Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREĐENJE MEĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivšoj SFRJ definitivno utvrđen ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadležne za donošenje procesnih zakona za ona područja u kojima svojim zakonima uređuju materijalno-pravne odnose1 napuštene su dotadašnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogočemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teško prilagodljivog Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donošenja zakona o vanparničnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparničnom postupku bivše SR BiH3 (Zakon o vanparničnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj značajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatičkih slabosti i da što cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajući u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine još nisu zakonski regulisali vanparnični postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za uređenje međa5 sadržane su u članovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih članova dosta podsjećaju na rješenja iz
Član 281. tačka 12. Ustava bivše SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparničnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparničnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparničnom postupku 1989. godine – v. A.Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

4

Poznato je da vanparnični postupak za razliku od parničnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, već da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste građansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifičnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju određene zajedničke odredbe. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takođe i linija, odnosno granica između dvije susjedne nekretnine – v. N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipković, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajović, M. Živanović i R. Momčilović, Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Živanović i N. Milijević, Vanparnični postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

str.8 Inače. Jerković.10 Međašnji objekti. Beograd. Glasnik advokatske komore Vojvodine.11 2. Smetanje posjeda u sudskoj praksi. 9 O tome više: E. 2 . 1968. 11/53. prijedlozi za uređenje međa su u sudskoj praksi veoma česti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i često se nepravedno bagateliziraju. str.1975. J. 148-149. S. postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta složenoj i kompleksnoj materiji.. str. Gž. 8890. najbolje opaža potreba vođenja jednog ili drugog postupka.ranijeg zakona iz 1934. 8 Vidi: D: Medić.7 mada je evidentno da postoje i značajne razlike . GZZ-45/75 od 7. Vođenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoćama i ovdje se zakonske odredbe različito tumače. a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljišta uz cestu za uređenje međe prema cesti . Uređenje međa u Bosni i Hercegovini 2. br. 401-410. Eterović.12. 12 Član 168. oštećeni ili pomjereni. kada se utvrde sve bitne činjenice. Vagner. 626. u A. 61. 3026/81. 200. Sporovi oko međe. Sarajevo. 15 Prema bivšem vanparničnom postupku legitimisan za učešće u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i držalac određenog zemljišta 16 Npr. Kamhi. 1996.9 U svakom konkretnom slučaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo šta je. Srpska pravna misao. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. str. F. u stvari. Ćosić. u pogledu njih postoji dosta dilema.v. u R. 1989. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo. odnosno na licu mjesta postoje. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. str. Sarajevo. Žuvela. 198.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog. pa kada se to ima u vidu. br. Zakon o sudskom vanparničnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparničnom postupku s tumačem i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom. 2001. str.1. 57-58. Kukoljac. Banja Luka. Vanparnični postupak. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske. Žilić i M. Postupak za uređenje međa Uređenje međa između susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slučaju kada su međašnji znaci uništeni. 2004.12 Ako su međašnji znaci vidljivi ne može se tražiti uređenje međa. inače. 101-104. ovlašćeni organ bi bio nadležni pravobranilac u određenim postupcima kada je granica sporna. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji između uređenja međa i smetanja posjeda. Smetanje posjeda ili uređenje međa. M. bez obzira što pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizičkim'' – Okružni sud Niš. u M. ali i međusobnih razlika.5. str. 3/69. Vlasničkopravni odnosi. jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa. Zakona o vanparničnom postupku 13 ''Nema mesta uređenju međa ako iste nisu poremećene. je i posjednik nekretnina. 1969. 10 ''Dovršenje parnice zbog smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje zbog kojeg se može prekinuti postupak za uređenje međe.1-4/95. imaju samostalnu faktičku i pravnu egzistenciju i na njima je moguće izvršiti čin smetanja posjeda i zbog toga tražiti posjedovnu zaštitu. Priručnik za praktičnu primenu. 7 O uređenju međa prema ovom zakonu v. Beograd.14 te kada je to zakonom određeno i ovlašćeni organ. godine. str. Zagreb. Naša zakonitost. Uređenje međa kroz prizmu odredaba Zakona o vanparničnom postupku.2000. br. pravi interes neke stranke u raznovrsnim životnim situacijama i najčešće se tek na licu mjesta. str. Vanparnični postupak. 1934. već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja'' – Županijski sud u Bjelovaru. Zakon o zemljišnim knjigama. koji je veoma značajan pošto između ovih instituta ima dosta srodnosti. Gž – 2330/00 od 14. Šantek.15 16 U postupku uređenja međa suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih obrascima za praktičnu primjenu. pored vlasnika. Zagreb. pa prijedlog za provođenje takvog postupka treba odbiti.

18 Mjesno nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. tada važećeg Zakona o parničnom postupku. Sarajevo. zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga. Zakona o vanparničnom postupku. 53/03. Zakona o vanparničnom postupku. str. 2005. 26 Službeni glasnik RS br. u H. 19 Član 13. 1/07.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagačeve parcele. zatim razloge zbog kojih se postupak pokreće. ako na pripremno ročište ne dođe tužilac. Ristić. 28 Član 84. ovo ročište odrediti radi pokušaja sporazumnog uređenja međe. Beograd. Gž-1424/03 od 25. po pravilu. stav 2. određuje se ročište u sudu radi pokušaja sporazuma o uređenju međa. stav 2. 28. smatraće se da je prijedlog povučen. 58/03. 27 Službene novine Federacije BiH br. to ne sprečava dovršenje postupka. str. 1989. godine. smatrati da je tužba povučena. 18 Član 169. 29 Sud neće uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom. stav 1.21 U samom postupku provode se slijedeće radnje: Nakon prijema prijedloga. 17 3 .22 Ukoliko do toga ne dođe. vanparnični sud ne bi bio nadležan za postupanje. 25 Član 465. 85/03 i 74/05. vol.suparničara.20 U slučaju da jedna strana u postupku otuđi nekretninu. pa se traži zaštita posjeda ili vraćanje dijela nekretnina. 24 Član 171. Gž-1188/89 od 6. kao i vrijednost sporne površine. 20 V. Pravilo o presumiranom povlačenju prijedloga dovelo je do toga da je režim ovog postupka (a i većine ostalih vanparničnih postupaka) u vrijeme donošenja bio mnogo strožiji od parničnog. i 3. 21 Okružni sud u Osijeku.1989. a bio je uredno obaviješten. Priručnik za praktičnu primenu Zakona o vanparničnom postupku. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela. Uzelac. Tajić. Zapisnik sa uviđaja i skice u postupku uređenja međa moraju sadržavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviđaja.poziva i vještaka geometra odnosno vještaka druge odgovarajuće struke. a po potrebi i predložene svjedoke. navedeno prema: J. Novi zakoni o parničnom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da će se. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaže ročište. Ristić i M.2004.17 Prijedlog za uređenje međe treba da sadrži podatke o vlasnicima (suvlasnicima). br. Zakona o vanparničnom postupku. zakazuje se ročište na licu mjesta na koje sud . 885. Zakona o vanparničnom postupku. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.29 vještaka i Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli. 246. 23 Član 170. skice i druge dokaze koji mogu biti od značaja za ishod ovog postupka. a protivnik predlagača ne predloži da se postupak provede. u kojoj interesi ekonomičnosti ni u kom slučaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja suštinske zaštite.24 Rješenje suda o povlačenju prijedloga ne sprečava predlagača da o istoj stvari podnese novi prijedlog. Uređenje međa. pored učesnika kojima u pozivu skreće pažnju da na raspravu donesu sve isprave. sud će. a ako su one na teritoriji više sudova. a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slično pravilo25 značilo je izražavanje neopravdanog potcjenjivanja opšteg društvenog značaja ove vanparnične stvari. u kome izostanak sa ročišta nije dovodio do tako drastičnih posljedica. nadležan je svaki od tih sudova. osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi. navedenih zakona.6. stav 3. 702.23Ako sa ročišta izostane predlagač.28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parničnog i u pogledu vanparničnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. stav 2. str.4. a stjecatelj nekretnina može uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke. po pravilu. sadržaj izjava učesnika.

br. Pravni život br. 40 Član 174.eventualnih svjedoka. broj 5/00. pošto je ona donijeta. Glasnik pravde. oblik i površinu sporne međašnje površine. 39 Okružni sud Zagreb. Zakona o vanparničnom postupku. Odlukom o uređenju međe stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljišta. pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. vrijednost sporne površine. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. nakon što je sud među na licu mjesta uredio. zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno. provedene dokaze i utvrđene činjenice.1996.39 Povodom žalbe stranaka drugostepeni sud može preinačiti rješenje prvostepenog suda kojim je međa uređena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku činjenično stanje potpuno utvrđeno.. str. način na koji je međa uređena. 1/99. Beograd. 34 Okružni sud Beograd. u R. a to ujedno predstavlja i predaju posjeda. str. Ne može se odrediti uređenje međe pod prijetnjom izvršenja kao naknadne radnje koja će se provesti u izvršnom postupku.4. 97. broj 1/99. navedeno prema: J. Uzelac. str.122. Postupak za uređenje međa. 36 M. str. 30 31 4 . Milijević. 29. Živanović i N.34 Ovakvo normiranje može u praksi da izazove određene probleme. stav 2. te time tu odluku o glavnoj stvari na taj način i izvršio. kao i do sukoba između stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu. 37 ''Sporazum o uređenju međa ima značenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konačno prepušta drugoj stranci u vlasništvo sporni dio međašnjeg prostora. str. kao i pravac kako je predmetna međa uređena.33 pošto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan način samo opisno označi određenu graničnu liniju. 1/90. Rev – 367/81 od 12. ali u slučaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u određivanju granične linije. op.32 Ovo rješenje treba da sadrži tačan opis kojim pravcem je predmetna međa uređena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema. 29. Zakona o vanparničnom postupku. Petaković. Zakona o vanparničnom postupku (ZVP). Toljaga. 33 Član 175. cit. 1990. Zakona o vanparničnom postupku.cit. str.37 Učesnici snose troškove postupka na jednake dijelove. s tim što skica treba da sadrži i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje.1981.35 Rješenje o uređenju međe je odluka sui generis u procesno-pravnom značenju. op. u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 35 Vidi: S. 38 Član 28.1986.. stav 2. a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. Skica lica mjesta čini sastavni dio izreke rješenja. Ćulibrk i B. Gž-1251/86 od 11. Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom.30 Sud uređuje među prilikom ročišta na licu mjesta stavljanjem vidnih međašnjih znakova. sud će prema srazmjeru tog udjela. 31 Rješenje o uređenju međa je izvršna isprava koja se provodi odmah prilikom donošenja. 172. Gž – 1162/96 od 17. pa zato učesnici ne mogu zahtijevati da u izvršenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljišta koje im je u ovom postupku pripalo. 320321. 28. odrediti koliki dio će snositi svaki učesnik. te odluku o troškovima spora.3.36 Sudsko poravnanje je moguće sve do zaključenja rasprave i donošenja rješenja kojim se međa uređuje. u M. Šemić.11. To može da dovede do pravne nesigurnosti. kao i detaljno obrazloženje donesene odluke. Neka zapažanja o uređenju međe sa osvrtom na rješenja u odredbama čl. Sud je dužan da u rješenju navede i sve navode i prigovore stranaka. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu. 38 Predlagač snosi sve troškove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrđivanje međe nije bilo potrebno. nikakvo dalje izvršenje više nije moguće. odnosno uređenja međe na licu mjesta i zbog toga. str. kada takva odluka postane pravosnažna. pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj površini'' – Vrhovni sud BiH. 174/I i 176. 887-888. jer se izvršava nepravosnažna sudska odluka. ali da su pogrešno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija.

ona bi trebala biti odbačena kao nedopuštena. str. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. 47 Analogno i zaključak sa Proširene sjednice Parničnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2. Zakona o vanparničnom postupku. pridružno dejstvo žalbe. Po našem mišljenju ovaj stav se može prihvatiti. Gž. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. 149. 40 5 . faktički.41 Nije dopuštena revizija protiv drugostepenog rješenja o uređenju međa.cit. M. 702-703. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnažnost rješenja vanparničnog suda kojim je uređena međa između susjeda po osnovu jačeg prava. 1414/86. pravni aspekt ovog uređenja postaje time još značajniji. Beograd.4. 119. a ne posljednjeg mirnog posjeda'' – Okružni sud u Zaječaru. Uređenje međe prema vanparničnom i ovršnom postupku. Ćosić. u R. Gž.1985. str.3. Sarajevo. 3-4/40.2004. mada se vrijednost sporne površine može utvrđivati i ostalim raspoloživim sredstvima. 19.. op.1982. tako da se može smatrati da su i ostali podnijeli žalbu'' – Kantonalni sud u Tuzli.str. 2005. u R. i ako učesnici o tome prethodno postignu sporazum. 44 Prema mišljenju M.45 Uređenje međe po jačem pravu skoro da se uopšte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrđivanja jačeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrđivati u postupcima povodom ovih tužbi. stranke ne mogu više u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj površini..2. sprečava suđenje u parničnom postupku o istom pravu na podlozi istih činjenica'' – Vrhovni sud Vojvodine.46 Kod uređenja međa na ovaj način se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasništva na nekom dijelu zemljišta i kada se ima u vidu da je uređenje međe. u R. 43 Analogno i Okružni sud u Kraljevu. 27/85. 1997. Trgovčević – Prokić. tada je sud dužan da pribavi od Uprave prihoda opštine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 tržišne cijene nepokretnosti – v. str. u M. Trgovčević – Prokić.48 Slično i Okružni sud Zadar. Aktuelna sudska praksa iz građanskoprocesnog prava.. u Problemi veštačenja u krivičnom. Veštačenje u vanparničnom postupku. Rev. 2002. jedan od načina sticanja prava vlasništva na spornoj površini. 43 Međa se obavezno uređuje prema jačem pravu ako među učesnicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. 47 Ukoliko bi došlo do podnošenja ovakve tužbe. br. Tajić. Šemić. jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparničnom postupku dozvoljen samo kada se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost. a ne po slobodnoj ocjeni suda. prilog Naše zakonitosti.. parničnom i vanparničnom postupku. pa ukoliko je žalbu podnio samo jedan protivnik predlagača. 41 ''U postupku uređenja međa vlasnici ili posjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih nužnih suparničara. Beograd. u H. Mjesečnik. 351/91. str. s učinkom na čitavu jedinstvenu stranku. ukoliko među učesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti međne površine. 406/83.. u Pregled sudske prakse. Ćosić. GŽ – 1424/03 od 25. Bazala.44 Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost sporne međašnje površine. str. Gž – 91/85 od 6.Način uređenja međa Uređenje međa se vrši po određenom zakonskom redosljedu. 200. str. 129. odnosi se i na ostale protivnike predlagača. odluka br. onda se on poziva na sticanje svojine održajem i predlaže da se međa uredi po osnovu jačeg prava. Kada je međa određena na osnovu jačeg prava. 109.6. 42 Član 26. 45 ''Kada protivnik u postupku uređenja međe ističe da spornu međnu površinu drži preko dvadeset godina. br. Vanparnični postupak.42 2. 201. Ćosić. 46 O tome: B.

To pitanje se može utvrđivati raznim dokaznim sredstvima. u Pregled sudske prakse. str.. u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvođenje pravičnosti kao osnove za presuđenje građansko-pravnih odnosa.. 1529/88 – 2 od 1.2000. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i može da izazove izvjesne dileme. povodom eventualne žalbe. Žuvela. op. 111. bivšeg OGZ-a. 55 Pitanje pravde i pravičnosti spada u veoma značajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlači pažnju mnogih pravnika i filozofa prava.51 Kada se u vanparničnom postupku vrši uređenje međa na ovaj način. kao neko ostrvo koje nastane u rijeci. očito je da to ni tada.. 56 Vidi npr. Radolović. No. onda se činjenica posljednjeg stanja posjeda utvrđuje prema odredbama ZOSPO-a. prilog Naše zakonitosti. Vlasničkopravni odnosi. Perović. u M. a što može biti relevantno za presuđenje u konkretnom slučaju.3. Vidjeti: R. sud će je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. 53 Ova tri načina uređenja međa su bila predviđena i ranijim propisima. mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. Lukić.52 Ukoliko se međa ne može urediti ni na jedan od ovih načina. Vanparnični postupak. Zakonodavstva su.cit. 25. Suđenje osnovom pravičnosti. najbliže istini je da se činjenica ovog posjeda utvrđuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. uvidom u isprave itd. str.1034/00 od 14. odnosno dokle u prostoru seže faktička vlast svakog od susjeda. str. 1062. Uzelac. u R. sud će spornu površinu podijeliti po pravičnosti. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi među prema posljednjem stanju posjeda. Radolović. 39/88. 1051. cit. 59 O tome: A. 156-157. Sistem filozofije prava. mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktičkoj vlasti spornu međnu površinu. Beograd. op. str. To je objektivno situacija koja je za suđenje mnogo teža. a i pravna teorija podržava njihovu orijentaciju da se po pravičnosti može suditi samo ako za to postoji izričito ovlašćenje zakonodavca. vol. 194/87.53 Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja. mjerodavno je stanje na terenu.:J. Kod suđenja na osnovu pravičnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze.. 49 50 6 .supplement. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 197. ta rješenja moraju biti posebno detaljno obrazložena da bi se. 54 A. a posebno konfiguracija terena. 1998. a ne stanje u katastarskim planovima. Trabucchi. a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom uređenja međa na ovaj način ne bi smio tako postupati..56 No. vještaka.. Rev.U slučaju da među nije moguće urediti prema jačem pravu. 52 Vrhovni sud Vojvodine.. kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zaštitu posjeda.str. diskreciono ovlašćenje suca i slobodna ocjena dokaza. clam. precario) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoći. Ćosić. eventualne prepreke i uopšte sve ono što postoji na samom terenu.59 Suđenje po Članovi 71-80.12.57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju. inače. str. 875. Istituzioni di diritto civile. Kod donošenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi. 127. str.49 50 Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu. 19. Padova 1997. i ovakav posjed može postati miran. Pravno-filozofske rasprave. 1995.1988. str.58 Suđenje po ovom osnovu je teže od drugih oblika suđenja. jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj će se donijeti odluka. glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj međnoj površini – Županijski sud u Koprivnici. br. primjera radi saslušanjem svjedoka. a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' – Općinski sud u Zagrebu. 51 Posjed stečen silom. S. 57 Kad se međa uređuje pravičnom ocjenom suda između nekretnina koje su šume.54 55 Prilikom tumačenja ranijeg vanparničnog postupka neki autori su smatrali za ovaj način uređenja međa da u tom slučaju spornu površinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. 509-510. 58 Vidi: A. Gž. odluka br. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. Gž.

64 Kada vještak geometar pokaže spornu među prema ovom planu. a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljišta. vrsta tinte i slično). Naime. Član 172. br. 145.osnovu pravičnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno . pa je jasno da prilikom vještačenja dolazi i do tehnički nužnih grešaka . Nesumnjivo je da je međa pravno. br. str. Naša zakonitost. Naša zakonitost. Oberman. Pravni život.5.i da geometar vrlo teško može potpuno pouzdano pokazati među koja je u katastarskim planovima upisana. ali ne smije biti ni sentimentalno. Napijalo. nakon pokazivanja ovakve međe. i previše oslanjao na nalaz i mišljenje vještaka geometra i podatke iz katastarskih planova. str. V. u praksi.1981. str. br. Zakona o vanparničnom postupku. odluka br. dok se ni u jednom drugom slučaju ovo ne može uraditi i predstavlja flagrantno kršenje njegovih odredaba. Suđenje po pravičnosti u opštem i arbitražnom pravu. Miljan. treba istaći i to da stranke idu na ovakav način uređenja međa zbog toga što vjeruju da je on apsolutno tačan. 2/83. u Pregled sudske prakse.. kod postojećeg stanja stvari. Napijalo. br. 147. H. iako takva tačnost zbog neizbježnih grešaka vještaka često faktički nije potpuno moguća. Advokatura. 4/82. 215. tada su se sporovi oko međa eventualno registrovali . 10/82. dok u pravnom smislu međa tog dana nije morala biti tačno obilježena. 2/86.Uslov za to je da učesnici o tome prethodno postignu sporazum. 10/82. Marković. mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu međe zbog činjenice da je detaljna skica premjera. takvih slučajeva u praksi je bilo veoma malo. 63 Iako je vještak geometar samo stručni pomagač čiji se rad kod uređenja međa svodi na identifikaciju parcela. racionalnim i vladajućim društvenim kriterijumima. 1/53. a ne geodetsko pitanje i da je sudija to B. broj 20. str.61Na ovaj način zakon je uzeo u obzir poznatu činjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko uređenja međe. 60 61 7 . 101-103. Naša zakonitost. Treba imati u vidu da su planovi za određena područja dosta stari i neprecizni. 65 Analogno i Viši sud Banja Luka. Gž–1907/81 od 2. Uređenje međa. donošenjem ove odredbe Zakon o vanparničnom postupku je legalizovao uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova i taj način se može primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke. prilog Naše zakonitosti.11. Vidi odluku Okružnog suda Bjelovar. Slovenc. str. Naša zakonitost. 64 Vidi: D. br. na osnovu koje se izrađuje.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najviše vjerovati iskazu vještaka i katastarskim planovima63.pogotovo ako se radi o maloj spornoj površini . 104-106.65 Dakle. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. Isto tako. A. Međutim. zasnovano isključivo na nekoj apstraktnoj dogmi.1992. niti ideološko.No. Problemi prakse vanparničnih postupaka oko uređenja međe. jer se papir stišće ili širi protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga. debljina sredstva za pisanje. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. 31. str. religioznoj. str. stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu među i tek. sud može da izvrši uređenje na ovaj način. a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle složiti oko pravca kuda se zaista pruža međa i kada su insistirale da se to evidentira. br. Gž–743/92 od 22. u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno označene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta. 90. Ono treba da bude izrazito naučno i da se rukovodi objektivnim. 141142. neki autori su bili suprotnog mišljenja i negirali su ovakvo uređenje međe. 7-8/02. Naša zakonitost. i D. filozofskoj ili političkoj. u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom.60 Novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku u odnosu na ranija pravila je uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova. odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvršenog mjerenja. stav 2. čak i ako stranke na to pristaju – v. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unošeni na nacrt (npr. br. 62 I ranije je moglo doći do uređenja međe na ovaj način pod uslovom da su stranke. te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse.

29.. Rev. Đ. 68 Vrhovni sud BiH. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava. 67 Slično i Okružni sud u Slavonskoj Požegi.. Prančić.3.9. privredne i statističke svrhe. Žuvela. Josipović. Belaj i Z. Neka sporna pitanja u postupku uređenja međa. godine. Informator br. Wien. 71 Član 176. ono se ne dijeli prema graničnoj liniji. M. djelimično na drugi način i da nema prepreka da se sporna međa u jednom dijelu uredi po jačem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum). Novine u odnosu na ranije propise Pored uređenja međa na osnovu katastarskih planova. br. br. austrijskog Građanskog zakonika i 923. Utjecaj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri rješavanju međnih sporova. I. a stranke ne postignu sporazum o uređenju međe po jačem pravu. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. T. str. 69 Član 173. V.12. 14. odluka br. op. nego da je prestajalo i samo pravo na vlasništvo. O uređenju međe u Republici Hrvatskoj v. 2001. Rummel.lice koje treba da odredi kuda se predmetna međa uistinu i pruža. već je u zajedničkoj svojini učesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne može oboriti. str. Susjedska prava-uređenje međa Informator. br. Bd. Žuvela. 146. str. ukoliko međa nije uređena po jačem pravu. M. 461/88 od 11. Vlasničkopravni odnosi. Obnavljanje i ispravljanje međe. HPR. normira da je stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu susjeda sa obje strane međe. Sesa. Ukoliko među učesnicima postupka postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. 1.70 Još jedna novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku je sadržana u odredbi da sud neće uređivati među na građevinskom zemljištu na kojem ne postoji pravo svojine.1989. 1963. 4980. M.). njemačkog Građanskog zakonika.67 Ako bi se prilikom uviđaja utvrdilo da se na pravcu uređene međe nalazi neko stablo. 37/88. 28.1997. str. 937/81 od 19. str. 15. itd. str. 194-200. 5422/06. O tome: Vrhovni sud Hrvatske. osim u slučajevima ako nije izvršena parcelacija zemljišta. br. Vještak-20.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprečavaju izričito sud da među uredi djelimično na jedan. D. Zakona o vanparničnom postupku. Vidi i paragrafe 421. jezički i stilski neprirodna. Rev.69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviđale donošenje odluke na jedan od tri propisana načina.. str. jer se u njoj iz tri negacije treba izvući zaključak kada sud Definicija međe u pravnom smislu nije identična sa njenom definicijom u geodetsko-tehničkom smislu. Sudsko uređenje međa. stav 2. cit.11. 4/04. N. odluka br. 66 8 .5. u stvari. s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od mogućih dokaznih sredstava za uređenje međe koja je između stranaka sporna i da su oni.1. rađeni za fiksalne. koji je stupio na snagu 1.1987. Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch. Gavella. 1. Gž–1367/87 od 2. V. Stipković.71 72 Ova odredba je. odluka broj 77. 473-475. str. da svaka stranka može u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke da ostvaruje svoje jače pravo putem parnice. Babić.17. kao što je vidljivo.1981.. O tome: P. Zagreb. Gliha. navešćemo još neke novosti u odnosu na raniji postupak. sud će postupak obustaviti i predlagača uputiti na parnicu..1/00. a da se dio međe uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi način. u članu 104. 20. u Prava na nekretninama. prilog Naše zakonitosti. br. u Pregled sudske prakse. prilog Naše zakonitosti. u Pregled sudske prakse. 363 (paragraf 421. Zakona o vanparničnom postupku 70 Ranije važeće odredbe su dozvoljavale. 2/1989.68 2. što znači da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasničku tužbu.2001. Beber. čak kad bi ga i bilo. 13.

Velić.4. Činjenica je da se često u ovim postupcima dešava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljišta bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu česticu . 76 Ovi planovi se.75 3. pogotovo ako su razlike u površini relativno male.74 Organ uprave koji je nadležan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rješenje. Ovdje je izričito navedeno da se međa na građevinskom zemljištu uređuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparničnom postupku. Ako sud po jačem pravu uredi među kojom se mijenja ili oblik ili površina određene parcele. do donošenja ove odredbe sudovi su vršili uređenje međa i u ovakvim slučajevima. osim ako je izvršena parcelacija. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH. To je do donošenja Zakona o vanparničnom postupku bio jedini slučaj u kojem je sud uređivao među po mapama i izuzetak od opšteg pravila da se geodetski aspekt uređenja međa ne bi mogao prihvatiti.2007.76 a to znači da površine parcela između kojih je došlo do uređenja međa nisu identične sa ovim površinama u javnim knjigama. Odluka drugostepenog organa je konačna i može se osporavati tužbom kojom se pokreće upravni spor pred nadležnim sudom. Pravni savjetnik. sud je ranije prilikom uređenja međa bio vezan granicama parcela koje su utvrđene na ovaj način. godine. 9/91od 18.73 Inače. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16. sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivšeg vanparničnog postupka. dok je mogućnost obustave Postupak uređenja međa propisan je u članu 69. a sud nije mogao da uvaži ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju društvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima.2. 10/05. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvršeno uređenje međa po jačem pravu) trebale da se registruju. Gvl. str.protiv kojeg je dozvoljena žalba. evidentno je da uređenje međe po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i veće ekonomičnosti u vođenju ovih postupaka. u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.1991. gdje bi se utvrđene promjene registrovale na adekvatan način. 74 Pošto se oblik i površina parcela u gradskom građevinskom zemljištu određuju aktom urbanističke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i pošto se oblik i površina građevinske parcele ne može promijeniti ni dispozicijom susjeda.to može da učini. 72 9 . Osvrt na neke od posebnih postupaka odlučivanja o građevinskom zemljištu. Primjera radi. 2/91. 35. 75 Vidi: I. odluka br. kao što je već izloženo. moralo bi se od vještaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako određene međe. br. za mnoga područja ne slažu. Zaključak Mada je Zakon o vanparničnom postupku. 70. ali se to gotovo nikada ne radi. ističemo da se u praksi relativno često događa da pravosnažno uređena međa odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljišno-knjižnim planovima. te da je time faktički došlo do legalizovanja dotadašnje prakse u radu sudova. 73 Onda kada na građevinskom zemljištu postoji pravo svojine. uzgred rečeno. a po pravosnažnosti rješenja ono bi se po službenoj dužnosti trebalo provesti u katastru i zemljišnim knjigama. br. neka pitanja koja se nameću prilikom vođenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorečenosti odredaba koje regulišu ovaj institut. Što se tiče novih rješenja. Inače. donio značajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti.

77 10 . S. Ćulibrka i B. smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se uređenje međa prebaci u parnicu. a na taj način bi im bila omogućena kvalitetnija zaštita sa mogućnošću ulaganja i vanrednih pravnih lijekova.77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu. što je u situaciji kada su sudovi preopterećeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljšanju kvaliteta njihovog rada. cit. Prema mišljenju S.postupka u nekim situacijama donekle umanjila značaj ovog instituta. za uređenje međe se figurativno može reći da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljišno pravo – v.. jer dotadašnji propisi to nisu poznavali . Rješenje da sud u određenim slučajevima neće uređivati među na građevinskom zemljištu je logično i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka. I na kraju. Toljage. str. Ćulibrk i B. Toljaga. koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma značajne. 98. op.