Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREĐENJE MEĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivšoj SFRJ definitivno utvrđen ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadležne za donošenje procesnih zakona za ona područja u kojima svojim zakonima uređuju materijalno-pravne odnose1 napuštene su dotadašnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogočemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teško prilagodljivog Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donošenja zakona o vanparničnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparničnom postupku bivše SR BiH3 (Zakon o vanparničnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj značajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatičkih slabosti i da što cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajući u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine još nisu zakonski regulisali vanparnični postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za uređenje međa5 sadržane su u članovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih članova dosta podsjećaju na rješenja iz
Član 281. tačka 12. Ustava bivše SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparničnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparničnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparničnom postupku 1989. godine – v. A.Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

4

Poznato je da vanparnični postupak za razliku od parničnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, već da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste građansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifičnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju određene zajedničke odredbe. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takođe i linija, odnosno granica između dvije susjedne nekretnine – v. N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipković, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajović, M. Živanović i R. Momčilović, Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Živanović i N. Milijević, Vanparnični postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

11 2. 198.8 Inače.7 mada je evidentno da postoje i značajne razlike . 12 Član 168. najbolje opaža potreba vođenja jednog ili drugog postupka. 1989. Zagreb. 15 Prema bivšem vanparničnom postupku legitimisan za učešće u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i držalac određenog zemljišta 16 Npr.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog. 7 O uređenju međa prema ovom zakonu v. 57-58. br. 2001.10 Međašnji objekti. Zakona o vanparničnom postupku 13 ''Nema mesta uređenju međa ako iste nisu poremećene. Zakon o zemljišnim knjigama. GZZ-45/75 od 7. ali i međusobnih razlika. str. Priručnik za praktičnu primenu. Beograd. Eterović. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji između uređenja međa i smetanja posjeda. 401-410. 9 O tome više: E. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske. Žuvela. M. 61. str. Gž.1-4/95.ranijeg zakona iz 1934. str. br. Šantek. u pogledu njih postoji dosta dilema. pa kada se to ima u vidu. str. str. imaju samostalnu faktičku i pravnu egzistenciju i na njima je moguće izvršiti čin smetanja posjeda i zbog toga tražiti posjedovnu zaštitu. Žilić i M. 1934. Zagreb. pravi interes neke stranke u raznovrsnim životnim situacijama i najčešće se tek na licu mjesta.12. 11/53. Beograd. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo. već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja'' – Županijski sud u Bjelovaru. S. Zakon o sudskom vanparničnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparničnom postupku s tumačem i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom. u stvari. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. 3/69. Uređenje međa kroz prizmu odredaba Zakona o vanparničnom postupku. str. Srpska pravna misao. Sporovi oko međe. 8 Vidi: D: Medić. Smetanje posjeda u sudskoj praksi.2000. prijedlozi za uređenje međa su u sudskoj praksi veoma česti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i često se nepravedno bagateliziraju. 1996.5. jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa. 101-104..1975. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. 8890. Glasnik advokatske komore Vojvodine.15 16 U postupku uređenja međa suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih obrascima za praktičnu primjenu. str. pa prijedlog za provođenje takvog postupka treba odbiti. Jerković. str. 2004. Vagner. Banja Luka. u A. str. Ćosić. 10 ''Dovršenje parnice zbog smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje zbog kojeg se može prekinuti postupak za uređenje međe. 626.14 te kada je to zakonom određeno i ovlašćeni organ. u M. br. 1968. Vanparnični postupak. godine. postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta složenoj i kompleksnoj materiji. u R. 1969. Postupak za uređenje međa Uređenje međa između susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slučaju kada su međašnji znaci uništeni. Uređenje međa u Bosni i Hercegovini 2. Sarajevo. ovlašćeni organ bi bio nadležni pravobranilac u određenim postupcima kada je granica sporna. koji je veoma značajan pošto između ovih instituta ima dosta srodnosti. odnosno na licu mjesta postoje. J. bez obzira što pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizičkim'' – Okružni sud Niš. Smetanje posjeda ili uređenje međa. 2 .12 Ako su međašnji znaci vidljivi ne može se tražiti uređenje međa. je i posjednik nekretnina. Vlasničkopravni odnosi. 148-149. kada se utvrde sve bitne činjenice. pored vlasnika. 3026/81. a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljišta uz cestu za uređenje međe prema cesti .v. Gž – 2330/00 od 14. Kamhi. Vanparnični postupak. Naša zakonitost. Sarajevo.1. oštećeni ili pomjereni. Kukoljac. inače.9 U svakom konkretnom slučaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo šta je. Vođenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoćama i ovdje se zakonske odredbe različito tumače. 200. F.

24 Član 171. Beograd.18 Mjesno nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. 885. 1/07. str. 19 Član 13. stav 2. 23 Član 170. Pravilo o presumiranom povlačenju prijedloga dovelo je do toga da je režim ovog postupka (a i većine ostalih vanparničnih postupaka) u vrijeme donošenja bio mnogo strožiji od parničnog. Zakona o vanparničnom postupku. po pravilu. Zapisnik sa uviđaja i skice u postupku uređenja međa moraju sadržavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviđaja. sud će. i 3. stav 2. u kojoj interesi ekonomičnosti ni u kom slučaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja suštinske zaštite. stav 2. 2005. Zakona o vanparničnom postupku. Ristić i M. zakazuje se ročište na licu mjesta na koje sud . određuje se ročište u sudu radi pokušaja sporazuma o uređenju međa.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagačeve parcele.4.1989. 25 Član 465. 53/03. 246.24 Rješenje suda o povlačenju prijedloga ne sprečava predlagača da o istoj stvari podnese novi prijedlog. zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga. stav 3. nadležan je svaki od tih sudova. 17 3 . pored učesnika kojima u pozivu skreće pažnju da na raspravu donesu sve isprave. to ne sprečava dovršenje postupka. smatrati da je tužba povučena. a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slično pravilo25 značilo je izražavanje neopravdanog potcjenjivanja opšteg društvenog značaja ove vanparnične stvari. 58/03. 1989. Novi zakoni o parničnom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da će se. a stjecatelj nekretnina može uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke. 21 Okružni sud u Osijeku.22 Ukoliko do toga ne dođe. 18 Član 169. ovo ročište odrediti radi pokušaja sporazumnog uređenja međe. navedeno prema: J. br.6. Tajić. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. smatraće se da je prijedlog povučen. 27 Službene novine Federacije BiH br. osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi. navedenih zakona. 85/03 i 74/05. a po potrebi i predložene svjedoke.28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parničnog i u pogledu vanparničnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. Priručnik za praktičnu primenu Zakona o vanparničnom postupku. 20 V. pa se traži zaštita posjeda ili vraćanje dijela nekretnina. str. godine.suparničara. sadržaj izjava učesnika. 29 Sud neće uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom. 702. zatim razloge zbog kojih se postupak pokreće. 26 Službeni glasnik RS br. ako na pripremno ročište ne dođe tužilac. u kome izostanak sa ročišta nije dovodio do tako drastičnih posljedica.17 Prijedlog za uređenje međe treba da sadrži podatke o vlasnicima (suvlasnicima). Uzelac. Gž-1188/89 od 6. vanparnični sud ne bi bio nadležan za postupanje.20 U slučaju da jedna strana u postupku otuđi nekretninu.21 U samom postupku provode se slijedeće radnje: Nakon prijema prijedloga. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaže ročište. Zakona o vanparničnom postupku. odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela. Gž-1424/03 od 25. a protivnik predlagača ne predloži da se postupak provede. Sarajevo. Ristić. Uređenje međa. po pravilu.29 vještaka i Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli. vol. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku. u H. skice i druge dokaze koji mogu biti od značaja za ishod ovog postupka. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. str. 28. tada važećeg Zakona o parničnom postupku. 28 Član 84.2004.poziva i vještaka geometra odnosno vještaka druge odgovarajuće struke. a ako su one na teritoriji više sudova. a bio je uredno obaviješten. kao i vrijednost sporne površine.23Ako sa ročišta izostane predlagač.

nakon što je sud među na licu mjesta uredio. cit. Zakona o vanparničnom postupku. pa zato učesnici ne mogu zahtijevati da u izvršenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljišta koje im je u ovom postupku pripalo. Milijević. 31 Rješenje o uređenju međa je izvršna isprava koja se provodi odmah prilikom donošenja. 28.35 Rješenje o uređenju međe je odluka sui generis u procesno-pravnom značenju. Sud je dužan da u rješenju navede i sve navode i prigovore stranaka. 30 31 4 . str. kao i detaljno obrazloženje donesene odluke. 1/90. str. br. Odlukom o uređenju međe stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljišta. nikakvo dalje izvršenje više nije moguće. 35 Vidi: S. To može da dovede do pravne nesigurnosti. Postupak za uređenje međa. odrediti koliki dio će snositi svaki učesnik. 33 Član 175. Neka zapažanja o uređenju međe sa osvrtom na rješenja u odredbama čl. vrijednost sporne površine. zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno.. str. 174/I i 176. ali u slučaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u određivanju granične linije. kao i pravac kako je predmetna međa uređena. Gž – 1162/96 od 17. Toljaga. Uzelac. 887-888.3. način na koji je međa uređena. Ne može se odrediti uređenje međe pod prijetnjom izvršenja kao naknadne radnje koja će se provesti u izvršnom postupku. Rev – 367/81 od 12. 172. stav 2.37 Učesnici snose troškove postupka na jednake dijelove. str. u R. pošto je ona donijeta.36 Sudsko poravnanje je moguće sve do zaključenja rasprave i donošenja rješenja kojim se međa uređuje. 29. oblik i površinu sporne međašnje površine.39 Povodom žalbe stranaka drugostepeni sud može preinačiti rješenje prvostepenog suda kojim je međa uređena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku činjenično stanje potpuno utvrđeno. u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. odnosno uređenja međe na licu mjesta i zbog toga. Zakona o vanparničnom postupku. sud će prema srazmjeru tog udjela.cit.34 Ovakvo normiranje može u praksi da izazove određene probleme. jer se izvršava nepravosnažna sudska odluka. te time tu odluku o glavnoj stvari na taj način i izvršio. Beograd. s tim što skica treba da sadrži i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje.4. a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom.eventualnih svjedoka. 38 Član 28. Gž-1251/86 od 11. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu. 34 Okružni sud Beograd. broj 1/99. 39 Okružni sud Zagreb. stav 2.1996. op. op. str. ali da su pogrešno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija. 40 Član 174. Ćulibrk i B. 1/99. kao i do sukoba između stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu. 320321. Glasnik pravde. Živanović i N.122. 29. Skica lica mjesta čini sastavni dio izreke rješenja. 36 M. broj 5/00.32 Ovo rješenje treba da sadrži tačan opis kojim pravcem je predmetna međa uređena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema. str.33 pošto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan način samo opisno označi određenu graničnu liniju. Šemić. Petaković. Zakona o vanparničnom postupku (ZVP).1981. 97.11..30 Sud uređuje među prilikom ročišta na licu mjesta stavljanjem vidnih međašnjih znakova. Pravni život br. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. str. 37 ''Sporazum o uređenju međa ima značenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konačno prepušta drugoj stranci u vlasništvo sporni dio međašnjeg prostora. Zakona o vanparničnom postupku. 1990. te odluku o troškovima spora. u M. pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj površini'' – Vrhovni sud BiH. kada takva odluka postane pravosnažna.1986. provedene dokaze i utvrđene činjenice. a to ujedno predstavlja i predaju posjeda. navedeno prema: J. 38 Predlagač snosi sve troškove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrđivanje međe nije bilo potrebno. pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.

Tajić. 119. Vanparnični postupak. Šemić. 129. Rev. Aktuelna sudska praksa iz građanskoprocesnog prava. prilog Naše zakonitosti. M. Ćosić. 43 Analogno i Okružni sud u Kraljevu. sprečava suđenje u parničnom postupku o istom pravu na podlozi istih činjenica'' – Vrhovni sud Vojvodine. faktički. jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparničnom postupku dozvoljen samo kada se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost. Veštačenje u vanparničnom postupku. odluka br. br. Ćosić. u H. Gž. 46 O tome: B. u R.. 351/91. str. 47 Analogno i zaključak sa Proširene sjednice Parničnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2.41 Nije dopuštena revizija protiv drugostepenog rješenja o uređenju međa. 44 Prema mišljenju M. str. Zakona o vanparničnom postupku.2. u Problemi veštačenja u krivičnom. Ćosić.. i ako učesnici o tome prethodno postignu sporazum. a ne posljednjeg mirnog posjeda'' – Okružni sud u Zaječaru. str. 200. 47 Ukoliko bi došlo do podnošenja ovakve tužbe. tako da se može smatrati da su i ostali podnijeli žalbu'' – Kantonalni sud u Tuzli. str. Trgovčević – Prokić. u R.1985. 2005. Sarajevo.45 Uređenje međe po jačem pravu skoro da se uopšte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrđivanja jačeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrđivati u postupcima povodom ovih tužbi.1982.. Gž – 91/85 od 6. 201. Uređenje međe prema vanparničnom i ovršnom postupku. ukoliko među učesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti međne površine. 27/85. 149. Mjesečnik. parničnom i vanparničnom postupku.. Beograd. pravni aspekt ovog uređenja postaje time još značajniji. ona bi trebala biti odbačena kao nedopuštena.str. 42 Član 26. 1997. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. mada se vrijednost sporne površine može utvrđivati i ostalim raspoloživim sredstvima.46 Kod uređenja međa na ovaj način se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasništva na nekom dijelu zemljišta i kada se ima u vidu da je uređenje međe. 702-703. op.44 Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost sporne međašnje površine. br. pridružno dejstvo žalbe. Gž.42 2. tada je sud dužan da pribavi od Uprave prihoda opštine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 tržišne cijene nepokretnosti – v. str. Bazala. stranke ne mogu više u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj površini.. 45 ''Kada protivnik u postupku uređenja međe ističe da spornu međnu površinu drži preko dvadeset godina.3. a ne po slobodnoj ocjeni suda. 43 Međa se obavezno uređuje prema jačem pravu ako među učesnicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. 406/83. u Pregled sudske prakse.2004. jedan od načina sticanja prava vlasništva na spornoj površini. 3-4/40. s učinkom na čitavu jedinstvenu stranku. 41 ''U postupku uređenja međa vlasnici ili posjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih nužnih suparničara. odnosi se i na ostale protivnike predlagača. str. 1414/86.48 Slično i Okružni sud Zadar. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnažnost rješenja vanparničnog suda kojim je uređena međa između susjeda po osnovu jačeg prava.cit. u R. u M. onda se on poziva na sticanje svojine održajem i predlaže da se međa uredi po osnovu jačeg prava. Trgovčević – Prokić. Po našem mišljenju ovaj stav se može prihvatiti. 19. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. 109. 2002.6. GŽ – 1424/03 od 25. Beograd.Način uređenja međa Uređenje međa se vrši po određenom zakonskom redosljedu. Kada je međa određena na osnovu jačeg prava.4. pa ukoliko je žalbu podnio samo jedan protivnik predlagača. 40 5 .

mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktičkoj vlasti spornu međnu površinu.53 Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja.1034/00 od 14. a što može biti relevantno za presuđenje u konkretnom slučaju. 54 A.54 55 Prilikom tumačenja ranijeg vanparničnog postupka neki autori su smatrali za ovaj način uređenja međa da u tom slučaju spornu površinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. 25. Trabucchi. primjera radi saslušanjem svjedoka. 1998. 111. Perović.. uvidom u isprave itd. jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj će se donijeti odluka. cit. 19. Vanparnični postupak. str.58 Suđenje po ovom osnovu je teže od drugih oblika suđenja.. To je objektivno situacija koja je za suđenje mnogo teža. str. 59 O tome: A.56 No. op. 127. povodom eventualne žalbe.. 57 Kad se međa uređuje pravičnom ocjenom suda između nekretnina koje su šume. 53 Ova tri načina uređenja međa su bila predviđena i ranijim propisima. Kod donošenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi.:J. str. 1529/88 – 2 od 1.supplement. kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zaštitu posjeda. Vlasničkopravni odnosi. kao neko ostrvo koje nastane u rijeci.52 Ukoliko se međa ne može urediti ni na jedan od ovih načina. mjerodavno je stanje na terenu. glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj međnoj površini – Županijski sud u Koprivnici. 875. 156-157. Žuvela. 49 50 6 . 55 Pitanje pravde i pravičnosti spada u veoma značajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlači pažnju mnogih pravnika i filozofa prava. br. bivšeg OGZ-a. prilog Naše zakonitosti. S.49 50 Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu. op. Ćosić. odluka br. Uzelac. precario) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoći. u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvođenje pravičnosti kao osnove za presuđenje građansko-pravnih odnosa. Beograd. 197. 51 Posjed stečen silom. u M.3. str.2000. vol. ta rješenja moraju biti posebno detaljno obrazložena da bi se.12.1988. Radolović. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. a posebno konfiguracija terena. odnosno dokle u prostoru seže faktička vlast svakog od susjeda. Istituzioni di diritto civile. Padova 1997. Pravno-filozofske rasprave. Rev. inače. Kod suđenja na osnovu pravičnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. 509-510.U slučaju da među nije moguće urediti prema jačem pravu. str. a i pravna teorija podržava njihovu orijentaciju da se po pravičnosti može suditi samo ako za to postoji izričito ovlašćenje zakonodavca. 58 Vidi: A. No.str. očito je da to ni tada.cit. 52 Vrhovni sud Vojvodine. 1062. Vidjeti: R. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi među prema posljednjem stanju posjeda. u Pregled sudske prakse. 194/87. 1051.. diskreciono ovlašćenje suca i slobodna ocjena dokaza. str. onda se činjenica posljednjeg stanja posjeda utvrđuje prema odredbama ZOSPO-a..57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju. 56 Vidi npr.59 Suđenje po Članovi 71-80. Gž. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i može da izazove izvjesne dileme. sud će spornu površinu podijeliti po pravičnosti. Sistem filozofije prava. vještaka. u R. Lukić. a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom uređenja međa na ovaj način ne bi smio tako postupati. str.. 1995. i ovakav posjed može postati miran.51 Kada se u vanparničnom postupku vrši uređenje međa na ovaj način. Suđenje osnovom pravičnosti. sud će je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. a ne stanje u katastarskim planovima. eventualne prepreke i uopšte sve ono što postoji na samom terenu. Gž. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. clam. najbliže istini je da se činjenica ovog posjeda utvrđuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. Zakonodavstva su. To pitanje se može utvrđivati raznim dokaznim sredstvima. 39/88.. Radolović. a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' – Općinski sud u Zagrebu.

Oberman. na osnovu koje se izrađuje. str. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. čak i ako stranke na to pristaju – v. br. niti ideološko. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. stav 2. pa je jasno da prilikom vještačenja dolazi i do tehnički nužnih grešaka . tada su se sporovi oko međa eventualno registrovali . neki autori su bili suprotnog mišljenja i negirali su ovakvo uređenje međe.i da geometar vrlo teško može potpuno pouzdano pokazati među koja je u katastarskim planovima upisana. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. jer se papir stišće ili širi protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga. 2/86.5. Miljan. 63 Iako je vještak geometar samo stručni pomagač čiji se rad kod uređenja međa svodi na identifikaciju parcela.11. str. Naša zakonitost. str. 10/82. A. religioznoj.1992. 64 Vidi: D. prilog Naše zakonitosti. takvih slučajeva u praksi je bilo veoma malo. u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno označene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta. 2/83. a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljišta.No. Slovenc. Treba imati u vidu da su planovi za određena područja dosta stari i neprecizni.64 Kada vještak geometar pokaže spornu među prema ovom planu.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najviše vjerovati iskazu vještaka i katastarskim planovima63. 62 I ranije je moglo doći do uređenja međe na ovaj način pod uslovom da su stranke. kod postojećeg stanja stvari. odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvršenog mjerenja. a ne geodetsko pitanje i da je sudija to B. Problemi prakse vanparničnih postupaka oko uređenja međe. Gž–743/92 od 22. te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse. str. 147. Naša zakonitost. Isto tako. u Pregled sudske prakse. 10/82. 104-106. Član 172. Naša zakonitost. 101-103. a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle složiti oko pravca kuda se zaista pruža međa i kada su insistirale da se to evidentira. Naime. debljina sredstva za pisanje. br.osnovu pravičnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno . br. odluka br. vrsta tinte i slično). Vidi odluku Okružnog suda Bjelovar.65 Dakle. br. 7-8/02. Naša zakonitost. 141142. filozofskoj ili političkoj. iako takva tačnost zbog neizbježnih grešaka vještaka često faktički nije potpuno moguća. Nesumnjivo je da je međa pravno.61Na ovaj način zakon je uzeo u obzir poznatu činjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko uređenja međe. Napijalo..pogotovo ako se radi o maloj spornoj površini . dok se ni u jednom drugom slučaju ovo ne može uraditi i predstavlja flagrantno kršenje njegovih odredaba. u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unošeni na nacrt (npr. Zakona o vanparničnom postupku. str. Pravni život.1981. 90. 1/53. racionalnim i vladajućim društvenim kriterijumima. Marković. Advokatura. str. nakon pokazivanja ovakve međe. broj 20. Suđenje po pravičnosti u opštem i arbitražnom pravu. stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu među i tek. sud može da izvrši uređenje na ovaj način.60 Novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku u odnosu na ranija pravila je uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova. str. i D. ali ne smije biti ni sentimentalno. Napijalo. H. u praksi. 60 61 7 . Gž–1907/81 od 2. Međutim. i previše oslanjao na nalaz i mišljenje vještaka geometra i podatke iz katastarskih planova. mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu međe zbog činjenice da je detaljna skica premjera. br. 4/82. 31. zasnovano isključivo na nekoj apstraktnoj dogmi. br. Naša zakonitost.Uslov za to je da učesnici o tome prethodno postignu sporazum. 215. treba istaći i to da stranke idu na ovakav način uređenja međa zbog toga što vjeruju da je on apsolutno tačan. Ono treba da bude izrazito naučno i da se rukovodi objektivnim. br. donošenjem ove odredbe Zakon o vanparničnom postupku je legalizovao uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova i taj način se može primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke. 65 Analogno i Viši sud Banja Luka. 145. V. Uređenje međa. dok u pravnom smislu međa tog dana nije morala biti tačno obilježena.

1981. Vlasničkopravni odnosi. br.1/00. Susjedska prava-uređenje međa Informator. u Prava na nekretninama. 461/88 od 11. 15. M. Josipović. kao što je vidljivo.12. cit. odluka broj 77. već je u zajedničkoj svojini učesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne može oboriti. str. 473-475. osim u slučajevima ako nije izvršena parcelacija zemljišta. Vještak-20. odluka br. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Informator br.67 Ako bi se prilikom uviđaja utvrdilo da se na pravcu uređene međe nalazi neko stablo. Wien. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske. br. nego da je prestajalo i samo pravo na vlasništvo.. a stranke ne postignu sporazum o uređenju međe po jačem pravu. op. Prančić. navešćemo još neke novosti u odnosu na raniji postupak. Novine u odnosu na ranije propise Pored uređenja međa na osnovu katastarskih planova. Vidi i paragrafe 421. ono se ne dijeli prema graničnoj liniji. str. 66 8 . br. str. T.1987. Babić. stav 2.1.17. br. da svaka stranka može u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke da ostvaruje svoje jače pravo putem parnice. 28. N. Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch. Beber. što znači da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasničku tužbu.1997. itd.70 Još jedna novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku je sadržana u odredbi da sud neće uređivati među na građevinskom zemljištu na kojem ne postoji pravo svojine. 29.11.9.71 72 Ova odredba je.. V. u članu 104. HPR.. ukoliko međa nije uređena po jačem pravu. Sesa. Belaj i Z. prilog Naše zakonitosti. prilog Naše zakonitosti. u Pregled sudske prakse. Žuvela. u stvari. Gliha. Rev. I. 363 (paragraf 421. O tome: P. Obnavljanje i ispravljanje međe. privredne i statističke svrhe. Neka sporna pitanja u postupku uređenja međa. Bd. V. 2/1989. normira da je stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu susjeda sa obje strane međe. 2001. Rev. 1963. čak kad bi ga i bilo. 20. str.1989. O uređenju međe u Republici Hrvatskoj v. austrijskog Građanskog zakonika i 923. godine.68 2. 146.5. u Pregled sudske prakse. Stipković. Gž–1367/87 od 2. Zakona o vanparničnom postupku.3. D.. s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od mogućih dokaznih sredstava za uređenje međe koja je između stranaka sporna i da su oni. Zagreb.2001. Gavella. br. 13. O tome: Vrhovni sud Hrvatske. rađeni za fiksalne. 71 Član 176.. 4/04. 68 Vrhovni sud BiH. 69 Član 173. koji je stupio na snagu 1. sud će postupak obustaviti i predlagača uputiti na parnicu. jer se u njoj iz tri negacije treba izvući zaključak kada sud Definicija međe u pravnom smislu nije identična sa njenom definicijom u geodetsko-tehničkom smislu.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprečavaju izričito sud da među uredi djelimično na jedan. Rummel. odluka br. 37/88. Utjecaj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri rješavanju međnih sporova. jezički i stilski neprirodna. Sudsko uređenje međa. 1.lice koje treba da odredi kuda se predmetna međa uistinu i pruža. njemačkog Građanskog zakonika. Đ. str. 5422/06. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava. 67 Slično i Okružni sud u Slavonskoj Požegi. 1. djelimično na drugi način i da nema prepreka da se sporna međa u jednom dijelu uredi po jačem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum). Zakona o vanparničnom postupku 70 Ranije važeće odredbe su dozvoljavale. str. a da se dio međe uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi način.). str. 4980. str. 937/81 od 19.69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviđale donošenje odluke na jedan od tri propisana načina. 14. M. M. Ukoliko među učesnicima postupka postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. 194-200. Žuvela.

do donošenja ove odredbe sudovi su vršili uređenje međa i u ovakvim slučajevima. 76 Ovi planovi se. pogotovo ako su razlike u površini relativno male.4. Odluka drugostepenog organa je konačna i može se osporavati tužbom kojom se pokreće upravni spor pred nadležnim sudom.76 a to znači da površine parcela između kojih je došlo do uređenja međa nisu identične sa ovim površinama u javnim knjigama. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH. donio značajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti. dok je mogućnost obustave Postupak uređenja međa propisan je u članu 69. Inače.75 3. Primjera radi.2007. 2/91. te da je time faktički došlo do legalizovanja dotadašnje prakse u radu sudova.2. odluka br. uzgred rečeno. a po pravosnažnosti rješenja ono bi se po službenoj dužnosti trebalo provesti u katastru i zemljišnim knjigama. Velić. kao što je već izloženo.protiv kojeg je dozvoljena žalba.1991. 35. ističemo da se u praksi relativno često događa da pravosnažno uređena međa odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljišno-knjižnim planovima. Ovdje je izričito navedeno da se međa na građevinskom zemljištu uređuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparničnom postupku. Pravni savjetnik. br. str. 9/91od 18. za mnoga područja ne slažu. To je do donošenja Zakona o vanparničnom postupku bio jedini slučaj u kojem je sud uređivao među po mapama i izuzetak od opšteg pravila da se geodetski aspekt uređenja međa ne bi mogao prihvatiti. 73 Onda kada na građevinskom zemljištu postoji pravo svojine. Činjenica je da se često u ovim postupcima dešava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljišta bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu česticu . Gvl. a sud nije mogao da uvaži ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju društvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. evidentno je da uređenje međe po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i veće ekonomičnosti u vođenju ovih postupaka.73 Inače. godine. osim ako je izvršena parcelacija. 74 Pošto se oblik i površina parcela u gradskom građevinskom zemljištu određuju aktom urbanističke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i pošto se oblik i površina građevinske parcele ne može promijeniti ni dispozicijom susjeda. gdje bi se utvrđene promjene registrovale na adekvatan način. 72 9 . neka pitanja koja se nameću prilikom vođenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorečenosti odredaba koje regulišu ovaj institut. 75 Vidi: I. moralo bi se od vještaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako određene međe. Osvrt na neke od posebnih postupaka odlučivanja o građevinskom zemljištu.to može da učini. Zaključak Mada je Zakon o vanparničnom postupku.74 Organ uprave koji je nadležan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rješenje. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvršeno uređenje međa po jačem pravu) trebale da se registruju. u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Što se tiče novih rješenja. 70. 10/05. ali se to gotovo nikada ne radi. sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivšeg vanparničnog postupka. sud je ranije prilikom uređenja međa bio vezan granicama parcela koje su utvrđene na ovaj način. br. Ako sud po jačem pravu uredi među kojom se mijenja ili oblik ili površina određene parcele.

cit. koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma značajne. str. Rješenje da sud u određenim slučajevima neće uređivati među na građevinskom zemljištu je logično i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka. I na kraju. 77 10 . Ćulibrka i B. jer dotadašnji propisi to nisu poznavali . smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se uređenje međa prebaci u parnicu. za uređenje međe se figurativno može reći da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljišno pravo – v.. što je u situaciji kada su sudovi preopterećeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljšanju kvaliteta njihovog rada.postupka u nekim situacijama donekle umanjila značaj ovog instituta. Toljage. Prema mišljenju S. a na taj način bi im bila omogućena kvalitetnija zaštita sa mogućnošću ulaganja i vanrednih pravnih lijekova. Ćulibrk i B. 98.77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu. op. Toljaga. S.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful