P. 1
Arheologija-anticke-Grcke

Arheologija-anticke-Grcke

|Views: 281|Likes:
Published by Vila Ravijojla

More info:

Published by: Vila Ravijojla on Jun 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/28/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1. Kronologija
  • 2.1. Protogeometrijski period (1050 - 900.g.pr.Kr)
  • 2.2. Rani geometrijski period
  • 2.3. Srednji geometrijski period
  • 2.4. Kasni geometrijski period
  • 2.5. Sitna figuralna plastika
  • 2.6. Graditeljstvo
  • 3.1. Crnofiguralno slikarstvo
  • 3.2. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo
  • 3.3. Protoati ko i ati ko slikarstvo
  • 3.4. Skulptura arhajskog perioda
  • 3.5. Arhitektonska skulptura
  • 3.6. Graditeljstvo
  • 3.7. Nadgrobna plastika
  • 3.8.1. Strogi i rani crvenofiguralni stil
  • 3.8.2. Klasi ni crvenofiguralni stil
  • 3.8.3. Bogati klasi ni crveno figuralni stil
  • 3.8.4. Stil bijelih lekita
  • 3.9. Gr ko - perzijski rat
  • 4.1.1. Skulptura rane klasike (ili strogi stil)
  • 4.1.2. Skulptura visoke klasike
  • 4.1.3. Skulptura bogate klasike
  • 4.1.4. Skulptura kasne klasike
  • 4.2.1. Graditeljstvo rane klasike
  • 4.2.2. Graditeljstvo visoke klasike
  • 4.2.3. Graditeljstvo bogatog stila
  • 4.2.4. Graditeljstvo kasne klasike
  • 5. Helenizam

Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

-U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria.st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 . najkasnije do 9.Kr. npr. g.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. Kr. pr.2.st. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji). su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni.st.) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³. pr. g. mitolo ka bi a.) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera . Nike Polias itd.pr. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija. u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³.koje zauzimaju jedan. -Krajem 8. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 . ~1150.koncentri ne kru nice ili polukru nice .700g. Do kraja 8. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene). se naziva submikenski period.900g. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11. -Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora.g. ljudske figure. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba.. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet.Kr. 850 .Kr.pr. Hram Atene. nema podataka literarne naravi jer nema pisma. a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd.st.850g.pr. -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima.Kr. buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla.pr. i 1050. dok je ostatak neukra en. i sl.. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena .pr. Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720.Kr. postaje glavni grad.Kr.Kr. -Taj period izme u 1150.gpr.st do sredine 8. Kr.Kr.pr. Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija.750g.pr. 750 . i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju.Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana.pr. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce. eventualno dva friza posude. 900 .

g.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija. to nije generalna pojava. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu. Protogeometrijski period (1050 . Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo).Kr.pr. svastike itd. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period.2. do oko 860. U Ateni traje od oko 900. u Ateni se djeca se inhumiraju.Kr.1. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne. a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji. dolazi do promijena u ritusu pokapanja. U Korintu i Argosu. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue. dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji.strah od praznog prostora). -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije. To je tipi an ukras za ovo razdoblje. koncentri ni krugovi. geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2.900. npr. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici. Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri.Kr.pr. oko urne mogu biti grobni prilozi. -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui . kerami ko posu e.st. dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 . pa zato imamo najvi e podataka. trokutici. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena. jama se poklopi plo om ili ne im drugim. -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu. Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9.pr.2. dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. Naravno. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove. U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. -Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge.pr.

pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna .st.pr.pr. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome. a dijelom na brodu.) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru. -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik. . Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8..to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika.g. trake su sve gu e i pli e. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis .g.Kr. Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik. Potje e iz druge polovice 8. Kr.g. 2.Kr.Kr. najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija.st. nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne. pripadnike ratni ke aristokracije. krajem srednjeg geometrijskog perioda). ivotinjski friz se nalazi na vratu posude. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera.scena izlaganja pokojnika. Me utim.4.neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije. -³Dipilonske vaze´ .pr. st.Kr do oko 750. knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati).Kr. 6 . odnosno ve pismene.3. -Dipilonska amfora (~770. Srednji geometrijski period -traje od oko 850. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika..scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi.pr. Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade. Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije. a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha. -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva. Najprije su to ivotinjske figure. -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih. neki da je to utjecaj orijenta. najranije zavr ava u Ateni. pr.pr. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e).opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama . Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8..2.To je najva niji friz.

st. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´. Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano. a poznavali su i tzv. Kr. pr.pr.pr.st. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi. odnosno. a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante . sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu.halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima. koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. kasnije se po inju prikazivati i detalji. pr. -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11. uz neke promjene se koristi i danas. Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla. i po etkom 8. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika.-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja.. Nastaje krajem 9.g.pr. bustofedon. -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period. To se doga a krajem 8. do 4.st. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda..Kr. Nestorov pehar 7 .Kr. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720.st. -8. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar.Kr. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom.

najvi e sa dipilonske Akropole. st. -Osim primitivne modelacije. ali ra ene od drva (ksoana kipovi). Datira se u 10. -Jedna grupa . -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). pr. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. i prona ena je u grobnici. pr. -Pored bron ane plastike. stoji na re etkastoj podlozi. skulpture su postojale.borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. od terakote. iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. Datira se u 8. st. Nezgrapno prikazana.2. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda). Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5). Kr. mitolo ko bi e. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . Kr. pe atiranja. -Zatim jedna zavjetna figurica konja. to ne zna i da je nije bilo. st. irokog prednjeg dijela sa grivom. jako podsje a na atenske dipilonske vaze. pr. dodiruju se rukama. Uskog srednjeg dijela. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja.5. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi. Kr. Dakle.

9 . iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije. bila podijeljena redom drvenih debala. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda.2. Kr. srednjoj Gr koj.6. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ . Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda.grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. Sredinom 7. 2. U 8. Nema dokaza o stupovlju sa strane. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3. prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno. a ne hram. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. Ova je gra evina bila dvobrodna. pr. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. Sveti te je posve eno Apolonu. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze. st. zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine. uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. imamo jedno predsoblje. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove. Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera.st. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10. drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). Kr. vrlo va an lokalitet u Etoliji. Kr. st. st. Zeusov u Olimpiji. Herin na Samosu. pr.pr. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle.. Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. pr. Imamo malo predvorje. Apolonov u Termu. Ovo je grobnica..Kr koji podsjeca na mikenski megaron. pojednostavljeno re eno. glavna odaja i apsidalni zavr etak.

Zidovi su bili od kamena.n. iroka 6. Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova.5m. pr.Kr. st.e.pr. i to je najstariji takav hram. 10 .-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion . sa tri drvena stupa na pro elju. mijenjali su se kamenim. Imao je drveni kostur. Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. grubih cigli. Kr. Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). Pauzanije u 1.koje je sagra eno negdje 800. pa se jo naziva hecatopendom. ne negirajuci i povezanost s megaronom. Kr. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine. g. drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji. a onda polako prelaze u hramove. 600g. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali. slamnati krov i zidove od opeke. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari.st. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca. Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju. pr. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. Po lokalnoj legendi. -U ru evinama dvaju sveti ta. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje.

Kr.).g. no. -Protoaticka skupina vaza . grifoni.g. lotosi. st. to bi zna ilo. Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila. pili. -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. (od oko 700. g.3. -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period . sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani. incizija). Kotabos . pokrajini oko grada Atene. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj.1.popije se vino iz posude. ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama. pr. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti.preko pojave divljih zvijeri (lavova. itd.Kr. Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice. sudjelovali u dru tvenim igrama. npr. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji.pr. do oko 590. Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji. ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700. meduze. 11 . Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika. -Osim to su oslikavali orijentalne motive. Kr. fantasti nih bi a kao to su sfinge.Kr.pr. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios.) i biljne dekoracije (palmete. -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. srednji i mla i arhajski period.pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku. obrise i detalje su i urezivali (rova enje. najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli.postoje dvije grupe znanstvenika . 3. star ili drevan. itd. -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750. pr. klasi noj gr koj umjetnosti. npr. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove.).

pr. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. a manje ljubi asta. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7. pr.. Kr.. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera.g. Kr. alabastroni (posudice za dr anje parfema. Kr. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. pomasti. st. mitolo kim bi ima. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu. jednoga zeca. Kr. mali pehari. miomirisnih ulja). Kr. Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. st. te kozmeti ke cilindri ne kutije. Eurytios i Heraklo na simpoziju. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu. bilo vegetabilnim motivima. (730. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva. postati vrlo popularno . Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6.posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. -Jedan primjer protokorintskog stila . uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe.2. pogotovo za zidno slikarstvo.3.pr. Kr. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. Kr.jednostavna grobnica 12 . oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu.pr. no. . To je jedan tipi ni korintski figuralni krater.g. -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. Datira se oko 600. iako nije stran ni Grcima.630. -Jedna od mo da najpoznatijih. Prete no su to posude manjih dimenzija. ne vi e od 7-8 cm. pr. st. dijelove ili detalje odje e. Kr. -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. st. st. pikside. najvecim dijelom feni ke luksuzne robe. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja. detalje glave itd. primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza.Kr.. -Nakon tog prvog. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. bilo animalnim. Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. divljih ivotinja itd. u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa. (rana klasika) . iako se nastavlja u 6. -Pri kraju 7. pr. i 7. pr. sada se naziva korintski stil. Kr. g. a datira u sredinu 7. koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici). od po etka 7. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. pr. pr. pr. st.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. i najljep ih. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. no. Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. pr. -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva. ratni ke opreme.ispisivanje natpisa. kr azi ili pokali. st. skifosi. Tu su tehniku preuzeli sa importirane . po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva.. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima. st. Od ve ih posuda su e e oinohore. Sa strane je figura grifona.

pr. bavio se samo gr kim slikanim vazama. Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema. pr. Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa. pr. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a.od vapnena kih plo a koje su oslikane. na bo nim stranama su prikazi simpozija. Kr. Od oko 720. pr. Kr. -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. g. Ovdje je prikazan 13 . svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. -Sir John Beazley . krateri. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa. -Svaka posuda je gotovo bila unikat. 3. ne vi e protoati ki. st. pr . -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. st. g. imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone.Kr. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda.st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20. hidrije. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura. Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja. Amfora je datirana u 675. -Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). Kr. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. ali je njegov potpis prona en na tri.najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20. ova se smatra najva nijom. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. Kr. pr. -Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. Ponovno vidimo rozetice. Na detalju vidimo da se Polifem napio.st. Ahilovih roditelja.g. Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. oko 580.Kr. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7.pr. odnosno. -Kraj protoati kog slikarstva. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. g. i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. a njegovi drugovi kao tamne siluete. i taj propust koristi Odisej. slikar Sophilos.3. Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. u ruci dr i jedan skifos. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. ozna ava upravo ova amfora. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja. g. -Pravi atenski (ati ki). Ahil je najve i gr ki junak. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. no. rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica. do oko 630. Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. sve do oko 630. vidimo i mitolo ke scene. Kr.

Kr. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. pr. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura. Okru en je Menadama. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila. g. Dioniz. Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. Jo jedan friz sa sfingama. jedan kontroverzni majstor. u paru sa kerami arom Ergotimos-om. Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. itd. Natpisima se imenuju figure. U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. -Lydos. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova. dok on ja e na magarcu. Kr. Satirima. prikazan vrlo sli no. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi. povratak Hefesta na Olimp. potpisao 5-6 posuda. po kojemu je dobila ime.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. Grupa E se datira otprilike u 550-530g.. pr.pr. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. oko 550. scene i gra evine. Glavni friz.. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g. 14 . ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. Ova Francois vazu. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. Kr. npr. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. Friz sa prikazom povratka Hefesta. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine. Kr. pr. Upotrijebljena boja je crna. kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom. Zato su ovakve posude. prave biblije gr ke mitologije. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva.g. pr. oni su poprili no minijaturni. Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike. vjen anje Peleja i Tetive.. Meleagar. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. pa i svih tih bo anstava. st. mjestimice crvena i ljubi asta. Vaza se datira u 570. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). redom gr ke bogove. Kr. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej. koji je bio Ahilov prijatelj. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6. Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. Silenima.

Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. -Nikosthenes je imao golemu produkciju. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa. Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva. a netko drugi autor druge 15 . Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu.Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. Osnova sada postaje crna. a figure postaju crvene. Menade i Dioniz . Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz. pr. a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada. u boji terakote. dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika.pr. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice. Kr. igru tijela i draperije koja ga pokriva. u boji pozadine. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. a datira se u otprilike 540. ili 540. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks.npr. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. dok sa strane plivaju dupini. Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom. I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. Rje enje je bilo slijede e . Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. koju osim ena koriste atlete. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. No. ali po tedio je kapetana. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis. dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. draperije.g. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala. Kr. posudica za ulje. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici.obrnuti tehniku. nabore. a s druge crveno figuralnim stilom. preko 120 posuda koje je potpisao. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. g. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. Taj majstor se ne potpisuje. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane. koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. jedan mali aribalos. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. Rije je o takvim primjercima posuda koje su.

-dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . neudanu djevojku. Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. pr.pr. u kamenoj plastici. no ne to tamniju. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. to su ksoana statue.. sve do po etka klasi nog doba. st. sa Kiklada i Krete. Kr. -kora . neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost.Kr). bila smrtnica ili bo ica. tj. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. pr. oko 650. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom. Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida.590/80. bilo na arhitektonskoj skulpturi. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti.naziv za mladu. trokutasto oblikovana glava. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast. Kr. potje u sa gr kih otoka. nisko elo. Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla. izra eni elementi su i duguljasta. te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. polosa. st. pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje. pogotovo one ve e. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu. kao i figure. izra ivale iz vi e komada. vjerojatno od famoznog slikara Andokida.Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. bilo na nadgrobnim spomenicima. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. Kr. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. -kuros .4.nagi mladic. g. tipi no orijentalna frizura. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. a figure ostave u boji gline. To je 16 . Kr.g. Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. draperije. trajati sve do po etka 5. 3. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta. pr. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. st. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu. Posude su se. Tada se detalji odje e. u nekim radionicama. osim izrazito cilindri ne forme. pr. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena.. -Crnofiguralni stil e jo . bilo da je rije o vapnencu. u kojoj e bit malo vapnenca. bilo da je rije o mramoru.

. Kr (~530. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji.g.. Visoki su 2. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi.94 m. nema govora o njihovoj pojavi. baze na kojima te statue stoje. 17 . Kr. Arhajski osmijeh je prisutan. lo oj izradi inkarnata itd. a najraniji je kip sa otoka Delos. pr. No izrada torza.. 8.Kr).05 m.premazivanje statua voskom mije anim sa bojom]. Statua je prona ena u Anavysossu. vjernijoj reprodukciji fizionomije. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. On se datira u drugu polovicu 6.Kr. Visok je 1. krajnjoj jugoisto noj to ki Atike. u kraj 7. lagano odmaknut od tijela. vjerojatno neku ritualnu haljinu. g.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi.g. st. odnosno. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. dugoj orijentalnoj frizuri. Jo uvijek je lijeva noga iskora ena.65 m. malom mjestu u Atici. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh.18 m. Datiran je u 500/510. boljem poliranje statue.75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa. Kip sa Delosa se datira u 660/50. Kr. Kleobis i Biton. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu.pr. muskulaturi. Kr. pr. pr. st. Visok je 1. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima. a visok je 3. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika . -Kuros iz sredine 6. prepona. Polo aj ruku simetri an.g. pr. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni. st. rtvenu ivotinju.st i prvu polovicu 7. pr. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua. Kr. izradi abdomena. (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion. g. g.pr. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. -Moskoforos ili Nosa teleta .pr.g.Kr.14 m. st. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu. to je nova moda kasno arhajskog perioda. Kr. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke. st. -Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda. visine 2. to su dva brata. Visok je 1. jer su tu bili umeci od staklene paste. Ima upljine u o ima. Kr. podignuta mladi u Kroisosu. datira se negdje oko 610.pr. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu). pr. ve u po etak kasnog arhajskog perioda. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480.Kr.mla i mu karac koji na le ima nosi tele. velikim bademastim o ima. Odjeven je u tanku prozirnu odje u. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture. a datira se negdje oko 570. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri. smanjivanju visine. Njihove frizure podsje aju na egipatske. -Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650. Potje e sa atenske Akropole. pr. sa otoka Melosa.16 i 2. potje u iz Delfa.

Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. mi poznajemo upravo preko kopija. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. po imenu Kritija. one su odjevene u duge haljine. to zna i da je rije o bo icama. grk sa otoka Naksosa 18 . Ina e. ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. pr. originali su nestali.Rampin konjanik. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. Polikleta. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo.st. One imaju tu cilindri nu formu. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. Zami ljena je frontalno. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. -Glava jednoga kurosa. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. a najve a djela Fidije. -Osim te spirelato tehnike. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650. zapravo jednog konjani kog kipa . a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili.. potje e iz Pireja. Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva. -Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm. i to gotovo sigurno Apolona. vjerojatno njegovu majku Leto. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama. pr. Zato su ove skulpture va ne. a na njihova mjesta bi dolazile replike. U me uvremenu. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. i po etka 5 st. a oplata je bila od bronce. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. jer bi to dovelo do pobune. Frizura je kratka sa tragovima boje. jer su originali. poput Atene Partenos i sl. Mirona. To nije bila stvar sa kultnim statuama. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja. g. Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa. Kr. sa atenske Akropole. Kr. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom. Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. Datira se u sredinu 6. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. zavjetnog dara. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova.

Kr. na haljini. datira se u 580/570g. koje su odnijeli Perzijanci. ima ostatke bojanja.pr. ili 560. pojas. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri. nisko elo. velika usta. ima jako puno ostataka boje. Smatra se da je ona druga po starosti. na glavi krunu od lotosa. te ka haljina od vune. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. g. preba en preko jednog. stopala vrsto na zemlji. oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama. dok se oko 570.dao izraditi tu statuu. -Jedna peplos kora. -Hiton . izra ena negdje oko 630. dugu haljinu i priljubljene ruke. simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. -Bo ica iz Auxerrea. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu.Kr. velike bademaste o i. -Peplos kore se pojavljuju ranije. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. st. 19 .duga. crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu. -Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. duga ka.lagana. pojavljuju prve hiton kore. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. po kojem je i dobila naziv. prozra na haljina od lana. To je ispod polovice prirodne visine. Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm. Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica. taj pojas. uva se u Louvru.92m. Uo avamo trokutastu formu glave. pr. golema. -Himation . ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. pr. gradi a u Francuskoj. -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu. Kr. ve negdje u drugoj polovici 7. obi no desnog ramena. -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. u povi enim polo ajima. pada potpuno ravno ili u te kim naborima. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. Ovo je prikaz starije ene visine 1. ra ena u nadnaravnoj visini. koji odvaja torzo od donjeg dijela. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. priljubljena. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos .vuneni ogrta . potpuno ravna haljina. neudatu djevojku. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. plod koji je seplurkalni simbol.

polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. Kr. Kora se stavlja u 525. a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture.25m. On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6. st. On je potomak.Kr. i po etka 5. 20 .-Hiton kora.pr. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa. sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru.g. visine 2. pr. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter.

kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. dvije divlje ma ke. u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1. npr.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine.zamjena terakotne skulpture kamenom. pr. Kr. vapnenca. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote.5. nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata. pr. bojanu. 3. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama. -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini.pr.st i ranom 6. napravljene tako er od bojane terakote. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju. Metope. faza . no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba. lak a i jeftinija izgradnja.nije reljef. ra enu u niskom reljefu.ali koji. svaki od njih ima vlastitu bazu.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a. ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena. -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu. Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata. Kvadriga.st.3. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi. oktastilni peripteros je.st. prikazuju Heraklova juna ka djela. no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. te em materijalu nego od terakote. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda. 2. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. dijelom u trku.najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom. vide se tragovi boje. faza . g. dok se 21 .kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote . Kr. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. -Tijekom 7. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan. Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . kore. ovo je jedan od najsa uvanijih primjera. bili su bojani. Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija. koji je sagra en oko 520. Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6. sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata. .g. st. Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu. faza . Hram ima 8 stupova.Kr . Apolon. da bi zamijenio starije zdanje. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure). (590/80.

je mla i izra en iza 490. 22 . S obzirom da gra evina ima etiri strane. g. Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama.pr. Isto ni. datira se oko 650. a druga malo kasnije. Artemidi sa Delosa itd. sinovima majke zemlje.gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti. Gee) . Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. i on je ra en u rano klasi nom stilu. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. Uz neke od figura su ispisana imena.oko njega simetri no ire drugi motivi. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7. Jedna se datira malo ranije.Kr. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama.ra en u ranoarhajskom stilu. Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu. To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene.pr. Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide. a friz je bio bojan. Kr. pr. za titniku tamo njeg proro i ta. Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu. Zapadni. st. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti . sporedni zabat. a drugi u drugom stilu.traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. a na isto nom je izraz lica primjereniji. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom . pr. Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi. u tipi nom arhajskom stilu. Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene. datira se u kasnoarhajski period (525/20. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca. Kr. i on se dijeli na etiri scene. glavni zabat. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu.g.Kr).g. pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. Modelacija fizionomije je izra enija.

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

-Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24. On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. pr. Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em. Tre i hram je na pro elju imao 8. bogato ukra ena. pr. Zbog terena na kojem se nalazio.5 x 100 m (93x50 . Datira se u 421-405. s jedne strane egipatskih hramova. ne samo s jonskim himationom. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. Bio je gra en od lokalnog vapnenca.zadaca). -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. ve ima i traku sa akantima. 52. Gra en je u tlocrtu dipterosa.pr. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva. graditelj je vjerovatno Mneziklo.gpr. palmetama. To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion. -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570. Iznimno zanimljiva gra evina. Metagen i Teodorus sa Samosa. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora. 26 . Podigli su ga arhitekti Gersifron. na za elju 9. a smatra se jednim od sedam svjetskih uda. 55 x 115 m. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa. Kr. tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. nastao uveni Artemizion u Efezu. najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a. g. karakteristi ni stepenasti arhitrav. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti. Hram je stradao oko 350. a kad su ga pitali za to. a na du im stranama 21 stup.-Jonski stil se javlja oko 570. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija .g. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran. 2 na ostalim.Kr.Kr.g. Kr. ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram.gradovi u kojima su na vlasti tirani. ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu. ili 560. Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. i jonskim volutama. Imao je 3 reda stupova na pro elju.. g. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat).

st. -Masilijska riznica u Delfima. krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika. Ovo je hram u antama. Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu. 9 i 21. prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. 27 . Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. Dermisa i Kitilosa visine oko 1. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. sjede i bogovi). Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida). a da se djeca uglavnom inhumiraju. na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju. 3.st. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente .50 . 8.7. jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj. grada Masilije. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija. Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. -Sifnijska riznica u Delfima. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika. Iako se ovdje vidi 6 stupova. bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. Vrlo je jednostavne izrade. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora). prva polovica 1. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. Ovdje.kimatione. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. Kr. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. st. bogata dekoracija oko vrata. a na vrhu humka. naj e ce do pola ukopana. Iznad grobova su se nalazili manji humci.. vrhom zidova. Datira se u kraj 7. lezbi ke kimatione. pr. -Stela iz samog kraja 7. (ranoarhajski period).2m. ali se vide otvoreni prozori. gigantomahija. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca.

Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo. obi no nalazimo njihove baze. Kr. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura. Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. st..g. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama.st. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura. Ukupna visina stele je oko 4m. palmete sa volutama. i oni se pojavljuju i u skulpturi. zavr avaju palmetama.Kr.) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida. na prijelazu u ranoklasi ni period. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. (~540. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge. Oni su uvari groba. visina spomenika se smanjuje. koje postaju zavr ni element. a gube se u kasno arhajskom razdoblju. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. mladi a.-Nadgrobna stela iz sredine 6. Naj e e su to prikazi djece. To su generalizirani portreti. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona. 28 . -po etkom 5. i simboliziraju za titnike groba. umjesto sfingi. figure su isklju ivo u profilu. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu. sfinga nestaje sa spomenika.pr. pr.

. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara. kasno arhajski period. Kr. Kr. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i. pr. Kr. Klju ne posude koje je on radio. 530 ili 515. a ovdje se spominju. Do tog otkri a. Kr. nego slikaru. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. pravi slikarski stil. pr. amfore. st. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. jo jedan majstor. -Epiktet. -Skit. pr. Ovaj stil je. jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom. no o tome nemamo dokaza. rob ili oslobo enik. pehari. pr. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. je do lo u Andokidesovoj radionici. jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. pr. a s druge crvene figure. vr evi tipa velikea. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. pr. To su posude velikih dimenzija. Kr. g. g. realizam i sl. fini potezi kista. mladih atleta. Kr. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. kupe. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. odnosno oko 520. Kr. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil.. a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. odnosno. pr. st. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. S jedne strane posude crta crne. ili 510. odnosno razdoblje od oko 520. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. rekli smo. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. g. do 420. kome je to zapravo pseudonim. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma. kiliksi 3. ve se jednostavno. su tri amfore. g. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara.1.8. do 450. Na jednoj je prikazan Ahil.8. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. krateri. hidrije. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva. etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki.to se ti e tipova posuda. do 480. . gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. Kr. zapravo dovodi u kraj 6. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva. On je do ao do revolucionarnog rje enja.3. pr. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. pr. g. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. oinohoe. st. Kr. me utim to su i posude manjih dimenzija.. Slikar 29 . gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. -Eutimid.

pr. pr. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao. st se javlja Onesim. jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. -Krajem 5. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive.pr. O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). (510. bijelog.g. a nekada kao kerami ar. satir je iza njega. Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure. dok je ova rodila oko esnaestero djece). Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja.250 posuda)??? . su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). 30 . Oslikavao je i neke Eufronijeve posude. Kr. najve i predstavnik. Dioniz je u sredini. Ta glina ima u sebi oksida. jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. nema trodimenzionalnosti. Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. prikazane u profilu. -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater. Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. On se potpisuje nekada kao slikar. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. zato uspje no prikazuje dubinu. esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri. ljubi astog i zlatnog firmisa. tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. ije ime predstavlja problem. a ispred njega je menada. Vje to koristi zlatno utu boju. koji je zapravo dobio ime po kerami aru. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. Ima izvanredan osje aj za kompoziciju. Dok. ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. na prijelazu u po etak 5. Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota. ali to brzo nestaje.Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. st. Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. Kr. dok su o i an face. izvanredan crte . -Za razliku od crnofiguralnog. isklju ivo slikar. osnove.Kr. pr. iju je obitelj naslikao na krateru. Kr.) -Slikar Eufronije. Moguce je da je bio Onesimov u enik. u obliku velikog kale a. a figure su ostavljene u boji gline. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. pune pritajene dramati nosti. st. -Po etak 5. sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis.. Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju. Zatim slikar Briga (pseudonim). razmje taj figura po posudi. st.

Koristi zlatno uti firmis. Kr. Kr. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. Brojka se e do gotovo 200 posuda. -Taj strogi. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. Najve i broj posuda je malih dimenzija. suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. Djelovao je oko 490.-Primjer Eutimidova slikarstva. to potpisanih (~40). no dekorativna rje enja. detaljima. Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu. 31 . Za njega je radilo vi e majstora. -Sosija.Kr. pripremaju se za treninge. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom . se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. mo da u enik Eutimidov. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. njegov krater sa monumentalnim. to pripisanih. Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. sve u svemu. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet). Atribuirano mu je oko 200 posuda. -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata. potpuno razodjeveni. na podestima kao kipovi. Scene iz dionizijske tematike. -Nakon prve polovice 5. Ove tri figure su komasti. st.pr. Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. finim linijama. Atlete koje rade vje be. no ovaj mu je bio najve i suradnik. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. a ime je dobio po jednoj iz Berlina. ne pretjerane slikarske vrijednosti. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . st. Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5. jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). pr. On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. No. -Berlinski slikar. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda. pr. Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. u plesu. skidaju pra inu sa sebe i sl. ma u se uljima. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude.g. -Kronolo ki nakon Eufronija. no glava ne prati pokret tijela i sl.

Pentezileja na koljenima. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv.lekite. unutra njost njegova kiliksa.g.pr. -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana. -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji. Ahil koji stoji. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima.Kr. Kr. g. to se do sada samo naslu ivalo. Prikazana je Afrodita na labudu. bijele osnove. 32 . U prvom su planu glavne figure. djelovala dva velika slikara. pr. -Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena. slikar Ahila (440. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi. a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu.3. -Znamo da su izme u 480.g. Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a . to je u to doba revolucionarno. i 450. a ono izme u bijele boje. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa.pr. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu. Osim onih pod njegovim utjecajem. Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e. Njegova djelatnost se datira od 470 460/50. na kojoj bi se onda radile crvene figure. Duris i sl.8. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom. slikarstvo bijelih lekita. Njegove murale nemamo sa uvane. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda. imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron. To je tzv.2. Jedan krater iz Louvrea.Kr) i neki drugi. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj. U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva. na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos). Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena. po kojemu je slikar dobio pseudonim.

pr. stela. Trostepenasta baza.4. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. Kr.8. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil. izdu enog vrata.3. zaista. Eretrija slikar.).3. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e). Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. Ne zna i da nema izuzetnih primjera. ali su crvene figure na bijeloj pozadini. -Lekit . prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. -Osim ovoga slikara. Fijales slikar itd. bilo da je rije o bo anstvima. pr. do negdje 380. g. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. nego. Njegova hidrija ima dva friza. a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. To su redom prikazi pokojnika. i paralelno je sa Fidijinim u enicima.8. krilati mladici). Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena. ena s darovima koje posje uju grobove i sl. Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure. gdje se vide detalji njihova tijela. parfemi i sl.fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. Kr. 33 . pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. Same scene ne variraju previ e. to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama. drugorazredno zna enje. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida. 3. pr. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota. Kr. -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. To je sam kraj 5. obi no ogrnuti. vrh. Algamenom itd. g. bilo da je rije o ljudima. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. U njima su bila miomirisna ulja. Financijski je to osiroma ivalo dr avu. st. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama. Agorakritom.

naravno. I na neki na in. 34 . kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. pa do 450. bivaju pobijeni. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. g. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji. pr. Kr. pr. ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. prolazi kroz Tesaliju.3.. ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. pr. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se. pr. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. i 479. Atenjani su. g. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. dok su im se suprotstavili Atenjani. Drugi su im Grci krenuli u pomo . g.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj. jednog grada u srednjoj Gr koj. Kr.. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. gr koperzijski rat. i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici. Kr. me utim. da bi slijede e 479. Gr ko . To su sudbonosni trenuci za Grke. g. pr. Kr. a druga velika sudbonosna faza je 480. Kr.9. Grci. Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480. g.

velik broj narednih skulptura nisu originali. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj. Me utim. rana klasika traje od 480. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice . do 420. st. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip. g. pr. i dolaska Aleksandra Velikog. Kr. g.1. 4. To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti. do 450. Kr.1. Kr. kipovi su uni tavani jer se bronca talila. pr. Visoka klasika traje od oko 450. -Tehnika izgubljenog voska . zatim se kostur obla e terakotom. u istom ili nekom drugom materijalu. g. -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. adaptacija. a onda opet i na temelju izgleda. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole. ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4. Kr.bron ane skulpture. ve rimske kopije. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka. pr.nakon Hadrijanova vremena). da li zalaze pod gornji kapak. g.pr. pr. pr. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa.prije Hadrijanova vremena. Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija. Kritijin dje ak je original. a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo. arenice na bjeloo nicama . npr. Kr. Kr. pr. u razdoblju visoke klasike. onda bi se opet presvla io slojem gline. Kr. g. Bronca je bila vrijedan materijal. za razliku od arhajske skulpture. Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. Kurose koje smo vidili su originali. tj oblikuje se figura u glini.majstor prvo izra uje drveni kostur. pr. pr. koplje. -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da. Klasi ni period -Kronolo ki. npr. pa do 380. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. neka verzija. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 .4. Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi). Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros.1. pr. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original. Kr. Skulptura 4. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. do 330. kaciga. g. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kr. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru.Kr. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska . izraz novog vremena i ideala.g. Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. g. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. tit. g.

plemeniti materijali. i 430. izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. Kr.Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti . Djeluje krajem rane klasike izme u 460. Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. prozra nija draperija.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas. kad bi sunce sijalo u njezin tit. On je tu bio nenadma an. da je do ao u sukob i bio ubijen. bavio se i arhitekturom i slikarstvom. Nezna se to je dr ao u ruci. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona. Na alost. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti .neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. drvo. izuzetna studija anatomije mu kog tijela. Remek djelo rano klasi nog perioda. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. Nije bio samo kipar. Kip nije poznat u rimskim kopijama. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. a desna je u punom zamahu. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. taj kip nije sa uvan. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon.najveci virtuoz bio Fidija. i to je uvod u bogati stil. kraj rta Artemizion u Gr koj. ispru enom rukom cilja metu. optu en i ba en u tamnicu. druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . Lijevom. Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. -Fidija. to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja. On je zaslu an za brojne stvari. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji. Polikletu i Mironu. bjelokost. g. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. original bron ane skulpture. prona ena kraj brodoloma. Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena.jedna ka e da je umro u Ateni. od novog lepr avijeg stila. Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui. 36 . Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. drago kamenje). ali je taj pristu napu ten.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. pr. -Jedan od rijetkih izuzetaka.

. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) . g.Kr. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot. Kr. a ni ta iz originala. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. Izra en je u bronci. u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478.pr. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori. dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji. me utim. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. no malo je toga poznato iz rimskih kopija. pokret skulpture je prirodan.pr. u lijevoj ruci su dr ali titove. Kada su Perzijanci osvojili Atenu..pr. potpuno nagi. Kip koji se uva u Bostonu. -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike.st.Kr. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa .Kr.datiraju se oko 450. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. do oko 470. glava prati pokret tijela. Kr. Nakon njegova ubojstva 504. vjernija modelacija ljudskog tijela . g. ali sa uvani su samo kip. visoko potpasan. odnijeli su je u Perziju. pr. U izvorima se spominju mnoga njegova djela. Po nekim zna ajkama na glavi. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara.Kr.g. je uspostavljena robovlasni ka demokracija.auriga zna i voza . na prijelazu iz rane u visoku klasiku.gr ki umjetnici su od sredine 6.g. Ovo nije ni jedno ni drugo. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom.-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela. ko i 37 . (sa potpunim opterecenjem jedne noge).g. u tehnici izgubljenog voska.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. ali nije klasi ni kontrapost iz 5. Auriga je prikazan u dugom hitonu. kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena . Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450.pr. -Kipovi iz Riacea u Italiji . voza em i dvojicom sluga koji dr e konje. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela. licu i tijelu. a bilo je prikazano 13 kipova. ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida.g. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju. pojedini detalji izra eni od olova. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima. tj. naru itelj je bio Polizal. Datira se 470. pr.te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj.

ali se boji Atenine reakcije.Kr.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti. sa njenim klasi nim atributima i nagle. Jedna od najboljih kopija. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene.g. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. zami ljena. npr.80m izra ena u bronci. vjerojatno jednog rtvenika. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti . tzv. a satir Marsije je poku ava uzeti. nazvan Ludovisi tron. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla. ali je za tu radnju malo nedefinirana. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli.pr. 38 . -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu. Izvorna skulptura je bila visoka 1. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. centar radnje je sama frula. datiran oko 470/80. glava prati pokret tijela. u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. divlje Marsije.barem 60-ak rimskih kopija. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. prikazana oslonjena na koplje. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu.

Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. Datiran je 460. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije. To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. On recitira stihove. Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu.Kr.pr. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava. navodno na Periklov nagovor. od Fidije imamo 4 ili 5. torzo i glava. od zlata. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti. Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu.80 m. visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj). Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu).Kr. Povezana je figura. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa.430. pripit.2. 39 . vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. pogotovo Atene. no slabe poveznice sa Fidijom.pr. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale . stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci.4. ta uvena krizolefantinska statua. ra upan. Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos. Jedan simpati ni gospodin. s njegovim krugom u enika. preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ). Dvije skulpture. prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela.pr.g. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu. Takozvani Hermes Ludovisi. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina.g. (vidi str. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci.scena kentauromanije. jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije. Uobi ajeno se datira oko 450.1. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce. Atena Partenos. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime. te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije. u dugom peplosu. i uz pomo pisanih navoda. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. 1.Kr. Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. i cijelim nizom prikaza.g. malo razodjeven. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1. Stajala je u celi Partenona. bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre. jako va ne. kaciga sa 2 grifona i sfingom. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 . Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu. sa postamentom od 3 metra. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura.

a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona. u celi Zeusova hrama u Olimpiji. ne samo u praksi. Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. Poliklet je Doranin. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. ali samu rimsku kopiju nemamo. pr. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog. o najve em gr kom majstoru 5.80m). za kojega neznamo odakle je bio. datira se oko 440. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice. tijela jednog atlete. Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. Poliklet je va an i zbog injenice da se on. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. Kr. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama. -Prelazimo na Polikleta. to znamo iz pisanih navoda. haljina od zlata. To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji.Kr. On je. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. kao i Atena Partenos. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija. napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski. sna ni kontapost. naredio uklanjanje te statue. Ova figura je oli enje kanona. od bjelokosti. a statua je nastala oko 430. Car Teodozije II. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena.g. n. Kr. na naslonja u smrt Niobine djece. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). je 426. ili enska bo anstva kao Atenu. u punom volumenu. gornji dijelovi tijela.. Za potrebu izrade ove skulpture. Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. Novac je kovan 137. st. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara.pr. Prikazivala je Zeusa na tronu.

ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. simetrije. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu). itd. i ovdje je prikazana tre a. Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420. Schiara Amazonka . u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. Ovo je kopija sa otoka Delosa. Framon i neki drugi. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu . Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci. to je sasvim sigurno Fidija. Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. Krezil tre u. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti. pr. prema Polikletu iz 440. sa stra nje strane gledanog. ali stilisti ki . koja je nastala prema bron anom originalu Fidije. Original je bio u bronci.onaj koji svezuje dijadem oko glave. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture. druga je Sosiklet. koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova. a uvana je u Louvru. Impostacija je identi na. Krezil. Kada je rije o prvoj kopiji. itd.prema proporcijama. Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. onda tu postoji suglasje. Odatle naziv Diadumenos . Fidija drugu nagradu. ritma. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. god. Naime. Amazonka tipa Mateji. pogledajte ova stoje a noga i sl. Figura koja se ne spominje u izvorima. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. Kr. Najvi e glasova je odnio Poliklet. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. jedna od najstarijih kopija. jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. pilastar. No. sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. frizura. neki zbog ovog sna nog. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu.mirovanju i u pokretu. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. nego problem proporcije. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. Fidija. vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem. 41 . me utim. i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. Onda imamo uvenog Diskoforosa. Poliklet i ao toliko daleko. oslanja se na pilastar. kod druge dvije se mi ljenja razilaze.upu uje na Polikleta. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. impostacija . g.glava.

pripisana je njemu. nepoznatih majstora i sl. i 425. Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima. ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo. (Hekate Epipyrgidia) . Najpoznatije. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju. Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli.pr. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla. onda bi vidjeli da nisu identi ne. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u. od 430-ih do kraja 5.st. Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala.3.g. k i spartanskog kralja Tindareja. metopama. jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi. Djeluju nakon Fidije.Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. Alkamen je dosta tradicionalan majstor. g. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. pa je njome ubla io jajasti oblik glave. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela .pr. jedno od poznatijih. do 380. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima. ali i samostalan majstor. pr. i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom.to je grupa Prokne i Itysa. Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i.Kr. vi e idealizirani prikaz.Alkamena. ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. Kr. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo. zabatima. 4. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika . 42 . ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela. frizu sa panatemejskom procesijom. koja je imala problema sa mu em. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. Agoragrita. Sa Fidijom su radili na Partenonu. Bio je Fidijin u enik i suradnik. Prokne je bila. Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420. Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. i sl. pilastar a preko njega je ba ena draperija.1. Mironovih u enika. prema mitologiji. Kopija se danas uva u Vatikanu. tj.Kr. Datirana je izme u 429. -Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. naslanja se na potporanj. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima.

nabori su te ki. i prve etvrtine 4.st.ima 2 cele.bile su dvije. okomiti. spu tenoj ruci. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela. st. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala.Nemesis je bo ica pravde i osvete. 3 trijema.Herma sa Hermesom . jedna od njih je stajala u Efezu. koju je izradio kopista Arkezilaj. ali je sigurno iz 20-ih godina 5. 43 . Rimska statua nastala prema bron anom originalu. S obzirom na draperiju.pripisuje se Kalimahu. dekoracija oko vrata. -Hera Borghese ..st. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima. Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance. je nastala u bogatoj klasici. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena. Ne zna se tko je izgradio balustradu. Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5. koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix. Erehtejon spada u bogatu klasiku .st. cele su na razli itim visinama. o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona. draperija njegovih figura tj.Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . -Agorakritovih djela je ne to manje. pr. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala. Kr. Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji. stil izrade glave.prozra nost draperije. erotsku dimenziju.draperija priljepljena uz tijelo. Pauzanije opisuje Rhamnos. kasnije su je tovali gladijatori. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. prikazana u prozra noj haljini. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa.. bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj. Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix. *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju. haljina spada s ramena. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na. Venere praroditeljice Julijevskog roda. -Alkamen radi na tragu Fidije. -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa.pr. tj. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku . stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom. Skulptura . Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea. nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. otkrivena prsa. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom.

ali tek nakon njihove smrti. tj. figure esto imaju gotovo enske proporcije. pojavljuju se u nesvakida njim situacijama. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska. npr.st. Ovo se ne mo e sigurno provjeriti. autor je djela Tihe s malim Plutom. potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji.g. Skulptura kasne klasike -u 4. tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom). umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine.. u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. tu nih emocija.st. -S obzirom na ratove u Gr koj.4. na elu sa Filipom II. ali je upak u 4. pa do kraja 4. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih. etvrtastih figura. a 44 . -Ksenofont je sa Parosa.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom. Praksitel.st. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. npr.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. -Nekada nji ethos. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju. Apolon koji ubija gu tera..Kr. -Skulptura se pomalo humanizira. u 4.g. nema zatvorenih. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka. a Pluto simbolizira bogatstvo.. Hermes koji vezuje sandalu. Leohar. Irene je bo ica mira. od 360-ih g. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija.pr.bo ica Tihe je personifikacija srece.1. Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta. Kefisodot. dolazi do slabljenja gr kih polisa. -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela. Iako su mu ke.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima.. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). -338. manje nagla enoj muskulaturi. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom.st. su ene su i glave su im smanjene.Kr. -Glavna razlika gr ke skulpture 4. -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku .pr.4.. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga.

Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman. elegantne. poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). Od 4 sa uvane su tri strane. na jednoj je Apolon. Ove dvije figure.st. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju.pr. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). i 330. Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. oni su to odbili.g. nagla ena je linija obrnutog slova S. Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. Ova 45 . vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. u sredini rob sa no em i Marsija. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel . -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom. a su ga kupili gra ani Knida.Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu.Kr. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima. zakrivljenost figure. Velika i Mala Herkulanka. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija. tzv. Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru. potpuno pokrivene odje om. malih glava.. Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije. stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka.Kr.st. Naime.pr. verzije Praksitelovih djela. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. kopije. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan. Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu. Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj. obna ena. razlike su uo ljive ali je motiv isti. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci.

Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo. male glave. ovaj naziv je dobio po zbirci. -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom.Kr. ali on nije kolovan u nekoj radionici. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva .st. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. stajao je u Karakalinim termama.kraj kasne klasike. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe.st.pr. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju. Ima zakrivljenu liniju. preko nje je preba ena draperija. mala bradata glava. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga.Kr. sigurno je nastala krajem 4. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili). Ova skulptura se datira oko 330/320. Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli. Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu.izvu en iz mora. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu. Heraklo Farnes se danas uva u Napulju.g. -Lizip je najveci gr ki kipar 4.. jedan od rijetkih originla iz tog doba.g.. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu . Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4. mo da su njegovi u enici. ispod ruke dr i strigil (struga ). ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4. i najveci gr ki majstor u bronci. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. Lizip je bio samouki majstor.st.. visine 1. rimska kopija. Rodom je iz Sikiona. vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo.skulptura se nalazila na knidskom novcu. Polikletov je nasljednik. . najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti. datira se oko 340-ih g. ra en u tehnici izgubljenog voska.st uopce je statua Apoksiomena (struga ). ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom.razlika izme u ova dva je u proporcijama. ima hidriju na koju odla e draperiju. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija. Lijeni satir. glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 .pr. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu. daje sebi vi e slobode.. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza. poznato ih je najmanje 5-6. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture. uvan u Vatikanu.Kr.pr. smatra se jednim od njegovih ranijih radova. Apoksiomen. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad. ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa. nije sigurno da je autor sam Praksitel. datiran u 330/320. Heraklo se odmara. desna ruka preba ena na le a.30m. toljaga je naslonjena na stijenu. Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici.

ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta. -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. Poziva na sladostrasti stola. Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. na na in da je lijeva polovica torza. Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije. Mauzol je perzijski inovnik. -Kip Serafisa (Oziris) . s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini. mo da je to bila glava Meduze. oslonjen na koplje.pr. nagla ena je erotska dimenzija. Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje.jedno od 7 svjetskih uda. Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus.Kr. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip).ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba. na jednom gleda prema nozi (novac). vi e od desetak figura. Prema izvorima. njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja. -Mauzolej u Halikarnasu . zapo eto oko 370-ih. Hermes koji ve e sandalu .rimska kopija. dovr en 353.vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid. toljaga kraj nogu. Ovo je original. 47 . Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. prikazan kao heroj. a sjevernu Briaksid. Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa. a ako je onda bi to mogao biti Perzej. na drugom se nalaktio (kip). a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2.g. maloga. Malo je udnovato impostirana. ne zna se to no koga prikazuje. dr i pehar u desnoj ruci. s bradom. -Jedan od rijetkih originalnih djela. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena. jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. u bronci -Kip prona en u Delfima. neumjerenost u jelu i picu. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. zdepastoga. Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju. Statua koja prikazuje Sokrata. Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja.Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. tj.6m). Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. razodjeven. ru noga. elavog. njegovu portretnu statuu je izradio Lizip. -Kip prona en u moru kod Amfikitere . u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³.izradio Briaksid . jednom se atribuira ovaj kip. Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama. Leohar. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. duge iljaste brade. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. Figura je napola razodjevena. dugom kovr avom kosom. ju nu Timotej. ogromno zdanje. Mauzolej je prikazan iroka tijela. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj. Artemizija nastavlja gradnju hrama. Kasnije se opredijelio za filozofiju. Leohar radi zapadnu stranu. Ne to izme u. a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole.

Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji. gotovo etvrtaste forme. Apolon Belvederski je do II. Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija.pr. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju.Ganimed je dje ak. zatim Leoharu. povjetarca. Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala. prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi. Desno figure Amazonki. esto kopirana skulptura u rimsko doba. u obnovi Artemiziona u Efezu. Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla.nije bio samo kipar nego i arhitekt. kopija Skopasova Herakla koji je.st. a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom .vjerojatno Timotejeva osobna inovacija.prikazana kao lovkinja.tako da se pretvorio u labuda. i 340. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. govornika. Ovo je definitivno Sofoklo. koje se dovode u vezu sa Timotejem. u kopnenoj Gr koj. Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu. npr. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama.g.Kr. -Skopas . duboko usa ene o i. Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua. pjesnika.personifikacije vjetra. Ne bilo koga. Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca . Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. Lijevo su figure aura . Prikazuje enu. tj. projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. oca i majku. njegovu baku i djeda. koja je prikazivala Aleksandra. u hrizelefantinskoj tehnici. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu. jako malo djela mu se mo e atribuirati. Ona je prikazana 48 .Kr.pr.g. ali su ostali samo fragmenti. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom.pr. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. lijevom rukom podi e odje u sa sebe.Kr. postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. dionizijevu pratilju. Figura bo ice Artemide . Hram je uni ten u po aru 395. Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila. a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla. uva se u Versaillesu. Djelovao je izme u 370. nego velikih filozofa. eznutljiv pogled uperen u visinu. radi u svim tehnikama. ali najvi e u bronci.

Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. bilo arhitektonskoj. pr. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. koje je stradalo u po aru. visoko podignute glave. sporednoj. 4. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. koji ide u 490. Dakle. sve drugo se razbacalo po tijelu. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. ili 480. tukatiran. pri emu mislim na njezin tlocrt. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. Pronaos sa dva stupa u antama. strani. prikazana je u transu. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. Bio je gra en u lokalnom vapnencu. Ina e. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. Kr. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti. Arhitektura 4. Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. prikazane su u nezgrapnom pokretu. drugom Heraionu u Paestumu. g. bio je obojen. naborana ela. presvu en slojem tukature. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe.2.2. a oko nje borba. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj. sam hram je bio gra en u vapnencu. Na mla em. heksastilnog dorskog periptera. klasi nog tlocrta pronaosa. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. bilo samostoje oj. isto nom zabatu. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil. a na du im 13. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. ne kroz arhajski osmijeh. lokalni arhitekt. Metope nedostaju. ranjeni i priklani ratnici. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. -Zeusov hram u Olimpiji. opistodoma i cele. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. a po broju stupova se nalazi izme u njih. Kr. Projektirao ga je Libon. a donji dio okre en u bijelo. pr.odjevena. opistodom sa dva stupa u antama. stvari idu druga ije. u sveti tu u Olimpiji. nadgra e mu je bilo bojano. Skulpture su ra ene u punom volumenu. ve stro i. Ako Atena stoji u sredini. ozbiljniji izraz lica. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti. Podignut je oko 470. malo je taj arhajski osmijeh udnovat. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji.1. g. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. i bile su bojane. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera. Figure nemaju arhajski osmijeh. Na kra im stranama 6.

tu ne treba puno obja njenja. spominje i ovaj hram. Po est sa svake strane. Kr. koji u prvoj polovici 2. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe.ako ga zamislimo uspravnoga. pr. Jasno je. Pauzanija. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. gr ki pisac. pohodi Olimpiju. pr. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. dvojicu majstora koji su izradili zabate. U sredini je bio prikazan Zeus. Na licima je izra en Ethos. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. st. pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima. u ozbiljnom i stro em izrazu lica. S obzirom na prvi 50 . da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. kao da je to neporeciva injenica .klasike. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. odnosno. lagano otvorena usta. Cijelim svojim vanjskim pla tom. st.no nije tako. on bi probio krov toga zdanja. -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela. Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio. spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. Kip koji je izra en u visini od 12 m . glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu. Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora. a koji su rekonstruirani. ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432. g. Kr. pa se naziva i Heraion. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. kip Atene Partenos.Kr. Datira se u prvu polovicu 5. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri. Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. ovaj hram je imao dorski friz. st. Dosta dobro sa uvan. To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije. Kr. pr . n.

koji svjedo i da 406. st. i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu.. Kr. Kr. to zdanje jo nije bilo dovr eno. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. celu. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi. me utim. Bitka je bila 480. ili 450. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) . kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama . g. Gra eno je u dorskom stilu. na du im ima 14. sa dva stupa u pronaosu. ovaj se naziva drugi Heraion. nego pseudoperiptera. pr. zbog svojih ogromnih razmjera. g. Ovakav tip tlocrta 51 . a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije. On na kra im stranama ima 6 stupova. Tada je zdanje razoreno oko 250. sve su to heksastilni peripteri. Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda. vrlo zanimljivo. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. Iako dorskoga reda. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela.Zdanje sa Sicilije. jer.pronaos. g. Zapo et je po etkom 5. Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. od goleme dvorane. sagra eno ovo zdanje. te se smatra da je toj pobjedi u ast. Ne to je du i od Afajinog hrama. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m. vjeruje se da se po eo graditi iza 480. opistodom . tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. pr. dva reda dvokatnih stupova. odnosno. pr. iskustva sa mati ne Gr ke. dva u opistodomu. isto tako zavr en. pr. Kr. nikad nije dovr eno. U razini ovih gornjih. trobrodna cela. pr. koji se naziva prvi Heraion. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad. u antama. g. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova. Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. Kr. Me utim. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. gotovo revolucionarnog tlocrta. pr. U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije. Kr. Kr. g.

Perzijanci nisu mogli uni titi hram. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. Periklo je najva niji atenski dr avnik. unutar saveza. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. a Atenin hram je gra en u dvije faze. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. no kore u njegovoj okolici su uni tene.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. i graditi novi hramovi irom Atike. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. umjesto vojskom. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade.2. sa otoka Delosa u Atenu. 52 . g. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru.. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. dijelovi hrama. To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. odnosno opistodomu. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. Akropola nije prezasi ena gra evinama. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj. Kr. navodno. pr. -Na mjestu dana njeg Partenona. platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. No. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova. Mnogi su polisi odlu ili. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom. po elo se sre ivanjem grada. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. gotovo identi nog tlocrta. oko 480. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura. ipak. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. itd. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. te inu gra evine dr e polustupovi. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. On dimenzijama nadma uje i Partenon. Imao je 6 stupova na kra im stranama. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. tad jo nije bilo dovr eno. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon. zbog opasnosti po riznicu. 4. hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. otprilike na pola visine. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. neovisno jedna od druge. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. a nikada nije bio dovr en. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola.2. kao Templo Inantis oko 560. ili. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca.

gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). g. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. kao i broj stupova. na dvije dodatne stepenice. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). Njih 92 na etiri strane gra evine. Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. no radovi na skulpturi traju do 432. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon. Cererin hram u 53 . mla i. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine.Novi. Ne slu ajno. bo ica pobjede. nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu. Kr. elementi starog zdanja nisu uni teni. postavljeni u obliku gr kog slova PI. Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu. Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . g. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. odnosno. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. odnosno. sa strana vrata. Va no je naglasiti da Partenon. Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. a ne okomiti. kentauromahija (borba Lapita i Kentaura). a to su pouzdani podaci. a da krajevi padaju. pr. da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija. Sve je to radi tih opti kih korekcija. Prilikom njegove gradnje.. ve namjerno. Hram je bio sagra en do 438. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. pr. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. nose jonski friz. do 432. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije. to je malen slu aj kod gr kih gra evina. Hram se gradio od 447. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu. Dva zabata su bila u punoj plastici.od prvog do zadnjeg kamena . Izvjesno je da ima i starijih (npr. Kr. Taj red dorskih stupova. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. Kr. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. Strop je bio kasetiran. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt.ak i crijep. iako matemati ki precizan. g. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. pr. Njegov tlocrt je identi an. Prikazane su etiri teme.

Me utim. gradnja Propileja traje do 432.jedna bi bila pinakoteka. u kojoj bi se prezentirale skulpture. Arhitekti su i na to mislili. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. koja je preuzeta od strane Grka. pa ponovno vrhom. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi. su friz. Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. Jonski dijelovi hrama. Partenon jo nije imao skulpture). negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). Mi znamo izgled prija njih gra evina. -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros. Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. zbog peloponeskog rata. u jeku kandijskog rata. portika. Nakon ostamostaljenja gr ke. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. vrlo va no. zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole . jonski nije bilo lako vidjeti. u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. Kr. Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu. U njima su bile kline le aljke. Nike. (dakle. Visinska razlika je svladana stepenicama. beskrilnoj donositeljici pobjede. etiri stupa u stra njoj prostoriji. i mogu e ih je rekonstruirati. galerija slika. Ovdje imamo gra evinu koja je. pr. Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. Nakon to je sagra en Partenon. Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava. pod vodstvom arhitekta Mnezikla. iznad cele. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. No kada bi se do lo na plato. koje je kasnije napomenuo. a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. pr. Dobili smo jedan mali amfriprostilni. a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu. pa vrhom zida cele i iznad opistodoma. gotovo u cijelosti sa uvana. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. No. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. ide jonski friz. sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. a druga gliptoteka. Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. ali one nisu sa uvane kao takve.480-ih godina prije Krista . Kalikrata i Fidije. Ovdje je 54 . biste i sl. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit.Propilejima. 437. Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. taj dio nije nikada realiziran. djevi anskoj riznici. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove.Paestumu). To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina. onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. Kao i kod Partenona.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). Me utim. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. pobjede. Novi Propileji su izgledom slijedili stare. To je bila samo javna gra evina. lezbi ki kimation i. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke. ve slijede e. Kr. g. g. Izvorno su trebali imati dva krila. i od njega su sagradili bastion. osim krova. stare Propileje. Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa.

(duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. 479. Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata. Krajem 5. Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu . veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti. to ba i nije obilje je jonskog stila. a kroz trijem s karijatidama se 55 . Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. Kr. A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida. dvije osi. baroknog tlocrta. Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana. na ni oj niveleti. Ka u da je tu bio grob Kekropa. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). pr. st. do 425. Kr.i tu je kraj hrama. -Idemo na Erehteion. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). s kojim je. tu se sagradio hram. i lo e je sa uvan. g. Kr. Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno. Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode. Atenjani su izabrali maslinu. godine. Puno je tu ideologije. osim to ima pronaos). Arhitekt ovoga hrama je Filoklo. drevnog atenskog kralja. osim friza koji je gra en od paarskoga.poistovje ena sa Atenom. Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. Sagra en je na mjestu. izgra en je od penteli kog mramora. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). posljednje zdanje. Gradnja je trajala od 421. okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. zavr ena obnova atenske Akropole. koji ima tri ulazna trijema. Na alost. Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake .nije rije o ravnome polju . Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. kada govorimo o klasi nom periodu. g.ima red stupova i na pro elju i na za elju. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. I ovaj hram. do 406. pr. Gradnja je trajala od 431. pr. I unato ote avaju im okolnostima.

Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420. Trobrodna je cela. Zbog metopa. Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. 4. no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. -Hram Atene i Hefesta. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike. iz koje se ulazilo u Ateninu celu. isto tako s druge strane. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte.). on je etvrti nakon dorskog. kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. Kr. Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. metope su djelomi no sa uvane. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. nemamo ba neke druge primjere. gra en od penteli kog mramora. pr. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. pr. i 430. dorski friz. iji je za titnik Hefest. g. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova. a mo da i jo nekim bo anstvima. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera.2. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . Gra eni su izme u 450. Partenon. Kr. na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. U celi su se nalazile njihove statue. jonskim kimationom.3. odatle njegovo pravo ime.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova.korintskog stila. samo u manjem postotku. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. i sl. Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. 440 g.figure kora u funkciji nosa a stupova. a u Ateni. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava.. trake sa astragalom itd. eolskog i jonskog. ekvivalent figurama Atlasa. gradskog trga. pr. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom. a zabat nije. hram Atene Nike Apteros. Propileji. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. ovo je najbolje sa uvani dorski hram. Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. do 380. Kako autori tvrde.korintski stil. Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene. ija je za titnica bo ica Atena. platforme. One su ra ene u bogatom stilu. u antama. kronolo ki pripadaju visokoj klasici. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). ima i taj drugi naziv. te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu . Redoslijedom pojavljivanja. Eolski je 56 . Trijem sa karijatidama . Kr. bogata dekoracija vrhom zida. Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora.

i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. no zavr en je oko 405. Iktin je bio glavni arhitekt. Kr. g. pr. Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta. -Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. rimskom arhitekti i piscu. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. g. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima. pr. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. Nije se nalazila u gr koj. 57 . Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon). Zapo et je 429. a ne maloazijskog. Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram. Na uglovima se izvijaju vitice. ve grobnica (Nereid Monument). otkri e kipara Kalimaha. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela.. Hram je imao kasetirani strop. Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa . Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. Na velikoj je nadmorskoj visini. Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. koji je etaju i grobljem Korinta. a na stranama 6 stupova. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. ak dva friza na tom postolju. ve u gradu Ksantosu. Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila. Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova. jedan od trojca koji je radio na Partenonu. gornji i donji. Kr. Ako je suditi prema Vitruviju. Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Tlocrt je jedinstven.

a kasnije. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice.friz na arhitravu. Sagradio ga je Poliklet mla i. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja.4. bio je u perzijskim rukama.000 gledatelja. . u kojem se i dan danas gledaju predstave. Halikarnas je grad na obali Male Azije. me utim. koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. Kr. Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. fasade. Kr. friz iznad cele i zabatna kompozicija. u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu. Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu. g. a rimski su ra eni umjetno. rasko noj draperiji.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila.uveni mauzolej u Halikarnasu. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika. pr. iza 390. na obali Male Azije. 4. hram Atene Polias u gradu Prijamu. pr. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. glavnom sveti tu boga Asklepija. a dijelom isto nja kog karaktera. pr. st. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu. a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje). Gra evina se datira iza 420. 70-ih godina 4. Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu. Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje. kapaciteta za oko 14. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise. itd. Kr. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti.2. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . g.

2:1. U sredi tu su glavni sadr aji. nego hram. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. To je dvostruko manji hram od Partenona. Mnogi dijelovi su u British Museumu. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik. Hram Atene Polias. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca. veli anstvenih razmjera. On je dosta sli an. Stupovi imaju plintu. nema opistodoma. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. ili drugi majstori. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i). spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. a na du im 11 jonskih stupova. Imamo trotraki arhitrav. zapadnu Leohar. pretpostavlja se. Gra evina se gradila dugo. Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste . no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. pr. uveni enciklopedista. ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima. gradom dominira Akropola. -Asklepijev hram u Epidauru. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. jonski kimation. 59 .mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. Kr. Onda jedan udnovato rije en krov. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija. na kra im stranama je bilo 9. ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba. Kvadriga kruni cijelu gra evinu. konkretno . Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija. dimenzija 17 m x 35 m du ine. Ne tolos.renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. prakti ki nema friza. osim temelja. Mnoge pojedinosti nisu poznate. ima bazu. Vrh visokog postolja je krunio friz. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. Jedna mala gra evina. Po svemu sude i. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. no nakon njene smrti njihovi ro aci. omjer je to no prora unat . Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. Entablatura je vrlo zanimljiva. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. zagrobna cela. 6 x 11 stupova. Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. Plinije Stariji. Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. i trebamo promatrati izohipse. Isto nu stranu je radio Skopas.Timotej. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca.. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena.mauzoleje . Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. Bila je. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome. jer je sama gra evina lo e sa uvana. skra en. visoka oko 50 m. Dijelom on.

gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. Za razliku od dorskih periptera 4. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima. pr. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. malog zna aja. me utim. st. Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. Arhitekt ove gra evine je Skopas. U pronaosu su 2 stupa u antama. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova.. Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. pr.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . Projektirao ju je Iktin. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. pr. st. st. koji je poznatiji kao kipar i klesar. 60 . po etkom 4. Kr. Kr. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja. -Telesterion u Eleuzini. no dovr ena je nakon njegove smrti. Kr.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. Tegea je grad u srcu Peloponeza. u opistodomu su 2 stupa u antama. projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti.

kasni helenizam od oko 150. ali spomenicima vrlo bogatog. pr. do oko 30. pr. g. g. g. Kr. 146.5. pr. g. Ptolomejski Egipat. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala. od 334. g. Kr. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. pr. od 334. pr. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. do 280. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. pr. Kr. rimska vojska je razorila Korint. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. na 3. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. Kr. traje od 280. Smrt Aleksandra Velikog 323. Njegov otac Filip II. pr. g. doba Epikona. Kr. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. srednji i kasni helenizam. Kr. do 331. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani. st. g. me utim. smrti Aleksandra Velikoga. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. i traje do oko 250. Rani helenizam zapo inje oko 300. To je jedna politi ka podjela koja. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. do oko 150. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. pr. g. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. Primjerice. gledaju i politi ka zbivanja. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. Kr. I more je sli nih takvih primjera. -31. Na prijelazu sa 4. g. do. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. kraljevstva u Maloj Aziji. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika. kada je zavr io gra anski rat. g. do la pod rimsku vlast. do 31. pr. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. Kr. 133. pr. Aleksandar. pr. pr. g. ima smisla. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. di oko 250. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. Taj je pohod trajao oko etiri godine.. je Pergamsko kraljevstvo. gdje je 323. Na povratku se. dok 61 . sredi te otpora protiv rimske vlasti. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. Na kraju. st. kasnije cara Augusta. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. sa svojom iscrpljenom vojskom. pr. Kr. a to je da je rani helenizam od oko 320. Posljednje razdoblje. g. Kr. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. Kr. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. Kr. Zatim. te prijelaz u rimsku civilizaciju. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. g. 323. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. vratio u Babilon. g. se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. Kr. odnosno. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica.

Primjera radi. Nedavno su francuski arheolozi. jedno sedamdesetak njih. st.onda je to spomenik rimske umjetnosti. Pergam. Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta. Me utim tu sad valja bit oprezan. nije bio po te en ni Apeninski poluotok. 120. ostatke 62 . Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. Kr. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. No. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. g. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. Kr. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. na sjevernim obalama Afrike itd. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo.Aleksandrija.. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. rone i u Aleksandriji i oko nje. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. st. Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. u gr kim kolonijama. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. Mala Azija. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. iz perspektive gr ke umjetnosti. Makedonija. u Magni Graeciji. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok. helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. Dakle. to je spomenik rimske umjetnosti. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. najve i dio Male Azije. ako je neki spomenik nastao u Ateni. da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost. pr. na zapadnoj obali Male Azije. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama. barem na deseterostruko ve em podru ju. pr. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu. tijekom svog osvajanja. to naprosto ne bi bilo to no. pr. to je ipak etru anska umjetnost. Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. vremenski gledano. sad zaista govorim napamet. a posebno u 2. koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. novo kulturno ari te gr kog svijeta. ali. me utim. i posljednja do i pod rimsku vlast. Naime. Kr. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost. iako ne sredi nji dio Anatolije.je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata.. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog. u Kirenaici. Egipat i prostor dana njeg Iraka. godine . u 3. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3. Sirija.

g. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. plemenitih. je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. po etak njegove djelatnosti spada u 360. iz anti ke Makedonije. Dokaz tome su mnogi spomenici. bo icu sre e. Rimski pisac i enciklopedist Plinije. pr. To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. Vrijednost kopija. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 . spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). iako je zapravo Lizipovskih karakteristika. itd. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. budu eg blagostanja. ni u kronolo kom smislu. g. ni u sadr ajnom. Me utim. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. To je personifikacija samoga grada.. na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308. ne u originalu. Praksitelovo naslije e. itd. bo ice osvete. to je ak iza Aleksandrove smrti. od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. pr. pogotovo na podru ju skulpture. Kronolo ki gledano. -Lizip. pa i Pauzanije. Menada i Satira. . Ona sjedi na jednoj stijeni. Pauzijino naslije e. Naravno.ptolemeidske pala e. odnosno originala. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. Skopasovo naslije e. a glase: Lizipovo naslije e. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. i 309. Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne. ona je postala "arhe" tip. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe. Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese.uveni bron ani krater iz Dervenija. Kr. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio. Kr. dostojanstvenih crta. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa.. male glave. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija. Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu. Ona je sa uvana u rimskim kopijama. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. majstor koji je jako dugo ivio. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. Skulptura. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu.

Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje. Ove statuetice podsje aju na te muze. gracioznim figurama i sl. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja. dolje bogato isprepletenim trakama. itd.frizura. Kr. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 . to nije slu aj. s malim glavama. prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. Aleksandar. Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli. jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. ali i figure Menada i sl.veliku i malu Herkulanku . kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. ili u sam po etak 3. Gore ima trake sa meandrom. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. malenim glavama. Bogato je ukra en. Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. na nekropoli toga grada. po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene. Autor ili grupa autora koji su ga izradili. fizionomija. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). i sl. na svom konju. itd. me utim. na figure muza. s donje sa lezbi kim kimatijonom. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu.koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika. pr. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4.to da su figure. sa bogatim ostatcima oslikavanja. a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju. Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . st. proporcijama. odnosno na one statue iz Herkulanuma .

aran mani. prona ena su u okviru grada Pergama. st. Atal III. Kr. 65 . Kr. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. Atal II. ta se skupina mo e rekonstruirati.glavnom sveti tu Akropoli. djevojke u raznim situacijama. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji. i to mlade ene. Kr. krilati dje a i i. Antigona. pr. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. Gnatja vazama. Kr. st.one Periklove iz 5. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. On je utemeljitelj Atalidske dinastije. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama. stradanje junaka. sa prepletima li a. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila .Grupa umiru ih Gala. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. Sastojala se od 6 figura. Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku. pre li u Malu Aziju. One uglavnom prikazuju enske figure. odnosno. g. imaju svoj odjek na Taremskim. sve prikazane u jednom baroknom stilu . dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. cvije a. primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. Eumen I. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . st.st. odnosno. Eumen II. U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja . jednog u Vatikanu. itd. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. Kr. pr. On prerasta u novu Atenu. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. Veliki slikari druge polovice 4.sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. jednog u Kapitolijskom muzeju. pr. itd. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo). Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju.ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha. pr. Usprkos toj injenici. pr. smrt. eroti sa vijencima. 4 figure u polu-le e em polo aju. To je jedan zanimljiv gradi . Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. su bili Apel. Pauzija i neki drugi. -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera.

Laokontova grupa. Atenodoros i Poliodoros. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. Poliodor gr ka imena. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. i tzv. Pri a vam je vjerojatno poznata . na koje je Apolon poslao zmije. Kr. Scila. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. povla i mornare i pro dire ih). vrlo sli na kompozicija. grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi. jedna jedina..Agesandoros. na samom kraju kasnog republikanskog. pr. Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena. Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. pr. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba.. ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema. zatim ostaci Paskvido grupe. Dokazano je i to da su to imena kopista. Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. Atenodor. iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz. odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. odnosno po etka ranog carskog perioda). -Zatim imamo Ahila i Pentezileju. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te.g. -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa. od kojih je vama najpoznatija jedna . To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. barem te i tome. Sperlonga. Menelaja i Patrokla. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita.-Umiru i Gali su rodona elnik.. kao Partenon za klasi nu umjetnost. -Imamo cijeli niz drugih grupa. trojica rodskih majstora: Agesandar. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika. najstariji prikazi takve vrste skulpture. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena . Grupa koja se danas uva u Vatikanu. Plinije ka e i da su autori te grupe. to mo e biti 79. Kr. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. opasuje gra evinu. Prakti ki. a nastavljena u vrijeme Atala II. Ona tematski. jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture. ili 81. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. g. ne iznad stupova nego ispod frizova. Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman.

bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. Satir koji se udvara Afroditi. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. filozofa. nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. Na platformi od nekoliko stepenica. -Paralelno sa tim baroknim stilom. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. grupnih skulptura. dje aka koji vadi trn iz noge. sladunjavih stilova. me utim. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. ve heroine. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. primjere malih dje a i a koji se tuku. a sada imamo i prikaze malih negroida. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to.. zatim dje aka d okeja na konjima. javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. Pored gr kih dramaturga. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. Sve su to primjeri anr stila. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. Imaju ljudski torzo. filozofa i pjesnika. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. a dijelom u teriomorfnom obli ju. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. dje aka koji se hrvaju. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. uveni spinario. bo ice. ili Nimfi ili poziva na ples i sl. na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas. propadanjem ko e i sl. itd. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. Rijetki su bili prikazi djece. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. koju krasi friz sa gigantomahijom. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici. knji evnika i drugih. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici.umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama.

Sada postoji cijeli raspon stilova. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. znamo iz samih izvora. ljepu kastog lica. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. Apolon . izra en u bronci. itd. me utim. jedan od sedam svjetskih uda. u tridesetprvoj godini. skida odje u sa sebe. Budu i da je umro mlad. a nekad malo izdu enijeg. Apel. Autor jednih takvih portretnih statua. Knidska je u stoje em stavu. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. uljep anih crta lica. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. poluodjeveni ikonografski tip. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. -Afrodita sa otoka Melosa. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture. prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. svi ga portreti prikazuju mladoga. Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene. no. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. itd. 68 . ostavlja je na hidrini. Afrodita. a ni komitent. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. Naravno. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. -Afrodita knidska. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru. visine 31 metar. Jedan tip je kle e a Afrodita. a drugi su realisti nih. -Kada je rije o bo anstvima. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava. On je za otok Kos. cijeli raspon motiva. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. i sl. bio je Lizip. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. Istovremeno. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. koja. od kojih su neki idealiziranih crta lica. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike. a on je spu ta. Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima.sa njegovim portretima koje su poznate danas. golobradog.mlada ljepu kasta bo anstva. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. drugi tip je stoje a Afrodita. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite.

Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). osnovao 70 novih naselja. 69 . Kr. st. Atal II . odnosno. Podignut po etkom 3. spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina.kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera. gra evine na kat. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. pa i kasnije. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti. jo u helenisti kom periodu. to je Stoa Atala II u Ateni. anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. davao upute moreplovcima za ulazak u tu.konkretno. Kr. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida. nije do ao pod arapsku vlast. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). Sredi nji je bio oktogonalan. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. Kada ka em portik.sredi nji trg. i danas se izbjegava takav pristup. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. pr. Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena. st. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11.pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. pr. udesno jedno djelo. stradao kod jednog sna nog potresa. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima. nije se mogao zamisliti u 3. a gornji cilindri an. agora . sredi nji gradski trg. zapravo je Kleopatra. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada . ili 11. do 140. st. Kr. onda koristim rimski naziv portikus. ako nije imao sredi nji dio . bila to Prijena. sagra en u tri dijela. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. g. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. st. sama injenica da je od bronce. ili 2. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period. Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. Milet ili Atena. Npr. jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. Posljednji potomak te loze. no tada je nastao Pitejin projekt. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. visine 31 m. To naprosto fascinira. -Jedan helenisti ki grad. Taj je zahvat bio dosta kontroverzan. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni. to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. jako nezgodnu aleksandrijsku luku.agoru . ina e. pr. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku.

onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. unutra nji jonski. nerijetko kroz Propileje. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita.ono to je bila Atena u 5. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e.. st. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. Jedan od takvih hramova s po etka 4. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . etnice su bile natkrivene.u srcu jedne Atene. to znamo iz izvora. Kr. To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. a da takvi elementi ne postoje. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije. prostrana sveti ta. pa druge propileje. Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama. Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). To je gra evina koja ima prizemlje i kat. redovno manjim zdanjima. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli. Na taj na in. -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni.to smo danas mi. bez hramova velikih dimenzija. vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. gradova ili pojedinaca. dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. Oni veli aju svoje kraljevstvo. a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali. Time su pergamski kraljevi htjeli kazati . pa ete mo da jo ne to donijeti. svoje politi ke uspjehe. a na katu su vanjski jonski. sveti ta postaju ve a. pa u hram. to su takozvani Veliki Gali. gra evina izgleda impresivno. vrste elemente. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada. Oni se okru uju trjemovima. No. Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. usprkos malim gabaritima samih hramova. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. Ljudi su nerijetko dolazili. Isti takav tlocrt je i na katu. Ona je duga ka. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. du jedne svoje strane ima 21 du an.To danas nije primjerena metoda. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. a unutra nji su egipatski. Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima. Ako ozdravite. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura. Ulazi se kroz drugo dvori te. st. pr. njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. riznicu. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju .hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta. Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. i mi u 70 . Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. kada danas prolazite njome. Na njima se odla u darovi zajednica. jedna bitku na Maratonu. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. Bitne karakteristike . po visini (u gabaritima). Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma. propilejima i sl.

a zavr ena u doba cara Hadrijana. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. sli nog tlocrta. Kr. Kr. takmi e i se sa Atalidima.. 71 . ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. sirijski kralj Antioh III. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. ne iz nekih vjerskih pobuda. st.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. drugi Artemidin hram u Efezu. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. da bi nekih 130-ih g. vidi onu krasnu sliku". pr. obnovljen u helenisti kom razdoblju. -Npr. Kr. On je zapo et je u kasno arhajsko doba. -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. One u ivaju u umjetni kim djelima. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije. Kr. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida. pr. hram Zeusa Olimpijskog. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. ve diviti se sadr aju hrama. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. pr. gradnja je prekinuta. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. a 170-ih g. nastavlja izgradnju toga zdanja. Ispada kao da su do le. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te. prije 504. ali u korintskom stilu. n. g. tako gradnja ponovno staje.

2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . Janson. ³Povijest umjetnosti´. Zadar.dr. sc. ³Kreta i Helada´. Hafner. W.Literatura: -Predavanja prof. Split. kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³. -H. Vara din 2003. 2005/6 -G. doc. Janson ± A.Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ . Dra ena Mar ica. Dra en Mar i . Rijeka 1970. F. 72 ..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->