Prof.

dr Duko Medi sudija Ustavnog suda Republike Srpske

UREENJE MEA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivoj SFRJ definitivno utvren ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadlene za donoenje procesnih zakona za ona podruja u kojima svojim zakonima ureuju materijalno-pravne odnose1 naputene su dotadanje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogoemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teko prilagodljivog Zakona o sudskom vanparninom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donoenja zakona o vanparninom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.2 Zakon o vanparninom postupku bive SR BiH3 (Zakon o vanparninom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj znaajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatikih slabosti i da to cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.4 Imajui u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine jo nisu zakonski regulisali vanparnini postupak, ovaj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za ureenje mea5 sadrane su u lanovima 168-176. navedenog zakona.6 Odredbe ovih lanova dosta podsjeaju na rjeenja iz
lan 281. taka 12. Ustava bive SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparninom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparninom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparninom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparninom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparninom postupku 1989. godine v. A.Magani, Nunost reforme hrvatskog izvanparninog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 3 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989.
1 2

Poznato je da vanparnini postupak za razliku od parninog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, ve da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste graansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifinostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju odreene zajednike odredbe. Meom se oznaava do kuda u prostoru see vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takoe i linija, odnosno granica izmeu dvije susjedne nekretnine v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 6 O tome v. V: Rajovi, M. ivanovi i R. Momilovi, Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. ivanovi i N. Milijevi, Vanparnini postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa
5

ranijeg zakona iz 1934. godine,7 mada je evidentno da postoje i znaajne razlike .8 Inae, prijedlozi za ureenje mea su u sudskoj praksi veoma esti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i esto se nepravedno bagateliziraju, u pogledu njih postoji dosta dilema. Voenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoama i ovdje se zakonske odredbe razliito tumae, pa kada se to ima u vidu, postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta sloenoj i kompleksnoj materiji. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji izmeu ureenja mea i smetanja posjeda, koji je veoma znaajan poto izmeu ovih instituta ima dosta srodnosti, ali i meusobnih razlika.9 U svakom konkretnom sluaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo ta je, u stvari, pravi interes neke stranke u raznovrsnim ivotnim situacijama i najee se tek na licu mjesta, kada se utvrde sve bitne injenice, najbolje opaa potreba voenja jednog ili drugog postupka.10 Meanji objekti, inae, imaju samostalnu faktiku i pravnu egzistenciju i na njima je mogue izvriti in smetanja posjeda i zbog toga traiti posjedovnu zatitu.11 2. Ureenje mea u Bosni i Hercegovini 2.1. Postupak za ureenje mea

Ureenje mea izmeu susjednih nekretnina ima opravdanje samo u sluaju kada su meanji znaci uniteni, oteeni ili pomjereni.12 Ako su meanji znaci vidljivi ne moe se traiti ureenje mea, pa prijedlog za provoenje takvog postupka treba odbiti.13 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog, pored vlasnika, je i posjednik nekretnina,14 te kada je to zakonom odreeno i ovlaeni organ.15 16 U postupku ureenja mea suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljinih parcela imaju procesni i materijalni poloaj jedinstvenih
obrascima za praktinu primjenu, Banja Luka, 2001, str. 57-58. 7 O ureenju mea prema ovom zakonu v. S. Kamhi, Vanparnini postupak, Sarajevo, 1968, str. 8890., M. Kukoljac, Vanparnini postupak, Prirunik za praktinu primenu, Beograd, 1969, str. 101-104; J. Jerkovi, Sporovi oko mee, Glasnik advokatske komore Vojvodine, br. 3/69. 8 Vidi: D: Medi, Ureenje mea kroz prizmu odredaba Zakona o vanparninom postupku, Srpska pravna misao, br.1-4/95, str. 401-410. 9 O tome vie: E. Vagner, Smetanje posjeda ili ureenje mea, Naa zakonitost, br. 11/53, str. 626. 10 ''Dovrenje parnice zbog smetanja posjeda ne moe biti prethodno pitanje zbog kojeg se moe prekinuti postupak za ureenje mee, jer se u rjeenju o smetanju posjeda ne odluuje o postojanju prava ili pravnog odnosa, ve o faktinoj vlasti posjednika i inu smetanja'' upanijski sud u Bjelovaru, G 2330/00 od 14.12.2000, u M. uvela, Vlasnikopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljinim knjigama, Zagreb, 2004, str. 198. 11 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, GZZ-45/75 od 7.5.1975, u A. Eterovi, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, 1989, str. 148-149. 12 lan 168. Zakona o vanparninom postupku 13 ''Nema mesta ureenju mea ako iste nisu poremeene, odnosno na licu mjesta postoje, bez obzira to pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizikim'' Okruni sud Ni, G. 3026/81, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava, Beograd, 1996, str. 200. 14 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo, a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljita uz cestu za ureenje mee prema cesti - v. F. ili i M. antek, Zakon o sudskom vanparninom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparninom postupku s tumaem i sudskim rjeidbama te stvarnim kazalom, Zagreb, 1934, str. 61. 15 Prema bivem vanparninom postupku legitimisan za uee u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i dralac odreenog zemljita 16 Npr. ovlaeni organ bi bio nadleni pravobranilac u odreenim postupcima kada je granica sporna.

suparniara.17 Prijedlog za ureenje mee treba da sadri podatke o vlasnicima (suvlasnicima), odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela, zemljinim esticama izmeu kojih se mea ureuje sa oznakama tih parcela iz zemljinih i katastarskih knjiga, zatim razloge zbog kojih se postupak pokree, kao i vrijednost sporne povrine.18 Mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalaze nepokretnosti, a ako su one na teritoriji vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.19 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagaeve parcele, pa se trai zatita posjeda ili vraanje dijela nekretnina, vanparnini sud ne bi bio nadlean za postupanje.20 U sluaju da jedna strana u postupku otui nekretninu, to ne spreava dovrenje postupka, a stjecatelj nekretnina moe uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke.21 U samom postupku provode se slijedee radnje: Nakon prijema prijedloga, po pravilu, odreuje se roite u sudu radi pokuaja sporazuma o ureenju mea.22 Ukoliko do toga ne doe, zakazuje se roite na licu mjesta na koje sud , pored uesnika kojima u pozivu skree panju da na raspravu donesu sve isprave, skice i druge dokaze koji mogu biti od znaaja za ishod ovog postupka,poziva i vjetaka geometra odnosno vjetaka druge odgovarajue struke, a po potrebi i predloene svjedoke.23Ako sa roita izostane predlaga, a protivnik predlagaa ne predloi da se postupak provede, smatrae se da je prijedlog povuen.24 Rjeenje suda o povlaenju prijedloga ne spreava predlagaa da o istoj stvari podnese novi prijedlog. Pravilo o presumiranom povlaenju prijedloga dovelo je do toga da je reim ovog postupka (a i veine ostalih vanparninih postupaka) u vrijeme donoenja bio mnogo stroiji od parninog, u kome izostanak sa roita nije dovodio do tako drastinih posljedica, a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slino pravilo25 znailo je izraavanje neopravdanog potcjenjivanja opteg drutvenog znaaja ove vanparnine stvari, u kojoj interesi ekonominosti ni u kom sluaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja sutinske zatite. Novi zakoni o parninom postupku Republike Srpske26 i Federacije BiH27 propisuju da e se, ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrati da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri,28 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parninog i u pogledu vanparninog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. Zapisnik sa uviaja i skice u postupku ureenja mea moraju sadravati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviaja, sadraj izjava uesnika,29 vjetaka i
Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli, G-1424/03 od 25.6.2004. godine, u H. Taji, Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, Sarajevo, 2005, str. 702. 18 lan 169. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 19 lan 13. stav 3. Zakona o vanparninom postupku. 20 V. Risti i M. Risti, Prirunik za praktinu primenu Zakona o vanparninom postupku, Beograd, 1989, str. 246. 21 Okruni sud u Osijeku, G-1188/89 od 6.4.1989, navedeno prema: J. Uzelac, Ureenje mea, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 28, br. 1/07, str. 885. 22 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakae roite, sud e, po pravilu, ovo roite odrediti radi pokuaja sporazumnog ureenja mee. 23 lan 170. stav 2. i 3. Zakona o vanparninom postupku. 24 lan 171. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 25 lan 465. tada vaeeg Zakona o parninom postupku. 26 Slubeni glasnik RS br. 58/03, 85/03 i 74/05. 27 Slubene novine Federacije BiH br. 53/03. 28 lan 84. stav 1. navedenih zakona. 29 Sud nee uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom.
17

eventualnih svjedoka, zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno, oblik i povrinu sporne meanje povrine, kao i pravac kako je predmetna mea ureena, s tim to skica treba da sadri i legendu kojom se objanjava prikazano stanje.30 Sud ureuje meu prilikom roita na licu mjesta stavljanjem vidnih meanjih znakova, a to ujedno predstavlja i predaju posjeda, pa zato uesnici ne mogu zahtijevati da u izvrenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljita koje im je u ovom postupku pripalo. 31 Rjeenje o ureenju mea je izvrna isprava koja se provodi odmah prilikom donoenja, odnosno ureenja mee na licu mjesta i zbog toga, kada takva odluka postane pravosnana, nikakvo dalje izvrenje vie nije mogue.32 Ovo rjeenje treba da sadri taan opis kojim pravcem je predmetna mea ureena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema, vrijednost sporne povrine, nain na koji je mea ureena, te odluku o trokovima spora. Sud je duan da u rjeenju navede i sve navode i prigovore stranaka, provedene dokaze i utvrene injenice, kao i detaljno obrazloenje donesene odluke. Skica lica mjesta ini sastavni dio izreke rjeenja,33 poto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan nain samo opisno oznai odreenu graninu liniju. Odlukom o ureenju mee stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljita.34 Ovakvo normiranje moe u praksi da izazove odreene probleme, jer se izvrava nepravosnana sudska odluka, a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. To moe da dovede do pravne nesigurnosti, kao i do sukoba izmeu stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu.35 Rjeenje o ureenju mee je odluka sui generis u procesno-pravnom znaenju, poto je ona donijeta, nakon to je sud meu na licu mjesta uredio, te time tu odluku o glavnoj stvari na taj nain i izvrio.36 Sudsko poravnanje je mogue sve do zakljuenja rasprave i donoenja rjeenja kojim se mea ureuje.37 Uesnici snose trokove postupka na jednake dijelove, ali u sluaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u odreivanju granine linije, sud e prema srazmjeru tog udjela, odrediti koliki dio e snositi svaki uesnik. 38 Predlaga snosi sve trokove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrivanje mee nije bilo potrebno.39 Povodom albe stranaka drugostepeni sud moe preinaiti rjeenje prvostepenog suda kojim je mea ureena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku injenino stanje potpuno utvreno, ali da su pogreno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija. 40
lan 174. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. Ne moe se odrediti ureenje mee pod prijetnjom izvrenja kao naknadne radnje koja e se provesti u izvrnom postupku. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu, pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/99, str. 28. 32 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br. 1/99, str. 29. 33 lan 175. Zakona o vanparninom postupku. 34 Okruni sud Beograd, G 1162/96 od 17.4.1996, u M. ivanovi i N. Milijevi, op.cit., str. 320321. 35 Vidi: S. ulibrk i B. Toljaga, Neka zapaanja o ureenju mee sa osvrtom na rjeenja u odredbama l. 172, 174/I i 176. Zakona o vanparninom postupku (ZVP), Glasnik pravde, broj 5/00, str. 97. 36 M. emi, Postupak za ureenje mea, Pravni ivot br. 1/90, str.122. 37 ''Sporazum o ureenju mea ima znaenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konano preputa drugoj stranci u vlasnitvo sporni dio meanjeg prostora, pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj povrini'' Vrhovni sud BiH, Rev 367/81 od 12.11.1981, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1990, str. 29. 38 lan 28. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 39 Okruni sud Zagreb, G-1251/86 od 11.3.1986, navedeno prema: J. Uzelac, op. cit., str. 887-888.
30 31

41

Nije doputena revizija protiv drugostepenog rjeenja o ureenju mea, jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparninom postupku dozvoljen samo kada se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost.42

2.2.Nain ureenja mea Ureenje mea se vri po odreenom zakonskom redosljedu, a ne po slobodnoj ocjeni suda.
43

Mea se obavezno ureuje prema jaem pravu ako meu uesnicima postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku.44 Sud moe urediti meu po jaem pravu bez obzira na vrijednost sporne meanje povrine, i ako uesnici o tome prethodno postignu sporazum.45 Ureenje mee po jaem pravu skoro da se uopte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrivanja jaeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrivati u postupcima povodom ovih tubi.46 Kod ureenja mea na ovaj nain se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasnitva na nekom dijelu zemljita i kada se ima u vidu da je ureenje mee, faktiki, jedan od naina sticanja prava vlasnitva na spornoj povrini, pravni aspekt ovog ureenja postaje time jo znaajniji. Kada je mea odreena na osnovu jaeg prava, stranke ne mogu vie u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj povrini. 47 Ukoliko bi dolo do podnoenja ovakve tube, ona bi trebala biti odbaena kao nedoputena.48
Slino i Okruni sud Zadar, G 91/85 od 6.3.1985, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 27/85, odluka br. 149. 41 ''U postupku ureenja mea vlasnici ili posjednici susjednih zemljinih parcela imaju procesni i materijalni poloaj jedinstvenih nunih suparniara, pa ukoliko je albu podnio samo jedan protivnik predlagaa, pridruno dejstvo albe, s uinkom na itavu jedinstvenu stranku, odnosi se i na ostale protivnike predlagaa, tako da se moe smatrati da su i ostali podnijeli albu'' Kantonalni sud u Tuzli, G 1424/03 od 25.6.2004, u H. Taji, Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, Sarajevo, 2005, str. 702-703. 42 lan 26. Zakona o vanparninom postupku. 43 Analogno i Okruni sud u Kraljevu, G. 351/91, u R. osi, Vanparnini postupak, Beograd, 1997, str. 109. 44 Prema miljenju M. Trgovevi Proki, ukoliko meu uesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti mene povrine, tada je sud duan da pribavi od Uprave prihoda optine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 trine cijene nepokretnosti v. M. Trgovevi Proki, Vetaenje u vanparninom postupku, u Problemi vetaenja u krivinom, parninom i vanparninom postupku, Beograd, 2002, str. 19. Po naem miljenju ovaj stav se moe prihvatiti, mada se vrijednost sporne povrine moe utvrivati i ostalim raspoloivim sredstvima. 45 ''Kada protivnik u postupku ureenja mee istie da spornu menu povrinu dri preko dvadeset godina, onda se on poziva na sticanje svojine odrajem i predlae da se mea uredi po osnovu jaeg prava, a ne posljednjeg mirnog posjeda'' Okruni sud u Zajearu, G. 1414/86, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava... str. 200. 46 O tome: B. Bazala, Ureenje mee prema vanparninom i ovrnom postupku, Mjesenik, br. 3-4/40, str. 129. 47 Analogno i zakljuak sa Proirene sjednice Parninog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2.4.1982, u M. emi, op.cit., str. 119. 48 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnanost rjeenja vanparninog suda kojim je ureena mea izmeu susjeda po osnovu jaeg prava, spreava suenje u parninom postupku o istom pravu na podlozi istih injenica'' Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 406/83, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graanskoprocesnog prava...str. 201.
40

U sluaju da meu nije mogue urediti prema jaem pravu, sud e je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i moe da izazove izvjesne dileme, najblie istini je da se injenica ovog posjeda utvruje prema odredbama Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima.49 50 Kada sud ureuje meu prema posljednjem mirnom posjedu, mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktikoj vlasti spornu menu povrinu, odnosno dokle u prostoru see faktika vlast svakog od susjeda. To pitanje se moe utvrivati raznim dokaznim sredstvima, primjera radi sasluanjem svjedoka, vjetaka, uvidom u isprave itd.51 Kada se u vanparninom postupku vri ureenje mea na ovaj nain, mjerodavno je stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima.52 Ukoliko se mea ne moe urediti ni na jedan od ovih naina, sud e spornu povrinu podijeliti po pravinosti.53 Pravinost je pravda pojedinanog sluaja.54 55 Prilikom tumaenja ranijeg vanparninog postupka neki autori su smatrali za ovaj nain ureenja mea da u tom sluaju spornu povrinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. biveg OGZ-a, kao neko ostrvo koje nastane u rijeci.56 No, oito je da to ni tada, a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom ureenja mea na ovaj nain ne bi smio tako postupati. Kod donoenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi, a posebno konfiguracija terena, eventualne prepreke i uopte sve ono to postoji na samom terenu, a to moe biti relevantno za presuenje u konkretnom sluaju.57 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju, ta rjeenja moraju biti posebno detaljno obrazloena da bi se, povodom eventualne albe, mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. Zakonodavstva su, inae, u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvoenje pravinosti kao osnove za presuenje graansko-pravnih odnosa, a i pravna teorija podrava njihovu orijentaciju da se po pravinosti moe suditi samo ako za to postoji izriito ovlaenje zakonodavca.58 Suenje po ovom osnovu je tee od drugih oblika suenja, jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj e se donijeti odluka. Kod suenja na osnovu pravinosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. To je objektivno situacija koja je za suenje mnogo tea.59 Suenje po
lanovi 71-80. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi meu prema posljednjem stanju posjeda, onda se injenica posljednjeg stanja posjeda utvruje prema odredbama ZOSPO-a, a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' Opinski sud u Zagrebu, G. 1529/88 2 od 1.3.1988, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 39/88, odluka br. 127. 51 Posjed steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario) nije miran zbog toga to posjednik iji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoi. No, i ovakav posjed moe postati miran, kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zatitu posjeda. 52 Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 194/87, u R. osi, Vanparnini postupak...str. 111. 53 Ova tri naina ureenja mea su bila predviena i ranijim propisima. 54 A. Trabucchi, Istituzioni di diritto civile, Padova 1997, str. 25. 55 Pitanje pravde i pravinosti spada u veoma znaajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlai panju mnogih pravnika i filozofa prava. Vidjeti: R. Luki, Sistem filozofije prava, str. 509-510, S. Perovi, Pravno-filozofske rasprave, Beograd, 1995, str. 156-157. 56 Vidi npr.:J. Uzelac, op.cit., str. 875. 57 Kad se mea ureuje pravinom ocjenom suda izmeu nekretnina koje su ume, glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj menoj povrini upanijski sud u Koprivnici, G- 1034/00 od 14.12.2000, u M. uvela, Vlasnikopravni odnosi.... str. 197. 58 Vidi: A. Radolovi, Suenje osnovom pravinosti, diskreciono ovlaenje suca i slobodna ocjena dokaza, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 19.supplement, 1998, str. 1051. 59 O tome: A. Radolovi, op. cit., str. 1062.
49 50

osnovu pravinosti nije ni subjektivno ni proizvoljno , ali ne smije biti ni sentimentalno, niti ideoloko, zasnovano iskljuivo na nekoj apstraktnoj dogmi, religioznoj, filozofskoj ili politikoj. Ono treba da bude izrazito nauno i da se rukovodi objektivnim, racionalnim i vladajuim drutvenim kriterijumima.60 Novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku u odnosu na ranija pravila je ureenje mea na osnovu vaeih katastarskih planova.Uslov za to je da uesnici o tome prethodno postignu sporazum.61Na ovaj nain zakon je uzeo u obzir poznatu injenicu da se sudija kao voditelj postupka oko ureenja mee, u praksi, i previe oslanjao na nalaz i miljenje vjetaka geometra i podatke iz katastarskih planova.62 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najvie vjerovati iskazu vjetaka i katastarskim planovima63, mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu mee zbog injenice da je detaljna skica premjera, na osnovu koje se izrauje, odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvrenog mjerenja, dok u pravnom smislu mea tog dana nije morala biti tano obiljeena. Naime, u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno oznaene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta, a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle sloiti oko pravca kuda se zaista prua mea i kada su insistirale da se to evidentira, tada su se sporovi oko mea eventualno registrovali .No, takvih sluajeva u praksi je bilo veoma malo. Isto tako, treba istai i to da stranke idu na ovakav nain ureenja mea zbog toga to vjeruju da je on apsolutno taan, iako takva tanost zbog neizbjenih greaka vjetaka esto faktiki nije potpuno mogua. Treba imati u vidu da su planovi za odreena podruja dosta stari i neprecizni, jer se papir stie ili iri protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga, a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unoeni na nacrt (npr. debljina sredstva za pisanje, vrsta tinte i slino), pa je jasno da prilikom vjetaenja dolazi i do tehniki nunih greaka ,pogotovo ako se radi o maloj spornoj povrini ,i da geometar vrlo teko moe potpuno pouzdano pokazati meu koja je u katastarskim planovima upisana.64 Kada vjetak geometar pokae spornu meu prema ovom planu, stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu meu i tek, kod postojeeg stanja stvari, sud moe da izvri ureenje na ovaj nain.65 Dakle, donoenjem ove odredbe Zakon o vanparninom postupku je legalizovao ureenje mea na osnovu vaeih katastarskih planova i taj nain se moe primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke, dok se ni u jednom drugom sluaju ovo ne moe uraditi i predstavlja flagrantno krenje njegovih odredaba. Nesumnjivo je da je mea pravno, a ne geodetsko pitanje i da je sudija to
B. Markovi, Suenje po pravinosti u optem i arbitranom pravu, Pravni ivot, br. 2/86, str. 145. lan 172. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 62 I ranije je moglo doi do ureenja mee na ovaj nain pod uslovom da su stranke, nakon pokazivanja ovakve mee, u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. Vidi odluku Okrunog suda Bjelovar, G1907/81 od 2.11.1981, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, broj 20, odluka br. 147. Meutim, neki autori su bili suprotnog miljenja i negirali su ovakvo ureenje mee, te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse, ak i ako stranke na to pristaju v. A. Miljan, Ureenje mea, Naa zakonitost, br. 1/53, str. 31. 63 Iako je vjetak geometar samo struni pomaga iji se rad kod ureenja mea svodi na identifikaciju parcela, a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljita. 64 Vidi: D. Napijalo, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Naa zakonitost, br. 4/82, str. 90, H. Oberman, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Naa zakonitost, br. 10/82, str. 101-103, V. Slovenc, Problemi prakse vanparninih postupaka oko ureenja mee, Naa zakonitost, br. 10/82, str. 104-106. i D. Napijalo, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Naa zakonitost, br. 2/83, str. 141142. 65 Analogno i Vii sud Banja Luka, G743/92 od 22.5.1992, Advokatura, br. 7-8/02, str. 215..
60 61

lice koje treba da odredi kuda se predmetna mea uistinu i prua, s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od moguih dokaznih sredstava za ureenje mee koja je izmeu stranaka sporna i da su oni, u stvari, raeni za fiksalne, privredne i statistike svrhe.66 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne spreavaju izriito sud da meu uredi djelimino na jedan, djelimino na drugi nain i da nema prepreka da se sporna mea u jednom dijelu uredi po jaem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum), a da se dio mee uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi nain.67 Ako bi se prilikom uviaja utvrdilo da se na pravcu ureene mee nalazi neko stablo, ono se ne dijeli prema graninoj liniji, ve je u zajednikoj svojini uesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne moe oboriti.68 2.3. Novine u odnosu na ranije propise Pored ureenja mea na osnovu katastarskih planova, naveemo jo neke novosti u odnosu na raniji postupak. Ukoliko meu uesnicima postupka postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a stranke ne postignu sporazum o ureenju mee po jaem pravu, sud e postupak obustaviti i predlagaa uputiti na parnicu.69 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviale donoenje odluke na jedan od tri propisana naina.70 Jo jedna novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku je sadrana u odredbi da sud nee ureivati meu na graevinskom zemljitu na kojem ne postoji pravo svojine, osim u sluajevima ako nije izvrena parcelacija zemljita.71 72 Ova odredba je, kao to je vidljivo, jeziki i stilski neprirodna, jer se u njoj iz tri negacije treba izvui zakljuak kada sud
Definicija mee u pravnom smislu nije identina sa njenom definicijom u geodetsko-tehnikom smislu. 67 Slino i Okruni sud u Slavonskoj Poegi, G1367/87 od 2.12.1987, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 37/88, odluka broj 77. 68 Vrhovni sud BiH, Rev. 461/88 od 11.5.1989, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/1989, odluka br. 29. Vidi i paragrafe 421. austrijskog Graanskog zakonika i 923. njemakog Graanskog zakonika. O tome: P. Rummel, Kommentar zum Allgemeinen brgerlichen Gesetzbuch, 1. Bd., Wien, 1963, str. 363 (paragraf 421.). Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 1.1.1997. godine, u lanu 104. stav 2. normira da je stablo ije je deblo izraslo na samoj mei u suvlasnitvu susjeda sa obje strane mee. O ureenju mee u Republici Hrvatskoj v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. 473-475, M. uvela, Vlasnikopravni odnosi... str. 194-200, M. Beber, Utjecaj odredbi Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima pri rjeavanju menih sporova, Vjetak-20, br.1/00, str.17; . Sesa, Obnavljanje i ispravljanje mee, u Prava na nekretninama, Zagreb, 2001, str. 15.; M. uvela, Susjedska prava-ureenje mea Informator, br. 4980, 28.11.2001, str. 13; V. Prani, Neka sporna pitanja u postupku ureenja mea, HPR, 4/04, str. 1; D. Babi, Sudsko ureenje mea, Informator br. 5422/06, str. 14, itd. 69 lan 173. Zakona o vanparninom postupku 70 Ranije vaee odredbe su dozvoljavale, ukoliko mea nije ureena po jaem pravu, da svaka stranka moe u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke da ostvaruje svoje jae pravo putem parnice. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava, to znai da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasniku tubu, nego da je prestajalo i samo pravo na vlasnitvo, ak kad bi ga i bilo. O tome: Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 937/81 od 19.9.1981, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 20, odluka br. 146. 71 lan 176. Zakona o vanparninom postupku.
66

to moe da uini.73 Inae, do donoenja ove odredbe sudovi su vrili ureenje mea i u ovakvim sluajevima.74 Organ uprave koji je nadlean u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rjeenje,protiv kojeg je dozvoljena alba. Odluka drugostepenog organa je konana i moe se osporavati tubom kojom se pokree upravni spor pred nadlenim sudom.75 3. Zakljuak Mada je Zakon o vanparninom postupku, kao to je ve izloeno, donio znaajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti, neka pitanja koja se nameu prilikom voenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedoreenosti odredaba koje reguliu ovaj institut. Primjera radi, istiemo da se u praksi relativno esto dogaa da pravosnano ureena mea odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljino-knjinim planovima,76 a to znai da povrine parcela izmeu kojih je dolo do ureenja mea nisu identine sa ovim povrinama u javnim knjigama. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvreno ureenje mea po jaem pravu) trebale da se registruju, ali se to gotovo nikada ne radi, pogotovo ako su razlike u povrini relativno male. injenica je da se esto u ovim postupcima deava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljita bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu esticu . Ako sud po jaem pravu uredi meu kojom se mijenja ili oblik ili povrina odreene parcele, moralo bi se od vjetaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako odreene mee, a po pravosnanosti rjeenja ono bi se po slubenoj dunosti trebalo provesti u katastru i zemljinim knjigama, gdje bi se utvrene promjene registrovale na adekvatan nain. to se tie novih rjeenja, evidentno je da ureenje mee po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i vee ekonominosti u voenju ovih postupaka, te da je time faktiki dolo do legalizovanja dotadanje prakse u radu sudova, dok je mogunost obustave
Postupak ureenja mea propisan je u lanu 69. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16.2.2007. godine. Ovdje je izriito navedeno da se mea na graevinskom zemljitu ureuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparninom postupku. 73 Onda kada na graevinskom zemljitu postoji pravo svojine, osim ako je izvrena parcelacija. 74 Poto se oblik i povrina parcela u gradskom graevinskom zemljitu odreuju aktom urbanistike regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i poto se oblik i povrina graevinske parcele ne moe promijeniti ni dispozicijom susjeda, sud je ranije prilikom ureenja mea bio vezan granicama parcela koje su utvrene na ovaj nain. Inae, sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 biveg vanparninog postupka, a sud nije mogao da uvai ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju drutvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. To je do donoenja Zakona o vanparninom postupku bio jedini sluaj u kojem je sud ureivao meu po mapama i izuzetak od opteg pravila da se geodetski aspekt ureenja mea ne bi mogao prihvatiti. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH, Gvl. 9/91od 18.4.1991, u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/91, odluka br. 35. 75 Vidi: I. Veli, Osvrt na neke od posebnih postupaka odluivanja o graevinskom zemljitu, Pravni savjetnik, br. 10/05, str. 70. 76 Ovi planovi se, uzgred reeno, za mnoga podruja ne slau.
72

postupka u nekim situacijama donekle umanjila znaaj ovog instituta, jer dotadanji propisi to nisu poznavali . Rjeenje da sud u odreenim sluajevima nee ureivati meu na graevinskom zemljitu je logino i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka, to je u situaciji kada su sudovi preoptereeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljanju kvaliteta njihovog rada. I na kraju, smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se ureenje mea prebaci u parnicu,77 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu, koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma znaajne, a na taj nain bi im bila omoguena kvalitetnija zatita sa mogunou ulaganja i vanrednih pravnih lijekova.

Prema miljenju S. ulibrka i B. Toljage, za ureenje mee se figurativno moe rei da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljino pravo v. S. ulibrk i B. Toljaga, op. cit., str. 98.
77

10