci dr i jedan skifos. -Svaka posuda je gotovo bila unikat. -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime. sve do oko 630.st. slikar Sophilos. bavio se samo gr kim slikanim vazama. svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. pr. pr .Kr. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos.pr. a njegovi drugovi kao tamne siluete. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7. g. Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. Kr. Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema. vidimo i mitolo ke scene. pr. ali je njegov potpis prona en na tri. Kr. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide.g. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a.st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja. Na detalju vidimo da se Polifem napio. Ahilovih roditelja. no. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. g. st. na bo nim stranama su prikazi simpozija. Ahil je najve i gr ki junak. st. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6.3. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda. Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa. hidrije. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. pr. Kr.od vapnena kih plo a koje su oslikane. Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja. i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. -Sir John Beazley . imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone. Kr. krateri. Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. -Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. -Pravi atenski (ati ki). 3. Kr. ova se smatra najva nijom. Amfora je datirana u 675. g. oko 580. Ponovno vidimo rozetice.najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20. do oko 630. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa. ozna ava upravo ova amfora. rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica.

koji je bio Ahilov prijatelj. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova. Friz sa prikazom povratka Hefesta. prave biblije gr ke mitologije. povratak Hefesta na Olimp. Grupa E se datira otprilike u 550-530g. Natpisima se imenuju figure. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva. Meleagar. Glavni friz. Kr. potpisao 5-6 posuda. Satirima. mjestimice crvena i ljubi asta.. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine. g. Silenima. U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g. Kr. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike.pr. 14 . Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. Vaza se datira u 570.. Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. pr. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. Okru en je Menadama.Kr. ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. Kr. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej. Kr. scene i gra evine. Zato su ovakve posude. itd. u paru sa kerami arom Ergotimos-om. oni su poprili no minijaturni. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. pr. npr. prikazan vrlo sli no. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. Dioniz. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. pa i svih tih bo anstava.. jedan kontroverzni majstor. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. po kojemu je dobila ime.g. Upotrijebljena boja je crna. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. Jo jedan friz sa sfingama. pr. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. Ova Francois vazu. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. -Lydos. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. dok on ja e na magarcu. st. oko 550. vjen anje Peleja i Tetive. redom gr ke bogove. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. pr.

a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada. Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva.obrnuti tehniku. Kr. Menade i Dioniz . a netko drugi autor druge 15 .Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks. dok sa strane plivaju dupini. Rje enje je bilo slijede e . dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. Osnova sada postaje crna. ili 540. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. jedan mali aribalos. Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. g. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji.g. igru tijela i draperije koja ga pokriva. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici.npr. Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva. Kr. preko 120 posuda koje je potpisao. Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu. Rije je o takvim primjercima posuda koje su. I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. u boji pozadine. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa.pr. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. nabore. ali po tedio je kapetana. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis. u boji terakote. a s druge crveno figuralnim stilom. jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. pr. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane. -Nikosthenes je imao golemu produkciju. a figure postaju crvene. Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. posudica za ulje. draperije. No. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom. Taj majstor se ne potpisuje. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. a datira se u otprilike 540. koju osim ena koriste atlete. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz.

Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. Posude su se. st. -kuros . trokutasto oblikovana glava. oko 650. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. neudanu djevojku. a figure ostave u boji gline. -Crnofiguralni stil e jo . Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. u nekim radionicama. To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka. u kojoj e bit malo vapnenca. Kr.Kr). te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. bilo da je rije o mramoru. vjerojatno od famoznog slikara Andokida. draperije.g. Kr. tj. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti.naziv za mladu. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. bilo na nadgrobnim spomenicima.. bila smrtnica ili bo ica. sa Kiklada i Krete. Kr. nisko elo. pr. bilo da je rije o vapnencu. potje u sa gr kih otoka. Kr. g. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. pogotovo one ve e. Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida. izra ivale iz vi e komada. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje. u kamenoj plastici. -kora . polosa. tipi no orijentalna frizura.. bilo na arhitektonskoj skulpturi. Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla. st. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta.nagi mladic. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. st. sve do po etka klasi nog doba. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost. -dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . izra eni elementi su i duguljasta. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. 3. pr. Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. To je 16 . pr. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast. to su ksoana statue.4.pr. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. trajati sve do po etka 5. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. osim izrazito cilindri ne forme. pr. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu. kao i figure. pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju.590/80. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena. To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. no ne to tamniju. Tada se detalji odje e.

-Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua. pr.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi. boljem poliranje statue. to su dva brata. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7. pr.Kr. izradi abdomena. -Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650.05 m. Kip sa Delosa se datira u 660/50.g. velikim bademastim o ima. Njihove frizure podsje aju na egipatske. -Kuros iz sredine 6. sa otoka Melosa. lo oj izradi inkarnata itd.. a visok je 3. visine 2. Visok je 1. odnosno. Kleobis i Biton. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika . lagano odmaknut od tijela. On se datira u drugu polovicu 6. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi. pr. 8. Datiran je u 500/510.65 m.g. Odjeven je u tanku prozirnu odje u. -Moskoforos ili Nosa teleta . a najraniji je kip sa otoka Delos. Visoki su 2. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu.pr. Kr.st i prvu polovicu 7. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji. Kr. vjerojatno neku ritualnu haljinu. g. g. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu). Kr (~530.94 m.75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima. u kraj 7.Kr).mla i mu karac koji na le ima nosi tele. Kr.14 m.18 m.premazivanje statua voskom mije anim sa bojom]. Statua je prona ena u Anavysossu. pr. malom mjestu u Atici.Kr. smanjivanju visine.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima.g.. prepona. Potje e sa atenske Akropole.pr. st.pr. dugoj orijentalnoj frizuri. muskulaturi. Visok je 1. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. Arhajski osmijeh je prisutan. Ima upljine u o ima. Kr. Jo uvijek je lijeva noga iskora ena. (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion. ve u po etak kasnog arhajskog perioda. potje u iz Delfa. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke. podignuta mladi u Kroisosu. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni. vjernijoj reprodukciji fizionomije. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. jer su tu bili umeci od staklene paste. krajnjoj jugoisto noj to ki Atike. st. No izrada torza. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri. Polo aj ruku simetri an. datira se negdje oko 610. Kr.Kr. rtvenu ivotinju. -Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda.16 i 2. Kr. nema govora o njihovoj pojavi. 17 . pr. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave. Visok je 1. pr.. st. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu. pr.pr. g. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture. st. to je nova moda kasno arhajskog perioda.g. st. baze na kojima te statue stoje. a datira se negdje oko 570.

Kr. Frizura je kratka sa tragovima boje. a najve a djela Fidije. a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom. originali su nestali. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650. to zna i da je rije o bo icama. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. -Glava jednoga kurosa.st. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica. potje e iz Pireja. jer bi to dovelo do pobune. Zato su ove skulpture va ne. poput Atene Partenos i sl. sa atenske Akropole.Rampin konjanik. Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova. grk sa otoka Naksosa 18 . Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. g. zapravo jednog konjani kog kipa . vjerojatno njegovu majku Leto. -Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm. Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. Ina e. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. zavjetnog dara. -Osim te spirelato tehnike. Mirona. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo. One imaju tu cilindri nu formu. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. Polikleta. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. U me uvremenu. mi poznajemo upravo preko kopija. i to gotovo sigurno Apolona. i po etka 5 st. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja.. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama. Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. jer su originali. pr. ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. Zami ljena je frontalno. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. po imenu Kritija. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. one su odjevene u duge haljine. a oplata je bila od bronce. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva. Datira se u sredinu 6. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. Kr. a na njihova mjesta bi dolazile replike. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. To nije bila stvar sa kultnim statuama. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. pr.

na glavi krunu od lotosa. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri. Ovo je prikaz starije ene visine 1. ve negdje u drugoj polovici 7. -Himation .dao izraditi tu statuu. gradi a u Francuskoj. po kojem je i dobila naziv. duga ka. ima ostatke bojanja. -Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. koje su odnijeli Perzijanci. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. pr. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos . -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. -Hiton . g. taj pojas. crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu. pojas. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. te ka haljina od vune. dok se oko 570. plod koji je seplurkalni simbol. velika usta. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. priljubljena. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. 19 . Kr. nisko elo. Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica. stopala vrsto na zemlji. datira se u 580/570g. -Bo ica iz Auxerrea. ima jako puno ostataka boje. simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. Kr.92m. pojavljuju prve hiton kore. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu.vuneni ogrta . -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu. golema. pr. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. dugu haljinu i priljubljene ruke. preba en preko jednog. potpuno ravna haljina. To je ispod polovice prirodne visine. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu. st. ili 560. koji odvaja torzo od donjeg dijela. neudatu djevojku. -Peplos kore se pojavljuju ranije. na haljini.Kr.duga. izra ena negdje oko 630. prozra na haljina od lana. pada potpuno ravno ili u te kim naborima. ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. Uo avamo trokutastu formu glave. Smatra se da je ona druga po starosti. oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama. uva se u Louvru.lagana. velike bademaste o i. u povi enim polo ajima. ra ena u nadnaravnoj visini. obi no desnog ramena. -Jedna peplos kora. Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm.pr.

20 . sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru. Kr. On je potomak. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa. pr. polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. visine 2. Kora se stavlja u 525.25m.g. i po etka 5. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter.pr. a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda. st. On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6.Kr. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture.-Hiton kora.

Kr . lak a i jeftinija izgradnja.g. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu. te em materijalu nego od terakote.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan.st. Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. napravljene tako er od bojane terakote. Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata.ali koji. faza . ovo je jedan od najsa uvanijih primjera.st. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure). pr. Hram ima 8 stupova.5. -Tijekom 7. npr. vapnenca. 3. ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena. dijelom u trku. bili su bojani. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju. faza . .st i ranom 6. dok se 21 . Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja. no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba. g. bojanu. dvije divlje ma ke. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1. Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija. pr. faza .kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote . st. uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama. -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda. u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. Kr. 2.najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom. Metope. kore. da bi zamijenio starije zdanje. koji je sagra en oko 520. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu. vide se tragovi boje. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata.zamjena terakotne skulpture kamenom. Kvadriga. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi. Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6. oktastilni peripteros je. no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata. ra enu u niskom reljefu. Kr. prikazuju Heraklova juna ka djela. kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena.3. svaki od njih ima vlastitu bazu.nije reljef. (590/80. Apolon.pr.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a.

je mla i izra en iza 490. pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7. Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. Modelacija fizionomije je izra enija. a druga malo kasnije.Kr. i on se dijeli na etiri scene. a friz je bio bojan. sporedni zabat. Artemidi sa Delosa itd. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti . Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu. Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene. To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene.ra en u ranoarhajskom stilu. glavni zabat. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi. u tipi nom arhajskom stilu. datira se u kasnoarhajski period (525/20. Gee) . i on je ra en u rano klasi nom stilu. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu. Kr.traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. st. je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu. Zapadni. g.Kr).g. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama.g. Uz neke od figura su ispisana imena.oko njega simetri no ire drugi motivi.pr. datira se oko 650. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea. pr. Isto ni. a drugi u drugom stilu. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca. 22 . Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. za titniku tamo njeg proro i ta. Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz.gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti. a na isto nom je izraz lica primjereniji. sinovima majke zemlje. Jedna se datira malo ranije. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom . Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama. Kr. pr. S obzirom da gra evina ima etiri strane.pr.

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

pr. a kad su ga pitali za to. s jedne strane egipatskih hramova. pr.gradovi u kojima su na vlasti tirani. Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. -Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. palmetama.5 x 100 m (93x50 . On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. a smatra se jednim od sedam svjetskih uda. Imao je 3 reda stupova na pro elju. ne samo s jonskim himationom. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. ve ima i traku sa akantima. 55 x 115 m. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija . Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24. Hram je stradao oko 350. na za elju 9. Zbog terena na kojem se nalazio. -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570. bogato ukra ena.zadaca). Tre i hram je na pro elju imao 8.g. 2 na ostalim..pr. tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. nastao uveni Artemizion u Efezu. graditelj je vjerovatno Mneziklo. Kr.g. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a. i jonskim volutama. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora.-Jonski stil se javlja oko 570. Bio je gra en od lokalnog vapnenca. Iznimno zanimljiva gra evina. ili 560. karakteristi ni stepenasti arhitrav. a na du im stranama 21 stup. Kr.Kr. Podigli su ga arhitekti Gersifron. To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion.Kr. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran. Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em. Metagen i Teodorus sa Samosa. Gra en je u tlocrtu dipterosa. ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. 52. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram.gpr. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. g. ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. Datira se u 421-405. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva. 26 . -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550. g. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat). najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani.

Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. ali se vide otvoreni prozori.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. Vrlo je jednostavne izrade. prva polovica 1. Iako se ovdje vidi 6 stupova. naj e ce do pola ukopana. 3.st.50 . Dermisa i Kitilosa visine oko 1. a da se djeca uglavnom inhumiraju. Iznad grobova su se nalazili manji humci. vrhom zidova.7. gigantomahija. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca. 27 . na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju. (ranoarhajski period). Ovo je hram u antama. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. pr. Ovdje. jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj. Kr. krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika. sjede i bogovi). no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida). st. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika. grada Masilije. 8. 9 i 21. -Stela iz samog kraja 7. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. Datira se u kraj 7. Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. lezbi ke kimatione. prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje.2m..kimatione. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente . a na vrhu humka. bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. st. bogata dekoracija oko vrata. Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu. -Masilijska riznica u Delfima. -Sifnijska riznica u Delfima. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora).

) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida. mladi a. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune.Kr. figure su isklju ivo u profilu. To su generalizirani portreti. sfinga nestaje sa spomenika. obi no nalazimo njihove baze. Ukupna visina stele je oko 4m. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. (~540. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane. Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu.g. Oni su uvari groba.st. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge. umjesto sfingi. -po etkom 5.. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama.pr. koje postaju zavr ni element. pr. na prijelazu u ranoklasi ni period. Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo. Kr. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura. palmete sa volutama. 28 . a gube se u kasno arhajskom razdoblju. i simboliziraju za titnike groba. zavr avaju palmetama. visina spomenika se smanjuje. i oni se pojavljuju i u skulpturi.-Nadgrobna stela iz sredine 6. Naj e e su to prikazi djece. st. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura.

gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom.3. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. Kr. pr. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. a ovdje se spominju. oinohoe. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. g. fini potezi kista. S jedne strane posude crta crne. odnosno. hidrije.. su tri amfore. -Skit.8. me utim to su i posude manjih dimenzija. gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara. pravi slikarski stil. kasno arhajski period.to se ti e tipova posuda. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. Kr. amfore. pr. realizam i sl. a s druge crvene figure. mladih atleta. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil. Kr. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. Ovaj stil je. pehari. kupe. g. no o tome nemamo dokaza. pr. pr.. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i. Kr. do 420. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. -Epiktet. Kr. nego slikaru. . jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. pr. a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6. etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki. Do tog otkri a. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva. ve se jednostavno. vr evi tipa velikea. Na jednoj je prikazan Ahil. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. pr. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. st. odnosno oko 520. je do lo u Andokidesovoj radionici. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. Slikar 29 . do 480. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. Kr. kome je to zapravo pseudonim. do 450. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. Kr. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. g. st.1. g. g. -Eutimid. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. ili 510. kiliksi 3. Klju ne posude koje je on radio. pr. On je do ao do revolucionarnog rje enja. jo jedan majstor. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva. Kr. odnosno razdoblje od oko 520. rekli smo. rob ili oslobo enik. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g. Kr. krateri. pr. zapravo dovodi u kraj 6.. 530 ili 515. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma.8. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio. To su posude velikih dimenzija. st. pr.

Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. 30 . Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju.250 posuda)??? . najve i predstavnik. bijelog. ije ime predstavlja problem. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. dok je ova rodila oko esnaestero djece). -Za razliku od crnofiguralnog. Dioniz je u sredini. Zatim slikar Briga (pseudonim). iju je obitelj naslikao na krateru. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis. osnove.Kr. st se javlja Onesim. -Po etak 5. koji je zapravo dobio ime po kerami aru. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. a ispred njega je menada. izvanredan crte . -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. -Krajem 5. pr. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao. Kr. tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. Moguce je da je bio Onesimov u enik. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. st. ali to brzo nestaje.) -Slikar Eufronije.g. O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota. Vje to koristi zlatno utu boju. Ima izvanredan osje aj za kompoziciju. ljubi astog i zlatnog firmisa. st. On se potpisuje nekada kao slikar. na prijelazu u po etak 5. esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri. satir je iza njega. zato uspje no prikazuje dubinu. pr. Oslikavao je i neke Eufronijeve posude. dok su o i an face. Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke.Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. Dok. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja. (510. u obliku velikog kale a. st. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. nema trodimenzionalnosti. -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater. -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz. Kr. Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive. prikazane u profilu. Kr. Ta glina ima u sebi oksida. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. isklju ivo slikar.pr.. jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. pr. Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. razmje taj figura po posudi. pune pritajene dramati nosti. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. a figure su ostavljene u boji gline. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. a nekada kao kerami ar.

-Primjer Eutimidova slikarstva. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. Najve i broj posuda je malih dimenzija. detaljima. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. no dekorativna rje enja. suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. pripremaju se za treninge.g. -Kronolo ki nakon Eufronija. Djelovao je oko 490. Brojka se e do gotovo 200 posuda. to potpisanih (~40). pr. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. finim linijama. odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. Scene iz dionizijske tematike. no glava ne prati pokret tijela i sl. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija. ma u se uljima. -Sosija. skidaju pra inu sa sebe i sl. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom . Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. Za njega je radilo vi e majstora. Kr. mo da u enik Eutimidov. Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. potpuno razodjeveni.Kr. sve u svemu. Koristi zlatno uti firmis. -Taj strogi. No. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. -Berlinski slikar. Atribuirano mu je oko 200 posuda. On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. Ove tri figure su komasti. ne pretjerane slikarske vrijednosti. no ovaj mu je bio najve i suradnik. njegov krater sa monumentalnim. to pripisanih. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. na podestima kao kipovi. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. u plesu. 31 . -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata. st. jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). Kr. a ime je dobio po jednoj iz Berlina. st. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda. Atlete koje rade vje be. -Nakon prve polovice 5. Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude.pr. Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. pr. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet).

Kr. slikarstvo bijelih lekita. g. na kojoj bi se onda radile crvene figure. -Znamo da su izme u 480. a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. to je u to doba revolucionarno. U prvom su planu glavne figure.g.pr. Pentezileja na koljenima. slikar Ahila (440.g. Njegova djelatnost se datira od 470 460/50.3.8. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima. i 450. To je tzv. -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana. Ahil koji stoji. Kr. Duris i sl. na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos).Kr) i neki drugi. Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi. U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva. unutra njost njegova kiliksa. 32 .lekite. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom. po kojemu je slikar dobio pseudonim. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu. no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv. Prikazana je Afrodita na labudu. Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda. a ono izme u bijele boje. bijele osnove. -Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena. Njegove murale nemamo sa uvane. pr. djelovala dva velika slikara.pr. Osim onih pod njegovim utjecajem. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a . imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron. to se do sada samo naslu ivalo. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj. -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji.2. Jedan krater iz Louvrea.

Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. gdje se vide detalji njihova tijela. U njima su bila miomirisna ulja. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida. do negdje 380. parfemi i sl. Financijski je to osiroma ivalo dr avu. prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama. obi no ogrnuti.3. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom. Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena. Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. Fijales slikar itd.8. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. g. -Lekit . -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. drugorazredno zna enje. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. Ne zna i da nema izuzetnih primjera. pr. g. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. Eretrija slikar. zaista.3. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. Agorakritom. nego. a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. pr. Algamenom itd. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota. ali su crvene figure na bijeloj pozadini. 33 . Trostepenasta baza. st.4. Kr.). stela. i paralelno je sa Fidijinim u enicima. izdu enog vrata. Kr. Kr. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400. krilati mladici). bilo da je rije o bo anstvima. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. vrh.fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. -Osim ovoga slikara. To su redom prikazi pokojnika. Njegova hidrija ima dva friza. ena s darovima koje posje uju grobove i sl. pr. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama.8. To je sam kraj 5. bilo da je rije o ljudima. Same scene ne variraju previ e. 3. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil. Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e).

pr. koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. g. i 479. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. jednog grada u srednjoj Gr koj. dok su im se suprotstavili Atenjani. naravno. Kr. 34 . Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480. pr. Kr. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. pa do 450. pr. Kr.. Grci.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj. Atenjani su. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. g. Kr. prolazi kroz Tesaliju. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. gr koperzijski rat. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji.. pr. da bi slijede e 479.9. ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. a druga velika sudbonosna faza je 480. g. Gr ko . oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. Kr. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. Drugi su im Grci krenuli u pomo .3. g. I na neki na in. me utim. g. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se. To su sudbonosni trenuci za Grke. ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici. pr. bivaju pobijeni.

arenice na bjeloo nicama . Kr. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. Kr. Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija.Kr. -Tehnika izgubljenog voska .bron ane skulpture. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka. g. tj oblikuje se figura u glini. pr. Kr. ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4.1. pr. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj.majstor prvo izra uje drveni kostur. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. Me utim. i dolaska Aleksandra Velikog. zatim se kostur obla e terakotom.1. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru. adaptacija. kipovi su uni tavani jer se bronca talila.4. izraz novog vremena i ideala. Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. npr. pa do 380. Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. za razliku od arhajske skulpture. Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros. pr. velik broj narednih skulptura nisu originali. a onda opet i na temelju izgleda. g. u istom ili nekom drugom materijalu.1. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip. Klasi ni period -Kronolo ki. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original. do 450. neka verzija. npr. da li zalaze pod gornji kapak. pr. g. Kr. kaciga. Kr. ve rimske kopije. g. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da. koplje. do 330. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole. pr. Kr. Bronca je bila vrijedan materijal. st. Kr. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 . 4. pr. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice .nakon Hadrijanova vremena). a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo. pr. do 420. Kr. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska . Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi).pr. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa. Visoka klasika traje od oko 450. Kritijin dje ak je original. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. g. g. To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti. g. pr. Skulptura 4.prije Hadrijanova vremena.g. onda bi se opet presvla io slojem gline. pr. Kurose koje smo vidili su originali. tit. Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. g. u razdoblju visoke klasike. Kr. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. rana klasika traje od 480.

Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. Kr. Remek djelo rano klasi nog perioda.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. g. Nezna se to je dr ao u ruci. On je zaslu an za brojne stvari. optu en i ba en u tamnicu. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja. Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. kraj rta Artemizion u Gr koj. i 430. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona.neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. drvo. izuzetna studija anatomije mu kog tijela. Djeluje krajem rane klasike izme u 460. Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena. prozra nija draperija. da je do ao u sukob i bio ubijen. druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. bavio se i arhitekturom i slikarstvom. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . a desna je u punom zamahu. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. Kip nije poznat u rimskim kopijama. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. original bron ane skulpture. On je tu bio nenadma an. prona ena kraj brodoloma. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon. Lijevom. Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. i to je uvod u bogati stil. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti . Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. 36 . Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. od novog lepr avijeg stila. Polikletu i Mironu. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti . plemeniti materijali. Nije bio samo kipar. taj kip nije sa uvan. -Jedan od rijetkih izuzetaka.Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. pr. ispru enom rukom cilja metu. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji.jedna ka e da je umro u Ateni. -Fidija.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas.najveci virtuoz bio Fidija. To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno. ali je taj pristu napu ten. bjelokost. drago kamenje). gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui. Na alost. kad bi sunce sijalo u njezin tit. Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska.

Kr. na prijelazu iz rane u visoku klasiku.Kr. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela. a ni ta iz originala. glava prati pokret tijela.Kr. pojedini detalji izra eni od olova.Kr. Nakon njegova ubojstva 504. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida.g. Kr. licu i tijelu.g.. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima.st.datiraju se oko 450.pr. ko i 37 .Kr. u tehnici izgubljenog voska. visoko potpasan. u lijevoj ruci su dr ali titove. kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena .-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. je uspostavljena robovlasni ka demokracija. (sa potpunim opterecenjem jedne noge).. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara. Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. pr.g. me utim. Kada su Perzijanci osvojili Atenu. voza em i dvojicom sluga koji dr e konje. pokret skulpture je prirodan. potpuno nagi. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju. linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice. Datira se 470. u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478. vjernija modelacija ljudskog tijela . koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450. tj. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) . Po nekim zna ajkama na glavi. naru itelj je bio Polizal. odnijeli su je u Perziju. -Kipovi iz Riacea u Italiji . ali sa uvani su samo kip. ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot. Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela.pr. pr. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom. U izvorima se spominju mnoga njegova djela.pr. Ovo nije ni jedno ni drugo.gr ki umjetnici su od sredine 6.g.te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj. -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike. a bilo je prikazano 13 kipova. do oko 470. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku.pr. Auriga je prikazan u dugom hitonu. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa . Kip koji se uva u Bostonu. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline. Izra en je u bronci. no malo je toga poznato iz rimskih kopija. g. dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme.auriga zna i voza . g.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. ali nije klasi ni kontrapost iz 5.

pr. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju. u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos. nazvan Ludovisi tron.80m izra ena u bronci. Izvorna skulptura je bila visoka 1. sa njenim klasi nim atributima i nagle. -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva. vjerojatno jednog rtvenika. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. prikazana oslonjena na koplje.Kr.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke. centar radnje je sama frula. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora. glava prati pokret tijela. a satir Marsije je poku ava uzeti. 38 .barem 60-ak rimskih kopija. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. Jedna od najboljih kopija. i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu. datiran oko 470/80. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli. npr. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u. zami ljena. divlje Marsije. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti .g. tzv. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. ali se boji Atenine reakcije. Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. ali je za tu radnju malo nedefinirana. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti.

pr.g.4.pr. bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre. Stajala je u celi Partenona. Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv.Kr. Jedan simpati ni gospodin.scena kentauromanije. od Fidije imamo 4 ili 5. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu). Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale . (vidi str. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije.Kr.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa.80 m. i cijelim nizom prikaza. navodno na Periklov nagovor. Uobi ajeno se datira oko 450. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos. pripit. te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije.Kr. stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom. kaciga sa 2 grifona i sfingom. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 . Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu. Atena Partenos. prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci. 39 . u dugom peplosu.g. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci. sa postamentom od 3 metra. i uz pomo pisanih navoda. jako va ne. ra upan. Takozvani Hermes Ludovisi. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava.1. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu. 1. visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj). torzo i glava. Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu. malo razodjeven. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce. vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu.2. Dvije skulpture. To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. pogotovo Atene. Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. Povezana je figura. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina.g. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime.430. no slabe poveznice sa Fidijom.pr. preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ). s njegovim krugom u enika. od zlata. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1. On recitira stihove. ta uvena krizolefantinska statua. Datiran je 460.

n. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. haljina od zlata. st. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog. od bjelokosti. je 426. to znamo iz pisanih navoda. Za potrebu izrade ove skulpture. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. naredio uklanjanje te statue.g. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. Prikazivala je Zeusa na tronu. Ova figura je oli enje kanona. On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija. kao i Atena Partenos. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice. -Prelazimo na Polikleta.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski.Kr. u punom volumenu.80m). ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca. To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara. ne samo u praksi. a statua je nastala oko 430. Kr. za kojega neznamo odakle je bio. ali samu rimsku kopiju nemamo. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama.. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona. napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona. datira se oko 440. gornji dijelovi tijela. u celi Zeusova hrama u Olimpiji. Kr.pr. sna ni kontapost. na naslonja u smrt Niobine djece. Car Teodozije II. ili enska bo anstva kao Atenu. Poliklet je va an i zbog injenice da se on. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. Poliklet je Doranin. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji. o najve em gr kom majstoru 5. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. Novac je kovan 137. Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena. pr. On je. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. tijela jednog atlete.

a uvana je u Louvru. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture. u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu. pilastar. Impostacija je identi na.mirovanju i u pokretu. sa stra nje strane gledanog. impostacija . Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. Schiara Amazonka . koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. koja je nastala prema bron anom originalu Fidije. jedna od najstarijih kopija.upu uje na Polikleta. Ovo je kopija sa otoka Delosa. kod druge dvije se mi ljenja razilaze. druga je Sosiklet. Kada je rije o prvoj kopiji. neki zbog ovog sna nog. Najvi e glasova je odnio Poliklet. Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu . Poliklet i ao toliko daleko.onaj koji svezuje dijadem oko glave. Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. Kr. jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. Framon i neki drugi. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. Odatle naziv Diadumenos . pogledajte ova stoje a noga i sl. me utim. i ovdje je prikazana tre a. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku. No. Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. Amazonka tipa Mateji. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. itd.glava. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. ritma. oslanja se na pilastar. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci. Fidija drugu nagradu. Original je bio u bronci. Figura koja se ne spominje u izvorima. frizura. Onda imamo uvenog Diskoforosa. Fidija. Naime. nego problem proporcije. to je sasvim sigurno Fidija. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420.prema proporcijama. prema Polikletu iz 440.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. 41 . onda tu postoji suglasje. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu). i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. Krezil tre u. pr. ali stilisti ki . Krezil. simetrije. god. g. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda. itd.

k i spartanskog kralja Tindareja. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju. Agoragrita.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo. pripisana je njemu. Kr.Kr. i 425. Bio je Fidijin u enik i suradnik. Prokne je bila.Alkamena. pa je njome ubla io jajasti oblik glave.Kr. zabatima. naslanja se na potporanj. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima. Najpoznatije. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala. vi e idealizirani prikaz. Alkamen je dosta tradicionalan majstor. prema mitologiji.st. 4. frizu sa panatemejskom procesijom.pr. od 430-ih do kraja 5. 42 . jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi. metopama. (Hekate Epipyrgidia) . a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima. Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa. onda bi vidjeli da nisu identi ne. do 380. Kopija se danas uva u Vatikanu. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima.to je grupa Prokne i Itysa. Sa Fidijom su radili na Partenonu. -Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. i sl. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela . Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420.1. jedno od poznatijih. Datirana je izme u 429.Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija.3. ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika . i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom. pilastar a preko njega je ba ena draperija. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. ali i samostalan majstor. nepoznatih majstora i sl. g. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla. Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli. ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja. koja je imala problema sa mu em. pr.pr. tj.g. Mironovih u enika. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u. Djeluju nakon Fidije.

erotsku dimenziju. *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku . Ne zna se tko je izgradio balustradu. st. Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. Venere praroditeljice Julijevskog roda.bile su dvije. Erehtejon spada u bogatu klasiku . haljina spada s ramena. -Agorakritovih djela je ne to manje. -Hera Borghese . dekoracija oko vrata. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa. ali je sigurno iz 20-ih godina 5.draperija priljepljena uz tijelo. okomiti.ima 2 cele. S obzirom na draperiju. Skulptura . u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa. -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. Pauzanije opisuje Rhamnos. stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom.. nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela. i prve etvrtine 4..Herma sa Hermesom . bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj.pr. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na. spu tenoj ruci. prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju.prozra nost draperije. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. stil izrade glave.Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . draperija njegovih figura tj. otkrivena prsa. Kr. 3 trijema. pr.Nemesis je bo ica pravde i osvete. cele su na razli itim visinama.st. Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5.pripisuje se Kalimahu. o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik.st. kasnije su je tovali gladijatori. nabori su te ki. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela. jedna od njih je stajala u Efezu. je nastala u bogatoj klasici. Rimska statua nastala prema bron anom originalu. Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena.st. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala. koju je izradio kopista Arkezilaj. Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji. tj. koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix. 43 . Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. prikazana u prozra noj haljini. Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea. -Alkamen radi na tragu Fidije.

st.st. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika. manje nagla enoj muskulaturi. dolazi do slabljenja gr kih polisa. figure esto imaju gotovo enske proporcije. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac.Kr. -Skulptura se pomalo humanizira. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu. tu nih emocija.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama. u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. u 4. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima. Skulptura kasne klasike -u 4. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka. Apolon koji ubija gu tera. nema zatvorenih. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. tj. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). -Nekada nji ethos.st.4. Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena. Iako su mu ke. od 360-ih g. Hermes koji vezuje sandalu. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom).. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku . -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga. tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu. -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba.. a Pluto simbolizira bogatstvo. -338.1.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije. su ene su i glave su im smanjene. autor je djela Tihe s malim Plutom.. Irene je bo ica mira. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija.g. -Glavna razlika gr ke skulpture 4.pr. Praksitel. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska. Leohar. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g. npr. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom. umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine.g. na elu sa Filipom II.bo ica Tihe je personifikacija srece. potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji.Kr.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta. ali tek nakon njihove smrti. etvrtastih figura. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. -S obzirom na ratove u Gr koj. pa do kraja 4. -Ksenofont je sa Parosa. a 44 ..st. npr. ali je upak u 4. Kefisodot. Ovo se ne mo e sigurno provjeriti.. pojavljuju se u nesvakida njim situacijama.4.pr.

Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola. Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11. Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. tzv. Ove dvije figure. malih glava. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel .st. potpuno pokrivene odje om. oni su to odbili. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci.st. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4. zakrivljenost figure. Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka.pr. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan. kopije. razlike su uo ljive ali je motiv isti. Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima. vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. Ova 45 .. nagla ena je linija obrnutog slova S. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid. Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360. Naime. Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj. Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu.g. Velika i Mala Herkulanka. Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru.pr. Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. i 330.Kr. a su ga kupili gra ani Knida.Kr. na jednoj je Apolon. verzije Praksitelovih djela. poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). elegantne. -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije. obna ena. Od 4 sa uvane su tri strane. u sredini rob sa no em i Marsija.

Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli. ali on nije kolovan u nekoj radionici. daje sebi vi e slobode. vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo.. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti. i najveci gr ki majstor u bronci. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu. Lijeni satir. datira se oko 340-ih g.izvu en iz mora. Lizip je bio samouki majstor. jedan od rijetkih originla iz tog doba. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom.pr. uvan u Vatikanu. . Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. visine 1. male glave. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu . glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 . datiran u 330/320. Rodom je iz Sikiona. Apoksiomen. -Lizip je najveci gr ki kipar 4. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju.30m.pr. ra en u tehnici izgubljenog voska. Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici.g. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga. mala bradata glava. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe. nije sigurno da je autor sam Praksitel. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija.. Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu. preko nje je preba ena draperija. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe. rimska kopija.pr. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa.st. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv.Kr. najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag. toljaga je naslonjena na stijenu.st. sigurno je nastala krajem 4. Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu.st uopce je statua Apoksiomena (struga ).kraj kasne klasike. desna ruka preba ena na le a. mo da su njegovi u enici. Ova skulptura se datira oko 330/320. ovaj naziv je dobio po zbirci. Heraklo Farnes se danas uva u Napulju.g.Kr.. Polikletov je nasljednik.skulptura se nalazila na knidskom novcu. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture. ispod ruke dr i strigil (struga )..razlika izme u ova dva je u proporcijama. smatra se jednim od njegovih ranijih radova. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva . stajao je u Karakalinim termama.Kr. Heraklo se odmara. ima hidriju na koju odla e draperiju. Ima zakrivljenu liniju. ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza. Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo. poznato ih je najmanje 5-6.st. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili).

Mauzol je perzijski inovnik. jednom se atribuira ovaj kip. razodjeven. Hermes koji ve e sandalu . -Mauzolej u Halikarnasu .g. dugom kovr avom kosom. elavog. zapo eto oko 370-ih. ru noga. a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole. Ne to izme u. prikazan kao heroj. Malo je udnovato impostirana.ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba. Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). a sjevernu Briaksid. Kasnije se opredijelio za filozofiju. a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena. dr i pehar u desnoj ruci.jedno od 7 svjetskih uda. s bradom. Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. -Kip prona en u moru kod Amfikitere . vi e od desetak figura. Poziva na sladostrasti stola. Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). zdepastoga. s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. nagla ena je erotska dimenzija.pr. Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije.vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. -Jedan od rijetkih originalnih djela. To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja. na jednom gleda prema nozi (novac). Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. ogromno zdanje.rimska kopija. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas. Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju. vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini.Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje.izradio Briaksid . na na in da je lijeva polovica torza. Prema izvorima. Statua koja prikazuje Sokrata. Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus.6m). Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. toljaga kraj nogu. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. na drugom se nalaktio (kip).Kr. a ako je onda bi to mogao biti Perzej. ju nu Timotej. mo da je to bila glava Meduze. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj. ne zna se to no koga prikazuje. Ovo je original. maloga. dovr en 353. u bronci -Kip prona en u Delfima. 47 . njegovu portretnu statuu je izradio Lizip. Leohar radi zapadnu stranu. Leohar. ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta. duge iljaste brade. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. tj. u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³. -Kip Serafisa (Oziris) . Mauzolej je prikazan iroka tijela. jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. Figura je napola razodjevena. Artemizija nastavlja gradnju hrama. oslonjen na koplje. neumjerenost u jelu i picu.

oca i majku. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu. Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. koja je prikazivala Aleksandra. Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. uva se u Versaillesu. Ne bilo koga. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija.pr. a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. ali najvi e u bronci. u obnovi Artemiziona u Efezu. i 340. Ovo je definitivno Sofoklo. nego velikih filozofa. -Skopas .nije bio samo kipar nego i arhitekt. Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. Prikazuje enu. a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. Ona je prikazana 48 . danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. lijevom rukom podi e odje u sa sebe. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. njegovu baku i djeda. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom . Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla. Apolon Belvederski je do II.prikazana kao lovkinja. gotovo etvrtaste forme. Hram je uni ten u po aru 395.Kr.vjerojatno Timotejeva osobna inovacija. Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. dionizijevu pratilju. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla.Kr. postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. ali su ostali samo fragmenti. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima.Kr. Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. Lijevo su figure aura . Desno figure Amazonki. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca .tako da se pretvorio u labuda.Ganimed je dje ak. npr. eznutljiv pogled uperen u visinu. u kopnenoj Gr koj. duboko usa ene o i. govornika. Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua. zatim Leoharu.g. prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi. Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila. koje se dovode u vezu sa Timotejem.pr.g. jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala.pr. pjesnika.st. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji. u hrizelefantinskoj tehnici.personifikacije vjetra. Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. Djelovao je izme u 370. esto kopirana skulptura u rimsko doba. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. Figura bo ice Artemide . povjetarca. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. kopija Skopasova Herakla koji je. projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. tj. radi u svim tehnikama. jako malo djela mu se mo e atribuirati.

a na du im 13. opistodom sa dva stupa u antama. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. ne kroz arhajski osmijeh. Kr. Projektirao ga je Libon. koje je stradalo u po aru. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. isto nom zabatu. ranjeni i priklani ratnici. bilo arhitektonskoj. i bile su bojane. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. Dakle. Ina e. bilo samostoje oj. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. 4. Figure nemaju arhajski osmijeh. a donji dio okre en u bijelo. Na mla em. Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil.2. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini. drugom Heraionu u Paestumu. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . Ako Atena stoji u sredini. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. naborana ela. Na kra im stranama 6. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. malo je taj arhajski osmijeh udnovat. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera.1. lokalni arhitekt. ili 480. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg. a po broju stupova se nalazi izme u njih. bio je obojen. Metope nedostaju. nadgra e mu je bilo bojano. Podignut je oko 470. opistodoma i cele. presvu en slojem tukature. trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj. koji ide u 490. sve drugo se razbacalo po tijelu. Bio je gra en u lokalnom vapnencu. pr. prikazana je u transu. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. pr. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe. ve stro i. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. visoko podignute glave. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. Kr. g. Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. pri emu mislim na njezin tlocrt. strani. ozbiljniji izraz lica. -Zeusov hram u Olimpiji. Skulpture su ra ene u punom volumenu. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. g.odjevena.2. stvari idu druga ije. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. Pronaos sa dva stupa u antama. sporednoj. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. klasi nog tlocrta pronaosa. heksastilnog dorskog periptera. sam hram je bio gra en u vapnencu. a oko nje borba. tukatiran. prikazane su u nezgrapnom pokretu. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. u sveti tu u Olimpiji. ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. Arhitektura 4.

U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora. lagano otvorena usta. Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. st. ovaj hram je imao dorski friz. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu. st.ako ga zamislimo uspravnoga. koji u prvoj polovici 2. S obzirom na prvi 50 . ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. pohodi Olimpiju. Kr. Kr. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. kip Atene Partenos. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima. kao da je to neporeciva injenica . Datira se u prvu polovicu 5. Dosta dobro sa uvan. Jasno je. gr ki pisac. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri.Kr. st. da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. u ozbiljnom i stro em izrazu lica.no nije tako. pa se naziva i Heraion. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio. pr . To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije.klasike. Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432. g. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. dvojicu majstora koji su izradili zabate. Pauzanija. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. Kip koji je izra en u visini od 12 m . Po est sa svake strane. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. Kr. Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. Na licima je izra en Ethos. n. tu ne treba puno obja njenja. spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). Cijelim svojim vanjskim pla tom. pr. spominje i ovaj hram. Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. a koji su rekonstruirani. on bi probio krov toga zdanja. odnosno. U sredini je bio prikazan Zeus. pr. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe. u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati.

Gra eno je u dorskom stilu. sa dva stupa u pronaosu. te se smatra da je toj pobjedi u ast. na du im ima 14. Iako dorskoga reda. gotovo revolucionarnog tlocrta. koji svjedo i da 406. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova.. g. Kr. g. isto tako zavr en. Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. ovaj se naziva drugi Heraion. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. zbog svojih ogromnih razmjera. sagra eno ovo zdanje. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m. pr. Kr. Kr. opistodom . nikad nije dovr eno. sve su to heksastilni peripteri. pr. Me utim. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona. odnosno. U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri. dva u opistodomu. nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. pr. ili 450. Zapo et je po etkom 5. Ne to je du i od Afajinog hrama. jer. u antama. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela. U razini ovih gornjih.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. g. Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. pr. i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. trobrodna cela. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije. Ovakav tip tlocrta 51 . Kr. g. to zdanje jo nije bilo dovr eno. Tada je zdanje razoreno oko 250. kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. me utim. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad. koji se naziva prvi Heraion. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) . Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi. Kr. vrlo zanimljivo. g. pr. vjeruje se da se po eo graditi iza 480. dva reda dvokatnih stupova. st. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama . tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. od goleme dvorane. pr. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije. Bitka je bila 480. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. Kr.pronaos.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda. iskustva sa mati ne Gr ke. nego pseudoperiptera.Zdanje sa Sicilije. Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. celu. Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. On na kra im stranama ima 6 stupova.

oko 480. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. umjesto vojskom. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona. pr. odnosno opistodomu. ipak. dijelovi hrama. ili. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade. 52 . nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. otprilike na pola visine. te inu gra evine dr e polustupovi. navodno. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama.. g. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. no kore u njegovoj okolici su uni tene.2. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. Kr. Akropola nije prezasi ena gra evinama. kao Templo Inantis oko 560. hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. On dimenzijama nadma uje i Partenon. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. -Na mjestu dana njeg Partenona. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj. a nikada nije bio dovr en. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. neovisno jedna od druge. tad jo nije bilo dovr eno. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura. gotovo identi nog tlocrta. zbog opasnosti po riznicu. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca. Perzijanci nisu mogli uni titi hram. Imao je 6 stupova na kra im stranama. itd. a Atenin hram je gra en u dvije faze. No. Periklo je najva niji atenski dr avnik. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. 4. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. i graditi novi hramovi irom Atike. Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. Mnogi su polisi odlu ili. unutar saveza. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom.2. sa otoka Delosa u Atenu. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. po elo se sre ivanjem grada. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata.

to je malen slu aj kod gr kih gra evina. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije.ak i crijep. odnosno. Kr. a to su pouzdani podaci. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. Taj red dorskih stupova. Njegov tlocrt je identi an. ve namjerno. Sve je to radi tih opti kih korekcija. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). Kr. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. pr. pr. na dvije dodatne stepenice. no radovi na skulpturi traju do 432. g. mla i. postavljeni u obliku gr kog slova PI. kentauromahija (borba Lapita i Kentaura). Prikazane su etiri teme. Dva zabata su bila u punoj plastici. pr. Prilikom njegove gradnje. Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. Strop je bio kasetiran. gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje.od prvog do zadnjeg kamena . Ne slu ajno. g. Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. a da krajevi padaju. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. kao i broj stupova. do 432. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt. bo ica pobjede. Va no je naglasiti da Partenon. Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . odnosno. Hram je bio sagra en do 438. Hram se gradio od 447. Njih 92 na etiri strane gra evine. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. Cererin hram u 53 . Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon. iako matemati ki precizan. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). a ne okomiti. Kr. nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu.. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna.Novi. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika. Izvjesno je da ima i starijih (npr. da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. nose jonski friz. Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. g. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. sa strana vrata. elementi starog zdanja nisu uni teni. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu.

koje je kasnije napomenuo. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). pr. To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit. Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. Mi znamo izgled prija njih gra evina. Jonski dijelovi hrama. Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. Visinska razlika je svladana stepenicama. a druga gliptoteka. su friz. Kr. Novi Propileji su izgledom slijedili stare. To je bila samo javna gra evina. Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove. g. -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. ali one nisu sa uvane kao takve. Kao i kod Partenona. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. Dobili smo jedan mali amfriprostilni. zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole . u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. pr. Kr. Izvorno su trebali imati dva krila. u kojoj bi se prezentirale skulpture. Ovdje je 54 . jonski nije bilo lako vidjeti.480-ih godina prije Krista . Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. pobjede. Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu. i mogu e ih je rekonstruirati. pa ponovno vrhom. Ovdje imamo gra evinu koja je. zbog peloponeskog rata. Arhitekti su i na to mislili. No kada bi se do lo na plato. No. gotovo u cijelosti sa uvana. Nakon ostamostaljenja gr ke. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. U njima su bile kline le aljke. pod vodstvom arhitekta Mnezikla. a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. djevi anskoj riznici. g. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi. Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava. ve slijede e. Partenon jo nije imao skulpture). iznad cele. Me utim.jedna bi bila pinakoteka. biste i sl. stare Propileje. Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. koja je preuzeta od strane Grka. ide jonski friz. onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. beskrilnoj donositeljici pobjede. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. (dakle. gradnja Propileja traje do 432. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. u jeku kandijskog rata. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa. vrlo va no. Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. Me utim. galerija slika. i od njega su sagradili bastion. Nakon to je sagra en Partenon. To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . osim krova. Nike. 437. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke.Propilejima. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . etiri stupa u stra njoj prostoriji. sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. portika. Kalikrata i Fidije.Paestumu). pa vrhom zida cele i iznad opistodoma. lezbi ki kimation i. taj dio nije nikada realiziran. Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje.

Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake . Puno je tu ideologije. Atenjani su izabrali maslinu. I ovaj hram. a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata. posljednje zdanje. Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. a kroz trijem s karijatidama se 55 . pr. A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida. baroknog tlocrta. Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. Na alost. Kr. Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu . Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). izgra en je od penteli kog mramora. tu se sagradio hram. Sagra en je na mjestu.i tu je kraj hrama. pr. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). Kr. veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. Gradnja je trajala od 431. Gradnja je trajala od 421. s kojim je. koji ima tri ulazna trijema. Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. Krajem 5. i lo e je sa uvan. g.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. st. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). Arhitekt ovoga hrama je Filoklo. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno. Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . pr. Ka u da je tu bio grob Kekropa. zavr ena obnova atenske Akropole. Kr. okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama. I unato ote avaju im okolnostima. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. osim to ima pronaos). drevnog atenskog kralja. (duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. osim friza koji je gra en od paarskoga. do 425. g. Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana. 479. kada govorimo o klasi nom periodu. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. godine. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode.poistovje ena sa Atenom. Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. dvije osi.nije rije o ravnome polju . te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti.ima red stupova i na pro elju i na za elju. -Idemo na Erehteion. gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene. do 406. to ba i nije obilje je jonskog stila. na ni oj niveleti.

pr. samo u manjem postotku. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. i 430. Kr. metope su djelomi no sa uvane. kronolo ki pripadaju visokoj klasici. ima i taj drugi naziv. Zbog metopa. trake sa astragalom itd. ekvivalent figurama Atlasa. gra en od penteli kog mramora. on je etvrti nakon dorskog. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. isto tako s druge strane. nemamo ba neke druge primjere.korintski stil. dorski friz. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. pr. Propileji. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. Kr. Redoslijedom pojavljivanja. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). a mo da i jo nekim bo anstvima. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera. 4.korintskog stila.2. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova.. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom. te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu . Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. U celi su se nalazile njihove statue. One su ra ene u bogatom stilu. pr. Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu. Partenon. Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga. jonskim kimationom. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama.figure kora u funkciji nosa a stupova. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). do 380. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. a zabat nije.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. u antama. eolskog i jonskog. Trijem sa karijatidama . kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. i sl. Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene. bogata dekoracija vrhom zida. iz koje se ulazilo u Ateninu celu.). Eolski je 56 . Trobrodna je cela. Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. platforme. g. Kr. Kako autori tvrde. no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje. Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420.3. hram Atene Nike Apteros. ija je za titnica bo ica Atena. iji je za titnik Hefest. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava. gradskog trga. odatle njegovo pravo ime. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. -Hram Atene i Hefesta. Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. 440 g. Gra eni su izme u 450. ovo je najbolje sa uvani dorski hram. da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu. na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. a u Ateni.

Ako je suditi prema Vitruviju. Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta. ak dva friza na tom postolju. Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram. Nije se nalazila u gr koj. -Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. g. Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon). Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. ve u gradu Ksantosu. rimskom arhitekti i piscu. Kr. a ne maloazijskog.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. no zavr en je oko 405. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa . Iktin je bio glavni arhitekt. uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova. otkri e kipara Kalimaha. Kr. Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. Na uglovima se izvijaju vitice. ve grobnica (Nereid Monument). Tlocrt je jedinstven. Na velikoj je nadmorskoj visini. 57 . a na stranama 6 stupova. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. koji je etaju i grobljem Korinta. Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. gornji i donji. pr. g. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. Zapo et je 429. pr. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima.. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. Hram je imao kasetirani strop.i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila. jedan od trojca koji je radio na Partenonu. u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom.

Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje. u kojem se i dan danas gledaju predstave. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu. a kasnije. Halikarnas je grad na obali Male Azije. pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . glavnom sveti tu boga Asklepija. iza 390. Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja. a dijelom isto nja kog karaktera. Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu.uveni mauzolej u Halikarnasu. u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu. me utim. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. fasade. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. pr. Kr. g. friz iznad cele i zabatna kompozicija. rasko noj draperiji. Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. pr. Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. 4.friz na arhitravu. st. Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. Gra evina se datira iza 420. a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje).2. bio je u perzijskim rukama. a rimski su ra eni umjetno. . itd. kapaciteta za oko 14. pr. Sagradio ga je Poliklet mla i. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . g.000 gledatelja. na obali Male Azije. koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u. 70-ih godina 4. Kr. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise. hram Atene Polias u gradu Prijamu. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. Kr.4.

a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. Kvadriga kruni cijelu gra evinu.2:1. i trebamo promatrati izohipse. Onda jedan udnovato rije en krov. zapadnu Leohar.Timotej. Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste . To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. Bila je. nego hram. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. Mnogi dijelovi su u British Museumu. Hram Atene Polias. Entablatura je vrlo zanimljiva. konkretno . pr. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. Plinije Stariji. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i).mauzoleje . visoka oko 50 m. prakti ki nema friza. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. no nakon njene smrti njihovi ro aci. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome. veli anstvenih razmjera. Kr. Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. Gra evina se gradila dugo. ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. skra en. Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija.mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. Jedna mala gra evina. dimenzija 17 m x 35 m du ine. On je dosta sli an. U sredi tu su glavni sadr aji. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca. jer je sama gra evina lo e sa uvana. Imamo trotraki arhitrav. Po svemu sude i. Ne tolos. a na du im 11 jonskih stupova. Vrh visokog postolja je krunio friz. Dijelom on. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. Isto nu stranu je radio Skopas. nema opistodoma. na kra im stranama je bilo 9. Stupovi imaju plintu. 59 . zagrobna cela. osim temelja. Mnoge pojedinosti nisu poznate. To je dvostruko manji hram od Partenona. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. 6 x 11 stupova. pretpostavlja se. ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca. omjer je to no prora unat . Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. ili drugi majstori. ima bazu. Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. -Asklepijev hram u Epidauru. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija.renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil.. gradom dominira Akropola. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. jonski kimation. uveni enciklopedista.

Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. 60 . projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. pr. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja. Kr. Tegea je grad u srcu Peloponeza.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. Kr.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. po etkom 4. Za razliku od dorskih periptera 4. -Telesterion u Eleuzini. st. a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. pr.. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. st. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. pr. U pronaosu su 2 stupa u antama. Arhitekt ove gra evine je Skopas. gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova. koji je poznatiji kao kipar i klesar. odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. no dovr ena je nakon njegove smrti. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima. st. me utim. ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. Projektirao ju je Iktin. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. u opistodomu su 2 stupa u antama. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). malog zna aja. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. Kr. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti.

pr. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. g.5. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. Na kraju. ali spomenicima vrlo bogatog. i traje do oko 250. Kr. Rani helenizam zapo inje oko 300. To je jedna politi ka podjela koja. pr. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. kada je zavr io gra anski rat. Kr. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. I more je sli nih takvih primjera. Kr. g. do oko 150. do 31. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. g. pr. g.. te prijelaz u rimsku civilizaciju. g. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. Ptolomejski Egipat. Kr. Smrt Aleksandra Velikog 323. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. g. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. Njegov otac Filip II. a to je da je rani helenizam od oko 320. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika. st. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. di oko 250. Kr. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. pr. Kr. Kr. do 331. Kr. sredi te otpora protiv rimske vlasti. od 334. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica. g. od 334. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala. 146. g. me utim. pr. pr. 133. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. pr. ima smisla. do la pod rimsku vlast. gdje je 323. gledaju i politi ka zbivanja. Aleksandar. srednji i kasni helenizam. do 280. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. Kr. Kr. g. dok 61 . kraljevstva u Maloj Aziji. pr. Posljednje razdoblje. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani. st. kasnije cara Augusta. 323. pr. pr. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. odnosno. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. g. doba Epikona. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. vratio u Babilon. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. g. traje od 280. g. pr. Primjerice. Zatim. kasni helenizam od oko 150. -31. g. sa svojom iscrpljenom vojskom. na 3. pr. g. do oko 30. je Pergamsko kraljevstvo. Kr. Taj je pohod trajao oko etiri godine. Kr. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. Na povratku se. rimska vojska je razorila Korint. smrti Aleksandra Velikoga. pr. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. do. Na prijelazu sa 4. Kr. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije.

injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo. Kr. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. iako ne sredi nji dio Anatolije. Sirija. Makedonija. to je spomenik rimske umjetnosti. Egipat i prostor dana njeg Iraka.. to je ipak etru anska umjetnost. Nedavno su francuski arheolozi. jedno sedamdesetak njih. tijekom svog osvajanja. koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). sad zaista govorim napamet. Kr. me utim. Naime. na zapadnoj obali Male Azije. novo kulturno ari te gr kog svijeta. Primjera radi. st. g. ali. Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta. barem na deseterostruko ve em podru ju. to naprosto ne bi bilo to no. No. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. pr. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost. u gr kim kolonijama. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. nije bio po te en ni Apeninski poluotok. pr. Dakle. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. i posljednja do i pod rimsku vlast. Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. na sjevernim obalama Afrike itd. ako je neki spomenik nastao u Ateni. a posebno u 2.Aleksandrija. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu. godine . zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. ostatke 62 . 120. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. Kr. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka.onda je to spomenik rimske umjetnosti. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . st. pr. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. u 3. Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. iz perspektive gr ke umjetnosti. Mala Azija. Me utim tu sad valja bit oprezan. Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. u Magni Graeciji. rone i u Aleksandriji i oko nje. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama.je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. Pergam. najve i dio Male Azije. vremenski gledano.. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok. u Kirenaici.

uveni bron ani krater iz Dervenija. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. ni u kronolo kom smislu.ptolemeidske pala e. Ona sjedi na jednoj stijeni. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 . . Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. ona je postala "arhe" tip. Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). Skulptura. iz anti ke Makedonije. pa i Pauzanije. bo ice osvete. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda. g. Menada i Satira. ne u originalu. to je ak iza Aleksandrove smrti. pogotovo na podru ju skulpture. Kronolo ki gledano. Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese. male glave. itd. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne. je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. majstor koji je jako dugo ivio. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. Naravno. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308. pr. Me utim. a glase: Lizipovo naslije e. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. -Lizip. odnosno originala. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu. od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. To je personifikacija samoga grada. itd. iako je zapravo Lizipovskih karakteristika. i 309. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. Rimski pisac i enciklopedist Plinije.. po etak njegove djelatnosti spada u 360. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa. Pauzijino naslije e. pr. dostojanstvenih crta. Vrijednost kopija. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe. na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. Kr. ni u sadr ajnom. Dokaz tome su mnogi spomenici. g. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. Kr.. To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. budu eg blagostanja. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. Skopasovo naslije e. Praksitelovo naslije e. bo icu sre e. plemenitih. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. Ona je sa uvana u rimskim kopijama. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija.

ali i figure Menada i sl. Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). st. itd. gracioznim figurama i sl. na svom konju. s malim glavama. proporcijama. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu. po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene. s donje sa lezbi kim kimatijonom. a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. pr. Ove statuetice podsje aju na te muze. Aleksandar.frizura. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. Gore ima trake sa meandrom. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. ili u sam po etak 3. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. na figure muza. odnosno na one statue iz Herkulanuma . prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. Autor ili grupa autora koji su ga izradili. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli. Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. to nije slu aj. Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar. dolje bogato isprepletenim trakama. malenim glavama. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 .koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika. Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju. Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. Bogato je ukra en. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. fizionomija. Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje. i sl.to da su figure. na nekropoli toga grada. sa bogatim ostatcima oslikavanja.veliku i malu Herkulanku . Kr. itd. me utim.

On prerasta u novu Atenu. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela. Sastojala se od 6 figura. Kr. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. Gnatja vazama.sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja. st. stradanje junaka. jednog u Kapitolijskom muzeju. Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. st. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. 4 figure u polu-le e em polo aju. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju. pre li u Malu Aziju. smrt. Kr. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. Veliki slikari druge polovice 4. a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. pr. Usprkos toj injenici. eroti sa vijencima. djevojke u raznim situacijama. dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. aran mani. st. sve prikazane u jednom baroknom stilu . Eumen I. Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku.one Periklove iz 5. 65 . One uglavnom prikazuju enske figure. su bili Apel. itd. Kr. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. Kr. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila . pr. On je utemeljitelj Atalidske dinastije. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo). -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. odnosno.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama. imaju svoj odjek na Taremskim. sa prepletima li a. jednog u Vatikanu. itd. -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi.st. Pauzija i neki drugi. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja .Grupa umiru ih Gala.ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. Antigona. Eumen II. odnosno. Kr. Atal III. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. prona ena su u okviru grada Pergama. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili. pr. i to mlade ene. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji.glavnom sveti tu Akropoli. g. pr. pr. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . cvije a. Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. krilati dje a i i. To je jedan zanimljiv gradi . primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. ta se skupina mo e rekonstruirati. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. Atal II.

ne iznad stupova nego ispod frizova. Prakti ki. i tzv. vrlo sli na kompozicija. to mo e biti 79. Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. Poliodor gr ka imena.g. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane.. Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman.Laokontova grupa. Kr. Plinije ka e i da su autori te grupe. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te. povla i mornare i pro dire ih). g. na samom kraju kasnog republikanskog. Dokazano je i to da su to imena kopista. Atenodoros i Poliodoros. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju. ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema. iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. Pri a vam je vjerojatno poznata . pr. najstariji prikazi takve vrste skulpture. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu.-Umiru i Gali su rodona elnik. To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. kao Partenon za klasi nu umjetnost. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena . Ona tematski. -Imamo cijeli niz drugih grupa. U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita. barem te i tome. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar.. jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba. zatim ostaci Paskvido grupe. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. jedna jedina. Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200.Agesandoros. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. Scila. Atenodor. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. ili 81. opasuje gra evinu. od kojih je vama najpoznatija jedna . odnosno po etka ranog carskog perioda). -Zatim imamo Ahila i Pentezileju.. Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. Sperlonga. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. Menelaja i Patrokla. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima. sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. na koje je Apolon poslao zmije. trojica rodskih majstora: Agesandar. Grupa koja se danas uva u Vatikanu. pr. grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi. a nastavljena u vrijeme Atala II. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena. Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. Kr.

-Paralelno sa tim baroknim stilom. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. Sve su to primjeri anr stila. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. propadanjem ko e i sl. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. dje aka koji se hrvaju. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. bo ice.umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa. ili Nimfi ili poziva na ples i sl. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. zatim dje aka d okeja na konjima. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. grupnih skulptura. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici. Na platformi od nekoliko stepenica. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . Imaju ljudski torzo. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. dje aka koji vadi trn iz noge. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. itd. uveni spinario. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici. Pored gr kih dramaturga. knji evnika i drugih. filozofa. na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas.. a dijelom u teriomorfnom obli ju. koju krasi friz sa gigantomahijom. primjere malih dje a i a koji se tuku. me utim. Satir koji se udvara Afroditi. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. sladunjavih stilova. Rijetki su bili prikazi djece. filozofa i pjesnika. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. a sada imamo i prikaze malih negroida. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama. ve heroine.

u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. a drugi su realisti nih. -Afrodita knidska. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. ostavlja je na hidrini. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd. a ni komitent. 68 . jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru. Istovremeno. golobradog. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. od kojih su neki idealiziranih crta lica. Knidska je u stoje em stavu. svi ga portreti prikazuju mladoga. no. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene.mlada ljepu kasta bo anstva. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. a nekad malo izdu enijeg. On je za otok Kos. Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. Afrodita.sa njegovim portretima koje su poznate danas. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. a on je spu ta. jedan od sedam svjetskih uda. Apel. -Afrodita sa otoka Melosa. bio je Lizip. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. poluodjeveni ikonografski tip. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. Sada postoji cijeli raspon stilova. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite. prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava. i sl. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. uljep anih crta lica. u tridesetprvoj godini. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. izra en u bronci. itd. Autor jednih takvih portretnih statua. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. -Kada je rije o bo anstvima. skida odje u sa sebe. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. koja. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. itd. drugi tip je stoje a Afrodita. Jedan tip je kle e a Afrodita. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. Apolon . Naravno. cijeli raspon motiva. ljepu kastog lica. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. Budu i da je umro mlad. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture. me utim. Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima. znamo iz samih izvora. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv. visine 31 metar. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike.

pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m. pr.agoru . anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. osnovao 70 novih naselja. Atal II . gra evine na kat. to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. g. do 140.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. st. Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. Milet ili Atena. bila to Prijena. taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti. udesno jedno djelo. st. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. ako nije imao sredi nji dio . i danas se izbjegava takav pristup. zapravo je Kleopatra. Npr. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11. -Jedan helenisti ki grad. nije do ao pod arapsku vlast. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). Taj je zahvat bio dosta kontroverzan.konkretno. agora . Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena. Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. to je Stoa Atala II u Ateni. Podignut po etkom 3. Posljednji potomak te loze. pa i kasnije. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. pr. Sredi nji je bio oktogonalan. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida.kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera. davao upute moreplovcima za ulazak u tu. sagra en u tri dijela. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. To naprosto fascinira. stradao kod jednog sna nog potresa. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina. sredi nji gradski trg. Kr. jo u helenisti kom periodu. onda koristim rimski naziv portikus. st. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada . pr. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni. jako nezgodnu aleksandrijsku luku. 69 . sama injenica da je od bronce.sredi nji trg. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). odnosno. pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. Kada ka em portik. Kr. ili 2. Kr. st. ina e. spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. a gornji cilindri an. ili 11. nije se mogao zamisliti u 3. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. visine 31 m. no tada je nastao Pitejin projekt.

vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti. Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). jedna bitku na Maratonu. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. nerijetko kroz Propileje. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura. Jedan od takvih hramova s po etka 4. Ljudi su nerijetko dolazili. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima. Na njima se odla u darovi zajednica. a na katu su vanjski jonski. Oni veli aju svoje kraljevstvo. Bitne karakteristike . -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . usprkos malim gabaritima samih hramova. No. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. bez hramova velikih dimenzija. Isti takav tlocrt je i na katu. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. Ako ozdravite. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma. a da takvi elementi ne postoje. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada. sveti ta postaju ve a.ono to je bila Atena u 5. pa druge propileje. vrste elemente. To je gra evina koja ima prizemlje i kat. gradova ili pojedinaca. Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama. to su takozvani Veliki Gali. pa u hram. Kr. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju . Time su pergamski kraljevi htjeli kazati .u srcu jedne Atene. to znamo iz izvora. a unutra nji su egipatski. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. unutra nji jonski. gra evina izgleda impresivno. st. To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. st. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. prostrana sveti ta. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. svoje politi ke uspjehe. etnice su bile natkrivene. Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali.hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta. redovno manjim zdanjima. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli.to smo danas mi. po visini (u gabaritima).To danas nije primjerena metoda.. onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. Ona je duga ka. du jedne svoje strane ima 21 du an. Oni se okru uju trjemovima. pa ete mo da jo ne to donijeti. kada danas prolazite njome. Na taj na in. i mi u 70 . propilejima i sl. Ulazi se kroz drugo dvori te. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. pr. riznicu.

ali u korintskom stilu. da bi nekih 130-ih g. takmi e i se sa Atalidima. ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. Kr. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. sli nog tlocrta. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. g. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. obnovljen u helenisti kom razdoblju. tako gradnja ponovno staje. pr.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. 71 . Kr.. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. Ispada kao da su do le. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida. st. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. drugi Artemidin hram u Efezu. sirijski kralj Antioh III. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. hram Zeusa Olimpijskog. a zavr ena u doba cara Hadrijana. gradnja je prekinuta. pr. On je zapo et je u kasno arhajsko doba. ve diviti se sadr aju hrama. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. prije 504. One u ivaju u umjetni kim djelima. nastavlja izgradnju toga zdanja. a 170-ih g. pr. Kr. -Npr. vidi onu krasnu sliku". Kr. n. ne iz nekih vjerskih pobuda.

-H. W. ³Kreta i Helada´. ³Povijest umjetnosti´. Hafner. Janson. Rijeka 1970. sc. F. Vara din 2003. 2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . 2005/6 -G. Dra ena Mar ica. 72 .dr. Dra en Mar i . Split. Zadar. Janson ± A. doc..Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ .Literatura: -Predavanja prof. kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful