Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

~1150.Kr. dok je ostatak neukra en. 900 .pr.Kr. najkasnije do 9. -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima. npr.Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana.st. -Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza. Nike Polias itd.st do sredine 8.Kr.g.pr.Kr. i sl. su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni. pr.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 .) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera .Kr. i 1050.pr. Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720. Do kraja 8.. g. mitolo ka bi a. Kr. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora.Kr. eventualno dva friza posude. pr. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet.pr.. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce. a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd.gpr.900g.Kr.pr.700g.st. Hram Atene. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji).st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 . -U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria.pr.2.koje zauzimaju jedan.pr. buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla. -Krajem 8. 850 . Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija.) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³.Kr. -Taj period izme u 1150. u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³. nema podataka literarne naravi jer nema pisma. se naziva submikenski period. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske.750g. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11.850g. ljudske figure. Kr. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena . g. i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju.st. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene).koncentri ne kru nice ili polukru nice . 750 . postaje glavni grad.pr.

One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji.pr. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. npr. u Ateni se djeca se inhumiraju. to nije generalna pojava. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija.Kr.strah od praznog prostora).pr. pa zato imamo najvi e podataka. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period. -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije. kerami ko posu e. oko urne mogu biti grobni prilozi. -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon. dolazi do promijena u ritusu pokapanja. Protogeometrijski period (1050 . -Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge.2. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove.Kr. Naravno. To je tipi an ukras za ovo razdoblje. U Ateni traje od oko 900. U Korintu i Argosu. -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu.1. jama se poklopi plo om ili ne im drugim. koncentri ni krugovi. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici. trokutici.Kr. a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji.pr.2. Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g. geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo). Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui . U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. do oko 860.st.900.pr. svastike itd. dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija.g. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue. dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9. dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 .

2. 6 . Srednji geometrijski period -traje od oko 850. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome.scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi. a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha.to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika. trake su sve gu e i pli e. krajem srednjeg geometrijskog perioda). .) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru. -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis . knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati).g. pr.. odnosno ve pismene. najranije zavr ava u Ateni.st.2. Najprije su to ivotinjske figure.3.pr. Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade. Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8.opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama .Kr.Kr. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera.Kr.. -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik.pr.pr. Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8. -³Dipilonske vaze´ . -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih.g. Kr.To je najva niji friz.neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e). pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna . neki da je to utjecaj orijenta. a dijelom na brodu. Me utim. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika. Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik.Kr.pr. -Dipilonska amfora (~770. nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne..st. najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija.pr. Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije.g.Kr do oko 750.scena izlaganja pokojnika. ivotinjski friz se nalazi na vratu posude.4. pripadnike ratni ke aristokracije. Potje e iz druge polovice 8. st.

st. sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu. a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom.. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom. Nastaje krajem 9. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante . -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda.g.Kr. st.pr. odnosno. Kr.halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima.pr. bustofedon.st. pr. a poznavali su i tzv. uz neke promjene se koristi i danas.pr. -8. Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano. Nestorov pehar 7 .st. koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. To se doga a krajem 8. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. i po etkom 8. Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla. kasnije se po inju prikazivati i detalji. do 4.Kr. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´. pr. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar. -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11.Kr. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti.-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720..

5. Kr. Uskog srednjeg dijela. dodiruju se rukama. skulpture su postojale. stoji na re etkastoj podlozi. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . Datira se u 10. Dakle. -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). st. pe atiranja. st. pr. -Osim primitivne modelacije. -Pored bron ane plastike. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5). to ne zna i da je nije bilo. -Zatim jedna zavjetna figurica konja. najvi e sa dipilonske Akropole. irokog prednjeg dijela sa grivom.borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. pr. ali ra ene od drva (ksoana kipovi). iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. pr. -Jedna grupa . od terakote. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. Datira se u 8. i prona ena je u grobnici. Nezgrapno prikazana.2. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi. jako podsje a na atenske dipilonske vaze. mitolo ko bi e. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda). Kr. st. Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. Kr.

pr. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze. Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. 9 . -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. vrlo va an lokalitet u Etoliji. st. Ovo je grobnica. pr. Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije.2.. Apolonov u Termu. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. U 8. prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno. st. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini. Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode. imamo jedno predsoblje. Zeusov u Olimpiji. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove. a ne hram. drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano. Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). Kr. glavna odaja i apsidalni zavr etak.grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda. Kr.Kr koji podsjeca na mikenski megaron.pr. Kr. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ . Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. bila podijeljena redom drvenih debala. pojednostavljeno re eno. 2. Sredinom 7. st. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. Nema dokaza o stupovlju sa strane. Ova je gra evina bila dvobrodna.st. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera. Sveti te je posve eno Apolonu.. zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine.6. srednjoj Gr koj. Herin na Samosu. Imamo malo predvorje. pr.

600g. Zidovi su bili od kamena. Imao je drveni kostur. ne negirajuci i povezanost s megaronom. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari. Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova.st. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje.n.pr. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama. Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju. Kr. Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali. sa tri drvena stupa na pro elju. mijenjali su se kamenim. a onda polako prelaze u hramove. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. i to je najstariji takav hram. Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). Pauzanije u 1. grubih cigli.e. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu. Po lokalnoj legendi. pa se jo naziva hecatopendom. st. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. 10 . Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. iroka 6.Kr. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca. slamnati krov i zidove od opeke.-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion . pr. -U ru evinama dvaju sveti ta.koje je sagra eno negdje 800. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji. pr.5m. g. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine. Kr.

sudjelovali u dru tvenim igrama. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji. Kr. itd. Kr.preko pojave divljih zvijeri (lavova. ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700. -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period . obrise i detalje su i urezivali (rova enje. Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila. incizija). g. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove. ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije. grifoni. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj.g.).postoje dvije grupe znanstvenika . npr. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli. -Osim to su oslikavali orijentalne motive. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti. npr.1.g. star ili drevan.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750.popije se vino iz posude. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku. lotosi. pr. -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice. -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji. pokrajini oko grada Atene. Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. itd. st. Kotabos . 11 . Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika.Kr. -Protoaticka skupina vaza .). srednji i mla i arhajski period. 3.pr. -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. pili. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. do oko 590. meduze. (od oko 700.pr. klasi noj gr koj umjetnosti. fantasti nih bi a kao to su sfinge. najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja.pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios. Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe. to bi zna ilo. pr.Kr. no.) i biljne dekoracije (palmete.3. druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr. sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani.

-Pri kraju 7..g. Kr. -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu. Kr. alabastroni (posudice za dr anje parfema. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. detalje glave itd. po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva. mitolo kim bi ima. miomirisnih ulja). Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena. jednoga zeca.pr. pr. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6. u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim. primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza. pikside. i 7. Kr. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. Kr. Datira se oko 600. Kr. Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. iako se nastavlja u 6. uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. a datira u sredinu 7. pr. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima. To je jedan tipi ni korintski figuralni krater. iako nije stran ni Grcima.ispisivanje natpisa. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. Tu su tehniku preuzeli sa importirane . st. divljih ivotinja itd. pr.pr.Kr. skifosi. Kr. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. st. bilo animalnim. st. pr.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. Sa strane je figura grifona. oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu. pr. ratni ke opreme. ne vi e od 7-8 cm. sada se naziva korintski stil.. te kozmeti ke cilindri ne kutije. -Jedan primjer protokorintskog stila . Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. pr. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva.posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. st. g. Kr.630.g. Od ve ih posuda su e e oinohore. (730. a manje ljubi asta. Prete no su to posude manjih dimenzija. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu. pr. koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici). (rana klasika) . st. Kr. pogotovo za zidno slikarstvo. no. st. i najljep ih. pr. najvecim dijelom feni ke luksuzne robe.jednostavna grobnica 12 . -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila. no. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa.. st. -Nakon tog prvog. pr.2. dijelove ili detalje odje e.3. Kr. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera. postati vrlo popularno . od po etka 7. kr azi ili pokali. Eurytios i Heraklo na simpoziju. -Jedna od mo da najpoznatijih. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja. .. -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. bilo vegetabilnim motivima. pomasti. st. mali pehari.

Od oko 720. Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa. Ponovno vidimo rozetice. ne vi e protoati ki. st. Na detalju vidimo da se Polifem napio. Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. a njegovi drugovi kao tamne siluete. Ahil je najve i gr ki junak. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja. Kr. 3. krateri. svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. bavio se samo gr kim slikanim vazama. Kr. -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a. Ahilovih roditelja.g. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. odnosno. Kr. pr. na bo nim stranama su prikazi simpozija. Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. Kr. -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. g. ova se smatra najva nijom. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa.st. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide. pr. -Svaka posuda je gotovo bila unikat. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura.od vapnena kih plo a koje su oslikane. Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. Kr. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. g. Amfora je datirana u 675.st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20. vidimo i mitolo ke scene. pr. u ruci dr i jedan skifos. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. g. pr. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. sve do oko 630. imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone.3. oko 580. slikar Sophilos. i taj propust koristi Odisej. ozna ava upravo ova amfora. -Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). st. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda.najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20. -Pravi atenski (ati ki). Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja. pr . ali je njegov potpis prona en na tri. -Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. do oko 630. no. rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos.Kr. hidrije. pr. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7. g. -Sir John Beazley . Ovdje je prikazan 13 .pr.Kr. -Kraj protoati kog slikarstva.

prave biblije gr ke mitologije. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva. Vaza se datira u 570.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. pr. Kr. Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike. itd. st. Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. potpisao 5-6 posuda. Grupa E se datira otprilike u 550-530g. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. Meleagar. koji je bio Ahilov prijatelj. 14 .Kr. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej. kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. Okru en je Menadama. redom gr ke bogove. jedan kontroverzni majstor. Silenima. scene i gra evine. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom. Dioniz. Jo jedan friz sa sfingama. vjen anje Peleja i Tetive. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g. pa i svih tih bo anstava. pr. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine. Friz sa prikazom povratka Hefesta. Upotrijebljena boja je crna.g. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. prikazan vrlo sli no. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila. oko 550. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). u paru sa kerami arom Ergotimos-om.. Kr. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu. Kr.. Zato su ovakve posude.. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. -Lydos.pr. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. g. Ova Francois vazu. po kojemu je dobila ime. Satirima. pr. dok on ja e na magarcu. npr. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. Glavni friz. mjestimice crvena i ljubi asta. pr. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. povratak Hefesta na Olimp. Kr. U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. Natpisima se imenuju figure. oni su poprili no minijaturni. Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova.

jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks. dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika. Taj majstor se ne potpisuje. I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. igru tijela i draperije koja ga pokriva. Menade i Dioniz . Osnova sada postaje crna. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici. dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. preko 120 posuda koje je potpisao.pr. a s druge crveno figuralnim stilom. Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. g. Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva. Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva. a datira se u otprilike 540. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. jedan mali aribalos. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. nabore. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. posudica za ulje. Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio. a figure postaju crvene. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane.npr. Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji.obrnuti tehniku. a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada. mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. pr.Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz. ili 540. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala. koju osim ena koriste atlete. Rije je o takvim primjercima posuda koje su. u boji pozadine. u boji terakote. No. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. Rje enje je bilo slijede e . a netko drugi autor druge 15 .g. draperije. ali po tedio je kapetana. -Nikosthenes je imao golemu produkciju. Kr. Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa. Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis. Kr. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. dok sa strane plivaju dupini.

naziv za mladu. izra ivale iz vi e komada. Posude su se. Tada se detalji odje e. Kr. pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju. kao i figure.g. trajati sve do po etka 5. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. -dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. sve do po etka klasi nog doba. osim izrazito cilindri ne forme. pr. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. to su ksoana statue. st. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. no ne to tamniju.. u nekim radionicama. pr.590/80. Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla. -Crnofiguralni stil e jo . To je 16 .pr. bilo na arhitektonskoj skulpturi. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije.Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. bilo na nadgrobnim spomenicima. g. Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. Kr. draperije. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. oko 650. u kamenoj plastici. Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida. 3. izra eni elementi su i duguljasta. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. pr. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje. sa Kiklada i Krete. To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka. Kr. bilo da je rije o vapnencu. nisko elo. pogotovo one ve e. Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu.nagi mladic. u kojoj e bit malo vapnenca. trokutasto oblikovana glava. -kuros . potje u sa gr kih otoka. pr. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena. Kr. tipi no orijentalna frizura. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. neudanu djevojku. Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu.Kr). bila smrtnica ili bo ica.4. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast. tj. polosa. To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. vjerojatno od famoznog slikara Andokida. st. -kora . st. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta. a figure ostave u boji gline. neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti.. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. bilo da je rije o mramoru.

-Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima. baze na kojima te statue stoje. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi. Njihove frizure podsje aju na egipatske. Odjeven je u tanku prozirnu odje u. to su dva brata. Ima upljine u o ima. Kr.94 m. Kr. (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion. visine 2.Kr. krajnjoj jugoisto noj to ki Atike. g. st. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu).mla i mu karac koji na le ima nosi tele. Visok je 1. Kip sa Delosa se datira u 660/50. dugoj orijentalnoj frizuri. st.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi. nema govora o njihovoj pojavi. ve u po etak kasnog arhajskog perioda. odnosno. Potje e sa atenske Akropole. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua.g. -Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650.pr. pr. podignuta mladi u Kroisosu. Kr.16 i 2. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. datira se negdje oko 610. rtvenu ivotinju. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. Kr. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture.65 m. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave. to je nova moda kasno arhajskog perioda. pr. pr. Kr.Kr. u kraj 7. Statua je prona ena u Anavysossu. boljem poliranje statue. pr. smanjivanju visine. malom mjestu u Atici. -Moskoforos ili Nosa teleta . lo oj izradi inkarnata itd.pr. Visok je 1. st. vjerojatno neku ritualnu haljinu. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika . pr. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. 17 . a visok je 3. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu. lagano odmaknut od tijela. a najraniji je kip sa otoka Delos. pr. jer su tu bili umeci od staklene paste. st. Kr (~530. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480.75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa. muskulaturi.st i prvu polovicu 7. pr. g. sa otoka Melosa. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni..pr. Visok je 1. velikim bademastim o ima.. On se datira u drugu polovicu 6. Polo aj ruku simetri an. potje u iz Delfa. Arhajski osmijeh je prisutan. a datira se negdje oko 570. Datiran je u 500/510. -Kuros iz sredine 6.g.. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. Jo uvijek je lijeva noga iskora ena. Kr.g.premazivanje statua voskom mije anim sa bojom].05 m.Kr.18 m. 8. Visoki su 2.pr.Kr). st. Kleobis i Biton. vjernijoj reprodukciji fizionomije. No izrada torza. prepona.g. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima. izradi abdomena.14 m. g.

Mirona. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. -Osim te spirelato tehnike. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni. Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. po imenu Kritija. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. Kr. a najve a djela Fidije. g. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo. i po etka 5 st. jer su originali. Ina e. one su odjevene u duge haljine. mi poznajemo upravo preko kopija. To nije bila stvar sa kultnim statuama. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. sa atenske Akropole.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa. jer bi to dovelo do pobune. a oplata je bila od bronce. Frizura je kratka sa tragovima boje. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. poput Atene Partenos i sl. -Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650. pr. to zna i da je rije o bo icama. a na njihova mjesta bi dolazile replike. Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja. Zato su ove skulpture va ne. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. U me uvremenu. i to gotovo sigurno Apolona. grk sa otoka Naksosa 18 . Kr. zapravo jednog konjani kog kipa . Polikleta.. Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona. originali su nestali. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. One imaju tu cilindri nu formu. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. vjerojatno njegovu majku Leto. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. potje e iz Pireja. Datira se u sredinu 6.st. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova. pr. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. -Glava jednoga kurosa.Rampin konjanik. ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti. zavjetnog dara. a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili. Zami ljena je frontalno. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica.

priljubljena. uva se u Louvru. -Peplos kore se pojavljuju ranije. na glavi krunu od lotosa. Ovo je prikaz starije ene visine 1. koje su odnijeli Perzijanci. pojavljuju prve hiton kore. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. ra ena u nadnaravnoj visini. izra ena negdje oko 630. golema. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. -Bo ica iz Auxerrea. pada potpuno ravno ili u te kim naborima. velika usta.vuneni ogrta . -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. Smatra se da je ona druga po starosti. pr. na haljini. ve negdje u drugoj polovici 7. neudatu djevojku. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos . Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica. -Hiton . crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu. -Jedna peplos kora. ili 560. dugu haljinu i priljubljene ruke. oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama.lagana. velike bademaste o i. -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu. taj pojas. pr. ima jako puno ostataka boje.Kr. potpuno ravna haljina. duga ka. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. ima ostatke bojanja. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu. pojas. datira se u 580/570g. po kojem je i dobila naziv. Uo avamo trokutastu formu glave.pr. -Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. prozra na haljina od lana. obi no desnog ramena. st. preba en preko jednog. ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. gradi a u Francuskoj.92m. -Himation . simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. stopala vrsto na zemlji. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. To je ispod polovice prirodne visine. te ka haljina od vune. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri. nisko elo. plod koji je seplurkalni simbol. Kr. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. koji odvaja torzo od donjeg dijela. Kr.duga. Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm. dok se oko 570. 19 . u povi enim polo ajima.dao izraditi tu statuu. g. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu.

a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda. polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture.25m.g. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa. sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru. Kr. i po etka 5. Kora se stavlja u 525. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter. visine 2. On je potomak. 20 .-Hiton kora. st. On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6. pr.Kr.pr.

najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom. koji je sagra en oko 520. ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena. u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. napravljene tako er od bojane terakote. Metope. bili su bojani.kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote .st. -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu. faza . no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata. nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata. da bi zamijenio starije zdanje. Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan. ra enu u niskom reljefu. bojanu.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a. lak a i jeftinija izgradnja. -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini. -Tijekom 7.pr. dijelom u trku. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure).zamjena terakotne skulpture kamenom. ovo je jedan od najsa uvanijih primjera. vide se tragovi boje.nije reljef. Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6. 3. Kr. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda. kore. faza . te em materijalu nego od terakote. Hram ima 8 stupova. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja. Apolon. oktastilni peripteros je. dok se 21 . pr. Kr. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. npr. kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. Kvadriga.st i ranom 6. (590/80. Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. faza . Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata.5.g. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. st. uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1. g. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi. vapnenca. no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba.3.st. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju. prikazuju Heraklova juna ka djela. Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . 2.ali koji. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. svaki od njih ima vlastitu bazu. .Kr . dvije divlje ma ke. pr.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine. sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata.

pr.oko njega simetri no ire drugi motivi. glavni zabat.g. za titniku tamo njeg proro i ta. datira se oko 650. g. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti . a na isto nom je izraz lica primjereniji. u tipi nom arhajskom stilu. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi. pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide. Artemidi sa Delosa itd. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani. 22 . pr. i on je ra en u rano klasi nom stilu. sporedni zabat. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7. Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama. Kr. je mla i izra en iza 490. a druga malo kasnije. st. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama. Uz neke od figura su ispisana imena. a drugi u drugom stilu. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca. Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu. Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz.pr. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom .Kr.gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti. Kr. datira se u kasnoarhajski period (525/20.traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene. Jedna se datira malo ranije. Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. Isto ni. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea.g.ra en u ranoarhajskom stilu. sinovima majke zemlje. Modelacija fizionomije je izra enija. Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu. Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene. Zapadni. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. S obzirom da gra evina ima etiri strane.pr.Kr). a friz je bio bojan. Gee) . i on se dijeli na etiri scene.

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

pr. Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24. ve ima i traku sa akantima. pr. 55 x 115 m.g. -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva. On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. a kad su ga pitali za to. karakteristi ni stepenasti arhitrav. Hram je stradao oko 350. ili 560. Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em. Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena.Kr. Kr.gradovi u kojima su na vlasti tirani. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion. Bio je gra en od lokalnog vapnenca. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a.g. i jonskim volutama. ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu.zadaca). To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti. na za elju 9. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat). Iznimno zanimljiva gra evina. 52. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. Zbog terena na kojem se nalazio. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. bogato ukra ena. g. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija . nastao uveni Artemizion u Efezu. -Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. Kr. g. Metagen i Teodorus sa Samosa. -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570.. ne samo s jonskim himationom. a na du im stranama 21 stup. graditelj je vjerovatno Mneziklo.Kr. Podigli su ga arhitekti Gersifron. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora. 26 . ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. Tre i hram je na pro elju imao 8. pr. palmetama.gpr. 2 na ostalim.5 x 100 m (93x50 . tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. Datira se u 421-405.-Jonski stil se javlja oko 570. Gra en je u tlocrtu dipterosa. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa. a smatra se jednim od sedam svjetskih uda. Imao je 3 reda stupova na pro elju. s jedne strane egipatskih hramova.

st.50 . (ranoarhajski period). prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje. Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu.2m. a na vrhu humka. st. na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente . Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida). Datira se u kraj 7. Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu.. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika. gigantomahija. Vrlo je jednostavne izrade. sjede i bogovi).st. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. prva polovica 1. Ovdje.kimatione. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. ali se vide otvoreni prozori. Kr. -Stela iz samog kraja 7. 27 . jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj. pr. a da se djeca uglavnom inhumiraju. Ovo je hram u antama.7. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. 9 i 21. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca. vrhom zidova. bogata dekoracija oko vrata. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora). bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. naj e ce do pola ukopana. -Sifnijska riznica u Delfima.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. Iako se ovdje vidi 6 stupova. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju. Iznad grobova su se nalazili manji humci. krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika. Dermisa i Kitilosa visine oko 1. -Masilijska riznica u Delfima. lezbi ke kimatione. 8. grada Masilije. 3. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona.

st. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge. -po etkom 5.-Nadgrobna stela iz sredine 6. obi no nalazimo njihove baze. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune. pr. Oni su uvari groba. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. zavr avaju palmetama. i oni se pojavljuju i u skulpturi. palmete sa volutama. a gube se u kasno arhajskom razdoblju. (~540. Kr.Kr. 28 . figure su isklju ivo u profilu. Naj e e su to prikazi djece. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona.) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida. Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. To su generalizirani portreti. sfinga nestaje sa spomenika.pr. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura. Ukupna visina stele je oko 4m. na prijelazu u ranoklasi ni period. umjesto sfingi. st. i simboliziraju za titnike groba.g. koje postaju zavr ni element. mladi a. Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo. visina spomenika se smanjuje. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama..

hidrije. -Epiktet. jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. no o tome nemamo dokaza. su tri amfore. pr. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g. Kr. do 450. pr. kupe. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. pr. me utim to su i posude manjih dimenzija. a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. pr. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. st. g. gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. kasno arhajski period. Kr. vr evi tipa velikea.to se ti e tipova posuda. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. pr. g. st. Slikar 29 . pr. a s druge crvene figure. 530 ili 515. Kr. g. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. S jedne strane posude crta crne. do 480. krateri. Kr. Klju ne posude koje je on radio. g. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i.3. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. do 420. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva. On je do ao do revolucionarnog rje enja. fini potezi kista. rekli smo. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. amfore. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva. Kr. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. nego slikaru. pravi slikarski stil. pehari. pr. . -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom. Kr. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. odnosno oko 520.. -Skit. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6. oinohoe. Do tog otkri a. Kr. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara. ve se jednostavno. pr.8. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio. odnosno. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara. Ovaj stil je. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. kome je to zapravo pseudonim. To su posude velikih dimenzija. a ovdje se spominju. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil. kiliksi 3.1. Kr. odnosno razdoblje od oko 520. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. zapravo dovodi u kraj 6. Kr. jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. mladih atleta. rob ili oslobo enik. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. jo jedan majstor.. ili 510.. g. je do lo u Andokidesovoj radionici. pr. -Eutimid. realizam i sl. st.8. etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki. Na jednoj je prikazan Ahil. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma.

Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. Kr. prikazane u profilu. Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju. pr. st.250 posuda)??? . O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri. Kr. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja. st. On se potpisuje nekada kao slikar. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao. ali to brzo nestaje. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. 30 . -Krajem 5. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. u obliku velikog kale a. a nekada kao kerami ar. pr. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. iju je obitelj naslikao na krateru. (510.) -Slikar Eufronije. Moguce je da je bio Onesimov u enik. izvanredan crte . jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. koji je zapravo dobio ime po kerami aru. Dioniz je u sredini. st. ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . Oslikavao je i neke Eufronijeve posude.Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. a figure su ostavljene u boji gline. Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive. ije ime predstavlja problem. Vje to koristi zlatno utu boju. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. isklju ivo slikar. jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. pune pritajene dramati nosti. a ispred njega je menada.g. razmje taj figura po posudi. ljubi astog i zlatnog firmisa. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz. bijelog. Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota. Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. na prijelazu u po etak 5. najve i predstavnik. Ta glina ima u sebi oksida.pr. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. -Za razliku od crnofiguralnog. Kr. Dok.. Ima izvanredan osje aj za kompoziciju.Kr. zato uspje no prikazuje dubinu. pr. -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. dok je ova rodila oko esnaestero djece). Zatim slikar Briga (pseudonim). su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). st se javlja Onesim. -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater. -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. osnove. sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis. dok su o i an face. nema trodimenzionalnosti. satir je iza njega. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. -Po etak 5.

na podestima kao kipovi.g. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. Atlete koje rade vje be. Koristi zlatno uti firmis. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata. Atribuirano mu je oko 200 posuda. Scene iz dionizijske tematike. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet). -Taj strogi. Ove tri figure su komasti. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. skidaju pra inu sa sebe i sl. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). potpuno razodjeveni. -Nakon prve polovice 5. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. ma u se uljima. ne pretjerane slikarske vrijednosti. Djelovao je oko 490. njegov krater sa monumentalnim. finim linijama. Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude.Kr. Za njega je radilo vi e majstora. Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. to pripisanih. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. -Kronolo ki nakon Eufronija. pr. sve u svemu. 31 . Kr. Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. no dekorativna rje enja. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. Najve i broj posuda je malih dimenzija. no glava ne prati pokret tijela i sl. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . No. u plesu. detaljima. Kr. pripremaju se za treninge. kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. Brojka se e do gotovo 200 posuda. Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. st. st. mo da u enik Eutimidov. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. no ovaj mu je bio najve i suradnik. -Sosija. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija. -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5. se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. to potpisanih (~40).-Primjer Eutimidova slikarstva. a ime je dobio po jednoj iz Berlina. pr. -Berlinski slikar. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom .pr. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu.

na kojoj bi se onda radile crvene figure.Kr) i neki drugi. -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji. no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv.Kr. U prvom su planu glavne figure. Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom. -Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena.g.3. slikar Ahila (440. Njegove murale nemamo sa uvane. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a . slikarstvo bijelih lekita. -Znamo da su izme u 480. Duris i sl. Njegova djelatnost se datira od 470 460/50. Kr. Ahil koji stoji. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi.8. to je u to doba revolucionarno. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj. Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena. na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos).pr. U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva. a ono izme u bijele boje. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. po kojemu je slikar dobio pseudonim.lekite. Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima.g. Pentezileja na koljenima. Jedan krater iz Louvrea. Prikazana je Afrodita na labudu. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). i 450. 32 . Osim onih pod njegovim utjecajem. djelovala dva velika slikara.pr. to se do sada samo naslu ivalo. imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron. g.2. -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana. bijele osnove. To je tzv. a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. pr. unutra njost njegova kiliksa. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda.

pr. Kr. bilo da je rije o bo anstvima. stela. U njima su bila miomirisna ulja. pr. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e).8. Financijski je to osiroma ivalo dr avu. 33 . bilo da je rije o ljudima. vrh. gdje se vide detalji njihova tijela. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. st. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. obi no ogrnuti. Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. Trostepenasta baza. Ne zna i da nema izuzetnih primjera. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. Eretrija slikar. prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. -Osim ovoga slikara. g. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom. Algamenom itd. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. drugorazredno zna enje. Njegova hidrija ima dva friza. i paralelno je sa Fidijinim u enicima. Kr.fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400. Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena. pr. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama. ali su crvene figure na bijeloj pozadini.4. to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama.3. Fijales slikar itd. To su redom prikazi pokojnika. 3. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. Agorakritom. Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. nego. Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure. zaista. -Lekit . izdu enog vrata.3. a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. parfemi i sl. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil. To je sam kraj 5. do negdje 380. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. krilati mladici). -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. Kr.). Same scene ne variraju previ e. g. ena s darovima koje posje uju grobove i sl.8.

g. pa do 450.9. ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se. jednog grada u srednjoj Gr koj.3. naravno. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. a druga velika sudbonosna faza je 480. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme.. oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. prolazi kroz Tesaliju. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. bivaju pobijeni. Grci.. Kr.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj. Kr. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. 34 . pr. Atenjani su. pr. dok su im se suprotstavili Atenjani. da bi slijede e 479. pr. Kr. i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici. g. ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. I na neki na in. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. pr. g. Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480. pr. Gr ko . koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. Kr. gr koperzijski rat. i 479. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. me utim. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. g. To su sudbonosni trenuci za Grke. g. Drugi su im Grci krenuli u pomo . Kr.

kaciga. Kr. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka. pr.Kr. g. 4. pr. Klasi ni period -Kronolo ki. ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4. do 450. -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija.1. Kr. Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija.1. koplje. pa do 380. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 . Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. -Tehnika izgubljenog voska . da li zalaze pod gornji kapak. Kurose koje smo vidili su originali. rana klasika traje od 480. ve rimske kopije. g. Kr. Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros.bron ane skulpture. zatim se kostur obla e terakotom. g. adaptacija.majstor prvo izra uje drveni kostur. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa.g. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska . a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo.nakon Hadrijanova vremena). do 330. arenice na bjeloo nicama . g. u istom ili nekom drugom materijalu.prije Hadrijanova vremena. Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi). Visoka klasika traje od oko 450. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original. do 420. i dolaska Aleksandra Velikog. onda bi se opet presvla io slojem gline. Bronca je bila vrijedan materijal. npr.4. npr. a onda opet i na temelju izgleda. g. neka verzija. kipovi su uni tavani jer se bronca talila. Kr. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. tj oblikuje se figura u glini. Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip. g. Kritijin dje ak je original. g.pr. g. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj. izraz novog vremena i ideala. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice . To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti. pr. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru. velik broj narednih skulptura nisu originali. Me utim. st. pr. Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. pr. Kr. tit. -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. Kr. Kr. Kr. pr. pr. pr. Skulptura 4. za razliku od arhajske skulpture.1. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. pr. u razdoblju visoke klasike. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. Kr.

Nezna se to je dr ao u ruci. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena. Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas. Kip nije poznat u rimskim kopijama. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona. izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. -Fidija. prozra nija draperija. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . On je tu bio nenadma an.Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. da je do ao u sukob i bio ubijen. gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui.jedna ka e da je umro u Ateni. Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. i 430. Na alost. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti . prona ena kraj brodoloma. kad bi sunce sijalo u njezin tit. Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. bjelokost. Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. drvo. Kr. ispru enom rukom cilja metu. druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . Polikletu i Mironu. a desna je u punom zamahu. 36 . to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike. ali je taj pristu napu ten.najveci virtuoz bio Fidija. Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. Nije bio samo kipar.neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. Djeluje krajem rane klasike izme u 460. kraj rta Artemizion u Gr koj. On je zaslu an za brojne stvari. Lijevom. Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon. Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. plemeniti materijali. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti . od novog lepr avijeg stila. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno. -Jedan od rijetkih izuzetaka. i to je uvod u bogati stil. optu en i ba en u tamnicu. Remek djelo rano klasi nog perioda. drago kamenje). bavio se i arhitekturom i slikarstvom. g.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. izuzetna studija anatomije mu kog tijela. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. original bron ane skulpture. taj kip nije sa uvan. pr.

na prijelazu iz rane u visoku klasiku. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. Kr. naru itelj je bio Polizal.pr. ali sa uvani su samo kip.g.st. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa . je uspostavljena robovlasni ka demokracija. u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida. Nakon njegova ubojstva 504. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot. pokret skulpture je prirodan. U izvorima se spominju mnoga njegova djela. Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela. pojedini detalji izra eni od olova. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom. no malo je toga poznato iz rimskih kopija. Kip koji se uva u Bostonu. voza em i dvojicom sluga koji dr e konje.gr ki umjetnici su od sredine 6.pr. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara. Auriga je prikazan u dugom hitonu. g. licu i tijelu. Kada su Perzijanci osvojili Atenu. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju.te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj.pr. me utim. Datira se 470.Kr. -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike. vjernija modelacija ljudskog tijela . kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena .Kr. u lijevoj ruci su dr ali titove. potpuno nagi. Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. a ni ta iz originala.g.datiraju se oko 450. glava prati pokret tijela. ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. Ovo nije ni jedno ni drugo. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme. linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice. koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450.Kr.g. Po nekim zna ajkama na glavi.Kr.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. pr. -Kipovi iz Riacea u Italiji . odnijeli su je u Perziju.g.-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. u tehnici izgubljenog voska. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori. g. pr. ko i 37 . do oko 470. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) .. a bilo je prikazano 13 kipova. (sa potpunim opterecenjem jedne noge). Kr. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji.. tj.pr. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela. ali nije klasi ni kontrapost iz 5. visoko potpasan. Izra en je u bronci.auriga zna i voza .

i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene. tzv. Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. Jedna od najboljih kopija. zami ljena. nazvan Ludovisi tron. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti. divlje Marsije. ali se boji Atenine reakcije. vjerojatno jednog rtvenika. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu. Izvorna skulptura je bila visoka 1. u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. a satir Marsije je poku ava uzeti. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla.pr.g. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. datiran oko 470/80. -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti . ali je za tu radnju malo nedefinirana.80m izra ena u bronci. glava prati pokret tijela. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke.barem 60-ak rimskih kopija.Kr. npr. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. 38 . prikazana oslonjena na koplje. sa njenim klasi nim atributima i nagle. centar radnje je sama frula.

Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu. prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace. Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu. Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu).pr. i uz pomo pisanih navoda. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 .Kr. (vidi str. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu. Uobi ajeno se datira oko 450. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu. s njegovim krugom u enika. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti. Dvije skulpture. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom.pr. malo razodjeven. 1.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa. To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. Takozvani Hermes Ludovisi. kaciga sa 2 grifona i sfingom. navodno na Periklov nagovor. ta uvena krizolefantinska statua. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci.pr. u dugom peplosu. Jedan simpati ni gospodin. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos.1. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela. torzo i glava. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu.scena kentauromanije. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina.430.Kr. no slabe poveznice sa Fidijom. vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. Datiran je 460. bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre. te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije. jako va ne. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava. Povezana je figura. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. od Fidije imamo 4 ili 5.4. Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos.2.g. jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije. visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj). 39 .80 m. Stajala je u celi Partenona.Kr. od zlata. Atena Partenos. pripit. Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije. Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci. sa postamentom od 3 metra. i cijelim nizom prikaza.g. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale . pogotovo Atene. stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1.g. ra upan. preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ). On recitira stihove.

80m). gornji dijelovi tijela. To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. ili enska bo anstva kao Atenu. On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu.Kr. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. haljina od zlata. On je. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. ali samu rimsku kopiju nemamo. Za potrebu izrade ove skulpture. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. ne samo u praksi. Kr. za kojega neznamo odakle je bio. st. a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. kao i Atena Partenos. tijela jednog atlete. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. sna ni kontapost. o najve em gr kom majstoru 5. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama. On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija. je 426. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. datira se oko 440. to znamo iz pisanih navoda. n. Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. a statua je nastala oko 430. Ova figura je oli enje kanona. Poliklet je va an i zbog injenice da se on. Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice. na naslonja u smrt Niobine djece. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona. od bjelokosti. Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona. Car Teodozije II. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). u celi Zeusova hrama u Olimpiji.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski. Kr. naredio uklanjanje te statue. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena. ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. -Prelazimo na Polikleta. pr.g. Poliklet je Doranin. Novac je kovan 137. u punom volumenu. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog.pr. Prikazivala je Zeusa na tronu.. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca.

Fidija drugu nagradu. simetrije. Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Odatle naziv Diadumenos . u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti. Poliklet i ao toliko daleko. Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. pr. Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420. prema Polikletu iz 440. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. Framon i neki drugi. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. g. ali stilisti ki .glava. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu.prema proporcijama. sa stra nje strane gledanog. Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku. i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. Amazonka tipa Mateji. Onda imamo uvenog Diskoforosa. impostacija . Kada je rije o prvoj kopiji. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu . ritma. koja je nastala prema bron anom originalu Fidije. vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem. oslanja se na pilastar.upu uje na Polikleta. Original je bio u bronci.onaj koji svezuje dijadem oko glave. pogledajte ova stoje a noga i sl. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture. Krezil. nego problem proporcije. Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. Figura koja se ne spominje u izvorima. i ovdje je prikazana tre a. No. to je sasvim sigurno Fidija. Naime. frizura. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. kod druge dvije se mi ljenja razilaze. Schiara Amazonka . jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. Impostacija je identi na. me utim. itd. ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. onda tu postoji suglasje. Ovo je kopija sa otoka Delosa. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. jedna od najstarijih kopija. 41 . Kr. Najvi e glasova je odnio Poliklet. Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. pilastar. itd. Krezil tre u. druga je Sosiklet. neki zbog ovog sna nog. Fidija. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. god. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu).mirovanju i u pokretu. a uvana je u Louvru.

Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420.Alkamena. i 425. 42 . Alkamen je dosta tradicionalan majstor. nepoznatih majstora i sl. koja je imala problema sa mu em. ali i samostalan majstor.st. Datirana je izme u 429. Mironovih u enika. od 430-ih do kraja 5. Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo. Kopija se danas uva u Vatikanu. pr. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima. Sa Fidijom su radili na Partenonu. Najpoznatije. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i. onda bi vidjeli da nisu identi ne. (Hekate Epipyrgidia) . Kr. jedno od poznatijih. a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla. g. i sl. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela . do 380. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika . Bio je Fidijin u enik i suradnik. pripisana je njemu. Djeluju nakon Fidije. pa je njome ubla io jajasti oblik glave. ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. Prokne je bila.pr.Kr. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. tj. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u.g.Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. frizu sa panatemejskom procesijom.1. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo. ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. Agoragrita. prema mitologiji. Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala. k i spartanskog kralja Tindareja.pr.3. -Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. naslanja se na potporanj.Kr. jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi.to je grupa Prokne i Itysa. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja. vi e idealizirani prikaz. Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa. metopama. pilastar a preko njega je ba ena draperija. i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom. zabatima. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju. 4. Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli.

Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . ali je sigurno iz 20-ih godina 5. Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala.Herma sa Hermesom . Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena. u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa. S obzirom na draperiju. Kr. Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji. -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju. draperija njegovih figura tj.st. tj.st. bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj.bile su dvije. Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix. -Agorakritovih djela je ne to manje. okomiti. Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea. haljina spada s ramena. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na.pr.draperija priljepljena uz tijelo. st. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima. pr. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. cele su na razli itim visinama. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom. Pauzanije opisuje Rhamnos. erotsku dimenziju. nabori su te ki. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku . kasnije su je tovali gladijatori.st. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. -Alkamen radi na tragu Fidije. stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom.pripisuje se Kalimahu. je nastala u bogatoj klasici. stil izrade glave. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik. 43 . jedna od njih je stajala u Efezu.prozra nost draperije.ima 2 cele. Skulptura . 3 trijema. spu tenoj ruci. otkrivena prsa.. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala. koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix. Erehtejon spada u bogatu klasiku . nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. Venere praroditeljice Julijevskog roda.Nemesis je bo ica pravde i osvete. i prve etvrtine 4. Ne zna se tko je izgradio balustradu. o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona. dekoracija oko vrata. Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5. Rimska statua nastala prema bron anom originalu. koju je izradio kopista Arkezilaj. *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. -Hera Borghese .. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela. prikazana u prozra noj haljini. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa.

Ovo se ne mo e sigurno provjeriti. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima. od 360-ih g. pa do kraja 4. figure esto imaju gotovo enske proporcije. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih. Apolon koji ubija gu tera.. -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba. dolazi do slabljenja gr kih polisa.Kr. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada. Skulptura kasne klasike -u 4. umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine. Praksitel. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). etvrtastih figura.g. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. u 4.. nema zatvorenih. su ene su i glave su im smanjene. Iako su mu ke.st. ali tek nakon njihove smrti.. -Glavna razlika gr ke skulpture 4. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom.st.. -S obzirom na ratove u Gr koj. tj. a 44 . potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji.. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu. tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu. autor je djela Tihe s malim Plutom.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5. Hermes koji vezuje sandalu. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije. na elu sa Filipom II. npr.Kr. manje nagla enoj muskulaturi. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta. Irene je bo ica mira.st. ali je upak u 4. a Pluto simbolizira bogatstvo.st. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom). Kefisodot. u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku .pr.1. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. tu nih emocija. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika. pojavljuju se u nesvakida njim situacijama. -Ksenofont je sa Parosa.4.4.g.pr. -Nekada nji ethos. Leohar. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka. -338. Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena. npr.bo ica Tihe je personifikacija srece. -Skulptura se pomalo humanizira.

Velika i Mala Herkulanka. elegantne. tzv. Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija.pr. Od 4 sa uvane su tri strane. Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu. Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman..Kr. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. obna ena. Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan. Ove dvije figure. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu. Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11. kopije. malih glava. Ova 45 . Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju. -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije.Kr. verzije Praksitelovih djela.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom. nagla ena je linija obrnutog slova S. a su ga kupili gra ani Knida. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola.pr. Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. u sredini rob sa no em i Marsija. oni su to odbili. zakrivljenost figure.st.Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije. i 330. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. na jednoj je Apolon. stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka. potpuno pokrivene odje om. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4.st. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima. Naime. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom).g. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel . poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). razlike su uo ljive ali je motiv isti.

Heraklo se odmara. Apoksiomen. -Lizip je najveci gr ki kipar 4.kraj kasne klasike. datira se oko 340-ih g.Kr. poznato ih je najmanje 5-6.30m. -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili). smatra se jednim od njegovih ranijih radova. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. stajao je u Karakalinim termama. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza.Kr. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe. datiran u 330/320.razlika izme u ova dva je u proporcijama. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe.skulptura se nalazila na knidskom novcu. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture.izvu en iz mora. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom. ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti. Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli. vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu . Polikletov je nasljednik. Rodom je iz Sikiona. . ra en u tehnici izgubljenog voska. Lijeni satir. Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu. rimska kopija. nije sigurno da je autor sam Praksitel. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga. mo da su njegovi u enici.st. preko nje je preba ena draperija.st. i najveci gr ki majstor u bronci. Lizip je bio samouki majstor. sigurno je nastala krajem 4. ovaj naziv je dobio po zbirci. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju.Kr. glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 .g. male glave.. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad. ima hidriju na koju odla e draperiju.pr. desna ruka preba ena na le a. uvan u Vatikanu.. Ova skulptura se datira oko 330/320.g. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva . Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo. mala bradata glava. ali on nije kolovan u nekoj radionici. visine 1.st.pr. ispod ruke dr i strigil (struga ). Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici.st uopce je statua Apoksiomena (struga ). daje sebi vi e slobode. Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu. ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu..pr.. jedan od rijetkih originla iz tog doba. toljaga je naslonjena na stijenu. ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag. Ima zakrivljenu liniju. Heraklo Farnes se danas uva u Napulju.

vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini. toljaga kraj nogu.6m). a sjevernu Briaksid. prikazan kao heroj. njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. razodjeven. na drugom se nalaktio (kip). neumjerenost u jelu i picu. s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. nagla ena je erotska dimenzija.rimska kopija. s bradom. -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. ogromno zdanje. Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. Prema izvorima. zdepastoga.pr. oslonjen na koplje. Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama. Leohar. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj. 47 . -Jedan od rijetkih originalnih djela. elavog. Hermes koji ve e sandalu . Poziva na sladostrasti stola. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj.ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba. na jednom gleda prema nozi (novac). -Kip prona en u moru kod Amfikitere . ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta. Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju. Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije. Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus. na na in da je lijeva polovica torza. a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole. u bronci -Kip prona en u Delfima. Leohar radi zapadnu stranu.g. Malo je udnovato impostirana. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. Figura je napola razodjevena. -Mauzolej u Halikarnasu . mo da je to bila glava Meduze. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa. Mauzolej je prikazan iroka tijela. Statua koja prikazuje Sokrata.izradio Briaksid . dr i pehar u desnoj ruci. Ovo je original. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. Ne to izme u. u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³. Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena. maloga. duge iljaste brade. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. Kasnije se opredijelio za filozofiju. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas.Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. vi e od desetak figura. ne zna se to no koga prikazuje. ru noga. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. Artemizija nastavlja gradnju hrama. njegovu portretnu statuu je izradio Lizip. ju nu Timotej.vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid. dovr en 353. Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. a ako je onda bi to mogao biti Perzej.jedno od 7 svjetskih uda. dugom kovr avom kosom. a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2. Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja. Mauzol je perzijski inovnik. zapo eto oko 370-ih. -Kip Serafisa (Oziris) . jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. jednom se atribuira ovaj kip.Kr. Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. tj.

Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. Prikazuje enu. Ovo je definitivno Sofoklo. Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama.nije bio samo kipar nego i arhitekt.Ganimed je dje ak. Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. koje se dovode u vezu sa Timotejem. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. uva se u Versaillesu. u hrizelefantinskoj tehnici. ali su ostali samo fragmenti. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. tj. Desno figure Amazonki. Lijevo su figure aura . Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla. Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. -Skopas . danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. oca i majku. Djelovao je izme u 370. eznutljiv pogled uperen u visinu. gotovo etvrtaste forme. govornika. Ne bilo koga. njegovu baku i djeda. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi. jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu.Kr. Apolon Belvederski je do II.st. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca . Figura bo ice Artemide . postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala. dionizijevu pratilju. lijevom rukom podi e odje u sa sebe.vjerojatno Timotejeva osobna inovacija. npr. povjetarca.prikazana kao lovkinja. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji. u obnovi Artemiziona u Efezu. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. zatim Leoharu.g. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima.personifikacije vjetra.Kr. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju. jako malo djela mu se mo e atribuirati. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom .pr. Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. koja je prikazivala Aleksandra. Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua. pjesnika. Hram je uni ten u po aru 395. u kopnenoj Gr koj. Ona je prikazana 48 . duboko usa ene o i. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. nego velikih filozofa. i 340. radi u svim tehnikama. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu. a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. kopija Skopasova Herakla koji je.pr. esto kopirana skulptura u rimsko doba.Kr. a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla.pr.g.tako da se pretvorio u labuda. ali najvi e u bronci.

ne kroz arhajski osmijeh. klasi nog tlocrta pronaosa. isto nom zabatu. Na kra im stranama 6. Metope nedostaju. bio je obojen. Dakle. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. Projektirao ga je Libon. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. ve stro i. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. 4. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti. strani. opistodom sa dva stupa u antama. Pronaos sa dva stupa u antama. prikazana je u transu. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. Skulpture su ra ene u punom volumenu. koje je stradalo u po aru. u sveti tu u Olimpiji. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. naborana ela. bilo arhitektonskoj. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti. Ako Atena stoji u sredini. opistodoma i cele. a donji dio okre en u bijelo. ili 480. sve drugo se razbacalo po tijelu. ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. pr. trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. stvari idu druga ije. Arhitektura 4. nadgra e mu je bilo bojano. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg.2. visoko podignute glave. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe. prikazane su u nezgrapnom pokretu. ranjeni i priklani ratnici. Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. g. presvu en slojem tukature. pr. bilo samostoje oj. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. Kr. heksastilnog dorskog periptera. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. Podignut je oko 470. a oko nje borba. i bile su bojane. Bio je gra en u lokalnom vapnencu. sporednoj. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. pri emu mislim na njezin tlocrt. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera. g. Na mla em. -Zeusov hram u Olimpiji. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike.odjevena. Figure nemaju arhajski osmijeh. tukatiran. lokalni arhitekt. malo je taj arhajski osmijeh udnovat. koji ide u 490. a na du im 13. ozbiljniji izraz lica. drugom Heraionu u Paestumu. a po broju stupova se nalazi izme u njih.1. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj. Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. Kr. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . Ina e. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil. sam hram je bio gra en u vapnencu. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova.2.

no nije tako. odnosno. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. st. Cijelim svojim vanjskim pla tom. dvojicu majstora koji su izradili zabate. pa se naziva i Heraion. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. Jasno je. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela. kao da je to neporeciva injenica . ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. g. S obzirom na prvi 50 . U sredini je bio prikazan Zeus. Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. Pauzanija. pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima. Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432. Na licima je izra en Ethos. Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. Kip koji je izra en u visini od 12 m . Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. koji u prvoj polovici 2. st. spominje i ovaj hram. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. ovaj hram je imao dorski friz. pr.Kr. pohodi Olimpiju. a koji su rekonstruirani. Kr. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. tu ne treba puno obja njenja.klasike. Datira se u prvu polovicu 5.ako ga zamislimo uspravnoga. Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri. u ozbiljnom i stro em izrazu lica. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. Kr. To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije. on bi probio krov toga zdanja. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. pr. spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. gr ki pisac. U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. lagano otvorena usta. glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). Po est sa svake strane. kip Atene Partenos. Kr. n. Dosta dobro sa uvan. u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. pr . st. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio.

Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi. Zapo et je po etkom 5. Kr. i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu.pronaos.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. Kr. vjeruje se da se po eo graditi iza 480. koji svjedo i da 406. U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri. Ne to je du i od Afajinog hrama. g. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. Ovakav tip tlocrta 51 . sve su to heksastilni peripteri. to zdanje jo nije bilo dovr eno. pr. od goleme dvorane. Me utim. st. pr. nego pseudoperiptera. g. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) . Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. pr. kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. g. a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda. Iako dorskoga reda. na du im ima 14. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova. Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. vrlo zanimljivo. Gra eno je u dorskom stilu. U razini ovih gornjih. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama . iskustva sa mati ne Gr ke. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad.Zdanje sa Sicilije. pr. Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. celu. dva u opistodomu. gotovo revolucionarnog tlocrta.. tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. te se smatra da je toj pobjedi u ast. sa dva stupa u pronaosu. opistodom . nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. sagra eno ovo zdanje. u antama. koji se naziva prvi Heraion. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. trobrodna cela. zbog svojih ogromnih razmjera. Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. odnosno. On na kra im stranama ima 6 stupova. g. Kr. g. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. ovaj se naziva drugi Heraion. Tada je zdanje razoreno oko 250. jer. ili 450. nikad nije dovr eno. Kr. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. isto tako zavr en. pr. Bitka je bila 480. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela. Kr. pr. Kr. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona. me utim. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m. dva reda dvokatnih stupova.

Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom. kao Templo Inantis oko 560. pr.2. -Na mjestu dana njeg Partenona. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. gotovo identi nog tlocrta. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade. platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. No. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. umjesto vojskom.2. tad jo nije bilo dovr eno. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. Mnogi su polisi odlu ili. Perzijanci nisu mogli uni titi hram. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. 4. te inu gra evine dr e polustupovi. Akropola nije prezasi ena gra evinama. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj. po elo se sre ivanjem grada. itd. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. sa otoka Delosa u Atenu.. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. ipak. zbog opasnosti po riznicu. oko 480. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. otprilike na pola visine. Imao je 6 stupova na kra im stranama. unutar saveza. 52 . odnosno opistodomu. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura. i graditi novi hramovi irom Atike. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama. a Atenin hram je gra en u dvije faze. Kr. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. no kore u njegovoj okolici su uni tene. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova. nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. a nikada nije bio dovr en. navodno. ili. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. g. Periklo je najva niji atenski dr avnik. On dimenzijama nadma uje i Partenon. To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona. dijelovi hrama. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon. neovisno jedna od druge.

pr. odnosno. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu. elementi starog zdanja nisu uni teni. odnosno. Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. Dva zabata su bila u punoj plastici. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. Cererin hram u 53 . Ne slu ajno. Sve je to radi tih opti kih korekcija. Va no je naglasiti da Partenon. postavljeni u obliku gr kog slova PI. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije. sa strana vrata. Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu. a ne okomiti.Novi. a da krajevi padaju. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika. no radovi na skulpturi traju do 432. iako matemati ki precizan. da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija. gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. Izvjesno je da ima i starijih (npr. Strop je bio kasetiran. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. Prilikom njegove gradnje. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. mla i. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. Hram je bio sagra en do 438. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. ve namjerno. g. na dvije dodatne stepenice. Kr. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. kao i broj stupova. Prikazane su etiri teme. pr.ak i crijep. to je malen slu aj kod gr kih gra evina. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. nose jonski friz. pr. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt. Kr.od prvog do zadnjeg kamena . do 432. a to su pouzdani podaci. Njih 92 na etiri strane gra evine. bo ica pobjede. g. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). kentauromahija (borba Lapita i Kentaura). Njegov tlocrt je identi an. Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. Hram se gradio od 447. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine. g. Kr. Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. Taj red dorskih stupova.. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon.

Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. zbog peloponeskog rata. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. Izvorno su trebali imati dva krila. No kada bi se do lo na plato. onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. lezbi ki kimation i. ve slijede e. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. g. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. vrlo va no. biste i sl. i od njega su sagradili bastion. pod vodstvom arhitekta Mnezikla. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove. Partenon jo nije imao skulpture). -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros. u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. stare Propileje. Kr. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu. Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje. Mi znamo izgled prija njih gra evina. taj dio nije nikada realiziran. (dakle.Paestumu). g. To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). jonski nije bilo lako vidjeti. Visinska razlika je svladana stepenicama. Ovdje je 54 . gradnja Propileja traje do 432.jedna bi bila pinakoteka. u kojoj bi se prezentirale skulpture. pr. Me utim. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. gotovo u cijelosti sa uvana. a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. osim krova. To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina. Me utim. etiri stupa u stra njoj prostoriji.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). Dobili smo jedan mali amfriprostilni. Nike. a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. Kao i kod Partenona. Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu. Nakon ostamostaljenja gr ke.480-ih godina prije Krista . Nakon to je sagra en Partenon. sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. ali one nisu sa uvane kao takve. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi. pr. Kalikrata i Fidije. pobjede. i mogu e ih je rekonstruirati. galerija slika. djevi anskoj riznici. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit. Ovdje imamo gra evinu koja je. Novi Propileji su izgledom slijedili stare. Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. su friz. portika. beskrilnoj donositeljici pobjede. pa ponovno vrhom. pa vrhom zida cele i iznad opistodoma.Propilejima. 437. U njima su bile kline le aljke. No. u jeku kandijskog rata. Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. koja je preuzeta od strane Grka. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . To je bila samo javna gra evina. a druga gliptoteka. Jonski dijelovi hrama. Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava. ide jonski friz. Arhitekti su i na to mislili. Kr. negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole . Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. iznad cele. koje je kasnije napomenuo.

st.i tu je kraj hrama. pr. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. godine. Gradnja je trajala od 431. I unato ote avaju im okolnostima. -Idemo na Erehteion. baroknog tlocrta. Atenjani su izabrali maslinu. kada govorimo o klasi nom periodu. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina. izgra en je od penteli kog mramora. zavr ena obnova atenske Akropole. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. Puno je tu ideologije. Ka u da je tu bio grob Kekropa.poistovje ena sa Atenom. Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). pr. Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. osim to ima pronaos). Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. Arhitekt ovoga hrama je Filoklo. koji ima tri ulazna trijema. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene. a kroz trijem s karijatidama se 55 . Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake . g. Na alost. do 406. s kojim je. g. 479. Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu . Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode. te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno. Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana. Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). pr.ima red stupova i na pro elju i na za elju. Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . Kr. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). do 425. Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. na ni oj niveleti. (duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). Gradnja je trajala od 421. Krajem 5. Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. osim friza koji je gra en od paarskoga. Sagra en je na mjestu. tu se sagradio hram. a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). Kr. A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida.nije rije o ravnome polju . to ba i nije obilje je jonskog stila. dvije osi. drevnog atenskog kralja. posljednje zdanje. i lo e je sa uvan. I ovaj hram. Kr.

440 g. Kako autori tvrde. iz koje se ulazilo u Ateninu celu. Trobrodna je cela. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. platforme. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga. bogata dekoracija vrhom zida. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu. Redoslijedom pojavljivanja. Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. hram Atene Nike Apteros. u antama. na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova. Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu.korintski stil. no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje. Eolski je 56 .korintskog stila. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . Propileji. a u Ateni. do 380. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. ovo je najbolje sa uvani dorski hram. gra en od penteli kog mramora. pr. on je etvrti nakon dorskog. ija je za titnica bo ica Atena. ima i taj drugi naziv.2. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte. Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama. trake sa astragalom itd. -Hram Atene i Hefesta. isto tako s druge strane. metope su djelomi no sa uvane. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava. odatle njegovo pravo ime. Kr. Kr. pr.figure kora u funkciji nosa a stupova. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora. iji je za titnik Hefest. Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom. Kr. Gra eni su izme u 450. Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene. dorski friz. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. a mo da i jo nekim bo anstvima. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. eolskog i jonskog. U celi su se nalazile njihove statue. Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. samo u manjem postotku. gradskog trga. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. Zbog metopa. i 430. Partenon.). kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. pr.3. One su ra ene u bogatom stilu. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). a zabat nije. kronolo ki pripadaju visokoj klasici. Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. i sl. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. Trijem sa karijatidama . g. jonskim kimationom. 4. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. nemamo ba neke druge primjere. te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu .. ekvivalent figurama Atlasa.

Ako je suditi prema Vitruviju. a na stranama 6 stupova. u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. 57 . uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova.i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Kr. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom. Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram. Zapo et je 429. Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila. Hram je imao kasetirani strop. jedan od trojca koji je radio na Partenonu. g. g. Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon). Iktin je bio glavni arhitekt. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom. otkri e kipara Kalimaha. Tlocrt je jedinstven. -Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. ve u gradu Ksantosu. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). Nije se nalazila u gr koj. Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. no zavr en je oko 405. Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. a ne maloazijskog. ve grobnica (Nereid Monument). Na uglovima se izvijaju vitice. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. Na velikoj je nadmorskoj visini. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa . koji je etaju i grobljem Korinta.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta. rimskom arhitekti i piscu. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. gornji i donji. pr.. ak dva friza na tom postolju. pr. Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. Kr.

u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu. Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu. g. iza 390. itd. a kasnije. hram Atene Polias u gradu Prijamu. a dijelom isto nja kog karaktera. Halikarnas je grad na obali Male Azije. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. fasade. Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . rasko noj draperiji. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti. pr. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. glavnom sveti tu boga Asklepija. Kr. a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje). 70-ih godina 4. Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. friz iznad cele i zabatna kompozicija.uveni mauzolej u Halikarnasu.friz na arhitravu. Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u. koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise.4. 4.2. me utim. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. g. pr. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu. kapaciteta za oko 14. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika. st. . a rimski su ra eni umjetno. Gra evina se datira iza 420. bio je u perzijskim rukama. na obali Male Azije. Kr. pr. u kojem se i dan danas gledaju predstave. Sagradio ga je Poliklet mla i. Kr. Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje.000 gledatelja.

pretpostavlja se. visoka oko 50 m. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i). ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima. nego hram.. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. dimenzija 17 m x 35 m du ine. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. prakti ki nema friza. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena. Hram Atene Polias. osim temelja. Jedna mala gra evina. no nakon njene smrti njihovi ro aci. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome. To je dvostruko manji hram od Partenona. To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. 6 x 11 stupova. Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. Ne tolos. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. Isto nu stranu je radio Skopas. -Asklepijev hram u Epidauru. Vrh visokog postolja je krunio friz. a na du im 11 jonskih stupova. On je dosta sli an. Po svemu sude i. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. omjer je to no prora unat . spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca.renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. Mnogi dijelovi su u British Museumu. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. Kvadriga kruni cijelu gra evinu. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. ili drugi majstori. Stupovi imaju plintu. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija.Timotej. Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca. ima bazu. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. Imamo trotraki arhitrav. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. skra en. jer je sama gra evina lo e sa uvana. U sredi tu su glavni sadr aji. 59 . i trebamo promatrati izohipse.mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. zagrobna cela. Mnoge pojedinosti nisu poznate. zapadnu Leohar.2:1. konkretno . gradom dominira Akropola. uveni enciklopedista. nema opistodoma. na kra im stranama je bilo 9. no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. veli anstvenih razmjera. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik. ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. Plinije Stariji. Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija. Dijelom on. Gra evina se gradila dugo. jonski kimation. Kr. ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba.mauzoleje . pr. Onda jedan udnovato rije en krov. Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste . Bila je. Entablatura je vrlo zanimljiva.

Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. po etkom 4. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). Kr. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. pr. me utim. projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike.. pr. malog zna aja. no dovr ena je nakon njegove smrti.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. st. Kr. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. 60 . odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. Projektirao ju je Iktin. Kr. -Telesterion u Eleuzini. pr. Za razliku od dorskih periptera 4. ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. U pronaosu su 2 stupa u antama. u opistodomu su 2 stupa u antama. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova. koji je poznatiji kao kipar i klesar. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti. Tegea je grad u srcu Peloponeza. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. st. st. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. Arhitekt ove gra evine je Skopas.

Primjerice. Na prijelazu sa 4. do 31. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. Kr. g. Kr. pr. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. od 334. Kr. Kr. i traje do oko 250. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. pr. od 334. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. pr. gdje je 323. do. pr. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. Kr. srednji i kasni helenizam. vratio u Babilon. g. kada je zavr io gra anski rat. doba Epikona. Njegov otac Filip II.. Kr. di oko 250. traje od 280. Na povratku se. rimska vojska je razorila Korint. smrti Aleksandra Velikoga. g. kasnije cara Augusta. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. st. I more je sli nih takvih primjera. do oko 150. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. Smrt Aleksandra Velikog 323. a to je da je rani helenizam od oko 320. sredi te otpora protiv rimske vlasti. sa svojom iscrpljenom vojskom. Kr. do 331. pr. g. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. Kr. 146. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. pr. pr. g.5. To je jedna politi ka podjela koja. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. g. pr. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. do la pod rimsku vlast. Kr. kasni helenizam od oko 150. do 280. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. kraljevstva u Maloj Aziji. g. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. pr. Na kraju. Kr. g. pr. se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. te prijelaz u rimsku civilizaciju. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. do oko 30. odnosno. ali spomenicima vrlo bogatog. ima smisla. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika. Taj je pohod trajao oko etiri godine. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani. me utim. g. Zatim. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala. dok 61 . Rani helenizam zapo inje oko 300. Kr. g. Aleksandar. na 3. 323. gledaju i politi ka zbivanja. Ptolomejski Egipat. pr. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. pr. g. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. g. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. Kr. st. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. g. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. pr. g. je Pergamsko kraljevstvo. Posljednje razdoblje. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. -31. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. Kr. 133.

Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3.Aleksandrija. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. u 3. na sjevernim obalama Afrike itd. na zapadnoj obali Male Azije. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. Me utim tu sad valja bit oprezan. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. Mala Azija. jedno sedamdesetak njih. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . g. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. iako ne sredi nji dio Anatolije. pr. iz perspektive gr ke umjetnosti. u Magni Graeciji. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu. rone i u Aleksandriji i oko nje. Makedonija. a posebno u 2. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog..onda je to spomenik rimske umjetnosti.. sad zaista govorim napamet. Primjera radi. najve i dio Male Azije. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. me utim. No. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok. Kr. pr. Egipat i prostor dana njeg Iraka. Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. st. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. Sirija. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka. Naime. u gr kim kolonijama. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. Pergam. to je spomenik rimske umjetnosti. Dakle. ostatke 62 . godine . ali. tijekom svog osvajanja. st. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. barem na deseterostruko ve em podru ju. vremenski gledano. Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta.je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. novo kulturno ari te gr kog svijeta. Nedavno su francuski arheolozi. 120. to naprosto ne bi bilo to no. ako je neki spomenik nastao u Ateni. koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. Kr. Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. Kr. to je ipak etru anska umjetnost. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost. pr. u Kirenaici. da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. i posljednja do i pod rimsku vlast. nije bio po te en ni Apeninski poluotok.

itd. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. Menada i Satira. male glave. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu. ona je postala "arhe" tip. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. Dokaz tome su mnogi spomenici. g. bo icu sre e. pr. To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. i 309. plemenitih. Vrijednost kopija.. bo ice osvete. Skopasovo naslije e. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. Kr. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. dostojanstvenih crta. pogotovo na podru ju skulpture. Me utim. odnosno originala.. Skulptura. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 . na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. Ona sjedi na jednoj stijeni.ptolemeidske pala e. Praksitelovo naslije e. Kronolo ki gledano. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. ni u kronolo kom smislu. Naravno. je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio. . Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne. itd. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. Rimski pisac i enciklopedist Plinije. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija. pr. ni u sadr ajnom. od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. iako je zapravo Lizipovskih karakteristika. Kr. Pauzijino naslije e. ne u originalu. pa i Pauzanije. iz anti ke Makedonije. Ona je sa uvana u rimskim kopijama. Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda. po etak njegove djelatnosti spada u 360. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308. spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). majstor koji je jako dugo ivio. to je ak iza Aleksandrove smrti. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. a glase: Lizipovo naslije e. g. Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu.uveni bron ani krater iz Dervenija. budu eg blagostanja. To je personifikacija samoga grada. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa. -Lizip.

kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode.frizura. prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju.koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika. Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. i sl. na figure muza. to nije slu aj. ili u sam po etak 3. sa bogatim ostatcima oslikavanja. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. Kr. Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. itd. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. Gore ima trake sa meandrom. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu.to da su figure. Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. me utim. proporcijama. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji. Autor ili grupa autora koji su ga izradili. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 . s malim glavama. Ove statuetice podsje aju na te muze. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. pr. na nekropoli toga grada. gracioznim figurama i sl. na svom konju. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. itd. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. fizionomija. s donje sa lezbi kim kimatijonom. Bogato je ukra en. st. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim.veliku i malu Herkulanku . dolje bogato isprepletenim trakama. odnosno na one statue iz Herkulanuma . ali i figure Menada i sl. po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene. jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. malenim glavama. Aleksandar. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja.

Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku. sa prepletima li a. odnosno. krilati dje a i i.Grupa umiru ih Gala. i to mlade ene. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. Usprkos toj injenici. On je utemeljitelj Atalidske dinastije. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili. -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. odnosno. Gnatja vazama. Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. prona ena su u okviru grada Pergama. Kr. Kr. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo). To je jedan zanimljiv gradi . Sastojala se od 6 figura. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. Eumen II. pr. Kr. st. g. pr.glavnom sveti tu Akropoli. On prerasta u novu Atenu. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. Antigona. cvije a. primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. su bili Apel. aran mani. Eumen I. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela. stradanje junaka.ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja . Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. Kr. Atal II.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama.one Periklove iz 5. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. pr. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. ta se skupina mo e rekonstruirati. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. smrt. sve prikazane u jednom baroknom stilu . pr. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila . One uglavnom prikazuju enske figure. jednog u Vatikanu. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . Kr. a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji. Veliki slikari druge polovice 4. st. eroti sa vijencima. Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju. jednog u Kapitolijskom muzeju. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha.sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja. pr. imaju svoj odjek na Taremskim. itd. Atal III. 65 . itd. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. Pauzija i neki drugi. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. st.st. djevojke u raznim situacijama. pre li u Malu Aziju. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. 4 figure u polu-le e em polo aju. -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera. dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca.

trojica rodskih majstora: Agesandar. Sperlonga. povla i mornare i pro dire ih). Scila. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. jedna jedina. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. to mo e biti 79. Dokazano je i to da su to imena kopista.Laokontova grupa. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . kao Partenon za klasi nu umjetnost. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena . Kr. pr. odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu. barem te i tome. Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar. Poliodor gr ka imena. zatim ostaci Paskvido grupe. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. Atenodor. ne iznad stupova nego ispod frizova. Kr. To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. Atenodoros i Poliodoros. opasuje gra evinu. -Imamo cijeli niz drugih grupa. i tzv. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa.. Menelaja i Patrokla. Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane. ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema..Agesandoros. pr. ili 81. Plinije ka e i da su autori te grupe. na samom kraju kasnog republikanskog. Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba.-Umiru i Gali su rodona elnik. Ona tematski. najstariji prikazi takve vrste skulpture. Pri a vam je vjerojatno poznata . Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture. odnosno po etka ranog carskog perioda). a nastavljena u vrijeme Atala II.g. od kojih je vama najpoznatija jedna . Grupa koja se danas uva u Vatikanu. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita. iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. na koje je Apolon poslao zmije. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju. -Zatim imamo Ahila i Pentezileju. g. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla.. vrlo sli na kompozicija. Prakti ki.

na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas. propadanjem ko e i sl. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. itd. primjere malih dje a i a koji se tuku. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. zatim dje aka d okeja na konjima. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. dje aka koji se hrvaju. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. Sve su to primjeri anr stila. Na platformi od nekoliko stepenica. Satir koji se udvara Afroditi. bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. ve heroine. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. uveni spinario. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. Rijetki su bili prikazi djece. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. dje aka koji vadi trn iz noge. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. Pored gr kih dramaturga. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. a dijelom u teriomorfnom obli ju. grupnih skulptura. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama. sladunjavih stilova. ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. -Paralelno sa tim baroknim stilom. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. a sada imamo i prikaze malih negroida. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to. ili Nimfi ili poziva na ples i sl. koju krasi friz sa gigantomahijom. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici. Imaju ljudski torzo. knji evnika i drugih. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. filozofa i pjesnika. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. me utim..umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. bo ice. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. filozofa.

u tridesetprvoj godini. svi ga portreti prikazuju mladoga. On je za otok Kos. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. Autor jednih takvih portretnih statua. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. Afrodita. 68 . jedan od sedam svjetskih uda. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. Apolon . Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene. ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava. golobradog. Naravno. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. izra en u bronci. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. drugi tip je stoje a Afrodita. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike. itd. skida odje u sa sebe. u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. a nekad malo izdu enijeg. me utim. i sl. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. cijeli raspon motiva. znamo iz samih izvora. Jedan tip je kle e a Afrodita. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. no. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd. od kojih su neki idealiziranih crta lica. -Kada je rije o bo anstvima. ljepu kastog lica. bio je Lizip. Budu i da je umro mlad. prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite. -Afrodita knidska. Sada postoji cijeli raspon stilova. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. ostavlja je na hidrini. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. a ni komitent. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. koja. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima. -Afrodita sa otoka Melosa. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru.sa njegovim portretima koje su poznate danas. uljep anih crta lica. visine 31 metar. a drugi su realisti nih.mlada ljepu kasta bo anstva. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. itd. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. poluodjeveni ikonografski tip. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. a on je spu ta. Apel. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. Knidska je u stoje em stavu. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture. Istovremeno.

Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. nije do ao pod arapsku vlast. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni. i danas se izbjegava takav pristup. Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada . udesno jedno djelo. pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. Kr. odnosno. no tada je nastao Pitejin projekt. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti. pr. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period. 69 .pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. agora . ako nije imao sredi nji dio . jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m. pr. Kr. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. Podignut po etkom 3. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. st. jo u helenisti kom periodu. st. Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena. Npr.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. pa i kasnije. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. st. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. do 140. gra evine na kat. Atal II . Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. sama injenica da je od bronce. g. a gornji cilindri an. ina e. to je Stoa Atala II u Ateni.konkretno. spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. sagra en u tri dijela. ili 2. Posljednji potomak te loze. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina. osnovao 70 novih naselja. bila to Prijena. onda koristim rimski naziv portikus. zapravo je Kleopatra. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. visine 31 m. stradao kod jednog sna nog potresa. st. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima.sredi nji trg. Sredi nji je bio oktogonalan. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. pr.agoru . Kada ka em portik. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. ili 11. Taj je zahvat bio dosta kontroverzan. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. Kr.kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera. Milet ili Atena. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11. jako nezgodnu aleksandrijsku luku. davao upute moreplovcima za ulazak u tu. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). sredi nji gradski trg. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida. -Jedan helenisti ki grad. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. nije se mogao zamisliti u 3. To naprosto fascinira.

Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. nerijetko kroz Propileje. Ako ozdravite. Ulazi se kroz drugo dvori te. Time su pergamski kraljevi htjeli kazati . kada danas prolazite njome.to smo danas mi. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. st. No. Ljudi su nerijetko dolazili. Na njima se odla u darovi zajednica.To danas nije primjerena metoda. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije.. Bitne karakteristike . a unutra nji su egipatski. Jedan od takvih hramova s po etka 4. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima. svoje politi ke uspjehe. Oni veli aju svoje kraljevstvo. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada. propilejima i sl. redovno manjim zdanjima. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. pr. Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma. gradova ili pojedinaca. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali. onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. usprkos malim gabaritima samih hramova. Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. du jedne svoje strane ima 21 du an. Kr. a na katu su vanjski jonski. njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. etnice su bile natkrivene. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. pa u hram. st. unutra nji jonski. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). i mi u 70 .hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta.u srcu jedne Atene. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. pa ete mo da jo ne to donijeti. Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama. riznicu. prostrana sveti ta. Na taj na in.ono to je bila Atena u 5. dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . gra evina izgleda impresivno. Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. to su takozvani Veliki Gali. Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. Ona je duga ka. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju . vrste elemente. jedna bitku na Maratonu. to znamo iz izvora. To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni. Oni se okru uju trjemovima. To je gra evina koja ima prizemlje i kat. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti. a da takvi elementi ne postoje. Isti takav tlocrt je i na katu. bez hramova velikih dimenzija. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. po visini (u gabaritima). pa druge propileje. sveti ta postaju ve a.

da bi nekih 130-ih g. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. Kr. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. drugi Artemidin hram u Efezu. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije. pr. pr. obnovljen u helenisti kom razdoblju. sli nog tlocrta.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. One u ivaju u umjetni kim djelima. 71 . pr. ve diviti se sadr aju hrama. prije 504. tako gradnja ponovno staje. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te.. g. Ispada kao da su do le. vidi onu krasnu sliku". gradnja je prekinuta. -Npr. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. sirijski kralj Antioh III. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. a 170-ih g. ne iz nekih vjerskih pobuda. Kr. -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. a zavr ena u doba cara Hadrijana. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. Kr. ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. On je zapo et je u kasno arhajsko doba. hram Zeusa Olimpijskog. nastavlja izgradnju toga zdanja. ali u korintskom stilu. n. st. takmi e i se sa Atalidima. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. Kr.

Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ . 72 . Zadar. -H. Janson.Literatura: -Predavanja prof. kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³. 2005/6 -G. Janson ± A. ³Povijest umjetnosti´. Dra ena Mar ica. 2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . sc. F. Dra en Mar i . ³Kreta i Helada´. doc. Vara din 2003. Rijeka 1970.. Hafner. Split.dr. W.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful