Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREĐENJE MEĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivšoj SFRJ definitivno utvrđen ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadležne za donošenje procesnih zakona za ona područja u kojima svojim zakonima uređuju materijalno-pravne odnose1 napuštene su dotadašnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogočemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teško prilagodljivog Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donošenja zakona o vanparničnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparničnom postupku bivše SR BiH3 (Zakon o vanparničnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj značajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatičkih slabosti i da što cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajući u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine još nisu zakonski regulisali vanparnični postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za uređenje međa5 sadržane su u članovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih članova dosta podsjećaju na rješenja iz
Član 281. tačka 12. Ustava bivše SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparničnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparničnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparničnom postupku 1989. godine – v. A.Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

4

Poznato je da vanparnični postupak za razliku od parničnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, već da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste građansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifičnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju određene zajedničke odredbe. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takođe i linija, odnosno granica između dvije susjedne nekretnine – v. N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipković, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajović, M. Živanović i R. Momčilović, Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Živanović i N. Milijević, Vanparnični postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

61.7 mada je evidentno da postoje i značajne razlike . Eterović. Glasnik advokatske komore Vojvodine. 401-410. 3026/81. Vagner. Vođenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoćama i ovdje se zakonske odredbe različito tumače.15 16 U postupku uređenja međa suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih obrascima za praktičnu primjenu. prijedlozi za uređenje međa su u sudskoj praksi veoma česti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i često se nepravedno bagateliziraju. u A. u M. 2 . Gž – 2330/00 od 14. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske. Uređenje međa kroz prizmu odredaba Zakona o vanparničnom postupku.11 2.5. 101-104. ali i međusobnih razlika. Vanparnični postupak. u stvari. Zagreb. u R. 1989. Šantek.10 Međašnji objekti. Uređenje međa u Bosni i Hercegovini 2. str.1-4/95. 1968. Žilić i M. Smetanje posjeda u sudskoj praksi. a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljišta uz cestu za uređenje međe prema cesti .9 U svakom konkretnom slučaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo šta je. Zakon o zemljišnim knjigama. pa prijedlog za provođenje takvog postupka treba odbiti. jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa. str. Beograd. Žuvela. 11/53. Naša zakonitost. str. Banja Luka. str. Vlasničkopravni odnosi. kada se utvrde sve bitne činjenice. 198.14 te kada je to zakonom određeno i ovlašćeni organ. GZZ-45/75 od 7. 1996. Srpska pravna misao. ovlašćeni organ bi bio nadležni pravobranilac u određenim postupcima kada je granica sporna. str.. 3/69. pa kada se to ima u vidu. 2001.1. 57-58.ranijeg zakona iz 1934. str. u pogledu njih postoji dosta dilema. je i posjednik nekretnina. pored vlasnika. 9 O tome više: E. br. koji je veoma značajan pošto između ovih instituta ima dosta srodnosti. 148-149. već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja'' – Županijski sud u Bjelovaru. 8 Vidi: D: Medić. Sarajevo. najbolje opaža potreba vođenja jednog ili drugog postupka. Sarajevo.2000. Smetanje posjeda ili uređenje međa. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji između uređenja međa i smetanja posjeda. bez obzira što pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizičkim'' – Okružni sud Niš. imaju samostalnu faktičku i pravnu egzistenciju i na njima je moguće izvršiti čin smetanja posjeda i zbog toga tražiti posjedovnu zaštitu. Priručnik za praktičnu primenu. Jerković. 15 Prema bivšem vanparničnom postupku legitimisan za učešće u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i držalac određenog zemljišta 16 Npr. F. br.12. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo. 2004. 1969. str. odnosno na licu mjesta postoje. Sporovi oko međe. M.8 Inače. Zakon o sudskom vanparničnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparničnom postupku s tumačem i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom. inače. Postupak za uređenje međa Uređenje međa između susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slučaju kada su međašnji znaci uništeni.1975. 200. 626. Zagreb. Ćosić. Vanparnični postupak. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. Zakona o vanparničnom postupku 13 ''Nema mesta uređenju međa ako iste nisu poremećene. 1934. Kukoljac. br. str.v. Beograd.12 Ako su međašnji znaci vidljivi ne može se tražiti uređenje međa. 8890. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Gž. postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta složenoj i kompleksnoj materiji.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog. str. Kamhi. oštećeni ili pomjereni. J. 10 ''Dovršenje parnice zbog smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje zbog kojeg se može prekinuti postupak za uređenje međe. 7 O uređenju međa prema ovom zakonu v. S. godine. 12 Član 168. pravi interes neke stranke u raznovrsnim životnim situacijama i najčešće se tek na licu mjesta.

sadržaj izjava učesnika.21 U samom postupku provode se slijedeće radnje: Nakon prijema prijedloga. zakazuje se ročište na licu mjesta na koje sud . stav 2. godine. 24 Član 171. 20 V. nadležan je svaki od tih sudova. navedenih zakona. 1989. stav 2. Gž-1424/03 od 25.4. odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela. Uzelac. 29 Sud neće uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom. Beograd.28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parničnog i u pogledu vanparničnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. str. a po potrebi i predložene svjedoke. 702. a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slično pravilo25 značilo je izražavanje neopravdanog potcjenjivanja opšteg društvenog značaja ove vanparnične stvari. 17 3 . određuje se ročište u sudu radi pokušaja sporazuma o uređenju međa. vol. 28 Član 84. 28.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagačeve parcele. navedeno prema: J.22 Ukoliko do toga ne dođe. 25 Član 465. Sarajevo. 246. osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi. Zakona o vanparničnom postupku.suparničara. Zakona o vanparničnom postupku.18 Mjesno nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. pa se traži zaštita posjeda ili vraćanje dijela nekretnina. 23 Član 170. Priručnik za praktičnu primenu Zakona o vanparničnom postupku. u kome izostanak sa ročišta nije dovodio do tako drastičnih posljedica. 1/07.6.2004. a ako su one na teritoriji više sudova. smatraće se da je prijedlog povučen. 85/03 i 74/05. Ristić. Tajić.24 Rješenje suda o povlačenju prijedloga ne sprečava predlagača da o istoj stvari podnese novi prijedlog. stav 1. vanparnični sud ne bi bio nadležan za postupanje. br. 18 Član 169. Novi zakoni o parničnom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da će se. 26 Službeni glasnik RS br. Zapisnik sa uviđaja i skice u postupku uređenja međa moraju sadržavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviđaja. stav 3. ako na pripremno ročište ne dođe tužilac. Uređenje međa. 885.1989. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.20 U slučaju da jedna strana u postupku otuđi nekretninu.poziva i vještaka geometra odnosno vještaka druge odgovarajuće struke. kao i vrijednost sporne površine. po pravilu. 21 Okružni sud u Osijeku.17 Prijedlog za uređenje međe treba da sadrži podatke o vlasnicima (suvlasnicima). 53/03.29 vještaka i Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli. smatrati da je tužba povučena. Zakona o vanparničnom postupku. i 3. 27 Službene novine Federacije BiH br. sud će. stav 2. Pravilo o presumiranom povlačenju prijedloga dovelo je do toga da je režim ovog postupka (a i većine ostalih vanparničnih postupaka) u vrijeme donošenja bio mnogo strožiji od parničnog. 19 Član 13. zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga. skice i druge dokaze koji mogu biti od značaja za ishod ovog postupka. pored učesnika kojima u pozivu skreće pažnju da na raspravu donesu sve isprave. 2005. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. ovo ročište odrediti radi pokušaja sporazumnog uređenja međe. Ristić i M. u H. a stjecatelj nekretnina može uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke. Gž-1188/89 od 6. zatim razloge zbog kojih se postupak pokreće. a bio je uredno obaviješten. str. po pravilu. str. Zakona o vanparničnom postupku. to ne sprečava dovršenje postupka. 58/03.23Ako sa ročišta izostane predlagač. a protivnik predlagača ne predloži da se postupak provede. tada važećeg Zakona o parničnom postupku. u kojoj interesi ekonomičnosti ni u kom slučaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja suštinske zaštite. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaže ročište.

Zakona o vanparničnom postupku (ZVP). zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno. str. stav 2. 37 ''Sporazum o uređenju međa ima značenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konačno prepušta drugoj stranci u vlasništvo sporni dio međašnjeg prostora. 38 Član 28. kao i pravac kako je predmetna međa uređena.1981. kada takva odluka postane pravosnažna. kao i detaljno obrazloženje donesene odluke. Šemić. pa zato učesnici ne mogu zahtijevati da u izvršenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljišta koje im je u ovom postupku pripalo.1986. Sud je dužan da u rješenju navede i sve navode i prigovore stranaka. sud će prema srazmjeru tog udjela. 30 31 4 . Odlukom o uređenju međe stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljišta. nikakvo dalje izvršenje više nije moguće. op. oblik i površinu sporne međašnje površine. 29. Toljaga. 29. Zakona o vanparničnom postupku. Beograd.122. pošto je ona donijeta.3.cit. Petaković. Ćulibrk i B.37 Učesnici snose troškove postupka na jednake dijelove. a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. 97. odnosno uređenja međe na licu mjesta i zbog toga. vrijednost sporne površine. Uzelac. stav 2. To može da dovede do pravne nesigurnosti. u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. a to ujedno predstavlja i predaju posjeda. nakon što je sud među na licu mjesta uredio.32 Ovo rješenje treba da sadrži tačan opis kojim pravcem je predmetna međa uređena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema.. 38 Predlagač snosi sve troškove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrđivanje međe nije bilo potrebno. 39 Okružni sud Zagreb. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu.34 Ovakvo normiranje može u praksi da izazove određene probleme. Skica lica mjesta čini sastavni dio izreke rješenja.eventualnih svjedoka. ali u slučaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u određivanju granične linije. 34 Okružni sud Beograd. 1/99.30 Sud uređuje među prilikom ročišta na licu mjesta stavljanjem vidnih međašnjih znakova. ali da su pogrešno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija. u R.33 pošto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan način samo opisno označi određenu graničnu liniju. Rev – 367/81 od 12. str. pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj površini'' – Vrhovni sud BiH.4. Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom. 31 Rješenje o uređenju međa je izvršna isprava koja se provodi odmah prilikom donošenja.36 Sudsko poravnanje je moguće sve do zaključenja rasprave i donošenja rješenja kojim se međa uređuje.35 Rješenje o uređenju međe je odluka sui generis u procesno-pravnom značenju. jer se izvršava nepravosnažna sudska odluka. Zakona o vanparničnom postupku. Gž-1251/86 od 11. str. broj 1/99. 28. te time tu odluku o glavnoj stvari na taj način i izvršio. 174/I i 176. u M. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Živanović i N. 172. navedeno prema: J. Zakona o vanparničnom postupku. Neka zapažanja o uređenju međe sa osvrtom na rješenja u odredbama čl. Ne može se odrediti uređenje međe pod prijetnjom izvršenja kao naknadne radnje koja će se provesti u izvršnom postupku. Postupak za uređenje međa. broj 5/00.11. str. provedene dokaze i utvrđene činjenice. 33 Član 175. br. 1990. 887-888. cit. pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. s tim što skica treba da sadrži i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje. 1/90. op. te odluku o troškovima spora. 36 M. str. 35 Vidi: S. Glasnik pravde. str.39 Povodom žalbe stranaka drugostepeni sud može preinačiti rješenje prvostepenog suda kojim je međa uređena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku činjenično stanje potpuno utvrđeno. 320321. str. 40 Član 174. Pravni život br. kao i do sukoba između stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu.1996. način na koji je međa uređena. Milijević. odrediti koliki dio će snositi svaki učesnik. Gž – 1162/96 od 17..

Zakona o vanparničnom postupku. tako da se može smatrati da su i ostali podnijeli žalbu'' – Kantonalni sud u Tuzli. 149. str. M. str. Bazala. 45 ''Kada protivnik u postupku uređenja međe ističe da spornu međnu površinu drži preko dvadeset godina. u Problemi veštačenja u krivičnom.. pa ukoliko je žalbu podnio samo jedan protivnik predlagača. 200. Šemić. mada se vrijednost sporne površine može utvrđivati i ostalim raspoloživim sredstvima. ukoliko među učesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti međne površine. pridružno dejstvo žalbe. 43 Međa se obavezno uređuje prema jačem pravu ako među učesnicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku.str. Sarajevo. 351/91.48 Slično i Okružni sud Zadar.3. 47 Analogno i zaključak sa Proširene sjednice Parničnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2. 2005. jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparničnom postupku dozvoljen samo kada se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost. u R. Veštačenje u vanparničnom postupku. 44 Prema mišljenju M. u R.45 Uređenje međe po jačem pravu skoro da se uopšte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrđivanja jačeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrđivati u postupcima povodom ovih tužbi. a ne posljednjeg mirnog posjeda'' – Okružni sud u Zaječaru. 2002. ona bi trebala biti odbačena kao nedopuštena.2004. Gž. stranke ne mogu više u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj površini. Trgovčević – Prokić. 46 O tome: B. 119. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. Beograd. 109. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. sprečava suđenje u parničnom postupku o istom pravu na podlozi istih činjenica'' – Vrhovni sud Vojvodine. 40 5 . a ne po slobodnoj ocjeni suda. Ćosić. Ćosić. parničnom i vanparničnom postupku. u Pregled sudske prakse. u M. Po našem mišljenju ovaj stav se može prihvatiti. GŽ – 1424/03 od 25. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnažnost rješenja vanparničnog suda kojim je uređena međa između susjeda po osnovu jačeg prava. tada je sud dužan da pribavi od Uprave prihoda opštine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 tržišne cijene nepokretnosti – v.. 201. str. prilog Naše zakonitosti. odnosi se i na ostale protivnike predlagača. str. Beograd. 1997. 1414/86.. Gž.46 Kod uređenja međa na ovaj način se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasništva na nekom dijelu zemljišta i kada se ima u vidu da je uređenje međe. 43 Analogno i Okružni sud u Kraljevu. br. 406/83. 702-703. Ćosić. 41 ''U postupku uređenja međa vlasnici ili posjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih nužnih suparničara.2.42 2.41 Nije dopuštena revizija protiv drugostepenog rješenja o uređenju međa. str. Kada je međa određena na osnovu jačeg prava. 3-4/40. Tajić.4.cit. Uređenje međe prema vanparničnom i ovršnom postupku. Rev. str. odluka br. onda se on poziva na sticanje svojine održajem i predlaže da se međa uredi po osnovu jačeg prava.. 27/85. Trgovčević – Prokić. 19. jedan od načina sticanja prava vlasništva na spornoj površini. Aktuelna sudska praksa iz građanskoprocesnog prava. pravni aspekt ovog uređenja postaje time još značajniji.Način uređenja međa Uređenje međa se vrši po određenom zakonskom redosljedu. Vanparnični postupak. u R. Gž – 91/85 od 6.1982. op. u H.1985. i ako učesnici o tome prethodno postignu sporazum.44 Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost sporne međašnje površine. br. faktički. 42 Član 26. 129.6.. Mjesečnik. s učinkom na čitavu jedinstvenu stranku. 47 Ukoliko bi došlo do podnošenja ovakve tužbe.

Vlasničkopravni odnosi.. Kod donošenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi. Pravno-filozofske rasprave. a ne stanje u katastarskim planovima. 875. odluka br. kao neko ostrvo koje nastane u rijeci. str. 25. diskreciono ovlašćenje suca i slobodna ocjena dokaza. str. Lukić. ta rješenja moraju biti posebno detaljno obrazložena da bi se. str. sud će spornu površinu podijeliti po pravičnosti. Istituzioni di diritto civile. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi među prema posljednjem stanju posjeda.. 1529/88 – 2 od 1. 58 Vidi: A.51 Kada se u vanparničnom postupku vrši uređenje međa na ovaj način. 52 Vrhovni sud Vojvodine.1988. eventualne prepreke i uopšte sve ono što postoji na samom terenu. 1051. No. a što može biti relevantno za presuđenje u konkretnom slučaju. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. 1995. mjerodavno je stanje na terenu. str.. op. 53 Ova tri načina uređenja međa su bila predviđena i ranijim propisima. 49 50 6 . Vidjeti: R. Rev. u R. u M. 19. bivšeg OGZ-a.49 50 Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu. očito je da to ni tada. precario) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoći.54 55 Prilikom tumačenja ranijeg vanparničnog postupka neki autori su smatrali za ovaj način uređenja međa da u tom slučaju spornu površinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. povodom eventualne žalbe. kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zaštitu posjeda. Padova 1997. a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom uređenja međa na ovaj način ne bi smio tako postupati. 51 Posjed stečen silom.53 Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja. br.57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju. vol.58 Suđenje po ovom osnovu je teže od drugih oblika suđenja. primjera radi saslušanjem svjedoka. clam. 1062. Vanparnični postupak. Žuvela.2000. Gž.cit. uvidom u isprave itd. 111. u Pregled sudske prakse. To je objektivno situacija koja je za suđenje mnogo teža. Sistem filozofije prava. S. Radolović. 1998. 55 Pitanje pravde i pravičnosti spada u veoma značajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlači pažnju mnogih pravnika i filozofa prava. 54 A. sud će je urediti prema posljednjem mirnom posjedu.. vještaka. Kod suđenja na osnovu pravičnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. 59 O tome: A. u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvođenje pravičnosti kao osnove za presuđenje građansko-pravnih odnosa. str. a posebno konfiguracija terena. Perović. op. 57 Kad se međa uređuje pravičnom ocjenom suda između nekretnina koje su šume. mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku.:J. Gž. glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj međnoj površini – Županijski sud u Koprivnici.12. 56 Vidi npr. 39/88. prilog Naše zakonitosti. 197.1034/00 od 14. 127. 156-157. najbliže istini je da se činjenica ovog posjeda utvrđuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima.52 Ukoliko se međa ne može urediti ni na jedan od ovih načina. onda se činjenica posljednjeg stanja posjeda utvrđuje prema odredbama ZOSPO-a. Uzelac. Zakonodavstva su. Radolović. str. i ovakav posjed može postati miran.supplement. Suđenje osnovom pravičnosti. Beograd.56 No. To pitanje se može utvrđivati raznim dokaznim sredstvima.. jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj će se donijeti odluka. cit. str.U slučaju da među nije moguće urediti prema jačem pravu..3. Trabucchi. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i može da izazove izvjesne dileme. 194/87. a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' – Općinski sud u Zagrebu. inače. a i pravna teorija podržava njihovu orijentaciju da se po pravičnosti može suditi samo ako za to postoji izričito ovlašćenje zakonodavca. Ćosić.. mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktičkoj vlasti spornu međnu površinu.str. odnosno dokle u prostoru seže faktička vlast svakog od susjeda. 509-510.59 Suđenje po Članovi 71-80.

pogotovo ako se radi o maloj spornoj površini . 141142. 215. V. u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno označene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta.65 Dakle. A. Ono treba da bude izrazito naučno i da se rukovodi objektivnim. a ne geodetsko pitanje i da je sudija to B.60 Novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku u odnosu na ranija pravila je uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova. 60 61 7 . 65 Analogno i Viši sud Banja Luka.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najviše vjerovati iskazu vještaka i katastarskim planovima63. Naime.Uslov za to je da učesnici o tome prethodno postignu sporazum. a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle složiti oko pravca kuda se zaista pruža međa i kada su insistirale da se to evidentira. 90. u Pregled sudske prakse. 104-106.osnovu pravičnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno . u praksi.5. Oberman.1981. Slovenc. Napijalo. Naša zakonitost. Vidi odluku Okružnog suda Bjelovar. čak i ako stranke na to pristaju – v. te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse. Naša zakonitost. H. nakon pokazivanja ovakve međe. str. str. str. Miljan. iako takva tačnost zbog neizbježnih grešaka vještaka često faktički nije potpuno moguća. kod postojećeg stanja stvari. Naša zakonitost. 4/82. i D. 2/86.No. prilog Naše zakonitosti. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. donošenjem ove odredbe Zakon o vanparničnom postupku je legalizovao uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova i taj način se može primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke. u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. filozofskoj ili političkoj. jer se papir stišće ili širi protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga. Problemi prakse vanparničnih postupaka oko uređenja međe. Treba imati u vidu da su planovi za određena područja dosta stari i neprecizni. i previše oslanjao na nalaz i mišljenje vještaka geometra i podatke iz katastarskih planova.11. br. br. Suđenje po pravičnosti u opštem i arbitražnom pravu. stav 2. broj 20. racionalnim i vladajućim društvenim kriterijumima. 64 Vidi: D. Gž–1907/81 od 2. mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu međe zbog činjenice da je detaljna skica premjera. 10/82..i da geometar vrlo teško može potpuno pouzdano pokazati među koja je u katastarskim planovima upisana. 145. Član 172. stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu među i tek. br. niti ideološko. sud može da izvrši uređenje na ovaj način. 7-8/02. 63 Iako je vještak geometar samo stručni pomagač čiji se rad kod uređenja međa svodi na identifikaciju parcela. 2/83. Međutim. debljina sredstva za pisanje. Naša zakonitost. str. 147. str. odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvršenog mjerenja. Naša zakonitost. dok u pravnom smislu međa tog dana nije morala biti tačno obilježena.1992. tada su se sporovi oko međa eventualno registrovali . Uređenje međa. Marković. religioznoj. 62 I ranije je moglo doći do uređenja međe na ovaj način pod uslovom da su stranke. na osnovu koje se izrađuje.61Na ovaj način zakon je uzeo u obzir poznatu činjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko uređenja međe. neki autori su bili suprotnog mišljenja i negirali su ovakvo uređenje međe. 101-103. Nesumnjivo je da je međa pravno. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. takvih slučajeva u praksi je bilo veoma malo. Advokatura. br. Napijalo. 1/53. Pravni život. br.64 Kada vještak geometar pokaže spornu među prema ovom planu. a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unošeni na nacrt (npr. ali ne smije biti ni sentimentalno. dok se ni u jednom drugom slučaju ovo ne može uraditi i predstavlja flagrantno kršenje njegovih odredaba. 10/82. a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljišta. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. Isto tako. treba istaći i to da stranke idu na ovakav način uređenja međa zbog toga što vjeruju da je on apsolutno tačan. br. str. 31. br. odluka br. Zakona o vanparničnom postupku. Gž–743/92 od 22. str. zasnovano isključivo na nekoj apstraktnoj dogmi. pa je jasno da prilikom vještačenja dolazi i do tehnički nužnih grešaka . vrsta tinte i slično).

1987. kao što je vidljivo. 29. op. V. Ukoliko među učesnicima postupka postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. odluka br. 66 8 . O tome: P. a stranke ne postignu sporazum o uređenju međe po jačem pravu. br. odluka broj 77. str. u Pregled sudske prakse. str. D. djelimično na drugi način i da nema prepreka da se sporna međa u jednom dijelu uredi po jačem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum). 68 Vrhovni sud BiH. 14. 937/81 od 19. Vještak-20. Wien. Sesa.9. M. Beber. u Prava na nekretninama. 4980. čak kad bi ga i bilo.1/00. Žuvela. str. Sudsko uređenje međa. a da se dio međe uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi način. 37/88. odluka br. Neka sporna pitanja u postupku uređenja međa. da svaka stranka može u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke da ostvaruje svoje jače pravo putem parnice. Bd. 5422/06.12. Zagreb. 67 Slično i Okružni sud u Slavonskoj Požegi. Informator br. V.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprečavaju izričito sud da među uredi djelimično na jedan. što znači da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasničku tužbu. nego da je prestajalo i samo pravo na vlasništvo. Gž–1367/87 od 2. br. 15. 1. 1..1997. O tome: Vrhovni sud Hrvatske. godine. austrijskog Građanskog zakonika i 923.lice koje treba da odredi kuda se predmetna međa uistinu i pruža. str. jezički i stilski neprirodna. HPR. privredne i statističke svrhe. prilog Naše zakonitosti. br. Gavella. str. ukoliko međa nije uređena po jačem pravu. ono se ne dijeli prema graničnoj liniji. Vlasničkopravni odnosi. Rev. normira da je stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu susjeda sa obje strane međe. Prančić.3. str. 1963. 363 (paragraf 421.. M. već je u zajedničkoj svojini učesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne može oboriti. 473-475. sud će postupak obustaviti i predlagača uputiti na parnicu. 4/04. 2/1989. s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od mogućih dokaznih sredstava za uređenje međe koja je između stranaka sporna i da su oni. Vidi i paragrafe 421. Žuvela.1981.1. 13. 146..69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviđale donošenje odluke na jedan od tri propisana načina. prilog Naše zakonitosti.). T. 28. 2001. M. 71 Član 176. Obnavljanje i ispravljanje međe.1989. navešćemo još neke novosti u odnosu na raniji postupak.68 2. osim u slučajevima ako nije izvršena parcelacija zemljišta.. str. Zakona o vanparničnom postupku 70 Ranije važeće odredbe su dozvoljavale.17. Stipković. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava. jer se u njoj iz tri negacije treba izvući zaključak kada sud Definicija međe u pravnom smislu nije identična sa njenom definicijom u geodetsko-tehničkom smislu. Rummel. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. O uređenju međe u Republici Hrvatskoj v.. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske. u članu 104. 461/88 od 11. Babić.11. br. koji je stupio na snagu 1. Zakona o vanparničnom postupku. Gliha. cit. rađeni za fiksalne. N. br. str. Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch. njemačkog Građanskog zakonika. itd. Susjedska prava-uređenje međa Informator. 20.5. Rev. Josipović. u stvari. Novine u odnosu na ranije propise Pored uređenja međa na osnovu katastarskih planova. I.67 Ako bi se prilikom uviđaja utvrdilo da se na pravcu uređene međe nalazi neko stablo. stav 2. Utjecaj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri rješavanju međnih sporova. 194-200. Belaj i Z.2001. u Pregled sudske prakse. 69 Član 173.70 Još jedna novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku je sadržana u odredbi da sud neće uređivati među na građevinskom zemljištu na kojem ne postoji pravo svojine.71 72 Ova odredba je. Đ.

Činjenica je da se često u ovim postupcima dešava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljišta bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu česticu . Odluka drugostepenog organa je konačna i može se osporavati tužbom kojom se pokreće upravni spor pred nadležnim sudom. moralo bi se od vještaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako određene međe. evidentno je da uređenje međe po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i veće ekonomičnosti u vođenju ovih postupaka. gdje bi se utvrđene promjene registrovale na adekvatan način. sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivšeg vanparničnog postupka.2. 76 Ovi planovi se. sud je ranije prilikom uređenja međa bio vezan granicama parcela koje su utvrđene na ovaj način. do donošenja ove odredbe sudovi su vršili uređenje međa i u ovakvim slučajevima.4. Gvl. str. odluka br. dok je mogućnost obustave Postupak uređenja međa propisan je u članu 69. a po pravosnažnosti rješenja ono bi se po službenoj dužnosti trebalo provesti u katastru i zemljišnim knjigama. Zaključak Mada je Zakon o vanparničnom postupku. Primjera radi. Ovdje je izričito navedeno da se međa na građevinskom zemljištu uređuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparničnom postupku. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16. br.73 Inače. ali se to gotovo nikada ne radi. pogotovo ako su razlike u površini relativno male. br. Pravni savjetnik. u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.74 Organ uprave koji je nadležan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rješenje. 73 Onda kada na građevinskom zemljištu postoji pravo svojine. za mnoga područja ne slažu. Inače. 35. To je do donošenja Zakona o vanparničnom postupku bio jedini slučaj u kojem je sud uređivao među po mapama i izuzetak od opšteg pravila da se geodetski aspekt uređenja međa ne bi mogao prihvatiti. 2/91. Ako sud po jačem pravu uredi među kojom se mijenja ili oblik ili površina određene parcele. kao što je već izloženo. osim ako je izvršena parcelacija. neka pitanja koja se nameću prilikom vođenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorečenosti odredaba koje regulišu ovaj institut. a sud nije mogao da uvaži ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju društvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. 75 Vidi: I. Što se tiče novih rješenja. 74 Pošto se oblik i površina parcela u gradskom građevinskom zemljištu određuju aktom urbanističke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i pošto se oblik i površina građevinske parcele ne može promijeniti ni dispozicijom susjeda. 70. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH. Osvrt na neke od posebnih postupaka odlučivanja o građevinskom zemljištu. godine. te da je time faktički došlo do legalizovanja dotadašnje prakse u radu sudova.75 3. 10/05. 72 9 .to može da učini. Velić.protiv kojeg je dozvoljena žalba. 9/91od 18. ističemo da se u praksi relativno često događa da pravosnažno uređena međa odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljišno-knjižnim planovima. donio značajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti. uzgred rečeno.76 a to znači da površine parcela između kojih je došlo do uređenja međa nisu identične sa ovim površinama u javnim knjigama.2007.1991. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvršeno uređenje međa po jačem pravu) trebale da se registruju.

jer dotadašnji propisi to nisu poznavali .77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu. str. za uređenje međe se figurativno može reći da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljišno pravo – v. 98. što je u situaciji kada su sudovi preopterećeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljšanju kvaliteta njihovog rada.postupka u nekim situacijama donekle umanjila značaj ovog instituta. cit. Rješenje da sud u određenim slučajevima neće uređivati među na građevinskom zemljištu je logično i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka. a na taj način bi im bila omogućena kvalitetnija zaštita sa mogućnošću ulaganja i vanrednih pravnih lijekova. 77 10 . Toljaga. Ćulibrk i B. Toljage. Ćulibrka i B. Prema mišljenju S. op. I na kraju.. koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma značajne. S. smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se uređenje međa prebaci u parnicu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful