Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREĐENJE MEĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivšoj SFRJ definitivno utvrđen ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadležne za donošenje procesnih zakona za ona područja u kojima svojim zakonima uređuju materijalno-pravne odnose1 napuštene su dotadašnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogočemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teško prilagodljivog Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donošenja zakona o vanparničnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparničnom postupku bivše SR BiH3 (Zakon o vanparničnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj značajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatičkih slabosti i da što cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajući u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine još nisu zakonski regulisali vanparnični postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za uređenje međa5 sadržane su u članovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih članova dosta podsjećaju na rješenja iz
Član 281. tačka 12. Ustava bivše SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparničnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparničnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparničnom postupku 1989. godine – v. A.Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

4

Poznato je da vanparnični postupak za razliku od parničnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, već da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste građansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifičnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju određene zajedničke odredbe. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takođe i linija, odnosno granica između dvije susjedne nekretnine – v. N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipković, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajović, M. Živanović i R. Momčilović, Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Živanović i N. Milijević, Vanparnični postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

Vanparnični postupak.8 Inače.ranijeg zakona iz 1934. 1968. najbolje opaža potreba vođenja jednog ili drugog postupka.12 Ako su međašnji znaci vidljivi ne može se tražiti uređenje međa. S. 2001. Priručnik za praktičnu primenu. Sarajevo.v. 148-149. Vagner. Zakon o sudskom vanparničnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparničnom postupku s tumačem i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom. Beograd.1-4/95. str. 15 Prema bivšem vanparničnom postupku legitimisan za učešće u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i držalac određenog zemljišta 16 Npr. 11/53. Naša zakonitost. 7 O uređenju međa prema ovom zakonu v. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske. a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljišta uz cestu za uređenje međe prema cesti .7 mada je evidentno da postoje i značajne razlike . Vlasničkopravni odnosi. ovlašćeni organ bi bio nadležni pravobranilac u određenim postupcima kada je granica sporna. Zakon o zemljišnim knjigama. str. već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja'' – Županijski sud u Bjelovaru. 200. str. Smetanje posjeda u sudskoj praksi. 198. 3026/81. bez obzira što pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizičkim'' – Okružni sud Niš. u R. Šantek. F. odnosno na licu mjesta postoje. pa prijedlog za provođenje takvog postupka treba odbiti. oštećeni ili pomjereni. Postupak za uređenje međa Uređenje međa između susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slučaju kada su međašnji znaci uništeni. 1934.2000. inače. Jerković. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.9 U svakom konkretnom slučaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo šta je. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava.12..10 Međašnji objekti. u stvari.15 16 U postupku uređenja međa suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih obrascima za praktičnu primjenu. Žuvela. Uređenje međa u Bosni i Hercegovini 2. str. Gž – 2330/00 od 14. prijedlozi za uređenje međa su u sudskoj praksi veoma česti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i često se nepravedno bagateliziraju. str. postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta složenoj i kompleksnoj materiji. str. 10 ''Dovršenje parnice zbog smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje zbog kojeg se može prekinuti postupak za uređenje međe. str. koji je veoma značajan pošto između ovih instituta ima dosta srodnosti. ali i međusobnih razlika. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji između uređenja međa i smetanja posjeda. pa kada se to ima u vidu. GZZ-45/75 od 7. pravi interes neke stranke u raznovrsnim životnim situacijama i najčešće se tek na licu mjesta. u M. Sarajevo. 2 . 1969. 8890. Eterović. br. 2004. Srpska pravna misao. Gž.11 2. kada se utvrde sve bitne činjenice. 8 Vidi: D: Medić. J. 1989. Žilić i M. 401-410.5.1975. Zagreb. u pogledu njih postoji dosta dilema. br. str. Vanparnični postupak. Banja Luka. 101-104. je i posjednik nekretnina. Vođenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoćama i ovdje se zakonske odredbe različito tumače. 57-58. 3/69. Beograd. Ćosić. Glasnik advokatske komore Vojvodine.1. M. Zagreb. imaju samostalnu faktičku i pravnu egzistenciju i na njima je moguće izvršiti čin smetanja posjeda i zbog toga tražiti posjedovnu zaštitu. Kamhi. Kukoljac. Zakona o vanparničnom postupku 13 ''Nema mesta uređenju međa ako iste nisu poremećene. jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa. 9 O tome više: E. Uređenje međa kroz prizmu odredaba Zakona o vanparničnom postupku. godine. br. 1996. 61. pored vlasnika.14 te kada je to zakonom određeno i ovlašćeni organ.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog. str. Smetanje posjeda ili uređenje međa. u A. 626. 12 Član 168. Sporovi oko međe.

nadležan je svaki od tih sudova. 885. a po potrebi i predložene svjedoke. zatim razloge zbog kojih se postupak pokreće. Zakona o vanparničnom postupku. to ne sprečava dovršenje postupka.6. 85/03 i 74/05.22 Ukoliko do toga ne dođe. 17 3 . 702. Uzelac. 20 V. smatraće se da je prijedlog povučen.29 vještaka i Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli. Beograd. 1/07. 58/03.24 Rješenje suda o povlačenju prijedloga ne sprečava predlagača da o istoj stvari podnese novi prijedlog. godine. 53/03. kao i vrijednost sporne površine. skice i druge dokaze koji mogu biti od značaja za ishod ovog postupka. Uređenje međa. stav 2. 21 Okružni sud u Osijeku. tada važećeg Zakona o parničnom postupku. 23 Član 170. 1989. br. u kojoj interesi ekonomičnosti ni u kom slučaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja suštinske zaštite. 2005.28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parničnog i u pogledu vanparničnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. ovo ročište odrediti radi pokušaja sporazumnog uređenja međe.21 U samom postupku provode se slijedeće radnje: Nakon prijema prijedloga. Zakona o vanparničnom postupku. pored učesnika kojima u pozivu skreće pažnju da na raspravu donesu sve isprave. 28. Zakona o vanparničnom postupku. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaže ročište. u kome izostanak sa ročišta nije dovodio do tako drastičnih posljedica. a stjecatelj nekretnina može uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke. zakazuje se ročište na licu mjesta na koje sud .4. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. Novi zakoni o parničnom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da će se. određuje se ročište u sudu radi pokušaja sporazuma o uređenju međa. i 3. sud će.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagačeve parcele. stav 1.18 Mjesno nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. Ristić i M. vanparnični sud ne bi bio nadležan za postupanje. Zakona o vanparničnom postupku. 18 Član 169. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. po pravilu.2004. po pravilu. Zapisnik sa uviđaja i skice u postupku uređenja međa moraju sadržavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviđaja. 27 Službene novine Federacije BiH br. osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi. stav 2. 246.17 Prijedlog za uređenje međe treba da sadrži podatke o vlasnicima (suvlasnicima). a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slično pravilo25 značilo je izražavanje neopravdanog potcjenjivanja opšteg društvenog značaja ove vanparnične stvari. Gž-1188/89 od 6. a bio je uredno obaviješten. Ristić. 19 Član 13. sadržaj izjava učesnika. 24 Član 171. Priručnik za praktičnu primenu Zakona o vanparničnom postupku. u H. 28 Član 84. navedeno prema: J. pa se traži zaštita posjeda ili vraćanje dijela nekretnina. Pravilo o presumiranom povlačenju prijedloga dovelo je do toga da je režim ovog postupka (a i većine ostalih vanparničnih postupaka) u vrijeme donošenja bio mnogo strožiji od parničnog. Tajić. str.20 U slučaju da jedna strana u postupku otuđi nekretninu. a protivnik predlagača ne predloži da se postupak provede. 25 Član 465. odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela. zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga. stav 2. str.1989. Gž-1424/03 od 25. stav 3. a ako su one na teritoriji više sudova.poziva i vještaka geometra odnosno vještaka druge odgovarajuće struke. smatrati da je tužba povučena. 29 Sud neće uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom. Sarajevo. ako na pripremno ročište ne dođe tužilac.suparničara. str.23Ako sa ročišta izostane predlagač. navedenih zakona. 26 Službeni glasnik RS br. vol.

odnosno uređenja međe na licu mjesta i zbog toga. 36 M. kao i detaljno obrazloženje donesene odluke.eventualnih svjedoka. str. 28. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu. 37 ''Sporazum o uređenju međa ima značenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konačno prepušta drugoj stranci u vlasništvo sporni dio međašnjeg prostora. u R. Šemić. kao i pravac kako je predmetna međa uređena. Rev – 367/81 od 12. Toljaga. u M. 174/I i 176. 31 Rješenje o uređenju međa je izvršna isprava koja se provodi odmah prilikom donošenja. 38 Član 28. Petaković. Milijević. broj 1/99. Gž-1251/86 od 11. 35 Vidi: S. 39 Okružni sud Zagreb. str. Sud je dužan da u rješenju navede i sve navode i prigovore stranaka. te time tu odluku o glavnoj stvari na taj način i izvršio. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. str. s tim što skica treba da sadrži i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje. Pravni život br.34 Ovakvo normiranje može u praksi da izazove određene probleme. stav 2. Odlukom o uređenju međe stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljišta. str.39 Povodom žalbe stranaka drugostepeni sud može preinačiti rješenje prvostepenog suda kojim je međa uređena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku činjenično stanje potpuno utvrđeno. način na koji je međa uređena. Ćulibrk i B. op. 97. sud će prema srazmjeru tog udjela. To može da dovede do pravne nesigurnosti. 1990.33 pošto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan način samo opisno označi određenu graničnu liniju. pa zato učesnici ne mogu zahtijevati da u izvršenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljišta koje im je u ovom postupku pripalo. Glasnik pravde. 29. a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. 40 Član 174. zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno. Zakona o vanparničnom postupku.30 Sud uređuje među prilikom ročišta na licu mjesta stavljanjem vidnih međašnjih znakova. pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.4. Zakona o vanparničnom postupku.. 33 Član 175.36 Sudsko poravnanje je moguće sve do zaključenja rasprave i donošenja rješenja kojim se međa uređuje. 887-888.. Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom. te odluku o troškovima spora. 29. Postupak za uređenje međa. 320321.3. stav 2. Neka zapažanja o uređenju međe sa osvrtom na rješenja u odredbama čl. 1/90. op. 34 Okružni sud Beograd. provedene dokaze i utvrđene činjenice.cit. nakon što je sud među na licu mjesta uredio. vrijednost sporne površine.35 Rješenje o uređenju međe je odluka sui generis u procesno-pravnom značenju. kada takva odluka postane pravosnažna.1981. 172. cit. br. ali da su pogrešno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija.122. Zakona o vanparničnom postupku. 38 Predlagač snosi sve troškove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrđivanje međe nije bilo potrebno. u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Gž – 1162/96 od 17.11. a to ujedno predstavlja i predaju posjeda. odrediti koliki dio će snositi svaki učesnik. Ne može se odrediti uređenje međe pod prijetnjom izvršenja kao naknadne radnje koja će se provesti u izvršnom postupku. broj 5/00. str. kao i do sukoba između stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu. navedeno prema: J. str. nikakvo dalje izvršenje više nije moguće. Uzelac. ali u slučaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u određivanju granične linije.1996. Beograd. 30 31 4 . oblik i površinu sporne međašnje površine. Živanović i N. 1/99.32 Ovo rješenje treba da sadrži tačan opis kojim pravcem je predmetna međa uređena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema.1986. pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj površini'' – Vrhovni sud BiH. str. Zakona o vanparničnom postupku (ZVP). pošto je ona donijeta. Skica lica mjesta čini sastavni dio izreke rješenja.37 Učesnici snose troškove postupka na jednake dijelove. jer se izvršava nepravosnažna sudska odluka.

200. 1997. ona bi trebala biti odbačena kao nedopuštena. Aktuelna sudska praksa iz građanskoprocesnog prava. str. jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparničnom postupku dozvoljen samo kada se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost. str. tako da se može smatrati da su i ostali podnijeli žalbu'' – Kantonalni sud u Tuzli. u R. stranke ne mogu više u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj površini.Način uređenja međa Uređenje međa se vrši po određenom zakonskom redosljedu. op. u H. Tajić. str. str. a ne posljednjeg mirnog posjeda'' – Okružni sud u Zaječaru. Ćosić. prilog Naše zakonitosti. Sarajevo. 201. Gž. mada se vrijednost sporne površine može utvrđivati i ostalim raspoloživim sredstvima.41 Nije dopuštena revizija protiv drugostepenog rješenja o uređenju međa. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. br.3.. 43 Međa se obavezno uređuje prema jačem pravu ako među učesnicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. u R. Uređenje međe prema vanparničnom i ovršnom postupku. Vanparnični postupak. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. 27/85. pridružno dejstvo žalbe. str. 119. Gž. Po našem mišljenju ovaj stav se može prihvatiti. 47 Analogno i zaključak sa Proširene sjednice Parničnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2. 3-4/40. jedan od načina sticanja prava vlasništva na spornoj površini. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnažnost rješenja vanparničnog suda kojim je uređena međa između susjeda po osnovu jačeg prava. 406/83. parničnom i vanparničnom postupku.2004. 351/91. i ako učesnici o tome prethodno postignu sporazum.. u M. odluka br. Beograd. Ćosić. Rev..str. Šemić. Beograd. u Pregled sudske prakse. Bazala. 129. odnosi se i na ostale protivnike predlagača. Trgovčević – Prokić. onda se on poziva na sticanje svojine održajem i predlaže da se međa uredi po osnovu jačeg prava. u Problemi veštačenja u krivičnom. Zakona o vanparničnom postupku. Mjesečnik. pravni aspekt ovog uređenja postaje time još značajniji. str. 2002. 109. faktički. a ne po slobodnoj ocjeni suda. 149. sprečava suđenje u parničnom postupku o istom pravu na podlozi istih činjenica'' – Vrhovni sud Vojvodine.46 Kod uređenja međa na ovaj način se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasništva na nekom dijelu zemljišta i kada se ima u vidu da je uređenje međe.48 Slično i Okružni sud Zadar. Trgovčević – Prokić. 1414/86. 40 5 .44 Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost sporne međašnje površine. 46 O tome: B. 44 Prema mišljenju M. ukoliko među učesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti međne površine. Veštačenje u vanparničnom postupku. Kada je međa određena na osnovu jačeg prava. tada je sud dužan da pribavi od Uprave prihoda opštine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 tržišne cijene nepokretnosti – v.1985. 43 Analogno i Okružni sud u Kraljevu. 45 ''Kada protivnik u postupku uređenja međe ističe da spornu međnu površinu drži preko dvadeset godina.6.4. s učinkom na čitavu jedinstvenu stranku. u R.. 2005.cit.1982. pa ukoliko je žalbu podnio samo jedan protivnik predlagača. GŽ – 1424/03 od 25. M. 42 Član 26.. 47 Ukoliko bi došlo do podnošenja ovakve tužbe. 41 ''U postupku uređenja međa vlasnici ili posjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih nužnih suparničara. Ćosić. 702-703.42 2.2. Gž – 91/85 od 6. br.45 Uređenje međe po jačem pravu skoro da se uopšte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrđivanja jačeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrđivati u postupcima povodom ovih tužbi. 19.

očito je da to ni tada. str. 1051. op. Radolović.2000. cit. u M.. To pitanje se može utvrđivati raznim dokaznim sredstvima.56 No.1034/00 od 14. a i pravna teorija podržava njihovu orijentaciju da se po pravičnosti može suditi samo ako za to postoji izričito ovlašćenje zakonodavca. 57 Kad se međa uređuje pravičnom ocjenom suda između nekretnina koje su šume. sud će spornu površinu podijeliti po pravičnosti. mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktičkoj vlasti spornu međnu površinu. kao neko ostrvo koje nastane u rijeci.cit. odnosno dokle u prostoru seže faktička vlast svakog od susjeda. Sistem filozofije prava. Beograd. uvidom u isprave itd. Lukić.12. 55 Pitanje pravde i pravičnosti spada u veoma značajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlači pažnju mnogih pravnika i filozofa prava. 1995. Kod donošenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi.str. kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zaštitu posjeda. str. 127. precario) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoći. 156-157.. 194/87. eventualne prepreke i uopšte sve ono što postoji na samom terenu. diskreciono ovlašćenje suca i slobodna ocjena dokaza. No. 49 50 6 . i ovakav posjed može postati miran. mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku.supplement.. a što može biti relevantno za presuđenje u konkretnom slučaju. u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvođenje pravičnosti kao osnove za presuđenje građansko-pravnih odnosa. vol. 197. To je objektivno situacija koja je za suđenje mnogo teža. a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' – Općinski sud u Zagrebu. Trabucchi. najbliže istini je da se činjenica ovog posjeda utvrđuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima.:J. Vlasničkopravni odnosi. 1998. vještaka. Gž. odluka br. u R.51 Kada se u vanparničnom postupku vrši uređenje međa na ovaj način. str.53 Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja. Istituzioni di diritto civile. 53 Ova tri načina uređenja međa su bila predviđena i ranijim propisima. 52 Vrhovni sud Vojvodine. Zakonodavstva su. S. 509-510. Gž. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi.3. a ne stanje u katastarskim planovima. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi među prema posljednjem stanju posjeda.57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju. a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom uređenja međa na ovaj način ne bi smio tako postupati. 58 Vidi: A.59 Suđenje po Članovi 71-80. Vanparnični postupak. prilog Naše zakonitosti. Padova 1997.58 Suđenje po ovom osnovu je teže od drugih oblika suđenja.. 39/88... Pravno-filozofske rasprave. mjerodavno je stanje na terenu. str. 1529/88 – 2 od 1. onda se činjenica posljednjeg stanja posjeda utvrđuje prema odredbama ZOSPO-a. Kod suđenja na osnovu pravičnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. op. Uzelac. glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj međnoj površini – Županijski sud u Koprivnici. Radolović. 51 Posjed stečen silom. 111. 19. Ćosić. clam. 56 Vidi npr. 1062. 875. jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj će se donijeti odluka. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.1988. Žuvela. a posebno konfiguracija terena.. 25. Rev. u Pregled sudske prakse. br. sud će je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. 54 A.52 Ukoliko se međa ne može urediti ni na jedan od ovih načina. str. inače. 59 O tome: A.49 50 Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu. str. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i može da izazove izvjesne dileme. ta rješenja moraju biti posebno detaljno obrazložena da bi se. povodom eventualne žalbe. Suđenje osnovom pravičnosti.U slučaju da među nije moguće urediti prema jačem pravu. str. Vidjeti: R.54 55 Prilikom tumačenja ranijeg vanparničnog postupka neki autori su smatrali za ovaj način uređenja međa da u tom slučaju spornu površinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. primjera radi saslušanjem svjedoka. bivšeg OGZ-a. Perović.

prilog Naše zakonitosti. 64 Vidi: D. Oberman. sud može da izvrši uređenje na ovaj način. 7-8/02. Vidi odluku Okružnog suda Bjelovar. a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle složiti oko pravca kuda se zaista pruža međa i kada su insistirale da se to evidentira. u praksi. te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse. na osnovu koje se izrađuje. dok u pravnom smislu međa tog dana nije morala biti tačno obilježena.1992. 65 Analogno i Viši sud Banja Luka. čak i ako stranke na to pristaju – v. A. nakon pokazivanja ovakve međe. 62 I ranije je moglo doći do uređenja međe na ovaj način pod uslovom da su stranke. tada su se sporovi oko međa eventualno registrovali . a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unošeni na nacrt (npr. i previše oslanjao na nalaz i mišljenje vještaka geometra i podatke iz katastarskih planova. Član 172. u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom.pogotovo ako se radi o maloj spornoj površini . 215. zasnovano isključivo na nekoj apstraktnoj dogmi. 60 61 7 . 4/82. Isto tako. 10/82. u Pregled sudske prakse. Ono treba da bude izrazito naučno i da se rukovodi objektivnim. Miljan. Međutim. br. br. vrsta tinte i slično). Gž–1907/81 od 2. Napijalo. a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljišta.i da geometar vrlo teško može potpuno pouzdano pokazati među koja je u katastarskim planovima upisana. Slovenc. str. br. br.5. Naša zakonitost. 1/53.64 Kada vještak geometar pokaže spornu među prema ovom planu. Suđenje po pravičnosti u opštem i arbitražnom pravu.. Pravni život. 90. filozofskoj ili političkoj. Uređenje međa. 145.No. str. i D.Uslov za to je da učesnici o tome prethodno postignu sporazum. mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu međe zbog činjenice da je detaljna skica premjera. Naime. br. a ne geodetsko pitanje i da je sudija to B. str. Naša zakonitost. Gž–743/92 od 22. Treba imati u vidu da su planovi za određena područja dosta stari i neprecizni.65 Dakle. H.11. 147. Naša zakonitost. donošenjem ove odredbe Zakon o vanparničnom postupku je legalizovao uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova i taj način se može primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke.61Na ovaj način zakon je uzeo u obzir poznatu činjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko uređenja međe. Nesumnjivo je da je međa pravno. 10/82.60 Novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku u odnosu na ranija pravila je uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova.1981. dok se ni u jednom drugom slučaju ovo ne može uraditi i predstavlja flagrantno kršenje njegovih odredaba. Naša zakonitost. racionalnim i vladajućim društvenim kriterijumima. jer se papir stišće ili širi protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga. stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu među i tek. Advokatura. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. Problemi prakse vanparničnih postupaka oko uređenja međe. niti ideološko. pa je jasno da prilikom vještačenja dolazi i do tehnički nužnih grešaka . 2/83. 2/86. str. neki autori su bili suprotnog mišljenja i negirali su ovakvo uređenje međe. religioznoj. Naša zakonitost.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najviše vjerovati iskazu vještaka i katastarskim planovima63. V. 104-106. 101-103. Napijalo. str. takvih slučajeva u praksi je bilo veoma malo. odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvršenog mjerenja. treba istaći i to da stranke idu na ovakav način uređenja međa zbog toga što vjeruju da je on apsolutno tačan. str.osnovu pravičnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno . iako takva tačnost zbog neizbježnih grešaka vještaka često faktički nije potpuno moguća. 63 Iako je vještak geometar samo stručni pomagač čiji se rad kod uređenja međa svodi na identifikaciju parcela. str. u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno označene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta. ali ne smije biti ni sentimentalno. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. 141142. odluka br. stav 2. Marković. kod postojećeg stanja stvari. br. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. debljina sredstva za pisanje. broj 20. Zakona o vanparničnom postupku. 31. br.

146. Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch.). 194-200. str. str. Informator br..5. Vlasničkopravni odnosi. str. Zakona o vanparničnom postupku 70 Ranije važeće odredbe su dozvoljavale. br. 66 8 . 67 Slično i Okružni sud u Slavonskoj Požegi. odluka broj 77. Stipković.68 2.71 72 Ova odredba je. što znači da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasničku tužbu. str.. Žuvela. Neka sporna pitanja u postupku uređenja međa.lice koje treba da odredi kuda se predmetna međa uistinu i pruža. 68 Vrhovni sud BiH. jezički i stilski neprirodna. a stranke ne postignu sporazum o uređenju međe po jačem pravu. 2/1989. br. 461/88 od 11. odluka br. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske. O uređenju međe u Republici Hrvatskoj v. u Prava na nekretninama. odluka br. br. Gž–1367/87 od 2. Utjecaj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri rješavanju međnih sporova. Susjedska prava-uređenje međa Informator. 1.3. čak kad bi ga i bilo. prilog Naše zakonitosti. ukoliko međa nije uređena po jačem pravu. privredne i statističke svrhe. M. itd. br. 15. osim u slučajevima ako nije izvršena parcelacija zemljišta. navešćemo još neke novosti u odnosu na raniji postupak. str. 14.17. Novine u odnosu na ranije propise Pored uređenja međa na osnovu katastarskih planova. 69 Član 173. 28. I. Beber. 20. Zakona o vanparničnom postupku. Ukoliko među učesnicima postupka postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. 1. V. prilog Naše zakonitosti. br. stav 2. u članu 104. Vidi i paragrafe 421.. HPR. Rummel. 13. 937/81 od 19. kao što je vidljivo. ono se ne dijeli prema graničnoj liniji. O tome: P. N. normira da je stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu susjeda sa obje strane međe. Đ.9. koji je stupio na snagu 1. u stvari. Rev. O tome: Vrhovni sud Hrvatske. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava. str. da svaka stranka može u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke da ostvaruje svoje jače pravo putem parnice. sud će postupak obustaviti i predlagača uputiti na parnicu. 473-475. 29.1989. 4/04. T.2001.11.70 Još jedna novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku je sadržana u odredbi da sud neće uređivati među na građevinskom zemljištu na kojem ne postoji pravo svojine.. Sudsko uređenje međa. Belaj i Z. Vještak-20.69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviđale donošenje odluke na jedan od tri propisana načina. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprečavaju izričito sud da među uredi djelimično na jedan. Babić. 37/88. M.1987. Gliha.1/00. u Pregled sudske prakse. Obnavljanje i ispravljanje međe.12. op. 2001. Gavella. Zagreb. cit. s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od mogućih dokaznih sredstava za uređenje međe koja je između stranaka sporna i da su oni. jer se u njoj iz tri negacije treba izvući zaključak kada sud Definicija međe u pravnom smislu nije identična sa njenom definicijom u geodetsko-tehničkom smislu.67 Ako bi se prilikom uviđaja utvrdilo da se na pravcu uređene međe nalazi neko stablo. Prančić. godine.1981. V. Bd. djelimično na drugi način i da nema prepreka da se sporna međa u jednom dijelu uredi po jačem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum). 71 Član 176. M. a da se dio međe uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi način. Josipović.. 5422/06. D.1997. već je u zajedničkoj svojini učesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne može oboriti. u Pregled sudske prakse. austrijskog Građanskog zakonika i 923. njemačkog Građanskog zakonika.1. Rev. str. rađeni za fiksalne. Sesa. 4980. nego da je prestajalo i samo pravo na vlasništvo. 363 (paragraf 421. str. Žuvela. 1963. Wien.

protiv kojeg je dozvoljena žalba. 10/05. 76 Ovi planovi se. str. te da je time faktički došlo do legalizovanja dotadašnje prakse u radu sudova. 73 Onda kada na građevinskom zemljištu postoji pravo svojine. ističemo da se u praksi relativno često događa da pravosnažno uređena međa odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljišno-knjižnim planovima. ali se to gotovo nikada ne radi. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16. Ovdje je izričito navedeno da se međa na građevinskom zemljištu uređuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparničnom postupku. za mnoga područja ne slažu. 75 Vidi: I. u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. evidentno je da uređenje međe po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i veće ekonomičnosti u vođenju ovih postupaka.to može da učini. sud je ranije prilikom uređenja međa bio vezan granicama parcela koje su utvrđene na ovaj način. br. To je do donošenja Zakona o vanparničnom postupku bio jedini slučaj u kojem je sud uređivao među po mapama i izuzetak od opšteg pravila da se geodetski aspekt uređenja međa ne bi mogao prihvatiti. osim ako je izvršena parcelacija. 35. Zaključak Mada je Zakon o vanparničnom postupku. 72 9 . odluka br.76 a to znači da površine parcela između kojih je došlo do uređenja međa nisu identične sa ovim površinama u javnim knjigama. donio značajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti. Velić. Što se tiče novih rješenja. a po pravosnažnosti rješenja ono bi se po službenoj dužnosti trebalo provesti u katastru i zemljišnim knjigama.2. Gvl. Inače. godine. uzgred rečeno. Odluka drugostepenog organa je konačna i može se osporavati tužbom kojom se pokreće upravni spor pred nadležnim sudom. 2/91. neka pitanja koja se nameću prilikom vođenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorečenosti odredaba koje regulišu ovaj institut. pogotovo ako su razlike u površini relativno male.74 Organ uprave koji je nadležan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rješenje. a sud nije mogao da uvaži ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju društvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. 9/91od 18. gdje bi se utvrđene promjene registrovale na adekvatan način.75 3.73 Inače. 74 Pošto se oblik i površina parcela u gradskom građevinskom zemljištu određuju aktom urbanističke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i pošto se oblik i površina građevinske parcele ne može promijeniti ni dispozicijom susjeda. Pravni savjetnik.1991. sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivšeg vanparničnog postupka. 70. Činjenica je da se često u ovim postupcima dešava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljišta bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu česticu . Vidi odluku Vrhovnog suda BiH.2007. br. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvršeno uređenje međa po jačem pravu) trebale da se registruju. kao što je već izloženo. Ako sud po jačem pravu uredi među kojom se mijenja ili oblik ili površina određene parcele. dok je mogućnost obustave Postupak uređenja međa propisan je u članu 69.4. do donošenja ove odredbe sudovi su vršili uređenje međa i u ovakvim slučajevima. moralo bi se od vještaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako određene međe. Primjera radi. Osvrt na neke od posebnih postupaka odlučivanja o građevinskom zemljištu.

str. Toljaga. Prema mišljenju S. 98. op. Ćulibrk i B. Toljage. za uređenje međe se figurativno može reći da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljišno pravo – v. cit. jer dotadašnji propisi to nisu poznavali . S.77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu. Rješenje da sud u određenim slučajevima neće uređivati među na građevinskom zemljištu je logično i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka. smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se uređenje međa prebaci u parnicu.postupka u nekim situacijama donekle umanjila značaj ovog instituta.. što je u situaciji kada su sudovi preopterećeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljšanju kvaliteta njihovog rada. 77 10 . I na kraju. Ćulibrka i B. a na taj način bi im bila omogućena kvalitetnija zaštita sa mogućnošću ulaganja i vanrednih pravnih lijekova. koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma značajne.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful