Arheologija anti ke Gr ke

Prof. dr. sc. Dra en Mar i

1. Kronologija

Pojednostavljen prikaz periodizacije anti ke gr ke civilizacije

PERIODIZACIJA GR KE UMJETNOSTI Protogeometrijski period 1. GEOMETRIJSKI PERIOD (1000-700 BC) Ranogeometrijski period Srednjegeometrijski period Kasnogeometrijski period Rani arhajski period 2. ARHAIKA (700-480 BC) Srednji arhajski period Kasni arhajski period Rana klasika - Strogi stil 3. KLASI NO DOBA (480-320 BC) Klasika na vrhuncu Bogata klasika Kasna klasika - zrela Rani helenizam 4.HELENIZAM (323-31 BC) Srednji helenizam Kasni helenizam 1000-900 BC 900-850 BC 850-750 BC 750-700 BC 700-590(580) BC 590(580)-530 BC 530-480 BC 480-450 BC 450-420 BC 420-380 BC 380-320 BC 320-250 BC 250-150 BC 150-31 BC

2

Geometrijski period -nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr) -s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronolo ki) -povijesno to je helenski srednji vijek (mra no doba - 1100. - 700.g.pr.Kr) - najslabije istra eno razdoblje -keramika od 6. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje aju na isto nja ku umjetnost. Zato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil

Arhajski period -pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako -arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi ni period -700.g.pr.Kr. - 480.g.pr.Kr (500. u nekim podru jima) -u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna ajnija arhitekture, glavni oblik gr ke arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona -pojava kurosa i kora

Klasika -³najbolja´, ³prvorazredna´ -izraz se koristio i u vojsci za prve redove -5. i 4. st. pr. Kr. -povijesno gledano obuhva a period kada je Gr ka bila mozaik nezavisnih dr ava slobodnih od straha od strane dominacije nakon Perzijskih ratova.

Helenizam -naziv - njema ki autor 19. st. - prema nazivu za helenizirane idove (koji su prihvatili gr ke obi aje) - helenistoi -nastupa sa ~ Aleksandrom V. (Makedonskim) -sa njim Gr ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju 146 g. pr. Kr. - Gr ka postaje rimska provincija

3

mitolo ka bi a. pr. -Prema Jamesu Whitley-u najva niji kronolo ki reperi za geometrijski period su bili osnivanje Megara Hyblaea-e i Syracuse (gr ke kolonije na Siciliji). i to je tranzicija iz mikenske u gr ku civilizaciju.. Hram Atene. ljudske figure. su uglavnom svi mikenski spomenici uni teni. Ti doga aji korespondiraju s po etkom eljeznog doba. -U koloniji Pithekoussai na oto icu Ischia kod Napulja su prona eni fragmenti gr ke geometrijske keramike i tako er skarabej s imenom faraona Bocchoria.pr. 900 .gpr. pa time ni pismenih ni epigrafskih izvora. 850 . Kr. ~1150.Kr Grci preuzimaju pismo od Feni ana.koje zauzimaju jedan. g. Nike Polias itd.st. nema podataka literarne naravi jer nema pisma. prilikom kojeg je uni tena mikenska civilizacija.Kr.900g.Kr.Kr.pr.) iz povijesne perspektive se nazivaju Ämra no doba Gr ke³ ili Ähelenski srednji vijek³.) ve se zadr ava geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera .pr.st. i 1050.700g. -Taj period izme u 1150.pr.Kr. i sl.pr. najkasnije do 9.g.. pr.Kr.Kr. eventualno dva friza posude.koncentri ne kru nice ili polukru nice .2. g.Kr. ali na njima nestaje figuralna dekoracija ( ivotinjske. 750 .850g. se naziva submikenski period. prilago avaju ga svom jeziku i nastaje gr ki alfabet. -Ustaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na Atenu i njenu najbli u okolicu -Atena . -Krajem 8. u tradiciji je poznata pod nazivom Äpovratak Heraklovica³. -Ovaj period se najbolje mo e pratiti na podru ju Atike (pod tim nazivom podrazumijevamo ire podru je grada Atene). Za datume njihova osnivanja znamo preko gr kih pisaca Tukidida i Euzebija. buduci da su svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka Herakla. -Geometrijski period je karakteristi an po posudama koje su po svojoj formi i podjeli na ve i broj traka (horizontalnim frizovima) sli ne mikenskima. -Prva stoljeca razvoja gr ke civilizacije (od kraja 11.istra ivanja po inju skoro odmah nakon osamostaljenja Gr ke. po inju se sastavljati neke gra evine kod kojih je to bilo moguce. postaje glavni grad. Kr.st do sredine 8. dok je ostatak neukra en. -Seoba Dorana i njihovo osvajanje Peloponeza.st.st Atena je glavni umjetni ki centar u Gr koj 4 . Do kraja 8.pr. Geometrijski period 4 faze: -protogeometrijski period -rani geometrijski period -srednji geometrijski period -kasni period 1050 .Kr.pr.750g. Prema arheolo kim spomenicima najranija pojava ovog pisma se e negdje u 730/720. a jedna od prvih zadaca je bila o istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i otomanskog vremena itd. npr.pr.

Svi drugi centri rade pod utjecajem Atene u vecoj ili manjoj mjeri. kerami ko posu e. U Ateni traje od oko 900. oko urne mogu biti grobni prilozi. -Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue. One frizove koji nisu tako ukra eni premazuje se firnisom tako da je samo mali dio posude ostavljen u originalnoj boji. koncentri ni krugovi. -Groblja na podru ju Atike su najbolje istra ena. dok se samo odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. dolazi do promijena u ritusu pokapanja. Po inje se javljati i kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui . pa zato imamo najvi e podataka.900.pr. svastike itd. geometrijska dekoracija je ograni ena na mali dio posude 2. u Ateni se djeca se inhumiraju. Najljep i primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i Dipilon. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci Meandar u Maloj Aziji koja te e krivudavo). jama se poklopi plo om ili ne im drugim. -Jedino to je zajedni ko keramici svih doba sa mikenskom je podjela na frizove.2. To je tipi an ukras za ovo razdoblje.Kr) -Najstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom periodu) -~1000g. Protogeometrijski period (1050 . npr. -Za sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa dr kom na trbuhu.Kr.Kr. dok su za sahranjivanje mu karaca bile posude sa dr kom na vratu. a onda se taj grob zatrpava humkom da se obilje i ili se ozna ava velikim kerami kim posudama koje funkcioniraju kao nadgrobni spomenici.pr. trokutici. u kasnijim razdobljima prevladava inhumacija. zavr ava geometrijski i po inje orijentalizirajuci period. -Osim meandra po inju se javljati i cik cak linije.2. -Najvi e nalaza iz ovog perioda imamo u vidu keramike. U ovom jo uvijek ranom periodu Gr ke civilizacije. dok u Argolidi i Korintu traje malo du e to zna i da Atena prednja i u inovacijama 5 .pr. Rani geometrijski period -U prvoj polovici 9.g.strah od praznog prostora).Kr. -Urne se obi no pola u u manje jame iskopane u etvrtastim rovovima i sla u se jadna do druge.st. -U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. a karakteristi na je po geometrijskoj dekoraciji. dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i incineracija. do oko 860.pr. Ritus inhumacije koji su mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka u urne.1. to nije generalna pojava. Naravno. U Korintu i Argosu.

pr.st..to vi e odmi emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve u povr inu posuda zauzima figuralna dekoracija. pripadnike ratni ke aristokracije.. gdje jedan friz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se dijelom bore na suhome. scena sa pogrebnom procesijom koja kora a prema mjestu ukopa i scena trke kola u ast pokojnika.Kr.g. najkarakteristi nije je to da se pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena figuralna dekoracija.pr. najranije zavr ava u Ateni.pr.st. Me utim.Kr do oko 750. Kr. neki da je to utjecaj orijenta. pr.g. st. -Ovakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvi e pozicionirane lanove dru tva.To je najva niji friz.scenu izlaganja tijela sa enskim figurama koje nari u za pokojnikom s rukama na glavi.pr. -Po prvi put se u gr koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih. dok prizor izme u dr ki prikazuje prothezis .Kr. Kasni geometrijski period -dijeli se na I i II -U ovo vrijeme je gr ko kopno bili siroma no i zapo elo se kolonizacijom (masovna je zapo eta 80-ih godina 8.. odnosno ve pismene. trake su sve gu e i pli e. . 2. 6 .opceniti naziv za specifi nu keramiku sa nekropole pokraj Dipilonskih vrata -Prakti ki se u gr koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa ljudskim figurama . Najprije su to ivotinjske figure.4.3. -Po inju se javljati teme mitolo kog ili literarnog karaktera.scena izlaganja pokojnika.) je visoka 165 cm i podsjeca na ko aru. kola vuku tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u ast pokojnika. Potje e iz druge polovice 8. ivotinjski friz se nalazi na vratu posude. pa posude po inju nalikovati ko arama (bar to se Atene ti e). nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr ke oralne. Srednji geometrijski period -traje od oko 850. Dipilonska amfora je slu ila kao nadgrobni spomenik. Na fragmentu jednog geometrijskog kotla iz 8.Kr. -Dipilonska amfora (~770. -Atenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je slu io kao nadgrobni spomenik. Ovaj prikaz bi se mogao povezati sa utjecajem Homerove Ilijade.neki ka u da je to znak povratka mikenske tradicije. Ovdje vidimo scenu pogrebne procesije. krajem srednjeg geometrijskog perioda). pojava ljudske figure je jo uvijek kontroverzna . knji evnosti (krajem srednjeg i po etkom kasnog geometrijskog perioda se po inju epovi zapisivati).2. a dijelom na brodu.pr. -³Dipilonske vaze´ .Kr.g. a ne to kasnije u Korintu i nekim drugim centrima -Zoniranje posuda sve vi e uzima maha.

st. a poznavali su i tzv. Nalazi se na otoku Ishiji kod Napulja -Nestorov pehar iz Pitekusaja (740/720. Kr. Ovaj pehar je zapravo posuda tipa kotyla. orijentaliziraju i period gr ke umjetnosti. bustofedon. uz neke promjene se koristi i danas.Kr. tko iz mene pije bit ce obdaren plamenom Afrodite´. -8. -Linear B su koristili mikenjani koji su govorili gr kim jezikom.pr. sa lijeve na desno pa sa desne na lijevu. Michael Ventris je de ifrirao linear B preko ciparskog slogovnog pisma koje je pisano i gr kim i starociparskim i pomocu dvojezi nih natpisa je i de ifrirano.pr.. koristili ga i Grci i Ciprani dok nije u 4. Nastaje krajem 9. i po etkom 8.st. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim spomenika. -Gr kom alfabetu su prethodili linear B i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na Cipru od 11.Kr. odnosno. Nestorov pehar 7 .halkidskoj i jonskoj -Odmah po nastanku alfabeta zapisani su Ilijada i Odiseja ( to se o ituje i po motivima na keramici) i po inju se javljati predmeti sa natpisima -Pitekusaj (Pithekoussai) je jedna od najstarijih gr kih kolonija (eubejci je osnovali) u kojoj je prona eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili pisanim natpisima. kada zapo inje najstariji dio arhajskog perioda. st zamjenjen gr kim alfabetom -Gr ki alfabet je nastao iz feni kog alfabeta koji je bio jedan od najstarijih fonetskih pisama (za svaki glas 1 znak) i kori ten je u dvije varijante . a razvilo se iz lineara A koje nije pisano gr kim jezikom -Linear C je pisan starim ciparskim pismom. pr.pr. do 4.st. To se doga a krajem 8.Kr. Natpis pisan sa desna na lijevo glasi:³ja sam Nestorov pehar.-Jo uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja.st. pr. -u po etku su Grci pisali sa desne na lijevu stranu.. To je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi. kronolo ki pripada razdoblju geometrijskog perioda -Po prvi put raspola emo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave gr kog alfabeta. kasnije se po inju prikazivati i detalji. -Onog trenutka kada figuralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada prakti ki zavr ava geometrijski period.g.

Datira se u 10. -Jedna grupa . Sitna figuralna plastika -U geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture. pr. Znamo iz pisanih izvora da je u Erehteionu stajala drevna drvena statua u Ateninoj celi. st. ovaj konj je identi no modeliran kao oni sa Dipilonskih vaza. to ne zna i da je nije bilo. jako podsje a na atenske dipilonske vaze.2. ali ra ene od drva (ksoana kipovi). -Osim primitivne modelacije. iz prijelaza iz srednjeg u kasni geometrijski period. -Figurica kentaura koja je prona ena na nekropoli Lefkandi na otoku Eubeji (na isto noj strani gr koga kopna). pr. mitolo ko bi e. Uskog srednjeg dijela. najvi e sa dipilonske Akropole. Dakle. irokog prednjeg dijela sa grivom. jer je najbli a destinacija za uvoz bila Sirija 8 . Datira se u 8. Nezgrapno prikazana. -Pored bron ane plastike.borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine 7. vrlo je esto ukra ena tehnikom urezivanja. Kr. -Zatim jedna zavjetna figurica konja. Kr. oslikana geometrijskom dekoracijom sli noj onoj sa geometrijskog posu a. stoji na re etkastoj podlozi. ima primjera figurica od bjelokosti (poznatih 4 do 5). pe atiranja. pr. i prona ena je u grobnici. od terakote. skulpture su postojale. st.5. Kr. Ponovna prisutnost ovih figurica je zna ila obnova trgovinskih veza (koje su pukle krajem mikenskog perioda). dodiruju se rukama. st.

prethodi li gra evima grobovima ili su nastali zajedno..grobnica je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). srednjoj Gr koj. 9 .pr. st. uz tu gra evinu nastaje mla e sveti te koji je u unutra njosti pravokutna gra evina. vrlo va an lokalitet u Etoliji. ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno sa uvano. Problem je prethode li ovi grobovi gra evini. Ovo je gotovo peripteralna gra evina (naj e i tip gra evine u gr ko. Kr. st. st. Zeusov u Olimpiji. Vidimo transformaciju iz ranog geometrijskog perioda. Herin na Samosu. Ova je gra evina bila dvobrodna. -Iz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra evine: -Heroon u Lefkandiju iz 10. Kr. imamo jedno predsoblje.6. iz srednjeg geometrijskog perioda kod kojega se uo ava sli nost sa gra evinom iz Lefkandije. Geometrijskom periodu pripada hram iz 9. -iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra evine: -Thermum ili Thermon. pr. Graditeljstvo -Geometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr kih sveti ta kao to su: Artemidin hram u Efezu. 2. od kojih su dvije iz geometrijskog perioda. Vidimo pronaos (nema pravog predsoblja). glavna odaja i apsidalni zavr etak. megaroidnog tlocrta do klasi nog gr kog dorskog periptera. Apolonov u Termu. faza je Apolonov hram iz arhajskog razdoblja. se to sveti te obnavlja i gradi se Apolonov hram u Termumu u Etoliji koji je imao drvene stupove.Kr koji podsjeca na mikenski megaron.2. Ovdje su ukopani ratnikpoglavar i njegova ena (i njegov konj). bila podijeljena redom drvenih debala.st. zato to je su na jednom mjestu dokumentirane tri gra evne faze. hram koji je okru en kolonadom stupova) duga 40-ak metara. Gotovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode. Imamo malo predvorje. Sredinom 7. pojednostavljeno re eno. pr. U 8. faza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja a 3.. Kr. zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije prostorije i imamo apsidalni zavr etak gra evine. Sveti te je posve eno Apolonu. Tu je prona en kentaur kojeg smo maloprije spominjali. pr. Ovo je grobnica. (Naziv Heroon dolazi od rije i Äheroj³ . Nema dokaza o stupovlju sa strane. a ne hram. Sigurno znamo da je hram imao zidove od cigle.

Hera je ro ena upravo na Samosu (po nekima na Argosu) ispod jednog stabla konopljike (Ästablo nevinosti³). Jednostavna gra evina duga ka 100 gr kih stopa. ne negirajuci i povezanost s megaronom. 600g. Na dnu te gra evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom ksoanom. a onda polako prelaze u hramove. Kr. slamnati krov i zidove od opeke. iroka 6. pr.st.Kr. spominje da u stra njoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od hrastovine. Mali prostilni hram sa dva stupa na pro elju.pr. pr.koje je sagra eno negdje 800. Imao je drveni kostur. mijenjali su se kamenim. g. (arhajski period!!!!) -Heraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj Heri (Hera Argeia) -Malo Apolonovo sveti te u Eretriji koje se datira u 8. Pauzanije u 1. Po lokalnoj legendi. Osim rezidencijalne imale su i ceremonijalnu ulogu. drveni stupovi sugeriraju da je gra evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli na gra evini u Lefkandiji. -U ru evinama dvaju sveti ta. st. Teorija je da su te kuce ishodi te gr kog hrama. -Heraion u Olimpiji je izgra en cca. Kr.e. Ovi terakotni modeli hramova pokazuju da su hramovi u po etku izgledali poput velikih kuca u kojima su mogli ivjeti poglavari. grubih cigli.5m. sa tri drvena stupa na pro elju.n.-Evo jo jedno sveti te geometrijskog perioda: -Herino sveti te na otoku Samosu ili prvi Heraion . Ina e su u svim gr kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s vremenom propadali. 10 . Zidovi su bili od kamena. i to je najstariji takav hram. sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za osvjetljavanje. pa se jo naziva hecatopendom. Herinom u Argosu i Herina u Perahori kod Korinta su prona eni mali terakotni modeli samih sveti ta. Dvobrodna gra evina podijeljena redom drvenih stupova.

g. -Orijentalizirajuci jer se u tom trenutku Gr ka ponovno okrece Istoku.) i biljne dekoracije (palmete.g. incizija). -Protoaticka skupina vaza . najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja. protokorintska bo ica za mirise u obliku sove. -Luksuzno crnofiguralno posu e je kori teno u posebnim prigodama. grifoni. -Stariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr ke kulture i umjetnosti koji je jo definiran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju i stil gr ke umjetnosti koji se okvirno datira u 7. a sa zadnjih nekoliko kapi se ga a neki predmet ili osoba u prostoriji. pr. to bi zna ilo.g. Kod naziva "stara umjetnost" se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj. Kotabos . -Atena i Korint su imali kerami arske etvrti. itd. lotosi. npr.preko pojave divljih zvijeri (lavova.Kr.pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro razviti u Atici.). sudjelovali u dru tvenim igrama. a sudjelovali su samo mu karci koji su tu jeli. 3. no.pr. -Osim to su oslikavali orijentalne motive. sa bron anih feni kih posuda iji su frizovi bili urezani. to u doslovnom prijevodu zna i razdoblje stare ili drevne gr ke umjetnosti. Crnofiguralno slikarstvo -Od sve gr ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najva nija je korintska te atenska (ati ka) keramika. ali vecina smatra da je po etak negdje oko 700. ponovno su uspostavljene trgova ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije.3. pri emu se za najstariju fazu arhajskog perioda mogao koristiti naziv orijentalizirajuci period. druga porodica orijentalnih posuda poznata je pod imenom protokorintskih vaza i nazna uje kasniju lon arsku proizvodnju u Korintu ( ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Bliskim istokom) npr. (od oko 700. do oko 590.pr. st. Sve gr ke pokrajine su imale radionice takve robe. 11 . Pojava tih dviju kategorija dekoracije ozna ava po etak arhajske umjetnosti i orijentaliziraju eg stila. korintske i atenske radionice su imale najve u va nost i najve i utjecaj na druge radionice. Arhajski period -Arhajski period je dobio naziv prema gr koj rije i arhaios. klasi noj gr koj umjetnosti. srednji i mla i arhajski period. Te tehnike su preuzeli sa importirane feni ke robe. banket ili simpozij koji se odr avao u aristokratskim kucama.1. itd. pili. npr. -Ne postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to no razdoblje mo e koristiti naziv arhajski period . fantasti nih bi a kao to su sfinge. star ili drevan.oni koji smatraju da se za po etak arhajskog perioda mo e uzeti razdoblje od oko 750.popije se vino iz posude.postoje dvije grupe znanstvenika . -Pojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata . Kr. meduze.Kr. Kr. pokrajini oko grada Atene. pr. obrise i detalje su i urezivali (rova enje.). -Arhajska gr ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja: stariji.

primjeraka protokorintskog slikarstva je uvena Chigi vaza. Eurytios i Heraklo na simpoziju.2. pr. bilo vegetabilnim motivima. Od ve ih posuda su e e oinohore.posuda koja je prona ena u etru anskom Cerveteriu. -Jedan od najljep ih prikaza gr kih banketa je onaj prona en u jednoj grobnici kod Pestuma u Italiji koja se datira oko 480/470. pikside. a potpisana je od strane gr koga slikara Eurytiosa. Tu su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja. st. st. protokorintski stil jo ima prevlast na tr i tu. uz friz sa konjanicima imamo iznad prikaz gozbe. st. Kr. Ovo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva aju tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva. To je ve a posuda podijeljena u tri glavna friza figuralnog karaktera.jednostavna grobnica 12 . pr. ne vi e od 7-8 cm. miomirisnih ulja). dijelove ili detalje odje e. postati vrlo popularno . -Jedan primjer protokorintskog stila . -Nakon tog prvog. Tu su tehniku preuzeli sa importirane .630. Kr. pr. pr. najvecim dijelom feni ke luksuzne robe. Kr. kr azi ili pokali. mali pehari. -Tipovi posuda na kojima se javlja su prete ito posude malih dimenzija kao to su aribalosi. iako nije stran ni Grcima. korintski slikari uvode novu tehniku ukra avanja i oslikavanja. pr.g. (rana klasika) .pr. te kozmeti ke cilindri ne kutije. i 7. a datira u sredinu 7.Kr. st. iako se nastavlja u 6. zbog masovne produkcije gubi na kvaliteti. jednoga zeca. koji je ipak vi e bio karakteristi an za etru ansku umjetnost. Na ovoj posudi vidimo ne to to e pred kraj 7. Kr. naj e ce su to samo prikazi orijentalnih motiva. st. pr. bilo animalnim. Posuda je rekonstruirana jer je bila sa uvana samo u fragmentima.3. no. a manje ljubi asta.Kr) se naziva protokorintski stil na kojem se de avaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period. -Uz upotrebu osnovne tamne crne boje. i jednog lovca koji u i u zasjedi iza jednoga drva. -Pri kraju 7. Kr.. divljih ivotinja itd. pr.. mitolo kim bi ima. Sada su prikazani svi detalji ratni ke opreme. Kr. To je jedan tipi ni korintski figuralni krater. skifosi. alabastroni (posudice za dr anje parfema. pr. .pr. od po etka 7. (730. -U protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila. sada se naziva korintski stil. Prete no su to posude manjih dimenzija.g. U sredini je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. pogotovo za zidno slikarstvo. -Jedna od mo da najpoznatijih. Ovakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje gr kog naoru anja tog vremena. Po eli su ilom urezivati detalje kao to su obrisi figura. st. koja se naziva po zbirci u kojoj se svojevremeno nalazila (na ena u etrurskoj grobnici). pomasti. st. ratni ke opreme. Datira se oko 600... Sa strane je figura grifona. Protokorintsko i korintsko crnofiguralno slikarstvo -Korintska keramika s kraja 8. po etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju ivo primjerima siluetnog slikarstva.ispisivanje natpisa. i najljep ih. detalje glave itd. st. Kr. pr. g. Na dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone svoju lovinu. Kr. Tada slijedi razvoj atenskog slikarstva i onda kona na prevlast atenskog crnofiguralnog slikarstva koja e se dogoditi u 6. no. Kr. oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi astu. Na vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. -Protokorintski stil zavr ava negdje krajem 7. u prvom redu frizove sa ivotinjama i nadnaravnim.

Tako er kao i kod slikara Nesosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar Gorgone je za koje desetlje e mla i od slikara Nesosa.g. g. a njegovi drugovi kao tamne siluete. sli no onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju. i taj propust koristi Odisej. Posuda se danas uva u muzeju Louvre. Ahilovih roditelja. Kr. Ovdje je prikazan 13 . Ovom slikaru Nesosa je pripisan ve i broj posuda. Na glavnom frizu je prikazana scena vjen anja Peleja i Tetide. ozna ava upravo ova amfora. Kr. st. Njegova se djelatnost datira negdje uz sam po etak 6. st. pr. -Kraj protoati kog slikarstva. Vidimo detalj gdje Gorgone progone Perzeja to je ubio njihovu sestru Meduzu. zove se Grobnica skaka a u vodu zbog jednog karakteristi nog prikaza na plo i poklopnici. Amfora je datirana u 675. -Do li smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime. Ovdje se ve zapo elo sa tehnikom urezivanja. pr . ali je njegov potpis prona en na tri. Kr. i oni su ostali vjerni tradicionalnom siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja. no. g. odnosno. pr. ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci kamenih i glinenih kalupa to zna i da su se serijski proizvodile. pr. -Sir John Beazley .st i smatra se jednim od najvecih klasi nih arheologa 20. Donji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. crnofiguralni stil se mo e pratiti od kraja 7. Na jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar Sophilos osim upotrebe korintskih ivotinjskih frizova i nadnaravnih bi a. Ahil je najve i gr ki junak. krateri. pr. Pripisuje mu se nekih dvadesetak posuda.od vapnena kih plo a koje su oslikane. Postoje natpisi lijevo od figure Herakla i desno od figure Nesosa koji to no kazuju njihova imena: Erakles i Netos. bavio se samo gr kim slikanim vazama. do oko 630.st. koja je prona ena na Dipilonu i pripisana slikaru Nesosa (Nesa) koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi noj sceni na vratu amfore u kojoj Heraklo ubija kentaura Nesa. g. -Pravi atenski (ati ki). na bo nim stranama su prikazi simpozija.pr. Odisej koji stoji ispred Polifema je dat kao jedna obrisna figura. rekonstruirao je polovicu produkcije ati kih radionica. u ruci dr i jedan skifos. slikar Sophilos. po etak ati kog (atenskog) crnofiguralnog slikarstva. -Svaka posuda je gotovo bila unikat. Protoati ko i ati ko slikarstvo -Protoati ko i ati ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. Kr. -Po et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Polifema (Polyphemos Painter). Ovaj slikar ime dobiva po amfori koja prikazuje scenu na vratu posude gdje Odisej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem Polifema. ova se smatra najva nijom. Na detalju vidimo da se Polifem napio. Od oko 720.najvi e istra ivao gr ku keramografiju u 20. Ponovno vidimo rozetice. 3. oko 580.Kr. hidrije. svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda. Kr. ne vi e protoati ki. -Kronolo ki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar Gorgone koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa.Kr. imamo dvostruke urezane linije i na detaljima Gorgone. g.3. sve do oko 630. -Atenski kerami ari su preferirali velike posude kao to su amfore. i vjen anje njegovih roditelja je bila vrlo va na mitolo ka tema. pr. vidimo i mitolo ke scene.

jedan kontroverzni majstor. Po to sama posuda nije velika a podjeljena je u 7 frizova. Zatim borba Kentaura i Lapita na Peritojevu vjen anju. Postoji ogromna skupina posuda oslikanih od strane nepoznatih majstora koja se zajedni ki zove Ägrupa E³ po Exekiji jer su oslikane u njegovom stilu. Na pro elju jedne zgrade Pelej do ekuje uzvanike. Kraj njega je ispisano i njegovo ime. je prona ena na etru anskom nalazi tu Vulci u srednjoj Italiji na podru ju dana nje Toskane.. ija se signatura pojavljuje na dva fragmenta s pripisanim velikim brojem posuda. Friz sa prikazom povratka Hefesta. Meleagar. Ispod njega se odvija trka dvokolica u Patroklovu ast. Na vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog vepra. vjen anje Peleja i Tetive. Kr. koju je prona ao talijanski arheolog Allesandro Francois. Na jednom njegovom krateru je prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na Francois vazi.. itd. Glavni friz. Dioniz. Majstor od kojega ostao mo da najve i broj posuda s njegovim potpisom. potpisao 5-6 posuda. Kr.pr. Upotrijebljena boja je crna. i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. povratak Hefesta na Olimp. Na drugoj strani Francois vaze se nalazi iskrcavanje Tezeja i atenskih djevojaka i mladi a nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. Exekias ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 540530g. Na posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. npr. 14 . oni su poprili no minijaturni.g. Satirima. g. grifonima i ivotinjskim figurama te friz sa borbom pigmejaca i dralova. Zato su ovakve posude. scene i gra evine. Od samih Exekiasovih posuda jedna od najpoznatijih je amfora koja se danas uva u Vatikanu. Uglavnom je oslikavao ve e posude na na in da gotovo cijelu povr inu trbuha posude ispunja samo jedan friz sa vrlo velikim figurama koje su poredane po principu izokefalije (sve su iste visine). U borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. Kr. po kojemu je dobila ime. Njegova se djelatnost datira negdje u sredinu 6. Grupa E se datira otprilike u 550-530g. redom gr ke bogove. koji je bio Ahilov prijatelj. Posuda je visoka oko 67 cm i podijeljena u sedam frizova. jedini koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod Sofila.mlado enja Pelej ispred svoje ku e kako do ekuje uzvanike. prave biblije gr ke mitologije. Danas se uva u arheolo kom muzeju u Firenci. prikazan vrlo sli no. -Nakon njega slijedi najve i atenski majstor crnofiguralnog slikarstva.Kr. pr. Okru en je Menadama. motiv iz Arkadije u ijem lovu sudjeluju neki od najve ih gr kih junaka kao to su Tezej. Prikazani su Ahil i Ajaks kako kockaju pod Trojom. u paru sa kerami arom Ergotimos-om. Vaza se datira u 570. kojega je Hera bacila sa Olimpa na koji se on vra a na muli. -Lydos. dok on ja e na magarcu. Silenima. Ispod toga je friz iz trojanskog kruga sa Ahilom koji progoni Trojane. Ova Francois vazu. pr. oko 550. st. pr. pr. Pomo u boje se radi distinkcija izme u mu kih i enskih figura.. Jo jedan friz sa sfingama. Kr. pa i svih tih bo anstava. -Najva niju atensku crnofiguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je. mjestimice crvena i ljubi asta. Slikar je o ito bio svjestan svoje veli ine. Natpisima se imenuju figure.

Danas se pomi lja da je on autor cjelokupnog slikarstva. Slikar Amasis je zapravo dobio ime (tj pseudonim) po kerami aru Amasisu s kojim je radio. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije prete ko jednu ovakvu posudu pripisati Egzekiji. Vidimo bijelo jedro a iz jarbola izbija vitica vinove loze. ili 540. ali po tedio je kapetana. No. u boji terakote. Ta scena je vezana uz mit kada je jednom prigodom Dioniz preru en u smrtnika putovao brodom. Taj novi crvenofiguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. Kr. dakle posude na kojima se kombiniraju dvije tehnike. dok sa strane plivaju dupini. dok se neko mislilo da je on majstor crvenofiguralne strane. Pripada samom kraju crnofiguralnog slikarstva. g. a datira se u otprilike 540. a netko drugi autor druge 15 . igru tijela i draperije koja ga pokriva.Exekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba. Prikazuje Ahila koji o tri bode spremajuci se za samoubojstvo. Njegova se djelatnost stavlja oko 550. Kr. kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi ne ru ice. -Jedan od rijetkih umjetnika koji se mo da kvalitetom mo e staviti rame uz rame sa Egzekijom je Amasis. To je ime koje nalazimo na nekih 8-9 posuda. a gore je prikaz Dioniza sa kantarosom i Satira odnosno Menada.obrnuti tehniku. s jedne strane oslikane crnofiguralnim. Uveo je scene iz svakodnevnog ivota npr. koju osim ena koriste atlete. Osnova sada postaje crna. pr. jedan mali aribalos. Ostaje otvoreno pitanje je li slikar Andokida oslikavao isklju ivo ove strane oslikane crvenofiguralnim slikarstvom ili i one ra ene u crnofiguralnoj tehnici. -Majstor kojim zavr ava crnofiguralni i po inje crvenofiguralni stil poznat nam je pod pseudonimom slikar Andokides. a figure postaju crvene. draperije. U njegovoj je unutra njosti prikazan jedan brod na kojemu je Dioniz.pr. koji ga je jedini bio prepoznao i poku ao zaustaviti mornare. Amfora koja mu je pripisana sa prikazom Ahila koji ubija amazonsku kraljicu Pentezijelu. mornari su ga poku ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. nabore.npr. Nije bilo lako prikazati sve rafinirane detalje odje e. preko 120 posuda koje je potpisao. Jedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks. Menade i Dioniz . dole je prikaz lavova koji napadaju jednog bika. I to vjerojatno od tog slikara kojeg nazivamo slikar Andokidesa. Crnofiguralni stil je sa svojom tehnikom urezivanja u jednom trenutku postao ograni enje slikarima poput Egzekija i Amazisa. Taj majstor se ne potpisuje. ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije dopu tala. a njegovo se vrijeme smatra vrhuncem razvoja atenskog crnofiguralnog slikarstva. Rje enje je bilo slijede e . Prvi je u unutra njosti posuda po eo postavljati cijele kompozicije. Rije je o takvim primjercima posuda koje su. jedino to znamo je da se pojavljuje u radionici atenskog kerami ara Andokida. Odatle je ovaj prikaz hrva a u sredi njem frizu. u boji pozadine. Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine. I jo jedna koja mu je pripisana i sli ne je forme i koncepcije slikovnog polja kao ona iz Vatikana. -Nikosthenes je imao golemu produkciju. Velik dio posuda izra enih u Andokidovoj radionici pripada famoznom bilingvalnom slikarstvu. a s druge crveno figuralnim stilom. posudica za ulje.g.

pr. bilo da je rije o mramoru. te bi zbog eljeznog oksida firnis poprimio tamniju boju. trajati sve do po etka 5.naziv za mladu.nagi mladic.. To je 16 . pr. ime se dobiva reljefnost i izra ava kontrast. Zatim bi se zatvorio dimnjak u drugoj fazi. u kojoj e bit malo vapnenca. u nekim radionicama.. Prvi puta sa otvorenim dimnjakom.Postupak dobivanja boje i oslikavanja keramike -Na koji su se na in dobivale te dvije nijanse u crnofiguralnom slikarstvu? Trebalo je znati gdje ete tra iti glinu koja e sadr avati puno eljeznog oksida. Kr. bilo na arhitektonskoj skulpturi. -Crnofiguralni stil e jo . st.pr. drugi smatraju da su to djevojke podrijetlom iz Korije. tj. -kuros . Kr. st. -Zanimljivo je da najraniji primjerci gr ke monumentalne skulpture u kamenu. pogotovo one ve e. vjerojatno od famoznog slikara Andokida. detalji glave izvade isklju ivo debljim ili tanjim potezima kista. bilo na nadgrobnim spomenicima.4. nisko elo. oko 650.g. Smatra se da su engleski i njema ki kemi ari uspjeli odgonetnuti tajnu firnisa. To je slu aj prvenstveno zbog blizine Istoka. Rje enje je bilo da se osnova posude prema e firnisom koji e poprimiti crnu. sve do po etka klasi nog doba. sa Kiklada i Krete. draperije.590/80. Do prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom 7. tada o ito vrijedi ideal mladog mu karca pa se zato tako prikazuje. potje u sa gr kih otoka. Skulptura arhajskog perioda -Orijentalni utjecaji na podru ju gr ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine 7. Nakon to bi posuda bila izra ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri faze. neki smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju prvprazrednost. Manifestiraju se i u materijalu od kojega je izra ena gr ka skulptura toga vremena. -kora . g. Tu je glinu onda trebalo fino mijesiti. osim izrazito cilindri ne forme. izra eni elementi su i duguljasta. Gotovo je sigurno da je otkrivena u radionici majstora Andokida. trokutasto oblikovana glava. st. Kr.Kr). no ne to tamniju. Kr. 3. a figure ostave u boji gline. -Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra ene od drva. Tada se detalji odje e. izra ivale iz vi e komada. pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani crnim firnisom pod temperaturom od nekih 850° gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova dobila crvenkastu boju. neudanu djevojku. bilo da je rije o vapnencu. Tada bi u tre oj fazi s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta. tipi no orijentalna frizura. za to je trebalo umije a na lon arskom kolu. u kamenoj plastici. polosa. Na kraju je trebalo znati dobiti firnis. pr. -dedalskim stilom se mo e imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja (od 660 . To je ta novina koju donosi nova crvenofiguralna tehnika. bila smrtnica ili bo ica. neki znanstvanici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult. kao i figure. Oni se manifestiraju najprije kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla. ali bi figure gustog namaza crne boje ostale crne. to su ksoana statue. imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom prikazivanju. pr. Oni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala mije anjem najfinije gline sa ki nicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja. Posude su se.

-Jedan od primjera te sitne bron ane plastike je kuros iz oko 650. Kr. On se datira u drugu polovicu 6.pr. Visok je 1. visine 2. Ima upljine u o ima. lo oj izradi inkarnata itd. Kip sa Delosa se datira u 660/50. Kr (~530.Kr. st.g. odnosno. velikim bademastim o ima. Polo aj ruku simetri an.pr. Visok je 1.najraniji stil u gr koj monumentalnoj skulpturi. Kr. to su dva brata. i ovdje je ve nazna en taj arhajski osmijeh. vjerojatno neku ritualnu haljinu. st. jer su tu bili umeci od staklene paste. Datiran je u 500/510. u kraj 7. pr. Statua je prona ena u Anavysossu. Potje e sa atenske Akropole. krajnjoj jugoisto noj to ki Atike. st. Odjeven je u tanku prozirnu odje u. -Najstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine 7.pr. pr. Dedal je bio gr ki kipar koji je ivio na Kreti i izra ivo prve takve skulpture..Kr. Kr. Nema vi e duga kih uvojaka ve se kosa skra uje ili se uvojci spletu oko glave. pr. ratniku koji je umro juna kom smrcu u prvim redovima bitke.94 m. On je nadnaravne visine to ukazuje da je lako mogu e da je rije o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje bo anstvo (rt Surion je bio posve en Posejdonu). Kr.premazivanje statua voskom mije anim sa bojom].g. potje u iz Delfa. pr. -I za kurose i za kore vrijedi da prije sredine 7. No izrada torza.g.65 m. Visok je 1. datira se negdje oko 610.. koljena je realisti nija u istom statuarnom obrascu.. rtvenu ivotinju. Ova statua je stradala tijekom perzijske okupacije Atene 480. prona en u sveti tu Artemide i Apolona i najvjerojatnije prikazuje bo icu Artemidu. Arhajski osmijeh je prisutan. st.14 m. -Kuros iz sredine 6. a datira se negdje oko 570. Kleobis i Biton. no arhajski osmijeh i gotovo identi na frizura su jo uvijek prisutni.Kr. podignuta mladi u Kroisosu. g. lagano odmaknut od tijela. baze na kojima te statue stoje. boljem poliranje statue. st. -Dva uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda.st obilje avaju uglavnom sitne bron ane statuete koje su velikim dijelom prona ene u gr kim sveti tima. 8.05 m. a visok je 3. 17 . vjernijoj reprodukciji fizionomije. ali polo aj nogu odaje klasi an obrazac kurosa. Kr.g.Kr). Jo uvijek je lijeva noga iskora ena. Ti najraniji primjerci nemaju do kraja definiran arhajski osmijeh. dugoj orijentalnoj frizuri. nema govora o njihovoj pojavi. Zbog radnje ruke mu ruke nisu u klasi nom polo aju. g. -Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno lo oj fizionomiji. smanjivanju visine. visine 20-ak cm koji je prona en u Apolonovu sveti tu u Delfima. malom mjestu u Atici. sa otoka Melosa. prepona. pr. ve u po etak kasnog arhajskog perioda. -Statua mladica Aristodikosa je specifi na po kratkoj frizuri.mla i mu karac koji na le ima nosi tele. to je nova moda kasno arhajskog perioda. g. Kr. Sa stra nje strane se vide tragovi enkausti ke boje [enkausti ka tehnika .18 m. izradi abdomena. (u skripti pise kuros??) -Kuros prona en na rtu Sounion. pr. -Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu e razlikovati po realisti nijoj izradi. Njihove frizure podsje aju na egipatske. pr.16 i 2. a najraniji je kip sa otoka Delos.st i prvu polovicu 7.pr. -Moskoforos ili Nosa teleta . Visoki su 2. -Kuros koji je slu io kao nadgrobna statua. muskulaturi.75m i taj je kip posvetio kipar Nikandra sa otoka Naxosa.

Datira se u sam po etak kasnog arhajskog perioda. a najve a djela Fidije. Datira se u sredinu 6. a ova ostala tri enska kipa su prikazivala figure iz njegova okru ja. a oplata je bila od bronce. vjerojatno njegovu majku Leto. i to gotovo sigurno Apolona. U me uvremenu. Statua je stala na atenskoj Akropoli i ona se stavlja u sam kraj produkcije kurosa odnosno pred po etak klasi ne umjetnosti. To je tehnika kod koje je jezgra bila ra ena od drva. ne samo skulpturama od mramora nego vrlo esto i skulpturama ra enim spirelato tehnikom.. Frizura je kratka sa tragovima boje. Kr. originali su nestali. mi poznajemo upravo preko kopija. -Osim te spirelato tehnike. Vide se tragovi bojanja arenica i bjeloo nica. ve preko helenisti kih ili rimskih kopija. Kr. najve i broj enskih monumentalnih statua je izra en u mramoru kojega je na gr kim otocima bilo vi e nego dovoljno i ovdje vidimo vjerojatno najstariju. to zna i da je rije o bo icama. pr. pr. Te inu tijela baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba ena u koljenu. -Jedan od poznatiji takvih nalaza je sa sveti ta u Drerosu na otoku Kreti gdje su prona ena etiri kipi a od kojih je najvi i kip bio Apolonov 80 cm. i po etka 5 st. To nije bila stvar sa kultnim statuama. one su odjevene u duge haljine. One imaju tu cilindri nu formu. da su u najve em broju slu ajeva zavr ili u Rimu. Originali su bili toliko cijenjeni i vrijedni. potje e iz Pireja. sa atenske Akropole. Ina e. zapravo jednog konjani kog kipa . Ima podignute ruke jer je izra en u tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba anju od krutih arhajskih kanona. -Jedna statua koja se naziva Kritijin dje ak. Rije je o lokalnim izra evinama koje se datiraju negdje oko 650.Rampin konjanik. Kore -Sa Krete potje u i najraniji primjeri monumentalne skulpture. ispod vrata su im vezani ogrta i koji su ba eni na le a i na glavi imaju visoke kape. sestru Artemidu i jo neku ensku figuru. -To je statua bo ice Artemide prona enu na otoku Delosu na ijem je podno ju sa uvan zavjetni natpis koji govori da je jedan Nikandra. zavjetnog dara. Polo aj ruku je simetri an i priljubljen uz tijelo. jer su originali. jer se vjeruje da je njezin autor jedan od najva nijih atenskih majstora s kraja 6. Najvrjedniji je primjerak jednog konjani kog kurosa. koja je bila uni tena u vrijeme perzijskih ratova. uven po jednoj artificijelnoj izradi brade i frizure koja je izvedena do najmanjih detalja. poveznica su izme u izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj formi. grk sa otoka Naksosa 18 . -Glava jednoga kurosa. poput Atene Partenos i sl. no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vi e nije s obje noge vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. Izrada inkarnata i torza je apsolutno realisti na. omogucava prikazivanje figura u razli itim pozama bez opasnosti od pucanja. Zami ljena je frontalno. g. upljine u o ima upu uju na prisutnost o iju od staklene paste. a na njihova mjesta bi dolazile replike. po imenu Kritija. Skulpturu gr kog klasi nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala. Polikleta. -Va nost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. jer bi to dovelo do pobune. isti oni polosi koje smo vi ali na geometrijskim statuama.st. Mirona. Zato su ove skulpture va ne.-Jedan od rijetkih bron anih kurosa. a rimski ili helenisti ki vladari njih nisu toliko cijenili.

-Himation . st. ra ena u nadnaravnoj visini.92m. ima jako puno ostataka boje. velika usta. ili 560. pr. koji odvaja torzo od donjeg dijela. -Jedna od najstarijih jonskih peplos kora potje e iz jonske oblasti u Gr koj iz ru evina Herina hrama na Samosu.lagana. Ra ena je u visini od 120 cm -Peplos .dao izraditi tu statuu. ima ostatke bojanja. velike bademaste o i. Smatra se da je ona druga po starosti. priljubljena. pojavljuju prve hiton kore. 19 . Uo avamo trokutastu formu glave. -Kurosi i kore na atenskoj akropoli esto stoje na stupovima. u povi enim polo ajima. -Peplos kora prona ena na podru ju Atike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to no govori ime mlade djevojke. i onda se provla i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona. stopala vrsto na zemlji. nisko elo. -Hiton . -Bo ica iz Auxerrea. taj pojas. crvena kosa i bojene arenice te zelena boja za haljinu. golema. koje su odnijeli Perzijanci. ve negdje u drugoj polovici 7. pojas. dok se oko 570. -Jedna peplos kora. plod koji je seplurkalni simbol. Kr. a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis bo ici Heri.vuneni ogrta . oni na Samosu stoje naj e ce na okruglim bazama. potpuno ravna haljina. Kr. Ovo je prikaz starije ene visine 1. te ka haljina od vune. na haljini. Geometrijska dekoracija urezana u kamenu. natpis koji obja njava termin kora kao termin za mladu. Imala je rupice na u nim repicama gdje su stajale prave nau nice i kanal oko vrata gdje je stajala rasko na ogrlica.Kr. pada potpuno ravno ili u te kim naborima.duga. obi no desnog ramena. Cilindri ne je forme s kru nom plintom*. dugu haljinu i priljubljene ruke. po kojem je i dobila naziv. simbol koji se esto pojavljuje u rukama bo anstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. -Jedna od poznatijih peplos kora iz Atene koja se datira u srednji arhajski period u ruci dr i ipak. pr. gradi a u Francuskoj. izra ena negdje oko 630. preba en preko jednog. uva se u Louvru. -Peplos kore se pojavljuju ranije. na glavi krunu od lotosa. To je ispod polovice prirodne visine. duga ka.pr. neudatu djevojku. g. Opet za Dedalski stil karakteristi no duguljasto lice. prozra na haljina od lana. Ova bo ica iz Auxerrea je visoka 65 cm. ono to kasnije Rimljani nazivaju tunika. Simetri ni polo aj ruke je razbijen gestom polaganja desne ruke na grudi. kao kod primjeraka u spirelato tehnici. datira se u 580/570g.

20 . Kora se stavlja u 525. sa atenske Akropole se pripisuje atenskom majstoru Antenoru. pr. On je potomak. On je uz Kritiju i Nesjota jedan od najva nijih umjetnika sa kraja 6.Kr. i po etka 5.g. najvjerojatnije unuk gr kog slikara Nearhosa.-Hiton kora. -Jedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru ju izu avanja gr ke skulpture arhajskog perioda je znanstvenica Gisele Richter. a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela posljednjim desetljecima arhajskog perioda.pr. visine 2. polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti ka crta slabije izra ena pripadaju starijem razdoblju. Poku ala je rekonstruirati evoluciju arhajske skulpture. st. Kr.25m.

napravljene tako er od bojane terakote.kada je arhitektonska skulptura bila izra ivana od terakote . sa figurama ratnika (Giganti i Trojanci) u kutovima zabata. svaki od njih ima vlastitu bazu. kore. 2. koji je sagra en oko 520.nije reljef.st. Iznimno su sa uvane plo e od kojih je sastavljen zabat ali hram je lo e sa uvan. faza . Apolon. dijelom u trku. Metope. -Rekonstrukcija zabata starog Ateninog hrama na atenskoj Akropoli sa lavovima u sredi tu. Kr.g. Afajin hram je izgra en druk ijom tehnologijom od onih u 7. Nema puno sa uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda. ali ne odmah od mramora nego od obi nog kamena. lak a i jeftinija izgradnja. bojanu. faza . Ovo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura izra ena u tehnici punog volumena . uglavnom gra enje dorskih hramova u ijim su ru evinama. Najva niji lik je u najvi em dijelu trokutnog zabatnog polja. dvije divlje ma ke. -Zabat Apolonova hrama u Delfima kojega su sagradili Alkmeonidi.Kr . .zamjena terakotne skulpture kamenom. ra enu u niskom reljefu. Ovdje mo emo pratiti kako se od po etka arhajskog perioda slijedi aksijalna koncepcija.st i ranom 6.st. no ostali dijelovi nisu sa uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata. Sa strana su gr ki i trojanski ratnici u borbi prikazana je scena iz trojanskog rata. Kr. vapnenca. oktastilni peripteros je. pr. dok se 21 . Kvadriga.ali koji. prikazuju Heraklova juna ka djela. g. st. te em materijalu nego od terakote. Hram ima 8 stupova. u hramu C u Selinuntu na eni primjerci skulpture od terakote. nego slobodno stojeci kipovi postavljeni u duboku trokutnu ni u zabata. Na drugom zabatu opet Kvadriga sa Apolonom i prikazi borbe. U sredi tu se zabata nalazila Gorgona dijelom u kle ecem polo aju.5. da bi zamijenio starije zdanje. jedna prikazuje Perzeja koji ubija Meduzu. -Jedan od najva nijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je hram Atene Afaje na otoku Aegini. stari ili obnovljeni?) -Rekonstrukcija zabata obnovljenog Ateninog sveti ta sa sli nim prikazom lavova u sredi tu i figurama Herakla u borbi sa Tritonima (bi a zmijolikog repa i ljudskim torzom u obliku tri bradate figure).3.najstariji gr ki hramovi bili su gra eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovi tem prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom. vide se tragovi boje. gr ke kolonije na Siciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate. bili su bojani. (590/80. Iako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona od terakote. Na oba zabata glavni lik u osi je sama Atena Afaja. pr. kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena. faza . Dorski hram -Rekonstrukcija zapadnog zabata Artemidinog hrama na otoku Krfu koji je nastao negdje po etkom 6. Arhitektonska skulptura -Razvoj gr ke arhitektonske skulpture se mo e podijeliti u tri osnovne faze: 1.arhitektonska skulptura po inje se izra ivati od mramora i potpuno se osloba a od pozadine. -Kao primjer mo emo uzeti Artemidin hram na otoku Krfu. -Tijekom 7.pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila br a. no sam je zamijenjen u kasno klasi no doba. npr. ovo je jedan od najsa uvanijih primjera.pr. 3.

je ne to stariji i ra en u kasno arhajskom stilu. je mla i izra en iza 490.gotovo sigurno su ovaj friz radila dva majstora jer su prona eni grafiti. isto ni friz Sifnijske riznice -Konjani ki friz iz Prinije na Kreti .traka koju ispunjavaju motivi astragala i kimationa. Nije imala jonske stupove nego 2 karijatide. Ona je jedna od najstarijih jonskih gra evina na gr kom kopnu.g. g.g. a drugi u drugom stilu. glavni zabat. za titniku tamo njeg proro i ta. Jonski hram/gra evina -Sifnijska riznica je jedna relativno mala gra evina tipa hram u Antama. S obzirom da gra evina ima etiri strane. a friz je bio bojan. Na njima se o ituju iste karakteristike kao na bo ici i Auxerea. Sve figure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su prikazani u sna noj i dramati noj borbi. Grad-dr ava Sifnos je podigao riznicu u Delfima i posvetio bogu Apolonu. st. 22 . Artemidi sa Delosa itd.pr. pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. To je najljep i i najuspjeliji prikaz te vrste u gr koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta mo da najbolja uravnote enost izme u svjetla i sjene. i on se dijeli na etiri scene.pr. Friz je s gornje strane bio uokviren tipi nom jonskom dekoracijom . Isto ni. pr. Iako je taj primjer dvodimenzionalan. sporedni zabat. datira se u kasnoarhajski period (525/20. a druga malo kasnije. Ovo je jedini gr ki hram kod kojega je jedan zabat ra en u jednom. pr. a na isto nom je izraz lica primjereniji. sinovima majke zemlje. Modelacija fizionomije je izra enija. Kronolo ki je usporediv sa najranijim kurosima i korama. datira se oko 650. Jedna se datira malo ranije. Zapadni. Uz neke od figura su ispisana imena. Kr. Na sjevernom frizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr kih bogova sa Gigantima. -Metopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra enog doslovce na ru evinama mikenske pala e u gradu Mikeni iz kraj 7.oko njega simetri no ire drugi motivi. Ukupno se nalazi deset figura sa jedne i druge strane Atene.Kr.Kr). Jedan od elemenata dekoracije te gra evine je neprekinuti jonski friz. u tipi nom arhajskom stilu. Kr. U ovom slu aju su to prikazi Trojanaca i Grka u borbi.ra en u ranoarhajskom stilu. i on je ra en u rano klasi nom stilu. Najzna ajnije su na sjevernoj i isto noj strani. Na isto noj strani su prikazani gr ki bogovi koji gledaju borbu Grka i Trojanaca. Gee) .

3.6. Graditeljstvo
Dorski stil -Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Nema nikakve sumnje da je on postojao u eri drvenog graditeljstva, ali budu i da nemamo tih gra evina, stupove, trabeaciju i ostalo, mi mo emo samo naga ati. -Dorski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima Gr ke koje su nastanjivali Dorani. Na Peloponezu, na Siciliji i ju noj Italiji.

-Dorski red se javlja na samom po etku ere kamenog graditeljstva, vjerojatno ve krajem 7. st. pr. Kr. 630. ili 620. g. pr. Kr. -Glavne odlike dorskog stila su slijede e: hram se gradi na jednoj platformi od tri stepenice, stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). Stupovi nemaju bazu, oni mogu biti monolitni, a mogu biti iz vi e dijelova tambura. Imaju izme u 14 i 20 kanelira koje bi se izra ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su fino uslojene. Dorski stup zavr ava dorskim kapitelom, a njega karakteriziraju dva elementa, ehinus (jastu asti zavr etak) i abakus (kvadratni plo asti zavr etak na koji nalije e arhitrav, odnosno, greda. Zatim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od arhitrava (grede), dorskog friza i zabata ili timpanona. Dorski arhitrav uglavnom nema profilacije. Dorski friz karakteriziraju triglifi i metope, s tim da tu imamo jo niz drugih elemenata kao to su regule, mutule itd. I zatim dolazi zabat sa svojom korni om (simom), sa bo nim i glavnim akroterima (koji je tu na najvi em mjestu) i zabatnom skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova, skulptura je izra ena od terakote jer su drevni drveni hramovi imali drveno krovi te, pa je kra e strane trebalo za tititi terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmosferilija. Kada se pre lo na kameno graditeljstvo, jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. Zatim je ona pre la na vapnena ku. - to se ti e tlocrta, dorski hram se naj e e javlja u tri tlocrtne varijante, to su hram u antama, prostilni hram te peripterni hram. Naj e i su dorski peripterni hramovi, okru eni kolonadom stupova.

23

-Tlocrti dvaju hramova u gradu Paestumu (gr koj koloniji Poseidoniji) u ju noj Italiji. Tamo je prakti ki ro ena arheologija, tu su zapo ela iskapanja ve u drugoj polovici 18. st. Za nas su va na dva hrama, prvi i drugi Heraion (Herin hram). Prvi se jo naziva i bazilikom koji je posve en Heri, i drugi koji se jo naziva i Posejdonov/Neptunov hram (~460g.pr.Kr). Tlocrt prvog Herinog hrama prikazuje eksperimentalnu fazu u dorskom stilu. Na kra im stranama ima 9, a na du im 18 stupova, ima pronaos sa tri stupa u antama, dvobrodnu celu, opistodom prakti ki bez stupova. To je niska i zdepasta gra evina gra ena oko 560. g. pr. Kr. Stolje e mla i drugi hram nastao je u klasi no doba. To je heksastilni peripter sa 6 na kra im i 14 stupova na du im stranama. Pronaos sa dva stupa u antama, opistodom sa dva stupa u antama, trobrodna cela. Klasi ni hram je elegantniji, sa manjim kapitelima, tanjim stupovima i ne to ni im zabatnim trokutom. Spadaju u krug odli no sa uvanih dorskih hramova.

Posejdonov (Neptunov) hram -hram C iz Selinunta,kojeg smo spominjali. Hram je sa uvan u jako lo em stanju. Imamo ostatke stupova, tambura od kojih su sastavljeni. Hram se datira u rano 6. st. pr. Kr. oko 580. ili 570. g. pr. Kr. Ovi stupovi iskazuju druga ije karakteristike od onih koje smo vidjeli kod Afajinog hrama. Ovdje se oni dosta naglo su avaju prema vrhu, primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ehinus i abakus su masivni i nadilaze promjer samog stupa. -Na otoku Samosu je oko 800. g. pr. Kr. sagra en jedan od najstarijih poznatih gr kih hramova, uveni Herin hram u Samosu (jo nazivan hekatopedon, jer je duga ak 100 stopa). Kamenog zi a, drvene nosive krovi ne konstrukcije sa redom drvenih stupova, tri stupa u antama. U drugoj fazi je ta gra evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je postao peripteros. Nas zanima gra evina koja se sagra ena oko 650. g. pr. Kr. koja je u startu sagra ena kao heksastilni peripteros, sa 6 stupova na kra im stranama. Hram je imao pronaos i jednu duga ku celu sa kontraforima prislonjenim uz lateralne zidove. Ovo je, uz onaj prvi Heraion, jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova. (1.-800.g 2.-650.g. 3.-570/60.g. 4.-530/20.g.pr.Kr) -Atenska riznica iz Delfa dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra evina. Stupovi su vrlo elegantni, kapiteli su mali, zabat je nizak. Prva gr ka gra evina u cijelosti izra ena od mramora u ast pobjede na maratonskom polju. To je hram u antama (ante su zidni istaci) i stupovi su polo eni izme u tih zidova koji formiraju pronaos. Datira se u ~500.g.pr.Kr. -Hram Atena Afaine na otoku Egini kod Atene. Na tom se mjestu nalazi stari hram koji je stradao u po aru (~510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa 6. na 5.st.pr.Kr. Tlocrt dorskoga hrama, heksastilni peripter, ima vanjsku kolonadu stupova koja okru uje hram sa sve etiri strane, 6 stupova na kra im, 12 na du im stranama i klasi ni tlocrt unutra njosti - pronaos sa dva stupa u antama, opistodom ili riznica, trobrodna cela sa dva
24

reda dvokatnih dorskih stupova. (Prvi hram u gr koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske stupove). Hram je bio sagra en od vapnenca koji je bio presvu en finim slojem tukature i zatim su bili okre eni u arku bijelu boju. Metope uop e nisu prona ene, ni kamene ni terakotne, pa su pretpostavili da su bile izra ene od oslikanog drva.

-Najstariji dorski hram pored drugog Herinog hrama na Samosu je Apolonov hram u Thermonu u Etoliji, datira se u posljednju etvrtinu 7. st. pr. Kr. Hram za kojega sasvim sigurno znamo da je bio gra en od cigle, kamena, i da je imao drvenu kolonadu stupova. On ima 5 stupova na kra im, a 15 na du im stranama. Ima opistodom sa dva stupa u osi, ne u antama, i izdu enu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. U njegovim ru evinama je prona eno nekoliko terakotnih metopa, na kojima su oslikane ravne drvene povr ine. -Jo jedan koji je datiran u sli no vrijeme je i Herin hram u Olimpiji. Podignut je oko 600.g.pr.Kr., u srednjearhajskom periodu. Sa uvano je nekoliko stupova i temelji. Izvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u Pauzanijevom putopisu (Perigezes del Helades, ³Vodi po Heladi´), koji je pohodio Olimpiju i ka e da se u opistodomu Herinog hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. Stupovi vanjske kolonade pokazuje razli ite proporcije, to ukazuje na to da su zamijenjeni. Dorski heksastilni peripter sa 6 stupova na kracoj i 16 na duljoj strani. -Naj e i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera, hrama koji je okru en kolonadom stupova. Unutra njost je naj e e koncipirana od predvorja, pronaosa koji ima tlocrt sa dva stupa u antama, cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Cela mo e biti jednobrodna sa kontraforima, dvobrodna, trobrodna sa obi nim stupovima ili dvokatnim stupovima. I ovaj e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr. Jonski stil -Glavna razlika izme u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. Ta baza mo e, a ne mora imati plintu, etvrtastu osnovu, ali uklju uje vi e profilacija koje se nazivaju torusi (poluobli asti profil koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova u). Zatim je stup mnogo vitkiji i ima do 40 kanelira to doprinosi eleganciji. Stup zavr ava jonskim kapitelom sa volutama. Nadgra e kod dorskog hrama je masivnije i vi e u odnosu na nadgra e jonskog hrama, i zato je jonski lepr aviji i prozra niji. Gornji dio je sli an kao kod dorskog, s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto profiliran, friz neprekinut (nepodijeljen na triglife i metope), pa govorimo o jonskom frizu, a zabatna polja su bila ne to malo ni a. Prvo su u zabat stavlja skulpture od terakote, a zatim od bjelokosti. U kasnijoj fazi od kamena i mramora.

25

Stupovi su bili visoki preko 18 m s nadgra em. g. ubrzo je po eo tonuti i morao je biti demoliran..pr. Svi su u lo em stanju i prava rekonstrukcija je ote ana. g. no zidovi su bili oblo eni mramornim plo ama. Po svojim dimenzijama je ve a gra evina od dorskih peripterosa. ne samo s jonskim himationom.Kr. -Pod utjecajem tre eg Herinog hrama je oko 550. palmetama. pr. iako je to hram iz klasi nog razdoblja. Iznimno zanimljiva gra evina. s jedne strane egipatskih hramova.zadaca). ak po povr ini odgovara jednom nogometnom igrali tu. a svi kapiteli su bili gra eni od mramora. 2 na ostalim. 52. ali i nekih dijelova perzijskih prijestolnica. na za elju 9. bogato ukra ena. karakteristi ni stepenasti arhitrav. najranije i to u oblastima Gr ke odnosno srednjem dijelu zapadne obale Male Azije kojeg su nastanjivali Jonjani. On je dimenzijama nadma ivao tre i Herin hram. a zapalio ga je jedan stanovnik Hefeza (Herostrat). Datira se u 421-405. na ijem je mjestu nastao etvrti Herin hram.Kr. Kr. pr.Sagra en je na mjestu jednog starijeg sveti ta ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi 80-ih godina pro log stolje a. Hram je stradao oko 350. a na du im stranama 21 stup. ve ima i traku sa akantima. mo da je gradnja velikih sveti ta bila motivirana politi kim razlozima -Za primjer jonskog hrama mo emo uzeti Erehteion. a kad su ga pitali za to. Njega je podigao uveni Lidijski kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. graditelj je vjerovatno Mneziklo. i jonskim volutama.-Jonski stil se javlja oko 570. nastao uveni Artemizion u Efezu. Kod etvrtog obnovljenog je broj porastao na 24. Tre i i etvrti Herin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu. Gra en je u tlocrtu dipterosa.gradovi u kojima su na vlasti tirani. Ovdje je o ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva. ili 560. tako da se ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridru ivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na taj na in na pro elju formirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu.g.g. Bio je gra en od lokalnog vapnenca.5 x 100 m (93x50 . Zbog terena na kojem se nalazio. To je zaista bilo zdanje s kojim se niti jedan gr ki hram toga vremena mogao mjeriti. -Prvi me u jonskim hramovima je bio tre i Herin hram na otoku Samosu koji je sagra en oko 570. Podigli su ga arhitekti Gersifron. 55 x 115 m.gpr. u dijelovima Gr ke koja se zove isto na Jonija . a smatra se jednim od sedam svjetskih uda. Metagen i Teodorus sa Samosa. kazao je da bi njegovo ime ostalo zabilje eno u povijesti. Kr. Tre i hram je na pro elju imao 8. -Najstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali Male Azije. 26 . Imao je 3 reda stupova na pro elju.

st. grada Masilije. Zabatna skulptura je bila ra ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala bo icu Artemidu. -Sifnijska riznica u Delfima. no takav jonski hram kod kojega su jonski stupovi zamijenjeni figurama dviju hiton kora (karijatida).7. 9 i 21. vrhom zidova. Daljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik pilastra na kojima se najprije frontalno po inju prikazivati figure pokojnika. Datira se u kraj 7. se nalazi veca kerami ka posuda u funkciji nadgrobnog spomenika (krater ili amfora). bogatu dekoraciju na dnu i vrhu zida. 3. lezbi ke kimatione.50 . a da se djeca uglavnom inhumiraju. ali se vide otvoreni prozori. Nadgrobna plastika -Generalna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u Ateni. na nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju.. Kr. bogata dekoracija oko vrata.2m. st.kimatione. gigantomahija. 8.st. Ovdje. prva polovica 1. oko anta i friz ije smo elemente vidjeli ranije (borba Grka i Trojanaca. prikazan je Artemizion koji se obnavljao i tu je prikazano pro elje. Riznice su mali hramovi tipa hrama u antama ili prostilni hram. na ena u Tanagri u pokrajini Beociji. sa brojem koji je odgovarao tre em Herinom hramu. jedna od rijetkih jonskih gra evina u mati noj Gr koj. Iako se ovdje vidi 6 stupova. naj e ce do pola ukopana. Ispred se nalazio kip Artemide Efe ke koja je poznata po velikom broju dojki koje vise po njenom tijelu. 27 . a na vrhu humka. sagra ena po etkom kasnog arhajskog perioda. (ranoarhajski period). Stupovi ovdje nemaju tipi ne jonske kapitele nego dva reda sna nih mesnatih listova izvijenih prema vani. Imamo jedan novac iz vremena cara Klaudija. Dermisa i Kitilosa visine oko 1. -Masilijska riznica u Delfima. -Stela iz samog kraja 7.Stupovi su bili visoki gotovo 19 m. Vrlo je jednostavne izrade. Uz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. Tamburi su bili ukra eni u dubokom reljefu klasi nog arhajskog stila. Iznad grobova su se nalazili manji humci. Ovo je hram u antama. kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i Bitona. sjede i bogovi). krajnje primitivne forme jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika. pr. Gra evina ima bazu i druge jonske elemente .

obi no nalazimo njihove baze. -po etkom 5. figure su isklju ivo u profilu. Sa uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio Aristoklo.-Nadgrobna stela iz sredine 6. a gube se u kasno arhajskom razdoblju. 28 .g. -Vrh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune. i oni se pojavljuju i u skulpturi. visina spomenika se smanjuje. a ne realisti ni -Ovdje je sa uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita) Aristiona. Ukupna visina stele je oko 4m.pr.) iz Atene podignuta jednom mladi u Megaklu i njegovoj sestri Filo koji su pripadali poznatoj obitelji Ahmeonida.. umjesto sfingi. (~540. palmete sa volutama. sfinga nestaje sa spomenika. mladi a.st. A na tijelu ovih plo a se zadr avaju prikazi pokojnika u profilu. Naj e e su to prikazi djece. Pored ovakvih nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa uvane. pr. a oba ta dijela krune jednu visoku tanku nadgrobnu plo u gdje se u niskom reljefu nalaze portreti u profilu prikazi brata i sestre. na prijelazu u ranoklasi ni period. zavr avaju palmetama. Ovo nije klasi na monumentalna slobodno stoje a skulptura. i simboliziraju za titnike groba. Jedna rasko na nadgrobna stela koja kao svoje kruni te ima figuru sfinge. st. Oni su uvari groba. Ispod postolja na kojem le i se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama. Sfinge su pre ivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama. To su generalizirani portreti.Kr. mu karaca i ena srednje ili starije dobi. koje postaju zavr ni element. Ovo je nadgrobna reljefna skulptura. Kr.

a na tre oj je Heraklo koji lovi Kerbera. do 450. Klju ne posude koje je on radio. S jedne strane posude crta crne.. kome je to zapravo pseudonim. ini se da je neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. za razliku od crnofiguralnog koji koristi i tehniku urezivanja. Time se ne misli na kvalitetu prikazivanja. -Crvenofiguralni stil se mo e podijeliti u nekoliko faza. pr. To su posude velikih dimenzija. odnosno. rekli smo. g. Vrijeme njegove uporabe ide od 520-ih godina do oko 300-e g.8. ve se jednostavno. pravi slikarski stil. pr. me utim to su i posude manjih dimenzija. a ovdje se spominju. na drugoj Apolon i Heraklo u sva i. do 480. Crvenofiguralni stil u po etku koristi tehniku urezivanja. jer se ve a va nost pridaje kerami aru i njegovoj radionici. Strogi stil nije povezan sa strogim stilom u ranoj klasi noj skulpturi. Eufronije i Fintijat su tri slikara koja se potpisuju. st. 530 ili 515. jer taj naziv zamjenjuje naziv rani crvenofiguralni stil. ili 510. pr. radi za ve i broj majstora i razli ite radionice. odnosno razdoblje od oko 520. -Eutimid. . etvrti je bogati stil i onda kasni (zreli) crvenofiguralni stil koji je vi e obrtni ki. Kr. gotovo da nema razlike u odnosu na crnofiguralni stil. pr. to je zapravo vremenski rano klasi ni stil. Nije isklju eno ni to da su neke posude oslikane od samog kerami ara. Kr. i jedan je od prvih bilingvalnih slikara. pr.. no o tome nemamo dokaza. te je on ak napisao na jednoj amfori iz Municha: ak ni Eufronije nije ne to ovakvo izradio.1. pr. -Epiktet. no kroz desetlje e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma. fini potezi kista. -Skit. kiliksi 3. Najstariji period crvenofiguralnog slikarstva se naziva strogi crvenofiguralni stil. Njegovo slikarstvo odlikuju fine linije. krateri. a s druge crvene figure. On je do ao do revolucionarnog rje enja. vr evi tipa velikea. oinohoe. To je vrlo esta pojava kod crvenofiguralnog slikarstva. st. Kr. pr. Kr.3. pr. Njegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo razdoblje. u Atenskim radionicama dolazi do otkri a novog slikarskog stila kod kojega figure ostaju u crvenkastoj osnovi a pozadina crna. Kr. nego slikaru. Zatim je tre a faza visoki stil (visoka klasika) od 450. Kr. odnosno oko 520. je do lo u Andokidesovoj radionici. Kr.. do 420. g. Trojica najve ih crvenofiguralnih slikara s kraja 6. Crvenofiguralni stil -U posljednjim desetlje ima 6. amfore. Na jednoj je prikazan Ahil. -Eutimid (Euthymides) je bio u sjeni velikog Eufronija koji se smatra najve im crvenofiguralnim majstorom. pehari. Slikar 29 . jo jedan majstor. gledaju i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to. g. su tri amfore. g.to se ti e tipova posuda. realizam i sl. Druga faza u razvoju crvenofiguralnog slikarstva je u periodu od oko 480. kasno arhajski period. rob ili oslobo enik. koji je uz Psijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva. Kr. Ovaj stil je. Strogi i rani crvenofiguralni stil -Prvi period razvoja crvenofiguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crvenofiguralnog slikarstva. pr. zapravo dovodi u kraj 6. g. Kr. Do tog otkri a. -Vrlo va no ime je slikar Andokidesa. Poznat je po tome to je favorizirao motive efeba. st. hidrije. mladih atleta.8. kupe.

Dok. jer se potpisuje kao kerami ar e e nego kao slikar. pr. Ovdje su figure stilski ra ene u zrelom arhajskom stilu. ije ime predstavlja problem. a ispred njega je menada. ije velike figure zauzimaju gotovo cijelu posudu. On djeluje u posljednjem desetlje u 6. -Krajem 5.pr. Jedan je od prvih slikara koji po inje sjen iti. st se javlja Onesim. Zatim slikar Briga (pseudonim). ali to brzo nestaje. Ima izvanredan osje aj za kompoziciju. zato uspje no prikazuje dubinu. a nekada kao kerami ar. On se potpisuje nekada kao slikar. -Jedan od najva nijih iz ovog razdoblja je slikar Niobida (Niobidi su jedna obitelj. razmje taj figura po posudi. Scena je stavljena u okvir na kojem stoje figure. jedan koji prikazuje borbu Herakla i Anteja. -Izvanredan primjer Eufronijeva stvarala tva je Sarpedonov krater. iju je obitelj naslikao na krateru. (510. Antej ima tipi nu barbarsku frizuru i sl. tako da se pretpostavlja da su njegove posude oslikavali i drugi slikari. 30 . Tako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo neke. Vje to koristi zlatno utu boju. pune pritajene dramati nosti. prikazane u profilu..Eutimides je poznat po svojim velikim posudama. st.Kr. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadr ava urezivanje obrisa likova i detalja. Atribuirano mu je do 8 posuda (200 . Ovdje vidimo i piramidalnu kompoziciju. Jedan od takvih slikara je Berlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi posuda. pr. osnove. a figure su ostavljene u boji gline. satir je iza njega. Sada se kistom pote u detalji odje e koji sada daju jedan reljefni prikaz. su obilje ili majstori (samo dio njih znamo po imenima). Kr. gdje Artemida strelicama ga a tu familiju te tjera vukove na njenu djecu. ljubi astog i zlatnog firmisa.g. Njegove posude pokazuju velike stilske razlike. Dobro poznaje i primitivni oblik perspektive. Kr. O ito je da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. isklju ivo slikar. dok je ova rodila oko esnaestero djece). esto primjenjuje piramidalne kompozicije i vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike Njegove dvije najpoznatije posude su krateri. sada je pozadina ta na koju se stavlja firmis. -Po etak 5. prema imenu kerami ara ili prema atletama ija su imena na posudama). na prijelazu u po etak 5. bijelog. u obliku velikog kale a. Dioniz je u sredini. Na njegovim posudama se odra ava utjecaj monumentalnog slikarstva. kod pe enja se dobiva ta arka crvena boja. dok su o i an face. st. Oslikavao je i neke Eufronijeve posude. -Jedan od najva nijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici. Kr. -Za razliku od crnofiguralnog. pr.250 posuda)??? . Ta glina ima u sebi oksida. Jedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. gdje se figure crtaju crnim gustim firmisom uz kombinaciju crvenog. izvanredan crte . st. te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba. kod Fintijata (jako puno anatomskih pogre aka) i Eutimida nije tako. koji je zapravo dobio ime po kerami aru. nema trodimenzionalnosti. ija je majka Nioba uvrijedila Artemidu kazav i da je njihova majka Leto nerotkinja. Svoje scene esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota.) -Slikar Eufronije. najve i predstavnik. Moguce je da je bio Onesimov u enik. Razlike me u njima dvojicom vidimo i po frizuri koju je karakterizirao.

Kr. Koristi zlatno uti firmis. Nije bio naro ito dobar slikar i crta . Ovo su prikazi iz svakodnevnog ivota. Taj medij zapravo tada gubi na svojoj va nosti. To je dosta neuobi ajena scena za gr ko slikarstvo. no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. Brojka se e do gotovo 200 posuda. to pripisanih. Najve i broj posuda je malih dimenzija. jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude na bazama sa ornamentikom (lik Atene). -Nakon prve polovice 5. odli no uklapa kompoziciju u kadar posude. -Berlinski slikar. -Sa slijede im majstorom prelazimo polako u drugu etvrtinu 5. 31 . no glava ne prati pokret tijela i sl. pr. Ovo je unutra njost pehara koja prikazuje scenu kada Tezej silazi na dno mora da od bo ice Amfitrite primi zlatni vijenac kao dokaz njegova bo anskog podrijetla. no dekorativna rje enja. finim linijama. pr. -Kronolo ki nakon Eufronija.Kr. Na njegovim posudama vidimo i scene iz u ionica (u itelj svira frulu). se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih crvenofiguralnim slikarstvom. ne pretjerane slikarske vrijednosti. -Sosija. To je jedan od majstora koji je po svemu sude i radio za Eufronija. Kr. detaljima. Dosta se esto pojavljuju u gr kom slikarstvu. st. Ono to mo ete primijetiti na njegovim figurama to je taj nezgrapan pokret koji je uvjetovan samom radnjom. u ijoj je unutra njosti prikazana scena Ahila koji lije i rane Patroklu. kao da je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. skidaju pra inu sa sebe i sl. Atribuirano mu je oko 200 posuda. to potpisanih (~40). Djelovao je oko 490. Vidimo jedan njegov kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i lo ih poteza. Ove tri figure su komasti. -Paralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora ija nam imena nisu poznata. Sve se uspje nije prikazuje psiholo ka karakterizacija likova. na podestima kao kipovi. st. Scene iz dionizijske tematike. Jedan od njih je slikar Kleofrada (pravo ime mu je Epiktet). kasno arhajski stil bi mogli zavr iti sa Makronom. mo da u enik Eutimidov. Fintijada i Eutimida do ao jedan majstor pod pseudonimom . Njegova glavna karakteristika figure postavljene na jednu vrstu trake. suvremenik slikara Panaitija i Kleofrada. slikar iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se uva u Berlinu. Atribuirano mu je 100-tinjak crvenofiguralnih i 20-ak crnofiguralnih posuda. Atlete koje rade vje be. njegov krater sa monumentalnim.pr. A to je majstor Duris od kojega nam je ostalo najvi e posuda. -Taj strogi. sve u svemu. potpuno razodjeveni. visokim figurama na stra njoj strani njegovog najljep eg uratka. Za njega je radilo vi e majstora.g. ma u se uljima. Jo jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutra njost posude. On je zanimljiv po tome to je najvi e sura ivao sa kerami arom pod imenom Hieron. no ovaj mu je bio najve i suradnik. a ime je dobio po jednoj iz Berlina. Maksimalnu pa nju posve uje draperiji. No. rije je o uspje nom uklapanju te monumentalne figure u polje trbuha jednog kratera. pripremaju se za treninge. u plesu.-Primjer Eutimidova slikarstva.

a u drugom planu je ratnik koji tra i svoju rtvu. Kr. Neki od njih su oslikavali i jo jednu vrstu kerami kog posu a . a ono izme u bijele boje. Osim onih pod njegovim utjecajem. -Znamo da su izme u 480. Apolona koji odapinje i Niobide (djecu i k eri) koji le e u razli itim polo ajima dok preostali tr e.g.g. Jedan krater iz Louvrea. unutra njost njegova kiliksa. to se do sada samo naslu ivalo. i 450. -Drugi majstori od kojih je slikar Niobida najva niji. imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara iji su predstavnici Makron.2. na licima izra avao psiholo ku karakterizaciju (ethos). na kojoj bi se onda radile crvene figure. Iz pisanih djela saznajemo da je Polignot prvi gr ki umjetnik koji je prikazuju i masovne kompozicije po eo prikazivati figure u vi e planova na na in da skra uje figure u drugom i tre em planu. -Drugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje Ahil zabija ma amazonskoj kraljici Pentezileji dok ga ova mole ivo gleda. Prikazana je Afrodita na labudu.3. Znamo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je Polignotova tematika bila bitka na Maratonskom polju i neke druge sa brojnim figurama u borbi. Njegova djelatnost se datira od 470 460/50. Klasi ni crvenofiguralni stil -U klasi nom crvenofiguralnom periodu ne emo vi e nailaziti na imena ve dobivaju pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima. pr. Duris i sl. To je tzv.pr. Ahil koji stoji. U ovom se periodu vidi sna an utjecaj monumentalnog slikarstva. To je mala cilindri na fla ica za dr anje ulja kod kojih je karakteristi no da su ra eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim firmisom. Njegove murale nemamo sa uvane.lekite. slikarstvo bijelih lekita.pr. g.8. Postoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj skulpture i kerami kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. no utjecaj njegova slikarstva je vi e nego vidljiv. to je u to doba revolucionarno. bijele osnove.Kr. a svaku figuru je stavljao u druga iji polo aj. -Predstavnici monumentalnog slikarstva su slikar Fistoksena. 32 . djelovala dva velika slikara. po kojemu je slikar dobio pseudonim. Vidimo Artemidu koja hvata strelicu na le ima.Kr) i neki drugi. Podloga na kojoj figure stoje je nagla ena. Pentezileja na koljenima. U prvom su planu glavne figure. slikar Ahila (440. Mikon iz Atene i Polignot s Tasosa (najve e ime zidnog slikarstva ija se imena u brojnim djelima nalaze). -Istovremeno se javlja stil minijaturnog crvenofiguralnog slikarstva iji su predstavnici slikar Pana.

3. g. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na stepenicama. pr. Sada se na tim posudama slikaju finim potezima figure. parfemi i sl. enske figure se prikazuju u prozra nim haljinama. U njima su bila miomirisna ulja.8. -Isti bijeli lekit ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar Pozamke. Ra eni su u razdoblju visoke klasike (od oko 450. Stil bijelih lekita -Ne emo spominjati nijednog slikara iza 400.3. Na njegovim posudama i njegovih suvremenika se o ituju iluzionisti ki stilovi sa plastike tog vremena. i paralelno je sa Fidijinim u enicima. pr. krilati mladici). bilo da je rije o ljudima. Nerijetko su pokojnici prikazivani sa lirom. to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim fazama. nego. a u drugome frizu motiv vrta Hestaida. Trostepenasta baza. Motivi su esto iz zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. Kr. st. pr. gdje se vide detalji njihova tijela. Financijski je to osiroma ivalo dr avu. g. -Primjer lekita kojemu autora ne znamo. bilo da je rije o bo anstvima. Sredi nji dio te posude je premazan bijelom bojom. -Osim ovoga slikara.fla ica cilindri nog tijela i karakteristi nog. Kr. obi no ogrnuti. pa do kraja klasi nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno. Algamenom itd. ena s darovima koje posje uju grobove i sl. vrh. To su redom prikazi pokojnika. Eretrija slikar. Sve se vi e pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota. To je sam kraj 5. Krajem etvrtog stolje a se donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. 33 . Same scene ne variraju previ e. Fijales slikar itd. do negdje 380. pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi ostaviti darove. -Bijeli lekiti su crvenofiguralni stil. Njegova hidrija ima dva friza. Ne zna i da nema izuzetnih primjera. zaista. -Lekit . a neki majstori su (kao slikar Ahila) koristili klasi ni i slikarstvo bijelih lekita. Agorakritom. izdu enog vrata.). prvi prikazuje otmicu Leukipovih k eri. a s njihove stane Hipnos i Tanatos (smrti i sna. gornji i donji dio su premazani crnim firmisom.4. Kr. 3. Bogati klasi ni crveno figuralni stil -Sada smo na razdoblju bogate klasike i najzna ajniji predstavnik toga vremena nosi pseudonim Mejidiasov slikar. Nerijetko figure ratnika i mladi a su u stavu Polikletova Dorifora (kopljono e). drugorazredno zna enje. stela. ali su crvene figure na bijeloj pozadini.8.

pr. Grci. ujedinjena gr ka vojska kod Plateje. g. Kr. neki Atenjani se poku avaju spasiti na atenskoj Akropoli. g.9. i 479. naravno. oni se pred tom vanjskom opasno u ujedinjavaju. prolazi kroz Tesaliju. pr. Atenjani su. Gr ko . Kr. Drugi su im Grci krenuli u pomo . 34 . gr koperzijski rat. Perzijanci su do li s flotom i iskrcali se. jednog grada u srednjoj Gr koj. Kr. Prvi gr ko-perzijski rat se svodi na bitku na Maratonskom polju 490. To su sudbonosni trenuci za Grke. strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona vi e nikada nije vratila ku i. Gr ko-perzijski radovi traju od oko 490. bivaju pobijeni. ali se rat poslije toga vi e ne odvija na tlu Gr ke. ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. dok su im se suprotstavili Atenjani. g. Kr. pr. ti doga aji predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje uju jedno novo razdoblje procvata gr ke kulture koja se naziva klasi no doba. pr. i onda se u uvenim Termopilima doga a bitka u kojoj Spartanci prave odstupnicu gr koj vojsci i tamo pogiba spartanski kralj Leonida i svi njegovi vojnici. koji do tada prakti ki nisu nikada bili ujedinjeni. kada car Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko Helesponta. Kr. pr. I na neki na in. Iste te godine je bila bitka kod Salamine 480. g. pa do 450.3.perzijski rat -Prava je prijelomnica izme u arhajskog i klasi nog perioda jedan va an doga aj. a druga velika sudbonosna faza je 480. Perzijanci uni tavaju i o te uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u izgradnji. Ta jedna bitka ozna ava prvu fazu rata. da bi slijede e 479.. Perzijanci prolaze do Atene koja se evakuira. pobijedili Perzijance koji su se okrenuli natrag prema Perziji. me utim. Uni tavaju zavjetne statue kora i kurosa. g..

Kr. velik broj narednih skulptura nisu originali.g. Treba imati na umu da pod rije ju kopija mi neznamo je li to direktna kopija. zatim bi se model presvla io tanki slojem voska. g. arenice na bjeloo nicama . Potom slijedi tre i stil klasi ne umjetnosti koji se naziva bogata klasika i datira se od oko 420. Kopije su naj e ce ra ene u mramoru. ve rimske kopije. zatim se u upljinu izme u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron ani kip. do 450. vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj. Kritijin dje ak je original. To je razdoblje kraja obnove atenske Akropole.prije Hadrijanova vremena.bron ane skulpture. adaptacija. Kr. zatim se kostur obla e terakotom. Bronca je bila vrijedan materijal. ve se ona malo produ ava i mo emo re i da traje do kraja 4. i dolaska Aleksandra Velikog. Erehteiona i hrama Atene Nike Apteros. Kr. tj oblikuje se figura u glini. Majstor eventualno naknadno dodaje neke djelove. a i zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za kr canstvo. pr. pa do 380. Visoka klasika traje od oko 450. Klasi ni period -Kronolo ki. a onda opet i na temelju izgleda. da li zalaze pod gornji kapak. g. u razdoblju visoke klasike.nakon Hadrijanova vremena). 4.pr. -Jedan od razloga zbog kojeg nisu sa uvani originali klasi nog perioda je to je najveci broj skulptura nastalih u doba klasike izra en u tehnici izgubljenog voska . pr. pr. pr. g. u istom ili nekom drugom materijalu. pr. Povjesni ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne ozbiljnosti trenutka u kojem se Grci nalaze (gr ko-perzijski ratovi).majstor prvo izra uje drveni kostur. g.1. rana klasika traje od 480. Kr. za razliku od arhajske skulpture. u vr civao se metalnim dijelovima za drvenu jezgru. -Va nija karakteristika gr ke klasi ne skulpture je da.4. do 330. -Tehnika izgubljenog voska . neka verzija.1. st. g. osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizelefantinska tehnika u kojoj je 35 . onda bi se opet presvla io slojem gline. Kr. nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kr. g. do 420. Ne znamo koliko to vjerno prikazuje original. Drugo obja njenje je da je to izraz onoga to ce Grci biti od tog trenutka. Skulptura rane klasike (ili strogi stil) -Naziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove facijalne ekspresije koja se uvodi u gr koj plastici iza 480. zatim se model grijao uslijed ega se topi vosak koji se propu ta u donjem dijelu kipa. Kr. Me utim. Kr. kipovi su uni tavani jer se bronca talila. -U ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira. koplje. g. pr. Kurose koje smo vidili su originali. npr. To je post-Fidijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih stilisti kih promjena u gr koj umjetnosti. Ne mo emo re i da klasi na umjetnost tada prestaje. -Kod rimskih kopija se mo e reci kada su nastale na temelju stila izrade o iju (gole bjeloo nice . Skulptura 4. kaciga. g. pr. npr. izraz novog vremena i ideala. Kr. Potom imamo posljednji period koji se naziva kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje 380. pr. pr.1. tit. Kr.

ispru enom rukom cilja metu.jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je Skopas. plemeniti materijali.10 m) -Kao prilog ovome ide jedan kipi iz Dodone. -Jedan od najve ih gr kih kipara rano klasi nog perioda je bio Agelat iz Argosa ije je najpoznatije djelo bilo Zeus koji baca muju. Atenjanin koji je radio za cijelu Gr ku. drvo. to se posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu Partenona.najveci virtuoz bio Fidija. -Fidija. Prvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. Tek u razdoblju kasne klasike mramor po inje sve vi e dobivati na popularnosti . i 430. original bron ane skulpture. Djeluje krajem rane klasike izme u 460. Polikletu i Mironu. Izgled te sklupture mo emo projicirati iz rimskih kopija. ali je taj pristu napu ten. Za njega Plinije ka e da je bio u itelj Fidiji. i to je uvod u bogati stil. prvih 20-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju ivo slikarstvu. Prikazan je u nadprirodnoj veli ini (2. gdje je prikazan Zeus koji baca munju vrlo sli an ovoj statui. -Jadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura boga Apolona iz Pireja.jedna ka e da je umro u Ateni. On je tu bio nenadma an.Zeusa Olimpijskog izradio u Olimpiji. U suprotnosti sa Polikletom koji je bio jednako nenadma an kad je rije o mu kim figurama. prozra nija draperija. Remek djelo rano klasi nog perioda. drago kamenje). bjelokost. Jedno od njegovih najva nijih djela je Atena Promahos ili Atena stra arica koja je bila postavljena na atenskoj Akropoli u tehnici bronce. Kip nije poznat u rimskim kopijama. Ona i stilski i izradom spada u kraj rano klasi nog perioda. Odjevena je bila u te ki peplos i ko ni ogrta koji je bio preba en preko ramena. 36 . druga teorija ka e da je svoje posljednje djelo . To je kip koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno.neki smatraju da se gr ka skulptura klasi nog perioda ne bi smjela prou avati na temelju rimskih kopija. pa bi mogao biti Zeus ili Posejdon. Nije bio samo kipar. bavio se i arhitekturom i slikarstvom. da je do ao u sukob i bio ubijen. ali najveci broj djela radi u tehnici izgubljenog voska. taj kip nije sa uvan. On je zaslu an za brojne stvari. pr. a desna je u punom zamahu. optu en i ba en u tamnicu. -Jedan od rijetkih izuzetaka. Postoje dvije teorije o Fidijinoj smrti . prona ena kraj brodoloma. Akefalna Atena Promahos iz Hadrijanovog doba koja se danas uva u Madridu. -40-ih godina pro log stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou avanju gr ke skulpture klasi nog perioda . Lijevom. g. od novog lepr avijeg stila. izra ena od plijena nakon bitke kod Plateje. Nezna se to je dr ao u ruci. Radio je u svim tehnikama a njegova najzna ajnija djela nastaju u hrizelefantinskoj tehnici* (mramor. tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. Na alost. izuzetna studija anatomije mu kog tijela. Njegova najpoznatija djela su statue enskih bo anstava. kad bi sunce sijalo u njezin tit. Ovdje nedostaje podignuta desna ruka oslonjena na koplje. Kr. kraj rta Artemizion u Gr koj. to je toliko sjalo da se vidjelo u svakom kutku Atike.

stekli veliko znanje o ljudskom tijelu y impostacija (stav figure) . vjernija modelacija ljudskog tijela . g. prikazuje Herakla u trenutku pauze izme u juna kih dijela. -Kipovi iz Riacea u Italiji . -Mirona se ina e smje ta u razdoblje visoke klasike. tiranin gr kog grada Gele na Siciliji. u ast pobjede njegovog voza a u utrci na Pitijskim igrama u Delfima 478. na prijelazu iz rane u visoku klasiku. je uspostavljena robovlasni ka demokracija.g. g. pr. -Jedan od najva nijih kipova rane klasike (original) je Auriga iz Delfa . pojedini detalji izra eni od olova. visoko potpasan. ko i 37 .gr ki umjetnici su od sredine 6. do oko 470. Kip koji se uva u Bostonu. To je rije o dvojici Atenjana Harmodiju i Aristogitonu koji su izvr ili atentat na posljednjeg atenskog tiranina iz porodice Pizistratida. a bilo je prikazano 13 kipova. Datira se 470. Ovo nije ni jedno ni drugo. mo da je rije o kipovima jedne grupe koju je u Delfima izradio Fidija u ast pobjede kod Maratona. linija koljena i ramena vi e nije ravna y izdu uju se figure y gubi se arhajski osmjeh -Jedno od poznatijih djela rano klasi nog perioda su Tiranoubojice. dokaz su transporta umjetnina iz Gr ke u Italiju. glava prati pokret tijela. koji je sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi nom originalu se datira oko 460/450. Kr. Atenjani su njezino odno enje nadomjestili kopijom koju su izradili Kritija i Nesiot. (sa potpunim opterecenjem jedne noge). voza em i dvojicom sluga koji dr e konje.pr. u tehnici izgubljenog voska.. prikaz 2 gr ka heroja koji su vjerojatno inili dio vece cjeline. a ni ta iz originala. u lijevoj ruci su dr ali titove.Kr. ovo je ostatak puno vece kompozicije sa esteropregom. Kada su Perzijanci osvojili Atenu. me utim.pr. odnijeli su je u Perziju.pr. U izvorima se spominje njegov Heraklo koji odmara. potpuno nagi. dijelovi prednjih nogu jednog od konja i dijelovi opreme.te ina ne po iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj. ali nije klasi ni kontrapost iz 5.Kr.Kr. pokret skulpture je prirodan. Auriga je prikazan u dugom hitonu.g. licu i tijelu. kod kipova rane klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena .st. no malo je toga poznato iz rimskih kopija. Nakon njegova ubojstva 504. To je grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila postavljena na atenskoj Agori. sa obje noge vrsto na zemlji jer stoji u kolima.datiraju se oko 450.Kr. U izvorima se spominju mnoga njegova djela. Osim gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela. pr. jedan dio njegovih djela je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. tj.kurosi sa obje noge stoje vrsto na zemlji. Aleksandar Veliki je vratio Antenorov original Atenjanima i jedno vrijeme on i kopija stoje jedno pored drugoga. naru itelj je bio Polizal. ve rimska kopija druge verzije koja se uva u Napulju.g.pr.. ali sa uvani su samo kip. spu tenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom.-Osnovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi nog razdoblja: y veci naturalizam. Po nekim zna ajkama na glavi. Izra en je u bronci.auriga zna i voza . Kr.g.

nazvan Ludovisi tron. tzv. u haljini sa potpuno vertikalnim naborima -Dijelovi reljefne oplate. Najpoznatije Mironovo djelo je zasigurno Diskobolos. a satir Marsije je poku ava uzeti. -Velik je broj spomenika reljefnog kiparstva. Diskobolos Lanceloti koji se uva u nacionalnom muzeju u Rimu. Sumski satir Marsija je poku ava dosegnuti. vjerojatno izvorno iz Magne Graecie prona en u Rimu. mo da je rije o prikazu ra anja Afrodite iz morske pjene. eli frulu da bi izazvao Apolona u natjecanju u sviranju. ali se boji Atenine reakcije.Nemejskog lava preko podlaktice lijeve ruke.barem 60-ak rimskih kopija. Najzanimljiviji detalj je sa prikazom enske figure i dvoje koje joj poma u. Jedna od naj e e kopiranih statua u rimskoj umjetnosti .80m izra ena u bronci. Uz Diskobolosa je jedno od va niji djela koje mo emo rekonstruirati grupa Atena i Marsija. Izvorna skulptura je bila visoka 1. mo emo zaklju iti da je rimska kopija toga Herakla. vjerojatno jednog rtvenika.g. glava prati pokret tijela. Pauzanije ka e da je stajala na atenskoj Akropoli.pr. prikazana oslonjena na koplje. zami ljena. Atena je shvatila da sviranje frule izaziva ru ne grimase na licu pa je odbacuje. npr. sa njenim klasi nim atributima i nagle. Prikaz tijela je u trenutku najveceg fizi kog napora.Kr. 38 . Umorna (Umiruca?) Atena sa atenke akropole. centar radnje je sama frula. Jedna od najboljih kopija. Pauzanije opisuje kako je Atena bacila frulu. Za Mirona vrijedi da njegove likove esto krasi vi e arhajska nego ranoklasi na ekspresija lika. divlje Marsije. ali je za tu radnju malo nedefinirana. datiran oko 470/80. i to je jedna udesna kompozicija gdje je izra en kontrast izme u smirene Atene.

Kr. Sama figurica Nike u dlanu desne ruke je bila visoka 1. ali je ovako stroga kronolo ka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja prikazuju naznake visokolasi nog stila nastala vec 460-ih godina. Fidija je ve inu svojih djela radio u bronci. vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. Naziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio. Povezana je figura.g. od Fidije imamo 4 ili 5. i cijelim nizom prikaza. Kasselski Apolon ( uva se u vicarskoj u Kasselu). visoka preko 12 m(nezna se jeli to visina same statue ili je i postamenat u njoj). navodno na Periklov nagovor. stavlja se izme u 450-ih i 420-ih godina. preko desnog ramena je imala preba enu egidu (ko ni ogrta ).scena kentauromanije.pr. neki ga ak pripisuju Fidiji ali najvjerojatnije ga je izradio neki njegov u enik. jako va ne. Fidijine naj uvenije enske statue su Atena Lemnija i Atena Partenos. Takozvani Hermes Ludovisi.Kr. Datiran je 460. Najve i broj njegovih enskih figura prikazuje Atenu. Skulptura visoke klasike -Visoka klasika je vrhunac gr ke klasi ne civilizacije.pr. Atenu Lemniju su posvetili Atenjanima koji su kao kolonizatori oti li na otok Lemnos.g.pr. Bio je najpoznatiji u prikazivanju enskih bo anstava.2. 1. Nalazi se u Gliptoteci u Kopenhagenu. kaciga sa 2 grifona i sfingom. bjelokosti i drvenih plo a kao jezgre. On je stajao na atenskoj Akropoli gdje je prema vjerovanju Atenjana odagnao najezdu skakavaca. a reljef je bio izra en i na rubovima sandale . To je zgodan primjer rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se uva u Dresdenu i glavi koja se uva u Bologni iz dvije razli ite zbirke. 39 . jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je nastala prema bron anom originalu Fidije. On recitira stihove. pogotovo Atene. ta uvena krizolefantinska statua. Stajala je u celi Partenona. no slabe poveznice sa Fidijom. s njegovim krugom u enika. Pomalo enskastih linija i odlika glave po emu je Fidijin stil prepoznatljiv. 38) Tiberski Apolon se pripisuje Fidijinoj koli. od zlata. Fidija je bio optu en da je pronevjerio odre enu koli inu zlata za izradu odjece ali je oslobo en jer je dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti. Razdoblje njegovog djelovanja je 460 .80 m. Rije je o atenskom pjesniku Anakreontu. Na bazi u reljefu je bilo prikazano ro enje Pandore. rimska mramorna kopija Fidijinog Apolona koji odvra a skakavce.430.150 kg zlata je upotrebljeno za izradu peplosa. prona ene su u jednom brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Riace.4. (vidi str.Kr. Me u rimskom plastikom carskog perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime. pripit. Uobi ajeno se datira oko 450. ova rimska verzija se dovodi u vezu sa Fidijinim originalom. -Fidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa uvano najvi e djela. U usporedbi sa Polikletom od kojega nam je sa uvana samo jedna enska figura. malo razodjeven. te je dobivena rekonstrukcija Atene Lemnije. ra upan. Jedan simpati ni gospodin. Kad bi se malo usredoto imo na ovu glavu. Atena Partenos. Prikazana je kao mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci.1. Jo jedna rimska mramorna kopija prema bron anom originalu.g. Dvije skulpture. i uz pomo pisanih navoda. u dugom peplosu. torzo i glava. sa postamentom od 3 metra.

preno enje u Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u po aru) i ru enje hrama. Novac je kovan 137.. Doriforos je atleta ili mitolo ki lik prikazan kao atleta. Stvar se svodi na dvije mogu nosti: da je bio rodom iz Argosa ili iz Sikiona.80m). Postoji jako puno pisanih vijesti o Polikletu. pr. a najboljom se smatra ona iz muzeja Nazionale Arheologico u Napulju koja je prona ena u Palestriju u Pompeji. To je skulptura Doriforosa ili Kopljono e koja je poznata iz ve eg broja rimskih kopija. Na bazi je bila prikazana scena ra anja Afrodite iz morske pjene. tijela jednog atlete. Na ovim naslonja ima su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici.pr. Prikazivala je Zeusa na tronu. Neki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih reprodukcija. ali je pitanje da li su ih realizirali ili i njegovi u enici. -Prelazimo na Polikleta. Za razliku od Fidije koji je Jonjanin. Za potrebu izrade ove skulpture. za kojega neznamo odakle je bio. ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra ivani dijelovi zlatnog lima od kojeg su ra ene obuca i odjeca.Kr. a statua je nastala oko 430. a unutar nje su prona eni ostaci bjelokosti. tron je bio gra en od cedrovine i bjelokosti. -Koliko god se govorilo da je Fidija imao vrhovni nadzor pri izgradnji Partenona. kao i Atena Partenos. Ta je skulptura bila ra ena od drvene jezgre. haljina od zlata. injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao izvesti sam. u celi Zeusova hrama u Olimpiji. naredio uklanjanje te statue. ili enska bo anstva kao Atenu. st. datira se oko 440. Poliklet je va an i zbog injenice da se on. to znamo iz pisanih navoda. n. o najve em gr kom majstoru 5.g. gornji dijelovi tijela. On je. Fidija je u Olimpiji dao sagraditi radionicu koja je bila jednaka celi hrama Zeusa Olimpijskog. od bjelokosti. Kr. Zato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne va nosti. Smatra se da je Fidija izradio nacrte. U lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci polo enoj na naslonja je opet bio kip Nike (visoka ~1. Kr.-Fidijino remek djelo je definitivno bio Zeus Olimpijski. Car Teodozije II. Na novcu iz vremena cara Hadrijana imamo njen prikaz i to je va no jer sama statua nije sa uvana. uravnote enost izme u dijelova tijela u 40 . u punom volumenu. On je bio prikazan sa kopljem preba enim preko lijevog ramena. Poliklet je Doranin. je 426. 50-ih godina pro log stoljeca su arheolozi otkrili ostatke Fidijine radionice. hrizelefantinska statua visoka oko 12 metara. ili samo u enici jer se na temelju nekih natpisa na Akropoli mo e gotovo sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po eli stizati tek oko 430-ih godinakada bi Fidija trebao biti u Olimpiji ili je mrtav. ne samo u praksi. vidimo skijasti ku pozu (tijelo prikazano u savr enom balansu dijelova tijela u pokretu i mirovanju). na naslonja u smrt Niobine djece. ali samu rimsku kopiju nemamo. To no je mogao vidjeti kako e ona stajati unutar hrama. On u fokus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepu kastog boga kao to je Apolon kao Fidija. nego i u teoriji po eo baviti problematikom prikazivanja proporcija ljudskoga tijela. Ova figura je oli enje kanona. sna ni kontapost. On se usredoto io na prikazivanje sna nog mu kog tijela. napisao jedno djelo koje se zvalo Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu koja je bila oli enje kanona.

Ovdje jedan atleta vezuje pobjedni ku traku. vrpcu ili dijademu oko svoje glave prije nego e biti okrunjen pobjedni kim vijencem. da je on govorio da visina glave treba biti 1/7 ljudskog tijela. onda tu postoji suglasje. oslanja se na pilastar. Ovo je ne to mla i rad iz oko 420. Jedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog prirode radnje. kod druge dvije se mi ljenja razilaze. Kr. Istu takvu figuricu uva i arheolo ki muzej u Zagrebu. Poliklet je daleko najve i gr ki majstor u tehnici lijevanja bronce. me utim. Odatle naziv Diadumenos . Zbog toga se pojavljuje veza izme u stegna i ruke na velikom broju rimskih kopija. Glavama svojih junaka Poliklet ne pridaje toliko pozornosti. Ovo je mo da prvo oslanjanje figure u gr koj umjetnosti. esto je kori teno u skulpturi kasne klasike. simetrije. Najvi e glasova je odnio Poliklet. Naime. Impostacija je identi na. Krezil tre u. Kod rimske kopije kopist ima problem otpadanja ruke. ovaj kip nije prepoznat u monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa uvanih primjera cijele figure. Amazonka Schiara tipa koja je navodno Krezilova.upu uje na Polikleta. Amazonka tipa Mateji. 41 . pogledajte ova stoje a noga i sl. god. pilastar. Fidija. izme u kojih je uspostavljena izvrsna ravnote a i simetrija. U najve em dijelu su prakti ki identi ne skulpture. Ovo je kopija sa otoka Delosa. -Glava Dorifora sa jedne bron ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona ena u Herkulaneumu . i ovdje je prikazana tre a. g. jer ga ne zanima psiholo ka karakterizacija. ali stilisti ki . jedna od najstarijih kopija. -Gra ani Efeza su 440-ih godina organizirali jedan natje aj za izradu figure ranjene Amazonke koju su htjeli staviti u svoj uveni Artemizion (Artemidin hram u Efezu). u doba cara Hadrijana su bili kopirani i inili su skulpturalnu dekoraciju njegove uvene vile u Tivoriju. Original je bio u bronci. druga je Sosiklet. pr. Krezil. itd. to je sasvim sigurno Fidija. Kada je rije o prvoj kopiji. prije nego e zauzeti stav za izbacivanje diska. sa stra nje strane gledanog. mo da je ovo Polikletov original ranjenje amazonke. Na tom natje aju su sudjelovali najve i gr ki majstori: Poliklet. prema Polikletu iz 440. Fidija drugu nagradu. a uvana je u Louvru. Framon i neki drugi. No. Onda imamo uvenog Diskoforosa.prema proporcijama. itd.mirovanju i u pokretu.gradu kod Napulja koji je zatrpan erupcijom vulkana Vezuva 79. frizura. Ra ena je u bronci u visini od 21cm i smatra se da je nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Ovo je primjer gdje nema nikakvog traga u izvorima o njemu. da visina ela treba biti 1/16 ljudskog tijela. Figura koja se ne spominje u izvorima. nego problem proporcije. Ve ina autora dr i da je ova Sosiklet tipa Polikletova. I injenica da je mo da Poliklet prvi prikazao ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture.onaj koji svezuje dijadem oko glave. i izgledu glave bliska je Polikletovom stilu. neki zbog ovog sna nog. impostacija . koja je nastala prema bron anom originalu Fidije.glava. Svi ti tipovi amazonke koje su izradili veliki gr ki majstori. Schiara Amazonka . koja je dobila naziv prema signaturi kopiste. prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu. Poliklet i ao toliko daleko. Dakle atleta koji je prikazan sa diskom u lijevoj ruci. sna nog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali tra iti Polikletovu amazonku. ritma. Drugo uveno Polikletovo djelo je Diadumeda.

-Alkamen i Agorakrit su dvojica od najva nijih majstora iz doba bogatog stila. Iz izvora znamo da je on zaista portretirao Perikla.pr. pr. Jedno od najrazvikanijih Alkamenivih djela koje su uspore ivali i sa nekim Fidijinim djelima je Afrodita u vrtovima. i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izra ava svoju e nju za sinom. Sa Fidijom su radili na Partenonu. 4. Mironovih u enika. u bjesnilu je zaklala svoga sina Itysa i iznijela ga na gozbu svome mu u. ali vjerojatno je nastala na tragu Alkamenovih djela. Kopija se danas uva u Vatikanu.st. Afrodita je navodno bila prikazana u trenutku dok podi e veo.1. Vjeruje se da ovo ipak nije bio portret u pravom smislu rije i. frizu sa panatemejskom procesijom. a budu i da ova herma nosi legendu sa Periklovim imenom. Bio je Fidijin u enik i suradnik. koja je imala problema sa mu em.Kr. Prokne je bila. i sl. jer su vrlo esti kopisti prilago avali te statue trenutnom ukusu i modi. nepoznatih majstora i sl. pa je njome ubla io jajasti oblik glave.Ta glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. Kad bismo je i li usporediti sa onom glavom na kipu u muzeju u Napulju. Sigurno njegovo djelo je herma sa glavom Perikla sa kacigom na glavi koja je zaba ena malo unatrag. to se vidi na njegovim enskim statuama koje su odjevene u te ke haljine sa okomitim naborima. naslanja se na potporanj. Datirana je izme u 429. zabatima. tj. Kr. Nakon tog stra nog ina je pretvorena u slavuja. Djeluju nakon Fidije.pr. ali i samostalan majstor.iz gr kih i rimskoh izvora doznajemo da je to Alkamenovo djelo.Alkamena. Skulptura bogate klasike -To je razdoblje od 420. pilastar a preko njega je ba ena draperija. Na tim statuama je sa uvan samo odbljesak originala. Mramorna grupa koja je stala na atenskoj Akropoli. prema mitologiji. Navodno je Krezil prikazao Perikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu glavu. g. -Krezil je dobio tre u nagradu u Efezu. On je majstor koji se dosta esto spominje u izvorima. Figura prokne je odjevena u te ku haljinu visokog potpona sa te kim naborima i djelomi no sa uvana figura sina Itysa.g. k i spartanskog kralja Tindareja.to je grupa Prokne i Itysa. (Hekate Epipyrgidia) .3. -Bogati stil je vrijeme djelovanja Fidijinih u enika . ali nemamo ba njegovih djela sa uvanih u rimskim kopijama. Najpoznatije. do 380. jedno od poznatijih. Ne zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala. mo da i jedno od najva nijih Alkamenovih dijela . ali nije sa sigurno cu prepoznata ne u rimskim kopijama. onda bi vidjeli da nisu identi ne. pripisana je njemu. Da bi napakostila mu u i njegovim prijateljima. 42 . od 430-ih do kraja 5. Agoragrita. i 425. metopama. Alkamen je dosta tradicionalan majstor.Kr. vi e idealizirani prikaz.

Stajala je na Cezarovom forumu u Rimu u hramu Venere Genetrix. Stoji na bazi na kojoj je prikazana scena sa Helenom. ali je sigurno iz 20-ih godina 5. nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra ene prema gr kom originalu. Venere praroditeljice Julijevskog roda. stilski je usporediva sa Pajonijevim djelom. Nazvana je po zbirci u kojoj je na ena. natpis pokazuje da je to kopija Alkamenovog djela. -U razdoblju bogate klasike ima majstora ija su se djela sa uvala o kojima nema informacija u gr kim i rimskim izvorima. pr. S obzirom na draperiju. st. Ne zna se po kojem je gr kom originalu nastala.st. Fragment ograde na kojem je prikazan trenutak kada se jedna Nika saginje jer joj se otkop ala sandala. stil izrade glave. Kr. draperija njegovih figura tj. jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj prilici nastala prema Alkamenovu originalu iz posljednje etvrtine 5. Rimska statua nastala prema bron anom originalu. prikazuje procesiju bo ica pobjede koje se dolaze pokloniti Ateni koja je u sjedecem polo aju. npr Pajonije U izvorima se spominje Pajonije ali ne i njegova djela.bile su dvije. erotsku dimenziju.Nemesis je bo ica pravde i osvete. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na visoku klasiku . *-Pojava korintskog stila je va na novina u bogatoj klasici. jedna od njih je stajala u Efezu.prozra nost draperije. Brada i kovr e iznad cela asociraju na skulpture rane klasike Skulptura Aresa Borghezea.draperija priljepljena uz tijelo. -Nije sigurno da je karijatide sa Erehtejona radila Alkamenova radionica. U grafi koj rekonstrukciji Nemesis mogu pomoci rimske mramorne skulpture. cele su na razli itim visinama. o ekivalo bi se da je s Agorakritom sudjelovao u gradnji Erehtejona... Pajonijev kip je mo da najbolji primjer zbog ega skulpturu posljednje etvrtine 5. Skulptura .st. -Balustrada hrama Atene Nike Apteros (mali jonski hram na JZ dijelu Akropole) za razliku od hrama koji je izra en u doba visoke klasike. U bogatoj klasici draperija je krajnje prozra na. haljina spada s ramena.Herma sa Hermesom . koristila se za prikazivanje bo ice Venere Genetrix. -Agorakritovih djela je ne to manje. okomiti. dekoracija oko vrata. Iz izvora znamo da je Alkamen izradio Aresa. Erehtejon spada u bogatu klasiku . i prve etvrtine 4.st. 43 . Izradio je statuu letece Nike koja je na ena u Olimpiji.pripisuje se Kalimahu. tj. prikazana u prozra noj haljini.Kr -Afrodita (tip Venera Genetrix) . bila je prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran icom u lijevoj. spu tenoj ruci. Na njoj je stajao natpis koji govori da je kip podignut u ast bitke kod otoka Sfakterije (Sphacteria) gdje su Naupak ani i Mesenjani pobijedili Spartance. u arheolo kim istra ivanjima su na eni fragmenti ovog kipa. koju je izradio kopista Arkezilaj. nabori su te ki. Ne zna se tko je izgradio balustradu.ima 2 cele. kasnije su je tovali gladijatori. -Alkamen radi na tragu Fidije. 3 trijema. ali kako je bio atenski majstor i Fidijin u enik.pr. -Hera Borghese . otkrivena prsa. Pauzanije opisuje Rhamnos. je nastala u bogatoj klasici.

Ovakva zbivanja se odra avaju i u umjetnosti tog vremena. tako da prikazi bo anstava vi e nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima.. pribli ava se stvarnoj naravi ovjeka.pr. -338.. prikazivanje sna nih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi nih. autor je djela Tihe s malim Plutom. Kefisodot je sa Ksenofontom izradio golemu statuu sjedeceg Zeusa sa Artemidom i Tihe. a 44 . -Sada se izra uju portreti pravih povijesnih osoba. Iako su mu ke. pojavljuju se u nesvakida njim situacijama.g. Praksitel. -S obzirom na ratove u Gr koj. Kefisodot je bio jedan od majstora koji je sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu Megalopolis (Arkadija je sredi nja pokrajina na Peloponezu.st.1. figure esto imaju gotovo enske proporcije. mo da je ovo Praksitelovo djelo atributirano Kefisodotu (u skripti pi e ak da je Kefisodot napravio stariju verziju Hermesa s malim Dionizom). tu nih emocija. npr. u Olimpiji u ru evinama Herinog hrama. Skulptura kasne klasike -u 4. tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr kom svijetu.st je u bitno druga ijim proporcijama u odnosu na 5. -Nekada nji ethos.bo ica Tihe je personifikacija srece.. je u bitci kod Heroneje makedonska falanga.pr.Kr. u 4. Leohar. ali je upak u 4. na elu sa Filipom II.st. Hermes koji vezuje sandalu. Umjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide. manje nagla enoj muskulaturi.st. -O Kefisodotu starijem (Kefisodot mla i je Praksitelov sin) nema pisanih izvora. Kefisodot.4.st najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska. nema zatvorenih. Ovo se ne mo e sigurno provjeriti. -Skulptura se pomalo humanizira. ne samo kroz psiholo ki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju. Apolon koji ubija gu tera. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama.Kr. etvrtastih figura. bila je pod dominacijom Spartanaca iju su moc skr ili Tebanci i odlu ili osnovati novi grad). ali tek nakon njihove smrti.st. Gr ka polako gubi svoju politi ku i ekonomsku va nost koju je imala u 5. -Pojava skulpture u kamenu je u odnosu na pro la razdoblja brojnija. -Za razliku od Polikletovog kanona gdje je glava bila 1/7 tijela.. razdoblje gra anskog rata koji zapo inje sa Peloponeskim ratom. ali se mo e zaklju iti da je bio Praksitelov otac. pa do kraja 4. -Atenska kola je nastala na temelju Fidijine i kola njegovih sljedbenika. dolazi do slabljenja gr kih polisa. bo icom srece kao personifikacijom samoga grada. a jedino njegovo sa uvano djelo je Irene s malim Plutom koje je bilo izra eno u tehnici izgubljenog voska. tj. a Pluto simbolizira bogatstvo. -Ksenofont je sa Parosa. -Postoji predaja da je Kefisodot stariji izradio djelo Hermes s malim Dionizom.st glava je 1/8 tijela i sada figure djeluju jo monumentalnije. nema vi e prevelike mi icavosti kao kod Polikleta. optimizma pa izra uju statue koje imaju la nu simboliku . Irene je bo ica mira. potukla Grke i dio Gr ke dolazi u savezni ki polo aj prema Makedoniji. umjetnici poku avaju stvoriti sliku la ne vedrine.g. Hermes s malim Dionizom je otkriven 1877. -Glavna razlika gr ke skulpture 4..4. od 360-ih g. Njegova djelatnost se mo e staviti izme u 380-ih i 350-ih g. npr. su ene su i glave su im smanjene.

Na rimskoj kopiji iz Louvrea dvije grane slu e kao potporanj. prema Plinijevom opisu se u jednoj ruci nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija mo e biti zamjenjena kamenom). Praksitelova djelatnost se smje ta izme u 360. vjerojatno se mo e dovesti u vezu sa jednim Pauzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. Ove dvije figure. zakrivljenost figure. Baza kipa iz Mantineje je mo da jedino pre ivjelo Praksitelovo djelo. stilski su ove glave na pragu Afrodite Knidske i jo nekih drugih Praksitelovih uradaka.pr. Postoji jo jedna bron ana rimska verzija Apolona koja se uva u Rimu i dio skulpture koja se uva u Muzeju fine umjetnisti u Clevelandu. Naime. kopije.Kr. obna ena. Iz izvora znamo da je preferirao ona svoja djela koja je oslikao atenski slikar Nikija. elegantne. -Ova baza pokazuje da su dvije skulpture na ene u Herkulaneju.st. tzv. samo je pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih u enika. Od 4 sa uvane su tri strane. Velika i Mala Herkulanka. I kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu -Umjetnici 4. Zato je mi ljenje da su to originali prema kojima su nastale rimske verzije. Njihove glave se mogu dovesti u vezu sa Praksitelovim stilom.st. -Jedna od najva nijih zna ajki Praksitelovih figura je zakrivljenost linije. Odjevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne klasike i drapirane prema modi kasne klasike. Nije sigurno jeli ovo original ili kopija jer je Praksitel radio u mramoru. Neki znanstvenici su zastupnici teorije da je ovo kopija i to helenisti ka iz oko 11. malih glava. trebao je biti na injen za oto ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola. Sa uvani reljefi na bazi upucuju na to da je ra en u duhu Praksitelovog stila. razlike su uo ljive ali je motiv isti.Kr. a su ga kupili gra ani Knida. postoji jedan helenisti ki majstor koji se zove Praksitel . Jedno od poznatijih Praksitelovih djela je Apolon Saurokton koji se sprema ubiti gu tericu.. Postoji pri a da je helenisti ki kralj Nikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman. Ova 45 . na jednoj je Apolon. poznata u velikom broju rimskih kopija (50-ak). verzije Praksitelovih djela.Pauzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo Praksitela. Druga dobro o uvana kopija Apolona Sauroktona se uva u Vatikanskim muzejima. oni su to odbili. potpuno pokrivene odje om.najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog Praksitela -Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. -Afrodita Knidska je najpoznatije Praksitelovo djelo. nagla ena je linija obrnutog slova S. u sredini rob sa no em i Marsija. sve vi e rade u kamenu pa je ponekad te ko reci da li je u pitanju gr ki original u kamenu ili rimska kopija.g. Na drugoj strani imamo prikaz 3 muze. zbog nje su mnogi hodo astili u Knid.pr. i 330. Ovaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan.

st uopce je statua Apoksiomena (struga ). mala bradata glava. daje sebi vi e slobode. je vjerojatno onaj za Plinije spominje da je krasio Agripine terme u Rimu.Kr. i najveci gr ki majstor u bronci.pr.st. Lizip je bio samouki majstor. ali usprkos tome njegove figure djeluju veli anstveno. Bio je dvorski kipar Aleksandra Makedonskog i jedini je imao pravo izra ivati njegove kipove u bronci. Lizipovi likovi nikad nisu u istom polo aju.skulptura se nalazila na knidskom novcu. u njegovim najranijim djelima se nazire Polikletov stil. ali on nije kolovan u nekoj radionici. prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili). ovaj naziv je dobio po zbirci. stajao je u Karakalinim termama. desna ruka preba ena na le a. oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom. Ima natpis koji ka e da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema Lizipovu originalu. ra en u tehnici izgubljenog voska.izvu en iz mora. Heraklo se odmara. -Afrodita (Venera) iz Arlesa se dovodi u vezu sa Praksitelom. Praksitelova ljubavnica Frina mu je pozirala za ovu skulpturu. prije kupanja su strugali prljav tinu sa sebe. . ispod ruke dr i strigil (struga ). vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo. preko nje je preba ena draperija. sigurno je nastala krajem 4.Kr. njegovi kipovi su klasi an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u 4. Heraklo Farnes se danas uva u Napulju. -Praksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepu kasti. mo da su njegovi u enici. Skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u Kopenhagenu . jedan od rijetkih originla iz tog doba. male glave. -Lizip je najveci gr ki kipar 4. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe. Rodom je iz Sikiona. Ona je za razliku od Knidske Afrodite napola obna ena torza. najpoznatiji su Satir koji nalijeva vodu koji je izvorno bio dio fontane i tzv.Kr.pr. visine 1. -Dje ak iz Maratonskog zaljeva . nije sigurno da je autor sam Praksitel. toljaga je naslonjena na stijenu. rimska kopija.. ovakav ikonografski predlo ak postaje est u helenisti koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nimfa. -Praksitelov stil je sna no utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru Aleksandrovog sarkofaga.razlika izme u ova dva je u proporcijama.kraj kasne klasike. uvan u Vatikanu.g. glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko 46 . Polikletov je nasljednik. Lijeni satir. smatra se jednim od njegovih ranijih radova.pr. Tiberije ga je dao prebaciti u svoju vilu.st. pa odatle neka razmi ljanja da je ovo raniji rad...st. datira se oko 340-ih g. najbolji primjer dvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture. Jedan od njegovih najva nijih radova i jedan od najva nijih kipova 4. Jedan od motiva koje je naj e ce radio je Heraklo.. poznato ih je najmanje 5-6. ima hidriju na koju odla e draperiju. Ima zakrivljenu liniju. ali su se gra ani Rima pobunili pa je bio vracen natrag. Ova skulptura se datira oko 330/320.g. Apoksiomen. Prikazan je atleta nakon vje banja (vje bali su goli. najstarija potpuno razodjevena skulptura gr ke bo ice u gr koj umjetnosti.30m. Njegov kompletan opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici. Karakteristike Lizipovih djela su elegantne proporcije. datiran u 330/320. ali je jo na tragu Polikletovih proporcija.

Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni. -Kip prona en u moru kod Amfikitere .g. ru noga. Vjerovatni izgled originala postoji na novcu. Statua koja prikazuje Sokrata. maloga. Mauzolej je prikazan iroka tijela. ovo je statua prona ena u okolici samoga sveti ta.vjerojatno su postojala dva majstora po imenu Brijaksid.pr. zdepastoga. Lizip ga je izradio u srebru i navodno poklonio Aleksandru Velikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa. Leohar. dugom kovr avom kosom. tj. Timotej je bio autor modela za oba zabata Asklepijeva sveti ta u Epidauru. na drugom se nalaktio (kip). dovr en 353. a drugi je atenski majstor iji je potpis na en na jednoj bazi sa atenske Akropole. na drugom naglo okrece glavu u lijevo (kip). 47 . a sjevernu Briaksid. u bronci -Kip prona en u Delfima. prikazan kao heroj. vi e od desetak figura. Isto nu stranu je radio Skopas jer je ona glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora. duge iljaste brade. -Jedan od rijetkih originalnih djela. vjerojatno mramorna kopija bron anog originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao tesalijski kralj.rimska kopija. u prijevodu ovo zna i Ästolni Heraklo³. elavog. -Skulptura Aleksandra Makedonskog koja se uva u Louvreu. razodjeven. njegovu portretnu statuu je izradio Lizip. -Mauzolej u Halikarnasu . -Kip Serafisa (Oziris) . dr i pehar u desnoj ruci. unajmljuje velike gr ke majstore za njegovu gradnju. vjeruje se da je replika kipa ra enog u prirodnoj veli ini. a ako je onda bi to mogao biti Perzej. oslonjen na koplje. Leda sa labudom koja je sli na impostirana kao lik Higije.Kr. Ne to izme u. njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala. na jednom gleda prema nozi (novac). Ovdje je rije o jednoj skulpturi bo ice Higije koja je stajala u okoli u toga hrama. Hermes koji ve e sandalu . Gr ki arhitekt Pitej i gr ki majstori Skopas. Kasnije se opredijelio za filozofiju.izradio Briaksid .ne mo e se povezati sa nijednim velikim majstorom klasi nog doba. na na in da je lijeva polovica torza. To je zapravo grupa koja je prikazivala tog kralja. toljaga kraj nogu. Mauzol je perzijski inovnik. zapo eto oko 370-ih. jednom se atribuira ovaj kip. s obzirom na polo aj ruku izgleda da je ne to dr ao. Poziva na sladostrasti stola. Sokrat je zapo eo kao Fidijin u enik. jednog drugog kasno klasi nog gr kog majstora Timoteja. neumjerenost u jelu i picu. s bradom. Artemizija nastavlja gradnju hrama. ne zna se to no koga prikazuje. ogromno zdanje. Ovo je original. Figura je napola razodjevena. nagla ena je erotska dimenzija.6m). Leda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio Zeus.jedno od 7 svjetskih uda. Prema izvorima. ju nu Timotej. mo da je to bila glava Meduze. Malo je udnovato impostirana. sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara. Leohar radi zapadnu stranu. sa tom lijevom dojkom potpuno otkrivena. a na vrhu je stajao etveropreg u kojem su stajali kipovi Mauzola i Artemizije (visoki 3m i 2. Na jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac). Timotej i Briaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. On je radio na Askeplijevom hramu u Epidauru. To nije ni sjede i niti stoje i polo aj. Opet nije ni u sjede em ni u stoje em polo aju.

Taj hram je kombinacija jonskog i korintskog stila. Ona je prikazana 48 . Na prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. -Leohar je atenski majstor za generaciju mla i od Praksitela. zatim Leoharu. tj. Djelovao je izme u 370. Prikazuje enu. esto kopirana skulptura u rimsko doba. Ovo je prvi puta u gr koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva figura koja je personifikacija vjetra i povjetarca . Sudjelovao je u izradi Mauzoleja u Halikarnasu. Ne bilo koga. Odlike Skopasove umjetnosti su male glave. dionizijevu pratilju. koja je prikazivala Aleksandra. njegovu baku i djeda. u hrizelefantinskoj tehnici. Heraklo Lansdowne je iz Hadrijanove vile u Tivoliju.pr. -Grupa koja je stajala u Olimpionu u Olimpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao podici Aleksandar Veliki u ast svoje obitelji. jako malo djela mu se mo e atribuirati.g. Skopas je najvi e od svih kasnoklasi nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog reljefe. Lijevo su figure aura .pr.Ganimed je dje ak. pjesnika. npr.personifikacije vjetra. Figura bo ice Artemide . Skopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama. u obnovi Artemiziona u Efezu. a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr koj umjetnosti masovno po inju izra ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. danas poznat pod nazivom Heraklo Lansdowne. Hram je uni ten u po aru 395. Ona nesvjesna posljedica je prigrlila labuda. gotovo etvrtaste forme. koja se prema predaji prepu ta razli itim u icima. nego velikih filozofa. a Zeus se spu ta u liku orla i grabi ga. oca i majku. Apolon Belvederski je do II.tako da se pretvorio u labuda. prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutra njosti korintski stupovi.prikazana kao lovkinja. u njegovoj celi je na polukru noj bazi stajala petero lana grupa. uva se u Versaillesu. kopija Skopasova Herakla koji je. radi u svim tehnikama. projicirao hram Atene Aleje u Tegeji koji je najzna ajniji hram 4. koje se dovode u vezu sa Timotejem. govornika. -Skulptura Zeusa sa Ganimedom . ali najvi e u bronci. -Skopas . povjetarca. a ti se javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. Dvije konjani ke enske figure sa Asklepijeva hrama u Epidauru. eznutljiv pogled uperen u visinu. Prema izvorima je Leohar izgradio statuu Sofokla. i 340.pr.Kr. ali su ostali samo fragmenti. jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu statuu.Kr. postoje sumnje da je ovo Lizipovo djelo. Autorstvo je sa dosta razloga pripisano Timoteju kao i prethodna statua.g. lijevom rukom podi e odje u sa sebe. pripisuje se Leoharu Leoharu se pripisuje i figura Sofokla.vjerojatno Timotejeva osobna inovacija. a konjani ke figure Amazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. Menada je jedno od Skopasovih djela koje se esto spominje u izvorima. Ove lijeve su u funkciji ugaonih akroterija tog isto nog zabata Asklepijeva hrama.st. svjetskog rata bio atribuiran Praksitelu.nije bio samo kipar nego i arhitekt. u kopnenoj Gr koj. Ovo je definitivno Sofoklo. Ovdje je desna polovica torza razodjevena i opet nagla ena ta erotska dimenzija. a radi se o fragmentima ogromnog Heraklova kipa na enog kod ??. glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. I u Hrvatskoj postoje figure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr kih originala. duboko usa ene o i.Kr. Desno figure Amazonki.

ozbiljniji izraz lica. 6 na kra im i 12 stupova na du im stranama. g. Figure nemaju arhajski osmijeh. Hram je gra en u tlocrtu dorskog heksastilnog periptera. To je bio jedan obrazac koji se smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o ituju u tome to je broj stupova na du im stranama iznosio dvostruko ve i broj od stupova na kra im stranama + jo jedan dodatni stup. To konkretno zna i pronaos sa dva stupa u antama. trobrodna cela sa dva reda dvokatnih stupova. Razlika se o ituje u veli ini gabarita. Skulpture su ra ene u punom volumenu. Taj je hram nastao na ru evinama jednog starijeg. i to starog Herinog hrama kojega smo spominjali ranije. sve drugo se razbacalo po tijelu. ve kroz jedan strogi izraz lica koji dolikuje samoj radnji. prikazane su u nezgrapnom pokretu. drugom Heraionu u Paestumu. a oko nje borba. visoko podignute glave.2. koji ide u 490. Na kra im stranama 6. Najve i broj dorskih hramova u rano klasi nom i visoko klasi nom periodu je gra en upravo u tom omjeru. To je razlog za to taj rano klasi ni period nosi naziv strogi stil. i bile su bojane.2. pri emu mislim na njezin tlocrt. g. 4. malo je taj arhajski osmijeh udnovat. Skopas preferira motive u kojima mo e prikazati krajnosti ljudske psihe. strani. stvari idu druga ije. Bio je gra en u lokalnom vapnencu. ali ono to dr i odje u na okupu je jedna vezica. i jednom stupu na du oj strani kojega Zeusov hram ima vi e. naborana ela. a donji dio okre en u bijelo. -Zeusov hram u Olimpiji. Na licima tih figura se o ituje arhajski osmijeh. opistodom sa dva stupa u antama. bilo arhitektonskoj. Pronaos sa dva stupa u antama. sporednoj. Graditeljstvo rane klasike -Hram Atene Afaje na otoku Egini je jedino gr ko zdanje hramskoga tipa koje je gra eno na izmaku jedne i na po etku druge ere. heksastilnog dorskog periptera. koje je stradalo u po aru. vjerojatno zbog toga to su bile od drveta. ne kroz arhajski osmijeh. presvu en slojem tukature. Arhitektura 4. Kao to je Partenon najva nije zdanje iz visoke klasike. pr. Podignut je oko 470. a na du im 13. Na taj na in su gr ki umjetnici ih po prvi puta poku ali na novi na in psiholo ki okarakterizirati. isto nom zabatu. Dakle. I taj isto ni zabat Afajinog hrama na otoku Egini je zapravo jedan on najranijih navje taja te rano klasi ne umjetnosti. Ova gra evina pokazuje osnovne zna ajke arhitekture klasi nog doba. a po broju stupova se nalazi izme u njih. bio je obojen. Ono to ovu gra evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne kompozicije na zapadnoj. ili 480. Projektirao ga je Libon. u sveti tu u Olimpiji. Taj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano klasi nog perioda. Figure u zabatnim poljima i metope su bile izra ene od mramora. opistodoma i cele. pr. ve stro i. prikazana je u transu. klasi nog tlocrta pronaosa. tukatiran. sam hram je bio gra en u vapnencu. nadgra e mu je bilo bojano. tako je i Zeusov hram razdoblja rane 49 . Ako Atena stoji u sredini. Ono je preuzelo funkciju glavnog sveti ta u Olimpiji. Ina e. lokalni arhitekt. lagano otvorena usta kao da se spremaju ne to izgovoriti.1. opistodom ili riznica na stra njem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda dvokatnih stupova. Na mla em. Kr. vrlo je sli an tlocrtu Afajinom hramu na Egini.odjevena. Kr. ranjeni i priklani ratnici. bilo samostoje oj. Metope nedostaju.

U relativno recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora.Kr. pr. ovaj hram je imao dorski friz. To je bila bogata gr ka kolonija u zapadnom dijelu Sicilije. U sredini je bio prikazan Zeus. Pauzanija. Cijelim svojim vanjskim pla tom. Ta dva zabata su va na zato to su te figure prikazane u strogom stilu. unutra nja snaga koja se manifestira kroz naborana ela. Hram koji je u literaturu u ao kao Neptunov ili Posejdonov hram. st. lagano otvorena usta. Po est sa svake strane. g. Ovaj je hram bio sa uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut od svojih elemenata. n. da se vidi da su Zeus i Apolon glavni likovi koji odlu uju ishod. st. Dosta dobro sa uvan. -Mo da mnogo va niji primjer je u ju notalijanskoj pokrajini Lukaniji. Datira se u prvu polovicu 5. S obzirom na prvi 50 . tu ne treba puno obja njenja. odnosno. -Hram E u gradu Selimusu na Siciliji. Prema onome to danas povjesni ari umjetnosti znaju. Njihova imena su Paionije i Alkamen Stariji. dvojicu majstora koji su izradili zabate. Kr. pohodi Olimpiju. Dvanaest metopa koje su prikazivale Heraklova juna ka djela su krasile dorski friz iznad pronaosa i opistodoma. pr. ini se da nije mogu e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori ija djelatnost pada u kraj 5. kip Atene Partenos. ali metope nisu bile izra ene u reljefu. Kip koji je izra en u visini od 12 m . a koji su rekonstruirani. Na isto nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme u dvojice junaka Enomaja i Pelopa. Jasno se vide dijelovi koji su originalni. Ovim je djelom Fidija nadma io samoga sebe. Po svoj prilici su majstori do li iz Atene. glava Apolona se poklapa sa stilom jedne glave sa Atenske Akropole (glava plavog Efeba). Autori ove zabatne plastike i metopa nisu poznati. Kr. u ozbiljnom i stro em izrazu lica. Po svoj prilici je do Pauzanija do la kriva informacija koju je on kasnije nehotice prenio. Na licima je izra en Ethos. kao da je to neporeciva injenica . spominje bron ane re etke na po etku pronaosa kroz koji se ulazilo u samo zdanje. Kr. gradu koji se izvorno nazivao Posejdonija (Paestum). pa je vjerojatno rije o nepoznatim atenskim majstorima. st. Jasno je.klasike. Na drugom zabatu je bila prikazana borba Kentaura i Lapita a u sredini je bio prikazan lik Apolona. Ovo zdanje je poznato po tome to je iza 432. Za ovaj se hram vjeruje da je bio posve en bo ici Heri. on bi probio krov toga zdanja. Iznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. spominje i ovaj hram.no nije tako. gr ki pisac.ako ga zamislimo uspravnoga. Jedan je od najva nijih dorskih rano klasi nih hramova sa prostora Sicilije. pa se naziva i Heraion. u njegovoj celi postavljen udesni Fidijin kip sjede ega Zeusa Olimpijskog koji je u helenisti ko doba dobio titulu jednoga od sedam svjetskih uda. iako je to jedan od primjera gra evine koja je kompletno obnovljena od strane arheologa. pr . Prava istina je da mi ne znamo tko su autori. Sasvim je sigurno da je bio posve en bo ici Heri. koji u prvoj polovici 2.

U toj golemoj dvorani su se nalazila dva golema zida u koja su bili inkorporirani etvrtasti pilastri. Ono to povezuje ovo zdanje sa Afajinim hramom. Zapo et je po etkom 5. Hram je dosta dobro sa uvan i spada u red najbolje sa uvanih dorskih hramova. jer. Unutra njost cele je bila rije ena na isti na in osim po omjeru je ta gra evina izgra ena po utjecajima iskustava iz mati ne Gr ke. Hram nije imao klasi nu kolonadu stupova. g. U razini ovih gornjih. kao to je slu aj kod Afajinog hrama na Olimpu. Sicilija je bila podijeljena izme u Karta ana i Grka. pr. vrlo zanimljivo. te se smatra da je toj pobjedi u ast. opistodom . koji svjedo i da 406. zbog svojih ogromnih razmjera. odnosno. Tada su po prvi puta Karta ani osvojili grad. sa dva stupa u pronaosu. me utim. pr. pr. g. manjih stupova se nalazila lo a/galerija odakle se mogla gledati cela.. a drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Rimljanima oko cijelog otoka Sicilije. vjeruje se da se po eo graditi iza 480. koji se naziva prvi Heraion. Na njemu se manifestiraju utjecaji sa Partenona. On je manje vi e gra en paralelno sa Partenonom iako je zapo et ne to malo ranije. isto tako zavr en. dva reda dvokatnih stupova. Tada je zdanje razoreno oko 250. Me utim. to sasvim sigurno znamo iz opisa sicilskog Grka Diodora. trobrodna cela.Zdanje sa Sicilije. sve su to heksastilni peripteri. nikad nije dovr eno. celu. nego pseudoperiptera. Kr. Gra eno je u dorskom stilu. Kr. g. Vrijeme gradnje se stavlja oko 460. Smatra se da je sagra en u ast pobjede sicilskih Grka nad Karta anima kod mjesta Himee. od goleme dvorane.Herin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda.ve se gra evina sastojala iz jednoga prostora. sagra eno ovo zdanje. Bitka je bila 480. Iako dorskoga reda. -Hram Olimpijskog Zeusa u Akragasu (Agrigentum) . Kr. g.pronaos. tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga periptera. pr. pr. g. injenica da je hram bio duga ak preko 110 m. st. nije imao klasi an tlocrt dorskoga hrama . i tada su Grci izvojevali va nu pobjedu. Kr. ili 450. Kr. Ovakav tip tlocrta 51 . On na kra im stranama ima 6 stupova. nego su golemi dorski polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni pla t. ovaj se naziva drugi Heraion. Ne to je du i od Afajinog hrama. ali recimo da se druga faza gradnje poklapala. dva u opistodomu. pr. iskustva sa mati ne Gr ke. to zdanje jo nije bilo dovr eno. udnovato zdanje s 9 stupova na kra im stranama i 18 na du im sa dvobrodnom celom itd. u antama. gotovo revolucionarnog tlocrta. Zeusovim i Partenonom su dvokatni stupovi. Drugi Herin hram u Paestumu je klasi ni dorski heksastilni peripter sa 6 x 14 stupova. Kr. na du im ima 14.

po elo se sre ivanjem grada. Ovdje je primijenjen slobodni koncept arhitekture i te su gra evine slobodno postavljene u prostoru. Nije imao klasi no predvorje i klasi nu riznicu nego dva skra ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu (sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica. Vrlo je zanimljiv izgled zidnog pla ta. ipak. Imao je 6 stupova na kra im stranama. Nakon slijede e godine i povratka Atenjana u svoj grad. Periklo odlu io samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-delfskog saveza. 52 . -Na mjestu dana njeg Partenona. neovisno jedna od druge. platiti za pomo u ratu protiv Perzijanaca. Takve mogu nosti su se pokazale tek onda kada je. Amfiprostilni jer je osim vanjske kolonade.2. otprilike na pola visine. Mnogi su polisi odlu ili. na pro elju i na za elju imao jo jedan red stupova u pronaosu. Perzijanci nisu mogli uni titi hram. je zapo eta gradnja dorskog hrama koje je po mnogo emu bilo prethodnik dana njeg Partenona. a nikada nije bio dovr en. gotovo identi nog tlocrta. Periklo je najva niji atenski dr avnik. unutar saveza. sa otoka Delosa u Atenu. Da se zadr imo na tom pred-Partenonu. umjesto vojskom. tvorac ideje o Ateni kao mjestu okupljanja svih Grka i samim time umjetni koj metropoli svih Grka. itd. Akropola nije prezasi ena gra evinama. sa rukama podignutim ispod glave u polo aju kao da dr e te inu tog golemog arhitrava. Partenonu je uvjetovao pred-Partenon. Graditeljstvo visoke klasike -Visoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske Akropole koja se poklapa sa periodom Periklove vladavine. pr. odnosno opistodomu. djevi ansku riznicu sa etiri stupa postavljena u obliku kvadrata. koji je bio rije en od velikog broja kamenih blokova. To je zdanje koje su Perzijanci nakon osvajanja Atene o tetili. iako je njihov polo aj uvjetovan ranijim gra evinama. g. hramu Atene Nike Apteros jedna starija gra evina. oko 480. no kore u njegovoj okolici su uni tene. 4. i graditi novi hramovi irom Atike. gra en u tlocrtu amfiprostilnog dorskog periptera. a Atenin hram je gra en u dvije faze. na postoljima bile postavljene goleme (preko 7 m visoke) skulpture Atlasa. a onda mu je pridodana kolonada stupova pa je pretvoren u peripter. tako da se turisti mogu uvjeriti u veli inu tih figura.jednog gr kog hrama nazivamo pseudoperipteros. Atenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve i dio u ratu protiv Perzijanaca. dijelovi hrama. Za taj se hram koristi naziv pred-Partenon ili prvi Partenon. Vremenom se skupila pozama na suma i Periklo to prebacuje.2. i stoga nije udno da je najve i dio aktivnosti koje su se odvijale na Akropoli bilo pod Fidijinoj supervizijom. Periklo je bio dobar Fidijin prijatelj. zbog opasnosti po riznicu. Sa tim novcem se po ela obnavljati atenska Akropola. te inu gra evine dr e polustupovi.. No. navodno. Jedan od tih golemih Atlasa je sastavljen od svojih izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja. ili. tad jo nije bilo dovr eno. On je bio rije en tako da su izme u tih dorskih stupova. nije bilo sredstava kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. On je sagra en na mjestu jednog jo starijeg hrama. On dimenzijama nadma uje i Partenon. Kr. injenica da je na mjestu Erehteiona bila bitka Posejdona i Atene je uvjetovala poziciju toga hrama. kao Templo Inantis oko 560.

no radovi na skulpturi traju do 432. Taj red dorskih stupova. Mjerenja su pokazala da je sredi nji dio platforme najvi i. Za izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. Mo da ete negdje pro itati da je Partenon prvi primjer kombinacije dorskoga i jonskoga reda.od prvog do zadnjeg kamena . a ne okomiti. etiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi. ali su dimenzije gra evine mnogo ve e. Kr. nego sa 8 stupova na kra im i 6 stupova u pronaosu i opistodomu. gigantomahija (borba gr kih bogova sa Gigantima sinovima majke Zemlje. nego su mnogi od tih elemenata iskori teni za novi Partenon. Prikazane su etiri teme. to je malen slu aj kod gr kih gra evina. g. odnosno. Kr. kao i broj stupova. Strop je bio kasetiran. Kreptidoma na kojoj le i zdanje nije potpuno ravna. a na zapadnome borba Atene i Posejdona oko za titni tva grada Atene. u vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. Pretpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih bo ica Nika. odnosno. na dvije dodatne stepenice. Njegov tlocrt je identi an. zidovi ante i cele koji se nastavljaju. da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija. Ne slu ajno. nose jonski friz. Samim time se pove avaju gabariti cijele gra evine. Vijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve je lagano nagnut prema vani. Sve je to radi tih opti kih korekcija. Odmah prilikom po etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli postaviti jedan ogroman Atenin kip. Ovo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra ene u visokom reljefu. postavljeni u obliku gr kog slova PI. Zbog njegovog postojanja je ta platforma neuobi ajeno visoka za jedan gr ki hram. kentauromahija (borba Lapita i Kentaura). g. a da krajevi padaju. Partenon u osnovi ima potpuno identi an tlocrt. sa strana vrata. Hram je sagra en od penteli kog mramora u cijelosti . elementi starog zdanja nisu uni teni. Izvjesno je da ima i starijih (npr. Na isto nome je bilo ro enje Atene iz Zeusove glave. odnosno Gee) i iliupersis (osvajanje Troje). mla i. Kr. Stupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema unutra. g. Hram je bio sagra en do 438. a to su pouzdani podaci. Hram se gradio od 447. Unutra nji red od 6 dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od 8 postavljen na vi u niveletu.ak i crijep. sadr ava brojne opti ke korekcije radi vizualne harmonije.. Prilikom njegove gradnje. Novi Partenon je tako er amfiprostilan peripter. ve namjerno. amazonomahija (borba Grka i Amazonki). pr.Novi. Dva zabata su bila u punoj plastici. Va no je naglasiti da Partenon. bo ica pobjede. iako matemati ki precizan. samo ne sa 6 stupova na kra im i 4 stupa u pronaosu i opistodomu. pr. Njih 92 na etiri strane gra evine. Posljednja istra ivanja su pokazala da su u pronaosu. pr. do 432. Cererin hram u 53 .

To je jedno vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Iktina. pa vrhom zida cele i iznad opistodoma. To je tip gra evine koji je iroko rasprostranjen na gr kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice Tirint). Arhitekti su i na to mislili. portika. beskrilnoj donositeljici pobjede. tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje "sa uvani" hram. zapo et je rad na monumentalnom ulazu na plato Akropole .Paestumu). Visinska razlika je svladana stepenicama. Jonski dijelovi hrama. koji su stajali na ulazu na plato Akropole. Lako je bilo vidjeti ove metope i dorski friz gledaju i izvana gra evinu. onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. i od njega su sagradili bastion. a druga gliptoteka. 437. biste i sl. No kada bi se do lo na plato. No. Sam taj friz je duga ak gotovo 160 m. su friz. Ovdje imamo gra evinu koja je. stare Propileje. On je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane Turaka. Tu je zapravo rije o sinkretisti kom kultu Atene i bo ice pobjede. dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to se gore nalazi. koja je preuzeta od strane Grka. ve slijede e. (dakle. u kojoj bi se prezentirale skulpture. Propileji su izgra eni od penteli kog mramora. gotovo u cijelosti sa uvana. koje je kasnije napomenuo. To je varijanta jednog starijeg egipatskog bo anstva Nit. vrlo va no. -Slijede i hram na atenskoj Akropoli je hram Atene Nike Apteros. lezbi ki kimation i. Izvorno su trebali imati dva krila.480-ih godina prije Krista . Me utim. ide jonski friz. Smisao Propileja je u tome da zakloni pogled na plato Akropole i da prika e da se iz pepela starih Propileja izdignulo jedno jo ve e zdanje. etiri stupa u stra njoj prostoriji. Partenon je najva niji primjer iz same Gr ke. a vanjskom pro elju odgovara unutarnje pro elje. ali one nisu sa uvane kao takve. pod vodstvom arhitekta Mnezikla. Nakon ostamostaljenja gr ke. Me utim. Mi znamo izgled prija njih gra evina. pr. Me uprostor izme u vanjske perijastaze stupova i ovoga se rje ava kasetiranim stropom. jonski nije bilo lako vidjeti. u svom sredi njem dijelu su dobili izgled pro elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. Kao i kod Partenona. Kalikrata i Fidije. no unutra nji dio gra evine iznad pronaosa. gradnja Propileja traje do 432.Propilejima. pr. I dana nji Propileji su imali svoga prethodnika. Kr. Hram Atene Nike Apteros je bio posve en bo ici Ateni. iznad cele. zbog peloponeskog rata. pa su taj friz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. osim krova. u jeku kandijskog rata. gr ki arheolozi su anastilozom* vratili izvorne dijelove. budu i da je to bila jedna dvorana za gozbe. a dva reda po tri jonska stupa je nosilo kasetirani stop.koji su te ko o te eni jer su bili utvr eni (zbog naleta Perzijanaca). Partenon jo nije imao skulpture). i mogu e ih je rekonstruirati. Dobili smo jedan mali amfriprostilni. Ovdje je 54 . taj dio nije nikada realiziran. Nike. Oni su gra eni paralelno sa Partenonom. Kroz Propileje su prolazile famozne Panatenejske povorke sa svim Atenjanima i Atenjankama. djevi anskoj riznici. Novi Propileji su izgledom slijedili stare. pa ponovno vrhom.jedna bi bila pinakoteka. kroz kojih bi se ulazilo u dvije prostorije . Propileji nisu imali zabatne skulpture i metope. g. -Nakon dovr etka Partenona u svom arhitektonskom dijelu. To je bila samo javna gra evina. galerija slika. sagra en na mjestu jednog starijeg zdanja. Kr. Sredi nji par stupova je ipak malo razmaknut zbog prolaza. pobjede. Nakon to je sagra en Partenon. negdje u doba Atenskog dr avnika Temistokla . Dorski hram mora imati dorski friz iznad arhitrava. U njima su bile kline le aljke. g.

do 406. osim friza koji je gra en od paarskoga. Gradnja je trajala od 421. te ko pristupa nom terenu i razli itoj niveleti. Tako er je gra evina od penteli kog mramora. Na alost. Kr. Iz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno.nije rije o ravnome polju . Turci su ra erupali tu balustradu i danas imamo samo male fragmente. gdje se prema predaji odvijala bitka izme u Posejdona i Atene. a od Posejdonova trozuba izvor slane vode. Ka u da je tu bio grob Kekropa.ima red stupova i na pro elju i na za elju. Iznad jonskih stupova sa karakteristi nim kapitelom s volutama se nalazi friz koji je ra lanjen u tri trake . Puno je tu ideologije. Gra evina je imala zabat ispunjen mramornim skulpturama. do 425. koja je ukra ena udesnim reljefom/frizom koji je prikazivao procesiju Nika ka bo ici Ateni koja je prikazana na prijestolju. posljednje zdanje. Gradnja je trajala od 431. Za Erehteion mo emo re i da je piktoresknog. Ina e su prozori kao elementi vrlo rijetko dokumentirani na gr kim gra evinama. Atenjani su izabrali maslinu. Krajem 5. tu se sagradio hram. Sagra en je na mjestu. Vidimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vi oj niveleti. a kroz trijem s karijatidama se 55 . Erehteion je jedna gra evina koja nema nikakvog pandana. Ovo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi monolitni. st. s kojim je. oko toga koga e Atenjani staviti za svoga za titnika. zami ljena je bez krila (odatle Apteros). koji ima tri ulazna trijema. Lijevo i desno imamo isto nu fasadu koja je tetrastilna. I unato ote avaju im okolnostima. i vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila (Partenona i Propileja). Za to ovu gra evinu nazivamo tetrastilni amfiprostilos . Sa sjeverne strane jonski stupovi ra lanjuju sjevernu fasadu i izme u njih su otvoreni prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron anim re etkama. veze izme u politike i graditeljskih ostvarenja. Prema predaji je Atena udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina.poistovje ena sa Atenom. i lo e je sa uvan. (duga ka gradnja se obja njava time to je to bila sredina Peloponeskog rata). pr. izgra en je od penteli kog mramora. pr. Arhitekt ovoga hrama je Filoklo. zato da bi pobjeda ostala me u Atenjanima (da ne "odlepr a"). A stra nji red je neznatno odmaknut od zatvorenog zida. Tu su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa. pr. to ba i nije obilje je jonskog stila. I ovaj hram. a gra en je s prekidima zbog Peloponeskog rata. g.i prikazivao je borbu Grka sa Perzijancima kod Plateje. Kr. Kr. zavr ena obnova atenske Akropole. na ni oj niveleti.i tu je kraj hrama. kada govorimo o klasi nom periodu. g. godine. -Idemo na Erehteion. Pisani zapisi nam govore da je na ovome zdanju radilo 130 majstora koji su bili pla eni jednu drahmu dnevno (srebrnjak). okolo ove gra evine je izra ena balustrada (ograda) sa stra njih i bo nih strana. osim to ima pronaos). dvije osi. Kroz red na pro elju se izme u dvaju malih pilastara ulazi u celu . drevnog atenskog kralja. Arhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli an hram. baroknog tlocrta. 479.

Kr. Trijem sa karijatidama . Na nekim drugim gra evinama se taj bogati stil manifestira u kombinaciji dorskoga i jonskoga.korintskog stila. Graditeljstvo bogatog stila Sad smo na graditeljstvu bogatog stila od 420. Ovaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi nog tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i Posejdonov hram na rtu Sunion. a u Ateni.. iz koje se ulazilo u Ateninu celu. ija je za titnica bo ica Atena. Ono to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u Atenino sveti te. bogata dekoracija vrhom zida. U celi su se nalazile njihove statue. g. iji je za titnik Hefest. platforme. te pojavi novog stila u gr kom graditeljstvu .figure kora u funkciji nosa a stupova. jonskim kimationom.3. Zbog metopa. Ova gra evina pripada stilu bogate klasike. Propileji. Gra eni su izme u 450. Kr. Ovdje se nalaze dva stupa u pronaosu. on je etvrti nakon dorskog.2. Ovaj se hram zapo eo graditi prije Partenona. Jonski stupovi ukra eni trakama sa palmetama. gradskog trga. Ovdje su one jedan element koji je preuzet iz arhajskog perioda. ima i taj drugi naziv. do 380. Sada vidite kako se ovaj hram svrstava tu. a mo da i jo nekim bo anstvima. Partenon. pr. kroz tu stra nu bogatu dekoraciju. Aresov u Aharmi kod Atene i Nemezin u Ramosu kod Atene.). a zabat nije. Eolski je 56 . 440 g. hram Atene Nike Apteros. Hram je gra en u tlocrtu dorskog periptera. odatle njegovo pravo ime. gra en od penteli kog mramora. pr. I ao je iznad pronaosa i prebacivao se na vanjsku perijastazu stupova. Osim ovih karijatida i onih iz Sifnijske riznice. Redoslijedom pojavljivanja. trake sa astragalom itd. One su ra ene u bogatom stilu. dorski friz. u antama. na kojima su prikazana Tezejeva juna ka djela. kronolo ki pripadaju visokoj klasici. -Hram Atene i Hefesta. eolskog i jonskog. isto tako s druge strane. Budu i da je bio sagra en u ulici u kojoj su stanovali kova i. ovo je najbolje sa uvani dorski hram. Na njemu su primijenjena ista matemati ka na ela kao i kod Partenona (nakrivljenja. da su u stra njem dijelu bile odaje posve ene Erehteju i Hefestu.korintski stil. Ovdje vidimo mjesto na kojemu se nalazio jonski friz. koje je izradio Fidijin u enik Alkamen (jedan od najva nijih majstora bogate klasike). samo u manjem postotku. ehinusom koji je izveden jonskim kimationom.spu talo stubi tem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. jo se naziva i Hefastaion (Hephaisteion) ili Tezeion (Theseion). no nismo sigurni sto posto kome su sve bile posve ene odre ene odaje. Glavno obilje je gr kog graditeljstva bogate klasike je pojava etvrtog stila u gr kom graditeljstvu . pr. i po tome bi bio prvi hram koji bi bio gra en od mramora. i sl. sa 6 stupova na kra im i 13 na du im. i 430. Trobrodna je cela. nemamo ba neke druge primjere. ekvivalent figurama Atlasa. Di e se na zapadnom dijelu atenske Agore. Kako autori tvrde. Ju na prostilna fasada je sa 6 vitkih jonskih stupova. Hram je bio posve en ve em broju bo anstava. na antama u obliku jonskog i lezbi kog kimationa. Stoga se pomi lja da su svi djelo istoga arhitekte. Kr. iza opistodoma i na vanjsku perijastazu stupova. metope su djelomi no sa uvane. 4.

57 . Nije se nalazila u gr koj. Kr. no zavr en je oko 405. Kr. Evo vidimo izgled toga prethodnika korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta velikim viticama. rimskom arhitekti i piscu. a na stranama 6 stupova. -I evo jo jedna gra evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike ije je pro elje danas rekonstruirano u British museumu. Taj pokojnik je bio lokalni Litijski vladar koji je sahranjen sa svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. pr. Na uglovima se izvijaju vitice.ro ak jonskoga iz kojega se on razvio. g. g. Mali gabariti su nadokna eni bogatim repertoarom arhitektonske plastike. Taj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi ajeno visoko podno je ako gledamo sa gr kog stajali ta. to je rijetkost za hramove u vangradskim podru jima. a ne maloazijskog. Ako je suditi prema Vitruviju. On se sastoji od ko arastog donjeg dijela kalatosa . Rije je o jednoj jonskoj gra evini koja po svojoj funkciji nije bila hram. Mogli bismo re i da je to zagrobni hram (hereon). jedan od trojca koji je radio na Partenonu. ak dva friza na tom postolju. koji je etaju i grobljem Korinta. To otkri e je pomoglo da se rije e pitanja neadekvatnosti jonskih stupova (posebice kod malih gra evina). Tlocrt je jedinstven. Pronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Jednostavna cela sa le ajevima na kojima su bili polo eni sami pokojnici.i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Ovo je dorski peripter sa 6 na kra im i 15 stupova na du im stranama. gornji i donji. u pokrajini Litiji na zapadnoj obali Male Azije. Sve drugo korintski stil posu uje iz dorskoga ili jonskoga stila. ve grobnica (Nereid Monument). Unutar cele se prislonjeni uz lateralne zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova. otkri e kipara Kalimaha.. Hram je imao kasetirani strop. uo io ko aru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je izradio prvi prototip korintskog kapitela. -Prva gra evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov hram u Basama u Figali. pr. Najve i dio tog friza se nalazi u British Museumu u Londonu. Na pro elju je imao 4 jonska stupa. Iktin je bio glavni arhitekt. Evo jedan od bolje sa uvanih fragmenata sa amazonomahijom. a negdje u stra njem dijelu cele izme u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom. Iznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski friz koji je prikazivao scene amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. Zapo et je 429. Na velikoj je nadmorskoj visini. ve u gradu Ksantosu. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog kapitela.

pa se govori da je to bio prikaz jonske 58 . st. Kr. 70-ih godina 4. Njenu je gradnju povjerio gr kim majstorima. Teme su dijelom preuzete iz gr ke umjetnosti. u kojem se i dan danas gledaju predstave. itd.4. kapaciteta za oko 14. a donji friz prikazuje osvajanje nekoga grada (osvajanje Troje). Sve tri gra evine su gra ene u jonskom stilu.uveni mauzolej u Halikarnasu. . a kasnije. hram Atene Polias u gradu Prijamu. bio je u perzijskim rukama. Figure su personifikacije morskih bo anstava koji su prikazani u dramati nom dinami kom pokretu. a na glavnom zabatu je bio prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi dostojanstvenici. Gornji friz postolja je prikazivao scene borbe ratnika.000 gledatelja. glavnom sveti tu boga Asklepija. a rimski su ra eni umjetno. Jedno od najpoznatijih kazali ta je Teatar u Epidauru. pr.2. Halikarnas je grad na obali Male Azije. Izme u vitkih i iroko postavljenih stupova su stajale figure Nereida . koji je vodio obnovu udesnog Artemidinog hrama i projektirao je jedan od najva nijih hramova toga vremena. a dijelom isto nja kog karaktera. me utim.jedni od najljep ih primjera klasi ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. Sagradio ga je Poliklet mla i. Gra evina iz Ksantosa je prethodnik uvenom mauzoleju. g. Kr. Friz na arhitravu prikazuje scenu groblja i predaju darova koje nema veze sa gr kom umjetno u. ra eni u bogatom iluzionisti kom stilu. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu Mauzol koji je prije svoje smrti zapo eo sa izgradnjom veli anstvene grobnice. Na frizu iznad cele je prikazana pogrebna sve anost i in rtvovanja. iza 390. Graditeljstvo kasne klasike -Razdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji teateara irom Gr ke i izvan nje. rasko noj draperiji. Orkestra je odmaknuta u odnosu na gledali te. Gra evina se datira iza 420. pr. u helenisti ko doba e ona dobiti pribli no oblik polukruga i maksimalno pribli iti gledali tu.friz na arhitravu. Pitej je jedan od najzna ajnijih arhitekata kasnog klasi nog doba. Te su scenske zgrade imale bogato ra lanjene arhitektonske kulise. Kr. friz iznad cele i zabatna kompozicija. pr. fasade. 4. Gr ki teatri su gra eni na prirodnim padinama. g. na obali Male Azije.

ali i uop e peripteralnog tlocrta kasno klasi nog doba. Razlika izme u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. pr. Ne tolos. ju nu Timotej a sjevernu Brijaksid. Ovdje je rije o jonskom peripterosu koji je gra en od vapnenca. zapadnu Leohar. Jedna mala gra evina. Mauzolej je bio nadgrobni spomenik. ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima. Imamo trotraki arhitrav. no smjer sjever jug je niz stubi ta i odmori ta. nekoliko torusa (poluoble profilacije) i trohila (kanali i). spominje podatak da su na mauzoleju u Halikarnasu radila etvorica najve ih gr kih majstora. nema opistodoma.Timotej. visoka oko 50 m. konkretno . Mnoge pojedinosti nisu poznate. veli anstvenih razmjera. Pitejevo djelo se tu nalazi i on je od ve e va nosti. jer je sama gra evina lo e sa uvana. U sredi tu su glavni sadr aji. Grad i Akropola su bili spojeni sistemom fortifikacija. uveni enciklopedista. Hram Atene Polias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse. osim temelja. ili drugi majstori. Mnogi dijelovi su u British Museumu.2:1. prakti ki nema friza. to je bila gra evina ije su stranice mjerile 66 x 77 m. Gradnju je nastavila Mauzolova ena Artemizija. Stupovi imaju plintu. Oltar se nalazi izme u gra evine i propileji koji su vodili do samoga zdanja. Bila je.. a znamo da u vrijeme prolaska Aleksandra Velikog nije jo bio sagra en. 6 x 11 stupova. jonski kimation. To je dvostruko manji hram od Partenona. Neki od tih dijelova friza su prona eni na mjestu i tu se uo avaju stilske karakteristike. jednostavnom malom celom i nazna enim portikom u stra njem dijelu. i trebamo promatrati izohipse.renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. gradom dominira Akropola. omjer je to no prora unat . 59 . Jedan mali hram sa 6 na kra im i 11 na du im stranama sa dva stupa u pronaosu. Ovaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli ne spomenike te vrste . Kr.mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodr ca. Isto nu stranu je radio Skopas.mauzoleje . To je grad u Joniji na koji je apliciran Hipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo. Dijelom on. Grad je smje ten na strmom terasastom prostoru. znamo da je zapo ela oko 370-ih g. On je dosta sli an. Kvadriga kruni cijelu gra evinu. pretpostavlja se. Glavne komunikacije u smjeru istok-zapad su zaista proto ne. Plinije Stariji. ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike koju su radili uveni majstori tog vremena. Rekonstrukcija se bazira na izvje ima pisaca. nego piramidalna konstrukcija na ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima Mauzola i njegove ene. Po svemu sude i. Ovo je jedno od sedam svjetskih uda. Hram Atene Polias. na kra im stranama je bilo 9. ima bazu. Gra evina se gradila dugo. skra en. Entablatura je vrlo zanimljiva. Vrh visokog postolja je krunio friz. nego hram. -Asklepijev hram u Epidauru. Svako je bio zadu en za izradu jednog dijela friza i za skulpture koje su gradile interkolumne. no nakon njene smrti njihovi ro aci. -Grad Prijena za kasno klasi no doba ima vrijednost Mileta za rano klasi no doba. nekim drugim zapisima i ostacima dekoracije. Onda jedan udnovato rije en krov. zupce i bogato ra lanjeni korni sa simom u koju su uklju ene lavlje protome. dimenzija 17 m x 35 m du ine. zagrobna cela. relativno klasi ni izgled kapitela sa ehinusom. a na du im 11 jonskih stupova.

odnosno lezbi ki kimation na dnu zida cele. Kr.hram Atene Aleje u gradu Tegeji. gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova. Ovo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi nom dorskom peripteru. uokolo kojeg je raspore eno gledali te koje je moglo primiti oko 4 i 5 tisu a gledatelja. U pronaosu su 2 stupa u antama. no ovaj hram je rijedak primjer klasi ne hramske arhitekture 4. gra en po uzoru na hramove nastale u razdoblju visoke klasike. malog zna aja. Unutar cele se nalazilo 7 korintskih polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je Skopas upotrijebio jonske elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele. Projektirao ju je Iktin. pr. pr. 60 . koji je poznatiji kao kipar i klesar. u opistodomu su 2 stupa u antama. Hram je po tlocrtu sli an Apolonovu hramu u Basama u Figaliji. Na jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra ( to smo vidjeli na Francois vazi). ova vanjska kolonada ima 6x14 stupova koja je dorska. po etkom 4. U ovom slu aju je ova hipostilna dvorana sa 6 nizova od 7 stupova. Kr. st. st. no dovr ena je nakon njegove smrti. -Telesterion u Eleuzini. pr. Naprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra evinu. Za razliku od dorskih periptera 4.. projektirao je i ovu gra evinu i izradio modele kompletne arhitektonske plastike. Kr. st. Ovaj tip gra evine se dovodi u vezu s Perzijom. Tegea je grad u srcu Peloponeza. potvr ene i u Perzepolisu i drugim gradovima. a na drugome je bila prikazana borba Ahila i Telefa u Kai koj ravnici. Arhitekt ove gra evine je Skopas. gradu odr avanja uvenih Eleuzinskih misterija. on je primjer kombinacije svih triju redova u gr koj umjetnosti.Od gra evina kasne klasike bi jo mo da trebali izdvojiti jedan hram . me utim.

I more je sli nih takvih primjera. ali spomenicima vrlo bogatog. kada dolazi do kraja helenisti kog svijeta. pr. Oko te je godine nastao prijelaz s jednog i po etak drugog perioda. i od te godine je Gr ka postala rimska provincija Ahaja. g. Smrt Aleksandra Velikog 323. -Na neki na in rodoutemeljitelj helenisti kog poretka je Aleksandar Makedonski. Taj je pohod trajao oko etiri godine. Na prijelazu sa 4. 146. kasni helenizam od oko 150. pr. dosta naslonjen na kasno klasi no doba. jedno od najmo nijih helenisti kih dr avica. Rimljani su oporu no do li u posjed jednog malog. On se pretvorio u dugotrajan rat kojeg je Aleksandar vodio na Istoku do granica Indije. traje od 280. sredi te otpora protiv rimske vlasti. Kr. se zanosio idejom rata protiv Perzijskog carstva. razdoblje Diadoha (Aleksandrovih generala) od 323. Podijelio ga je u razdoblje Aleksandra Velikog. ima smisla. pr. di oko 250. g. Kr. do oko 150. i traje do oko 250. Kr. Primjerice. Njegov otac Filip II. Kr. Rani helenizam zapo inje oko 300. Kr. Kako je nesretno ubijen od jednog svog vojnika. vratio u Babilon. pr. g. 323. od 334. pr. Kr. me utim. te prijelaz u rimsku civilizaciju. sa svojom iscrpljenom vojskom. August je krenuo za njima i njegovim ulaskom u Egipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti ka dr ava te postaje rimska provincija. dolazi do kraja klasi ne i po etka helenisti ke ere. g. Helenizam -Helenisti ki period je posljednji period gr ke civilizacije. g. Na povratku se. -31. kada je zavr io gra anski rat. Kr.5. smrti Aleksandra Velikoga. sa 31 godinom umro vrlo mlad od jedne vrste malarije. kasnije cara Augusta. Kr. st. 133. Na kraju. sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju i rat izme u njegovih generala. Ptolomejski Egipat. g. Kr. i od tada se taj naziv uvrije io i ostao do danas. a to je da je rani helenizam od oko 320. Kr. Aleksandar. do 31. doba Epikona. do 280. je Pergamsko kraljevstvo. Na koncu se golemo carstvo razi lo i transformiralo u nekoliko helenisti kih dr avica. srednji i kasni helenizam. slobodnom voljom do lo pod Rim tako to je posljednji pergamski vladar Atal III. do. To je jedna politi ka podjela koja. se uzima za kraj helenisti kog svijeta zato to je tada posljednja helenisti ka dr ava. g. g. Kr. naslijedio ga je Aleksandar te je njemu pripala mogu nost ujedinjenom gr ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv Perzije. Kr. do la pod rimsku vlast. g. -Karl Gustav Drojzen je helenizam podijelio u 3 razdoblja. g. pr. g. -Kad je rije o umjetnosti onda se helenisti ko razdoblje dijeli na 3 razdoblja: rani. g. pr. kraljevstva u Maloj Aziji. pr. pr. pr. Naziv je do ao od gr kog izraza Helenistovi kojim su Grci nazivali helenizirane idove koji su prihvatili gr ku kulturu i gr ki na in ivota. Zatim. do 331. pr. Zatim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 250. do oko 30. pr. st. od 334. dok 61 . gledaju i politi ka zbivanja. U bitci kod Akcija uz obale Gr ke gdje je flota Oktavijana. pr. odlu io oporu no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i Senatu. Kr. porazila flotu Marka Antonija i Kleopatre koji su pobjegli u Egipat i izvr ili samoubojstvo. se slu beno uzima za po etak helenisti kog razdoblja. na 3. Naziv helenisti ki period je prvi upotrijebio jedan njema ki povjesni ar Karl Gustav Drojzen u knjizi objavljenoj po etkom 19. -Ovo su politi ka zbivanja koja su va na da bi uo ili jedan moment. g. rimska vojska je razorila Korint. Postojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju. gdje je 323. Posljednje razdoblje. Njegovom smr u to golemo carstvo kojim je vladao niti desetak kasnije se raspalo. g.. odnosno.

u Magni Graeciji. Primjera radi. Mala Azija. iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike. Razlozi tomu su upravo osvajanja Aleksandra Makedonskog. helenisti ka kultura se razvija na mnogo ve em podru ju. Aleksandrija e uz Antiohiju i Pergam postati jedan od najva nijih kulturnih odnosno umjetni kih prijestolnica helenisti kog svijeta. sad zaista govorim napamet. injenica da je on u etiri godine slomio jedno veliko Perzijsko Carstvo. ostatke 62 . ali. Kr. jer ne mo emo samo tako kazati da je podru je na kojem se razvija helenisti ka umjetnost Gr ka. na sjevernim obalama Afrike itd. Utjecaja helenisti ke umjetnosti u ovim prvim stolje ima. on je helenisti ki spomenik po svojim stilskim karakteristikama. Etru anska umjetnost ima svoju helenisti ku fazu. iz perspektive gr ke umjetnosti.je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. godine . tijekom svog osvajanja. pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti ke kulture daleko na Istok. da se o enio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije umro od malarijske groznice). iako ne sredi nji dio Anatolije. -Tre a va na stvar je prostor na kojem se razvija helenisti ka umjetnost i to iz toga proizlazi. Tako bismo te granice mogli pro iriti kada je rije o kasnom helenizmu na malo ve i dio Apeninskog poluotoka. Prostor na kojem se razvijala helenisti ka umjetnost je mnogo ve i od prostora na kojem se razvijala gr ka umjetnost. ova Aleksandrija na u u rijeke Nila je svakako najva nija. Kasni helenizam je naziv za posljednju fazu gr ke umjetnosti. i posljednja do i pod rimsku vlast. to naprosto ne bi bilo to no. st. 120.. Ovo isti em zbog broja umjetni kih djela i spomenika jer broj svih medija umjetnosti je enorman. me utim. u 3. Rimska umjetnost se helenizira negdje krajem 3. Nedavno su francuski arheolozi. pr. jer je najve i dio helenisti kog svijeta tada bio u granicama rimskog imperija. Aleksandar je osnovao mno tvo gradova. -Glavni centri helenisti ke umjetnosti su Atena. novo kulturno ari te gr kog svijeta. st.Aleksandrija. Pergam. Sirija. Korint i neki drugi gr ki gradovi na zapadnoj obali Male Azije. Jezgra helenisti ke kulture i umjetnosti su Gr ka i Makedonija. Kr. vremenski gledano.onda je to spomenik rimske umjetnosti. rone i u Aleksandriji i oko nje. jedno sedamdesetak njih. g. najve i dio Male Azije. Podignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja. Otkrili su poznati svjetionik na otoku Pharosu. Kr. na zapadnoj obali Male Azije. pr. koja je sama helenizirana mnogo stolje a prije. Naime. zadatak urbanisti kog rje enja tog novog grada je bio povjeren vojnom in enjeru Dinokratu. nije bio po te en ni Apeninski poluotok. Egipat i prostor dana njeg Iraka. Dakle. Makedonija.. u Kirenaici. Antiohija na Orantu te vrlo va an grad kojeg je osnovao Aleksandar Veliki 332. to je ipak etru anska umjetnost. a posebno u 2. jako se manifestiraju i uo avaju utjecaji helenisti ke umjetnosti. Za razliku od gr ke umjetnosti koja se razvijala u mati noj Gr koj. a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period. barem na deseterostruko ve em podru ju. pr. Me utim tu sad valja bit oprezan. zatim Ptolomejski Egipat i Sirija te prostor nekada nje Magne Graecie. a Atena je u provinciji Ahaji koja je dio rimskog carstva . koji je postao uzor sli nim takvim kasnijim gra evinama. Kasni helenizam se mo e promatrati i kao rimska umjetnost. No. u gr kim kolonijama. ako je neki spomenik nastao u Ateni. to je spomenik rimske umjetnosti.

. Ona sjedi na jednoj stijeni. budu eg blagostanja. iz anti ke Makedonije.uveni bron ani krater iz Dervenija. Najva nije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni kih dijela s velikim rasponom stilova. Skulptura. tako da u povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to definiraju. -Lizip. Skopasovo naslije e. Me utim. Rimski pisac i enciklopedist Plinije. spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada a im je bila da rade po predlo cima svojih velikih u itelja i prethodnika). je u tome to znamo sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Lizipov u enik Eutikid. Kr. odnosno predlo aka preuzetih iz gr ke klasi ne umjetnosti. dostojanstvenih crta. Tu je rije o spomenicima rano helenisti kog perioda na kojima se jasno manifestiraju utjecaji i uzori tih kasno klasi nih majstora. po etak njegove djelatnosti spada u 360. pa i Pauzanije. podignutom nogom stoji na le ima jednog mladog rije nog boga koji personificira rijeku. Postoji legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov i sa strane te da je nakon njegove smrti prona eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. a sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju 308. to je ak iza Aleksandrove smrti. itd. plemenitih. Vrijednost kopija. Skulptura Tihe je Lizipovskih proporcija. ni u sadr ajnom. -Skulptura Tihe iz Antiohije je interesantna zato to sama skulptura predstavlja Tihe. Pauzijino naslije e. Naravno. -Skulptura Temis iz Ramusa (Rhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti kog majstora Kairestratosa. bo ice osvete. pogotovo na podru ju skulpture. odnosno originala. O nekim elementima tog Lizipovog i Praksitelovog naslije a nam govore i pisani izvori. a glase: Lizipovo naslije e. . Ona je sa uvana u rimskim kopijama. odnosno obrazac po kojemu su u razli itim varijantama izra ivane personifikacije razli itih gradova. male glave. Kr. na ijim su vanjskim stjenkama izra eni prikazi Dioniza. Pogotovo dvaju najve ih a to su Sikijonski majstor Lizip i Atenski majstor Praksitel. njegova posljednja djela nastaju na po etku helenisti kog perioda. uvenu Agoraklitovu statuu koja je stajala u sveti tu te bo ice u istom tom gradu Ramusu. a prema onome to nam svjedo e pisani izvori. i 309. Praksitelovo naslije e. g. To je personifikacija samoga grada.ptolemeidske pala e. To bi zna ilo da je za ivota napravio 1500 djela. g. a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. pr. majstor koji je jako dugo ivio. Ove dvije skulpture su primjeri naslije a velikih majstora. -Ne mo emo govoriti o o trom rezu izme u klasi ne i helenisti ke epohe. Utjecaj velikog majstora se jasno vidi. Kronolo ki gledano. Menada i Satira. Ova posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu urne. Tu se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Larise koji ga je izradio. Ono to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je 63 . To je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli no poslo enim. itd. Dokaz tome su mnogi spomenici. jedan je od onih gr kih majstora koji je do ivio neuobi ajeno duboku starost. ona je postala "arhe" tip. bo icu sre e. ne u originalu. od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama imamo jedva dvadeset. Ona u podignutoj desnoj ruci dr i palminu granu. iako je zapravo Lizipovskih karakteristika. Ona je nastala po uzoru na statuu bo ice Nemese. pr. ni u kronolo kom smislu..

Ono zbog ega su zanimljive je da one podsje aju. To je jedini Praksitelov original koji spominje Pauzanija. po jednom malom gradi u na ijoj su nekropoli prona ene. Aleksandar. Na jednoj strani te baze je prikazana scena takmi enja Apolona i Marsije. Sama injenica da je ovdje prikazan Aleksandar uz trojstvo samoga sarkofaga pokazuju da se on stavlja u sam kraj 4. Prili no naivan prvi zaklju ak bi bio da je u njemu sahranjen i sam Aleksandar. malenim glavama. Na koncu gore imamo krov na dvije vode sa nazna enim rubnim antifiksima. Tu je rije o Praksitelovim epigonima. a na drugoj strani tri Zeusove k eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane draperije. itd.frizura.veliku i malu Herkulanku . to nije slu aj. ali i figure Menada i sl. pogotovo Dioniza koji je ovdje u prvom planu. Vidi se da su ra ene u proporcijama 64 . na figure muza. je dosta sli no onima sa Praksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili lijenog satira. po svoj prilici su pripadali atenskoj koli. ra ene u tipi nom lizipovskom likovnom jeziku. pr. itd. proporcijama. prikaz borbe i scene lova kombinirane na kra im i du im stranama. gradu koji se danas nalazi u Libanonu. s donje sa lezbi kim kimatijonom. st.to da su figure. Kr. Autor ili grupa autora koji su ga izradili. o Praksitelovim u enicima ( ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). Ove statuetice podsje aju na te muze. me utim.koje su nastale prema Praksitelovim originalima nastalim u krugu njegovih u enika. sa bogatim ostatcima oslikavanja. na svom konju. Podsje aju na onu bazu iz Mantineja. To je izdu eni etvrtasti sanduk sa krovom na dvije vode. jer se u izvora sasvim navodi na kakav na in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. odnosno na one statue iz Herkulanuma . Na toj figuri Aleksandra se jasno uo avaju elementi praksitelovskog jezika . kra e i du e stranice nose 4 reljefna prikaza. To su figurice od terakote ra ene pomo u kalupa za nekakvu ku nu upotrebu. S gornje strane je slikovno polje uokvireno jonskim. Danas se Aleksandrov sarkofag nalazi u arheolo kom muzeju u Istambulu. Bogato je ukra en. -Aleksandrov sarkofag je prona en u Sidonu. Gore ima trake sa meandrom. i sl. gracioznim figurama i sl. na nekropoli toga grada. fizionomija. Naziv Aleksandrov nosi zato to je na ovim du im stranama njegova sanduka prikazan Aleksandar u scenama bitke. s malim glavama. prikazan u sceni borbe izme u gr ko-makedonskih i perzijskih ratnika. dolje bogato isprepletenim trakama. ili u sam po etak 3. Mramorni sarkofag je bio i oslikan tako da se izvanredno uo avaju ostaci boje. -Tanagra statuetice su statuetice koje su naziv dobile po gradu Tanagri u Peociji.

ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr kom skulpturom 5. Ta je stvar maksimalno potencirana kada su Atalidi izvojevali pobjedu protiv Gala oko 230. Eumen II. Antigona. Oni su zaslu ni za izrastanje Pergama u prijestolnicu helenisti kog svijeta. -Kada je rije o slikarstvu ima isto velik broj primjera. Jedan niskopozicionirani asnik Aleksandrovih Diadoha.glavnom sveti tu Akropoli. ta se skupina mo e rekonstruirati. Atalidi su imali jedan dugotrajni politi ki cilj. 4 figure u polu-le e em polo aju. aran mani. jednog u Kapitolijskom muzeju. pre li u Malu Aziju. prona ena su u okviru grada Pergama. Rije je o strukturama koje sadr e ve i broj figura. -Najva nija helenisti ka umjetni ka djela. Pauzija i neki drugi. djevojke u raznim situacijama. krilati dje a i i. Veliki slikari druge polovice 4. Eumen I. Imamo jednog ranjenog Gala u Napulju. Ova grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti ke skulpture koji se naziva helenisti ke barokne grupe i mitovi ke grupe. Gnatja vazama. Vjeruje se da Pauzijini cvjetni motivi. Sastojala se od 6 figura. prikazati svoj grad nasljednikom slavne Atene . st. a ove ostale figure ranjenih umiru ih Gala se uvaju u razli itim muzejima u Italiji. One uglavnom prikazuju enske figure. cvije a. st. Centralna grupa Gala sa njegovom enom je poznata kao Ludovizi grupa. Nerijetko su te Tanagra statuetice primjeri i anr stila . odnosno. Kr. jednog u Vatikanu. Kr. To je jedan zanimljiv gradi . sve prikazane u jednom baroknom stilu . pr. Te Tanagra statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice 4. gra evine nastaju u razdoblju srednjeg i visokog helenizma kada su gra anski sukobi pojedinih helenisti kih dr avica zavr ili. Gali su provalili iz sjeverne Europe u sjevernu Gr ku. dobio je zadatak uvanja riznice sa ogromnom koli inom novca. pr. On prerasta u novu Atenu. -Umiru i Gali su grupna kompozicija koja je izvorno bila postavljena na visokoj kru noj bazi. odnosno. Ona je stajala na pergamskoj Akropoli u jednom velikom otvorenom dvori tu u okolici hrama Atene Polias . Atal II.sna nih torza u dinami nom pokretu s temama patnja. pr. Umjetni ka djela nastaju u razli itim umjetni kim centrima. eroti sa vijencima. Kr. st.st. Kr. figure Gala koji sebi zariva ma u prsa. stradanje junaka. pr. g.prikazi enskih figura u razli itim svakodnevnim ivotnim situacijama. i figura njegove ene koju on pridr ava lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne bi pala u zarobljeni tvo). sa prepletima li a. Atalidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva) poraziti i pobijediti. U ast te pobjede je nastao jedan od najva nijih umjetni kih spomenika Pergama i uop e helenisti kog razdoblja . 65 . smrt. i to mlade ene. pr. Kr. To je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore. -Najbolje sa uvana i najpoznatija umjetni ka djela. Rije je o grupnoj piramidalnoj kompoziciji. itd. Atal III.one Periklove iz 5. Tu dinastiju ini 5 vladara: Atal I. On je utemeljitelj Atalidske dinastije. Njegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. itd. primjer kako je iz ni ega nastala jedna od najljep ih prijestolnica helenisti kog svijeta. Usprkos toj injenici. imaju svoj odjek na Taremskim.Grupa umiru ih Gala. su bili Apel.

Atenodoros i Poliodoros. jer su uo ili da je uvla enje Trojanskog konja u Troju varka. -Mi ne raspola emo originalom niti jedne od tih helenisti kih grupa. barem te i tome. trojica rodskih majstora: Agesandar. Poliodor gr ka imena. jer su vrlo brzo po uzoru na nju nastale sli ne skulpture. na koje je Apolon poslao zmije. Sperlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona en natpis na gr kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno itaju imena . na samom kraju kasnog republikanskog. i tzv. ne iznad stupova nego ispod frizova. Atenodor. Sperlonga. ne na na in kao to je to bilo u gr koj 66 . Ahil koji rukama dr i mrtvu amazonsku kraljicu Pentezileju. g. sadr ajno i formativno pripada helenisti koj baroknoj grupi. to mo e biti 79. -Imamo cijeli niz drugih grupa. On je uklju ivao ak etiri neohelenisti ke grupe (nastale u rimsko doba. odnosno po etka ranog carskog perioda). kao Partenon za klasi nu umjetnost. Najva niji sadr aj Pergamskog oltara je friz sa gigantomahijom koji sa sve etiri strane. Sretan nalaz iz 50-ih godina pro log stolje a iz okolice Napulja je pokazao da Plinije nije izmislio imena. ili 81. od kojih je vama najpoznatija jedna . iznad tog stepenastog postolja ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz. najstariji prikazi takve vrste skulpture. Danas se pro elje tog oltara nalazi rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom njema ki arheolozi istra ivali podru je pergamske Akropole. ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje Polifema. Takve grupe su recimo Baskvino grupa. Gradnja je zapo ela u vrijeme vladara Eumena II. opasuje gra evinu. -U okolici Napulja je bila jedna spilja. Scila. Na tom spomeniku su radile ak 2 generacije velikih majstora. Pomi lja se da je ta dvofiguralna kompozicija izvorno mogla biti okru ena figurama ranjenih i umiru ih junaka. U jednoj grupi je bio prikazan Diomer. To je remek djelo helenisti ke umjetnosti koje ima istu vrijednost. u kojoj su prona eni bogati ostaci jednog skulpturalnog programa koji je ukra avao tu spilju.. Ona tematski. povla i mornare i pro dire ih).Laokontova grupa. Sada se zna da su oni kopisti i da je Laokontova grupa kopija nastala po originalu iz 200. osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno stubi te. pr.. To je jonska gra evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. Menelaja i Patrokla. Kr. Pergamski oltar je jedan od najva nijih pergamskih spomenika. koji lijevom rukom pridr ava mrtvo tijelo Patrokla. Grupa koja se danas uva u Vatikanu.Agesandoros.prikazuje trojanskog sve enika Laokonta i njegova dva sina. a njihov odraz u reljefu je uvani Pergamski oltar. grupa od koje danas raspola emo likom sna nog Menelaja sa kacigom na glavi. jedna jedina. odnosno reljef s scenama gigantomahije na uvenom Zeusovom oltaru u Pergamu. Kr. pr. zatim ostaci Paskvido grupe. -Zatim imamo Ahila i Pentezileju. Scila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman. Dokazano je i to da su to imena kopista. Taj friz prikazuje borbu gr kih bogova sa Gigantima.g. a nastavljena u vrijeme Atala II. Pri a vam je vjerojatno poznata .-Umiru i Gali su rodona elnik. vrlo sli na kompozicija. i uop e jedan od najva nijih helenisti kih spomenika.. Plinije ka e i da su autori te grupe. zanimljiva utoliko to je Plinije spominje i ka e da ju je vidio u pala i cara Tita. Prakti ki.

grupnih skulptura. propadanjem ko e i sl. ali ne i ene u svakodnevnim ivotnim situacijama. Taj se obi aj nastavlja u helenisti kom razdoblju. Te figure bogova i Giganata na tom frizu sa gigantomahijom su zapravo izra ene u istom bogatom baroknom stilu. Imaju ljudski torzo. -Paralelno sa tim baroknim stilom. u helenisti kom se razdoblju vrlo rijetko izra uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti kih vladara. dje aka koji vadi trn iz noge. Tu je opet Aleksandar Veliki utro put toj vrsti skulpture. sladunjavih stilova. ve heroine. odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom. filozofa i pjesnika. pogotovo u kasnom helenisti kom periodu. me utim. stajali su jonski stupovi koji su sa etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvori te. a jonska kolonada je nosila jedan unutra nji friz u visini entabature. dje aka koji se hrvaju. primjere malih dje a i a koji se tuku.. a dijelom u teriomorfnom obli ju. ve su ovdje prikazani dijelom u antropomorfnom. javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila. Tako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo esti prikazi grupa. Unutar toga dvori ta je stajao rtvenik na otvorenome. ali zmijolike repove i druge udovi ne elemente. kompletno nazna enim dijelovima degradacije tijela uzrokovanog staro u tijela. Rijetki su bili prikazi djece. knji evnika i drugih. a sada imamo i prikaze malih negroida. gdje su giganti bili prikazani kao ratnici. Ona se pojavljuje ve u kasno klasi no doba kada nastaju statue mnogih gr kih kulturnih radnika. nismo do kraja sigurni u tu mogu nost. gdje je on realisti ki prikazan sa svojom mlohavom ko om. Mo da najupe atljiviji su primjeri figura starijih ena i starijih mu karaca na tr nici. zatim dje aka d okeja na konjima. Na platformi od nekoliko stepenica. Taj friz je prikazivao mit o ro enju Heraklovog sina Telefa jer su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobo nji potomci Heraklova sina Telefa koji se borio u trojanskom ratu na strani Troje. Satir koji se udvara Afroditi. -Ono emu te i helenisti ka skulptura je prikazivanje svih slojeva dru tva. koju krasi friz sa gigantomahijom. ali takvi koji uklju uju likove Afrodite i Satira u nekakvim aljivim pozama. Sve su to primjeri anr stila. -Jedan od va nih vrsta helenisti ke skulpture je portretna statuarna plastika. U gr koj umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba nije se prikazivala ena na tr nici ili tako ne to. na kojega je o ito veliki utjecaj imao Skopas. to nikada prije nije bio slu aj u gr koj umjetnosti. bogatih baroknih torza kao to je slu aj sa ve inom helenisti kih baroknih grupa. Postoji mogu nost da je projekt samog Zeusovog oltara u Pergamu izradio jedan rodski arhitekt po imenu Menekrat. Za njegova ivota su nastale mnoge statue 67 . ili Nimfi ili poziva na ples i sl. uveni spinario.umjetnosti klasi nog ili arhajskog doba. Pored gr kih dramaturga. bo ice. filozofa. Taj je friz uklju ivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora. itd.

ele i se prikazati to sli nije samom Aleksandru. gdje su portreti vladara o ito idealizirani. skida odje u sa sebe. Tu su klju nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne klasike. itd. koja. izra en u bronci. sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip Afrodite. Jedan tip je kle e a Afrodita. Apel slika za sveti te na Kosu sliku Afrodite Anadiomene koja se ra a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. Mno tvo je tih ikonografskih tipova. znamo iz samih izvora. Istovremeno. nije prezao od prikazivanja najru nijih detalja. golobradog. i sl. Mi po prilici mo emo znat kako je ta slika izgledala iako ona nije sa uvana. Afrodita. od kojih su neki tako realisti ni da se ni autor. od anr motiva do motiva mitolo kog karaktera. prikazana u trenutku ulaska u kupatilo. jer ima jednu karakteristi nu anastoli frizuru. 68 . a drugi su realisti nih. onda je primjetno da najve u pa nju imaju Dioniz. i jedan bitinijski majstor Dajdal stvara motiv kle e e Afrodite u kupatilu. Ona ima karakteristi an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba eni sa strane itd. pogotovo Praksitelova poluodjevena Afrodita iz Arla i potpuno razodjevena Afrodita iz Knida. Na temelju tog motiva se u helenisti koj umjetnosti razvija sli an statuarni motiv. Taj stoje i tip se mo e podijeliti u tip Afrodite Anadiomene. od kojih su neki idealiziranih crta lica. ljepu kastog lica. iako nekada zatvorenije kubi ne strukture lica. svi ga portreti prikazuju mladoga. Kolos sa Rodosa je ogroman bron ani tip koji je zatvarao ulaz u Rodsku luku. o ito je da to vi e nije najva niji sadr aj unutar skulpture.sa njegovim portretima koje su poznate danas. u tridesetprvoj godini. Knidska je u stoje em stavu. drugi tip je stoje a Afrodita. sa pojavom tih realisti nih portreta pojedinih helenisti kih vladara. On je za otok Kos. Predaja ka e da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor Hars. prikazivao je boga Heliosa ± boga Sunca. me utim. no. Helenisti ka umjetnost dalje razra uje taj motiv. visine 31 metar. -Jedan od naj uvenijih tipova helenisti kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa. i tre i tip je Afrodite iz Trojade koja ima sasvim specifi an polo aj ruku. -Kada je rije o bo anstvima. a nekad malo izdu enijeg. -Afrodita sa otoka Melosa. u tip Afrodite Pudike ili stidljive Afrodite. Naravno. itd. iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke kose. -Afrodita knidska. Taj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje ima. iz ovoga to sam vam do sada ispri ao. u doba helenizma se nastavlja sa izradom kultnih statua sa prikazivanjem bo anstava. Budu i da je umro mlad. jedan od sedam svjetskih uda. To je stoje i tip Afrodite po uzoru na jednu uvenu sliku kasno klasi nog doba koju je izradio jedan od najve ih gr kih slikara uop e. Apolon . uljep anih crta lica. Paralelno sa time se javlja i vrsta carske odnosno vladarske statuarne skulpture. u rimskim i kasno helenisti kim kopijama. a ni komitent. cijeli raspon motiva. Tako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonografskih tipova i shema sve do rimskog vremena. prebacuje u kle e i stav sa sli no polo enim rukama kao i kod Praksitelove Afrodite. a on je spu ta. izradio uvenu sliku Afrodite Anadiomene. Aleksandar se vrlo lako prepoznaje. Autor jednih takvih portretnih statua.mlada ljepu kasta bo anstva. -U Herkulanumu je prona ena cijela serija portreta helenisti kih vladara. Veliku popularnost me u enskim bo anstvima ima Afrodita. za tamo nje sveti te posve eno Asklebiju. Apel. ostavlja je na hidrini. Sada postoji cijeli raspon stilova. poluodjeveni ikonografski tip. To su dva paralelna pravca u helenisti koj skulpturi unutar statuarne plastike. bio je Lizip.

pr.Na alost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro. i koji je toliko bogat te iz politi kih i ideolo kih razloga financira gradnju jedne takve gra evine u Ateni.konkretno. gra evine na kat. taj podatak svjedo i o ivoj urbanisti koj aktivnosti. nije do ao pod arapsku vlast. O njemu se ne to zna na temelju pisanih izvora. sagra en u tri dijela. barem sa tri ili ak etiri strane okru enu porticima. Kr. Na Prijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti kog grada . Tada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao Arapima na istok. pao je u more i tu stajao sve dok Rodos u 10. spomenut je vec u kontekstu kasne klasike. osnovao 70 novih naselja. prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra evine. i danas se izbjegava takav pristup. -Rano helenisti ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. zapravo je Kleopatra. Uz Aleksandriju bi se tu jo mogao svrstati i grad Prijena. to je Stoa Atala II u Ateni. pr. st. Ona e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog Egipta. Taj je zahvat bio dosta kontroverzan. Gr ka rije za tu gra evinu je stoa. sredi nji gradski trg. davao upute moreplovcima za ulazak u tu. Podignut po etkom 3. To naprosto fascinira. pa i kasnije. Donji dio je bio kvadratnog tlocrta 30x30m. da su ispod njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. Kr. Aleksandar Veliki je tijekom svojih prvih godina osvajanja Perzijskog carstva. Posljednji potomak te loze. st. do 140.agoru . Svjetionik je bio visok 440 stopa (132 m). pr. 69 . agora . Kada ka em portik. nije se mogao zamisliti u 3. Na vrhu svjetionika je gorila vatra ime je osiguravao prolaz brodovima. ili 2. jako nezgodnu aleksandrijsku luku. od strane jednog arhitekta koji se zvao Sostrat iz Knida. na temelju svjedo anstva jednog andaluzijskog Maora iz 11. g. Atal II . Sredi nji je bio oktogonalan. -Jedan drugi spomenik na podru ju graditeljstva. stradao kod jednog sna nog potresa. udesno jedno djelo. ako nije imao sredi nji dio .kojeg okru uju gra evine javnoga karaktera. -Jedan helenisti ki grad. odnosno. Milet ili Atena. Npr. visine 31 m. to je svjetionik na otoku Farosu ispred Aleksandrije koji je do ivio sli nu sudbinu mnogo kasnije. Aleksandrija koja je klju an i najva niji primjer. lokalnog jonskog arhitekta rodom iz Prijene. a gornji cilindri an. onda koristim rimski naziv portikus. Ona je rekonstruirana nakon istra ivanja ameri kih arheologa na atenskoj Akropoli 1930-ih godina. Danas imamo jednu gra evinu te vrste koja je u cijelosti rekonstruirana. st.pergamski vladar koji vlada u razdoblju od 150. no tada je nastao Pitejin projekt. bila to Prijena. jer je njime vladala dinastija Ptolomeida iji je osniva je Aleksandrov general Ptolomej. st. Kr. Njegove su ostatke prona li prije 5 ili 6 godina. anastiloza ili potpuno nova izgradnja jednog anti kog spomenika. sama injenica da je od bronce. inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih).sredi nji trg. ili 11. ina e. jo u helenisti kom periodu. ali je izgradnja trajala duboko u helenisti ki period.

Koliko god da se hramovi reduciraju po du ini. Ako ste se do li pokloniti Asklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko. dok su Umiru i Gali ra eni u prirodnoj veli ini. a unutra nji su egipatski. koja nerijetko gube ovu zadnju prostoriju. a etvrta bitku pergamske vojske sa Galima u Maloj Azije. jedna bitku na Maratonu. i mi u 70 . Na padinama ju no od Atene poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju iji to an broj ne mo emo niti naslutiti. vi ete se vjerojatno do i ponovno zahvaliti. vi mo ete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke dijelove gra evine za koje imate sasvim sigurne. onda ete ne to pokloniti i to e biti stavljeno na trijem. Gra evina ima krov na dvije vode i stubi ta na svojim krajevima. To je gra evina koja ima prizemlje i kat. sveti ta postaju ve a. a na katu su vanjski jonski. Kr.ono to je bila Atena u 5. unutra nji jonski. Time su pergamski kraljevi htjeli kazati . njene zasluge u borbi protiv Perzijanaca. kada danas prolazite njome. To je op a karakteristika helenisti kog graditeljstva. kroz kulturu i umjetni ke spomenike . Hram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna uju gubitak prostora unutar samog hrama. vi vidite kako su te gra evine bile jednostavne arhitekture. Bitne karakteristike . Ona je duga ka. bez hramova velikih dimenzija. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana. prostrana sveti ta. pa u hram. usprkos malim gabaritima samih hramova. Jedna je prikazivala borbu bogova sa Gigantima.To danas nije primjerena metoda. gradova ili pojedinaca. pr. Na njima se odla u darovi zajednica. gra evina izgleda impresivno. pa ete mo da jo ne to donijeti. Tu se ono nastavlja na kasno klasi no doba. po visini (u gabaritima). Mi smo spasili gr ki svijet od Gale u Maloj Aziji. U prizemlju su vanjski stupovi dorski. -Dva sveti ta kao tipi an primjer su Atenino sveti te u gradu Lindosu na Rodosu i Askeplijevo sveti te na otoku Kosu. Ako ozdravite. Na taj na in. to znamo iz izvora. dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna. Jedna grupa je prikazivala borbu Grka i Amazonki.hramovima se prilazi preko monumentalnih veli anstvenih stubi ta. Ako teren to zahtijeva visinske se razlike rje avaju stubi tima. a krajnje funkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. a sa ove druge strane se tom redu du ana pridodaje i dvostruka kolonada.u srcu jedne Atene. -Za helenisti ko su razdoblje karakteristi ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita. to su takozvani Veliki Gali.to smo danas mi.. i jedan od najstarijih takvih primjera je Asklepijev hram u Epidauru. du jedne svoje strane ima 21 du an. njezina veli anstvena pobjeda na Maratonskom polju . Oni veli aju svoje kraljevstvo. a ova vi efiguralna grupa u podno ju atenske Akropole su takozvani Mali Gali. Sastojala se iz etiri odvojene grupe figura. redovno manjim zdanjima. vrste elemente. pa druge propileje. nerijetko kroz Propileje. Gradi se po nekoliko malih hramova jedan pored drugog. svoje politi ke uspjehe. Jedan od takvih hramova s po etka 4. Ljudi su nerijetko dolazili. -To nije jedini spomenik koji su Atalidi poklonili Ateni. Isti takav tlocrt je i na katu. st. Ovdje je mnogo toga rekonstruirano. U ast toga nastaju umiru i Gali na pergamskoj Akropoli. Tu je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti kog graditeljstva i to je ta nit koja ih ve e. Oni se okru uju trjemovima. Ulazi se kroz drugo dvori te. Na taj na in su ova sveti ta postajala pravi muzeji na otvorenom (prete e prvih muzeja). No. Du ani u okviru tih stoa imaju funkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u okviru rimskih foruma. a da takvi elementi ne postoje. etnice su bile natkrivene. propilejima i sl. jer su figure bile gra ene u visini jednog lakta. Toliko mno tvo figura bi bilo financijski i umjetni ki zahtjevno. st. riznicu.

g. st. Kako se rimljani ubrzo obra unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja. obitelji koja je vladala Atenom prije uspostavljanja robovlasni ke demokracije. Ispada kao da su do le. pr. Rije je o hramu koji je zapo et u doba Tizistratida. samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvori te. prije 504.izvorima imamo sa uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u Asklepijevo sveti te na otoku Kosu. takmi e i se sa Atalidima. Kr. One u ivaju u umjetni kim djelima. a zavr ena u doba cara Hadrijana. 71 . On je zapo et je u kasno arhajsko doba. n. tako gradnja ponovno staje. ali u korintskom stilu. nastavlja izgradnju toga zdanja. gradnja je prekinuta. Kr. vidi onu krasnu sliku". Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira sa jonskim i dorskim. obnovljen u helenisti kom razdoblju. gradnju nastavio i zavr io car Hadrijan. Kr. sirijski kralj Antioh III. da bi u kasnom stilu postao najpopularniji. Tako da je njegova gradnja zapo eta krajem 6. On je ogroman hram u tlocrtu dipterosa. a 170-ih g. Apolonov hram u Didimi kod Mileta. -Npr. time je pro lo 700 godina od po etka do zavr etka. Kako je njihov posljednji pripadnik Hipija bio ubijen u atentatu kojega su izvr ili Aristogiton i Harmonije. Kr. ve diviti se sadr aju hrama. pr. sli nog tlocrta. da bi nekih 130-ih g. pr. -Jedan svakako interesantan primjer je uveni Olimpeion u Ateni. hram Zeusa Olimpijskog.. ogromni jonski dipteros ija je obnova za la duboko u helenisti ki period. drugi Artemidin hram u Efezu. One pri aju "A vidi onog tamo dje a i a koji davi gusku. ne iz nekih vjerskih pobuda.

-H. Zadar.dr. Dra ena Mar ica. Dra en Mar i . F. 2005/6 -G. sc.. Janson ± A. 72 . Janson. Split. kolegij ÄArheologija anti ke Gr ke³. 2007/8 -skripta ³Vodi us kroz Antikus´ . Vara din 2003. ³Povijest umjetnosti´. doc. Hafner.Predavanja sa kolegija ³Povijest starog vijeka³ . Rijeka 1970.Literatura: -Predavanja prof. W. ³Kreta i Helada´.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful