Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREĐENJE MEĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivšoj SFRJ definitivno utvrđen ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadležne za donošenje procesnih zakona za ona područja u kojima svojim zakonima uređuju materijalno-pravne odnose1 napuštene su dotadašnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogočemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teško prilagodljivog Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donošenja zakona o vanparničnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparničnom postupku bivše SR BiH3 (Zakon o vanparničnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj značajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatičkih slabosti i da što cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajući u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine još nisu zakonski regulisali vanparnični postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za uređenje međa5 sadržane su u članovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih članova dosta podsjećaju na rješenja iz
Član 281. tačka 12. Ustava bivše SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparničnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparničnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparničnom postupku 1989. godine – v. A.Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

4

Poznato je da vanparnični postupak za razliku od parničnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, već da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste građansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifičnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju određene zajedničke odredbe. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takođe i linija, odnosno granica između dvije susjedne nekretnine – v. N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipković, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajović, M. Živanović i R. Momčilović, Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Živanović i N. Milijević, Vanparnični postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

Žilić i M. prijedlozi za uređenje međa su u sudskoj praksi veoma česti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i često se nepravedno bagateliziraju. pored vlasnika.8 Inače. pa kada se to ima u vidu. str. Kukoljac. Vanparnični postupak. 8 Vidi: D: Medić. 3026/81. 2001. Šantek. Zagreb. 57-58. Glasnik advokatske komore Vojvodine. Žuvela. pa prijedlog za provođenje takvog postupka treba odbiti. Smetanje posjeda u sudskoj praksi. pravi interes neke stranke u raznovrsnim životnim situacijama i najčešće se tek na licu mjesta. Priručnik za praktičnu primenu. 10 ''Dovršenje parnice zbog smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje zbog kojeg se može prekinuti postupak za uređenje međe. oštećeni ili pomjereni.ranijeg zakona iz 1934. Postupak za uređenje međa Uređenje međa između susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slučaju kada su međašnji znaci uništeni. odnosno na licu mjesta postoje. br. jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa. str. str. koji je veoma značajan pošto između ovih instituta ima dosta srodnosti. u stvari. 626.15 16 U postupku uređenja međa suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih obrascima za praktičnu primjenu. str. Zagreb. 1969. u R. Sarajevo.12 Ako su međašnji znaci vidljivi ne može se tražiti uređenje međa. br. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. je i posjednik nekretnina. 198. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji između uređenja međa i smetanja posjeda. Gž.v. Kamhi. inače. str. 11/53. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske. str. 61. Smetanje posjeda ili uređenje međa. Jerković.1-4/95. str.10 Međašnji objekti. 148-149. GZZ-45/75 od 7. najbolje opaža potreba vođenja jednog ili drugog postupka. godine. Beograd. u A. Zakon o zemljišnim knjigama. Gž – 2330/00 od 14. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. 8890. Vođenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoćama i ovdje se zakonske odredbe različito tumače. kada se utvrde sve bitne činjenice. postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta složenoj i kompleksnoj materiji.12. 1996. Eterović. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo.. 200. Sporovi oko međe. Uređenje međa kroz prizmu odredaba Zakona o vanparničnom postupku. u M.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog.2000. već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja'' – Županijski sud u Bjelovaru. 2 . M.14 te kada je to zakonom određeno i ovlašćeni organ. bez obzira što pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizičkim'' – Okružni sud Niš. str. Vagner. Uređenje međa u Bosni i Hercegovini 2. str. J. br. ali i međusobnih razlika. F. Zakon o sudskom vanparničnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparničnom postupku s tumačem i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom. Ćosić.1975. 1968. 401-410.1. a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljišta uz cestu za uređenje međe prema cesti . ovlašćeni organ bi bio nadležni pravobranilac u određenim postupcima kada je granica sporna. imaju samostalnu faktičku i pravnu egzistenciju i na njima je moguće izvršiti čin smetanja posjeda i zbog toga tražiti posjedovnu zaštitu. 3/69. 1989. Vlasničkopravni odnosi. 7 O uređenju međa prema ovom zakonu v. 9 O tome više: E.5. 2004. Srpska pravna misao. 15 Prema bivšem vanparničnom postupku legitimisan za učešće u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i držalac određenog zemljišta 16 Npr. Vanparnični postupak.7 mada je evidentno da postoje i značajne razlike . 1934. Naša zakonitost. Banja Luka.11 2. S. 101-104. Sarajevo. 12 Član 168. Zakona o vanparničnom postupku 13 ''Nema mesta uređenju međa ako iste nisu poremećene. Beograd. u pogledu njih postoji dosta dilema.9 U svakom konkretnom slučaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo šta je.

28 Član 84. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaže ročište. Zakona o vanparničnom postupku.1989. stav 2. kao i vrijednost sporne površine. a stjecatelj nekretnina može uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke. vol. br. 1/07.22 Ukoliko do toga ne dođe. 2005. 885. a ako su one na teritoriji više sudova. 24 Član 171. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Novi zakoni o parničnom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da će se. određuje se ročište u sudu radi pokušaja sporazuma o uređenju međa. a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slično pravilo25 značilo je izražavanje neopravdanog potcjenjivanja opšteg društvenog značaja ove vanparnične stvari. str. Zapisnik sa uviđaja i skice u postupku uređenja međa moraju sadržavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviđaja. stav 2. smatrati da je tužba povučena. zakazuje se ročište na licu mjesta na koje sud . 246.29 vještaka i Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli. smatraće se da je prijedlog povučen. 28.18 Mjesno nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti. stav 3. 58/03. 26 Službeni glasnik RS br. Uzelac. po pravilu.poziva i vještaka geometra odnosno vještaka druge odgovarajuće struke. sud će. ako na pripremno ročište ne dođe tužilac. 20 V. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. navedenih zakona. 1989.21 U samom postupku provode se slijedeće radnje: Nakon prijema prijedloga. Zakona o vanparničnom postupku. zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga. ovo ročište odrediti radi pokušaja sporazumnog uređenja međe. skice i druge dokaze koji mogu biti od značaja za ishod ovog postupka.24 Rješenje suda o povlačenju prijedloga ne sprečava predlagača da o istoj stvari podnese novi prijedlog. 17 3 . godine. Zakona o vanparničnom postupku. 23 Član 170. a protivnik predlagača ne predloži da se postupak provede. Pravilo o presumiranom povlačenju prijedloga dovelo je do toga da je režim ovog postupka (a i većine ostalih vanparničnih postupaka) u vrijeme donošenja bio mnogo strožiji od parničnog. zatim razloge zbog kojih se postupak pokreće. Uređenje međa. Ristić.4.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagačeve parcele. a bio je uredno obaviješten. vanparnični sud ne bi bio nadležan za postupanje. str. u kojoj interesi ekonomičnosti ni u kom slučaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja suštinske zaštite.20 U slučaju da jedna strana u postupku otuđi nekretninu. Ristić i M. osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi. odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela. to ne sprečava dovršenje postupka. 25 Član 465. i 3.17 Prijedlog za uređenje međe treba da sadrži podatke o vlasnicima (suvlasnicima). 85/03 i 74/05. str. pa se traži zaštita posjeda ili vraćanje dijela nekretnina.28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parničnog i u pogledu vanparničnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. 29 Sud neće uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom. Beograd.suparničara. stav 1. a po potrebi i predložene svjedoke. Gž-1424/03 od 25. 702. navedeno prema: J. u H. u kome izostanak sa ročišta nije dovodio do tako drastičnih posljedica. tada važećeg Zakona o parničnom postupku. 27 Službene novine Federacije BiH br. Tajić.6. Zakona o vanparničnom postupku. Gž-1188/89 od 6. po pravilu. sadržaj izjava učesnika. pored učesnika kojima u pozivu skreće pažnju da na raspravu donesu sve isprave.23Ako sa ročišta izostane predlagač. Sarajevo. Priručnik za praktičnu primenu Zakona o vanparničnom postupku. stav 2. 21 Okružni sud u Osijeku. 18 Član 169.2004. nadležan je svaki od tih sudova. 53/03. 19 Član 13.

str. Rev – 367/81 od 12. 172. Gž – 1162/96 od 17. 36 M. a to ujedno predstavlja i predaju posjeda. u M. Toljaga.35 Rješenje o uređenju međe je odluka sui generis u procesno-pravnom značenju. oblik i površinu sporne međašnje površine. te time tu odluku o glavnoj stvari na taj način i izvršio. str. Pravni život br.cit. pa zato učesnici ne mogu zahtijevati da u izvršenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljišta koje im je u ovom postupku pripalo. Uzelac.. Postupak za uređenje međa. 40 Član 174. str. navedeno prema: J. 39 Okružni sud Zagreb. nakon što je sud među na licu mjesta uredio. str.34 Ovakvo normiranje može u praksi da izazove određene probleme. 28. Glasnik pravde. provedene dokaze i utvrđene činjenice. stav 2. cit. Zakona o vanparničnom postupku. Živanović i N. 1/90. Skica lica mjesta čini sastavni dio izreke rješenja. 37 ''Sporazum o uređenju međa ima značenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konačno prepušta drugoj stranci u vlasništvo sporni dio međašnjeg prostora.33 pošto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan način samo opisno označi određenu graničnu liniju. Ne može se odrediti uređenje međe pod prijetnjom izvršenja kao naknadne radnje koja će se provesti u izvršnom postupku. s tim što skica treba da sadrži i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje.1986. stav 2. str.32 Ovo rješenje treba da sadrži tačan opis kojim pravcem je predmetna međa uređena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema.37 Učesnici snose troškove postupka na jednake dijelove. 887-888. ali da su pogrešno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija.1996. Zakona o vanparničnom postupku. 31 Rješenje o uređenju međa je izvršna isprava koja se provodi odmah prilikom donošenja. kao i pravac kako je predmetna međa uređena. te odluku o troškovima spora. op. 35 Vidi: S. način na koji je međa uređena. vrijednost sporne površine. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. u R. zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno. 174/I i 176. 97. Beograd. 29. Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom. To može da dovede do pravne nesigurnosti. str. 38 Član 28. kao i do sukoba između stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu. Gž-1251/86 od 11. broj 5/00. 1990.122. 34 Okružni sud Beograd. 30 31 4 . Zakona o vanparničnom postupku (ZVP). Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu.3. pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. odnosno uređenja međe na licu mjesta i zbog toga. 1/99. 33 Član 175. str. jer se izvršava nepravosnažna sudska odluka. pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj površini'' – Vrhovni sud BiH. nikakvo dalje izvršenje više nije moguće.39 Povodom žalbe stranaka drugostepeni sud može preinačiti rješenje prvostepenog suda kojim je međa uređena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku činjenično stanje potpuno utvrđeno. Milijević. u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.30 Sud uređuje među prilikom ročišta na licu mjesta stavljanjem vidnih međašnjih znakova. op. br. ali u slučaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u određivanju granične linije. pošto je ona donijeta.. Sud je dužan da u rješenju navede i sve navode i prigovore stranaka. kao i detaljno obrazloženje donesene odluke.1981.36 Sudsko poravnanje je moguće sve do zaključenja rasprave i donošenja rješenja kojim se međa uređuje. broj 1/99. Odlukom o uređenju međe stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljišta. Petaković. Šemić. Ćulibrk i B. sud će prema srazmjeru tog udjela.eventualnih svjedoka. 320321. 29. 38 Predlagač snosi sve troškove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrđivanje međe nije bilo potrebno.11. Neka zapažanja o uređenju međe sa osvrtom na rješenja u odredbama čl.4. Zakona o vanparničnom postupku. a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. odrediti koliki dio će snositi svaki učesnik. kada takva odluka postane pravosnažna.

odnosi se i na ostale protivnike predlagača. tada je sud dužan da pribavi od Uprave prihoda opštine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 tržišne cijene nepokretnosti – v. Ćosić.41 Nije dopuštena revizija protiv drugostepenog rješenja o uređenju međa.46 Kod uređenja međa na ovaj način se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasništva na nekom dijelu zemljišta i kada se ima u vidu da je uređenje međe. Šemić. a ne po slobodnoj ocjeni suda. stranke ne mogu više u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj površini. 42 Član 26. 2005. br. pridružno dejstvo žalbe.2004.. u Pregled sudske prakse.6. str. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnažnost rješenja vanparničnog suda kojim je uređena međa između susjeda po osnovu jačeg prava. str. Po našem mišljenju ovaj stav se može prihvatiti. Gž. ukoliko među učesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti međne površine.. Bazala. faktički. odluka br.str. u Problemi veštačenja u krivičnom. str. Veštačenje u vanparničnom postupku. Gž. op.42 2. Beograd. Trgovčević – Prokić. Uređenje međe prema vanparničnom i ovršnom postupku.Način uređenja međa Uređenje međa se vrši po određenom zakonskom redosljedu. str. jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparničnom postupku dozvoljen samo kada se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost. sprečava suđenje u parničnom postupku o istom pravu na podlozi istih činjenica'' – Vrhovni sud Vojvodine. 45 ''Kada protivnik u postupku uređenja međe ističe da spornu međnu površinu drži preko dvadeset godina. 40 5 . Aktuelna sudska praksa iz građanskoprocesnog prava. 43 Analogno i Okružni sud u Kraljevu. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. 43 Međa se obavezno uređuje prema jačem pravu ako među učesnicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. Rev. Trgovčević – Prokić.4. ona bi trebala biti odbačena kao nedopuštena. Sarajevo.1985. u R. u R. str. 47 Ukoliko bi došlo do podnošenja ovakve tužbe. M.cit.1982. Gž – 91/85 od 6. 46 O tome: B. a ne posljednjeg mirnog posjeda'' – Okružni sud u Zaječaru. str. 149. Ćosić. 1997. mada se vrijednost sporne površine može utvrđivati i ostalim raspoloživim sredstvima. Vanparnični postupak.2. onda se on poziva na sticanje svojine održajem i predlaže da se međa uredi po osnovu jačeg prava.48 Slično i Okružni sud Zadar. Ćosić. Kada je međa određena na osnovu jačeg prava.45 Uređenje međe po jačem pravu skoro da se uopšte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrđivanja jačeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrđivati u postupcima povodom ovih tužbi.. 119. 201. jedan od načina sticanja prava vlasništva na spornoj površini. 351/91. Mjesečnik. 19. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. pa ukoliko je žalbu podnio samo jedan protivnik predlagača.. 129. 47 Analogno i zaključak sa Proširene sjednice Parničnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2. 200. 1414/86. 406/83. parničnom i vanparničnom postupku. 3-4/40. u H. 109. GŽ – 1424/03 od 25. br.44 Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost sporne međašnje površine. 27/85. u M. tako da se može smatrati da su i ostali podnijeli žalbu'' – Kantonalni sud u Tuzli. 702-703. Zakona o vanparničnom postupku. pravni aspekt ovog uređenja postaje time još značajniji. 44 Prema mišljenju M. s učinkom na čitavu jedinstvenu stranku.. 41 ''U postupku uređenja međa vlasnici ili posjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih nužnih suparničara. Tajić. u R. prilog Naše zakonitosti. i ako učesnici o tome prethodno postignu sporazum. 2002.3. Beograd.

mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktičkoj vlasti spornu međnu površinu. mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. a posebno konfiguracija terena. u M.:J. vještaka. precario) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoći.. br. 1051. Gž.49 50 Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu. prilog Naše zakonitosti. ta rješenja moraju biti posebno detaljno obrazložena da bi se. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.12. Lukić. inače. Ćosić.. Vidjeti: R. op. Vanparnični postupak.56 No.3. i ovakav posjed može postati miran. 56 Vidi npr. u Pregled sudske prakse. Trabucchi. str. 51 Posjed stečen silom. u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvođenje pravičnosti kao osnove za presuđenje građansko-pravnih odnosa. 875. bivšeg OGZ-a. Sistem filozofije prava. str. 58 Vidi: A. diskreciono ovlašćenje suca i slobodna ocjena dokaza. primjera radi saslušanjem svjedoka. u R. eventualne prepreke i uopšte sve ono što postoji na samom terenu. Zakonodavstva su... cit. a i pravna teorija podržava njihovu orijentaciju da se po pravičnosti može suditi samo ako za to postoji izričito ovlašćenje zakonodavca. Kod suđenja na osnovu pravičnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. S. mjerodavno je stanje na terenu. clam.59 Suđenje po Članovi 71-80.str.58 Suđenje po ovom osnovu je teže od drugih oblika suđenja.U slučaju da među nije moguće urediti prema jačem pravu.1988. kao neko ostrvo koje nastane u rijeci. sud će spornu površinu podijeliti po pravičnosti. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi među prema posljednjem stanju posjeda. kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zaštitu posjeda. Istituzioni di diritto civile. sud će je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i može da izazove izvjesne dileme. uvidom u isprave itd.53 Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja.1034/00 od 14. 49 50 6 . očito je da to ni tada. 1995. 1062. 197. 57 Kad se međa uređuje pravičnom ocjenom suda između nekretnina koje su šume. Gž.supplement.54 55 Prilikom tumačenja ranijeg vanparničnog postupka neki autori su smatrali za ovaj način uređenja međa da u tom slučaju spornu površinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404.51 Kada se u vanparničnom postupku vrši uređenje međa na ovaj način.57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju. Padova 1997. a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' – Općinski sud u Zagrebu.52 Ukoliko se međa ne može urediti ni na jedan od ovih načina. 127.2000. a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom uređenja međa na ovaj način ne bi smio tako postupati. a ne stanje u katastarskim planovima. op. Suđenje osnovom pravičnosti. Rev. vol. a što može biti relevantno za presuđenje u konkretnom slučaju.. Perović. Pravno-filozofske rasprave. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi.cit. 55 Pitanje pravde i pravičnosti spada u veoma značajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlači pažnju mnogih pravnika i filozofa prava.. To pitanje se može utvrđivati raznim dokaznim sredstvima. 54 A. 39/88. Vlasničkopravni odnosi. 1529/88 – 2 od 1. Kod donošenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi. str. odluka br. 1998. najbliže istini je da se činjenica ovog posjeda utvrđuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. To je objektivno situacija koja je za suđenje mnogo teža. odnosno dokle u prostoru seže faktička vlast svakog od susjeda. 156-157. str. povodom eventualne žalbe. Radolović. Žuvela. str. onda se činjenica posljednjeg stanja posjeda utvrđuje prema odredbama ZOSPO-a. jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj će se donijeti odluka. 59 O tome: A. str. Radolović. 19. 25. str. No. Uzelac. 194/87. 111. glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj međnoj površini – Županijski sud u Koprivnici. Beograd. 509-510. 53 Ova tri načina uređenja međa su bila predviđena i ranijim propisima. 52 Vrhovni sud Vojvodine..

mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu međe zbog činjenice da je detaljna skica premjera. Pravni život. Zakona o vanparničnom postupku. i D.pogotovo ako se radi o maloj spornoj površini . 101-103. A. V. str. Gž–743/92 od 22. 141142. 147. Međutim. kod postojećeg stanja stvari. a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle složiti oko pravca kuda se zaista pruža međa i kada su insistirale da se to evidentira. u praksi. iako takva tačnost zbog neizbježnih grešaka vještaka često faktički nije potpuno moguća. br.60 Novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku u odnosu na ranija pravila je uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova. pa je jasno da prilikom vještačenja dolazi i do tehnički nužnih grešaka . str. u Pregled sudske prakse. a ne geodetsko pitanje i da je sudija to B. 60 61 7 . filozofskoj ili političkoj. tada su se sporovi oko međa eventualno registrovali . 64 Vidi: D. nakon pokazivanja ovakve međe. Suđenje po pravičnosti u opštem i arbitražnom pravu. zasnovano isključivo na nekoj apstraktnoj dogmi. Naime. broj 20. Napijalo. 4/82. Oberman. i previše oslanjao na nalaz i mišljenje vještaka geometra i podatke iz katastarskih planova. dok u pravnom smislu međa tog dana nije morala biti tačno obilježena. stav 2. čak i ako stranke na to pristaju – v. 7-8/02. Napijalo. stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu među i tek. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. neki autori su bili suprotnog mišljenja i negirali su ovakvo uređenje međe.No. 63 Iako je vještak geometar samo stručni pomagač čiji se rad kod uređenja međa svodi na identifikaciju parcela. takvih slučajeva u praksi je bilo veoma malo. str. treba istaći i to da stranke idu na ovakav način uređenja međa zbog toga što vjeruju da je on apsolutno tačan. Slovenc. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. H. u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. Naša zakonitost. Naša zakonitost. 65 Analogno i Viši sud Banja Luka. Treba imati u vidu da su planovi za određena područja dosta stari i neprecizni. 31. 104-106. str. 215. a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljišta. 10/82. a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unošeni na nacrt (npr. na osnovu koje se izrađuje. Advokatura.64 Kada vještak geometar pokaže spornu među prema ovom planu. br. Gž–1907/81 od 2.. br. Naša zakonitost. 2/86. jer se papir stišće ili širi protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga. Naša zakonitost.61Na ovaj način zakon je uzeo u obzir poznatu činjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko uređenja međe. u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno označene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta.osnovu pravičnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno . odluka br. Miljan. 1/53. 2/83. Naša zakonitost. 10/82. str. te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse. str.1981. br. odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvršenog mjerenja. 145.11. donošenjem ove odredbe Zakon o vanparničnom postupku je legalizovao uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova i taj način se može primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke.i da geometar vrlo teško može potpuno pouzdano pokazati među koja je u katastarskim planovima upisana. str. br. debljina sredstva za pisanje. dok se ni u jednom drugom slučaju ovo ne može uraditi i predstavlja flagrantno kršenje njegovih odredaba. racionalnim i vladajućim društvenim kriterijumima. Ono treba da bude izrazito naučno i da se rukovodi objektivnim.5. Problemi prakse vanparničnih postupaka oko uređenja međe. br. ali ne smije biti ni sentimentalno. prilog Naše zakonitosti. Vidi odluku Okružnog suda Bjelovar. Član 172. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. 90.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najviše vjerovati iskazu vještaka i katastarskim planovima63. Uređenje međa.Uslov za to je da učesnici o tome prethodno postignu sporazum. niti ideološko. 62 I ranije je moglo doći do uređenja međe na ovaj način pod uslovom da su stranke.65 Dakle.1992. Isto tako. Nesumnjivo je da je međa pravno. br. religioznoj. vrsta tinte i slično). sud može da izvrši uređenje na ovaj način. Marković.

O uređenju međe u Republici Hrvatskoj v. Prančić. 1. u Pregled sudske prakse. u stvari. 69 Član 173.17. njemačkog Građanskog zakonika. čak kad bi ga i bilo.1981. 4/04. a stranke ne postignu sporazum o uređenju međe po jačem pravu. Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch.1. odluka br. 68 Vrhovni sud BiH. koji je stupio na snagu 1.1997. 20. 146. Sudsko uređenje međa. 2001.70 Još jedna novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku je sadržana u odredbi da sud neće uređivati među na građevinskom zemljištu na kojem ne postoji pravo svojine. str. normira da je stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu susjeda sa obje strane međe. Žuvela. Babić. prilog Naše zakonitosti. 473-475. T.68 2.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprečavaju izričito sud da među uredi djelimično na jedan.3. str. Bd.69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviđale donošenje odluke na jedan od tri propisana načina. već je u zajedničkoj svojini učesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne može oboriti. 15. Sesa. M. rađeni za fiksalne. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava. Belaj i Z. 937/81 od 19. O tome: Vrhovni sud Hrvatske. u članu 104. Gliha. Beber. 66 8 . br. str.. cit. N. sud će postupak obustaviti i predlagača uputiti na parnicu.5. godine. 2/1989.11. V.. privredne i statističke svrhe.12. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske. ukoliko međa nije uređena po jačem pravu. Đ.67 Ako bi se prilikom uviđaja utvrdilo da se na pravcu uređene međe nalazi neko stablo. Žuvela. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.. Obnavljanje i ispravljanje međe. 37/88. str. 67 Slično i Okružni sud u Slavonskoj Požegi.). str. Ukoliko među učesnicima postupka postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku. Vlasničkopravni odnosi. Neka sporna pitanja u postupku uređenja međa. 461/88 od 11. Rev. osim u slučajevima ako nije izvršena parcelacija zemljišta. Susjedska prava-uređenje međa Informator.1987. prilog Naše zakonitosti. Vidi i paragrafe 421. Rummel. jer se u njoj iz tri negacije treba izvući zaključak kada sud Definicija međe u pravnom smislu nije identična sa njenom definicijom u geodetsko-tehničkom smislu.. br. 14. jezički i stilski neprirodna. ono se ne dijeli prema graničnoj liniji. op.9.71 72 Ova odredba je. što znači da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasničku tužbu. Zakona o vanparničnom postupku. Stipković. 1963. austrijskog Građanskog zakonika i 923. HPR. s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od mogućih dokaznih sredstava za uređenje međe koja je između stranaka sporna i da su oni. 363 (paragraf 421. 194-200.lice koje treba da odredi kuda se predmetna međa uistinu i pruža.1/00. kao što je vidljivo. br.2001. br. itd. 13. 29. M. da svaka stranka može u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke da ostvaruje svoje jače pravo putem parnice. V. 28. djelimično na drugi način i da nema prepreka da se sporna međa u jednom dijelu uredi po jačem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum). a da se dio međe uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi način. Josipović. Rev. 71 Član 176. str. navešćemo još neke novosti u odnosu na raniji postupak. 5422/06. str. u Pregled sudske prakse.1989. odluka broj 77. br. str. D. nego da je prestajalo i samo pravo na vlasništvo. Novine u odnosu na ranije propise Pored uređenja međa na osnovu katastarskih planova. Zagreb. 1. Wien.. I. Utjecaj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri rješavanju međnih sporova. Gž–1367/87 od 2. O tome: P. Gavella. Vještak-20. Zakona o vanparničnom postupku 70 Ranije važeće odredbe su dozvoljavale. M. u Prava na nekretninama. stav 2. 4980. Informator br. odluka br.

9/91od 18. 70.2. godine.2007. Činjenica je da se često u ovim postupcima dešava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljišta bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu česticu . br. 73 Onda kada na građevinskom zemljištu postoji pravo svojine. 72 9 . 2/91. Odluka drugostepenog organa je konačna i može se osporavati tužbom kojom se pokreće upravni spor pred nadležnim sudom. 74 Pošto se oblik i površina parcela u gradskom građevinskom zemljištu određuju aktom urbanističke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i pošto se oblik i površina građevinske parcele ne može promijeniti ni dispozicijom susjeda. evidentno je da uređenje međe po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i veće ekonomičnosti u vođenju ovih postupaka.76 a to znači da površine parcela između kojih je došlo do uređenja međa nisu identične sa ovim površinama u javnim knjigama. Osvrt na neke od posebnih postupaka odlučivanja o građevinskom zemljištu. uzgred rečeno. donio značajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti. Inače. Pravni savjetnik.4. Primjera radi. odluka br. neka pitanja koja se nameću prilikom vođenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorečenosti odredaba koje regulišu ovaj institut. moralo bi se od vještaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako određene međe.74 Organ uprave koji je nadležan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rješenje. pogotovo ako su razlike u površini relativno male. Zaključak Mada je Zakon o vanparničnom postupku. sud je ranije prilikom uređenja međa bio vezan granicama parcela koje su utvrđene na ovaj način. za mnoga područja ne slažu. gdje bi se utvrđene promjene registrovale na adekvatan način. kao što je već izloženo. ali se to gotovo nikada ne radi. u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. do donošenja ove odredbe sudovi su vršili uređenje međa i u ovakvim slučajevima. ističemo da se u praksi relativno često događa da pravosnažno uređena međa odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljišno-knjižnim planovima.to može da učini. a po pravosnažnosti rješenja ono bi se po službenoj dužnosti trebalo provesti u katastru i zemljišnim knjigama. Velić. br. Ovdje je izričito navedeno da se međa na građevinskom zemljištu uređuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparničnom postupku. a sud nije mogao da uvaži ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju društvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16. str. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvršeno uređenje međa po jačem pravu) trebale da se registruju. To je do donošenja Zakona o vanparničnom postupku bio jedini slučaj u kojem je sud uređivao među po mapama i izuzetak od opšteg pravila da se geodetski aspekt uređenja međa ne bi mogao prihvatiti. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH. 75 Vidi: I.73 Inače.1991. 35. Što se tiče novih rješenja. sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivšeg vanparničnog postupka. osim ako je izvršena parcelacija. 10/05. Ako sud po jačem pravu uredi među kojom se mijenja ili oblik ili površina određene parcele. dok je mogućnost obustave Postupak uređenja međa propisan je u članu 69.75 3.protiv kojeg je dozvoljena žalba. Gvl. te da je time faktički došlo do legalizovanja dotadašnje prakse u radu sudova. 76 Ovi planovi se.

a na taj način bi im bila omogućena kvalitetnija zaštita sa mogućnošću ulaganja i vanrednih pravnih lijekova. koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma značajne. Toljaga. op. jer dotadašnji propisi to nisu poznavali .77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu. Prema mišljenju S. I na kraju. cit. Toljage. što je u situaciji kada su sudovi preopterećeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljšanju kvaliteta njihovog rada. 77 10 . str.postupka u nekim situacijama donekle umanjila značaj ovog instituta. Ćulibrk i B. Ćulibrka i B. smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se uređenje međa prebaci u parnicu. 98. Rješenje da sud u određenim slučajevima neće uređivati među na građevinskom zemljištu je logično i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka.. za uređenje međe se figurativno može reći da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljišno pravo – v. S.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful