Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana.. ljudske figure. Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720. pr.Kr.700g..Kr.st. mitolo ka bi a. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce. najkasnije do 9.pr. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske.pr. -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima.pr.koncentri ne kru nice ili polukru nice . su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji).koje zauzimaju jedan. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11. i sl. 850 . pr. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 . -Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza.Kr.pr. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene). g.Kr.pr.st.pr. i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija.Kr. -Taj period izme u 1150. Nike Polias itd. dok je ostatak neukra en.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija. -U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria.900g. 900 . i 1050. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora.pr. postaje glavni grad. ~1150. u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³. a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd. 750 .Kr. se naziva submikenski period. eventualno dva friza posude. Do kraja 8. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet.st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 . npr.Kr.Kr. g.st do sredine 8.st. nema podataka literarne naravi jer nema pisma.pr.gpr.) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera .g. -Krajem 8. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena . Kr. Kr.750g.2. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba. Hram Atene.) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³. buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla.850g.

do oko 860. Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui . Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon.g.pr. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu.2. dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 . pa zato imamo najvi e podataka. geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2. jama se poklopi plo om ili ne im drugim.Kr. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija. U Korintu i Argosu. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period.pr. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici. Protogeometrijski period (1050 . -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu. dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil.pr. trokutici.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g. -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije.strah od praznog prostora). Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9. Naravno. oko urne mogu biti grobni prilozi. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue. One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji. U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji.2. U Ateni traje od oko 900.Kr. npr.pr. kerami ko posu e. -Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge.Kr. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo). -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. koncentri ni krugovi. dolazi do promijena u ritusu pokapanja. To je tipi an ukras za ovo razdoblje. svastike itd.1. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove.st. u Ateni se djeca se inhumiraju. Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri.900. dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. to nije generalna pojava. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena.

Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik. Me utim. knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati). Potje e iz druge polovice 8.pr. najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija. trake su sve gu e i pli e.st. Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika.neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije.) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru.opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama . Kr. a dijelom na brodu. ivotinjski friz se nalazi na vratu posude. -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva.pr. -³Dipilonske vaze´ . neki da je to utjecaj orijenta.scena izlaganja pokojnika. Srednji geometrijski period -traje od oko 850.Kr. -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome. Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8. pr.pr.2. a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha.to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija. .g. odnosno ve pismene. pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna . -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih. 6 .To je najva niji friz. 2.4.Kr. najranije zavr ava u Ateni. nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne.. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis . -Dipilonska amfora (~770. Najprije su to ivotinjske figure.pr.Kr.scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi.pr.g.Kr do oko 750.3. st.g. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e).st. Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije.. Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8.. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika.Kr. pripadnike ratni ke aristokracije. krajem srednjeg geometrijskog perioda).

koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. do 4. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu. st. odnosno. uz neke promjene se koristi i danas. Nastaje krajem 9. -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11. Kr. Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano. a poznavali su i tzv. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period.. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante .halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´.pr. -8. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom.st.Kr.pr. Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla..Kr. To se doga a krajem 8.st. Nestorov pehar 7 .pr.-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda.Kr. a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom. pr. pr. kasnije se po inju prikazivati i detalji. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar. i po etkom 8.g. sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu.st. bustofedon.

Nezgrapno prikazana. Kr. -Zatim jedna zavjetna figurica konja. -Pored bron ane plastike. -Jedna grupa . Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja. i prona ena je u grobnici. Dakle. iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. st.2. skulpture su postojale. pr. st. -Osim primitivne modelacije. mitolo ko bi e. Kr. najvi e sa dipilonske Akropole. Datira se u 8. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5). ali ra ene od drva (ksoana kipovi). pr. dodiruju se rukama. st. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . pr. Datira se u 10. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. stoji na re etkastoj podlozi.borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. Uskog srednjeg dijela. irokog prednjeg dijela sa grivom. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi.5. jako podsje a na atenske dipilonske vaze. pe atiranja. od terakote. to ne zna i da je nije bilo. -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). Kr. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda).

pr. pr. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda. pojednostavljeno re eno. prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno. imamo jedno predsoblje. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ . Sredinom 7. Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije.Kr koji podsjeca na mikenski megaron. uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. Apolonov u Termu. zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3.st. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle. st.pr. vrlo va an lokalitet u Etoliji. Kr. bila podijeljena redom drvenih debala. Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. Kr. glavna odaja i apsidalni zavr etak. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze.2.. Sveti te je posve eno Apolonu. pr. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini.grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). st. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10. -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. a ne hram. 9 . drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. Nema dokaza o stupovlju sa strane. Zeusov u Olimpiji. Imamo malo predvorje. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu.6. 2. st. U 8. srednjoj Gr koj. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). Herin na Samosu. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda. Ovo je grobnica. Kr. Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. Ova je gra evina bila dvobrodna.. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode.

pr. slamnati krov i zidove od opeke. Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. Po lokalnoj legendi. grubih cigli. 600g. Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju. Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). Imao je drveni kostur. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca. 10 . drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji.pr. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje. pr. ne negirajuci i povezanost s megaronom. Pauzanije u 1. -U ru evinama dvaju sveti ta.5m. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. pa se jo naziva hecatopendom. i to je najstariji takav hram. Kr. mijenjali su se kamenim. g.e.Kr. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari. sa tri drvena stupa na pro elju. Zidovi su bili od kamena. Kr. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama.n. a onda polako prelaze u hramove. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu. Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova. Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom.-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion .st.koje je sagra eno negdje 800. st. iroka 6. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine.

Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. 11 . -Protoaticka skupina vaza .pr.g. obrise i detalje su i urezivali (rova enje. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period.Kr. ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700.g. to bi zna ilo. sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani.3. fantasti nih bi a kao to su sfinge. klasi noj gr koj umjetnosti. ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije. -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period . srednji i mla i arhajski period. Kr. itd. no. Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750. itd. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj. -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . Kotabos .1.pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici.Kr.popije se vino iz posude.) i biljne dekoracije (palmete. Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila. incizija). 3. -Osim to su oslikavali orijentalne motive. lotosi. -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice. -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti. do oko 590.).pr. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli. npr. -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. st. star ili drevan. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama. pr. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. pokrajini oko grada Atene. g. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku. druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr. (od oko 700. pr. pili.postoje dvije grupe znanstvenika . npr.preko pojave divljih zvijeri (lavova. grifoni. Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika. najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja.). Kr. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove. meduze. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji. sudjelovali u dru tvenim igrama.

dijelove ili detalje odje e. uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe. jednoga zeca. sada se naziva korintski stil. Kr. Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena.3. Sa strane je figura grifona. ratni ke opreme. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. -Pri kraju 7. mali pehari. . po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva.2. Kr. u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim. st. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. skifosi. pikside.g. -Nakon tog prvog. pogotovo za zidno slikarstvo. -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. no. st. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. iako se nastavlja u 6. i najljep ih..pr. Kr. a manje ljubi asta. no. Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. pr. -Jedan primjer protokorintskog stila . Od ve ih posuda su e e oinohore. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. Kr. st. Datira se oko 600. Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. Kr. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu.posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. kr azi ili pokali. divljih ivotinja itd. alabastroni (posudice za dr anje parfema. te kozmeti ke cilindri ne kutije. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7. mitolo kim bi ima. Kr. g. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. pr. pr. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa.. postati vrlo popularno . -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu. najvecim dijelom feni ke luksuzne robe. pr. Kr. bilo vegetabilnim motivima. pr.pr. (730. pomasti. -Jedna od mo da najpoznatijih. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. Eurytios i Heraklo na simpoziju.ispisivanje natpisa. st. st. detalje glave itd. ne vi e od 7-8 cm. iako nije stran ni Grcima. pr. i 7. oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu. -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila.. (rana klasika) . miomirisnih ulja).630. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima.. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva. koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici). primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza. pr. pr. Kr. bilo animalnim. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera. a datira u sredinu 7. st. Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6. Tu su tehniku preuzeli sa importirane . Prete no su to posude manjih dimenzija.g. st.jednostavna grobnica 12 . Kr. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva. od po etka 7. To je jedan tipi ni korintski figuralni krater.Kr. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. st. pr.

-Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja. Kr. pr. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. bavio se samo gr kim slikanim vazama. Kr. krateri. Na detalju vidimo da se Polifem napio. pr. -Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. g. 3. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a. -Svaka posuda je gotovo bila unikat. g. pr. i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6. -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. Amfora je datirana u 675. slikar Sophilos. g. Kr. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom.Kr. pr. Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. ozna ava upravo ova amfora. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. Ovdje je prikazan 13 . Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. Ahilovih roditelja.g.najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20. ne vi e protoati ki. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja.3. vidimo i mitolo ke scene. a njegovi drugovi kao tamne siluete.st. st. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda. do oko 630. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura. odnosno.od vapnena kih plo a koje su oslikane. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. -Sir John Beazley . rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica. Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. pr.Kr. g. imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone.pr. Od oko 720. sve do oko 630. Kr. Ponovno vidimo rozetice. ova se smatra najva nijom. pr . -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime. ali je njegov potpis prona en na tri. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. Ahil je najve i gr ki junak. Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa. no. Kr. st. -Kraj protoati kog slikarstva.st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20. u ruci dr i jedan skifos. hidrije. na bo nim stranama su prikazi simpozija. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. oko 580. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide. svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. i taj propust koristi Odisej. -Pravi atenski (ati ki).

npr. st. Vaza se datira u 570. pr. 14 . kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane. Kr. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. jedan kontroverzni majstor. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. povratak Hefesta na Olimp. Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. u paru sa kerami arom Ergotimos-om. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). Grupa E se datira otprilike u 550-530g. prikazan vrlo sli no. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. Kr. Friz sa prikazom povratka Hefesta. Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. pa i svih tih bo anstava. potpisao 5-6 posuda. ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. prave biblije gr ke mitologije.. redom gr ke bogove. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. Satirima. Zato su ovakve posude. mjestimice crvena i ljubi asta. Glavni friz. koji je bio Ahilov prijatelj. oko 550. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila. Kr. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. scene i gra evine.g. Okru en je Menadama. itd..Kr. -Lydos.. pr. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu. Upotrijebljena boja je crna. Kr. Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. Meleagar. Dioniz. Natpisima se imenuju figure. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. vjen anje Peleja i Tetive. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. dok on ja e na magarcu. oni su poprili no minijaturni. po kojemu je dobila ime. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova. pr. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine.pr. Jo jedan friz sa sfingama. pr. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. g. Silenima. Ova Francois vazu.

Kr. Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio. ili 540. Menade i Dioniz . Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. posudica za ulje. No. -Nikosthenes je imao golemu produkciju. a s druge crveno figuralnim stilom. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. Taj majstor se ne potpisuje.npr. Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici. dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika. nabore. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz. draperije. u boji pozadine. mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane. a datira se u otprilike 540. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. preko 120 posuda koje je potpisao.Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva.g. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. a netko drugi autor druge 15 . Osnova sada postaje crna. ali po tedio je kapetana. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis. igru tijela i draperije koja ga pokriva. pr. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks. dok sa strane plivaju dupini. jedan mali aribalos. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom.obrnuti tehniku. g. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. koju osim ena koriste atlete. Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva. Rije je o takvim primjercima posuda koje su. dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. u boji terakote. a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada. I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. Rje enje je bilo slijede e . koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji. Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. Kr. a figure postaju crvene. jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala.pr.

bilo da je rije o mramoru. Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta. kao i figure. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu.pr.nagi mladic. Kr. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti. sve do po etka klasi nog doba. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. izra ivale iz vi e komada.4. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast. u nekim radionicama. to su ksoana statue.. oko 650. Kr. -Crnofiguralni stil e jo . osim izrazito cilindri ne forme. u kojoj e bit malo vapnenca. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje.. Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida. pr. Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. tj. draperije.naziv za mladu. potje u sa gr kih otoka. Tada se detalji odje e. bila smrtnica ili bo ica. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. To je 16 . no ne to tamniju. polosa.590/80. Posude su se. Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla.g. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. tipi no orijentalna frizura. pr.Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. bilo na nadgrobnim spomenicima. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu. a figure ostave u boji gline. te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. st. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka. To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. pogotovo one ve e. st. pr. u kamenoj plastici. st. -dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . Kr. trajati sve do po etka 5. sa Kiklada i Krete. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. -kora . pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju. Kr. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. -kuros . pr. Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. bilo na arhitektonskoj skulpturi. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. neudanu djevojku. g. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. trokutasto oblikovana glava. nisko elo. vjerojatno od famoznog slikara Andokida. 3. bilo da je rije o vapnencu. neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost. izra eni elementi su i duguljasta.Kr).

st. -Kuros iz sredine 6. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke.. pr. Polo aj ruku simetri an. Njihove frizure podsje aju na egipatske. Visok je 1.g. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni. No izrada torza. Kr. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima.16 i 2. pr. baze na kojima te statue stoje. -Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650. Visok je 1. pr. krajnjoj jugoisto noj to ki Atike. -Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda..mla i mu karac koji na le ima nosi tele. Statua je prona ena u Anavysossu.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi. odnosno. pr.g. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh. muskulaturi. -Moskoforos ili Nosa teleta . Visoki su 2. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu).Kr. g. datira se negdje oko 610. podignuta mladi u Kroisosu.pr. lagano odmaknut od tijela. Potje e sa atenske Akropole. sa otoka Melosa.94 m. Kip sa Delosa se datira u 660/50.g. nema govora o njihovoj pojavi. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika .65 m. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji. visine 2. Kr. dugoj orijentalnoj frizuri. potje u iz Delfa. lo oj izradi inkarnata itd. pr. Kr.18 m. pr.14 m. to su dva brata. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7.Kr.pr. st. a najraniji je kip sa otoka Delos. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. st. pr. to je nova moda kasno arhajskog perioda. jer su tu bili umeci od staklene paste. malom mjestu u Atici. vjernijoj reprodukciji fizionomije. velikim bademastim o ima.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu.pr. a visok je 3. Kleobis i Biton. 8. 17 .75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri. Odjeven je u tanku prozirnu odje u. (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion.premazivanje statua voskom mije anim sa bojom]. st. smanjivanju visine. On se datira u drugu polovicu 6. st. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave. Kr. ve u po etak kasnog arhajskog perioda. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. Kr. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. Kr (~530.st i prvu polovicu 7. Datiran je u 500/510. g. Jo uvijek je lijeva noga iskora ena. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. Visok je 1. Arhajski osmijeh je prisutan. u kraj 7. rtvenu ivotinju. g.. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua. izradi abdomena.05 m. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu. Ima upljine u o ima. prepona. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi. boljem poliranje statue.Kr).pr.Kr. vjerojatno neku ritualnu haljinu.g. Kr. a datira se negdje oko 570.

One imaju tu cilindri nu formu. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. a oplata je bila od bronce. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650. -Glava jednoga kurosa. potje e iz Pireja. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. zavjetnog dara.Rampin konjanik. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica. Zato su ove skulpture va ne. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova. po imenu Kritija. Frizura je kratka sa tragovima boje. grk sa otoka Naksosa 18 . pr. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. Datira se u sredinu 6. one su odjevene u duge haljine. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo. mi poznajemo upravo preko kopija.st. -Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm. jer su originali. pr. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. poput Atene Partenos i sl. to zna i da je rije o bo icama. i po etka 5 st. vjerojatno njegovu majku Leto. originali su nestali. Kr. zapravo jednog konjani kog kipa . Polikleta. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. sa atenske Akropole. Zami ljena je frontalno. To nije bila stvar sa kultnim statuama. Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. -Osim te spirelato tehnike. a na njihova mjesta bi dolazile replike. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona. a najve a djela Fidije. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. g. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom. Mirona. Ina e. Kr. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa.. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. i to gotovo sigurno Apolona. a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili. jer bi to dovelo do pobune. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. U me uvremenu. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti.

pr. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama. po kojem je i dobila naziv.92m. stopala vrsto na zemlji. st. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. Smatra se da je ona druga po starosti. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. 19 . priljubljena.vuneni ogrta . nisko elo. obi no desnog ramena.duga. Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica. -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. pojavljuju prve hiton kore. koje su odnijeli Perzijanci. gradi a u Francuskoj. To je ispod polovice prirodne visine. velika usta. -Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm. dugu haljinu i priljubljene ruke. taj pojas.Kr. golema. potpuno ravna haljina. ili 560. te ka haljina od vune. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu. g. ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. Kr. izra ena negdje oko 630. plod koji je seplurkalni simbol. simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. velike bademaste o i. neudatu djevojku.dao izraditi tu statuu. Ovo je prikaz starije ene visine 1. u povi enim polo ajima. pojas. prozra na haljina od lana. pr. ra ena u nadnaravnoj visini. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri. koji odvaja torzo od donjeg dijela. duga ka. -Bo ica iz Auxerrea. na glavi krunu od lotosa. Kr. crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu.pr. datira se u 580/570g. uva se u Louvru. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos . -Himation . pada potpuno ravno ili u te kim naborima. dok se oko 570. -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu. -Hiton . na haljini. ve negdje u drugoj polovici 7. ima ostatke bojanja. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu. ima jako puno ostataka boje. -Jedna peplos kora. Uo avamo trokutastu formu glave. -Peplos kore se pojavljuju ranije.lagana. preba en preko jednog.

On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6. visine 2. polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. Kr.-Hiton kora. st. Kora se stavlja u 525. i po etka 5. a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda. 20 . sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture.pr. On je potomak. pr.Kr.g.25m. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa.

-Tijekom 7. st. nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata. u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. faza . Hram ima 8 stupova.kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote . 3. ra enu u niskom reljefu. Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. vapnenca. bojanu.st. sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata. g. koji je sagra en oko 520.najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. oktastilni peripteros je. ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena. prikazuju Heraklova juna ka djela.pr. Kvadriga.ali koji. pr. da bi zamijenio starije zdanje. (590/80. Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6.zamjena terakotne skulpture kamenom.g. vide se tragovi boje. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju. bili su bojani. kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija. Apolon. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu. npr. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1. Metope. no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata.Kr . . 2. -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu.5. kore. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan. dijelom u trku. Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata. te em materijalu nego od terakote. uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama.st i ranom 6. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. ovo je jedan od najsa uvanijih primjera.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. pr. Kr. napravljene tako er od bojane terakote. Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . faza .nije reljef. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda.3.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a. dok se 21 . -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini. faza .st. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. Kr. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja. lak a i jeftinija izgradnja. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure). svaki od njih ima vlastitu bazu. dvije divlje ma ke.

Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. Modelacija fizionomije je izra enija. sinovima majke zemlje. a druga malo kasnije. To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti .traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. je mla i izra en iza 490. a na isto nom je izraz lica primjereniji. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom .gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti. datira se u kasnoarhajski period (525/20. sporedni zabat.ra en u ranoarhajskom stilu.oko njega simetri no ire drugi motivi. g. Gee) . Kr. je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu. Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu. Uz neke od figura su ispisana imena. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide. i on se dijeli na etiri scene. pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. Jedna se datira malo ranije. Artemidi sa Delosa itd. a drugi u drugom stilu. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu. datira se oko 650. 22 .g. pr. st.pr. u tipi nom arhajskom stilu. Zapadni. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea. Isto ni.Kr. Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene. i on je ra en u rano klasi nom stilu. glavni zabat.Kr). za titniku tamo njeg proro i ta. S obzirom da gra evina ima etiri strane.pr. Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi. pr.g. Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani. Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama. Kr. a friz je bio bojan.

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

s jedne strane egipatskih hramova. a kad su ga pitali za to. Zbog terena na kojem se nalazio..g. tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa. Hram je stradao oko 350. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti. pr. Tre i hram je na pro elju imao 8.-Jonski stil se javlja oko 570. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena.gradovi u kojima su na vlasti tirani. Metagen i Teodorus sa Samosa. g. Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24.Kr.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a. 26 . g.5 x 100 m (93x50 . Imao je 3 reda stupova na pro elju. Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em.g. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550. karakteristi ni stepenasti arhitrav. Kr. -Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. a smatra se jednim od sedam svjetskih uda.zadaca). Iznimno zanimljiva gra evina. najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat).gpr. ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora. i jonskim volutama. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram. ne samo s jonskim himationom.Kr. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija . -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570. Podigli su ga arhitekti Gersifron. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva.pr. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion. graditelj je vjerovatno Mneziklo. ve ima i traku sa akantima. 52. palmetama. 55 x 115 m. ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu. pr. Gra en je u tlocrtu dipterosa. nastao uveni Artemizion u Efezu. On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. Kr. 2 na ostalim. a na du im stranama 21 stup. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. na za elju 9. Bio je gra en od lokalnog vapnenca. Datira se u 421-405. ili 560. bogato ukra ena.

Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. Dermisa i Kitilosa visine oko 1. na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora). Ovdje. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente . pr. krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika. jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj. sjede i bogovi). a da se djeca uglavnom inhumiraju. grada Masilije. Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika.50 . Iznad grobova su se nalazili manji humci. -Masilijska riznica u Delfima. bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. 27 . 3. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu. -Stela iz samog kraja 7.7. Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu.. st. naj e ce do pola ukopana. ali se vide otvoreni prozori. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju. lezbi ke kimatione. prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje. Datira se u kraj 7. Kr. Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. vrhom zidova. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija.2m.kimatione. (ranoarhajski period). gigantomahija. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca.st. 9 i 21. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. Vrlo je jednostavne izrade. -Sifnijska riznica u Delfima. 8. a na vrhu humka. bogata dekoracija oko vrata. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona. prva polovica 1. no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida). st. Ovo je hram u antama. Iako se ovdje vidi 6 stupova. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram.

palmete sa volutama. 28 . Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. mladi a.g. na prijelazu u ranoklasi ni period. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune.-Nadgrobna stela iz sredine 6. a gube se u kasno arhajskom razdoblju. Oni su uvari groba. sfinga nestaje sa spomenika. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama. To su generalizirani portreti. pr.) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida. visina spomenika se smanjuje. st. koje postaju zavr ni element. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu. Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo. (~540. i oni se pojavljuju i u skulpturi. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura. obi no nalazimo njihove baze. -po etkom 5.pr. Naj e e su to prikazi djece. Ukupna visina stele je oko 4m. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane. zavr avaju palmetama. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura.st. i simboliziraju za titnike groba. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona.. umjesto sfingi. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. figure su isklju ivo u profilu.Kr. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. Kr.

st. gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. -Epiktet. odnosno. amfore. zapravo dovodi u kraj 6. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara. odnosno oko 520. pr.to se ti e tipova posuda. Kr. do 420.. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara.3. g. jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. Na jednoj je prikazan Ahil. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. oinohoe. Kr. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. g. st. do 480. jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. Kr. Klju ne posude koje je on radio. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. pr. pr. Kr. -Skit.1. g. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. a ovdje se spominju. odnosno razdoblje od oko 520. mladih atleta. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. Kr. . nego slikaru. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. st. Kr. Slikar 29 . On je do ao do revolucionarnog rje enja. etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. pravi slikarski stil. To su posude velikih dimenzija. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil. kasno arhajski period. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. Kr. 530 ili 515. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. rob ili oslobo enik. no o tome nemamo dokaza. pr. pr. gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. pr. vr evi tipa velikea. hidrije. krateri. ili 510. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma. Ovaj stil je. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. -Eutimid. jo jedan majstor. g. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. do 450. g. a s druge crvene figure. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i. kome je to zapravo pseudonim. je do lo u Andokidesovoj radionici. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva. kiliksi 3. Do tog otkri a. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. Kr. Kr. pr. pr. kupe.. fini potezi kista. rekli smo. pehari. -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom. ve se jednostavno. S jedne strane posude crta crne. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. pr. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva.8.. me utim to su i posude manjih dimenzija. realizam i sl. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6.8. su tri amfore.

dok je ova rodila oko esnaestero djece). ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. Kr. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. Oslikavao je i neke Eufronijeve posude. razmje taj figura po posudi. On se potpisuje nekada kao slikar.g. dok su o i an face. Zatim slikar Briga (pseudonim). Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure. a figure su ostavljene u boji gline. (510. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . ljubi astog i zlatnog firmisa. u obliku velikog kale a. Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao.) -Slikar Eufronije. su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). pr. zato uspje no prikazuje dubinu. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. isklju ivo slikar. Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. prikazane u profilu. a ispred njega je menada. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). -Krajem 5. pune pritajene dramati nosti. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. iju je obitelj naslikao na krateru. na prijelazu u po etak 5. -Po etak 5. bijelog. izvanredan crte . jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. Kr.Kr. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. Vje to koristi zlatno utu boju. Ta glina ima u sebi oksida. Dok. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. st se javlja Onesim. Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive. pr. st. jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. satir je iza njega. 30 . Ima izvanredan osje aj za kompoziciju. O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. st. -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater. tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. -Za razliku od crnofiguralnog. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. koji je zapravo dobio ime po kerami aru.250 posuda)??? . Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz. a nekada kao kerami ar. najve i predstavnik.. pr. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. ali to brzo nestaje. sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis. Dioniz je u sredini. Moguce je da je bio Onesimov u enik. st. nema trodimenzionalnosti. Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom.Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri. osnove. ije ime predstavlja problem. Kr.pr.

jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. 31 . Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5. pr. odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. -Kronolo ki nakon Eufronija. st. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda. -Berlinski slikar. -Sosija. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu. Ove tri figure su komasti. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti.g. no glava ne prati pokret tijela i sl. On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. no ovaj mu je bio najve i suradnik. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom . Kr.-Primjer Eutimidova slikarstva. Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. -Nakon prve polovice 5. pr. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). st. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. Scene iz dionizijske tematike.pr. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. No. ne pretjerane slikarske vrijednosti. Atlete koje rade vje be. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. Najve i broj posuda je malih dimenzija. no dekorativna rje enja. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. Brojka se e do gotovo 200 posuda. Kr. Koristi zlatno uti firmis. sve u svemu. finim linijama.Kr. to pripisanih. u plesu. a ime je dobio po jednoj iz Berlina. Atribuirano mu je oko 200 posuda. ma u se uljima. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. detaljima. potpuno razodjeveni. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet). Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude. pripremaju se za treninge. na podestima kao kipovi. njegov krater sa monumentalnim. to potpisanih (~40). -Taj strogi. Djelovao je oko 490. skidaju pra inu sa sebe i sl. Za njega je radilo vi e majstora. Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. mo da u enik Eutimidov. kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata.

na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos). -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu. imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron.pr. Njegova djelatnost se datira od 470 460/50. no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv. 32 . po kojemu je slikar dobio pseudonim.g.3. U prvom su planu glavne figure.8. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom. Pentezileja na koljenima. -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana. unutra njost njegova kiliksa. U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva. -Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena. -Znamo da su izme u 480. slikar Ahila (440. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. Osim onih pod njegovim utjecajem. slikarstvo bijelih lekita. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). pr. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj. Ahil koji stoji. a ono izme u bijele boje.lekite. Duris i sl. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda. a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi. Kr.Kr.g. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a .2. to se do sada samo naslu ivalo. na kojoj bi se onda radile crvene figure.pr. Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena. Njegove murale nemamo sa uvane.Kr) i neki drugi. To je tzv. to je u to doba revolucionarno. Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e. Jedan krater iz Louvrea. g. djelovala dva velika slikara. Prikazana je Afrodita na labudu. i 450. bijele osnove. Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima.

Kr. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil. Kr. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama. st. vrh. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. ena s darovima koje posje uju grobove i sl.fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. parfemi i sl. Kr. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. Fijales slikar itd. stela. ali su crvene figure na bijeloj pozadini. a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. 3.4. Agorakritom.). Financijski je to osiroma ivalo dr avu. do negdje 380. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. -Osim ovoga slikara. Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. obi no ogrnuti. krilati mladici). Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400. pr. pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. bilo da je rije o bo anstvima. To je sam kraj 5. Ne zna i da nema izuzetnih primjera. Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. i paralelno je sa Fidijinim u enicima.8. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. -Lekit . prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. Eretrija slikar. izdu enog vrata. gdje se vide detalji njihova tijela.3. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota. g. 33 . to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama. nego. -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. zaista. Trostepenasta baza. Algamenom itd. -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. pr.8. Njegova hidrija ima dva friza. To su redom prikazi pokojnika. U njima su bila miomirisna ulja. Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure.3. drugorazredno zna enje. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. g. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e). Same scene ne variraju previ e. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. pr. bilo da je rije o ljudima. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida.

gr koperzijski rat. oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. Kr. bivaju pobijeni. Grci. pr. pr. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se. jednog grada u srednjoj Gr koj. ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. me utim. Drugi su im Grci krenuli u pomo . I na neki na in. dok su im se suprotstavili Atenjani. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. g. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. i 479. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. Kr. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. g. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. Kr..3. g. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. naravno. Kr. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. To su sudbonosni trenuci za Grke. da bi slijede e 479. Gr ko . g. pr. pr. Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj.9. 34 . i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici.. a druga velika sudbonosna faza je 480. prolazi kroz Tesaliju. pr. g. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. Kr. Atenjani su. koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji. pa do 450.

-Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice . Kr. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole.nakon Hadrijanova vremena). Kr. a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru. g. i dolaska Aleksandra Velikog. Bronca je bila vrijedan materijal. u razdoblju visoke klasike. do 330. pr. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 . ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4. g. pr. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros. ve rimske kopije.1. pr. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original. g. do 450. Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. 4.majstor prvo izra uje drveni kostur. za razliku od arhajske skulpture. st. Kr. Kr. Skulptura 4. pr. kipovi su uni tavani jer se bronca talila. Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija. g. u istom ili nekom drugom materijalu.g. rana klasika traje od 480. -Tehnika izgubljenog voska . Kurose koje smo vidili su originali. velik broj narednih skulptura nisu originali. pr. kaciga. pr. pr.bron ane skulpture.1. Me utim. onda bi se opet presvla io slojem gline. Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. a onda opet i na temelju izgleda. g. pa do 380. pr. tj oblikuje se figura u glini. adaptacija. g. tit. -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj. Kr. da li zalaze pod gornji kapak. koplje. Kritijin dje ak je original. do 420. npr. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip.4. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kr. Visoka klasika traje od oko 450. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska . Kr. izraz novog vremena i ideala. g. arenice na bjeloo nicama . neka verzija. Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi).Kr.1. pr. -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. Kr. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka.pr. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa. zatim se kostur obla e terakotom. g. To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti.prije Hadrijanova vremena. Klasi ni period -Kronolo ki. npr. Kr.

Djeluje krajem rane klasike izme u 460. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji. Kip nije poznat u rimskim kopijama. Remek djelo rano klasi nog perioda. Nezna se to je dr ao u ruci. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. da je do ao u sukob i bio ubijen. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. bjelokost. taj kip nije sa uvan. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. drago kamenje). Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. kad bi sunce sijalo u njezin tit.jedna ka e da je umro u Ateni.neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti . optu en i ba en u tamnicu. Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. bavio se i arhitekturom i slikarstvom. i 430. to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike. kraj rta Artemizion u Gr koj.Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. original bron ane skulpture.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. izuzetna studija anatomije mu kog tijela.najveci virtuoz bio Fidija. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena. Na alost. Lijevom. a desna je u punom zamahu. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti . prozra nija draperija. drvo. ispru enom rukom cilja metu. Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. On je zaslu an za brojne stvari. pr. -Fidija. prona ena kraj brodoloma. Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. i to je uvod u bogati stil. Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. g. Polikletu i Mironu.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. -Jedan od rijetkih izuzetaka. On je tu bio nenadma an. 36 . gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui. izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. Nije bio samo kipar. Kr. ali je taj pristu napu ten. plemeniti materijali. od novog lepr avijeg stila. druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja.

odnijeli su je u Perziju. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. no malo je toga poznato iz rimskih kopija. Auriga je prikazan u dugom hitonu.gr ki umjetnici su od sredine 6.g.g. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori. do oko 470. glava prati pokret tijela. Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline.-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. ali sa uvani su samo kip. -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike. Datira se 470. je uspostavljena robovlasni ka demokracija. Ovo nije ni jedno ni drugo. koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450. pr.. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. visoko potpasan. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) .g. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot.pr. pr. Kada su Perzijanci osvojili Atenu. naru itelj je bio Polizal. pojedini detalji izra eni od olova. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom. potpuno nagi. u tehnici izgubljenog voska. g.pr.Kr.Kr. na prijelazu iz rane u visoku klasiku.datiraju se oko 450. linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice. Kip koji se uva u Bostonu. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa . dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme. Po nekim zna ajkama na glavi.auriga zna i voza . vjernija modelacija ljudskog tijela .Kr. me utim. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima.. tj. U izvorima se spominju mnoga njegova djela. Kr. ali nije klasi ni kontrapost iz 5.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. ko i 37 .g.pr. g. pokret skulpture je prirodan. -Kipovi iz Riacea u Italiji . u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478. a bilo je prikazano 13 kipova. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara. kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena . (sa potpunim opterecenjem jedne noge). Izra en je u bronci. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida. voza em i dvojicom sluga koji dr e konje. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju. u lijevoj ruci su dr ali titove. licu i tijelu.Kr. Kr. ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. Nakon njegova ubojstva 504. Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela. a ni ta iz originala.pr. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela.st.te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj.

pr. prikazana oslonjena na koplje. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti.g. zami ljena. datiran oko 470/80. tzv. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u. divlje Marsije. glava prati pokret tijela. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. npr. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu. i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli.Kr. Izvorna skulptura je bila visoka 1.barem 60-ak rimskih kopija. Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti . ali se boji Atenine reakcije.80m izra ena u bronci. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. vjerojatno jednog rtvenika.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke. ali je za tu radnju malo nedefinirana. u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. 38 . a satir Marsije je poku ava uzeti. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju. centar radnje je sama frula. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. Jedna od najboljih kopija. -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu. sa njenim klasi nim atributima i nagle. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos. nazvan Ludovisi tron.

prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace. malo razodjeven. jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije.pr. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1. 39 . bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre.pr. kaciga sa 2 grifona i sfingom. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu. jako va ne.4. Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime. no slabe poveznice sa Fidijom. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu. visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj). (vidi str. Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu). ra upan. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale .430. Stajala je u celi Partenona. pogotovo Atene. u dugom peplosu. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. On recitira stihove. vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura. Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. i cijelim nizom prikaza. i uz pomo pisanih navoda. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela. od zlata. navodno na Periklov nagovor. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci.scena kentauromanije. 1. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. Dvije skulpture. Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije. pripit. To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. Jedan simpati ni gospodin.pr.Kr. Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu. torzo i glava. Atena Partenos. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce. od Fidije imamo 4 ili 5.g. preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ). te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije. Datiran je 460. sa postamentom od 3 metra. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava. Uobi ajeno se datira oko 450. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 .2.Kr. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom.g.Kr. s njegovim krugom u enika.1.g.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa. ta uvena krizolefantinska statua. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos.80 m. stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. Takozvani Hermes Ludovisi. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina. Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu. Povezana je figura.

Kr. Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. haljina od zlata. On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski. Poliklet je Doranin. datira se oko 440.80m). Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. tijela jednog atlete. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. je 426. u punom volumenu. o najve em gr kom majstoru 5. za kojega neznamo odakle je bio. a statua je nastala oko 430. Car Teodozije II. -Prelazimo na Polikleta.. ali samu rimsku kopiju nemamo. preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama. napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona. pr. to znamo iz pisanih navoda. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. ili enska bo anstva kao Atenu. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. gornji dijelovi tijela. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). Poliklet je va an i zbog injenice da se on. Za potrebu izrade ove skulpture. ne samo u praksi. Kr. st. To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona. naredio uklanjanje te statue.Kr. ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. On je. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice.g. u celi Zeusova hrama u Olimpiji. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu. ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca. sna ni kontapost. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici.pr. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. Prikazivala je Zeusa na tronu. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. Ova figura je oli enje kanona. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara. kao i Atena Partenos. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji. On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. na naslonja u smrt Niobine djece. Novac je kovan 137. n. a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog. od bjelokosti.

i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. onda tu postoji suglasje. impostacija . druga je Sosiklet. a uvana je u Louvru. ritma.upu uje na Polikleta. pogledajte ova stoje a noga i sl. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. Odatle naziv Diadumenos . kod druge dvije se mi ljenja razilaze. sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku. Onda imamo uvenog Diskoforosa. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu). Schiara Amazonka . Naime. Ovo je kopija sa otoka Delosa. Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. pilastar. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu . nego problem proporcije. i ovdje je prikazana tre a. ali stilisti ki . Kada je rije o prvoj kopiji. itd. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. me utim. g. god. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu. Original je bio u bronci. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. koja je nastala prema bron anom originalu Fidije. sa stra nje strane gledanog. Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Krezil. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. pr. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture. Najvi e glasova je odnio Poliklet. Fidija.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. Poliklet i ao toliko daleko. Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. to je sasvim sigurno Fidija. frizura. Kr. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti. No. jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. oslanja se na pilastar.onaj koji svezuje dijadem oko glave. Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. simetrije. koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. Fidija drugu nagradu. Impostacija je identi na.prema proporcijama. neki zbog ovog sna nog. prema Polikletu iz 440. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. itd. Krezil tre u. Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. Figura koja se ne spominje u izvorima. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420. u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. Amazonka tipa Mateji. Framon i neki drugi. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda. jedna od najstarijih kopija. 41 . ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci.glava.mirovanju i u pokretu. vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem.

Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. frizu sa panatemejskom procesijom. pr. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo. nepoznatih majstora i sl. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima.pr. Kopija se danas uva u Vatikanu. ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela. Najpoznatije. Djeluju nakon Fidije. Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa. 4. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju. koja je imala problema sa mu em. i 425. tj. (Hekate Epipyrgidia) . Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. zabatima. do 380.pr.to je grupa Prokne i Itysa. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima.3.Alkamena. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela . g. k i spartanskog kralja Tindareja. ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. Mironovih u enika. vi e idealizirani prikaz.Kr. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. prema mitologiji. Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika .st.g. ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. od 430-ih do kraja 5. Bio je Fidijin u enik i suradnik. Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala. i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom. 42 . Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli. i sl. jedno od poznatijih.1. Prokne je bila. Alkamen je dosta tradicionalan majstor. pa je njome ubla io jajasti oblik glave. Sa Fidijom su radili na Partenonu. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. Datirana je izme u 429. metopama. Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420. pilastar a preko njega je ba ena draperija. onda bi vidjeli da nisu identi ne. ali i samostalan majstor.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla. -Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila.Kr. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. Agoragrita. Kr. a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. naslanja se na potporanj. jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja. pripisana je njemu.

Venere praroditeljice Julijevskog roda. -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku . -Agorakritovih djela je ne to manje. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. Kr. 3 trijema. Ne zna se tko je izgradio balustradu. Rimska statua nastala prema bron anom originalu. -Hera Borghese . i prve etvrtine 4. o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona..prozra nost draperije. nabori su te ki. -Alkamen radi na tragu Fidije. Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena. Skulptura .Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . 43 . Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5. haljina spada s ramena. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima. S obzirom na draperiju. koju je izradio kopista Arkezilaj. prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix.st. koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix. *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. otkrivena prsa. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala. draperija njegovih figura tj. pr. stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom. Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela.pripisuje se Kalimahu.Herma sa Hermesom . cele su na razli itim visinama. dekoracija oko vrata. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa.draperija priljepljena uz tijelo. erotsku dimenziju. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala. Erehtejon spada u bogatu klasiku . kasnije su je tovali gladijatori. stil izrade glave. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom. Pauzanije opisuje Rhamnos. okomiti. je nastala u bogatoj klasici. st. spu tenoj ruci. Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance.bile su dvije.st. prikazana u prozra noj haljini. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na. nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa.st.pr. tj. ali je sigurno iz 20-ih godina 5. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik. jedna od njih je stajala u Efezu.. Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji.Nemesis je bo ica pravde i osvete.ima 2 cele. bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj.

pa do kraja 4. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g..pr.Kr. Hermes koji vezuje sandalu. autor je djela Tihe s malim Plutom. nema zatvorenih. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka. tj. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika. -Glavna razlika gr ke skulpture 4.st. dolazi do slabljenja gr kih polisa. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima.4. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga.1.st.bo ica Tihe je personifikacija srece. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu. Irene je bo ica mira. manje nagla enoj muskulaturi. Iako su mu ke. umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine. -Ksenofont je sa Parosa. tu nih emocija.Kr.. Leohar. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). pojavljuju se u nesvakida njim situacijama. Kefisodot. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta.. figure esto imaju gotovo enske proporcije. -S obzirom na ratove u Gr koj. -338. u 4. -Nekada nji ethos. Praksitel. ali je upak u 4. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska. Skulptura kasne klasike -u 4.st. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom. ali tek nakon njihove smrti. u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. a Pluto simbolizira bogatstvo. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju. a 44 . od 360-ih g.4. Apolon koji ubija gu tera.st. Ovo se ne mo e sigurno provjeriti. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. npr. etvrtastih figura. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5. -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom.g. potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji.. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih. npr.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku . na elu sa Filipom II.pr. -Skulptura se pomalo humanizira.. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama. -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom). su ene su i glave su im smanjene. tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu.g.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena.

oni su to odbili.st. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija. obna ena.pr. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima.Kr. stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka. Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11.Kr. nagla ena je linija obrnutog slova S. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije.Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. na jednoj je Apolon.pr. razlike su uo ljive ali je motiv isti. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu. Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. kopije. malih glava.st. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola. a su ga kupili gra ani Knida. Naime. Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru. Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. Od 4 sa uvane su tri strane. tzv. Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija.g. Velika i Mala Herkulanka. potpuno pokrivene odje om. i 330. zakrivljenost figure. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan. Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. Ove dvije figure. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel . poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). u sredini rob sa no em i Marsija. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4. vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije.. Ova 45 . Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360. Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman. verzije Praksitelovih djela. elegantne.

Lijeni satir. ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno. vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo.kraj kasne klasike. Polikletov je nasljednik. Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici..Kr. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu . datira se oko 340-ih g. -Lizip je najveci gr ki kipar 4. poznato ih je najmanje 5-6.. ima hidriju na koju odla e draperiju. -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom. rimska kopija. ovaj naziv je dobio po zbirci. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga.g. najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti. preko nje je preba ena draperija. Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu. ra en u tehnici izgubljenog voska..Kr. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti.izvu en iz mora.st. Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo. smatra se jednim od njegovih ranijih radova. ispod ruke dr i strigil (struga ). Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. datiran u 330/320. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza. ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa. uvan u Vatikanu. i najveci gr ki majstor u bronci. Apoksiomen.. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili). Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju. Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva . desna ruka preba ena na le a. .razlika izme u ova dva je u proporcijama. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv.Kr.pr. mala bradata glava. Rodom je iz Sikiona. daje sebi vi e slobode. stajao je u Karakalinim termama. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija.st. visine 1.skulptura se nalazila na knidskom novcu. Ima zakrivljenu liniju.st. Heraklo se odmara.pr.st uopce je statua Apoksiomena (struga ).g. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture. male glave. mo da su njegovi u enici.pr. toljaga je naslonjena na stijenu. Ova skulptura se datira oko 330/320. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. sigurno je nastala krajem 4. glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 . Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe. Lizip je bio samouki majstor. ali on nije kolovan u nekoj radionici.30m. nije sigurno da je autor sam Praksitel. Heraklo Farnes se danas uva u Napulju. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu. ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag. jedan od rijetkih originla iz tog doba.

pr. Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. vi e od desetak figura. Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije. Hermes koji ve e sandalu . a ako je onda bi to mogao biti Perzej. ogromno zdanje.jedno od 7 svjetskih uda. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. na jednom gleda prema nozi (novac). mo da je to bila glava Meduze. a sjevernu Briaksid. Statua koja prikazuje Sokrata.g. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa. u bronci -Kip prona en u Delfima. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. toljaga kraj nogu. duge iljaste brade. zdepastoga. 47 . To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja.vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid. na drugom se nalaktio (kip). -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju. zapo eto oko 370-ih. a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2. Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). ne zna se to no koga prikazuje. maloga. u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³. s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas. nagla ena je erotska dimenzija. Poziva na sladostrasti stola. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. Figura je napola razodjevena.Kr. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena.ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba. Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. jednom se atribuira ovaj kip. dovr en 353. njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. razodjeven. ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta. Kasnije se opredijelio za filozofiju. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj.6m). Malo je udnovato impostirana. oslonjen na koplje.Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. -Jedan od rijetkih originalnih djela. Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. Mauzolej je prikazan iroka tijela. prikazan kao heroj. Artemizija nastavlja gradnju hrama. ru noga. Mauzol je perzijski inovnik. na na in da je lijeva polovica torza. tj. -Kip prona en u moru kod Amfikitere .izradio Briaksid . a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole. Ovo je original. Ne to izme u. neumjerenost u jelu i picu. Prema izvorima. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama. dr i pehar u desnoj ruci. dugom kovr avom kosom. elavog. Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus. -Kip Serafisa (Oziris) . njegovu portretnu statuu je izradio Lizip. Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. ju nu Timotej. jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. Leohar radi zapadnu stranu. -Mauzolej u Halikarnasu . Leohar. s bradom.rimska kopija.

a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. lijevom rukom podi e odje u sa sebe. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji. Hram je uni ten u po aru 395. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. Apolon Belvederski je do II. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. uva se u Versaillesu. jako malo djela mu se mo e atribuirati. Djelovao je izme u 370. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju. zatim Leoharu. dionizijevu pratilju.tako da se pretvorio u labuda. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi. i 340. Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. Figura bo ice Artemide . koja je prikazivala Aleksandra. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama. Lijevo su figure aura . Ne bilo koga. Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. Ona je prikazana 48 .pr. u kopnenoj Gr koj. jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom . Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. duboko usa ene o i. Ovo je definitivno Sofoklo. danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. radi u svim tehnikama.g. Desno figure Amazonki.Kr.prikazana kao lovkinja. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima. govornika.Ganimed je dje ak.st. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. ali su ostali samo fragmenti. u obnovi Artemiziona u Efezu.vjerojatno Timotejeva osobna inovacija.g. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca . esto kopirana skulptura u rimsko doba. tj. Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla. Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila.personifikacije vjetra. eznutljiv pogled uperen u visinu.pr. postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. povjetarca. npr.Kr. nego velikih filozofa. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija. -Skopas . oca i majku. Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. ali najvi e u bronci. kopija Skopasova Herakla koji je. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala. u hrizelefantinskoj tehnici. pjesnika.nije bio samo kipar nego i arhitekt. Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla. Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. njegovu baku i djeda.Kr. Prikazuje enu. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom.pr. koje se dovode u vezu sa Timotejem. gotovo etvrtaste forme.

prikazane su u nezgrapnom pokretu. ili 480. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. Dakle. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini. a oko nje borba. Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. drugom Heraionu u Paestumu. strani. malo je taj arhajski osmijeh udnovat. heksastilnog dorskog periptera. koje je stradalo u po aru. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. prikazana je u transu. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. koji ide u 490. sporednoj. isto nom zabatu. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike. ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. u sveti tu u Olimpiji. Metope nedostaju. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. opistodoma i cele. Na mla em. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. stvari idu druga ije.1. Ako Atena stoji u sredini. Pronaos sa dva stupa u antama. naborana ela. Figure nemaju arhajski osmijeh. klasi nog tlocrta pronaosa. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. Ina e. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti. tukatiran. Na kra im stranama 6. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. ve stro i. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. presvu en slojem tukature. a na du im 13. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe. pr. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti. nadgra e mu je bilo bojano. Kr. Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. bilo arhitektonskoj. Podignut je oko 470. g. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. Skulpture su ra ene u punom volumenu. ozbiljniji izraz lica. visoko podignute glave. g. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. 4. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil. a donji dio okre en u bijelo. ranjeni i priklani ratnici. Bio je gra en u lokalnom vapnencu.2.2. Kr. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. i bile su bojane. sve drugo se razbacalo po tijelu. Projektirao ga je Libon. bilo samostoje oj. a po broju stupova se nalazi izme u njih. pr. lokalni arhitekt. bio je obojen. opistodom sa dva stupa u antama. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . sam hram je bio gra en u vapnencu. Arhitektura 4.odjevena. -Zeusov hram u Olimpiji. trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. ne kroz arhajski osmijeh. pri emu mislim na njezin tlocrt. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj.

pr. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe. koji u prvoj polovici 2. st. Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu.ako ga zamislimo uspravnoga. Datira se u prvu polovicu 5. spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. spominje i ovaj hram. lagano otvorena usta. u ozbiljnom i stro em izrazu lica. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). Na licima je izra en Ethos. To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. gr ki pisac. Cijelim svojim vanjskim pla tom. on bi probio krov toga zdanja. Kr. Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. Po est sa svake strane. odnosno. Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. a koji su rekonstruirani. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata.Kr. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela. pr. U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora. Pauzanija. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. kao da je to neporeciva injenica . Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432.no nije tako. pa se naziva i Heraion. tu ne treba puno obja njenja. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio. ovaj hram je imao dorski friz. pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima. u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. Kr. kip Atene Partenos. pr . da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. Dosta dobro sa uvan. pohodi Olimpiju. Kr.klasike. g. n. dvojicu majstora koji su izradili zabate. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). st. Jasno je. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri. Kip koji je izra en u visini od 12 m . U sredini je bio prikazan Zeus. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. S obzirom na prvi 50 . -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. st.

On na kra im stranama ima 6 stupova. koji se naziva prvi Heraion. pr. dva reda dvokatnih stupova. od goleme dvorane. dva u opistodomu. sa dva stupa u pronaosu. tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. ili 450. te se smatra da je toj pobjedi u ast. vjeruje se da se po eo graditi iza 480. nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. Me utim. st. iskustva sa mati ne Gr ke. kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. Kr. Kr. Ne to je du i od Afajinog hrama. pr. koji svjedo i da 406. sagra eno ovo zdanje. celu. ovaj se naziva drugi Heraion. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri.pronaos. Iako dorskoga reda. jer. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona. to zdanje jo nije bilo dovr eno. Kr. pr.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda. zbog svojih ogromnih razmjera. me utim. Kr. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) . opistodom . Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. g. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. g. vrlo zanimljivo. nikad nije dovr eno. U razini ovih gornjih. Ovakav tip tlocrta 51 . Zapo et je po etkom 5. pr. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije.Zdanje sa Sicilije. pr. g. Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova. trobrodna cela. Kr. nego pseudoperiptera. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova. Kr. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama . i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. Bitka je bila 480. gotovo revolucionarnog tlocrta. u antama. isto tako zavr en. odnosno. pr. sve su to heksastilni peripteri. g. na du im ima 14. Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije. g. Gra eno je u dorskom stilu. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela.. Tada je zdanje razoreno oko 250. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m. Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad.

hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom. Akropola nije prezasi ena gra evinama. Periklo je najva niji atenski dr avnik. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola. Perzijanci nisu mogli uni titi hram. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. a nikada nije bio dovr en. nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. g. ili. On dimenzijama nadma uje i Partenon. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata. dijelovi hrama. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. -Na mjestu dana njeg Partenona. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje. umjesto vojskom. otprilike na pola visine. To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. a Atenin hram je gra en u dvije faze. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. No. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon. ipak.. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. 52 . platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama. te inu gra evine dr e polustupovi. itd. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. tad jo nije bilo dovr eno. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. Imao je 6 stupova na kra im stranama. Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. navodno. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura. kao Templo Inantis oko 560. no kore u njegovoj okolici su uni tene. Mnogi su polisi odlu ili. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. po elo se sre ivanjem grada. neovisno jedna od druge. zbog opasnosti po riznicu. oko 480. pr. gotovo identi nog tlocrta. i graditi novi hramovi irom Atike.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova. odnosno opistodomu.2. sa otoka Delosa u Atenu. Kr. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona.2. unutar saveza. 4. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama.

g. Ne slu ajno. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika.ak i crijep. ve namjerno. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu. Izvjesno je da ima i starijih (npr. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. no radovi na skulpturi traju do 432. Taj red dorskih stupova. Kr. sa strana vrata. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. Kr. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. Va no je naglasiti da Partenon. da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija.od prvog do zadnjeg kamena . pr. gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda. iako matemati ki precizan. Strop je bio kasetiran. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. odnosno. nose jonski friz. Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. elementi starog zdanja nisu uni teni. Njegov tlocrt je identi an. Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . kentauromahija (borba Lapita i Kentaura).Novi. na dvije dodatne stepenice. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. Hram se gradio od 447. Kr. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. Hram je bio sagra en do 438. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu. Cererin hram u 53 . a to su pouzdani podaci. Prikazane su etiri teme. kao i broj stupova. to je malen slu aj kod gr kih gra evina. Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. Njih 92 na etiri strane gra evine. postavljeni u obliku gr kog slova PI. Dva zabata su bila u punoj plastici. do 432. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. a ne okomiti. bo ica pobjede. pr. Sve je to radi tih opti kih korekcija.. a da krajevi padaju. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon. odnosno. mla i. pr. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije. g. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. Prilikom njegove gradnje. g. Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu.

Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. g. biste i sl. a druga gliptoteka. pr.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop. Ovdje imamo gra evinu koja je. i mogu e ih je rekonstruirati. Nakon to je sagra en Partenon. Partenon jo nije imao skulpture). Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. Me utim. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi. negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina. taj dio nije nikada realiziran. pr. i od njega su sagradili bastion. Kr. lezbi ki kimation i. beskrilnoj donositeljici pobjede. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. portika. Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. u kojoj bi se prezentirale skulpture. Visinska razlika je svladana stepenicama. Kao i kod Partenona. osim krova. To je bila samo javna gra evina. pa vrhom zida cele i iznad opistodoma. ve slijede e. Dobili smo jedan mali amfriprostilni.480-ih godina prije Krista . vrlo va no. U njima su bile kline le aljke. Kalikrata i Fidije. Nike. Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa. stare Propileje. Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu. ali one nisu sa uvane kao takve. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. pobjede. sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove. Nakon ostamostaljenja gr ke. Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. galerija slika. Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. No. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . iznad cele. Jonski dijelovi hrama. Me utim. gotovo u cijelosti sa uvana. Kr. To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). Izvorno su trebali imati dva krila. ide jonski friz. g.Propilejima. u jeku kandijskog rata. Arhitekti su i na to mislili. Novi Propileji su izgledom slijedili stare. su friz. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole . Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. Mi znamo izgled prija njih gra evina. (dakle. djevi anskoj riznici. Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava.Paestumu). pod vodstvom arhitekta Mnezikla. koja je preuzeta od strane Grka. koje je kasnije napomenuo. zbog peloponeskog rata.jedna bi bila pinakoteka. Ovdje je 54 . onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. 437. pa ponovno vrhom. jonski nije bilo lako vidjeti. No kada bi se do lo na plato. gradnja Propileja traje do 432. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit. etiri stupa u stra njoj prostoriji. -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros.

(duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. g. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina. Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. do 406. Kr. I unato ote avaju im okolnostima. st. Sagra en je na mjestu. Gradnja je trajala od 421. Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. Arhitekt ovoga hrama je Filoklo. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata.i tu je kraj hrama. pr. Gradnja je trajala od 431.ima red stupova i na pro elju i na za elju. g.poistovje ena sa Atenom. na ni oj niveleti. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). 479. Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. do 425. veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. koji ima tri ulazna trijema. posljednje zdanje. pr. Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana.nije rije o ravnome polju . gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene. te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. godine. Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake . Na alost. zavr ena obnova atenske Akropole. to ba i nije obilje je jonskog stila. Puno je tu ideologije. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). I ovaj hram. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. Krajem 5. s kojim je. osim to ima pronaos). Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. izgra en je od penteli kog mramora. kada govorimo o klasi nom periodu. A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida. a kroz trijem s karijatidama se 55 . Kr. Ka u da je tu bio grob Kekropa. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). -Idemo na Erehteion. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode. baroknog tlocrta. Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama. pr. Atenjani su izabrali maslinu. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu . drevnog atenskog kralja. tu se sagradio hram. okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. i lo e je sa uvan. osim friza koji je gra en od paarskoga. Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). dvije osi. Kr.

iz koje se ulazilo u Ateninu celu. g. odatle njegovo pravo ime. do 380. no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje. Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene. ija je za titnica bo ica Atena. isto tako s druge strane. kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. i sl. samo u manjem postotku.). u antama. gra en od penteli kog mramora. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama. Propileji. te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu . Eolski je 56 .korintskog stila. metope su djelomi no sa uvane. Kr.korintski stil. One su ra ene u bogatom stilu. Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. pr.3. dorski friz. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. kronolo ki pripadaju visokoj klasici.2. bogata dekoracija vrhom zida. 4. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. i 430. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. a mo da i jo nekim bo anstvima. Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga. Trobrodna je cela. jonskim kimationom. platforme. Gra eni su izme u 450. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. 440 g.. ekvivalent figurama Atlasa. Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420. Zbog metopa. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. eolskog i jonskog. Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. Kr. Partenon. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova. a zabat nije. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera. iji je za titnik Hefest. pr. nemamo ba neke druge primjere. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava. na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte. pr.figure kora u funkciji nosa a stupova. on je etvrti nakon dorskog. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . -Hram Atene i Hefesta. hram Atene Nike Apteros. U celi su se nalazile njihove statue. Kako autori tvrde. Kr. Redoslijedom pojavljivanja. gradskog trga. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu. a u Ateni. trake sa astragalom itd. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. Trijem sa karijatidama . Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu. ima i taj drugi naziv. ovo je najbolje sa uvani dorski hram.

Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. ve grobnica (Nereid Monument). Zapo et je 429. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. Iktin je bio glavni arhitekt.. pr. koji je etaju i grobljem Korinta. Ako je suditi prema Vitruviju. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa . Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Kr. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. gornji i donji. Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram. Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta.i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila. -Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. a ne maloazijskog. Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon). otkri e kipara Kalimaha. Nije se nalazila u gr koj. Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. Kr. jedan od trojca koji je radio na Partenonu.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). Hram je imao kasetirani strop. uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. Na uglovima se izvijaju vitice. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima. g. Na velikoj je nadmorskoj visini. pr. g. Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. Tlocrt je jedinstven. 57 . Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela. u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. ak dva friza na tom postolju. rimskom arhitekti i piscu. ve u gradu Ksantosu. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. a na stranama 6 stupova. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom. no zavr en je oko 405. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom.

Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje). a dijelom isto nja kog karaktera.friz na arhitravu. Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje. u kojem se i dan danas gledaju predstave. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . friz iznad cele i zabatna kompozicija. a rimski su ra eni umjetno. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu. Gra evina se datira iza 420. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice. na obali Male Azije. 70-ih godina 4. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti. pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . iza 390. kapaciteta za oko 14. a kasnije.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. pr. Kr. Sagradio ga je Poliklet mla i. itd. Kr. glavnom sveti tu boga Asklepija. Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika. Halikarnas je grad na obali Male Azije. st. rasko noj draperiji. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu. Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise. u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu. pr. hram Atene Polias u gradu Prijamu. me utim. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u. . Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja. pr. Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. Kr.2. g. koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. fasade.uveni mauzolej u Halikarnasu. g. 4.4.000 gledatelja. bio je u perzijskim rukama. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici.

osim temelja. spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. Mnogi dijelovi su u British Museumu. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca. na kra im stranama je bilo 9. U sredi tu su glavni sadr aji. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. Imamo trotraki arhitrav. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. nego hram. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija.mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. prakti ki nema friza. Plinije Stariji. -Asklepijev hram u Epidauru. visoka oko 50 m. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. Stupovi imaju plintu. Gra evina se gradila dugo. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. 59 . skra en. Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste . Dijelom on. Jedna mala gra evina. a na du im 11 jonskih stupova. a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. 6 x 11 stupova. konkretno .. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija. Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. Bila je. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. omjer je to no prora unat . Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. zagrobna cela.Timotej.mauzoleje . To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. zapadnu Leohar. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. Onda jedan udnovato rije en krov. Isto nu stranu je radio Skopas. pretpostavlja se. Hram Atene Polias. ima bazu. Vrh visokog postolja je krunio friz. uveni enciklopedista. To je dvostruko manji hram od Partenona. Entablatura je vrlo zanimljiva. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i). ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. Mnoge pojedinosti nisu poznate. jonski kimation. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. pr. jer je sama gra evina lo e sa uvana. i trebamo promatrati izohipse. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena. Ne tolos.2:1. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik. ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima. Kr. gradom dominira Akropola.renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome. ili drugi majstori. dimenzija 17 m x 35 m du ine. Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. On je dosta sli an. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. no nakon njene smrti njihovi ro aci. Po svemu sude i. nema opistodoma. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca. veli anstvenih razmjera. Kvadriga kruni cijelu gra evinu.

Za razliku od dorskih periptera 4. projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. st. Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova. pr. Kr. -Telesterion u Eleuzini. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike.. me utim. Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. Projektirao ju je Iktin. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. Arhitekt ove gra evine je Skopas. koji je poznatiji kao kipar i klesar. u opistodomu su 2 stupa u antama. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). st. 60 . pr. Kr. U pronaosu su 2 stupa u antama.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima. po etkom 4. malog zna aja. st. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. Kr. Tegea je grad u srcu Peloponeza. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . no dovr ena je nakon njegove smrti. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. pr.

. pr. Kr. pr. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. Kr. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. Kr. traje od 280. Kr. gledaju i politi ka zbivanja. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. g. a to je da je rani helenizam od oko 320. pr. Kr. do oko 30. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. g. Kr. pr. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. st. g. pr. Na kraju. di oko 250. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. pr. g. do 31. pr. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. 146. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. doba Epikona. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. kasnije cara Augusta. Njegov otac Filip II. do. gdje je 323. kraljevstva u Maloj Aziji. pr. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. sa svojom iscrpljenom vojskom. g. srednji i kasni helenizam. pr. I more je sli nih takvih primjera. pr. na 3. g. smrti Aleksandra Velikoga. kasni helenizam od oko 150. st. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. g. Kr. ali spomenicima vrlo bogatog. i traje do oko 250. Posljednje razdoblje. pr. Ptolomejski Egipat. Zatim. Na povratku se. Kr. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. te prijelaz u rimsku civilizaciju. g. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. Smrt Aleksandra Velikog 323. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. pr. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. Kr. To je jedna politi ka podjela koja. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. g. do la pod rimsku vlast. g. Aleksandar. do oko 150. Taj je pohod trajao oko etiri godine. g. me utim. Rani helenizam zapo inje oko 300. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. Kr. -31. kada je zavr io gra anski rat. od 334. Kr. vratio u Babilon. 133. Na prijelazu sa 4. odnosno. od 334. ima smisla. Primjerice. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica. Kr. g. do 280. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. g. Kr. rimska vojska je razorila Korint. je Pergamsko kraljevstvo. dok 61 . 323. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. pr. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. do 331.5. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. sredi te otpora protiv rimske vlasti. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala. g.

godine . iako ne sredi nji dio Anatolije. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3. tijekom svog osvajanja. Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. ali. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. No. nije bio po te en ni Apeninski poluotok. st. jedno sedamdesetak njih. Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. pr. me utim. Kr. Sirija.je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. Egipat i prostor dana njeg Iraka. Nedavno su francuski arheolozi. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . u gr kim kolonijama. novo kulturno ari te gr kog svijeta. ako je neki spomenik nastao u Ateni. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama. u 3. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. Dakle.Aleksandrija. Primjera radi. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu.. pr. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. najve i dio Male Azije. Makedonija. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. barem na deseterostruko ve em podru ju. helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. na zapadnoj obali Male Azije.onda je to spomenik rimske umjetnosti. Mala Azija. Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta. iz perspektive gr ke umjetnosti. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka. Naime. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. vremenski gledano. na sjevernim obalama Afrike itd. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost. Kr. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog. u Kirenaici.. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. 120. da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. g. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. sad zaista govorim napamet. pr. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. a posebno u 2. zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. i posljednja do i pod rimsku vlast. Me utim tu sad valja bit oprezan. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. u Magni Graeciji. injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo. st. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. rone i u Aleksandriji i oko nje. Kr. to je spomenik rimske umjetnosti. ostatke 62 . Pergam. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. to naprosto ne bi bilo to no. koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. to je ipak etru anska umjetnost. Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost.

Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese. ona je postala "arhe" tip. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda. itd. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308.uveni bron ani krater iz Dervenija. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. pogotovo na podru ju skulpture. a glase: Lizipovo naslije e. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. Ona sjedi na jednoj stijeni. budu eg blagostanja. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. to je ak iza Aleksandrove smrti. Me utim. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. ni u sadr ajnom. po etak njegove djelatnosti spada u 360. g. je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. g. bo icu sre e. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. pr. Skopasovo naslije e. majstor koji je jako dugo ivio. iz anti ke Makedonije. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. plemenitih. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa. Dokaz tome su mnogi spomenici. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe. . Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio. dostojanstvenih crta. To je personifikacija samoga grada. pr. iako je zapravo Lizipovskih karakteristika. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 . bo ice osvete.ptolemeidske pala e. Praksitelovo naslije e. od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. Kronolo ki gledano. Pauzijino naslije e. Kr. Kr. Vrijednost kopija.. itd. Menada i Satira.. male glave. odnosno originala. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. ni u kronolo kom smislu. To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. Skulptura. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. Rimski pisac i enciklopedist Plinije. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija. Ona je sa uvana u rimskim kopijama. spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). ne u originalu. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. -Lizip. Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu. Naravno. i 309. pa i Pauzanije. Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne.

po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene.frizura. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. na nekropoli toga grada. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji. prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. fizionomija. pr. Ove statuetice podsje aju na te muze. to nije slu aj. Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje. na figure muza.koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika. me utim. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). Autor ili grupa autora koji su ga izradili.to da su figure. Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar. itd. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli.veliku i malu Herkulanku . dolje bogato isprepletenim trakama. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. i sl. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. gracioznim figurama i sl. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim. Kr. s malim glavama. ali i figure Menada i sl. Gore ima trake sa meandrom. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. ili u sam po etak 3. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 . jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju. itd. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. sa bogatim ostatcima oslikavanja. Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. na svom konju. Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4. Aleksandar. Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. s donje sa lezbi kim kimatijonom. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. Bogato je ukra en. odnosno na one statue iz Herkulanuma . st. malenim glavama. proporcijama.

Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja . sa prepletima li a. st. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju. st. pr. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. jednog u Vatikanu. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila .sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja.ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . pr. imaju svoj odjek na Taremskim. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . pre li u Malu Aziju. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. Antigona. jednog u Kapitolijskom muzeju.one Periklove iz 5. pr. smrt. djevojke u raznim situacijama. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji. Kr. Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku. Usprkos toj injenici. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. ta se skupina mo e rekonstruirati. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela.glavnom sveti tu Akropoli. eroti sa vijencima. Kr. Atal II. sve prikazane u jednom baroknom stilu . One uglavnom prikazuju enske figure. odnosno. Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. st. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo). Kr. 65 . prona ena su u okviru grada Pergama. Eumen II. a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. Kr.Grupa umiru ih Gala. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera. Sastojala se od 6 figura. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. Atal III. primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. 4 figure u polu-le e em polo aju. On prerasta u novu Atenu. Veliki slikari druge polovice 4. Gnatja vazama. To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. itd. g. Eumen I. odnosno. To je jedan zanimljiv gradi . krilati dje a i i. su bili Apel. i to mlade ene. aran mani. Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. cvije a. Pauzija i neki drugi. Kr. pr. itd. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. pr. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha.st. stradanje junaka. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. On je utemeljitelj Atalidske dinastije.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama. -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe.

jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture.Laokontova grupa.. Scila. kao Partenon za klasi nu umjetnost. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te. Plinije ka e i da su autori te grupe. zatim ostaci Paskvido grupe. najstariji prikazi takve vrste skulpture. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla.g.. sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. -Imamo cijeli niz drugih grupa. Ona tematski. na samom kraju kasnog republikanskog. Menelaja i Patrokla. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar.-Umiru i Gali su rodona elnik. povla i mornare i pro dire ih). odnosno po etka ranog carskog perioda). -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa. -Zatim imamo Ahila i Pentezileju. Kr. iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena . Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman. Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane. ili 81. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. pr. Pri a vam je vjerojatno poznata . zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita. Prakti ki.. grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi. Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. Dokazano je i to da su to imena kopista. to mo e biti 79. ne iznad stupova nego ispod frizova. Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. Atenodor. Grupa koja se danas uva u Vatikanu. Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba. Poliodor gr ka imena. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. Atenodoros i Poliodoros. vrlo sli na kompozicija. pr. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema.Agesandoros. od kojih je vama najpoznatija jedna . a nastavljena u vrijeme Atala II. trojica rodskih majstora: Agesandar. To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju. opasuje gra evinu. jedna jedina. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. g.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika. na koje je Apolon poslao zmije. i tzv. barem te i tome. odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu. Kr. Sperlonga. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena.

a dijelom u teriomorfnom obli ju. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. a sada imamo i prikaze malih negroida.umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. Rijetki su bili prikazi djece. zatim dje aka d okeja na konjima. koju krasi friz sa gigantomahijom. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. Pored gr kih dramaturga.. me utim. itd. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. dje aka koji vadi trn iz noge. javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. filozofa. -Paralelno sa tim baroknim stilom. Sve su to primjeri anr stila. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. Satir koji se udvara Afroditi. Imaju ljudski torzo. Na platformi od nekoliko stepenica. ve heroine. na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. primjere malih dje a i a koji se tuku. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. propadanjem ko e i sl. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to. grupnih skulptura. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. bo ice. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . dje aka koji se hrvaju. nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici. ili Nimfi ili poziva na ples i sl. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. knji evnika i drugih. sladunjavih stilova. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici. uveni spinario. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. filozofa i pjesnika.

drugi tip je stoje a Afrodita. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. a drugi su realisti nih. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. On je za otok Kos. Naravno. svi ga portreti prikazuju mladoga. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. visine 31 metar. prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. u tridesetprvoj godini. me utim. -Afrodita knidska. a nekad malo izdu enijeg. jedan od sedam svjetskih uda. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. Istovremeno. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. 68 . Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. Apolon . od kojih su neki idealiziranih crta lica. itd. cijeli raspon motiva. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. ljepu kastog lica. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. Budu i da je umro mlad. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. no. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. Apel. -Afrodita sa otoka Melosa.sa njegovim portretima koje su poznate danas. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. skida odje u sa sebe. i sl. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. bio je Lizip. a on je spu ta. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite. a ni komitent. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru. ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. koja. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. poluodjeveni ikonografski tip. ostavlja je na hidrini. Afrodita. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv. izra en u bronci. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture.mlada ljepu kasta bo anstva. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava. Jedan tip je kle e a Afrodita. -Kada je rije o bo anstvima. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Sada postoji cijeli raspon stilova. Autor jednih takvih portretnih statua. Knidska je u stoje em stavu. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. znamo iz samih izvora. Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima. itd. uljep anih crta lica. golobradog. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd.

pr. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni. zapravo je Kleopatra. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. nije se mogao zamisliti u 3. st. 69 . visine 31 m. odnosno. Milet ili Atena. onda koristim rimski naziv portikus. i danas se izbjegava takav pristup. to je Stoa Atala II u Ateni. davao upute moreplovcima za ulazak u tu. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m. Kada ka em portik. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11. ili 11. osnovao 70 novih naselja. anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. jo u helenisti kom periodu. Posljednji potomak te loze. taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti. a gornji cilindri an. Kr. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. no tada je nastao Pitejin projekt. Npr. st.agoru .pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. udesno jedno djelo. st. ako nije imao sredi nji dio . Kr. pa i kasnije. Taj je zahvat bio dosta kontroverzan. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. sama injenica da je od bronce.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida. ina e. g. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina. pr. Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. Podignut po etkom 3. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period. ili 2. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima. jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. nije do ao pod arapsku vlast. Sredi nji je bio oktogonalan. Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. sagra en u tri dijela.kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera. gra evine na kat.sredi nji trg. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada . Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. agora . st. spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. stradao kod jednog sna nog potresa. pr. bila to Prijena. To naprosto fascinira. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih). jako nezgodnu aleksandrijsku luku. pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. sredi nji gradski trg. do 140. Atal II . -Jedan helenisti ki grad. Kr.konkretno. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku.

ono to je bila Atena u 5. st. po visini (u gabaritima). No. nerijetko kroz Propileje. Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma. kada danas prolazite njome. Time su pergamski kraljevi htjeli kazati . Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima.hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. svoje politi ke uspjehe. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). vrste elemente.u srcu jedne Atene. unutra nji jonski. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju . redovno manjim zdanjima. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. Isti takav tlocrt je i na katu. pa u hram. prostrana sveti ta. Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. riznicu. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. pa ete mo da jo ne to donijeti. Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. pr. Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki. etnice su bile natkrivene. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura.to smo danas mi. Ljudi su nerijetko dolazili. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. a na katu su vanjski jonski. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije. a unutra nji su egipatski. to znamo iz izvora. Na njima se odla u darovi zajednica. Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima. Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. propilejima i sl. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. bez hramova velikih dimenzija. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. gradova ili pojedinaca. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada. jedna bitku na Maratonu. dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. Ako ozdravite. gra evina izgleda impresivno. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. a da takvi elementi ne postoje. Jedan od takvih hramova s po etka 4. st. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. Oni veli aju svoje kraljevstvo. pa druge propileje. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni. Na taj na in. Ona je duga ka. to su takozvani Veliki Gali. du jedne svoje strane ima 21 du an. i mi u 70 . a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. sveti ta postaju ve a. Oni se okru uju trjemovima. Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama. usprkos malim gabaritima samih hramova. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. To je gra evina koja ima prizemlje i kat. Kr. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti.To danas nije primjerena metoda.. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. Bitne karakteristike . Ulazi se kroz drugo dvori te.

sli nog tlocrta. tako gradnja ponovno staje. Kr. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. st.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. n. -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. Ispada kao da su do le. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. hram Zeusa Olimpijskog. da bi nekih 130-ih g. obnovljen u helenisti kom razdoblju. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. ali u korintskom stilu. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije. takmi e i se sa Atalidima. prije 504. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. Kr. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te. a zavr ena u doba cara Hadrijana. On je zapo et je u kasno arhajsko doba. Kr. a 170-ih g. One u ivaju u umjetni kim djelima. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. pr. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. nastavlja izgradnju toga zdanja. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida.. sirijski kralj Antioh III. gradnja je prekinuta. Kr. drugi Artemidin hram u Efezu. ne iz nekih vjerskih pobuda. -Npr. 71 . pr. vidi onu krasnu sliku". g. ve diviti se sadr aju hrama. ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. pr.

dr. Vara din 2003. Rijeka 1970. 2005/6 -G. sc. Janson.Literatura: -Predavanja prof. Dra ena Mar ica. W. doc. Dra en Mar i . Split. Zadar. 72 . ³Povijest umjetnosti´. 2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . -H. Janson ± A. ³Kreta i Helada´. F.. Hafner.Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ . kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³.