P. 1
medić d.-uređenje međa u BiH

medić d.-uređenje međa u BiH

|Views: 1,197|Likes:
Published by Josip Nikolic

More info:

Published by: Josip Nikolic on Jun 20, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/12/2013

pdf

text

original

Prof.

dr Duško Medić sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREĐENJE MEĐA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivšoj SFRJ definitivno utvrđen ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadležne za donošenje procesnih zakona za ona područja u kojima svojim zakonima uređuju materijalno-pravne odnose1 napuštene su dotadašnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogočemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teško prilagodljivog Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donošenja zakona o vanparničnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparničnom postupku bivše SR BiH3 (Zakon o vanparničnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj značajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatičkih slabosti i da što cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajući u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine još nisu zakonski regulisali vanparnični postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za uređenje međa5 sadržane su u članovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih članova dosta podsjećaju na rješenja iz
Član 281. tačka 12. Ustava bivše SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparničnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparničnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparničnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparničnom postupku 1989. godine – v. A.Maganić, Nužnost reforme hrvatskog izvanparničnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

4

Poznato je da vanparnični postupak za razliku od parničnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, već da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste građansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifičnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju određene zajedničke odredbe. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takođe i linija, odnosno granica između dvije susjedne nekretnine – v. N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipković, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajović, M. Živanović i R. Momčilović, Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Živanović i N. Milijević, Vanparnični postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

br. inače.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog. Uređenje međa u Bosni i Hercegovini 2. Jerković. 1968. Gž.8 Inače. Vlasničkopravni odnosi. 9 O tome više: E. Žuvela. a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljišta uz cestu za uređenje međe prema cesti . ovlašćeni organ bi bio nadležni pravobranilac u određenim postupcima kada je granica sporna. postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta složenoj i kompleksnoj materiji. jer se u rješenju o smetanju posjeda ne odlučuje o postojanju prava ili pravnog odnosa.v. 1989.1.12 Ako su međašnji znaci vidljivi ne može se tražiti uređenje međa.1975. bez obzira što pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizičkim'' – Okružni sud Niš. 57-58. str. Kukoljac. u M. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo. u R. najbolje opaža potreba vođenja jednog ili drugog postupka. str. 200. imaju samostalnu faktičku i pravnu egzistenciju i na njima je moguće izvršiti čin smetanja posjeda i zbog toga tražiti posjedovnu zaštitu. 401-410. Priručnik za praktičnu primenu. Zakona o vanparničnom postupku 13 ''Nema mesta uređenju međa ako iste nisu poremećene..1-4/95. Banja Luka. Beograd. Ćosić. S. ali i međusobnih razlika. Vanparnični postupak. Eterović. Zakon o zemljišnim knjigama. Uređenje međa kroz prizmu odredaba Zakona o vanparničnom postupku. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava.2000. Sarajevo. Gž – 2330/00 od 14. Smetanje posjeda u sudskoj praksi. str. Beograd. br. u pogledu njih postoji dosta dilema. 10 ''Dovršenje parnice zbog smetanja posjeda ne može biti prethodno pitanje zbog kojeg se može prekinuti postupak za uređenje međe. str. str. Šantek. u A.9 U svakom konkretnom slučaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo šta je. 2001. Sporovi oko međe. Sarajevo. str. godine. Žilić i M. M. 3026/81. 12 Član 168. 8890. 11/53. Zagreb. kada se utvrde sve bitne činjenice. Kamhi. str.ranijeg zakona iz 1934. 2004. 2 . 626. pa prijedlog za provođenje takvog postupka treba odbiti. Vođenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoćama i ovdje se zakonske odredbe različito tumače.5.15 16 U postupku uređenja međa suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih obrascima za praktičnu primjenu. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske. 148-149. 3/69. pa kada se to ima u vidu. Glasnik advokatske komore Vojvodine. u stvari. GZZ-45/75 od 7.12. pravi interes neke stranke u raznovrsnim životnim situacijama i najčešće se tek na licu mjesta. koji je veoma značajan pošto između ovih instituta ima dosta srodnosti. Naša zakonitost. oštećeni ili pomjereni. 61. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. str. str. 15 Prema bivšem vanparničnom postupku legitimisan za učešće u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i držalac određenog zemljišta 16 Npr. Zakon o sudskom vanparničnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparničnom postupku s tumačem i sudskim rješidbama te stvarnim kazalom. Smetanje posjeda ili uređenje međa. već o faktičnoj vlasti posjednika i činu smetanja'' – Županijski sud u Bjelovaru.10 Međašnji objekti.7 mada je evidentno da postoje i značajne razlike . Zagreb. prijedlozi za uređenje međa su u sudskoj praksi veoma česti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i često se nepravedno bagateliziraju. Postupak za uređenje međa Uređenje međa između susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slučaju kada su međašnji znaci uništeni. br. 1996. 1969. Vanparnični postupak.14 te kada je to zakonom određeno i ovlašćeni organ. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji između uređenja međa i smetanja posjeda. 101-104. 7 O uređenju međa prema ovom zakonu v. 198. Vagner. F. odnosno na licu mjesta postoje. Srpska pravna misao. J. 1934.11 2. je i posjednik nekretnina. 8 Vidi: D: Medić. pored vlasnika.

zakazuje se ročište na licu mjesta na koje sud . stav 2. vanparnični sud ne bi bio nadležan za postupanje. stav 3.suparničara. zemljišnim česticama između kojih se međa uređuje sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga.2004. Zakona o vanparničnom postupku. a stjecatelj nekretnina može uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke. Priručnik za praktičnu primenu Zakona o vanparničnom postupku. u kome izostanak sa ročišta nije dovodio do tako drastičnih posljedica. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku. sud će. 702. navedeno prema: J. 24 Član 171. Gž-1188/89 od 6. smatrati da je tužba povučena.4. pa se traži zaštita posjeda ili vraćanje dijela nekretnina. Ristić. 27 Službene novine Federacije BiH br. br. a ako su one na teritoriji više sudova. Ristić i M. godine. tada važećeg Zakona o parničnom postupku. 19 Član 13. u kojoj interesi ekonomičnosti ni u kom slučaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja suštinske zaštite. ako na pripremno ročište ne dođe tužilac. ovo ročište odrediti radi pokušaja sporazumnog uređenja međe. i 3. po pravilu.6. 58/03. u H. određuje se ročište u sudu radi pokušaja sporazuma o uređenju međa. Zapisnik sa uviđaja i skice u postupku uređenja međa moraju sadržavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviđaja. 26 Službeni glasnik RS br.poziva i vještaka geometra odnosno vještaka druge odgovarajuće struke.1989. Gž-1424/03 od 25. Pravilo o presumiranom povlačenju prijedloga dovelo je do toga da je režim ovog postupka (a i većine ostalih vanparničnih postupaka) u vrijeme donošenja bio mnogo strožiji od parničnog. 29 Sud neće uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom. stav 2. 1/07. 20 V. odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela. a bio je uredno obaviješten. smatraće se da je prijedlog povučen. sadržaj izjava učesnika. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. skice i druge dokaze koji mogu biti od značaja za ishod ovog postupka. 2005. a protivnik predlagača ne predloži da se postupak provede. 246. 1989. 885. a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slično pravilo25 značilo je izražavanje neopravdanog potcjenjivanja opšteg društvenog značaja ove vanparnične stvari. pored učesnika kojima u pozivu skreće pažnju da na raspravu donesu sve isprave. kao i vrijednost sporne površine.22 Ukoliko do toga ne dođe. 17 3 . Tajić. 23 Član 170. Zakona o vanparničnom postupku. 53/03. po pravilu. Beograd. Sarajevo. Novi zakoni o parničnom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da će se.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagačeve parcele. navedenih zakona.18 Mjesno nadležan je sud na čijem se području nalaze nepokretnosti.20 U slučaju da jedna strana u postupku otuđi nekretninu. nadležan je svaki od tih sudova. 85/03 i 74/05. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaže ročište. str. zatim razloge zbog kojih se postupak pokreće. 28 Član 84. 25 Član 465. stav 1. to ne sprečava dovršenje postupka.24 Rješenje suda o povlačenju prijedloga ne sprečava predlagača da o istoj stvari podnese novi prijedlog. 28.17 Prijedlog za uređenje međe treba da sadrži podatke o vlasnicima (suvlasnicima). Uređenje međa. 18 Član 169.21 U samom postupku provode se slijedeće radnje: Nakon prijema prijedloga. osim ako tuženi ne zahtijeva da se ročište održi.29 vještaka i Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli. str.28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parničnog i u pogledu vanparničnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Uzelac. Zakona o vanparničnom postupku.23Ako sa ročišta izostane predlagač. a po potrebi i predložene svjedoke. 21 Okružni sud u Osijeku. vol. str.

op. kada takva odluka postane pravosnažna. 38 Član 28. Skica lica mjesta čini sastavni dio izreke rješenja. br. Ćulibrk i B.34 Ovakvo normiranje može u praksi da izazove određene probleme. Beograd. Zakona o vanparničnom postupku. s tim što skica treba da sadrži i legendu kojom se objašnjava prikazano stanje.1996..39 Povodom žalbe stranaka drugostepeni sud može preinačiti rješenje prvostepenog suda kojim je međa uređena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku činjenično stanje potpuno utvrđeno.eventualnih svjedoka. oblik i površinu sporne međašnje površine. Pravni život br. 97. Sud je dužan da u rješenju navede i sve navode i prigovore stranaka. sud će prema srazmjeru tog udjela. 30 31 4 . 34 Okružni sud Beograd. 33 Član 175. Neka zapažanja o uređenju međe sa osvrtom na rješenja u odredbama čl. Postupak za uređenje međa. 37 ''Sporazum o uređenju međa ima značenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konačno prepušta drugoj stranci u vlasništvo sporni dio međašnjeg prostora. Odlukom o uređenju međe stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljišta. Petaković. 39 Okružni sud Zagreb. 172. 1/99. Uzelac. Rev – 367/81 od 12. 887-888. kao i detaljno obrazloženje donesene odluke.3. 320321. Glasnik pravde. ali u slučaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u određivanju granične linije. način na koji je međa uređena. odnosno uređenja međe na licu mjesta i zbog toga. pošto je ona donijeta. Toljaga. 28. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu. u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. stav 2. 1990. str. str. kao i pravac kako je predmetna međa uređena. nakon što je sud među na licu mjesta uredio. Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom. zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno.36 Sudsko poravnanje je moguće sve do zaključenja rasprave i donošenja rješenja kojim se međa uređuje. Šemić.. str. broj 1/99. str. navedeno prema: J. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Gž – 1162/96 od 17. str. str. te odluku o troškovima spora. broj 5/00.32 Ovo rješenje treba da sadrži tačan opis kojim pravcem je predmetna međa uređena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema. pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.122.11. Ne može se odrediti uređenje međe pod prijetnjom izvršenja kao naknadne radnje koja će se provesti u izvršnom postupku. Zakona o vanparničnom postupku.33 pošto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan način samo opisno označi određenu graničnu liniju. odrediti koliki dio će snositi svaki učesnik. Živanović i N. 1/90. kao i do sukoba između stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu.cit. 29.37 Učesnici snose troškove postupka na jednake dijelove. u M. pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj površini'' – Vrhovni sud BiH. a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. 29. stav 2.4. vrijednost sporne površine. op.1981. 31 Rješenje o uređenju međa je izvršna isprava koja se provodi odmah prilikom donošenja. nikakvo dalje izvršenje više nije moguće. jer se izvršava nepravosnažna sudska odluka. 174/I i 176. u R.30 Sud uređuje među prilikom ročišta na licu mjesta stavljanjem vidnih međašnjih znakova. Milijević. pa zato učesnici ne mogu zahtijevati da u izvršenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljišta koje im je u ovom postupku pripalo. a to ujedno predstavlja i predaju posjeda. cit. provedene dokaze i utvrđene činjenice. str. te time tu odluku o glavnoj stvari na taj način i izvršio. 40 Član 174. To može da dovede do pravne nesigurnosti. Zakona o vanparničnom postupku (ZVP). Gž-1251/86 od 11. 38 Predlagač snosi sve troškove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrđivanje međe nije bilo potrebno. 35 Vidi: S. 36 M. ali da su pogrešno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija. Zakona o vanparničnom postupku.1986.35 Rješenje o uređenju međe je odluka sui generis u procesno-pravnom značenju.

1997. 200. u M. Tajić. tako da se može smatrati da su i ostali podnijeli žalbu'' – Kantonalni sud u Tuzli. Trgovčević – Prokić. s učinkom na čitavu jedinstvenu stranku. tada je sud dužan da pribavi od Uprave prihoda opštine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 tržišne cijene nepokretnosti – v. 129. u R. Trgovčević – Prokić. Mjesečnik. jedan od načina sticanja prava vlasništva na spornoj površini. 2005. sprečava suđenje u parničnom postupku o istom pravu na podlozi istih činjenica'' – Vrhovni sud Vojvodine. 47 Ukoliko bi došlo do podnošenja ovakve tužbe. u R. 702-703. 47 Analogno i zaključak sa Proširene sjednice Parničnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2. Uređenje međe prema vanparničnom i ovršnom postupku. str. 45 ''Kada protivnik u postupku uređenja međe ističe da spornu međnu površinu drži preko dvadeset godina. str. u Pregled sudske prakse. Gž – 91/85 od 6. stranke ne mogu više u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj površini.4. Sarajevo. br. GŽ – 1424/03 od 25. Ćosić. 351/91.Način uređenja međa Uređenje međa se vrši po određenom zakonskom redosljedu. 41 ''U postupku uređenja međa vlasnici ili posjednici susjednih zemljišnih parcela imaju procesni i materijalni položaj jedinstvenih nužnih suparničara. 27/85. 40 5 . u Problemi veštačenja u krivičnom. ona bi trebala biti odbačena kao nedopuštena... onda se on poziva na sticanje svojine održajem i predlaže da se međa uredi po osnovu jačeg prava. str. pravni aspekt ovog uređenja postaje time još značajniji.1982. str.41 Nije dopuštena revizija protiv drugostepenog rješenja o uređenju međa. Kada je međa određena na osnovu jačeg prava. Bazala. pa ukoliko je žalbu podnio samo jedan protivnik predlagača. Vanparnični postupak. Gž. Rev. M.1985. odluka br. Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti građanskog prava. Ćosić. Aktuelna sudska praksa iz građanskoprocesnog prava. odnosi se i na ostale protivnike predlagača. a ne po slobodnoj ocjeni suda.2004. 46 O tome: B. 406/83. Po našem mišljenju ovaj stav se može prihvatiti. 43 Analogno i Okružni sud u Kraljevu..42 2. Gž. 44 Prema mišljenju M. Zakona o vanparničnom postupku. br.3. Ćosić. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnažnost rješenja vanparničnog suda kojim je uređena međa između susjeda po osnovu jačeg prava. op. u H. 1414/86. a ne posljednjeg mirnog posjeda'' – Okružni sud u Zaječaru. prilog Naše zakonitosti. Veštačenje u vanparničnom postupku.46 Kod uređenja međa na ovaj način se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasništva na nekom dijelu zemljišta i kada se ima u vidu da je uređenje međe. i ako učesnici o tome prethodno postignu sporazum. Šemić..2. str. 42 Član 26. str.48 Slično i Okružni sud Zadar. 201. 2002. pridružno dejstvo žalbe. Aktuelna sudska praksa iz građansko-procesnog prava. 3-4/40. u R. 109.45 Uređenje međe po jačem pravu skoro da se uopšte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrđivanja jačeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrđivati u postupcima povodom ovih tužbi. 149. parničnom i vanparničnom postupku.. faktički.cit. 119. Beograd. 19.44 Sud može urediti među po jačem pravu bez obzira na vrijednost sporne međašnje površine.str.6. Beograd. jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparničnom postupku dozvoljen samo kada se odlučuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost. ukoliko među učesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti međne površine. mada se vrijednost sporne površine može utvrđivati i ostalim raspoloživim sredstvima. 43 Međa se obavezno uređuje prema jačem pravu ako među učesnicima postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku.

Radolović. kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zaštitu posjeda. Gž. clam.. Kod donošenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi.53 Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja.59 Suđenje po Članovi 71-80. odnosno dokle u prostoru seže faktička vlast svakog od susjeda.. str. To je objektivno situacija koja je za suđenje mnogo teža. vol. cit.U slučaju da među nije moguće urediti prema jačem pravu. 51 Posjed stečen silom.. str. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 127. Trabucchi. onda se činjenica posljednjeg stanja posjeda utvrđuje prema odredbama ZOSPO-a. 1062. i ovakav posjed može postati miran.12. 1529/88 – 2 od 1. 1998.str.:J.. a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' – Općinski sud u Zagrebu. a i pravna teorija podržava njihovu orijentaciju da se po pravičnosti može suditi samo ako za to postoji izričito ovlašćenje zakonodavca. mjerodavno je stanje na terenu. uvidom u isprave itd. primjera radi saslušanjem svjedoka. Vanparnični postupak. sud će spornu površinu podijeliti po pravičnosti. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i može da izazove izvjesne dileme. inače. u M.54 55 Prilikom tumačenja ranijeg vanparničnog postupka neki autori su smatrali za ovaj način uređenja međa da u tom slučaju spornu površinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. prilog Naše zakonitosti. str. To pitanje se može utvrđivati raznim dokaznim sredstvima. 156-157. Istituzioni di diritto civile.1988. najbliže istini je da se činjenica ovog posjeda utvrđuje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. 39/88. Suđenje osnovom pravičnosti. op. precario) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoći. 111. Zakonodavstva su.58 Suđenje po ovom osnovu je teže od drugih oblika suđenja. 56 Vidi npr.2000. kao neko ostrvo koje nastane u rijeci. Lukić. 55 Pitanje pravde i pravičnosti spada u veoma značajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlači pažnju mnogih pravnika i filozofa prava. diskreciono ovlašćenje suca i slobodna ocjena dokaza. Radolović. 1051. 59 O tome: A. Sistem filozofije prava. Ćosić. glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj međnoj površini – Županijski sud u Koprivnici. a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom uređenja međa na ovaj način ne bi smio tako postupati. a ne stanje u katastarskim planovima.. Vidjeti: R.52 Ukoliko se međa ne može urediti ni na jedan od ovih načina. u R. 54 A. 58 Vidi: A. vještaka. 1995. Uzelac. mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. 25. mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktičkoj vlasti spornu međnu površinu. u Pregled sudske prakse. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi.56 No. str. S. povodom eventualne žalbe. ta rješenja moraju biti posebno detaljno obrazložena da bi se. br. 197. Beograd. Perović. bivšeg OGZ-a. eventualne prepreke i uopšte sve ono što postoji na samom terenu. Padova 1997. Gž.. Žuvela. Kod suđenja na osnovu pravičnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. str. a što može biti relevantno za presuđenje u konkretnom slučaju. Vlasničkopravni odnosi. 19. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi među prema posljednjem stanju posjeda. odluka br.1034/00 od 14. No. u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvođenje pravičnosti kao osnove za presuđenje građansko-pravnih odnosa.51 Kada se u vanparničnom postupku vrši uređenje međa na ovaj način. a posebno konfiguracija terena. Rev. očito je da to ni tada. 875. jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj će se donijeti odluka. 194/87. str. 57 Kad se međa uređuje pravičnom ocjenom suda između nekretnina koje su šume.49 50 Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu..cit.57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju. 53 Ova tri načina uređenja međa su bila predviđena i ranijim propisima. 509-510. 52 Vrhovni sud Vojvodine.3. str. op. 49 50 6 . Pravno-filozofske rasprave. sud će je urediti prema posljednjem mirnom posjedu.supplement.

Advokatura.5. Suđenje po pravičnosti u opštem i arbitražnom pravu. str. Problemi prakse vanparničnih postupaka oko uređenja međe.1992. u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. 10/82. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. 90. Naša zakonitost. filozofskoj ili političkoj. Međutim. a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljišta. mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu međe zbog činjenice da je detaljna skica premjera. jer se papir stišće ili širi protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga. odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvršenog mjerenja. iako takva tačnost zbog neizbježnih grešaka vještaka često faktički nije potpuno moguća. ali ne smije biti ni sentimentalno. 2/86. pa je jasno da prilikom vještačenja dolazi i do tehnički nužnih grešaka . 147. Napijalo. Marković. u Pregled sudske prakse. Treba imati u vidu da su planovi za određena područja dosta stari i neprecizni. 10/82. 63 Iako je vještak geometar samo stručni pomagač čiji se rad kod uređenja međa svodi na identifikaciju parcela. Uređenje međa. V.11. Gž–1907/81 od 2. na osnovu koje se izrađuje. br. a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle složiti oko pravca kuda se zaista pruža međa i kada su insistirale da se to evidentira. str. 60 61 7 . 145. br. Naša zakonitost. str.60 Novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku u odnosu na ranija pravila je uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova. 141142. nakon pokazivanja ovakve međe. Miljan. vrsta tinte i slično).i da geometar vrlo teško može potpuno pouzdano pokazati među koja je u katastarskim planovima upisana. Nesumnjivo je da je međa pravno. odluka br. u praksi. Naša zakonitost. Napijalo. treba istaći i to da stranke idu na ovakav način uređenja međa zbog toga što vjeruju da je on apsolutno tačan. 64 Vidi: D. str. stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu među i tek.65 Dakle. donošenjem ove odredbe Zakon o vanparničnom postupku je legalizovao uređenje međa na osnovu važećih katastarskih planova i taj način se može primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke.. čak i ako stranke na to pristaju – v.64 Kada vještak geometar pokaže spornu među prema ovom planu. 4/82. tada su se sporovi oko međa eventualno registrovali . Vidi odluku Okružnog suda Bjelovar. sud može da izvrši uređenje na ovaj način. br. 62 I ranije je moglo doći do uređenja međe na ovaj način pod uslovom da su stranke. Oberman. br. takvih slučajeva u praksi je bilo veoma malo. H. Zakona o vanparničnom postupku. debljina sredstva za pisanje. O međi kao pravno-geodetskom pitanju. br. 65 Analogno i Viši sud Banja Luka. prilog Naše zakonitosti. 104-106. dok se ni u jednom drugom slučaju ovo ne može uraditi i predstavlja flagrantno kršenje njegovih odredaba. Član 172.Uslov za to je da učesnici o tome prethodno postignu sporazum. a ne geodetsko pitanje i da je sudija to B. Naša zakonitost. racionalnim i vladajućim društvenim kriterijumima. u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno označene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta. str.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najviše vjerovati iskazu vještaka i katastarskim planovima63. Pravni život. i previše oslanjao na nalaz i mišljenje vještaka geometra i podatke iz katastarskih planova. 31. zasnovano isključivo na nekoj apstraktnoj dogmi. stav 2.No. A. Naime.osnovu pravičnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno . Slovenc. str. 101-103. 7-8/02. 2/83. Naša zakonitost. br. Gž–743/92 od 22. 1/53. str. i D. br. kod postojećeg stanja stvari. a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unošeni na nacrt (npr. te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse. broj 20. niti ideološko. religioznoj.pogotovo ako se radi o maloj spornoj površini . neki autori su bili suprotnog mišljenja i negirali su ovakvo uređenje međe. 215. Isto tako.61Na ovaj način zakon je uzeo u obzir poznatu činjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko uređenja međe.1981. dok u pravnom smislu međa tog dana nije morala biti tačno obilježena. Ono treba da bude izrazito naučno i da se rukovodi objektivnim.

66 8 . T. str. 5422/06. u članu 104. O uređenju međe u Republici Hrvatskoj v. 20. O tome: Vrhovni sud Hrvatske.69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviđale donošenje odluke na jedan od tri propisana načina. 71 Član 176. Vlasničkopravni odnosi. 194-200. 69 Član 173. Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. jer se u njoj iz tri negacije treba izvući zaključak kada sud Definicija međe u pravnom smislu nije identična sa njenom definicijom u geodetsko-tehničkom smislu. str. 461/88 od 11. Vidi i paragrafe 421. a stranke ne postignu sporazum o uređenju međe po jačem pravu. str. str. jezički i stilski neprirodna. Babić. Zakona o vanparničnom postupku. Bd.. odluka br. Belaj i Z. već je u zajedničkoj svojini učesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne može oboriti.11. 1963. Gž–1367/87 od 2.68 2. stav 2.1987. koji je stupio na snagu 1. Sesa. br.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprečavaju izričito sud da među uredi djelimično na jedan. njemačkog Građanskog zakonika. Žuvela. čak kad bi ga i bilo. Vještak-20. M. 1. Ukoliko među učesnicima postupka postoji spor o međašnjoj površini čija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parničnom postupku.70 Još jedna novina koju je donio Zakon o vanparničnom postupku je sadržana u odredbi da sud neće uređivati među na građevinskom zemljištu na kojem ne postoji pravo svojine. Neka sporna pitanja u postupku uređenja međa. itd. odluka br. 937/81 od 19. Prančić.3. a da se dio međe uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi način. godine. prilog Naše zakonitosti. 363 (paragraf 421. br.1989. ukoliko međa nije uređena po jačem pravu. Rev.67 Ako bi se prilikom uviđaja utvrdilo da se na pravcu uređene međe nalazi neko stablo. 4/04. Gliha.1. I. u Pregled sudske prakse. op. N. 2/1989..2001. u stvari. 14. djelimično na drugi način i da nema prepreka da se sporna međa u jednom dijelu uredi po jačem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum). str. 67 Slično i Okružni sud u Slavonskoj Požegi. s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od mogućih dokaznih sredstava za uređenje međe koja je između stranaka sporna i da su oni. Zagreb. O tome: P. Sudsko uređenje međa. Gavella.9. 473-475. osim u slučajevima ako nije izvršena parcelacija zemljišta. 13. sud će postupak obustaviti i predlagača uputiti na parnicu. 29. Đ. str. Wien. 68 Vrhovni sud BiH. Rummel. M. V. br. normira da je stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu susjeda sa obje strane međe. privredne i statističke svrhe. br. Beber. nego da je prestajalo i samo pravo na vlasništvo. br. Josipović. Novine u odnosu na ranije propise Pored uređenja međa na osnovu katastarskih planova.12. da svaka stranka može u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke da ostvaruje svoje jače pravo putem parnice.1981. Stipković. rađeni za fiksalne. ono se ne dijeli prema graničnoj liniji.17. navešćemo još neke novosti u odnosu na raniji postupak. 37/88. u Prava na nekretninama. 1. austrijskog Građanskog zakonika i 923. M.1/00.1997. u Pregled sudske prakse. Susjedska prava-uređenje međa Informator. 146. kao što je vidljivo. Žuvela. odluka broj 77. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske. Utjecaj odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri rješavanju međnih sporova.71 72 Ova odredba je. što znači da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasničku tužbu.. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava.. 2001. cit. Zakona o vanparničnom postupku 70 Ranije važeće odredbe su dozvoljavale. prilog Naše zakonitosti. str. Obnavljanje i ispravljanje međe.. D. Rev. Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch.5. 28. V. 15. 4980.lice koje treba da odredi kuda se predmetna međa uistinu i pruža. Informator br.). HPR. str.

75 3. Osvrt na neke od posebnih postupaka odlučivanja o građevinskom zemljištu. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH. Što se tiče novih rješenja. Inače. 74 Pošto se oblik i površina parcela u gradskom građevinskom zemljištu određuju aktom urbanističke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i pošto se oblik i površina građevinske parcele ne može promijeniti ni dispozicijom susjeda. Gvl. 70. moralo bi se od vještaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako određene međe.74 Organ uprave koji je nadležan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rješenje. 9/91od 18. sud je ranije prilikom uređenja međa bio vezan granicama parcela koje su utvrđene na ovaj način. br. Ovdje je izričito navedeno da se međa na građevinskom zemljištu uređuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparničnom postupku. te da je time faktički došlo do legalizovanja dotadašnje prakse u radu sudova. Činjenica je da se često u ovim postupcima dešava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljišta bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu česticu . evidentno je da uređenje međe po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i veće ekonomičnosti u vođenju ovih postupaka. Velić.2007. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvršeno uređenje međa po jačem pravu) trebale da se registruju. kao što je već izloženo. osim ako je izvršena parcelacija. pogotovo ako su razlike u površini relativno male. u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. a po pravosnažnosti rješenja ono bi se po službenoj dužnosti trebalo provesti u katastru i zemljišnim knjigama. 10/05. godine. dok je mogućnost obustave Postupak uređenja međa propisan je u članu 69.76 a to znači da površine parcela između kojih je došlo do uređenja međa nisu identične sa ovim površinama u javnim knjigama. 76 Ovi planovi se. Pravni savjetnik. Primjera radi.to može da učini. 72 9 . za mnoga područja ne slažu.4. odluka br. 35. str. do donošenja ove odredbe sudovi su vršili uređenje međa i u ovakvim slučajevima. Odluka drugostepenog organa je konačna i može se osporavati tužbom kojom se pokreće upravni spor pred nadležnim sudom. To je do donošenja Zakona o vanparničnom postupku bio jedini slučaj u kojem je sud uređivao među po mapama i izuzetak od opšteg pravila da se geodetski aspekt uređenja međa ne bi mogao prihvatiti. 73 Onda kada na građevinskom zemljištu postoji pravo svojine. Zaključak Mada je Zakon o vanparničnom postupku. donio značajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti.protiv kojeg je dozvoljena žalba. 75 Vidi: I. ističemo da se u praksi relativno često događa da pravosnažno uređena međa odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljišno-knjižnim planovima. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16. neka pitanja koja se nameću prilikom vođenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorečenosti odredaba koje regulišu ovaj institut. ali se to gotovo nikada ne radi.1991.73 Inače. uzgred rečeno. sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivšeg vanparničnog postupka. Ako sud po jačem pravu uredi među kojom se mijenja ili oblik ili površina određene parcele. gdje bi se utvrđene promjene registrovale na adekvatan način. a sud nije mogao da uvaži ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju društvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. br.2. 2/91.

op. Toljaga. Ćulibrk i B.. cit. 77 10 . S. I na kraju. Rješenje da sud u određenim slučajevima neće uređivati među na građevinskom zemljištu je logično i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka. 98. Ćulibrka i B. što je u situaciji kada su sudovi preopterećeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljšanju kvaliteta njihovog rada. smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se uređenje međa prebaci u parnicu. za uređenje međe se figurativno može reći da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljišno pravo – v. jer dotadašnji propisi to nisu poznavali . koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma značajne. str. Prema mišljenju S.77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu.postupka u nekim situacijama donekle umanjila značaj ovog instituta. a na taj način bi im bila omogućena kvalitetnija zaštita sa mogućnošću ulaganja i vanrednih pravnih lijekova. Toljage.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->