P. 1
Oslobođenje [broj 23164, 18.6.2011]

Oslobođenje [broj 23164, 18.6.2011]

|Views: 258|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/05/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 18. 6. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.164

BEOGRAD Vi{i sud odlu~io

Bo`idar Vu~urevi}

slobodan

U Tu`ila{tvu BiH Vu~urevi}a terete za progon oko 5.500 Bo{njaka iz Trebinja, ubistvo najmanje 17, te zlostavljanje 86 osoba
Sala za sjednice prazna, na Kolegiju sva|a

2. strana

HKD Napredak korak bli`e biv{oj zgradi konvikta

LJUBI] VRIJE\AO SEKRETARA KOMISIJE
3. str.

Dobijena saglasnost osniva~a KC-a
Foto: Amer KAJMOVI]

Objekat }e najvjerovatnije biti sredi{te sveu~ili{ta Vrhbosna 4. strana

033 221-061
broj za prijavu la`nih RVI
strana 10.

U @I@I
Predsjednik FBiH u Tuzli

2

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Beograd: Vi{i sud odlu~io

Bo`idar Vu~urevi}

slobodan
Do odluke o ekstradiciji ratni gradona~elnik Trebinja ne smije napustiti Srbiju, potvrdio je za Oslobo|enje ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut
Ratni gradona~elnik Trebinja Bo`idar Vu~urevi} na slobodi }e sa~ekati odluku o ekstradiciji u Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu, odlu~ilo je ju~er sudsko vije}e Odjeljenja za ratne zlo~ine Vi{eg suda u Beogradu. „Do dono{enja odluke o ekstradiciji on ne smije napustiti Srbiju. Vu~urevi}u je nedavno produ`en pritvor, ali danas (petak op. a) je donesena odluka o pu{tanju iz pritvora“ potvrdio nam je am, basador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut, isti~u}i da zahtjevi za ekstradiciju idu svojim tokom, te da }e srbijansko pravosu|e o njima odlu~iti nakon {to dobije sve dokumente koje tra`i iz Hrvatske i BiH.

Nova vlast odlu~na rije{iti nagomilane probleme

Saobra}ajno
deblokirati TK
Da}u potporu projektima koji su mi izlo`eni i predstavljeni kao strate{ki, ne samo za Tuzlanski kanton nego i za cijelu sjeveroisto~nu Bosnu, a time i za BiH
Saobra}ajna deblokada sjeveroisto~ne Bosne, u ~ijem je sredi{tu Tuzlanski kanton, bila je centralna tema ju~era{njeg jednosatnog razgovora na~elnika Op}ine Tuzla Jasmina Imamovi}a i premijera Tuzlanskog kantona Seada ^au{evi}a sa predsjednikom Federacije BiH @ivkom Budimirom, koji je boravio u posjeti Tuzli. „Smatramo da bi to bio klju~ni korak ka razvoju sjeveroisto~ne Bosne i jako va`an za integraciju Bosne i Hercegovine, da ne govorimo o tome koliko bi ljudi bilo zaposleno prilikom realizacije ovih investicija. Idejni projekat za autocestu Tuzla - Br~ko - Ora{je je gotov, a sada bi trebalo isfinansirati i zavr{iti glavni projekat u idu}oj godini, a kako bi se tra`ila sredstva za njegovu realizaciju. Slijede}i glavni projekat bi bio put Tuzla - @ep~e“, pojasnio je Imamovi}. klih 15 godina, od zavr{etka rata pa naovamo“, optimisti~no je kazao Budimir. Predsjednik Federacije BiH potom je sa svojim doma}inima prisustvovao prezentaciji projekta Me|unarodni aerodrom Tuzla regionalni cargo-centar sa airparkom, koji je pripremilo Ministarstvo za saobra}aj TK-a. Tim projektom predvi|eno je da Tuzlanski aerodrom, koji ima strate{ku pozi-

Vu~urevi}: Slobodan do daljnjeg

Bori{a Arnaut: Ekstradicija ide svojim tokom

SOLIDAN ZLO^INAC U Tu`ila{tvu BiH Vu~urevi}a trete za progon oko 5.500 Bo{njaka iz Trebinja, ubistvo najmanje 17, te zlostavljanje 86 osoba
Vu~urevi}u se na teret stavlja i prisilna mobilizacija Bo{njaka i Hrvata u JNA. Nakon mobilizacije Bo{njaci i Hrvati su poslani na dubrova~ko rati{te.

Nesu|eni gradona~elnik Dubrovnika
Ratni gradona~elnik Trebinja uhap{en je 4. aprila ove godine na grani~nom prelazu izme|u BiH i Srbije, u mjestu Karakaj, prilikom poku{aja da u|e u Srbiju. Srbijanski grani~ni policajci su ga uhapsili na osnovu potjernice izdate od Hrvatske, ~ije dr`avno Tu`ila{tvo tereti „kamiond`iju iz Trebinja“ za po~injeni ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{ tva na ju gu Hrvat ske, po~etkom rata u toj zemlji. Naime, „vojvoda Bo`o“ ka, ko su srpsko-crnogorske paravojne formacije po~etkom ra-

Mijenjati Ustav
Prilikom razgovora Imamovi}a, ^au{evi}a i Budimira iskazana je potreba za promjenom Ustava Federacije BiH, prije svega zbog primje tne ne ra vno pra vnos ti gra|ana. „Treba mijenjati svaki zakon koji je u svojoj primjeni doveo do nejednakopravnosti svih gra|ana Federacije. Mi imamo zapa`anja da gradovi i kantoni nisu jednakopravni“, kazao je Imamovi}. Premijer ^au{evi} zadr`ao se na ravnopravnosti naroda u TK-u, obe}av{i da }e se na tome narednih mjeseci dosta raditi. ciju u regiji, postane vode}i regionalni cargo-centar, u kojem bi bile smje{tene robe iz cijelog svijeta namijenjene za ovaj dio Evrope.

ta zvale Vu~urevi}a, u zanosu svog ekstremizma, a prilikom napada srpsko-crnogorskih snaga na Dubrovnik, izjavio je da }e nakon ru{enja izgraditi jo{ stariji i ljep{i Dubrovnik?! S dru ge stra ne, na {e Tu`ila{tvo vodi istragu protiv Vu~ure vi}a zbog ra tnog zlo~ina po~injenog na podru~ju Trebinja. U prilogu zahtjeva za izru~enje Bosni i Hercegovini navedeno je da se radi o dr`avljaninu BiH, te da su krivi~na djela po~injena na teritoriju na{e zemlje. Nezvani~no saznajemo da se u na{em Tu`ila{tvu Vu~urevi} tereti za progon oko pet i po hiljada Bo{njaka iz Trebinja, ubistvo najmanje 17, te zlostavljanje 86 osoba. Tako|er,

Uspjela `alba
Podsje}amo da je Vi{i sud u [apcu, nakon hap{enja na grani~nom prelazu, odlu~io da su ispunjeni svi uslovi neophodni za izru~enje Vu~urevi}a u BiH ili Hrvatsku. No, nakon `albe, tu odluku je poni{tio Apelacioni sud u Beogradu, uz obrazlo`enje da za taj slu~aj nije nadle`an {aba~ki sud, nego Odjeljenje za ratne zlo~ine Vi{eg suda u Beogradu. Njihova odluka o ekstradiciji jo{ se ~eka. A. [e.

Predsjednik lobist
Ina~e, predsjednik Federacije BiH poru~io je svojim doma}inima da sna`no podr`ava realizaciju projekata koje oni smatraju primarnim za razvoj TK-a, ponudiv{i se u isto vrijeme da kod premijera Federacije Nermina Nik{i}a lobira za te projekte. „Da}u punu potporu svim proje kti ma ko je su mi da nas oni izlo`ili i predstavili ih kao strate{ke projekte, ne samo za Tuzlanski kanton nego i za cijelu sjeveroisto~nu Bosnu, a time i za Bosnu i Hercegovinu. Autocesta Ora{je Br~ko - Tuzla i spoj na koridor 5c, kod @ep~a, od izuzetnog je zna~aja za razvoj ovog dijela BiH. Ima}e moju punu potporu, a vjerujem time i potporu Vlade Federacije BiH. Ono {to sam poru~io, jeste da je novouspostavljena vlast u Federaciji vrlo opredijeljena rije{iti sve probleme koji su uistinu veliki, brojni i nagomilani u ovih prote-

Strani investitori
Realizacija projekta ko{tala bi oko 30 miliona maraka, a posao bi se ponudio privatnim kompanijama. Za sada, re~eno je prilikom ju~era{nje prezentacije, za ulaganje u ovaj projekat zainteresovane su kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i iz Turkish Airlinesa.
A. [E]KANOVI]

V I J E S T I

Finansijska policija FBiH

Niz propusta tu`ioca i vje{taka u slu~aju D`aferovi}
Finansijska policija FBiH intenzivno analizira obavje{tenja dobijena od Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu o obustavi istrage protiv Ramiza D`aferovi}a, direktora Razvojne banke FBiH, i ~lanova Uprave iste banke, te neprovo|enju istrage protiv 48 osoba, a nalazi pravnih i finansijskih eksperata ove institucije sa prijedlozima bi}e poznati do 22. juna. O kona~nom nalazu ekspertiza, kako je saop}eno iz Finansijske policije FBiH, bi}e upoznati i Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo, VSTVBiH, disciplinski tu`ilac i bh. javnost. “Ve} sada argumentovano mogu ustvrditi da su pravni i finansijski eksperti Finansijske policije FBiH u oba slu~aja identificirali vi{e propusta i povreda zakona od postupaju}eg tu`ioca Sanina Boguni}a i sudskog vje{taka finansijske struke Kerime Pra{ljivi}“, stoji u saop}enju koje potpisuje glavni inspektor

Finansijske policije FBiH Zufer Dervi{evi}. Tu`ila{tvo je, podsjetimo, obustavilo istragu nakon {to je ustanovilo da u poslovanju Razvojne banke, dakle njenog direktora i Uprave, kao i direktora privatne D`aferovi}eve revizorske ku}e “D`aferovi}“ Ned`ada Grci}a, nije bilo ni~eg nezakonitog. Podsjetimo, Finansijska policija je svojim izvje{tajem utvrdila da su dodjele kredita bile povezane sa anga`ovanjem firme “D`aferovi}“. Druga odluka Tu`ila{tva ti~e se neprovo|enja istrage protiv direktora firmi i uposlenika Zavoda za zapo{ljavanje, koji su se dovodili u vezu s istim predmetom, a bili su prijavljeni zbog nesavjesnog rada u slu`bi.

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

Sala za sjednice Parlamenta BiH prazna, na Kolegiju sva|a

Ljubi} vrije|ao sekretara

Komisije
Niko od 42 poslanika Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH nije se ju~er u 11 sati pojavio u Bijeloj sali, gdje se odr`avaju sjednice tog zakonodavnog tijela. Nije to u~inio ni drugi zamjenik predsjedavaju}eg Bo`o Ljubi} iz HDZ-a 1990, iako je dan ranije obznanio kako se ima namjeru pojaviti, na {to ga, kako je naveo, “obavezuje raniji zaklju~ak Kolegija prema kojem je najavljeno da }e se zasjedanje Predstavni~kogdomaPSBiHodr`ati17. juna u nazna~enom terminu“ .

Predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SNSD-a i SDS-a ljuti {to nije pro{lo njihovo insistiranje da se izja{njenje o potvr|ivanju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH obavi ju~er, a za to je Ljubi} okrivio Aidu Kreho
nju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH obavi ju~er, a za to je upravo Ljubi}, kao glavnog krivca, vidio Kreho. U poku{ajima da osiguraju ve}inu, {to im na kraju ipak nije uspjelo, zabranili su ~lanovimasvogbloka da napu{tajusjednicu Komisije, pa tako ~lanu Petru Kuni}u iz DNS-a nisu dozvolili da ode ranije.

Ustupci i kompromisi
Koliko je bila usijana atmosfera na ju~era{njoj sjednici Kolegija, potvr|uje i informacija da su ~ak ~lanovi tog tijela Milorad @ivkovi} iz SNSD-a i Bo`o Ljubi} iz HDZ-a 1990 zaprijetili da }e “obarati sve na sjednici Predstavni~kog doma PSBiH ako ne bude po njihovom“ Predsjedava. ju}i Kluba poslanika SDA u Predstavni~kom domu PSBiH Asim Sarajli} naglasio je kako se radi o klasi~nim “ucjenama“. - Dok su stranke platforme ~inile kompromise, sve je bilo uredu. To {to je Zvonko Juri{i} iz HSP-a predlo`io Bo`u Ljubi}a za predsjednika Kluba i Komisije za pripremu izbora Vije}a ministara BiH, te {to su svi na Domu naroda PSBiH jednoglasno podr`ali izbor Dragana ^ovi}a u Kolegij, cijenilo se kao da se radi o obaveznim stvarima. A, kada je zatra`eno svega sedam dana kako bi mandatar obavio dodatne konsultacije, to je izazvalo buru i probleme. Prava je istina da iza takvih procesa stoje Milorad Dodik i Dragan ^ovi}, zaklju~io je Sarajli}.
Almir TERZI]

Novinari i obezbje|enje
Zvani~no sjednica nije ni bila zakazana, s obzirom na to da Kolegij Predstavni~kog doma PSBiH o tome u~etvrtaknijepostigaokonsenzus, a kao dodatni argument bila je i odluka Komisije za pripremu izbora Vije}a ministara BiH PD PSBiH kojom se mandataru, koji ~eka potvrdu Parlamenta BiH, Slavi Kuki}u da sedam dana za konsultacije sa predstavnicima politi~kih stranaka. No, upravo zbog najava pojedinih poslanika i zastupnika kako }e se ju~er pojaviti u zgradi Parlamentarne skup{tine

Sala za sjednice ju~er u 11 sati

Foto: D. ]UMUROVI]

Asim Sarajli}: SNSD i HDZ-ovi demonstriraju silu

JAKE SNAGE Novinari, te ~ak osam pripadnika obezbje|enja bili su jedini koji su se pojavili u holu ispred sale gdje se odr`avaju sjednice

BiH, brojne novinarske ekipe do{le su kako bi to zabilje`ile. Novinari, te ~ak osam pripadnika obezbje|enja bili su jedini koji su se pojavili u holu ispred sale gdje se odr`avaju sjednice. Dok su novinari vi{e sati ~ekali da im se neko zvani~no obrati iz rukovodstva Predstavni~kog doma PSBiH, trajao je Kolegij. No, ne zbog sjednice koja ju~er nije odr`ana, nego s ciljem pripreme one koja je zakazana za 22. juni. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma PSBiH Denis Be}irovi} poru~io je kako nema potrebe za obra}anjem niti izjavama, te da se sjednica na kojoj }e se razmatrati potvr|ivanje predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Slave Kuki}a odr`ati nakon {to Komisija za pripremu izbora Vije}a ministara, u naredni ~etvrtak da svoje o~itovanje. Pred novinare nije htio ni drugi

zamjenik predsjedavaju}eg Bo`o Ljubi} kako bi odgovorio na pitanje za{to ne dr`i do obe}anja, odnosno javno izgovorene rije~i. Umjesto odgovora, novinari su dobili informaciju kako se pred sjednicu Kolegija Predstavni~kog doma, koja osim {to je ju~er trajala satima bila i posve dramati~na i obilovala sva|ama, Ljubi}, koji je, ina~e, predsjedavaju}i Komisije za pripremu izbora Vije}a ministara BiH, derao na sekretara tog tijela Aidu Kreho. To je potvrdio i predsjedavaju}i Kluba poslanika SDA u Predstavni~kom domu PSBiH Asim Sarajli}. - Ljubi} je vrije|ao sekretara Komisije, magistricu prava, potpuno neopravdano, a samo iz razloga{to mu je na sjednici tog radnog tijela dan ranijeskrenulapa`nju na odredbe Poslovnika. Koliko je bilo demonstracije sile, jasno govori i podatak da je ~lan Komisije iz SDP-a

PADA SVE Milorad @ivkovi} iz SNSD-a i Bo`o Ljubi} iz HDZ-a 1990 zaprijetili da }e obarati sve na sjednici Predstavni~kog doma PSBiH ako ne bude po njihovom
Sa{a Magazinovi} pet puta morao da tra`i da se prijedlog stavi na glasanje o odga|anju izja{njavanja za sedam dana. Sve to se isto prenijelo i na ju~era{nji Kolegij, naglasio je Sarajli}. Oslobo|enjedoznajekako su zapravo predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SNSD-a i SDS-a bili ljuti {to nije pro{lo njihovo insistiranje da se izja{njenje o potvr|iva-

Evropski pokret u BiH

Valentin Inzko

Gary Robbins

Zagreb

Ordeni za pomirenje
Predsjedavaju}em Predsjedni{tva BiH Neboj{i Radmanovi}u u ponedjeljak }e u Banjoj Luci bi}e uru~en Orden Evropskog pokreta za pomirenja naroda i promociju regionalnog partnerstva u procesu evropskih integracija - najvi{e priznanje EP-a, najavio je predsjednik EP-a u BiH Predrag Pra{talo. On je ju~er na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao da }e ovo priznanje, u utorak, u Zagrebu biti uru~eno hrvatskom predsjedniku Ivi Josipovi}u, a, u ~etvrtak, u Podgorici predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanovi}u.

Neophodna Napredak BiH protiv reforma Ustava BiH trgovine ljudima
Prioritet u BiH sada je formiranje koalicijske vlasti koja mo`e rije{iti ekonomsku krizu i vratiti zemlju natrag na put ka Evropi, kazao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko na konferenciji u Be~u, kojom je predsjedavao evropski komesar za pro{irenje [tefan Füle. On je naveo da }e biti neophodno reformirati Ustav BiH “kako zakone, uklju~uju}i zakone navedene u Evropskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP), ne bi mogle lako blokirati manjine politi~ara. Inzko je dodao da }e EU nastaviti davati podr{ku gra|anima BiH. BiH je mnogo napredovala u borbi protiv trgovine ljudima i uskla|ivanju zakona sa Konvencijom VE o suzbijanju trgovine ljudima, izjavio je {ef misijeOSCE-a u BiH Gary Robbins. Tokom predstavljanja analize koja ispituje uskla|enost zakona BiH sa Konvencijom, Robbins je istakao da svako ljudsko bi}e zaslu`uje prava zagarantovana ovim dokumentom. U saop{tenju OSCE-a navodi se da je Konvencija prvi me|unarodni vezuju}i i pravni instrument koji potvr|uje da trgovinaljudimapredstavljanaru{avanje ljudskih prava i da je uvreda dostojanstvu i integritetu ljudi.

Kosor sa Pulji}em i Komaricom
Predsjednica Vlade Hrvatske Jadranka Kosor sastala se ju~er s kardinalom Vinkom Pulji}em, nadbiskupom vrhbosanskim, i banjolu~kim biskupom Franjom Komaricom. Pulji} i Komarica zahvalili su premijerki Kosor na izradi strategije o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, te istaknuli potrebu {to skorijeg dono{enja zakona koji }e provesti mjere iz strategije, isti~e se u saop}enju. Pomagati Hrvatima u BiH je ustavna obaveza, rekla je Kosor i dodala da }e zavr{etkom svojih pregovora za ulazak u EU Hrvatska dobiti novu poziciju u odnosu na BiH.

4

DOGA\AJI

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HKD Napredak korak bli`e biv{oj zgradi konvikta

IZJAVA DANA
Postoji pravilnik prema kojem svi automobili poslije isteka radnog vremena moraju biti parkirani u gara`i kako bi ih ~uvali na{i slu`benici. Prema tome, bilo kakvo kori{tenje vozila nakon radnog vremena nije dozvoljeno

Biv{i konvikt

Foto: Amer KAJMOVI]

Dobijena saglasnost osniva~a KC-a
Objekat }e najvjerovatnije biti sredi{te sveu~ili{ta Vrhbosna, utemeljitelja Napretka, Vrhbosanskog nadbiskupskog ordinarijata i Franjeva~ke provincije Bosne srebrene
Dobijena je tra`ena saglasnost osniva~a Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu da se, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj za{titi, dio slobodnih kapaciteta biv{e sarajevske O~ne klinike, a kasnije i Klinike za ginekologiju i aku{erstvo vrati HKD-u Napredak, saznajemo od njegovog predsjednika prof. dr. Franje Topi}a, koji nas informi{e da je u petak posebna komisija oti{la u ovaj objekat, kako bi ta~no bilo utvr|eno u kakvom je danas stanju. je svega siroma{ne a darovite djece. Kamen temeljac je postavljen 21. juna 1914. godine i to na 6.046 kvadratnih metara zemlji{ta kupljenog od Hrvatske centralne banke u blizini onda{nje Zemaljske bolnice, za 36.000 austrougarskih kruna. Sredinom iste godine je ve} bio izidan prvi sprat doma, a potom izbija svjetski rat i radovi su prekinuti na ~etiri godine. Kako bilo, 20. juna 1920. godine zavr{ena je zgrada ~iji je idejni projektant bila osoba koja je isti posao obavljala prilikom izgradnje Napretkovog Zakladnog doma u Titovoj ‘56: arhitekta Dionizije Sunko. Sve do 1941. godine u konviktu je boravilo izme|u 120 i 140 pitomaca, tako da je objekat postao u stvarnom smislu te rije~i drugi dom za 2.943 mlada ~ovjeka. Poslije je slu`io za smje{taj njema~kih vojnih postrojbi, izbjeglica, ranjenika, a nakon oslobo|enja grada vr{e se razne pravne ujdurme, prema kojima je na kraju ispalo da se Napredak samoukinuo, {to se, naravno, odrazilo i na sudbinu konvikta. nije ta~no to s samoukidanjem, no, u papirima stoji: po osnovi Zakona o nacionalizaciji, objekti konvikta, tada ve} O~ne klinike, 1960. godine su uknji`eni kao dru{tvena svojina, a na osnovu pozitivnih propisa, KC se uklnji`io kao nosilac prava raspolaganja njime 1995. godine. No, od prof. Topi}a saznajemo da }e aktuelno vra}anje biti „uz vrlo simboli~nu nadoknadu“, a predsjednik HKD vjeruje da se problem ne}e praviti ni oko toga da Napretku pripadnu i dvije, uz biv{i konvikt, dogra|ene zgrade. „Imamo na~elna obe}anja oko toga“ isti~e sagovornik, na, pominju}i da Napredak ina~e namjerava zdanje (ili zdanja?) podesiti za rad sveu~ili{ta Vrhbosna, ~iji bi utemeljitelji bili, pored HKD-a, Vrhbosanski nadbiskupski ordinarijat i Franjeva~ka provincija Bosna srebrena. „U stvari, razmatramo dvije opcije, da bude ponovo |a~ki dom, ili Sveu~ili{te. Sada su i jedna i druga realne“ isti~e prof. , dr. Franjo Topi}, koji je, kao i drugi Napretkovci, ovih dana svu energiju usmjerio prema skoroj promociji Multimedijalnog centra na Trebevi}u.
E. KAMENICA

Aljo{a ^ampara,
{ef Zajedni~ke slu`be Parlamenta BiH

DOBAR

LO[

ZAO

SLAVO KUKI]
Mandatar za sastav Vije}a ministara BiH Slavo Kuki}, svjestan da nema parlamentarnu ve}inu, zatra`io je sedam dana da obavi konsultacije sa svim politi~kim partijama koje participiraju u Parlamentu BiH. Me|utim, prema raspolo`enju bloka stranaka okupljenih oko HDZ-a i SNSD-a, Kuki}eve {anse su minimalne.

Pomo} siroma{noj djeci
Dakle, i prema mi{ljenjima ministarstava zdravstva FBiH, KS-a, ZDK-a, USK-a i SBK-a, (suosniva~a KC), kao i prema odluci UO KC, od 24. februara, zgrada koja je prvobitno slu`ila kao |a~ki dom, mo`e se vratiti njegovom stvarnom vlasniku. No, bez zakona o restituciji nema oficijelnog vra}anje ni tog zdanja onome ko ga je i podigao, Hrvatskom kulturnom dru{tvu, osnovanom 1902. godine. Deceniju kasnije, na sjednici njegove tada{nje Sredi{nje uprave obznanjena je ideja o gradnji srednjo{kolskog konvikta, a ve} godinu kasnije se formira obrazovno-odgojni centar za, kako je planirano, sto Napretkovih omladinaca, pri-

ALEKSANDRA PANDUREVI]
^lanica Komisije za pripremu izbora VM-a Aleksandra Pandurevi} (SDS), opisuju}i atmosferu koja je vladala na sastanku na kojem se raspravljalo o mandataru Kuki}u, kazala je da se „nikada nije osje}ala poni`enije te kako svako iole pametan treba pobje}i odavde“. Pandurevi}ka, naravno, ne}e nigdje pobje}i, jer samo u BiH mo`e biti dr`avni poslanik.

VISPAK
U maju ove godine Vispak je na tr`i{te plasirao proizvode u vrijednosti od 2.411.483,90 KM, {to je za 76 posto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine. Novi menad`ment, predvo|en direktorom Rusmirom Hrvi}em, uspio je pove}ati obim proizvodnje za oko 30 posto, ~ime Vispak zauzima sve zna~ajnije mjesto na tr`i{tu.

Prvo Trebevi}, pa onda...
Prof. Tomislav Batini} nam je dugo obja{njavao zbog ~ega
Foto: Didier TORCHE

VATERPOLO SAVEZ
Na osniva~koj skup{tini odr`anoj u prostorijama Olimpijskog bazena Otoka u Sarajevu formiran je Vaterpolo savez Federacije BiH na ~ijem ~elu je Fuad Rid`al. Skup{tini su prisustvovali predstavnici klubova iz Sarajeva, Zenice i Neuma. Ovim je u~injen jedan od klju~nih koraka ka formiranju vaterpolo saveza BiH.

VIJEST U OBJEKTIVU Dje~iji festival
Sino} je odr`ana centralna ve~er Drugog me|unarodnog dje~ijeg festivala folklora Ilid`a. Cilj festivala je okupiti {to vi{e djece na jednom mjestu, s motom “O~uvanje tradicije, razvijanje prijateljstva, kulturnog i socijalnog duha, {irenje ljubavi, tolerancije i mira me|u djecom“. U~estvovala su djeca iz Albanije, Crne Gore, Srbije, Bugarske, Turske, Rusije, Venecuele i BiH, a pozornicom je prodefiliralo vi{e od 500 u~esnika, saop}eno je iz KUD-a Gajret, koji je organizator Festivala, a pokrovitelj je Op}ina Ilid`a.

VIJEST U

BROJU

mladih borova na podru~ju op}ine Tomislav-Grad uni{tile su gusjenice.

50.000

OSLOBO\ENJE subota, 18. juni 2011. godine

INTERVJU

5

Ibrahim Spahi}, predsjednik IO za kandidaturu Sarajeva za Kulturnu prijestolnicu Evrope 2014.

Mo`emo biti inspiracija novoj Evropi
Razgovarala: Angelina [IMI]

• Od pokretanja inicijative 1993. da se Sarajevo proglasi Evropskom prijestolnicom kulture, usvajanja Rezo lucije Evropskog parlamenta da mu se dodijeli titula Evropske prijestolnice kulture 2014, preostaje jo{ izja{njavanje EK-a i VE. Uz pretpostavku pozitivnog ishoda, koju potvrdu bh. kultura i oni koji skrbe i djeluju u njoj u osnovi time dobivaju? - Inicijativa je uistinu pokrenuta1993. godine i Sarajevo je bilo,uz podr{ku 11.000 umjetnika iz BiH, Evrope i svijeta, odgovaraju}e Rezolucije UNESCO-a, Savjeta Evrope i Evropskogparlamenta, progla{enosimboli~kikulturnomprijestolnicomizme|u dva gradakoja su tada bila kulturne prijestolnice Antwerpena1993.i Lisabona1994. od 21. 12. 1993. do 21. 3. 1994. kroz programeFestivalaSarajevoSarajevskazimarealizovane u Sarajevu i u 150 kulturnih centara svijeta.

Klju~no je da svi akteri urbanog, ekonomskog i socijalnog razvoja prihvate da je kultura katalizator kreativnosti i da bitno uti~e na proces socijalne kohezije u dru{tvu
kom Gradskog vije}a uputio je i slu`beno predsjednici Evropskog komiteta za kulturu i obrazovanje Doris Pack ovu inicijativu koja je prihva}ena i na sjednici Evropskogparlamenta od 12. majakada je donesenaRezolucija o Sarajevu, prijestolnicievropskekulture2014. kojom se Sarajevo nominira za iznimno dodjeljivanje ove titule. Rezolucijom se pozivaEvropska komisija, Vije}e Evrope i Komitet evropskih regija da dodjeli ovu izuzetnu titulu Sarajevu. Ukoliko bude pozitivan ishod ovog procesa bh. kultura i oni koji djeluju u njoj, grad i regija, dobi}e izvanredanpoticaj za tri klju~neaktivnosti: urbanirazvojkojipodrazumijeva da se kulturatretira kao proizvodnasnaga i da se bitnomijenjapolo`aj umjetnika i institucija; kvalitetnorealizovanjeStrategijekulturnepolitike BiH; otvaranjenovihvezaSarajeva sa evropskim i svjetskim kulturnimcentrima i izgradnjanovog imid`a Sarajeva koji podrazumijevadruga~ijiodnospremakulturi i umjetnicima. Klju~no je da svi akteri urbanog, ekonomskog i socijalnog razvoja prihvate da je kulturakatalizatorkreativnosti i da bitnouti~e na processocijalnekohezije u dru{tvu. To je sna`an benefit za gra|ane, za evropski imid` i vrijednosti grada koji je uistinu primjerkulturnihrazli~itosti. Sarajevo je inovativna zajednica gra|ana, ~ija historijska, kulturna i prirodna ba{tina predstavljaju temelj za nove impulse, ne samo za razvoj Sarajeva i regije i proces evropskih integracija na{e zemlje ve} i za nove impulse za izgradnju novih odnosa u Evropi. • Iskustva onih koji su ve} bili ovjen~ani titulama koju Sarajevo o~ekuje, govore da su potrebne iznimne i vrlo seriozne pripreme koje isklju~uju svaki vid improvizacije. Ko }e biti kreatori programa ukoliko Sarajevo bude titulirano? - Kreatoriprograma}e biti sve relevantne organizacije, institucije i umjetnici koji }e konkurisati sa programima na temelju javnih konkursa i ~ija }e selekcija biti izvr{ena na najprofesionalnijina~in. O~ekujem da }e cijeli grad biti na~in. Pred nama je proces rekonstrukcije odre|enih objekata, otvaranjenovihmuzeja, stvaranje univerziteta umjetnosti, koncerthola, Ars Aevija, izgradnja saobra}ajne infrastrukture (sarajevska`i~ara), stvaranjeuvjeta za kvalitetnekomunalneuslugegra|anima i turistima, procesotvaranjanovih kreativnih industrija u tri faze: do 2014, 2014, 2014 - 2020. Sarajevo }e biti jo{ privla~nija metropola nego {to je to danas i vjerujemo da }emo do konca decenije imati prekomilionturisti~kihno}enja u Sarajevu, da }emostvoriti u centralnoj i jugoisto~nojEvropi, i euromediteranskojzoni sa Baltikom iz kojegdolaze dva gradaUmeo iz [vedske i Riga iz Latvijekoji su ve}u redovnoj proceduri izabrani za kulturneprijestolnice i novueuroregionalnusaradnju u oblastikulture i umjetnosti, turizmu i dr. `alost, i 100. godina od po~etka Prvog sv. rata. Ovoga puta, Sarajevo }e poslati druga~iju poruku svijetu. Kakvu je vidite? - Odluku Evropskog parlamenta da se Sarajevonominuje kao kulturna prijestolnica 2014. do`ivljavamo kao kona~noprepoznavanje ~injenice da grad koji je bio mjestotragi~nihdoga|ajatokom20. stolje}a, mo`e biti inspiracija za nove korakepremastvaranjunoveEvrope. Sarajevo ima posebno mjesto u evropskojpovijesti i kulturi, isti~e se u Rezoluciji Evropskog parlamenta i zbog toga vjerujem da }e porukaSarajevabitisna`napotvrda o vrijednosti Evropske konvencije o kulturi ~iju }emo 60. godi{njicu slaviti 2014. U ovoj konvenciji se isti~e da je kulturnaba{tinaEvropena{ezajedni~koblago. Sarajevo bi trebalo da u okviruovogdoga|aja2014. zajedno sa svim evropskim metropolama, zahvaljuju}i svom inovativnom potencijalu, kreativnim umjetni~kim li~nostima, svojom ba{tinompotvrdi da Evropapronalazi i svojeodgovore na globalnapitanja krize i da daje {ansu kulturi i umjetnosti kao temeljima evropskog gra|anstva i vrijednosti. Ovu titulu je te{ko ste}i po sada{njim uvjetima i pravilimakojivladaju, ali je to izazov jednako veliki i za Sarajevo kao i za evropske institucije i zato vjerujem da }e se u kona~nici, s obzirom na to da je sam grad kroz cijelu svoju povijest i savremenirazvojutemeljen na vrijednostima, posvjedo~itismisaododjeljivanjatituleevropskakulturna prijestolnica.

Kulturne razli~itosti
Inicijativa je vi{e puta obnavljana od Me|unarodnog centra za mir i Festivala, 2001. za vrijeme X BijenalamladihMediterana i Evrope, 2003. za vrijeme prvog pilotprojekta Sarajevo, interkulturalni centar Savjeta Evrope i obnovljena je 2008. godinekada je na{uinicijativu prihvatilo Gradsko vije}e Sarajeva. Ove godine je ona dobilakonkretne poticaje nakon posjete Komiteta za kulturu i obrazovanjeEvropskog parlamenta Festivalu Sarajevo Sarajevska zima, gradu Sarajevu i institucijama BiH u februaru. Gradona~elnikgradaSarajevaprof. dr. AlijaBehmen, u skladu sa odlu-

VRHUNSKI DOMET Tri kriterija }e biti klju~na: vrhunski umjetni~ki dometi, pokrivenost finansijskim sredstvima za realizaciju projekta i najbolja organizacija svakog pojedinog programa
uklju~en u stvaranjeprogramadobrodo{licegra|animaEvrope i svijeta u kojem }e tri kriterija biti klju~na: vrhunskiumjetni~kidometi, pokrivenostfinansijskimsredstvima za realizaciju projekta i najbolja organizacija svakog pojedinog programa. Ukoliko Sarajevo bude kulturnaprijestolnicaEvrope2014, ovajjedinstvenidoga|ajbi}erealizovan pod motom Mir, umjetnost, sloboda i pokrenu}e sve zainteresiranegra|ane i institucije u zemlji i Evropi da podr`evrhunskeprojekte umjetnika na najbolji mogu}i

Zajedni~ko blago
• Da bi se desilo ono {to se o~ekuje, potrebna su i materijalna sredstva. Je li taj segment ve} poprimio formu nacrta, koliko je okvirno potrebno sredstava, i ho}e li Grad Sarajevo uspjeti to sam ili mu ve} sada pomo} nude i druge instance vlasti? - Grad Sarajevo }e obaviti neophodne pripreme u BiH i u saradnji sa drugim gradovima prijateljima i odgovaraju}im evropskim fondovima kako bi bila obezbije|ena sredstva za realizaciju ovog projekta. • Godina 2014. bit }e godina i 30. obljetnice ZOI-ja, ali, na-

TAKORE]I... ODLIKA[I
U Srednjo{kolskom centru Srebrenica ju~er su uru~ene diplome diplomiranim medicinarima, farmaceutima i hemi~arima, te svjedo~anstva gimnazijalcima, a osim dvoje u~enika koji su vukovci, njih jo{ 16 dobilo je od {kole na poklon knjige kao odlika{i tokom cijelog {kolovanja. “U odjeljenju Farmaceutske {kole od 26 u~enika njih 24 razred je zavr{ilo odli~nim uspjehom i radi se o izuzetno dobroj generaciji. Svi oni bili su odli~ni i u osnovnoj {koli” rekao je njihov razrednik , Mom~ilo Cvjetinovi}.

6

DOGA\AJI

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

RS [esnaest godina {utnje nad zlo~inima

I istina je ubijena
Neshvatljivo je da je tako veliki broj civila ubijen u svojim ku}ama, da je 95 posto katolika protjerano, a da se, na`alost, ve} {esnaest godina to pre{u}uje, ka`e Komarica
Na devetnaestu godi{njicu od nasilnog odvo|enja i nestanka Ratka Grgi}a, `upnika u Novoj Topoli, banjalu~ki biskup Franjo Komarica predvodio je misu zadu{nicu. “Ratko Grgi} je 16. lipnja 1992. godine, oko pola deset prije podne, od ~etvorice naoru`anih uniformiranih mu{karaca izveden iz `upnog stana u Novoj Topoli, strpan u bijeli golf i odvezen prema selu Lamincima. Od tada se ne zna ni{ta o njegovoj sudbini“ podsje}a biskup Ko, marica. gusta 1991. do decembra 1995. godine, ubijeno je sedamdeset gra|ana hrvatske nacionalnosti. U toku rata, na {irem podru~ju op{tine, pored ubistava, de{avali su se i drugi zlo~ini protiv civila Hrvata: prijetnje, otpu{tanja s posla, protjerivanja iz ku}a i stanova, upu}ivanje na radnu obavezu, ru{enje katoli~kih crkava i samostana i progon stanovni{tva...

UN za BiH 55 miliona dolara
Za kompletne ovogodi{nje aktivnosti u BiH, UN je predvidio bud`et od oko 55 miliona dolara, saop{teno je iz Vlade FBiH. Agencije UN-a u BiH i Svjetska banka predstavile su Vladi FBiH ovogodi{nje programe koji se realizuju u BiH, a kojima se `eli pomo}i ovoj zemlji u {to efikasnijem i kvalitetnijem rje{avanju razvojnih planova. Rezidentni koordinator UN-a u BiH Juri Afanasiev je upoznao ~lanove federalne Vlade s godi{njim programskim i bud`etskim planom UN-a u BiH. [ef kancelarije SB-a u BiH Marco Mantovanelli rekao je da je ovo prvi put da se s federalnom Vladom uspostavlja ovakav oblik najneposrednije saradnje, a premijer FBiH Nermin Nik{i} izrazio je zadovoljstvo ovakvim na~inom saradnje.

Kuda ide Banja Luka?!
U Banjalu~koj biskupiji, tokom ratnih godina, ubijeno je 420 gra|ana hrvatske nacionalnosti, civila, a njihovaimena, datumi i mjesta ubistva bri`ljivo je zabilje`io biskup Komarica. “Neshvatljivo je da je tako veliki broj civila ubijen u svojim ku}ama, da je 95 posto katolika protjerano, a da se, na`alost, ve} {esnaest godina to pre{u}uje. Onda se samo mo`emo zapitati kuda ide ovaj grad, ova regija“ ka`e Komarica. , I u Okru`nom tu`ila{tvu u Banjoj Luci potvr|uju da im je poznato da je oko 500 civila nesrpske nacionalnosti ubijeno tokom rata, ali i da nema istraga. Jedan od zamjenika okru`nog tu`ioca u ovom gradu prije nekoliko godina potvrdio je da istrage nisu vo|ene, i te{ko da }e biti, jer je “neko 1999. godine naredio da se uni{te svi predmeti ubistava vo|eni po NN po~iniocu“.
G. KATANA

Suo~avanje s pro{lo{}u
Svi poku{aji i sve molbe koje je tokom rata biskup Komarica upu}ivao vojnim i civilnim vlastima RS-a i BanjeLuke, da se dozna sudbina otetog sve}enika ili na|u njegovi posmrtni ostaci kako bi bili dostojanstveno sahranjeni, do dana{njeg dana ostali su bezuspje{ni. “Da bi se sada{njost pro`ivjela zdravo i plodno za sigurnu sutra{njicu, treba uspostaviti pomirenje i mir. Ako je potrebno pomirenje i mir, onda je nu`no sje}anje; nu`no za utvr|ivanje prave istine o patnjama i stradanjima nevinih ljudi, o zlo~inima i zlo~incima. Su~eljavanje s pro{lo{}u prilika je da se druga~ije oblikuju sada{njost i budu}nost“ kazao , je, izme|u ostalog, u svom obra}anju vjernicima biskup Komarica.

Uzaludni vapaji biskupa Komarice

Ku}e za povratnike
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} i njegov zamjenik Slavko Marin uru~ili su ju~er u Bugojnu s na~elnikom ove op}ine Hasanom Ajkuni}em klju~eve za 13 obnovljenih povratni~kih ku}a, za ~iju je rekonstrukciju Ministarstvo izdvojilo 260.000 KM. Klju~eve su dobili Jusuf Bekta{, Zlatko Bojanovi}, Frano Budimir, Samira Cetin, Milovan Cvitanovi}, Jozefina Gudelj, Jerko Lu~i}, Mira Mili~evi}, Frano Milo{, Ehlimana Sadikovi}, Nikica [istov, An|elka [uta i Mirko Zeli}. Za obnovu devastiranih ku}a u ovoj op}ini prijavljene su 373 porodice sa 1.321 ~lanom.

SLU^AJ MATANOVI] [esnaest godina od okon~anja rata ni{ta nije u~injeno kako bi se licu pravde priveli i odgovorni za ubistvo prijedorskog sve}enika Tomislava Matanovi}a i njegovih roditelja 1995.
U traganju za istinom o sudbini Ratka Grgi}a, nastavljenom i nakon rata, samo od 2003. godine banjalu~ki biskup obra}ao se za pomo} i biv{em predsjedniku RS-a Draganu ^avi}u, aktuelnom ministru unutra{njih poslova RS-a Stanislavu ^a|i, te biv{em premijeru i sada{njem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Odgovor od njih, ko su po~inioci zlo~ina nad vele~asnim Grgi}em, kao ni mjesto gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci, nije dobio. [esnaest godina od okon~anja rata, nagla{ava biskup Komarica, ni{ta nije u~injeno kako bi se licu pravde priveli i odgovorni za ubistvo prijedorskog sve}enika Tomislava Matanovi}a i njegovih roditelja 1995. godine, kao {to nikada nisu prona|ena ni lica odgovorna za miniranje samostana u naselju Petri}evac u Banjoj Luci, tako|e 1995. godine. Prema podacima koje je prikupila Banjalu~ka biskupija, na podru~ju Banje Luke, od av-

ZDK: Sastanak premijera i biv{ih nosilaca Samim tim {to smo se odazvali, pokazujemo da premijer izvr{ne vlasti ima na{u podr{ku, kazali nekada{nji zeni~ki rukovodioci

Plevljak nije sam

Restrikcija advokata
Sud BiH je radi smanjenja tro{kova koje smatra nepotrebnim poo{trio kriterije na osnovu kojih se odlu~uje koliko }e branilaca ~initi odbranu optu`enih za ratne zlo~ine. U predmetima ratnih zlo~ina pred Sudom BiH izvr{ena je provjera opravdanosti imenovanja dvojice advokata u timu za odbranu, te odlu~eno da }e ubudu}e odbranu po slu`benoj du`nosti ~initi jedan advokat, osim ako se ne radi o izuzetno slo`enim predmetima, navodi BIRN. Inicijativa koju je pokrenula predsjednica Suda BiH Medd`ida Kreso nije posljedica mjera {tednje zbog neusvajanja dr`avnog bud`eta i odluke o privremenom finansiranju institucija BiH koja je na snazi, ve} u Sudu BiH primje}uju da je prisustvo dva branioca “ponekad neopravdano“ i izaziva ogroman tro{ak.

Dosada{nji premijeri i nosioci izvr{ne vlasti u Zeni~ko-dobojskom kantonu ju~er su odr`ali prvi u nizu sastanaka na kojim }e se razgovaralo o strate{kim stvarima i donosile odre|ene odluke koje bi pomogle realizaciju stvari. “@elimo iskoristiti sve na{e ljudske potencijale i u smislu znanja i iskustva i svega ostalog da poku{amo stvari u Kantonu voditi na jedan realan na~in. Razgovarali smo, razmijenili neka na{a razmi{ljanja sa onima koji su bili predsjednici okruga, guverneri Kantona, premijeri. Krenulo se od 1993. godine, a na tom spisku je deset ljudi“ ka`e , Fikret Plevljak, aktuelni premijer ZDK-a. Ju~era{njem sastanku, osim Plevljaka, prisustvovali su raniji premijeri Miralem Galija{evi}, Ned`ad Poli}, Vahid He}o i Vehid [ahinovi}, te Bedrudin Sa-

Ne treba kretati od nule

l~inovi}, nekada{nji guverner ZDK-a. Prviguverner ZDK-aBedrudin Sal~inovi}veli da je idejaovakvih sastanaka odli~na. “Ne treba nikada kretati od nule. Do sada{njeg premijera je u ovom kantonu ura|eno ne{to u administraciji, u vladama, u prethodnim skup{tinama, zapo~eti su neki projekti i Plevljak, na najbolji mogu}i na~in, `eli da koristi neka iskustva od ovih ljudi. Samim tim {to smo se odazvali, pokazujemo da Plevljak ima na{u podr{ku. To nije

JAK TIM Ju~era{njem sastanku, osim Plevljaka, prisustvovali su raniji premijeri Miralem Galija{evi}, Ned`ad Poli}, Vahid He}o i Vehid [ahinovi}, te Bedrudin Sal~inovi}, nekada{nji guverner ZDK-a

mala stvar. Mi }emo, koliko je do nas, konstruktivno u~estvovati u rje{avanju ovih te`ih, strate{kih stvari i problema. Ne}emo se uplitati u ovu operativnuproblematiku u Vladi ZDK-a”, nagla{ava Sal~inovi}. Kada su u pitanju strate{ki projekti kojim se govorilo na prvom sastanku, to su infrastrukturaKantonalnebolniceZenica,za koju je `elja da jednogdana bude klini~ki centar, Univerzitetu Zenica, osnovne i srednje {kole, infrastrukture sudova i tu`ila{tva. M. DAJI]

OSLOBO\ENJE subota, 18. juni 2011. godine

DOGA\AJI

7

Ako se ne rije{i problem diskriminiranih ~asnika HVO-a

VIJESTI

@ivko Budimir
zaprijetio ostavkom
^asnici Hrvatskog vije}a obrane, njih 250 koji zbog propusta vlasti primaju duplo manju povoljniju starosnu mirovinu od kolega istog ~ina iz Armije RBiH, nakratko su odustali od namjere da zbog diskriminacije i nepo{tivanja ljudskih prava, zatra`e politi~ki azil u zemljama zapadne Evrope.

Nakon teksta kojim je Oslobo|enje skrenulo pa`nju na ovaj problem, Jur~evi}a je kontaktirao @ivko Budimir, poru~iv{i kako }e podnijeti ostavku ukoliko se ovaj problem ne rije{i

Pomo}i `rtvama rata
Konferencija Civilno dru{tvo u akciji: Tranzicijska pravda i pristup pravdi zavr{ena je ju~er u Sarajevu, a sudionici su u dva dana skupa razgovarali o prioritetima i utjecaju organizacija civilnog dru{tva na ja~anje pozitivnog dru{tvenog okru`enja i pomo}i `rtvama rata i ugro`enim kategorijama stanovni{tva. Nagla{eno je da }e UNDPBiH nastaviti ja~anje kapaciteta civilnog dru{tva za u~e{}e u procesima tranzicijske pravde te pru`anje podr{ke naporima u uspostavi sistema besplatne pravne pomo}i. Rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Juri Afanasiev najavio je da }e UNDPBiH u ovoj godini organizirati drugi krug malih grantova za projekte ja~anja civilnog dru{tva.

Dva svjedoka
Ina~e, Jur~evi} i ~lano vi nje go ve udru ge, bezrezervno podr`avaju reviziju bora~ke populacije, napose oficira i ~asnika koji su u mirovinu oti{li po uredbama Vlade FBiH. Pretpostavljaju, prvi na udaru }e biti oni koji su u upravnom postupku i sa dva svjedoka, dakle bez rje{enja o postavljanju na komandnu du`nost, ostvarili pravo na mirovinu. A ta kvih je, ka`e Jur~evi}, 2.160. juni ove godine) Jur~evi}a je telefonom kontaktirao i @ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, poru~iv{i kako }e podnijeti ostavku, ukoliko se ovaj problem ubrzo ne rije{i, svjedo~i Jur~evi}. - Dakle, ovih 250 ~asnika HVO-a, koji su umirovljeni 2004. godine Uredbom II i odlukom civilnog zapovjednika, imaju duplo manja primanja od kolega iz Armije RBiH. Umirovljen sam kao satnim s mirovinom od oko 400 KM, a moj kolega, umirovljeni kapetan Armije RBiH,

Rje{enje na pomolu
“Na sastanku u petak ujutro Nermin Nik{i}, premijer Vla de Fe de ra ci je BiH, obe}ao nam je da }e Vlada, {to se nje ti~e, problem rije{iti ve} u ponedjeljak, a za o~ekivati je da i Parlament FBiH na prvom ovotjednom zasjedanju uradi svoj dio posla. Pre mi jer je bio izne na|en ~injenicom da iako imamo iste ~inove kao umirov lje ne ko le ge iz Ar mi je BiH, primamo duplo manje mirovine, ali i ~injenicom da prethodna vlast u proteklih sedam godina nije htje-

prima oko 800 KM mirovine. Tra`imo da na{e izjedna~e s njihovim mirovinama, jasan je Jur~evi}. Kako je nastala razlika u visini mirovina? Mirovina 250 hrvatskih ~asnika obra~unava se na osnovu prosjeka u Federaciji BiH, a oficiri ARBiH su ostvarili mirovine po jedinstvenom pravilniku o pla}ama biv{eg Federalnog ministarstva obrane i Vojske FBiH od dana dono{enja Uredbe. Tako se desilo da satnik prima oko 400, a penzionisani kapetan oko 800 KM mirovine.

Deutscahland uber alles
Budu}i njihovi sedmogodi{nji napori u rje{avanju ovog problema nisu polu~ili rezultat, o~ajnih 250 ~asnika krenulo je u potpisivanje peticije kojom, zbog diskriminacije u vlastitoj dr`avi, tra`e politi~ki azil u nekoj od zemalja Evropske Unije. - Peticiju je, za sada, potpisalo 180 ~asnika. I ako se, kako su premijer i predsjednik FBiH obe}ali, problem ne rije{i u najskorije vrijeme, njema~ko veleposlanstvo u BiH bit }e prvo kojem }emo predati na{u peticiju i zatra`iti da nas udome, ka`e Jur~evi}.
A. B.

Ivan Jur~evi}: Premijer Nik{i} nam je obe}ao

Od ponedjeljka bez HRT-a Mostar
Sindikat Hercegova~ke radio-televizije (HRT) Mostarupozorava da }e u ponedjeljak, 20. juna, prema nalogu RAK-a, a zbogneizmirenihdugovanjaprema RAKu, bitiuga{ensignalovogjavnogmedija na hrvatskomjeziku, ~iji su radnici ve} vi{e od godinu u generalnom {trajku. Sindikat smatra kako su za ovakav rasplet situacije oko HRT-a Mostarnajodgovornijipredstavnicistranaka s hrvatskimpredznakom. Pozivaju ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a i predsjednikaFBiH@ivkaBudimira, te predsjednike vode}ih politi~kih stranaka s hrvatskim predznakom Bo`u Ljubi}a, Dragana^ovi}a i ZvonkuJuri{i}a, da hitno poduzmu mjere kako bi se sprije~ilo ga{enje signala HRT-a Mostar.

la rije{iti taj problem“, obja{njava Ivan Jur~evi}, predsjednik Udruge umirovljenika i demobiliziranih branitelja HVO-a Federacije. Nakon teksta kojim je Oslobo|enje skrenulo pa`nju na ovaj problem (~etvrtak, 16.

IZNENA\ENJE Premijer je bio iznena|en ~injenicom da iako imamo iste ~inove kao umirovljene kolege iz Armije BiH, primamo duplo manje mirovine, ali i ~injenicom da prethodna vlast u proteklih sedam godina nije htjela rije{iti taj problem

Invalidi mogu ~ekati

Reis Ceri}: Islam je poziv na mir
Reisu-l-ulema IZ-a BiH dr. Mustafa ef. Ceri} u petak je imamio d`umu namaz i odr`ao hutbu u centralnoj d`amiji u Londonu o temi “Islam je poziv na mir i sigurnost“ Reis je u svojojhutbiistakaoka. ko islam poziva na mir. “Svjestan sam da ima muslimana koji su uznemireni negativnom pri~om o islamu i muslimanima. Neki su zbog toga radikalno povrije|eni a neki padaju u o~aj. I jednima i drugima `elim re}i da je islam umije}e mira a ne umije}e rata, pa stoga treba ostati dosljedan osnovnoj islamskoj poruci, a to je da ovaj svijet opstoji na principu miroljubivosti a ne na principu agresivnosti“ rekao je Ceri}. , On je dodao da treba znati da rije~ iman, vjera, zna~i sigurnost u sebi i oko sebe, te je zato koncept pravednog mira a ne koncept pravednog rata bit na{e vjere. “Prema tome, danas i ovdje moja osnovna poruka je kako je vrijeme da svi shvate da je budu}nost ~ovje~anstva u umije}u miroljubivog `ivota a ne u umije}u ratovanja, te da svijet mora prihvatiti princip pravednog mira a ne princip pravednog rata kao uvjet za spas i progres dana{njeg svijeta“ zaklju~io je reisu, l-ulema Ceri} svoju hutbu.

Da sam Obamu molila...
Vi{e se energije tro{i na prebacivanje odgovornosti nego na posao
Tri su urgencije, od 6. maja naovamo, upu}ene Vjekoslavu ^amberu, ministru federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, iz ureda fe de ral nog pre mi je ra, a s potpisom sva tri direktora ureda Ramiza Mehakovi}a. Kao da i nisu, jer, iako se u svima njima tra`io sastanak s ministrom, i to nezadovoljnih direktora privrednih dru{tava koja zapo{ljavaju invalide, kao i {trajka~kog odbora tih dru{tava, ministar ^amber je na sve ostao gluh. Ina~e, u svim urgencijama se ministar informi{e da su se osobe obratile premijeru s molbom za sastanak, a premijer ih je preko svoga ureda pro sli je dio na dle`nom ministarstvu, to jeste onom na ~ijem je ~elu gospodin ^amber. No, uzaludno. „Da sam predsjednika Obamu molila za susret, ve} bi se desio“, ogor~ena je Jasna Karahasanovi}, direktorica Libraga, jedna od onih {to uzaludno tra`e sastanak kako bi ukazali na uo~ene opstrukcije i prolongiranje primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju lica s invaliditetom: „Tvrdimo da su direktor i UO Fonda vi{e energije potro{ili na osporavanje {trajka~kih zahtjeva, i na prebacivanje odgovornosti za neprovo|enje zakona na invalidna preduze}a i zaposlene u njima, nego na svakodnevne poslove“, isti~e Karahasanovi}, osvr}u}i se i na nedavni intervju v.d. direktora Fonda Ivice Marinovi}a u Oslobo|enju. „Direktor nije u pravu kada ka`e da nema ko vr{iti nad zor nad pro vo|enjem zakona. To je nadle`nost federalne Inspekcije rada, federalnih revizora, kao i federalne Porezne uprave, pod uslovom da se poseban doprinos iz ~lanova 18 i 19 tretira kao tro{ak pla}a“, isti~e Karahasanovi}. Ali treba znati, i htjeti.
E. K. Jasna Karahasanovi}

8

CRNA HRONIKA
Dva zasad nepoznata razbojnika presrela su u Ulici Donji Had`i}i H. F. iz Sarajeva i tom prilikom od nje oteli odre|enu svotu novca i zlatni lan~i}, te se udaljili u nepoznatompravcu. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a slu`benici MUPa Kantona Sarajevo rade na rasvjetljavanju navedenog krivi~nog djela, identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Oplja~kana na ulici

Ukradeni ledomat i alkoholna pi}a

Policijskoj stanici Trnovo Z. S. je prijavio da je preksino}provaljeno u ugostiteljskiobjekat As, kojinije u funkciji. Uvi|ajem, koji su izvr{ilipripadnicipolicije iz Isto~nog Sarajeva, utvr|eno je da je nepoznata osoba obila prozor tog objekta te potomu{launutra. Provalnik je iz Asa uzeo CD plejer sa poja~alom, ledomat i desetbocaalkoholnog pi}a. Policija radi na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela.

P

ripadnici specijalisti~kog ronila~kog tima Federalne uprave policije prona{li su ju~er u rijeci Neretvi ispod grebena u blizini Starog mosta tijelo Tarika Rahimi}a (1995) ~iji nestanak je prijavljen u srijedu, nakon {to je zadnji put vi|en u blizini mosta Bunur u Mostaru, potvrdila nam je glasnogovornica FUP-a Mersiha Novali}. Pripadnicima FUP-a je u pronalasku mladi}evog tijela asistirala i policija Hercegova~koneretvanskog kantona. Rahimi} je prona|en nakon dva sata intenzivne pretrage Neretve, u kojoj je u~estvovalo {est ronilaca. Prije akcije ronioci su uzeli izjave od svjedoka, nakon ~ega su markirali prostor oko Starog mosta, kao najvjerovatniju lokaciju gdje bi se tijelo moglo nalaziti, {to se poslije pokazalo ta~nim. Mostarskoj policiji je nestanak Tarika Rahimi}a prijavljen u srijedu poslijepodne. Svjedoci koji su ga posljednji vidjeli su rekli da je pao u Neretvu sa obale u blizini pje{a~kog mosta Bunur, te da nakon toga nije izronio. Poslije mladi}evog nestanka u

MOSTAR Dva dana nakon pada u Neretvu

Tijelo Tarika Rahimi}a
na|eno kod Starog mosta
Ronioci FUP-a tijelo 16-godi{njaka na{li nakon dvosatne potrage

ALICA RAHIMI] Sina nikada nisam pitao gdje ide i kada se vra}a, ali sam mu uvijek govorio da se kloni Neretve

Uvi|ajna ekipa na obali Neretve

potragu su se uklju~ili i gra|ani Mostara, njegovi prijatelji i ribari. Na`alost, po pronalasku Tarika Rahimi}a, ljekar mrtvozornik je mogao tek da konstatu-

je njegovu smrt. Prisutnim novinarima Tarikov otac Alica Rahimi} je, vidno potresen, rekao da svog sina nikada nije pitao gdje ide i kada se vra}a, ali da

mu je uvijek govorio da se kloni Neretve: “Me|utim, sudbina ga je tamo vukla“, dodao je Alica Rahimi} rekav{i da su njegov sin i prija-

telj taj dan u hladovini igrali tavle, nakon ~ega su oti{li u pli}ak gdje se Tarik okliznuo i upao u Neretvu.
Dk. O.

DOBOJ Sprije~ena proizvodnja 40-ak kg marihuane

NA TRI LOKACIJE
otkriveno 237 stabljika

indijske konoplje
Slu`benici Sektora kriminalisti~ke policije CJB-a Doboj, PS-a Doboj 1 i PS-a Bosanski Brod prona{li su i uni{tili tri zasada sa ukupno 237 stabljika indijske konoplje. Prvo su u srijedu, kako saznajemo u CJB-u Doboj, prona{li dva zasada sa 99 stabljika indijske konoplje, na lokaci ja ma u na se lju Mi ljko vac, op{tina Doboj. Na parceli vlasni{tvo Huse H. na|eno je 12 stabljika visine od 23 do 90 cm, te sasu{eni ostaci iste biljke. Na obli`njoj parceli drugog vlasnika na|en je i uni{ten zasad sa 87 stabljika visine od 15 do 182 cm. Isti dan na podru~ju op{tine Bosanski Brod u {umi je na|en i uni{ten zasad sa 138 stabljika, ~ija je visina bila od 30 do 100 cm. Na kon do ku men to va nja, pro tiv Hu se H. Okru`nom tu`ila{tvu Doboj bi}e podnesen izvje{taj zbog neovla{tene proizvodnje i prometa opojnih droga, dok je rad na identifikaciji osoba koje su marihuanu uzgajale na preostale dvije lokacije u toku.
Uni{tena droga na tr`i{tu bi vrijedila oko 20.000 KM

Ina~e, uni{tavanjem ova tri zasada, kako navode iz dobojske policije, sprije~ena je proizvodnja vi{e od 40 kilograma

marihuane, ~ija bi vrijednost na crnom tr`i {tu bi la oko 20.000 KM.
L. S.

OSLOBO\ENJE subota, 18. juni 2011. godine

CRNA HRONIKA
U Bratuncu u blizini UniCredit banke u ~etvrtak je izbila tu~a u kojoj je jedna osoba te{ko povrije|ena. Naime, u ovom su ko bu dvo ji ce Bra tun~ana, N. N. je no`em ubo \. Z, sa op}eno je iz CJB-a Bijeljina. Povrije|enom je pomo} ukazana u Domu zdravlja Bratunac, odakle je upu}en na dalje lije~enje u Medicinski centar Zvornik. N. N. je priveden na saslu{anje.

9

Uboden no`em

D`etom udario pje{akinju

Na lokalnom putu u @ivinicama u ~etvrtak se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj je povrije|ena je dna oso ba. Prema saop}enju MUPa TK-a, M. B, ro|en 1980. iz @ivinica, voze}i d`etu, uda rio je su gra|anku M. T. (1989). Djevojka je u ovoj nesre}i zadobila lak{e povre de, a po mo} joj je ukazana u Univerzitetsko-kli ni~kom cen tru Tuzla.

Rasvijetljene plja~ke banke na Ciglanama

Pretresi u Doboju

Oduzeti oru`je, municija i barut
U pretresu ku}a i pomo}nih objekata u vlasni{tvu Bore Petkovi}a i Branka Mitrovi}a na podru~ju op}ine Doboj, a koji su izvr{eni u ~etvrtak, po naredbi Osnovnog suda Doboj, na|ena je i oduzeta ve}a koli~ina oru`ja i municije. Naime, prilikom pretresa od Petkovi}a su oduzeti automatska pu{ka sa okvirom, poluatomatska pu{ka i tri okvira sa 7 metaka, ru~ni raketni baca~, no` za automatsku pu{ku i 56 metaka razli~itog kalibra. U istoj akciji od Mitrovi}a su zaplijenjena dva pi{tolja pla{ljivca i tri okvira za kapisle, pu{ka nepoznate marke, dva kilograma baruta u originalnom pakovanju (po jedan kg), te 1.290 metaka razli~itog kalibra. Nakon dokumentovanja, protiv Petkovi}a i Mitrovi}a Okru`nom tu`ila{tvu Doboj bi}e podneseni izvje{taji zbog nedozvoljene proizvodnje i prometa oru`ja ili eksplozivnih materija. L. S.

Intesa Sanpaolo banka: Oplja~kana 14. maja i 8. juna

Razbojnici uhap{eni,

ZENICA Uhap{en Damir Kapetanovi}

NOVCA NEMA
Vlado Mari} i Amer Dautovi} osumnji~eni da su oplja~kali oko 17.000 maraka
Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su Vladu Mari}a (36) iz ^apljine i Amera Dautovi}a (31) iz Sarajeva, koji su osumnji~eni da su 14. maja i 8. juna oplja~kali poslovnicu Intesa Sanpaolo banke na Merhemi}a trgu u sarajevskom naselju Ciglane. Da uto vi} je, ka ko je sa op}eno iz MUP-a KS-a, tokom kriminalisti~ke obrade priznao da je u~estvovao u ovim plja~kama. Nakon obrade u policiji, obojica }e biti predati Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo, koje }e odlu~iti da li }e za njih za tra`iti odre|ivanje pritvora. Sarajevska policija je pregledom nekoliko lokaliteta prona{la i predmete za koje se sumnja da su ko ri {te ni u plja~kama, te manju svotu

IDENTI^AN SCENARIJ U oba slu~aja razbojnik je u{ao u poslovnicu s pi{toljem u ruci. Za{titaru je naredio da legne, a radnicama banke pru`io kesu i rekao da je napune novcem te istr~ao i izgubio se izme|u zgrada
novca koji potje~e iz ovih plja~ki. U policiji su nam rekli da }e tokom kriminalisti~ke obrade poku{ati do}i do informacije gdje je zavr{io oplja~kani novac. Podsje}amo, u prvom ra-

zboj ni{ tvu odne se no je 10.700, a u drugom 6.340 maraka. Plja~ke su izve de na na identi~an na~in: maskirani razbojnik je u{ao u poslovnicu banke s pi{toljem u ruci. Potom je za{titaru naredio da legne, a radnicama banke pru`io kesu i rekao da je napune novcem, {to su one i u~inile uzimaju}i novac iz priru~ne kase. Nakon toga je plja~ka{ istr~ao iz banke i izgubio se izme|u zgrada. Jedina razlika izme|u ova dva razbojni{tva je u tome {to je jedna po~injena ujutro, a druga popodne. Zanimljivo je da je ista poslovnica oplja~kana i u julu 2009. godine, kada su razbojnici odnijeli oko 18.000 maraka.
Dk. O.

Kantonalno tu`ila{tvo Zenica

Bje`e}i od policije, odbacio pi{tolj
Protiv Kapetanovi}a slijedi izvje{taj Tu`ila{tvu zbog posjedovanja droge i oru`ja • Pretreseni automobil i stan
Zeni~ka policija }e Kantonalnom tu`ila{tvu Zeni~ko-dobojskog kantona dostaviti izvje{taj pro tiv Da mi ra Ka pe ta no vi}a (1982) iz Zenice, koji se sumnji~i za neovla{tenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno dr`anje oru`ja ili eksplozivnih materija. Naime, policajci iz PS-a Crkvice su u ~etvrtak na raskrsnici ulica Prve zeni~ke brigade i Gora`danske zaustavili opel astru (T89-A447), kojom je upravljao Kapetanovi}, a u autu su bili Hasan B. i Aron M, svi iz Zenice. Prilikom provjere vozila i pregleda kod Hasana B. su prona|ene ~etiri tablete, dok se Kapetanovi} dao u bijeg prilikom kojeg je odbacio pi{tolj CZ, kalibra 7,65 mm. Ubrzo je uhva}en, te priveden kao i preostala dvojica mladi}a koja su bila sa njim. Istog dana, po naredbi Op}inskog suda Zenica, policija je pretresla vozilo i prona{la odre|enu koli~inu pra{kaste materija za koju se sumnja da je droga, ukupne te`ine 12,30 grama. Tako|er, pretresen je stan u Ulici ^urukovi}a put koji koristi Kapetanovi}, te na|eno 16 metaka, te jo{ 7,8 grama iste pra{kaste materije, koja je poslana na vje{ta~enje, dvije tablete leponex, 50 ru~nih satova raznih marki, bejzbol-palica i CS sprej.
Mi. D.

Modri~a

PreO. (55) iz Modri~e zadobio je te{ke tukao kom{iju Sakib
povrede kada ga je prekju~er napao sin njegovog kom{ije Aris M. (26). Sukobi me|u ~lanovima ovih porodica, navodno, traju ve} du`e vrijeme te je posljednji doga|aj, tvrde njihove kom{ije, samo kulminacija. Naime, Sakib O. i Aris M. su se prvo posva|ali, nakon ~ega je mladi} nasrnuo na

55-godi{njaka i po~eo ga udarati po glavi. Povrije|eni je prevezen u dobojsku bolnicu, gdje mu je ukazana pomo}, nakon ~ega je smje{ten na lije~enje na Odjel otorinolaringologije. Kako saznajemo, njemu je slomljena nosna kost, te su utvr|ene povrede ramena. Aris M. je priveden i saslu{an, te pu{ten, a protiv njega }e Okru`nom tu`ila{tvu u Doboju biti dostavljen izvje{taj zbog nano{enja te{kih povreda.
L. S.

10

OGLASI

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZA PITANJA BORACA I INVALIDA ODBRAMBENOOSLOBODILAČKOG RATA FEDERALNO MINISTARSTVO ZA PITANJA BRANITELJA I INVALIDA DOMOVINSKOG RATA

Bosnia and Herzegovina FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF THE WAR VETERANS

Босна и Херцеговина ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ФЕДЕРАЛНО МИНИСТАРСТВО ЗА ПИТАЊА БОРАЦА И ИНВАЛИДА ОДБРАМБЕНООСЛОБОДИЛАЧКОГ РАТА

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja na tr`i{tu vrijednosnih papira DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, KRA[EVO BB, OBJAVLJUJE: GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora - ~lanovi uprave II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira - dionica emitenta s pravom glasa Vlasnici ~lanovi uprava i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva h) Teku}a sredstva i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva PASIVA f) Kapital g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze i) Kratkoro~ne obaveze j) Ukupno pasiva Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi g) Rashodi h) Dobit/gubitak prije poreza i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o finansijskim izvje{tajima1 DIREKTOR DRU[TVA PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Broj: 01/02-49-2729/11 Sarajevo, 10. 5. 2011. godine

O B AV I J E S T
Obavje{tavamo javnost da je u sjedi{tu Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodila~kog rata otvoren de`urni telefon br: 033/221-061. Pozivamo sve dobronamjerne gra|ane da na ovaj broj anonimno ili otvoreno daju informacije o nezakonitim korisnicima prava iz oblasti branila~ko-invalidske za{tite. Va{im dobronamjernim informacijama pomo}i }ete nam u provo|enju Zakona o kontroli zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti branila~ko-invalidske za{tite, da vi{e i efikasnije budemo u funkciji stvarnih i zaslu`nih korisnika ovih prava. Va{e informacije mo`ete dostaviti svakim radnim danom, na naprijed navedeni telefonski broj (033/221061), u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. MINISTAR Zukan Helez

DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, DD DC TE[ANJ, KRA[EVO BB KRA[EVO BB, 74266 TE[ANJKA Fax/tel. 032 692 387 032 692 388, e-mail: dddctes@cutuk.net Bedak Amira, predsjednik, Ganjgo Ermin - ~lan Ahmi} Dino - ~lan, Ahmi} Mehmed - ~lan Husibegovi} Rabija - ~lan [emso Ahmi}

Ahmi} Mehmed, Ahmi} Melisa, Ganjgo Almasa, Husibegovi} Rabija, Inter d.o.o. Matuzi}i Doboj-Jug Ahmi} [emso - direktor Dru{tva 2837 ili 0,3894 %, ^lanovi Nadzornog odbora Ganjgo Ermin 702 ili 0,0964%, Ahmi} Mehmed 59986 ili 8,2332% i Husibegovi} Rabija 119970 ili 16,4661%

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

0 8.022,743 477.443 0 8.500.186 864.398 7.285.900 265.659 84.229 8.500.186 1.067.772 874.930 192.842 19.627 173.215 DOO “REVAH“ Te{anj Pozitivno [emso Ahmi} Amira Bedak

POVODOM 18. 6. 2011. GODINE, OBILJE@AVANJA 19-GODI[NJICE FORMIRANJA 2. BRDSKE BRIGADE 1. KORPUSA ARMIJE BiH, UPU]UJEMO ISKRENE ^ESTITKE SVIM PRIPADNICIMA 2. BRDSKE BRIGADE 1. KORPUSA ARMIJE BiH I SVIM GRA\ANIMA KANTONA SARAJEVO I BOSNE I HERCEGOVINE. S PO[TOVANJEM SE PRISJE]AMO SVIH [EHIDA POGINULIH BORACA KOJI SU SVOJE @IVOTE UGRADILI U TEMELJE NA[E DR@AVE.
UPOSLENICI MINISTARSTVA ZA BORA^KA PITANJA I MINISTAR

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

Danas u Zagrebu

VIJESTI

Hiljade policajaca
obezbje|uju Gay pride
Da se Split ne ponovi • Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko poru~io da je policija spremna
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Kacin: Prst u oko Gr~koj
Postavljanjem spomenika Aleksandru Velikom usred Skoplja Makedonija gura prst u oko susjednoj Gr~koj, koja se u ovom trenutku nalazi u najte`im politi~kim i ekonomskim isku{enjima posljednjih decenija, ocijenio je potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za jugoisto~nu Evropu Jelko Kacin, javlja Fena. “Umjesto odmjerene, dr`avotvorne politike u dobrosusjedskom duhu i ispru`ene ruke, Vlada Republike Makedonije otvoreno i svjesno provocira na {tetu evropskih integracija Makedonije. Umjesto da Gr~koj omogu}i da u o~ima gra|ana Makedonije dobije status dobrog susjeda i prijatelja, Gruevski svjesno predstavlja Gr~ku kao najve}eg neprijatelja Makedonije“ na, vodi se u Kacinovom saop}enju.

U Zagrebu se danas odr`ava deseti Gay pride. Broj sudionika ovogodi{nje zagreba~ke Parade ponosa zasad je nepoznat, no pretpostavlja se da }e ih biti oko tisu}u iz zemlje i inozemstva. Kako se najavljuje, Paradi ponosa namjerava se pridru`iti i izvjestan broj poznatih osoba iz politi~kog, javnog i dru{tvenog `ivota glavnog grada Hrvatske.

Incidenti
Naga|a se da }e Gay pride danas u Zagrebu osiguravati nekoliko tisu}a pripadnika svih vrsta policije. Prema izjavama hrvatskog ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, policija je spremna u svakom pogledu odgovoriti ovom zadatku. Povorka kre}e s Trga `rtava fa{izma u {irem centru grada, a prema objavljenoj ruti, Gay pride }e zatim pro}i kroz najstro`i centar Zagreba, preko Cvjetnog trga i Var{avske ulice, dok je na lokaciji parka Zrinjevac u neposrednoj blizini sredi{njeg Trga bana Jela~i}a danas poslije podne planirano odr`avanje prigodnog skupa i programa. Zagreba~ki Pride je u fokusu zanimanja hrvatske javnosti i prije nego {to je zapo~eo, a

Gay pride pro{le godine u Zagrebu

Reuters

razlog su burne reakcije i incidenti u Splitu, gdje je istovjetna manifestacija prvi put organizirana prije sedam dana. U cijelom spektru razli~itih mi{ljenja i pogleda dominiraju vjerovanje i `elja da }e dana{nji prajd na zagreba~kim ulicama pro}i bez nasilja. Parade ponosa u Zagrebu posljednjih godina osiguravalo je na tisu}e policajaca, a osim sporadi~nih pogrdnih povika te isto tako krajnje usamljenih ataka nakon zavr{etka manifestacije, nije bilo ozbiljnijih demonstracija nasilja kontra sudionika ovog doga|aja.

Teror manjine
Nastavljaju se i javne reakcije na splitske doga|aje. Udruga hrvatskih branitelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore Zavjet, sa sjedi{tem u Zagrebu, u svom priop}enju za medije o{tro osu|uje svaki oblik nasilja, kako se navodi, nad svim grupama i pojedincima, ljudima bilo kojih svjetonazora, orijentacija, rasa, vjera i porijekla, ali aktualizira, izme|u ostaloga, pitanje organizacije splitskog Gay pridea tjedan dana nakon posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, kada je nagla{ena i promovirana vrijednost obitelji u dru{tvu, i u tom svjetlu postavlja retori~ko pitanje: „Zar to nije smi{ljena provokacija i udar na moral i kulturu hrvatskih gra|ana?“ Ako se nastavi takav teror manjine i „sustavno poni`avanje“, kako se navodi, njih, njihove djece, obitelji i mrtvih suboraca, branitelji iz udruge Zavjet upozorili su Vladu RH da }e poduzeti niz konkretnih akcija, uklju~uju}i i organizaciju prosvjeda po svim hrvatskim gradovima.

Policija
Ono {to je, primjerice, upadalo odmah u o~i, to je bila brojnost pripadnika specijalne i interventne policije koji su tih nekoliko sati dominirali najstro`im centrom Zagreba. Znojili su se u pancirkama i pod {ljemovima, ali tu je i bio kraj mukama snaga za odr`avanje reda i mira jer nije bilo potrebe za njihovim intervencijama. Dok bi povorka prolazila, Zagrep~ani su mirno ispijali svoje kavice po mnogobrojnim terasama kafi}a, a mnogi od njih koristili su priliku da svojim mobitelima fotkaju povorku okru`enu impresivnim kordonima policajaca.
Jadranka DIZDAR

Barroso optimista o Hrvatskoj
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je ju~e nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovi}em kako vjeruje da }e ~elnici zemalja ~lanica EU na svom samitu sljede}e sedmice donijeti odluku o zavr{etku hrvatskih pregovora, javlja Fena. Komisija je prije sedam dana dostavila Vije}u EU nacrte pregovara~kih stajali{ta za preostala ~etiri poglavlja u kojima je ocijenila da je Hrvatska spremna za zatvaranje pregovora i preporu~ila zemljama ~lanicama da donesu takvu odluku.

Ministar unutra{njih poslova Ivica Da~i}

EU tra`i ispitivanje
sumnjive privatizacije
Ministar unutra{njih poslova IvicaDa~i}potvrdio je ju~e da je administracija EU srbijanskim vlastima uputila pismo kojim tra`i da se ispita privatizacija vi{e od 20 preduze}a, kako bi se utvrdilo da li su one bile u skladu sa zakonom i evropskim kriterijumima, javlja Blic online. Ministar Da~i} je naveo da je pismo stiglo u Ministarstvo pravde i da je ono ve} predato nadle`nim dr`avnim organima koji }e se baviti ispitivanjem tih navoda. “Na tom spisku nema ni~eg novog {to ranije nije bilo u javnosti ili nije bilo predmet provjera“, kazao je Da~i} nakon potpisivanja sporazuma MUP-a i kompanije Telenor

Izvuku kapital, rasprodaju firmu
U na~elu jedna tre}ina ugovora o privatizaciji je raskinuta, jer su one zavr{ile tako da su vlasnici izvukli kapital ili rasprodali tu firmu, a radnici su ostali nezado vo ljni, pod sje tio je Da~i}, i dodao da to ne mo`e biti efekat jedne do bre pri va ti za ci one politike. “Nemamo privatizacija, jer dru{tvena svojina vi{e ne mo`e da postoji, ali treba vidjeti {ta treba da bude u dr`avnim, a {ta u privatnim rukama, ali tako da se privatizacija ne svede samo na plja~ku i zloupotrebu tih prava“, zaklju~io je Da~i}.

Ugovor Crne Gore i Vatikana
Crnogorski premijer Igor Luk{i} trebalo bi da sa predstavnicima Vatikana potpi{e ugovor izme|u dvije dr`ave kojim }e se regulisati polo`aj i pravni status Katoli~ke crkve u Crnoj Gori, javlja Blic online. Luk{i} }e se 24. juna u Vatikanu sresti sa papom Benediktom XVI. Me|udr`avni ugovor, prvi sporazum koji }e biti potpisan, nakon konkordata iz 1886. godine, novi je dokument koji }e obuhvatiti polo`aj Rimokatoli~ke crkve u Crnoj Gori. Ugovorom }e se, izme|u ostalog, otvoriti mogu}nost rje{avanja pitanja u oblasti obrazovanja i otvoriti put za regulisanje imovinskih pitanja. Novi ugovor sa Vatikanomzamijeni}ekonkordat iz 1886. godine izme|u tada{nje Knja`evine Crne Gore i Vatikana.

Da~i}: Pismo predato nadle`nim dr`avnim organima

o za{titi djece na internetu. On je naveo da se ~esto u komunikaciji sa Evropskom komisijom razmjenjuju informacije o pojedinim procesima i de{avanjima kao i da ovo, kako je kazao, nije

ni{ta spektakularno. “Uvijek smo spremni da sagledamo kakva saznanja postoje o tome u policiji i aktivno }emo u~estvovati u svemu {to od nas zatra`i Ministarstvo pravde“, rekao je Da~i}.

12

OGLASI
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF HEALTH

subota, 18. juni 2011. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanski kanton OP]INA JABLANICA Op}inska Slu`ba za upravu za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno-komunalne, geodetske, imovinskopravne poslove i katastar nekretnina Broj: 04-I-25-6-1426/11 Jablanica, 15. 6. 2011. godine Na osnovu ~lana 58. Zakona o gra|enju HNK-a („Slu`bene novine Hercegova~ko-neretvanskog Kantona” broj: 5/04) Slu`ba za upravu za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno-komunalne, geodetske, imovinskopravne poslove i katastar nekretnina Op}ine Jablanica, objavljuje

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na osnovu ~lana 8., a u vezi sa ~lanom 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH», br. 12/03 i 34/03), ~lana 64. Zakona o zdravstvenoj za{titi (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 46/10) i Odluke o bli`im kriterijima za imenovanja u upravne odbore zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno jednog ili vi{e kantona i Federacije Bosne i Hercegovine zajedno („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 54/10 i 59/10), Federalno ministarstvo zdravstva, objavljuje

ZA UPRA@NJENU POZICIJU U UPRAVNOM ODBORU U KLINI^KOM CENTRU UNIVERZITETA U SARAJEVU 1./ UPRA@NJENA POZICIJA Ogla{ava se upra`njena pozicija u Upravnom odboru Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: Klini~ki centar), i to dva (2) predstavnika ispred Federacije Bosne i Hercegovine. 2./ OPIS UPRA@NJENJE POZICIJE Djelokrug rada upravnog odbora, u smislu ~lana 65. Zakona o zdravstvenoj za{titi, je: - dono{enje statuta zdravstvene ustanove, - imenovanje i razrje{avanje direktora, odnosno v.d. direktora zdravstvene ustanove, - utvr|ivanje planova rada i razvoja zdravstvene ustanove, - utvr|ivanje godi{njeg programa rada, - dono{enje finansijskog plana i usvajanje godi{njeg obra~una, - dono{enje op{tih akata o unutra{njem ure|enju i sistematizaciji poslova i druge op{te akte, saglasno zakonu i statutu zdravstvene ustanove, - odlu~ivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana, ako zakonom nije odre|eno da o odre|enim pitanjima odlu~uje drugi organ zdravstvene ustanove, - usmjeravanje, kontrolisanje i ocjenjivanje rada direktora, - rje{avanje svih pitanja odnosa s osniva~em, - odlu~ivanje o kori{tenju sredstava preko iznosa utvr|enog statutom zdravstvene ustanove, - odgovaranje osniva~u za rezultate rada zdravstvene ustanove, - odlu~ivanje o prigovoru zaposlenika na rje{enje kojim je drugi organ, odre|en statutom zdravstvene ustanove, odlu~io o pravu, obavezi i odgovornosti zaposlenika iz radnog odnosa, - podno{enje osniva~u najmanje jedanput godi{nje izvje{taja o poslovanju zdravstvene ustanove, - obavljanje i drugih poslova saglasno zakonu i statutu zdravstvene ustanove. 3./ MANDAT Mandat ~lanova Upravnog odbora Klini~kog centra traje ~etiri (4) godine, uz mogu}nost ponovnog imenovanja. 4./ OP]I UVJETI Kandidat za poziciju u Upravni odbor Klini~kog centra, pored uvjeta utvr|enih u Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03 i 34/03), du`an je ispunjavati i slijede}e uvjete: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od tri mjeseca), - da je stariji od 18 godina, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja ovog oglasa (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da nije na funkciji u politi~koj stranci, u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da nema privatni — finansijski interes u Klini~kom centru (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo nespojivo sa funkcijom predsjednika, odnosno ~lana u Upravnom odboru Klini~kog centra (uvjerenje nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova - nadle`ne policijske uprave ne starije od tri mjeseca), - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (uvjerenje nadle`nog suda ne starije od tri mjeseca), - da mu nije izre~ena za{titna mjera u prekr{ajnom postupku nespojiva sa obavljanjem funkcije predsjednika, odnosno ~lana Upravnog odbora Klini~kog centra (uvjerenje nadle`nog suda ne starije od tri mjeseca), - da nije direktor zdravstvene ustanove, odnosno zavoda (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da nije ~lan ni u jednom upravnom, odnosno nadzornom odboru ustanove, zavoda odnosno privrednog dru{tva s ve}inskim dr`avnim kapitalom (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca). 5./ POSEBNI UVJETI Kandidat za poziciju u Upravni odbor Klini~kog centra, pored uvjeta iz ta~ke 4. ovog oglasa, treba da ispunjava i slijede}e uvjete: - da ima zavr{en VII stepen stru~ne spreme: pravnog, ekonomskog, tehni~kog i zdravstvenog usmjerenja (ovjerena fotokopija diplome), - da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima svog stru~nog naziva (potvrda o radnom iskustvu), - da ima stru~no znanje iz djelatnosti Klini~kog centra, te da je upu}en u sadr`aj i na~in njegovog rada, - da ima sposobnost upravljanja finansijskim sredstvima i ljudskim resursima, kao i sklonost timskom radu. 6./ OSTALI UVJETI Prilikom procjene kvalifikacije i iskustva kandidata, u obzir }e se uzeti i slijede}e: - sposobnost za savjesno i odgovorno obavljanje poslova, - sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, organizacijske i komunikacijske sposobnosti, - dokazani rezultati rada ostvareni u toku radne karijere 7./ POTREBNI DOKUMENTI Uz prijavu na oglas kandidati su du`ni dostaviti dokaze (originalne dokumente ili ovjerene fotokopije ne starije od tri mjeseca) o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta, kao i biografiju o kretanju u slu`bi, adresu i kontakt-telefon. 8./ PODNO[ENJE PRIJAVA Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uvjeta dostaviti li~no ili putem po{te, preporu~eno, sa naznakom “Prijava na javni oglas za upra`njenu poziciju u Upravnom odboru Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu — ne otvarati”, na slijede}u adresu Federalno ministarstvo zdravstva Ulica Titova broj 9. Sarajevo Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor. Po okon~anju postupaka delegiranja svih predstavnika/~lanova, federalni ministar zdravstva, saglasno nadle`nostima iz ~lana 64. stav 6. Zakona o zdravstvenoj za{titi, dostavit }e Vladi Federacije Bosne i Hercegovine objedinjen prijedlog predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, radi kona~nog imenovanja. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osigurat }e da se, uz pribavljena mi{ljenja o kandidatima od nadle`nih organa po zakonu, izvr{i i javno objavi kona~no imenovanje. U slu~aju kada postoje dokazi da u postupku imenovanja nisu ispo{tovani principi ili postupci utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, bilo koji kandidat ili bilo koji ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor na kona~no imenovanje u skladu sa Zakonom.

J AV N I O G L A S

stru~nim licima za podno{enje prijave za u~e{}e u radu komisija za tehni~ki pregled gra|evina izgra|enih na podru~ju op}ine Jablanica I Pozivaju se zainteresovana fizi~ka lica da podnesu prijave za u~e{}e u radu komisija za tehni~ki pregled gra|evina izgra|enih na podru~ju op}ine Jablanica i to diplomirani in`injeri iz oblasti: - arhitekture, - gra|evine (konstruktivni, saobra}ajni i hidrotehni~ki smjer), - elektrotehnike (jaka i slaba struja), - ma{instva, - geodezije, - saobra}aja, - za{tite od po`ara i eksplozija, - za{tite na radu, - tehnologije. II Na javni poziv mogu se prijaviti fizi~ka lica koja ispunjavaju uslove iz ~lana 50. stav 4. Zakona o gra|enju HNK-a („Slu`bene novine Hercegova~ko-neretvanskog kantona broj: 5/04“), odnosno lica koja imaju najmanje VSS, sa zvanjem diplomirani in`injer sa pet (5) godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. III U radu komisije ne mogu u~estvovati slu`bena lica koja su donosila rje{enja u postupku izdavanja odobrenja za gra|enje. IV Uz prijavu na javni poziv neophodno je navesti ta~nu adresu i op}inu stanovanja, broj telefona (fiksnog i mobilnog), naziv poslovne banke i broj transakcijskog ra~una, te prilo`iti: • biografiju sa listom referenci • ovjerenu kopiju diplome • ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu, sa navedenom u`om specijalizacijom u struci • potvrdu o radnom sta`u • kopiju li~ne karte • ovjerenu izjavu — kojom podnosilac izjavljuje da }e blagovremeno pisanim putem obavijestiti Slu`bu za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno-komunalne, geodetske, imovinskopravne poslove i katastar nekretnina Op}ine Jablanica o svom izuze}u u slu~aju da je u srodstvu sa investitorom objekta koji je predmet tehni~kog pregleda, kao i u slu~ajevima kada su u~estvovali u izradi projektne dokumentacije za navedeni objekat. V Prijave se podnose u roku od 15 dana od dana objavljivanja, neposredno na protokolu Op}ine Jablanica ili putem po{te, na adresu: Op}ina Jablanica Slu`ba za upravu za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno-komunalne, geodetske, imovinskopravne poslove i katastar nekretnina Ul. Pere Bili}a br. 25, 88 420 Jablanica sa naznakom: Za javni poziv za tehni~ki pregled gra|evina — ne otvarajNepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. VI Nakon komisijskog pregleda i obrade pristiglih prijava, usvojena Lista lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje tehni~kog pregleda gra|evina }e biti objavljena na oglasnoj plo~i Op}ine Jablanica, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju~enja javnog poziva. Dokumentacija prilo`ena uz prijavu se ne vra}a podnosiocu. VII Kandidati sa Liste lica koja ispunjavaju uslove iz ovog javnog poziva du`ni su, u periodu u kojem budu obavljali poslove tehni~kog pregleda gra|evina Slu`bi za prostorno ure|enje, gra|enje, za{titu okoline, stambeno-komunalne, geodetske, imovinskopravne poslove i katastar nekretnina blagovremeno prijavljivati sve promjene koje se odnose na adresu, broj telefona i transakcijskog ra~una, kao i eventualnu privremenu ili trajnu sprije~enost za obavljanje navedenih poslova. ^lanovi Komisije koji budu postupali suprotno Zakonu o gra|enju HNK-a („Slu`bene novine Hercegova~ko-neretvanskog kantona“ broj: 5/04“), i rje{enju o imenovanju ili koji odbiju rad u Komisiji u koju su imenovani, gube pravo da vr{e tehni~ki pregled gra|evina. Napomena: Obrazac, izjava iz ta~ke 4. javnog poziva dostupna je svaki radni dan od 8 do 15 sati na info-pultu {alter-sale op}ine Jablanica. PO OVLA[TENJU OP]INSKOG NA^ELNIKA Almir ^ili}, dipl. pravnik

J AV N I P O ZI V

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora “Zrak“ d.d. Sarajevo broj 713/11 donijetoj na sjednici 16. 6. 2011. godine, a u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, Nadzorni odbor “Zrak“ d.d. Sarajevo objavljuje

O SAZIVANJU XII (DVANAESTE) REDOVNE SKUP[TINE “ZRAK“ DD SARAJEVO I Dvanaesta Skup{tina “ZRAK“ d.d. Sarajevo odr`at }e se 11. 7. 2011. godine (ponedjeljak) u prostorijama Dru{tva, sa po~etkom u 14 sati, sa sljede}im: DNEVNIM REDOM: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine i to: a) Predsjedavaju}eg Skup{tine, b) Dva dioni~ara - ovjeriva~a zapisnika Skup{tine 2. Dono{enje odluke o usvajanju Godi{njeg izvje{taja o poslovanju “ZRAK“ d.d. Sarajevo za poslovnu 2010. godinu koji uklju~uje: - Finansijski izvje{taj (Bilans stanja i uspjeha), - Izvje{taj vanjskog revizora, - Izvje{taj o radu Nadzornog odbora. 3. Dono{enje odluke o smanjenju kapitala Dru{tva smanjenjem nominalne vrijednosti dionice radi pokri}a akumuliranog gubitka u periodu 2003 - 2010. godine. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti prijedloge za uvr{tavanje dnevnog reda kao i izmjene dnevnog reda najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra nalazio 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. Dioni~ar - punomo}nik du`an je najkasnije 3 (tri) dana prije odr`avanja Skup{tine prijaviti se Odboru za glasanje neposredno ili preporu~enom po{tom podnose}i prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju u Skup{tini. Materijal sa prijedlozima odluka za odlu~ivanje na Skup{tini mo`e se pogledati u prostorijama Dru{tva. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Mehi} Sakib, dipl. ing. prometa

O BAVJE [TE NJE

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Turski premijer Tajip Erdoan kritikovao Siriju

Neljudsko pona{anje
Erdoan od predsjednika Sirije Ba{ara Asada decidirano zatra`io prestanak vojnih operacija, stvaranje sigurnosti, sastanak sa opozicijom…
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

VIJESTI

Pred sje dnik Si ri je Ba {ar Asad poslao je svog predstavnika Hasana Turkmanija u Ankaru da bi razgovarao sa turskim premijerom Tajipom Erdoanom o trenutnoj situaciji u toj zemlji, odakle bje`e hiljade izbjeglica. Predsjednik Asad nazvao je Erdoana da mu ~estita na pobjedi na parlamentarnim izborima, na {to je Erdoan poru~io kako “Sirija u Turskoj i u me|unarodnoj zajednici stvara veoma lo{u sliku“. Nakon toga, Asad je poslao svog predstavnika Turkmanija da pojasni situaciju koja vlada u Siriji.

“Vidio sam strah u o~ima izbjeglica. Ne mo`ete re}i da nema patnje naroda. Otvorite dr`avu za strane medije, ina~e niko ne}e vjerovati onome {to govorite“ kazao je Da, vutolu.

Mullen: Ubi}emo i Zawaharija
Sjedinjene Dr`ave }e uloviti i ubiti novog ~elnika Al-Kaide Aymana al-Zawahirija kao {to su i Osamu bin Ladena, izjavio je u Washingtonu zapo vje dnik ame ri~kog zdru`enog sto`era admiral Mike Mullen, javlja Fena. Admiral Mullen je naglasio da Al-Kaida i dalje predstavlja prijetnju SAD-u, prenio je Reuters. “Kao {to smo nastojali uhvatiti ili ubiti - i uspjeli u likvidaciji - Bin Ladena, sigurno }emo napraviti istu stvar sa Zawahirijem“ rekao je Mullen novina, rima u Washingtonu.

Izbjeglice
Broj izbjeglica iz Sirije dostigao je 10 hiljada, a o~ekuje se da bi jo{ toliko moglo pre}i Tursku granicu narednih dana. Premijer Erdoan do sada je nekoliko puta naglasio da Turska ne}e zatvoriti vrata izbjeglicama. Izbjeglice su smje{tene u pet {atorskih naselja koje je obezbijedio Crveni polumjesec. Ambasadorica dobre volje visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice Angelina Jolie posjetila je jedan sirijski izbjegli~ki kamp na turskoj granici. Jolie nije odr`ala pres-konferenciju, a fotografisanje je mogao obaviti samo njen li~ni fotograf.
Amina [E]EROVI]

Izbjeglice iz Sirije u Turskoj

Pet ta~aka
Erdoan je u razgovoru sa Tur kma ni jem na gla sio da Asad nije proveo obe}ane reforme, te da trenutna slika Sirije nije prihvatljiva u pogledu ljudskosti. “Turska u ovoj situaciji ne}e

braniti Siriju protiv svijeta“ re, kao je Erdoan. On je naglasio pet ta~aka koje Asad treba u~initi: prestanak vojnih operacija, stvaranje sigurnosti, sastanak sa opozicijom, primjena nacionalnosigurnosnog prava i formiranje kalendara za reforme. Turkmani je poku{ao ubijediti Erdoana da su snimci iz Sirije koji se prikazuju stari, na

{to je Erdoan odgovorio da je u pitanju neljudsko pona{anje, bilo da su snimci novi ili stari. S druge strane, ministar vanj skih po slo va Tur ske Ahmet Davutolu sastao se sa 27 predstavnika ambasada drugih zemalja, izme|u ostalog Njema~ke, Francuske, Italije i Rusije. Na sastanku se razgovaralo o stanju na Bliskom istoku.

SAD odbile prijedlog Tripolija
Sjedinjene Dr`ave su odbacile prijedlog sina libijskog ~elnika Muamera Gadafija da se raspi{u izbori kao na~in rje{enja krize u toj zemlji, javlja Fena. “Mislim da je malo kasno za to” re, kla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland na konferenciji za novinare, prenio je Reuters. “Malo je kasno da Gadafi i njegov krug predla`u demokratske promjene. Vrijeme mu je da ode” kazala je ona i , dodala da bi jedini Gadafijev prijedlog koji bi SAD podr`ale bio onaj u kojemu bi najavio odlazak s vlasti. Gadafijev sin Saif al-Islam izjavio je za italijanski dnevnik Corriere della Sera da je libiijski lider spreman za odr`avanje izbora i da }e oti}i ako na njima izgubi.

Tokom razgovora s visokom predstavnicom EU Catherine Ashton

LIEBERMAN ZAPRIJETIO
poni{tavanjem sporazuma
Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman zaprijetio je ju~er, za vrijeme razgovora s visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, da }e poni{titi sve sporazume s Palestincima ako budu zatra`ili ulazak palestinske dr`ave u Ujedinjene nacije, javlja Fena. “Jednostrano progla{enje palestinske dr`ave ozna~ilo bi kraj sporazuma zaklju~enih u posljednjih 18 godina, a Izrael vi{e ne bi bio vezan za te sporazume“ izjavio je Lieber, man. Palestinski lideri planiraju zatra`iti priznavanje palestinske dr`ave u granicama iz 1967. godine na sjednici Generalne skup{tine UN-a u septembru, zato {to ne postoji perspektiva pregovaranja s Izraelom. “Takva inicijativa bi predstavljala kr{enje sporazuma iz Osla iz 1993. godine, koji bi na taj na~in bili ukinuti“, dodao je Lieberman aludiraju}i na sporazume izme|u Izraela i Organizacije za oslobo|enje Palestine. On je kazao da su {anse za obnavljanje direktnih pregovora male. Catherine Ashton je stigla u Izrael u ~etvrtak nave~er i prije susreta s Liebermanom razgovarala je s liderkom izraelske centristi~ke opozicije Tzipi Livni. “Cilj nam je da se brzo okupi ~etvorka za Bliski istok, najkasnije po~etkom jula u Washingtonu“, kada bi se utvrdili parametri za obnavljanje direktnih pregovora blo ki ra nih od sep tem bra 2010, izjavio je jedan diplomatski izvor u Bruxellesu. Predsjednik Obama je ponovio svoj stav o granicama pred izraelskim lobistima, no istaknuo je i izazove koji ~ekaju Palestince na putu prema miru.

Reuters

Saleh se ne}e vratiti u Jemen
Osporavani jemenski predsjednik Ali Abdullah Saleh, hospitaliziran u Rijadu nakon napada na njegovu pala~u u Sani 3. juna, ne}e se vratiti u svoju zemlju, izjavio je ju~er jedan saudijski zvani~nik, javlja Fena. “Predsjednik Saleh se ne}e vratiti u Jemen“ izjavio je ovaj zvani~nik koji je , `elio da ostane anoniman. “Nije jo{ odre|eno u kojem }e mjestu biti njegova rezidencija“, kazao je zvani~nik, dav{i do znanja da bi predsjednik mogao napustiti Saudijsku Arabiju. Kontradiktorne informacije kru`e o Salehovom zdravstvenom stanju, dok jemenski zvani~nici tvrde da }e se on vratiti u Sanu kada bude uspostavljena vlast.

Ashton - Lieberman: EU se zala`e za granice iz 1967, Izrael o{tro protiv

Historijska utakmica palestinske reprezentacije

Palestinska nogometna reprezentacija }e po~etkom jula na doma}em terenu odigrati svoju prvu kvalifikacijsku utakmicu za Svjetsko prvenstvo, javlja Fena. U sklopu azijskih kvalifikacija za SP 2014. u Brazilu, Palestina }e 3. jula u Al-Ramu odigrati revan{-susret sa selekcijom Afganistana. Ovaj susret u Palestini se uzima kao najva`niji u historiji njihovog nogometa, dok igra~i smatraju da utakmica zna~i mnogo vi{e od sportskog doga|aja.

Palestinski nogomet dugo godina bio je neorganizovan, finansijski skroman, uz stalna izraelska ograni~enja putovanja u dr`avu i van nje, {to je vi{e puta vodilo otkazivanju utakmica. Nogomet se sada u Palestini razvija, na Zapadnoj obali grade se novi stadioni, a lokalna nogometna federacija organizira razli~ita me|unarodna takmi~enja. Prije susreta sa Afganistanom, palestinska olimpijska reprezentacija }e u nedjelju, 23. juna, protiv Bahreina igrati kvalifikacije za OI 2012. u Londonu. A selekcija }e zatim 29. juna gostovati u Tad`ikistanu, gdje doma}e utakmice igra Afganistan.

14

BIZNIS I EKONOMIJA BiH na regionalnom finansijskom samitu u Budvi VIJESTI

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Problem je politika,
(Od izvje{ta~a Oslobo|enja)

Otvoren drugi du}an
U sarajevskom naselju Dobrinja ju~er je otvoren drugi narodni du}an u kojem }e gra|ani socijalno ugro`enih kategorija op}ina Novi Grad, Trnovo, Ilid`a, Had`i}i i Isto~no Sarajevo mo}i kupovatinamirnice po 30 postoni`imcijenama. Nakonop}ineNovoSarajevo ovo je drugi narodni du}an u glavnom gradu BiH koji je otvorila potro{a~ka zadruga Eurobih s ciljem da gra|anima~ija su mjese~na primanja manja od 500 KM, {to obuhvatapenzionere, nezaposlene i osobe bez socijalno-ekonomskog statusa, omogu}i jeftiniju kupovinu osnovnih `ivotnih namirnica, prvenstveno doma}e proizvodnje. Koli~ine proizvoda koje jedna osobamo`ekupitibazirane su na potro{a~koj korpi~etvero~laneporodice, a gra|anisocijalno ugro`enih kategorija moraju se prvou~laniti u udru`enje. Narodnidu}an na Dobrinji poslovat }e pod sloganom A. Pe. “Zajedno je lak{e“ .

a ne ekonomija
U zemljama regije jo{ se osje}aju posljedice ekonomske krize i one se trenutnosuo~avaju sa sli~nimproblemima kao {to su velikajavnapotro{nja, deficiti u bud`etima i izazovi da se odr`i finansijska stabilnost zemalja. U ovako turbulentnom razdoblju za regiju u Budvi je ju~erodr`antre}igodi{njiSamit guvernera centralnih banaka i ministarafinansijazemaljajugoisto~ne Evrope. Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumovi} ovomprilikom je kazaokako je jedna od mjera da se kriza u regiji prevazi|e regionalna sardanja. „U biv{ojJugoslaviji smo imali30 doma}ih u svijetupoznatih kompanija koje su mogle dobiti poslove na bilo kojem dijelu planete, a danas nemamo skoro nijednu takvu. Zbog toga na{im privrednicima moramo omogu}iti da stupaju u regionalne korporacije kako bismo mogli u~estvovati na tr`i{tima gdjedanas ima posla i gdje}e ga biti i sutra. Pojedina~no, nijedna kompanija iz regije ne mo`e obezbijediti garancije za jedan veliki posao u inostranstvu“ ka, zao je Kasumovi}.

Nijedna kompanija iz regije ne mo`e obezbijediti garancije za bilo koji veliki posao u inostranstvu, upozorio je Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra trezora BiH

U~esnici samita u Budvi

Fuad Kasumovi}

ENERGA u sklopu sajma
Prvi me|unarodni sajam energije, industrije i rudarstva bit }e odr`an u Tuzli od 21. do 25. juna u organizaciji Tuzlanskog sajma. U sklopu sajma najavljen je i me|unarodni stru~ni skup ENERGA, ~iji je sponzor NLB Tuzlanska banka. Taj trodnevni skup okupit }e privrednike i stru~njake iz sektora energije, industrije i rudarstva iz zemlje i regije. U fokusu }e biti konferencija o temi “Energetska efikasnost“ sa osvrtom na vjetroenergiju i izazove izgradnje velikih termoenergetskih kapaciteta na tr`i{tu jugoisto~ne Evrope. Podr{ka stru~nom skupu ENERGA rezultat je dugogodi{njeg partnerskog odnosa Tuzlanskog sajma i NLB Tuzlanske banke, kao i nastojanja banke da bude podr{ka projektima koji promoviraju privredne i nau~ne potencijale i afirmiraju razvoj zemlje, saop}eno je iz te banke. U Tuzli se nalazi velika koncentracija industrijskih kapaciteta koji zna~ajno doprinose razvoju ne samo Tuzlanskog kantona nego i cijele BiH.

vinskogdeficita. No s drugestrane, negativno je to {to se pove}ava deficit vladinog sektora. Me|uizazovimakoji su predna{om zemljom, Kasumovi} je naveo bolje ciljanje socijalnih transfera, da se novac iz bud`eta da onima kojima je potreban. Pritomklju~no je ulaganje u infrastrukturu, mala i srednjapreduze}a, pobolj{anje poslovnog ambijenta i pojednostavljivanje poreskog sistema.

stvenog i penzionog sistema.

Dugovi i akcize
Prema rije~ima ministra finansijaCrneGoreMiloradaKatni}a, u svim zemljama regiona nakon ekonomske krize po~eo je oporavak,ali on je i daljeslab, a zemlje su predizazovomkako rije{itiproblemjavnogduga. Iskustvo pokazuje da dr`avna intervencijamo`edonijeti jo{ ve}e probleme jer pitanjejavnogdu-

Pred mogu}im izazovima
Premanjegovimrije~ima, jedan od najve}ihproblema s kojima se BiH susre}e je taj {to je politika u ovoj zemlji na prvom mjestu, iznad onoga zbog ~ega ona postoji. To se morapromijeniti, ekonomijamorabiti u fokusu. Govore}i o makroekonomskimpokazateljima u BiH, Kasumovii} je naveokako ima naznaka da stvari idu nabolje. Jedna od njih je smanjenje vanjskotrgo-

ULAGANJA Klju~no je ulaganje u infrastrukturu, mala i srednja preduze}a, pobolj{anje poslovnog ambijenta i pojednostavljivanje poreskog sistema
Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija kazao je kako je kriza u ovomentitetunajvi{e pogodila gra|evinarstvo koje je u 2010. godini zabilje`ilo pad obimagra|evinskihradova za oko 20 posto. Od mjerakojeVladaovogentitetanamjeravapoduzeti u narednomperiodu, Tegeltija je istako da je najzna~ajnijareformazdravgarje{avakratkoro~no,dok dugoro~nihrje{enja jo{ nemamo i njih trebamo prona}i. U posljednjedvijegodine, kako ka`e sekretar Ministarstva finasija Srbije Goran Radosavljevi}, Srbija je drasti~no pove}ala u~e{}e svog javnog duga u BDP sa 22 posto pove}ala na oko 40 posto, a i deficit bud`eta porastaoje ~etiriposto. Me|utim, Srbi-

ja je, unato~ ~injenici da je pove}alajavni dug uaran`manu sa Me|unarodnim monetarnim fondomdogovorilasmanjenjejavnepotro{nje i zamrzavanjeplata, te je tako u{te|en novac usmjerila za pomo} preduze}ima u oporavku od krize i privla~enje stranihinvesticija. Srbijao~ekuje da }e te investicije ove godine iznositi oko 3,5 milijardi eura. - Jedan od na~ina osiguranja stabilnihjavnihprihoda za zemlje zapadnogBalkana je pribli`avanjeakciznimevropskimciljevima i spre~avanjenelegalnetrgovine cigaretama za {to je neophodan stalnidijalogministarafinansija regiona, kazao je potpredsjednik kompanijeJapanTabaccInternational za zapadni Balkan CristianCring. Ova kompanija je partnersamita. Premanjegovimrije~ima, direktiva EU je da akciza na cigarete bude 90 eura na 1.000 cigareta, a stanje u regiji je takvo da je akciza u BiH trenutno 27 eura, a u Srbiji28 eura na 1.000 Jakub SALKI] cigareta.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 117 - 18. 6. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Nezadovoljstvo Sindikata elektroenergetskih radnika BiH
Sindikatelektroenergetskihradnika BiH koji okuplja vi{e od 5.000 zaposlenikaElektroprivrede BiH duboko je zabrinutizjavama zvani~nika federalne Vlade kojima se najavljuju redukcije pravazaposlenikazagarantovana kolektivnim ugovorom. „O~igledno je da radnicienergetskogsektorapostajukolateralna{tetakontinuiranihpoliti~kih igaravezanih za uspostavuKoncernaiako se takvimpotezomodstupilo od akcionogplanaVlade FBiH o prestrukturiranjuenergetskog sektora koji je usvojen u Parlamentu“ istakao je OmerSi, kira, predsjednik Sindikata. On je dodao da Elektroprivreda BiH ima najuspje{niji ste-

[tedjeti se ne mo`e preko prava radnika
tima u u{tedama kao {to su segmentijavnihnabavki, racionalizacijaupravljanjainvesticijama, smanjenje gubitaka na mre`i, smanjenjevlastitepotro{nje, a ne {tednjaprekosmanjenaplataradnika“ istakao je Sikira i dodao: , „Bojimo se da bi ovakvi jednostrani potezi mogli izazvati nedisciplinu, za {to mi nismo, pa bi moglo do}i do pada proizvodnje, padanaplate, {to bi na krajudovelo do krize i socijalnihtenzija. Mi pozivamoisklju~ivo na dijalog u cilju iznala`enja optimalnogrje{enja za ovu situaciju, ali jasnoka`emo da ne}emodozvoliti bilo kakvo naru{avanje prava zagarantovanih kolektivnim ugovorom“ . A. Pe.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Madarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.451593 1.396821 26.341634 0.080851 0.261548 0.728887 1.700758 0.565032 0.247912 0.212320 1.611948 0.856464 2.210447 1.367163 0.048700 1.929089

1.955830 1.455231 1.400322 26.407653 0.081054 0.262204 0.730714 1.705021 0.566448 0.248533 0.212852 1.615988 0.858611 2.215987 1.370589 0.048822 1.933924 USD BAM

1.955830 1.458869 1.403823 26.473672 0.081257 0.262860 0.732541 1.709284 0.567864 0.249154 0.213384 1.620028 0.860758 2.221527 1.374015 0.048944 1.938759 1.58592 2.201737

Omer Sikira

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 06. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 06. 2011 =

pennaplatemre`nihgubitaka u regionu te smatraju da ne smiju biti progla{eni krivcima za poslovne gubitke kompanije i krizuposlovanjarudnika u FBiH. „Sindikat u potpunosti podr`ava intenciju menad`menta oko racionalizacije poslovanja, kroz program {tednje, ali insistiramo na priorite-

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.810,08
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 15
1.007,76
SASX-10

1.053,44

SASX-30

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora TRZ Had`i}i d.d. br. 0014/11, donesene na 74. sjednici, odr`anoj 16. 6. 2011. godine, a u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, Nadzorni odbor TRZ Had`i}i objavljuje sljede}e

SASE: Dionice [ip Stup~anice u minusu
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 798.489,83 KM. U sklopu 106 transakcija ukupno su prometovana 255.252 vrijednosna papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se od 209.271,65 KM. Na kotacijifondovapromet ostvaren je dionicama ZIF Big investiciona grupa d.d. Sarajevo od 313.015,78 KM. Na primarnomslobodnomtr`i{tunajve}ipromet ostvaren je dionicama emitenta [ipad komerc d.d. Sarajevo od 15.832,60 KM, a na sekundarnom slobodnom tr`i{tu dionicama emitenta Famos d.d. Sarajevo. Na tr`i{tu za emitente u ste~ajuostvaren je promet od 18.000,00 KM dionicama emitenta [ip Stup~anica d.d. Olovo. Najve}i porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 5,18 posto, dok je najve}i pad registriraoemitent [ip Stup~anica od 21,05 posto.

OBAVJE [TEoni~ara NJE o sazivanju XIV Skup{tine di
Tehni~ko-remontni zavod Had`i}i d.d. XIV Skup{tina dioni~ara TRZ Had`i}i d.d. odr`at }e se 11. 7. 2011. u 11 sati u sjedi{tu Dru{tva u ulici 6. marta bb, Had`i}i, Bosna i Hercegovina. Za Skup{tinu je predlo`en sljede}i DNEVNI RED: 1. Izbor zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika 2. Usvajanje zapisnika sa XIII sjednice Skup{tine dioni~ara 3. Usvajanje godi{njeg izvje{taja dru{tva, koji uklju~uje finansijski izvje{taj i izvje{taj revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju za 2010. godinu 4. Izmjene i dopune Statuta 5. Pojedina~no razrje{enje ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju 6. Izbor i imenovanje Nadzornog odbora i odbora za reviziju 7. Dono{enje odluke o pokrivanju gubitaka iz 2005. godine 8. Dono{enje odluke o prodaji nekretnine 9. Informacija o odluci Vlade FBiH o dokapitalizaciji namjenske industrije U radu Skup{tine i odlu~ivanju mogu u~estvovati svi dioni~ari u skladu sa zakonom, li~no ili putem ovla{tenog punomo}nika po osnovu pisane i ovjerene punomo}i od dioni~ara ili ako je rije~ o dioni~aru - pravnom licu, zastupnika dioni~ara. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica ima pravo pisano predlo`iti pitanja i prijedloge odluka za Skup{tinu 8 (osam) dana od dana objavljivanja obavje{tenja. Glasanje u skup{tini vr{i se putem glasa~kih listi}a, zaokru`ivanjem ZA ili PROTIV. Prijave za u~e{}e u radu i odlu~ivanju na ~etrnaestoj Skup{tini dostavljaju se najkasnije 3 (tri) dana prije njenog odr`avanja. Prijava se podnosi neposredno ili preporu~eno po{tom na adresu Tehni~ko-remontnog zavoda Had`i}i DD, Ul. 6. mart bb, Had`i}i. Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, direktor i drugi ~lanovi Uprave su du`ni prisustvovati Skup{tini. Svi u~esnici na Skup{tini du`ni su dostaviti kopiju dokumenata za identifikaciju, li~nu kartu ili paso{. Materijali za Skup{tinu mogu se pogledati svakim radnim danom od 8 do 15 sati kod sekretara Dru{tva kao i dodatne informacije. Predsjednik Nadzornog odbora Nikica ]urak

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 17. juni/lipanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO sIPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE FAMOS D.D. SARAJEVO TRZISTE ZA EMITENTE U STECAJU SIP STUPCANICA DD OLOVO 3,00 0,00 3,00 3,00 3,00 3,00 138 6.000 414,00 18.000,00 3 1 20,80 5,00 70,87 69,36 61,00 30,71 2,83 -0,29 -3,31 -0,78 -2,29 0,00 5,18 -4,89 20,80 5,00 72,89 70,00 61,00 31,00 3,00 20,80 4,60 69,01 69,00 61,00 29,21 2,80 60 772 78 40 200 156 5.586 1.248,00 3.859,20 5.527,95 2.774,50 12.200,00 4.791,25 15.832,60 1 3 5 3 3 2 6 31,00 97,00 92,00 92,29 80,30 70,00 67,50 62,25 -3,12 0,00 0,00 0,08 -0,58 -0,01 0,00 0,00 31,00 97,00 92,00 92,50 80,77 70,01 67,50 62,25 31,00 16.273 97,00 14.456 92,00 2.737 92,25 21.000 80,12 30.963 70,00 28.510 67,50 30.805 62,25 7.428 5.044,63 14.022,32 2.518,04 19.380,38 24.864,10 19.957,55 20.793,38 4.623,93 5 2 1 12 10 6 6 3 6,00 4,10 4,50 6,35 0,00 -4,65 0,84 -0,75 6,00 4,10 4,50 6,40 5,98 4,10 4,24 6,10 52.172 219 20.194 1.358 313.015,78 897,90 90.822,56 8.630,11 9 1 5 8 12,99 -0,06 13,00 12,40 16.107 209.271,65 11

„GRANITMONT“ DD JABLANICA Ul. Zakom bb JABLANICA - NADZORNI ODBOR U skladu sa ~lanom 242 Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH broj. 23/99) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBIH broj: 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 88/08 i 7/09) i Odlukom o sazivanju Skup{tine dioni~kog dru{tva „GRANITMONT“ Jablanica, donesenom na sjednici Nadzornog odbora odr`anoj 10.6.2011. god. objavljuje:

3,00 -21,05

Banjalu~ka berza Kursna lista za 17. juni 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

O sazivanju XII Skup{tine dioni~kog dru{tva „GRANITMONT“ Jablanica Skup{tina dru{tva „GRANITMONT“ d.d. Jablanica saziva se za 8.7.2011. god. (petak), sa po~etkom u 14 sati u prostorijama dru{tva „GRANITMONT“, ul. Zakom bb, Jablanica. Skup{tina mo`e odlu~ivati ukoliko je na njoj zastupljeno vi{e od 30 % ukupnog broja dionica s pravom glasa. Za rad Skup{tine predla`e se Dnevni red: I. Usvajanje zapisnika sa XI Skup{tine dru{tva II. Predlaganje i izbor radnih tijela Skup{tine 1. Predsjednika 2. Dva ovjeriva~a zapisnika III. Usvajanje godi{njeg finansijskog izvje{taja za 2010. god., sa izvje{tajem vanjskog revizora, Odbora za reviziju, Nadzornog odbora IV. Dono{enje odluku o davanju ovla{tenja Nadzornom odboru za imenovanje vanjskog revizora V. Teku}a problematika U~e{}e u radu i odlu~ivanju I. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine imaju dioni~ari koji se nalaze na listi kod Registra 30 dana prije odr`avanja Skup{tine. II. Dioni~ar/punomo}nik du`an je najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine, prijaviti se Odboru za glasanje, odnosno neposredno ili preporu~enom po{tom podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dru{tva. III. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara - vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se dioni~kom dru{tvu li~no, po{tanskom po{iljkom, faxom ili putem e-maila najkasnije do roka odre|enog Statutom. IV. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti pitanje i prijedloge odluka za uvr{tavanje u dnevni red naredne Skup{tine dru{tva, kao i izmjenu dnevnog reda, najkasnije osam dana od objavljivanja obavje{tenja na adresu pravnog lica, ul. Zakom bb, Jablanica. V. Dioni~ar mo`e ostvariti pravo odlu~ivanja na Skup{tini putem popunjenih i potpisanih glasa~kih listi}a dostavljenih Dru{tvu putem po{te ili telefaxa prije datuma odr`avanja Skup{tine (u daljem tekstu: glasanje u odsustvu), u slu~aju nemogu}nosti prisustvovanja Skup{tini. U slu~aju da dioni~ar `eli ostvariti pravo glasanja u odsustvu na Skup{tini, obavezan je najkasnije u roku od 5 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja o sazivanju Skup{tine u novinama, pisanim putem obavijestiti Dru{tvo da `eli pravo odlu~ivanja na Skup{tini ostvariti glasanjem u odsustvu VI. Dioni~ar/punomo}nik ima pravo uvida u materijale pripremljene za Skup{tinu, prvi dan po objavljivanju ovog obavje{tenja, svakim radnim danom od 7.30 do 16 sati u prostorijama dru{tva „GRANITMONT“ d.d. Jablanica, ul. Zakom bb ili u prostorijama PSC „PARTIZANOVO“, ul. Mar{ala Tita bb u Konjicu. NADZORNI ODBOR

O BAVJE[TENJE

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka ZTC Banja Vruæica a.d. Teslic Elektrokrajina a.d. Banja Luka Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,61 4,26 3,52 7,13 3,8 4,51 6,13 0,22 2,65 6,67 -0,28 0 0 -1,13 4,61 4,26 3,55 7,13 3,8 4,51 6,13 4,61 4,26 3,5 7,13 3,8 4,51 6,11 20 50.488 140 58 72 20 261 92,20 215.078,88 492,40 413,54 273,60 90,20 1.598,73 0,0014 0,7 0,45 1,69 0 -0,14 0 -0,59 0,0014 0,7 0,45 1,7 0,0014 0,7 0,45 1,68 60.000 13.800 1.066 3.233 84,00 9.660,00 479,70 5.455,76

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Agrokrajina a.d. Banja Luka Cajavec usluzne djelatnosti a.d. Banja Luka Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka TP Matex a.d. Banja Luka Novi velepromet a.d. Zvornik P.S.C. TAM a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Veterinarska stanica a.d. Doboj Zavod za izgradnju a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,33(A) 0,0036 0,7 0,7(A) 0,1(A) 0,4 0,14 0,75 1 88 39 37,65 37,31 0 0 -12,5 0 0 0 0 0 0 1,9 0,7 0,75 -0,32 0,33 0,0036 0,7 0,7 0,1 0,4 0,14 0,75 1 88 39 37,99 37,31 0,33 30.320 0,0036 8.499.023 0,7 500 0,7 1.415 0,1 7.973 0,4 347 0,14 3.536 0,75 1.770 1 2.550 88 173.170 38,99 49.292 37,3 23.300 37,31 10.000 10.005,60 30.596,49 350,00 990,50 797,30 138,80 495,04 1.327,50 2.550,00 137.150,64 19.223,52 8.773,47 3.731,00

NAFTA

PLIN

ZLATO

P[ENICA

113,58

$ 0,39 %

4,433

$ 0,48 %

1.528,50

$ 0,09%

714,00

$ 0,81 %

16

OGLASI

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Broj, 01-02.1-2021-4/11 Mostar, 17. 6. 2011. god. Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, a u skladu s Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar br. 1-02-23702/10 od 30. 12. 2010. godine i saglasnosti izdate od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija br. 08-34-1148-1/11 od 10. 6. 2011. godine v.d. direktor raspisuje:

za popunjavanje radnih mjesta zaposlenika u J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar
1/01 Vi{i stru~ni saradnik Interni revizor .........................1 (jedan) izvr{ilac; 1/02 [ef slu`be op}ih i kadrovskih poslova ............... 1 (jedan) izvr{ilac; 1/03 Vi{i referent za arhivu i biblioteku..................................1 (jedan) izvr{ilac; 1/04 Vi{i stru~ni saradnik za informacioni sistem.................1 (jedan) izvr{ilac; 1/05 Stru~ni saradnik za unutra{nju kontrolu ................................... 1 (jedan) izvr{ilac; 1/06 [ef slu`be za finansijske poslove ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; 1/07 Vi{i stru~ni saradnik za redovno odr`avanje autoceste...............1 (jedan) izvr{ilac; 1/08 Stru~ni saradnik za redovno odr`avanje autoceste...............1 (jedan) izvr{ilac; 1/09 [ef slu`be upravljanja autoceste ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; 1/10 Stru~ni saradnik za gra|enje.....2 (dva) izvr{ioca; 1/11 Stru~ni saradnik za projektovanje odvodnje i hidroinstalacija ....1 (jedan) izvr{ilac; 1/12 Stru~ni saradnik za projektovanje tunela...............1 (jedan) izvr{ilac; 1/13 Vi{i stru~ni saradnik za projektovanje...........................1 (jedan) izvr{ilac; 1/14 [ef slu`be za ra~unovodstvene poslove ......................................1 (jedan) izvr{ilac; 1/15 Vi{i stru~ni saradnik za poslove sa bankama i drugim finansijskim institucijama ............................1 (jedan) izvr{ilac; 1/16 Referent za odr`avanje objekata i opreme naplate......................1 (jedan) izvr{ilac; 1/17 Samostalni referent za odr`avanje opreme sistema naplate ..........1 (jedan) izvr{ilac. ODJEL ZA INTERNU REVIZIJU 1/01 Vi{i stru~ni saradnik — Interni revizor..........................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: izrada i prezentacija godi{njeg plana revizije, izrada i prezentacija godi{nje studije rizika, izvje{tavanje o obavljenim revizijama i davanje preporuka Odboru za reviziju, prati i primjenjuje zakonske propise iz oblasti ra~unovodstva i finansijskog poslovanja i Me|unarodne standarde interne revizije i vr{i nadzor njihove usagla{enosti sa poslovnim aktivnostima, izrada godi{njeg izvje{taja o obavljenim revizijama u skladu sa planom revizije, nadzor i ocjena efikasnosti sistema upravljanja u JP Autoceste FBiH, nadzor i ocjena pouzdanosti i integriteta finansijskih i operativnih informacija, nadzor nad o~uvanjem imovine JP Autoceste FBiH, koordinacija rada i saradnja sa drugim slu`bama, eksternom i neovisnom revizijom i dr., obavlja i druge poslove iz oblasti revizije u skladu sa Planom interne revizije po nalogu direktora J.P. Autoceste FBiH i Odbora za reviziju. Posebni uslovi: Diplomirani ekonomist - VSS (VII stepen) ili drugi ciklus obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, 4 (~etiri) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, posjedovanje certifikata internog revizora, posjedovanje certifikata samostalnog ra~unovo|e, poznavanje rada na ra~unaru, sposobnost komunikacije i timskog rada, poznavanje stranog jezika. Mjesto rada: Mostar ili Sarajevo SLU@BA OP]IH I KADROVSKIH POSLOVA 1/02 [ef slu`be — Slu`ba op}ih i kadrovskih poslova1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: organizuje, objedinjava i usmjerava rad sektora, izdaje i dostavlja naloge aktivnosti iz nadle`nosti slu`be neposrednim izvr{iocima, obavlja kontrolu a`urnosti i ispravnosti dokumentacije, koja je prethodno ovjerena od neposrednog izvr{ioca, u~estvuje u pripremi nacrta tu`bi, odgovora na tu`bu i podnesaka prema sudu u svim radnim sporovima, zastupa Javno preduze}e u sporovima pred sudovima po nalogu rukovodioca sektora, prati zakonske i podzakonske propise vezane za djelatnost JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i prati njihovu primjenu, priprema i predla`e mjere u cilju pobolj{anja kvaliteta rada i organizacije slu`be, podnosi mjese~ne i godi{nje izvje{taje rukovodiocu sektora, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca sektora Posebni uslovi: Diplomirani pravnik — VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, 5 (pet) godina iskustva na istim ili sli~nim poslovima od ~ega 1 (jedna) godina na rukovodnim poslovima, poznavanje rada na ra~unaru, polo`en stru~ni ispit, poznavanje jednog od stranih jezika, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Mostar SEKTOR OP]IH I KADROVSKIH I PRAVNIH POSLOVA SLU@BA OP]IH I KADROVSKIH POSLOVA 1/03 Vi{i referent za arhivu i biblioteku ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: kompletira predmete i odla`e u arhivu i vodi arhivsku knjigu predmeta i arhivske gra|e, obavlja klasifikaciju i evidentiranje u arhivskoj knjizi arhivskog materijala u skladu sa Uredbom o kancelarijskom poslovanju, vodi i ~uva cjelokupnu arhivu J.P. u skladu sa op{tim aktima J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, obavlja prepis materijala iz rukopisa ili {tampanog teksta, obavlja daktilografske poslove za potrebe J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, poma`e u redovnim poslovima referentu za protokol obavlja po potrebi i kurirske poslove, obavlja i druge poslove po nalogu rukovodioca sektora. Posebni uslovi: SSS (IV stepen), 3. (tri) godina radnog iskustva na istim ili sl. poslovima, poznavanje rada na ra~unaru, polo`en arhivski ispit, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Mostar SEKTOR ZA ZAJEDNI^KE POSLOVE 1/04 Vi{i stru~ni saradnik za informacioni sistem.................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: odr`ava postoje}i informacioni sistem, {to uklju~uje mre`nu infrastrukturu, radne stanice i serversku opremu, vodi evidenciju o iskori{tenosti informacionih resursa, planira, organizuje i provodi potrebna pro{irenja sistema, izra|uje potrebne tehni~ke specifikacije kod nabavke opreme, dijelova opreme i programskih rje{enja, obavlja dijagnostiku problema te manje opravke na opremi i programskim rje{enjima, kontaktira dobavlja~e u slu~aju potrebe za servisiranjem opreme ili programskih rje{enja, obavlja poslove na kreiranju, redovnom odr`avanju i unapre|enju web prezentacije J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, poslovi oko pripreme dizajniranja za baze podataka i aplikacija informacionog sistema, drugi poslovi po nalogu rukovodioca sektora. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer elektrotehnike, smjer informatika — VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, ~etiri (4) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, poznavanje engleskog jezika, sposobnost komunikacije i timskog rada, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije. Mjesto rada: Mostar 1/05 Stru~ni saradnik za unutra{nju kontrolu. .............1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: planira, organizuje i provodi kontrolu unutar J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, izra|uje potrebna programskih rje{enja radi obavljanja poslova kontrole, prepoznaje probleme, iznalazi strategiju za rje{avanje problema i preporuke za korektivne akcije, obavlja poslove na kreiranju, redovnom odr`avanju i unapre|enju poslova J.P. Autoceste, drugi poslovi po nalogu i rukovodioca sektora. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer saobra}aja (1 izvr{ilac) ili diplomirani in`injer gra|evine (1 izvr{ilac) ili drugi stepen visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, tri (3) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, poznavanje engleskog jezika, sposobnost komunikacije i timskog rada, poznavanje rada na ra~unaru, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije. Mjesto rada: Mostar ili Sarajevo SEKTOR ZA EKONOMSKO-FINANSIJSKE POSLOVE, SLU@BA ZA FINANSIJSKE POSLOVE 1/06 [ef slu`be za finansijske poslove ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: neposredno organizuje i koordinira rad Slu`be po nalogu izvr{nog direktora, raspore|uje poslove zaposlenicima i daje uputstva za vr{enje pojedinih poslova, koordinira rad na a`urnosti obaveza i potra`ivanja u informacionom sistemu, prati i primjenjuje zakonske propise iz oblasti finansijskog poslovanja, priprema planove i u~estvuje u izradi normativnih akata, kontrolira finansijsku dokumentaciju koju svojim potpisom ovjerava, rukovodi poslovima: obra~una plata i naknada zaposlenika i ~lanova uprave, kreditnog zadu`ivanja, garancija i dr., pripremanja i dostavljanja nadle`nim slu`bama i institucijama svih obrazaca i podataka u vezi sa platama i naknadama, obra~una i pla}anja PDV-a, poreza na dohodak i dr., priprema projekciju gotovinskih tokova u suradnji sa drugim sektorima (dnevno, sedmi~no, mjese~no), koordinira rad s drugim odsjecima, internom, eksternom i neovisnom revizijom, poslovnim bankama i dr., obavlja druge poslove po nalogu rukovodioca Sektora. Posebni uslovi: Diplomirani ekonomista VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, 5 (pet) godina iskustva na istim ili sli~nim poslovima od ~ega 1 (jedna) godina na rukovodnim poslovima, poznavanje rada na ra~unaru, sposobnost komunikacije i timskog rada, po`eljno poznavanje stranog jezika, voza~ka dozvola B kategorije Mjesto rada: Mostar SEKTOR ZA ODR@AVANJE AUTOCESTE SLU@BA ODR@AVANJA AUTOCESTA 1/07 Vi{i stru~ni suradnik za redovno odr`avanje autoceste ...................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: u~estvuje u provedbi godi{njeg i periodi~nog plana odr`avanja trase i objekata na autocestama, vr{i izradu planova za odr`avanje trase i objekata, priprema planove, programe i provodi politiku koja }e osigurati potreban stepen organizacije radova za propisano odr`avanje autocesta, objekata, vr{i analize poslova koje se odnose na odr`avanje autocesta, podnosi izvje{taje o stanju i problemima vezanim za odr`avanje trase i objekata, izra|uje analize podataka o izvr{enju radova redovnog odr`avanja trase i objekata, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca koji se odnose na zadatke iz njegovog opisa poslova. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine — VSS (VII stepen) ili drugi stepen visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, ~etiri (4) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Sarajevo ili Mostar 1/08 Stru~ni saradnik za redovno odr`avanje autoceste...............1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: u~estvuje u organizaciji i koordinaciji rada slu`be, u~estvuje u pripremi planova radova redovnog odr`avanja, programa i izvje{taja za odr`avanje cesta, u~estvuje u pripremi tenderske dokumentacije za nabavke iz djelokruga slu`be, u~estvuje u radu komisija za nabavke, u~estvuje u tehni~koj i finansijskoj kontroli izvr{enja ugovora na redovnom odr`avanju cesta, prikuplja i analizira podatke o potrebama iz djelokruga slu`be, sara|uje sa nadzornim organima i drugim zaposlenicima u vezi sa unapre|enjem poslova iz djelokruga slu`be, obavlja i druge poslove po nalogu {efa slu`be. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine — VSS (VII stepen) ili drugi stepen visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, tri (3) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Sarajevo ili Mostar 1/09 [ef slu`be upravljanja autoceste ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: u~estvuje u provedbi godi{njeg i periodi~nog plana odr`avanja trase i objekata na autocestama, vr{i izradu planova za odr`avanje trase i objekata, priprema planove, programe i provodi politiku koja }e osigurati potreban stepen organizacije radova za propisano odr`avanje autocesta, objekata, vr{i analize poslova koje se odnose na odr`avanje autocesta, u~estvuje u tehni~kim pregledima gradnje dionica i autocesta s aspekta odr`avanja, podnosi izvje{taje o stanju i problemima vezanim za odr`avanje i za{titu trase i objekata, priprema i preduzima mjere za provedbu ure|enja i kori{tenje ekolo{ko prihvatljivih tehnologija odr`avanja trase i objekata, izra|uje analize podataka o izvr{enju radova redovnog odr`avanja trase i objekata, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca koji se odnose na zadatke iz njegovog opisa poslova. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine — VSS (VII stepen) ili drugi stepen visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, pet (5) godina iskustva na istim ili sli~nim poslovima od ~ega jedna (1) godina na rukovodnim poslovima, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Sarajevo ili Mostar SEKTOR ZA PRIPREMU GRA\ENJA I GRA\ENJE SLU@BA ZA IZGRADNJU 1/10 Stru~ni saradnik za gra|enje ......................................................2 (dva) izvr{ioca; Opis poslova i radnih zadataka: prati i primjenjuje zakonske propise iz djelokruga svog radnog mjesta, prati izvr{enje ugovora za gra|enje i ovjerava mjese~ne i okon~ane situacije (periodi~ni obra~uni) i odgovara za materijalnu i formalnopravnu ispravnost svih izvje{taja iz djelokruga svog rada, prati i kontroli{e rad nadzora nad izvo|enjem i ovjerava mjese~ne i okon~ane situacije (periodi~ni obra~uni) i odgovara za materijalnu i formalnopravnu ispravnost svih izvje{taja iz djelokruga svog rada, u~estvuje u organizaciji tehni~kih prijema, u~estvuje u radu komisija za nabavke, sara|uje sa ostalim organizacionim jedinicama u vezi konkretnog posla, arhivira dokumentaciju, obavlja i druge poslove po nalogu {efa slu`be. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine — VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, 3 (tri) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Mostar ili Sarajevo SEKTOR STUDIJE I PROJEKTOVANJA SLU@BA ZA PROJEKTOVANJE 1/11 Stru~ni saradnik za projektovanje odvodnje i hidroinstalacija........................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: prati i primjenjuje zakonske propise iz djelokruga svog radnog mjesta, priprema projektne zadatke za nabavku investiciono-tehni~ke dokumentacije u saradnji sa ostalim stru~nim saradnicima, usagla{ava slo`ene hidrotehni~ke projekte i projekte unutra{nje i vanjske odvodnje, provedbenu urbanisti~ku dokumentaciju i projekte drugih infrastrukturnih sistema, u~estvuje u postupku revizije investiciono-tehni~ke dokumentacije, sara|uje sa ostalim organizacionim jedinicama u vezi konkretnog projekta, prati izvr{enje ugovora za izradu najslo`enije investiciono-tehni~ke dokumentacije i ispunjenje ugovornih obaveza tokom izrade investicionotehni~ke dokumentacije, provjerava kompletnost i ta~nost predmjera radova, identifikuje konflikte investicionotehni~ke dokumentacije i situacije na terenu, arhivira dokumentaciju, u~estvuje u radu komisija za nabavke, obavlja druge poslove po nalogu rukovoditelja slu`be Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine, hidrotehni~ki smjer — VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, tri (3) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Sarajevo ili Mostar SEKTOR STUDIJE I PROJEKTOVANJA SLU@BA ZA PROJEKTOVANJE 1/12 Stru~ni saradnik za projektovanje tunela.........................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: prati i primjenjuje zakonske propise iz djelokruga svog radnog mjesta, priprema projektne zadatke za nabavku investiciono-tehni~ke dokumentacije u saradnji sa ostalim stru~nim saradnicima, usagla{ava slo`ene geotehni~ke projekte i projekte konstruktorske faze, provedbenu urbanisti~ku dokumentaciju i projekte drugih infrastrukturnih sistema, u~estvuje u postupku revizije investiciono-tehni~ke dokumentacije,

J AV N I O G L A S

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI
poslovima, poznavanje rada na ra~unaru, sposobnost komunikacije i timskog rada, poznavanje engleskog jezika. Mjesto rada: Mostar SLU@BA ZA NAPLATU CESTARINE GRUPA ZA ZAJEDNI^KE POSLOVE NAPLATE CESTARINE 1/16 Referent za odr`avanje objekata i opreme naplate........................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: Obavlja poslove opravke i odr`avanja objekata, naplate cestarine, popravaka, parkinga, ograda, pravi plan teku}eg odr`avanja, pravi plan potrebnih alata i materijala za teku}e odr`avanje, redovno kontroli{e i vr{i pregled opreme na naplatnim mjestima i objektima, vodi evidenciju o izvr{enim pregledima i opravkama, kontroli{e ispravnost opreme za protivpo`arnu za{titu i za{titu uposlenika, obavlja poslove po nalogu vo|e grupe. Posebni uslovi: Gra|evinski tehni~ar - SSS (IV stepen), jedna (1) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, voza~ka dozvola B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: naplatno mjesto Jo{anica SEKTOR UPRAVLJANJA AUTOCESTE ZAJEDNI^KA SLU@BA ZA NAPLATU CESTARINE 1/17 Samostalni referent za odr`avanje opreme sistema naplate..........1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: Obavlja poslove redovnog i teku}eg odr`avanja sistema naplate i opreme u sistemu naplate, vr{i intervencije na naplatnim mjestima i otklanja kvarove i nedostatke sistemske prirode, prati rad sistema, obavlja poslove po nalogu vo|e grupe. Posebni uslovi: Elektrotehni~ar - SSS IV stepen, jedna (1) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, poznavanje rada na ra~unaru, voza~ka dozvola B kategorije, po`eljno poznavanje stranog jezika, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: naplatno mjesto Jo{anica Napomena za sve kandidate: Pored posebnih uslova, kandidati moraju ispunjavati i op{te uslove propisane Zakonom o radu ("Slu`bene novine FBiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03). Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme uz primjenu probnog rada u skladu s odredbama Pravilnika o radu J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar koji }e se definisati ugovorom o radu. Komisija bira kandidate na osnovu podataka iz prijave. Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo ste~eno na istim ili sli~nim poslovima nakon zavr{ene visoke {kolske spreme. Potrebni dokumenti: - Fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6. 4. 1992. godine) odnosno, za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi (original ili ovjerena kopija ne starija od {est mjeseci); - Ovjerena kopija li~ne karte ili potvrda o prebivali{tu; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (rodni list); - Uvjerenje o dr`avljanstvu; - Potvrde ili uvjerenja kao dokaz o tra`enom radnom iskustvu, radnom iskustvu u struci, odnosno radnom iskustvu na istim ili sli~nim poslovima - kako je precizirano prema navedenim pozicijama; - Dokaz o tra`enom znanju stranog jezika (za pozicije za koje se zahtijeva) - Dokaz o tra`enom znanju rada na ra~unaru (za pozicije za koje se zahtijeva) Svi tra`eni dokumenti trebaju biti dostavljeni u originalu ili ovjerenoj kopiji, ne stariji od 6 ({est) mjeseci. Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu, oglasnoj plo~i J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i na web stranici www.jpautoceste.ba. Sa svakim kandidatom koji bude ispunjavao naprijed navedene kriterije obavit }e se razgovor - intervju od Komisije za provo|enje javnog konkursa. O rezultatima konkursa svi prijavljeni kandidati bit }e pisano obavije{teni. Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se razmatrati. Kandidati koji budu izabrani, du`ni su dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova propisanih za radno mjesto za koje su konkurisali, uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka i uvjerenje o neka`njavanju. Prijave s kra}om biografijom i nazna~enom pozicijom na koju se kandidat prijavljuje slati na adresu: JP Autoceste FBiH d.o.o. Komisija za provo|enje konkursa Bra}e Feji}a b.b. 88 000 Mostar v.d. direktor Mr. sci. Ensad Kari}

17

sara|uje sa ostalim organizacionim jedinicama u vezi konkretnog projekta, prati izvr{enje ugovora za izradu najslo`enije investiciono-tehni~ke dokumentacije i ispunjenje ugovornih obaveza tokom izrade investiciono-tehni~ke dokumentacije, provjerava kompletnost i ta~nost predmjera radova, identifikuje konflikte investiciono-tehni~ke dokumentacije i situacije na terenu, arhivira dokumentaciju, u~estvuje u radu komisija za nabavke, obavlja druge poslove po nalogu rukovodioca slu`be. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine ili diplomirani rudarski in`injer ili diplomirani in`injer geologije — VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, 3 (tri) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Mostar ili Sarajevo SEKTOR STUDIJE I PROJEKTOVANJA SLU@BA ZA PROJEKTOVANJE 1/13 Vi{i stru~ni saradnik za projektovanje ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: u~estvuje u odabiru prioritetnih projekata za dati planski period iz djelokruga svog radnog mjesta, daje uputstva za vr{enje pojedinih poslova, obavlja slo`enije poslove i zadatke iz djelokruga slu`be, u~estvuje u pripremi tenderske dokumentacije za nabavke iz djelokruga slu`be, ovjerava mjese~ne i okon~ane situacije (periodi~ni obra~uni) i odgovara za materijalnu i formalnopravnu ispravnost svih izvje{taja iz djelokruga svog rada, u~estvuje u radu komisija za nabavke, organizuje reviziju studijske, planske i investiciono-tehni~ke dokumentacije, obavlja druge poslove po nalogu rukovodioca sektora. Posebni uslovi: Diplomirani in`injer gra|evine — VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum ECTS bodova, ~etiri (4) godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje jednog od stranih jezika, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije, sposobnost komunikacije i timskog rada. Mjesto rada: Mostar SEKTOR ZA EKONOMSKO—FINANSIJSKE POSLOVE SLU@BA ZA RA^UNOVODSTVENE POSLOVE 1/14 [ef slu`be za ra~unovodstvene poslove ...................................................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: neposredno organizuje i koordinira rad Slu`be i vr{i kontrolu poslova u Slu`bi, raspore|uje poslove zaposlenicima, daje uputstva za vr{enje pojedinih poslova, prati i primjenjuje zakonske propise iz oblasti ra~unovodstva i finansijskog poslovanja, u~estvuje u izradi planova i programa u ra~unovodstvenom dijelu, u~estvuje u izradi normativnih akata, izra|uje periodi~ne i godi{nje obra~une i druge statisti~ke izvje{taje, kontrolira finansijsku dokumentaciju i svojim potpisom ovjerava knjigovodstvene isprave, rukovodi radom u vezi sa glavnom i pomo}nim evidencijama kao {to su: kontiranje poslovne dokumentacije, knji`enje KUF-a i KIF-a, kredita i dr., evidencije za obra~un PDV-a, knji`enje izvoda, blagajne, pla}e i dr., vanbilansne evidencije i dr., koordinira rad s drugim slu`bama, internom, eksternom i neovisnom revizijom, poslovnim bankama i dr., obavlja i druge poslove po nalogu rukovodioca Sektora i izvr{nog direktora. Posebni uslovi: Diplomirani ekonomista VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, pet (5) godina iskustva na istim ili sli~nim poslovima od ~ega jedna (1) godine na rukovodnim poslovima, posjedovanje certifikata samostalnog ra~unovo|e, poznavanje rada na ra~unaru, sposobnost komunikacije i timskog rada, poznavanje stranog jezika, voza~ka dozvola B kategorije. Mjesto rada: Mostar SEKTOR ZA EKONOMSKO—FINANSIJSKE POSLOVE SLU@BA ZA FINANSIJSKE POSLOVE 1/15 Vi{i stru~ni saradnik za poslove sa bankama i drugim finansijskim institucijama ............................1 (jedan) izvr{ilac; Opis poslova i radnih zadataka: prati i primjenjuje zakonske propise iz djelokruga svog radnog mjesta, u~estvuje u izradi planova i programa u ekonomskom dijelu, vodi finansijsku operativu, odnosno: prati stanje na transakcijskim ra~unima, vodi evidenciju datih i primljenih garancija, komunicira sa poslovnim bankama i drugi poslovi u skladu sa zakonskim propisima i pozitivnom praksom, u~estvuje u izradi i odgovara za materijalnu i formalnopravnu ispravnost svih izvje{taja iz djelokruga svog rada, arhivira dokumentaciju, obavlja i druge poslove po nalogu {efa Slu`be. Posebni uslovi: Diplomirani ekonomista VSS (VII stepen) ili drugi ciklus visokog obrazovanja sa minimum 240 ECTS bodova, ~etiri (4) godine iskustva na istim ili sli~nim

Broj, 01-02.1-2021-5/11 Mostar, 17. 6. 2011.god. Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, a u skladu s Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar br. 1-02-23702/10 od 30. 12. 2010. godine i saglasnosti izdate od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija br. 03/1-49-698-3/11 od 14. 6. 2011. godine v.d. direktor raspisuje:

J AV N I O G L A S
za popunjavanje radnih mjesta zaposlenika u J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar 1/1 Referent - voza~ ...................................................................................................................2 (dva) izvr{ioca; Opis poslova i radnih zadataka: obavlja prevoz unutar JP Autoceste FBiH po nalogu sekretara kabineta, obavlja teku}e odr`avanje voznog parka JP Autoceste (pranje vozila, zamjena ulja i filtera, to~enje goriva), preduzima mjere i vodi evidenciju teku}eg odr`avanja voznog parka (servisiranje i registracija, redovne i vanredne opravke i sl.), vodi evidenciju i priprema izvje{taje o izdatim putnim nalozima za vozila, utro{ku goriva i maziva i sa~injava, obavlja kurirske poslove za potrebe uprave JP Autoceste FBiH, obavlja i ostale poslove koje mu odredi sekretar kabineta, obavlja i druge poslove po nalogu sekretara kabineta. Posebni uslovi: SSS (IV stepen), jedna (1) godina godine iskustva na istim ili sli~nim poslovima, poznavanje mehani~arskih poslova, sposobnost komunikacije i timskog rada, posjedovanje voza~ke dozvole B kategorije. Mjesto rada: Sarajevo i Mostar. Napomena za sve kandidate: Pored posebnih uslova, kandidati moraju ispunjavati i op{te uslove propisane Zakonom o radu ("Slu`bene novine FBiH" br. 43/99, 32/00 i 29/03). Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme uz primjenu probnog rada u skladu s odredbama Pravilnika o radu J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar koji }e se definisati ugovorom o radu. Komisija bira kandidate na osnovu podataka iz prijave. Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo ste~eno na istim ili sli~nim poslovima nakon zavr{ene srednje {kolske spreme. Potrebni dokumenti: - Ovjerena kopija diploma zavr{ene srednje {kole, IV stepen; - Ovjerena kopija li~ne karte ili potvrda o prebivali{tu; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (rodni list); - Uvjerenje o dr`avljanstvu; - Potvrde ili uvjerenja kao dokaz o tra`enom radnom iskustvu na istim ili sli~nim poslovima; - Ovjerena kopija voza~ke dozvole B kategorije Svi tra`eni dokumenti trebaju biti dostavljeni u originalu ili ovjerenoj kopiji, ne stariji od 6 ({est) mjeseci. Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu, oglasnoj plo~i J.P. Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i na web stranici www.jpautoceste.ba. Sa svakim kandidatom koji bude ispunjavao naprijed navedene kriterije obavit }e se razgovor - intervju od Komisije za provo|enje javnog konkursa. O rezultatima konkursa svi prijavljeni kandidati bit }e pisano obavije{teni. Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se razmatrati. Kandidati koji budu izabrani du`ni su dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova propisanih za radno mjesto za koje su konkurisali, uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka i uvjerenje o neka`njavanju. Prijave s kra}om biografijom na konkurs slati na adresu: JP Autoceste FBiH d.o.o. Komisija za provo|enje konkursa Bra}e Feji}a b.b. 88 000 Mostar v.d. direktor Mr. sci. Ensad Kari}

Broj: 220/11 Datum: 17. 6. 2011. godine Temeljem ~lanka 71. Zakona o osnovnom {kolstvu (Narodne novine @upanije Posavske broj: 3/04), ~lanka 47. Statuta osnovne {kole Domaljevac, te Odluke Povjerenstva od 27. 5. 2011. godine Osnovna {kola Bra}e Radi}a Domaljevac raspisuje:

o prijemu djelatnika na upra`njeno radno mjesto Domar na neodre|eno vrijeme, 1 djelatnik. Za prijavu je potrebna sljede}a dokumentacija: - diploma o zavr{enoj {koli SSS, III stupanj, bravar, stolar, moler, - rodni list, - lije~ni~ko uvjerenje, - potvrda od zavoda za zapo{ljavanje. Prijava na oglas sa dokazima o ispunjavanju tra`enih uvjeta dostaviti osobno ili putem po{te (preporu~eno) na sljede}u adresu: Osnovna {kola Bra}e Radi}a Domaljevac Posavskih branitelja 41, 76233 Domaljevac Nepotpune i neblagovremeno poslane prijave ne}e se uzimati u obzir. Oglas je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Predsjednica Povjerenstva, Snje`ana Klari}, v. r.

O G L A S

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Memi} nagradio osnovce i srednjo{kolce

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Obilje`ena 18. godi{njica pogibije Safeta Zajke

Bio je gazija
Njegove vrline prepoznali su tada mje{tani Bu~a Potoka, Brije{}a, Boljakovog Potoka i Sokolja, ka`e Suljagi}
Otkrivanjem spomen-obilje`ja is pred Op}ine No vi Grad, ju~er je obilje`ena 18. godi{njica pogibije Safeta Zajke, komandanta 2. vite{ke motorizovane brigade. Porodica i prijatelji, te delegacije Kantona Sarajevo, Op}ine No vi Grad i bo ra~kih udru`enja polo`ili su cvije}e na spomenik Safetu Zajki i na taj na~in prisjetili se lika i djela dobitnika najve}ih ratnih priznanja. Spomenik su otkrili na~elnik Op}ine Novi Grad Damir Had`i} i Safetova majka Duda. Prema rije~ima Muaza Suljagi}a, predsjednika Udru`enja 2. vite{ka motorizovana brigada, Safet je u svakom trenutku i na svakom mjestu predstavljao ~estitog Bosanca i Hercegovca. - Bio je gazija. Sve njegove vrline prepoznali su tada mje{tani Bu~a Potoka, Brije{}a, Boljakovog Potoka i Sokolja. Odanost, sposobnost i hrabrost Safeta Zajke prepoznalo je i tada{nje predsjedni{tvo koje ga je postavilo na mjesto komandanta 2. motorizovane brigade, kazao je Suljagi}.
Vi ste na{ ponos, poru~io je u~enicima v.d. na~elnik

Prvo mjesto kao podstrek i obaveza
Uru~ene nagrade u~enicima za dobar plasman na takmi~enjima
U~enike osnovnih i srednjih {kola sa Ilid`e, koji su ostvarili zavidne rezultate na doma}im i me|unarodnim takmi~enjima, ju~er je nagradila i Op}ina. Uprili~en je prijem kod v.d. na~elnika Senaida Memi}a, koji je u~enicima i jednom sportskom klubu, dodijelio nagrade od 100 do 200 KM. Ovo je, kako ka`u u Op}ini, tradicija, po{to svake godine u~enici sa Ilid`e osvajaju neko od prvih mjesta na takmi~enjima iz matematike, fizike, geografije i drugih predmeta. - Iako nije na{a obaveza, Op}ina ima potrebu da nagradi u~enike za dobre rezultate i za ovu namjenu je izdvojeno oko 2.000 KM. Ovo su skromne nagrade, ali }e u~enicima sigurno biti podstrek da i dalje posti`u dobre rezultate, kazala je Aida Lu{ni~ki}, pomo}nica na~elnika za obrazovanje. Ostvarenim uspjehom ilid`anskih u~enika ponosan je i v.d. na~elnik Memi}. - Biti prvi je te{ko, ali je i obaveza. Vrijednost nije u prijemima i na gra da ma, vri je dnost je u osje}anjima koje vi nosite. Lijepa budu}nost bez vas bila bi sigurno upitna. Zato imate pravo da budete agresivniji i da zahtijevate vi{e u odno su na dru ge, a mi vas ne}emo zaboraviti, jer ste na{ ponos i ~ast nam je {to smo sa vama, na gla sio je Me mi} ~es ti ta ju}i u~enicima postignute rezultate. Nagrade su dodijeljene Berini Bandi}, Hamzi Muminovi}u, Ajli [ljivo, Ameru Polovini, Demiru Papi}u, Selveru Pepi}u, Lamiji Kujan, D`enani Kapetanovi}, Maidi Islamagi}, Senadu Isakovi}u i D`enaidi Gici}, za rezultate na kantonalnim, federalnim i op}inskim, a Rijadu D`ihi}u i Edhemu ]enanovi}u za prva mjesta na me|unarodnim takmi~enjima.
Z. T.

Spomenik Safetu Zajki otkrili majka Duda i na~elnik Had`i}

Ministar za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo Ned`ad Ajnad`i} istakao je kako je bilo ~ast braniti BiH. - Istovremeno, mi koji danas u`ivamo slobodu imamo obavezu da ~uvamo tekovine i prisje}amo se svih onih koji su branili BiH. Zaborav je velika opasnost za sve i spomenik koji je otkriven u ~ast Safeta Zajke treba da opominje i obavezuje sve nas, ali i budu}e generacije. Od 1992. do 1995. mi smo imali dvije varijante, a to su smrt ili slo-

boda. Izabrali smo slobodu, u ~ije su temelje `ivote polo`ili mnogi na{i saborci, a mi to nikada ne smijemo zaboraviti, naglasio je Ajnad`i}. Nakon otkrivanja spomenobilje`ja, okupljeni su se uputili na mjesto pogibije Safeta Zajke na Mijatovi}a kosi, gdje je, tako|er, polo`eno cvije}e, a potom i na mezar u haremu Alipa{ine d`amije. Delegacija Op}ine Novi Grad posjetila je i Safetovu suprugu Hidajetu i njihovu djecu, te majku Dudu.
S. HUREMOVI]

Kalemova ulica

Izgradnja stambenog objekta na Brusuljama

Ure|enje fasade
U starogradskom naselju Brusulje zavr{eno je postavljanje krovne konstrukcije na stambenom objektu za interno raseljene osobe. Radnici firme Almi transport, koja je izvo|a~ radova, objekat grade prema planiranoj dinamici, a ovih dana u toku je postavljanje stolarije na dvije eta`e i ure|enje fasade. Podsje}amo, rije~ je o objektu koji je namijenjen za trajno stambeno zbrinjavanje devet interno raseljenih porodica iz Starog Grada. Ukupna vrijednost pro je kta je 595.000 KM, a finansiraju ga Ministarstvo za rad, socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice KS-a, Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice FBiH i Op}ina Stari Grad, dok je implementator projekta Humanitarna organizacija Hilfswerk Austria International.
Mr. B.

Sanirani potporni zidovi
Uposlenici KJKP Rad zavr{ili su sanaciju potpornih zidova u Kalemovoj ulici 24 - 26. Na osnovu elaborata Zavoda za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu, projekat je obuhvatio izgradnju i sanaciju desetak manjih potpornih zidova od kojih su se neki, zbog dotrajalosti, po~eli obru{avati. Pri tome su tri zida izgra|ena od armiranogbetona i oblo`ena kamenom, dva zida su izgra|ena od kamena, dok ostale nije bilo potrebno uklanjati nego su ih radnici samo sanirali i fugovali. Ura|ena je i sanacija pristupnog stepeni{ta koje povezuje Kalemovu i stambene objekte na brojevima 24 i 26. Ugra|eno je deset metara drena`ne cijevi za odvod oborinskih voda koja je potom spojena na gradsku kanalizacionu mre`u. Projekt je realizovan na osnovu ugovora, u vrijednosti 5.635 maraka. S. Hu.

U

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e od 8 do 16 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati Roga~i}i i Kova~evac.

organizaciji Op}ine Novi Grad, a u saradnji sa Udru`enjem Idea, zavr{ena je edukacija druge grupe predstavnika nevladinih organizacija o temi pisanje projektnog prijedloga sa akcentom na bud`etiranje projekata i pra}enje projek-

Edukacija ~lanova NVO
tnog ciklusa, sa akcentom na izvje{tavanje i pravdanje utro{ka dodijeljenih sredstava. Edukacija za krajnje korisnike bila je besplatna, a sredstva je osigurala Op}ina. Cilj edukacije je ja~anje kapaciteta nevladinih i neprofitnih organizacija sa sjedi{tem u ovoj op}ini i pove}anje njihove apsorpcijske mo}i za povla~enje sredstava iz doma}ih i inostranih fondova.

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Novi sadr`aji na Vrelu Bosne i Bijambarama

BICIKLISTI^KE STAZE kroz Aleju
Firma iz Novog Sada isporu~i}e vozi}e za za{ti}eno podru~je Bijambara • Na Vrelu Bosne postavlja se igrali{te na gumenoj podlozi
Prilikom nedavne posjete `upnoj crkvi na Stupu, v.d. na~elnik Ilid`e Senaid Memi} i ministarprostornogure|enjaAbid Jusi} razgovarali su o mogu}nostima da se na Vrelu Bosne postavi dje~ije igrali{te, po uzoru na ono u sklopu `upe, sa gumenom podlogom. Tada je ukazano na nu`nost izrade projekta ure|enja Velike aleje, kako bi se obnovila stabla, te uradile posebne staze za bickliste i pje{ake. - Imamo samo idejni projekat, ali potrebno je izraditi plan za Aleju, pa ako je potrebno, uputiti ga i na usvajanje u Gradsku upravu ili Kanton, kazao je Memi}. Direktor KJU Za{ti}ena podru~ja Osman Deli} ju~er nam je kazao kako se na Vrelu Bosne ve} postavljamobilijar za dje~ije igrali{te sa tartan-podlogom. - To je donacija Turisti~ke zajednice Kantona, vrijedna 16 hiljada maraka. Postavljamo ku}icu, klizni {tap, tobogane, sve na gumenoj podlozi. Kada je u pitanju projekat ure|enja Aleje, mi to ve} odavno tra`imo, a na{i radnici ravnaju teren oko stabala platana, niveli{u staze, dakle radimo ono {to se mo`e pripremiti bez nov~anih sredstava, istakao je Deli}. Ju~er je potpisan i ugovor o nabavci turisti~kih vozi}a, koji }e saobra}ati kroz za{ti}eno podru~je Bijambara. - Zavr{ene su sve procedure, firma iz Novog Sada }e izraditi vozi}e, poput onih koji saobra}aju beogradskim Kalemegdanom, tako da }e ubudu}e automobilima biti zabranjen ulazak u podru~je Bijambara, napomenuo je Deli}.
J. M.

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Igrali{te na Stupu, kakvo }e dobiti i Vrelo Bosne

Kroz Bijambare vozi}em, poput onih sa Kalemegdana

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Parkovci posadili jo{ 20.000 cvjetova
Nekoliko zelenih povr{ina u Kantonu Sarajevo od ove sedmice ukra{ava novih 20.000 cvjetova, koje su radnici KJKP Park zasadili u gredice, po op}inama Centar, Ilid`a i Vogo{}a. U banjskim parkovima na Ilid`i je zasa|eno 5.000 cvjetova, sa njih 2.000 su ukra{ene `ardinjere u Ulici mar{ala Tita, zatim Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva u Velikom parku sa 3.000 cvjetova, isto toliko ih je zasa|eno ispred zgrade Kulturnog centra u Vogo{}i, kao i povr{ine u RZC Pionirska dolina, gdje je do ju~er posa|eno 7.000 kadifica, salvije, te ostalih vrsta sezonskog cvije}a.

PORODILI[TA

7 5

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Frankfurt 10.30, Minhen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Zagreb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

20

KULTURA

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Danas po~inje likovna kolonija u Kalesiji

Hamlet zna {to narod ne zna

Na{a (regionalna) komedija
Dolazi 50 slikara iz cijele BiH
U organizaciji Bo{nja~ke zajednice kulture Preporod Kalesija i Bosanskog kulturnog centra “Alija Izetbegovi}” danas i sutra }e u , naselju D`afi}i biti odr`ana prva likovna kolonija pod nazivom “KLIK D`afi}i 2011” . “Mjesto odr`avanja likovne kolonije je izdvojeno, u prirodnom okru`enju i pogodno za rad umjetnika. Pedesetak umjetnika }e imati priliku da stvorene vizije i nadahnu}a pretvore u crte`, sliku, figuru… Dio slikara }e slikati po slobodnom izboru, dok }e drugi raditi slike o temi Stara Bosna” kazao je , Nermin Bukvar, predsjednik BZK Preporod Kalesija, dodaju}i da je kolonija u D`afi}ima na neki na~in nastavak likovne kolonije “Stara Bosna” koja je odr`ana 2009. godi, ne na Vranduku kod Zenice. Likovnu koloniju KLIK „D`afi}i 2011“ otvorit }e Rasim Omerovi}, na~elnik op}ine Kalesija, a slike koje budu ura|ene na koloniji bit }e izlo`ene u Kalesiji i Zenici. Na likovnoj koloniji }e u~estvovati 50 slikara iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bu`ima, Gra~anice, @ivinica, Banovi}a, Osmaka, ^eli}a i Kalesije, te iz Indije, Hrvatske i Srbije. U~esnici likovne kolonije su: Admir Muj ki}, pred sje dnik Udru`enja likovnih umjetnika BiH, Sead Emri}, Amna Sofi}, Fikret Jahi} – Vr{anin, Mediha Selman, Meliha Dru`i}, AmiraEmina Pa{ali}, Mirsada ^ajlakovi}, Refka ^aji}, Sejfulah Imamo vi}, Amir Mu mi no vi}, D`evad Hamzi}, Mersada Nuruddina Agovi}… S. K. Predstava “Hamlet u selu Mrdu{a Donja“ sa podnaslo, vom “Hamlet zna {to narod ne zna” (na{a komedija), stavlja Narodno pozori{te u `i`u javnosti ne samo kod nas nego i u regionu. Ova predstava, prema tekstu poznatog hrvatskog pisca Ive Bre{ana, a u adaptaciji i re`iji Sulejmana Kupusovi}a, nedavno je na 30. pozori{nim igrama u Jajcu osvojila publiku, koja je proglasila najboljom. Predstava je trebala 15. juna biti odigrana pred hrvatskom publikom, jer su dobili poziv za u~e{}e na jednom od najve}ih festivala satire i komedije u Zagrebu, koji organizira Satiri~no kazali{te Kerempuh.

Planirana su gostovanja u Biha}u, Slavonskom Brodu, Osijeku, Vinkovcima, [ibeniku, Zagrebu...

Iz predstave

Velika konkurencija
- Me|u osamdesetak predstava, koliko ih je bilo u konkurenciji za 35. dane satire, izme|u 12 odigranih, izabrana je i na{a. Jedino su za Mrdu{u nestale karte dvadesetak dana uo~i predstave, ~ak mnogo prije negoli za “Oca na slu`benom putu“ Ateljea 212. Na`alost, dva dana uo~i planirane izvedbe na sceni Kerempuha, razbolio

nam se glumac Aldin Omerovi}, koji igra Hamleta, odnosno Sulju. Imao je iznenadne zdravstvene probleme, sumnjalo se ~ak na sr~ani udar. Jo{ je u bolnici, ali nadamo se da }e uskoro iza}i. Uz uvjeravanje doktora [ekiba Sokolovi}a, direktora Interne klinike, da }e sve biti u redu sa na{im mladim glumcem, pripremamo se za sljede}e gostovanje u Biha}u. U~estvovat }emo 27. juna na Biha}kom ljetu. Kako je bio veliki interes u Zagrebu za ovu na{u predstavu, recimo zvao me Mersad Berber da u ime cijele bo{nja~ke zajednice izrazi `aljenje jer su svi `eljeli pogledati pred-

stavu, a zatim javio mi se di re ktor ka za li {ta Ga vel la Darko Stati}, koji nam je ponudio saradnju u razmjeni predstava sa `eljom da na{a pred sta va zai gra na sce ni Gavella.

Nova gostovanja
To }e se dogoditi u desetom ili jedanaestom mjesecu, ovisno o na{im obavezama u NP-u Sarajevo, rekao nam je Sulejman Kupusovi}, te naglasio da “istovremeno plju{te pozivi ne samo iz BiH nego iz regiona“. Ve} su sigurna gostovanja u Slavonskom Brodu, Osijeku, Vinkovcima, [ibeniku...
Mr. S.

Promocije

Pobri}ev Univerzum simpatije
U Art Depou Ars Aevija preksino} je odr`ana je promocija knjige eseja Edina Pobri}a „Univerzum simpatije. Od slu~aja do nu`nosti: knji`evni i knji`evno-teorijski diskurs Umberta Eca“ u izdanju Izdava~ke ku}e Connectum.

„Nepouzdani teoreti~ar“ FRANCUSKA AMBASADA U SARAJEVU Prodaje auto marke RENAULT KANGOO, benzin, 38.400 km — metlik siva u vrlo dobrom stanju- unutra{njost tkanina. Posjete se zakazuju pozivom na broj 061 488 511. Cijena je 9.000 KM. Zainteresovani }e biti obavije{teni o posebnim uslovima prodaje.
ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU objavljuje

ISPRAVKU OBAVJE[TENJA
objavljenog 16. 6. 2011. godine u listu Oslobo|enje:

UPLATU U IZNOSU OD 40,00 (~etrdeset) KM ZA POLAGANJE PRIJEMNOG ISPITA KANDIDATI UPLA]UJU NA TRANSAKCIJSKI RA^UN FAKULTETA: 1610000003210032 - RAIFFEISEN BANKA DD BiH

Moderatorica, urednica izdava~ke ku}e Connectum iz Sarajeva Emina Kamenarevi} je autora knjige opisala kao darovitog i dobro opremljenog stru~njaka interpretacije, koji, iako knjigu zavr{ava esejom pod naslovom „Nepouzdani teoreti~ar“, svojim djelom zadobija status pouzdanog poznavaoca i svijeta literature i svijeta nauke o knji`evnosti. Sva tri promotora, profesora sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u Pobri}evom tekstu u knji`evno-teorijskom pristupu i u stilskom izri~aju su prepoznala bliskost s Ecom. Tako je profesor dr. Muhamed D`elilovi} istakao da je naziv knjige „Univerzum simpatije“ potpuno opravdan. Eco, kao i Foucault, jedan je od najzna~ajnijih i najcitiranijih autora, jedna od najzna~ajnijih knji`evnih

Sa promocije u Art Depou Ars Aevija

Foto: Arhiv Ars Aevi

pojava u Evropi, koji je inaugurirao brojne tokove koji }e odrediti postmodernu misao i poststrukturalnu misao u knji`evnosti. Profesorica dr. Marina Katni}-Bakar{i} je kazala da kod ovog auto ra “uni ver zum postaje velika scena s ogledalima gdje svaka stvar zrcali i odra`ava svaku stvar. To se mo`e primijeniti i na njegovu knjigu ‘Univerzum simpatije’ - uronjenost u svijet Ecovih ogledala, pri ~emu i sam proizvodi ogledala, i jo{ jedan novi labirint. Profesor dr. Sulejman Bosto tako|er je istakao kako je Umberto Eco kultni, amblematski autor i da se vje~na tema jezika, ~ovjeka i svijeta kon-

kretizira u njegovom opusu. U samom naslovu, rije~ je o univerzumu, ali univerzumu simpatije.

Simpatije
Simpatija je neka vrsta intelektualne umjetni~ke strategije samog Eca da on simpatizira sa mnogim svjetovima knji`evnosti i filozofije. Edin Po bri} je do ktor knji`evno-historijskih nauka i docent za oblast komparativna knji`evnost. Predaje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Ovo je njegova druga autorska knjiga, u izdanju IK BH Most objavio je “Vrijeme u romanu: od realizma do postmoderne“ .

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
U Banjoj Luci

21

Ispred BBI-ja

Cirkus za po~etnike

Trg je bogatiji, `ivlji, ljep{i i sadr`ajniji

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Knji`ara na otvorenom
Dvadeset i dva izlaga~a iz Sarajeva, Banje Luke, te iz Zagreba i Beograda nude knjige koje su tek iza{le iz {tampe ili su najtra`enije u posljednje vrijeme
U~initi knjigu dostupnijom ~itaocima, potrudili su se i ove godine u izdava~koj ku}i Rabic time {to su organizirali prodajnu izlo`bu knjiga na otvorenom.

“Kao kap vode u `enskoj torbici“, naziv je predstave na trapezu koju izvodi francuska umjetnica Marie Merkadal. Imat }e je priliku vidjeti Banjalu~ani, ve~eras u 21 sat ispred Doma omladine, te u~estvovati u radionici “Cirkus za po~etnike“ . Predstava na originalan na~in, kroz akrobatiku prikazuje poeti~nu ispo vi jest mla de umje tni ce. Uhva}ena u apsurdu svakodnevnice, sa humorom otkriva svoje slabosti i vrtoglavice. Kre}e od svog cirkuskog po~etka, prepri~ava svoja sje}anja, `elje i utopije... Predstava je djelimi~no ra|ena prema knjizi Margerit Diras “^itav dan me|u drve}em“, predvi|ena je za {iroku publiku i traje 20 minuta.

Ko kupuje knjige
- Izdava~i su, pored gra|evinara i proizvo|a~a automobila, najvi{e pogo|eni ekonomskom krizom u BiH, jer prvo ~ega }e se ~ovjek odre}i, to je sigurno knjiga, a ina~e je pravilo da onaj ko je kupovao knjige - sada nema para, a onaj ko sada ima para - nije nikada kupovao knjige, niti mu to sada pada na pamet. Svi mi izdava~i smo u ru`noj situaciji. To je op}epoznata stvar. Kada ka`em da se {tampa po 300, 400, najvi{e 500 primjeraka, to vam dovoljno govori. I od tih 500 primjeraka ne proda se mnogo, ka`e Goran Mikuli}. tru grada ne budu {tandovi sa letvama, najlonima i svime onim {to prati improvizacije. Li~no, nisam sklon improvizacijama, esteta sam u du{i. Zapazio sam da firma Forma Nova iz Tuzle ima odli~ne {atore i {tandove. Ponudili su nam ih u najam, a mi smo odmah prihvatili. U velikoj knji`ari na otvore nom dva de set i dva su izlaga~a, iz Sarajeva, Banje Luke, te iz Zagreba i Beograda. Sajam je isklju~ivo prodajnog karaktera, bez promo ci ja i os ta lih pra te}ih sadr`aja. Ali, izdava~i su se potrudili da u ponudi budu knjige koje su tek iza{le iz

Bijeli ~adori
Ovaj put na Trgu djece ispred BBI-ja. Sarajlije, koje su redovito posje}ivale ljetne sajmove knjiga, {to su iz godine u godinu prire|ivani pred zgradom Ekonomskog fakulteta, prijatno su iznena|ene. Ne samo promjenom lokacije nego i izgledom {tandova. Veliki bijeli ~adori ukrasili su Trg. Op}e zapa`anje gra|ana je da je Trg sada bogatiji, `ivlji, ljep{i i sadr`ajniji. A evo {ta ka`e Goran Mikuli}, direktor Rabica: - Potrudili smo se da u cen-

{tampe, te najtra`enije knjige u posljednje vrijeme. I to po povoljnim cijenama. Popusti se kre}u od 30 do 50 posto. Uz Rabic kao organizatora, tu su i sarajevski „[ahinpa{i}“, Buybook, Konektum, Zoro...

Idu}e godine jo{ ve}i
- Krenuli smo stidljivo, nismo znali kako }e gra|ani reagirati, ali po{to smo vidjeli da je veliki interes, idu}e godine bit }e sigurno ve}i broj izdava~a, ka`e Mikuli}. Sajam }e biti otvoren do nedjelje. A do tada, Sarajlije svakim danom od 10 do 22 sata mogu u razgledanje knjiga ili nabavku nekog od najpopularnijih ili najnovijih naslova, uz koji }e im biti ljep{i ljetni odmor.
Mr. S.

SPKD Prosvjeta

Dru`enje sa stipendistima
ji} i Sari \uri}, u~enicima srednjih {kola, kao i studentima: Jeleni Vukovi}, Ivani Panteli}, Aniti Mini}, Miroslavu [ornu i Bojanu Rakanovi}u. Stipendije su uru~ene preksino} na prigodnom dru`enju stipendista i njihovih gostiju, a u organizaciji Kluba `ena “Mis Irbi“ (organizator manifestacije: prof. Milica Kajevi}). Istovremeno, na kraju svake {kolske godine stipendisti Prosvjete, talentovani za dramske, muzi~ke i scenske umjetnosti dobijaju priliku da iska`u svoje kreativne potencijale. Tako su interpretirali poeziju Velimira Milo{evi}a, Huseina Tahmi{~i}a, Marine Trumi}, Rajka \urice i Branka ^u~ka. Stipendisti su pozvali u goste i u~enike Osnovne muzi~ke {kole Novo Sarajevo, polaznike Plesne {kole Prosvjete, kao i Jovanu Boljanovi}, svestranu maturanticu Gimnazije Sokolac.

Srpsko prosvjetno kulturno dru{tvo Prosvjeta Sarajevo u okviru svojih skromnih mogu}nosti nastavlja tradiciju stipendiranja u~enika i studenata. Na taj na~in, slijede}i jednu od osnovnih misija Dru{tva ustanovljenu po~etkom pro{log stolje}a, i ove godine je uru~eno 13 stipendija: Andreju Gradini, Dejanu Dra{kovi}u i An|eli A}imovi}, u~enicima osnovnih {kola; Jeleni Davidovi}, Mirjani Panteli}, Anji Veljovi}, Ani Ra-

Pored ove predstave za djecu od osam do 15 godina ponu|ene su i jednodnevne radionice “Cirkus za po~etnike“ (u nedjelju, 19. juna) u Domu omladine. Djeca }e mo}i izabrati izme|u radionica akrobalansa, trapeza i `ongliranja (termini su od 10 do 12 i od 17 do 19 sati). Cijena jednodnevne radionice je pet maraka. Radionice }e dr`ati Marie Merkadal za trapez, Danijel Mejers za akrobalans i Nina \ekanovi} za `onglira nje. Ta ko|er, zaintere sirana djeca mo}i }e se prijaviti i na pe to dne vne ra di oni ce od 20. do 24. ju na ili od 27. ju na do 1. ju la i izabrati izme|u akrobalansa i `ongliranja. Cijena ovih radionica je 15 ma ra ka. Broj u~esnika je ograni~en.
Mr. S.

INTERVJU: Alma Telibe}irevi}

Istorija u pijesku zapisana
Egipat u objektivu

Piramide u bosanskom oku
Coco Chanel (1883 - 1971)

Neprikosnovena modna ikona

22

OGLASI

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Foto: Senad Gubeli}

24 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

NAKON KONFERENCIJE ZAPADNI BALKAN Napredak, stagnacija ili regresija

BiH mora su
Skup najavljuje promjene u regiji i ja~i anga`man me|unarodne zajednice Prioritetno formirati dr`avnu vladu u BiH Me|unarodna zajednica }e pomo}i, ali unutra{nje snage imaju najve}u odgovornost za napredak zemlje
arajevo je ove sedmice bilo doma}in konferencije Zapadni Balkan: Napredak, stagnacija ili regresija, koja je ugostila oko dvije stotine u~esnika iz regije, Evrope i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Bili su me|u njima visoki zvani~nici, predstavnici akademske zajednice, civilnog dru{tva i brojnih fondacija. Konferencija je ocijenjena kao najzna~ajniji takav skup u na{oj zemlji u posljednjih 15 godina. Organizatori Konferencije bili su Centar za transatlantske odnose Univerziteta Johns Hopkins iz Washingtona SAIS i Ameri~ko-bosanska fondacija.

S

Pomirenje i dijalog, imperativ napretka u regiji

[teta po gra|ane
Kako je istaknuto vi{e puta, Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna dr`ava i u pogledu evropskih integracija zaostaje za ostalim zemljama zapadnog Balkana. Posljedice pona{anja doma}ih politi~ara najvi{e {tete nanose gra|anima Bosne i Hercegovine, koji `ele imati ista prava kao i gra|ani zemalja ~lanica Evropske unije, kazao je visoki predstavnik Valentin Inzko prvog dana Konferencije. – U Hrvatskoj ili Estoniji su se politi~ari takmi~ili ko }e bolje i br`e ispuniti postavljene uvjete. U Bosni i Hercegovini volja za ne~im takvim ne postoji. Bosna i Hercegovina treba postati zemlja u kojoj }e svi raditi na ispunjenju jednog cilja, a to su EU i NATO, upozorio je Inzko, dodav{i kako smatra da vlasti ne bi jo{ ispunile ni uvjete za viznu liberalizaciju da nije bilo pritiska gra|ana. Podsje}amo i na rije~i pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara za Evropu i Evroaziju Philipa Gordona, izre~ene tokom Konferencije. On je istakao kako na{a zemlja ozbiljno zaostaje za ostatkom regije, te da {to prije mora profunkcionirati kao dr`ava. – Formiranje vlasti, po{tivanje dr`avnih institucija i dejtonskog okvira i provo|enje reformi, oblasti su u kojima se odmah i hitno mora posti}i napredak, poru~io je Gordon, potvr|uju}i posve}enost Sjedinjenih Dr`ava zapadnom Balkanu. Kako je istakao Michael Haltzel, vi{i nau~ni saradnik SAIS-a i nekada{nji savjetnik za vanjsku

Phil Gordon: Potvrda ameri~ke posve}enosti Balkanu

Dvoli~ni pristup Srbije ka Dodiku
Srbija bi kandidaturu za ~lanstvo u Evropskoj uniji trebala dobiti pod dva uvjeta: ako promijeni politiku prema Kosovu i prestane imati dvoli~an pristup prema Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj, mi{ljenje je koje je Jelena Mili}, direktorica Centra za evropske
Michael Haltzel: Vrijeme velikih promjena

i atlantske studije u Srbiji, izrekla tokom konferencije. Ona je naglasila da rije~i nisu dovoljne, a da sada djela govore kako Srbija Milorada Dodika prima kao dr`avnika, a ne predsjednika jednog entiteta u Bosni i Hercegovini, te da se s time treba prekinuti.

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 25

sti}i susjede
Razli~ite politike
Kurt Bassuener iz Vije}a za politi~ku demokratizaciju smatra da Evropska unija i Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave nemaju jedinstven stav o situaciji u BiH i o tome kako rije{iti probleme. Bassuener je podsjetio kako su, prilikom posjete BiH, ameri~ki potpredsjednik Joseph Biden i tada{nji visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izrekli potpuno suprotna mi{ljenja o BiH. – Biden je govorio o nazatku, a Solana o napretku BiH. Pitam se jesu li gledali istu zemlju. Poruke koje {alju evropski i ameri~ki du`nosnici su razli~ite, rekao je Bassuener, dodav{i kako to ide na ruku politi~kim elitama koje nastavljaju sijati strah kod gra|ana.

NAGRADA ZA KORUPCIJU Ekonomska analiti~arka Svetlana Ceni} je tokom sesije upozorila da dr`ava umjesto da ka`njava, nagra|uje korumpirane. Neko uzme 7-8 miliona, ne uplati obaveze. Onda do|e do nagodbe i korumpirani dobije uslovnu kaznu, naglasila je Ceni}, pitaju}i ko }e nadoknaditi taj nezakonito otu|eni novac
politiku senatora Josepha Bidena, aktuelnog potpredsjednika SAD-a, u ovom trenutku na zapadnom Balkanu de{avaju se bitni politi~ki procesi, {to je i bio glavni motiv za odr`avanje Konferencije. Jedan od njezinih glavnih ciljeva bio je ponovno usmjeravanje pa`nje me|unarodne zajednice na zapadni Balkan i njezino aktivnije uklju~ivanje u pobolj{anje odnosa u regiji. – Izuzetno je va`no da su sva mi{ljenja tokom konferencije izra`ena otvoreno. Vodili smo diskusiju o novoj vladi u Bosni i Hercegovini i ulozi me|unarodne zajednice u odnosima na zapadnom Balkanu. Mogli smo ~uti razli~ita mi{ljenja o tome {ta treba u~initi, rekao je Haltzel, dodav{i kako se ve}ina u~esnika sla`e da je zapadnom Balkanu ne op ho dan akti vni ji an ga`man Evropske unije i Sjedinjenih Dr`ava. On je naglasio da su Sjedinjene Dr`ave posve}ene regiji zapadnog Balkana, ~iju budu}nost vide u Evropskoj uniji i NATOu. To, smatra Haltzel, a potvr|uje i djelovanje Obama – Biden administracije.

Uloga civilnog dru{tva
Haltzel je istakao da Konferencija nije samo doga|aj kao takav, ve} ona najavljuje promjene u ze mlja ma re gi je. Su mi ra ju}i utiske s konferencije, Haltzel je u razgovoru za Oslobo|enje podsjetio na zlo~ine po~injene nad

Indijancima, domicilnim stanovni{tvo Amerike. Ameri~ki Senat je tek prije nekoliko godina prihvatio rezoluciju kojom se slu`beno izvinuo ameri~kim Indijancima za zlo~ine koje je nad njima po~inila federalna vlada. Takvi procesi, mi{ljenja je Hal-

tzel, zahtijevaju vrijeme, ali nisu nemogu}i. – Razgovarajte sa predstavnicima u svojoj vladi. Ljudi kao vi mogu pomo}i da se to desi, ohrabrenje je koje je Haltzel uputio predstavnicima civilnog dru{tva i svim gra|anima u na-

{oj zemlji. On je izra zio ra zo~are nje ~injenicom da u Bosni i Hercego vi ni osam mje se ci na kon izbora nije formirana izvr{na vlast na dr`avnom nivou. Uspostavljanje dr`avne vlade osnovni je prioritet BiH. Haltzel je nagla-

26 Pogledi
sio da je me|unarodna zajednica spremna pomo}i Bosni i Hercegovini, ali da najve}u odgovornost za rje{enje problema imaju unutra{nje snage na{e zemlje. Upozorio je da se politi~ki lideri moraju izma}i od vlastitih, politi~kih i etni~kih interesa i okrenuti se interesima gra|ana i postizanju kompromisa. – Svi u ovoj zemlji trebaju zajedni~ki raditi na stvaranju funkcionalnije dr`ave. Siguran sam da je to mogu}e. Budu}nost Bosne i Hercegovine je demokratska, odnosno potpuna integracija u NATO i EU, rekao je Haltzel. Pomirenje i saradnja me|u zemljama regiona imperativ su njihovog napretka, jo{ je jedan od za klju~aka Kon fe ren ci je. Crnogorski premijer Igor Luk{i} smatra da zemlje zapadnog Balkana u tom smislu ostvaruju napredak. No, nije samo politi~ka saradnja va`na, misli Luk{i}. Neophodni su, prema njemu, i projekti koji }e donijeti bilateralnu korist. U radu Konferencije u~estvovao je i ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxhaj, koji je naglasio da do pomirenja u zemljama i me|u zemljama regije ne}e do}i ukoliko se ne prestane manipulirati pro{lo{}u. – Zemlje zapadnog Balkana ne mogu biti dio pomirenja ukoliko nastave negirati pro{lost. Pomirenje nije potrebno samo radi dobrog dojma i ispunjavanja kriterija i standarda Evropske unije. Pomirenje ne zna~i ni{ta ako presko~imo pro{lost. Nama je potrebno znanje, a ne manipulacija, smatra Hoxhaj.

18. juni/lipanj 2011.

Pomirenje i dijalog
Ministar vanjskih poslova na{e zemlje Sven Alkalaj je mi{ljenja da se povjerenje mo`e graditi isklju~ivo na pravdi, koja }e `rtvama i njihovim porodicama donijeti satisfakciju. Alkalaj je podsjetio na susrete predstavnika BiH, Hrvatske i Srbije, odr`ane uz pomo} Republike Turske i naglasio da je proces rje{avanja otvorenih pitanja me|u tri dr`ave krenuo naprijed. Haltzel je u razgovoru za Oslobo|enje naglasio da je uloga koju civilno dru{tvo ima u demokratskim procesima u zemljama zapadnog Balkana zanemarena. Zbog toga je dobar dio Konferencije bio posve}en upravo toj temi. Zapravo, Konferencija je zatvorena sesijom na kojoj se govorilo o ulozi koju imaju mladi i civilno dru{tvo u integracijskim i politi~kim procesima. Di re kto ri ca Evrop skog is tra`iva~kog centra iz Sarajeva Tija Memi{evi} izlaganje na toj sesiji zaklju~ila je izrazima zahvalnosti na ohrabrenju i razumijevanju da je gra|ansko dru{tvo u Bosni i Hercegovini frustrirano uvjetima u kojima radi. – Oni od kojih smo o~ekivali da nam budu partneri u velikoj su mjeri dio problema. Ja }u biti jako sretna kad u svojoj dr`avi u 21. vijeku budem prepoznata kao gra|anka, naglasila je Memi{evi}.

POVJERENJE SE GRADI PRAVDOM Ministar vanjskih poslova na{e zemlje Sven Alkalaj je mi{ljenja da se povjerenje mo`e graditi isklju~ivo na pravdi, koja }e `rtvama i njihovim porodicama donijeti satisfakciju. On je podsjetio na susrete predstavnika BiH, Hrvatske i Srbije, odr`ane uz pomo} Republike Turske i naglasio da je proces rje{avanja otvorenih pitanja me|u tri dr`ave krenuo naprijed

Jedinstven ekonomski prostor
^lan Austrijskog parlamenta Alexander Van der Bellen, po struci ekonomista, za Oslobo|enje je {okiraju}om ocijenio ~injenicu da Bosna i Hercegovina nema jedinstven ekonomski prostor. – Zemlja je tako mala i neodr`ivo je da Republika Srpska i Federacija BiH imaju odvojene ekonomije. Zamislite da Gornja i Donja Austrija ne sara|uju, ka`e Van der Bellen. On smatra da opasnosti od novih nestabilnosti na zapadnom Balkanu nema, te je ponovio stav Austrije koja zemlje regije, uklju~uju}i i Bosnu i Hercegovinu, vidi kao dio Evropske unije. Van der Bellen je podsjetio kako je prije ne{to vi{e od stotinu godina Austrija bila mala zemlja pred bankrotom, u ~iju budu}nost niko nije vjerovao, ali da je dobila {ansu, koju je iskoristila. – ^lan stvo BiH u EU je va`no za budu}nost. Me|utim, lideri moraju znati zbog ~ega to `ele, rekao je Van der Bellen.

Daliborka Uljarevi} iz crnogorskog Centra za civilnu edukaciju smatra da je cijeli Balkan suo~en sa sindromom “bivanja perifernim dijelom svijeta” . – Mi radije biramo da se `alimo i vidimo crnu stranu. Moramo iskoristiti {ansu za demokratizaciju na{eg dru{tva, istakla je Uljarevi}. Korupcija i borba protiv nje bila je jo{ jedna od tema kojoj je tokom Konferencije posve}ena

velika pa`nja. Tokom sesije pod naslovom “Korupcija – rak rana demokratizacije” ponovljeno je da su zemlje zapadnog Balkana me|u najkorumpiranijima u svijetu, a Bosna i Hercegovina me|u njima prednja~i. Korupcija je i glavna prepreka Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji, a u borbi protiv nje zakazao je cjelokupni sistem. Supervizor u State Departmentu, ambasador Robert Beecroft,

je tokom ove sesije podsjetio kako je borba protiv korupcije bilo posljednje otvoreno pitanje Hrvatske ka Evropskoj uniji.

Kazniti korumpirane
– Ako je to bilo te{ko pitanje za Hrvatsku, zamislite kako }e biti za BiH. Neophodno je da i lideri i gra|ani poka`u sopstvenu odgovornost, kazao je Beecroft. Ekonomska analiti~arka Svetlana Ceni} je tokom sesije upo-

zorila da dr`ava umjesto da ka`njava, nagra|uje korumpirane. – Neko uzme 7-8 miliona, ne uplati obaveze. Onda do|e do nagodbe i korumpirani dobije uslovnu kaznu, naglasila je Ceni}, pitaju}i ko }e nadoknaditi taj nezakonito otu|eni novac. Robert Benjamin, regionalni direktor za Centralnu i Isto~nu Evropu Instituta za nacionalnu demokratizaciju u Washingtonu, smatra da je politi~ka volja presudna za borbu protiv korupcije. On je upozorio da sve dok korumpirani ne budu krivi~no gonjeni, a njihovi pomaga~i ka`njeni, dr`ava ne}e biti izlije~ena od ove slabosti. Velika odgovornost je, zaklju~io je Benjamin, i na gra|anima, koji moraju shvatiti da podmi}ivanjem dr`avnih slu`benika nikome ne poma`u. Niko od u~esnika Konferencije nije `elio davati prognoze o tome kada }e zemlje zapadnog Balkana postati ~lanom evropske porodice. Zemlje regije }e, istaknuto je, razli~itim tempom napredovati na tom putu.
Jasna Fetahovi}

Fotosi: Damir ]UMUROVI], Amer KAJMOVI] i D`enan KRIJE[TORAC

18. juni/lipanj 2011.

Oglasi 27

28 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

[kolska kohabitacija nauke i vjeronauke

U vi{enacionalnim i vi{evjerskim dru{tvima razli~ite vjeronauke mogu plodotvorno umiriti i korigirati “na{e isklju~ivo posjedovanje istine”
Pi{e: Enes Kari}

I VJERONAUK
sa tobo`njim svjetovima “posljednjih stvari” “krajnjih pitanja” “utvr|enih sudbina” i , , brojnih drugih nepotrebnih i izli{nih “utvara” ... Nema potrebe podsje}ati da se na mitove, kosmogonije, teogonije i religije u u~enim evropskim prosvjetiteljskim djelima na{e modernosti uglavnom gleda kao na “bablje naklapanje” . Mnogo je ciljeva u omalova`avanju diskursa religije, vjere, mita, kosmogonije i teogonije, a jedan je najva`niji. Trebalo je pokazati i dokazati da je ~ovjek nekada davno bio nezreo, bio je krotak i neoprezan, divlja priroda oko njega {apnula mu je razne vrste gluposti i zastra{ila ga u`asnim prikazama, i on je u njih, sa svoje strane i na svoju {tetu, povjerovao! I eto, taj isti ~ovjek, koji je nekada bio u tminama Mythosa, i na stupnju djetinjstva, sada po~inje sazrijevati, uspravljati se i sve provjeravati, {tavi{e, oboru`an sumnjom u sve krenuo je naprijed vlastitim i samostalnim koracima, sagradio je ~vrste temelje naukama koje je sam izumio i domislio. U{ao je u obasjanu epohu Razuma i Logosa. Ova matrica prosvjetiteljskog “izbavljenja ~ovjeka” prisutna je i kod Immanuela Kanta, tvrdio je da je sam ~ovjek krivac za svoju dugotrajnu nezrelost i nesamostalnost. Od polovice osamnaestog do polovice dvadesetog stolje}a, za tih dvjesta prosvjejiciranog u svijest homo sapiensa, evropsko i zapadno prosvjetiteljstvo nije moglo uspostaviti svoj narativ o tom nepismenom i nezrelom, tom glupom davnom i {eprtljavom drevnom religioznom ~ovjeku. Evropski kolonijalizam je na zapadnim univerzitetima XVIII i XIX stolje}a u narativu o Mythosu i Logosu dobio i svoje prakti~no opravdanje. Evropa je Logos, a kolonizirani su Mythos. Naravno, demitologizirani i dereligionizirani Logos (ili Razum) je prikazan kao pobjednik, preko njega ~ovjek treba ostvariti napredak. [ta taj napredak zna~i sad se ne zna, saznat }e se kad se on uspostavi. Trijumf ljudske, odvi{e ljudske znanosti na koju je, iako u druk~ijem kontekstu, aludirao i Friedrich Nietzsche, bio je zamalo planetaran. Bio je to ujedno i trijumf napretka. Pa i trijumf specifi~ne nau~ne surogatvjere u napredak. Tako se prosvjetiteljsko mi{ljenje javlja i kao izbaviteljsko mi{ljenje, ono je po svojim narativima o razumskom spasenju ~ovje~anstva bilo surogat-nau~na religija, bez Boga iz tradicionalnih religija na svojoj agendi. ^ovje~anstvo se, tako, sve od doba industrijske revolucije na{lo u nevi|enom sprintu. [penglerovski re~eno: Konjske zaprege zamijenjene su parnim vozovima, njih su ubrzo zamijenili oni elektri~ni. Obi~ne avione odmijenili su oni supersoni~ni, obi~ne bombe odmijenjene su atomskim, a atomske hidrogenskim... I tako dalje. Jer se mora dalje, ako se `eli naprijed.

Gdje je @ivot koji smo izgubili u `ivljenju? Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju? Gdje je znanje koje smo izgubili u informaciji? Ciklusi neba u dvadeset vjekova Udaljuju nas od Boga, i pribli`avaju pra{ini. (T. S. Eliot, iz pjesme Stijena, 1934.) Kad se danas govori o modalitetima {kolske i univerzitetske kohabitacije vjeronauke sa drugim naukama, dobro je nakratko prisjetiti se nekih va`nih akcenata iz evropske debate o tome, napose debate iz dionice poznog evropskog prosvjetiteljstva. Pritom je posebno va`no prisjetiti se evropske kritike rezultata prosvjetiteljstva.

Moderna nauka kao vjera u napredak
Najeminentniji ud`benici povijesti filozofije, objavljeni u XX stolje}u, obi~no sadr`e barem pedesetak stranica na kojima nas autori uvjeravaju da se osvit ~ovjekova mi{ljenja dogodio u cjelini (ili na rubu razme|a) mita, kosmogonije, teogonije, religije... Unutar ta ~etiri podru~ja ~ovjek je progledao. Ka`e nam se da se ~ovje~anstvo,

MIT Ne samo da savremena nauka nije izbjegla sudbinu mita, ona je i sama po~ela govoriti jezikom specifi~ne vjeronauke. Jedan primjer to temeljito potvr|uje: Danas traju nau~ne rasprave {ta jeste u “krajnjem” temelju svijeta, znamenita sveu~ili{ta su odavno pred dilemom da li je negdje tamo duhovni val ono {to je posljednje ili je, zapravo, materijalna ~estica ono iza ~ega nema vi{e ni{ta, na isti na~in kao {to ispod Ju`nog pola ne mo`e biti uop}e vi{e ni{ta ju`no, kako ka`e Stephen Hawking
izmu~enoprahistorijom, te starim i srednjim vijekom, potom sretno zaputilo u novovjekovlje, ~ovjek se emancipirao od drevnih magli i snatrenja predaka, nastale su mnoge prave nauke i njihove discipline, slobodne i bez okova religije, teogonije, kosmogonije i mita. Tako se u~ilo i u “socijalisti~kim” i u “kapitalisti~kim” {kolama, uz neznatne razlike. Debeli ud`benici, tomovi i njihovi kompleti, tvrde: (1) Mitovi, (2) kosmogonije, (3) teogonije, (4) religije... govorile su o svemu, izvan sistema i u zbrci. Misao u njima, ako je uop}e i ima, nalik je magli koja se trga niz hladne dolove. To ~etvero je ~ovjeku bajalo i {aptalo, bez ikakva smisla, gramatike i reda, i na nepravi na~in zborilo o tome {ta je ljudski dvono`ac uistinu. Mitovi i religije su obmanjivali ~ovjeka i posve ga nepotrebno suo~ili titeljskih ljeta, u {kolama se uglavnom (ili preovla|uju}e) tako osvrtalo unatrag na nepregledne dubine pro{losti, na bezdane zdence minulih prostranstava vremena, kako bi rekao Thomas Mann. Nema potrebe posebno spominjati da su prosvjetiteljske nauke apriori bile protiv crkvene vjeronauke, ili su tu vjeronauku trpjele na tijesnoj margini. Nau~avalo se da su religije, mitovi, kosmogonije i teogonije preostatak nazadnih tamnina pro{losti, to ~etvero je nalik zmijinom svlaku koji se treba, zapravo se mora, odlo`iti negdje u trnje, dok gmaz nastavlja dalje i naprijed, u svje`em ruhu. Rijetko se mo`e na}i ijedan moderni pregled povijesti filozofije ili, {to se toga ti~e, pregled povijesti znanosti (pa i povijesti religije!) a da nije na prvim stranicama uklju~en ovaj odsudni dvoboj izme|u Mythosa i Logosa. Bez tog dvoboja Mythosa i Logosa, pro-

Nauka kao vjeronauka
Ali, ne mo`e ~ovjek i}i dalje, a da se ne suo~i sa onim {to mu iskrsne kao njegovo bli`e! Jer to bli`e u njemu je pohranjeno od iskona. I ni{tasvojeiskonsko~ovjek ne mo`e zatrajno napustiti, ba{ kao {to iz sebe ne mo`e odstraniti otkucaje svoga srca. Tako je sredinom dvadesetog stolje}a, sa mnogolikimkrizama na Zapadu pa i krizomznanosti i njene primjene, posljednja etapa prosvjetiteljstva postala otre`njenje od prosvjetiteljske vjere u to da je ~ovjek doista sam svoj gospodar. Zapadni nau~nici, fizi~ari prije svih, po~eli su govoriti o krizi prosvjetiteljske vjere u napredak, po~eli su objavljivati knjige o ~ovjekovoj odgovornosti za u`asnu primjenu znanosti. A odgovornost (responsibility ili verantwortung) je uvijek odgovornost pred nekim, to je ve} uveliko govor religije. Nau~nici su se po~eli kajati na religijski na~in. Tokom dvadesetog stolje}a objavljen je veliki broj nau~nih ispovijesti (jedna od njih je knjiga Jedinstvo prirode od Carla Friedricha von Veizsäckera) u kojima se kritikovao i grdio prosvjetiteljski i nau~ni razum kao odmetnuto i jogunasto dijete. U negativne, a neizbje`ne, tekovine trijumfa prosvjetiteljskog (i od tradicionalne

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 29

KA JE NAUKA
{ao Dedala oca, letio je visoko, do pod samo Sunce, pa mu je Sunce istopilo vosak, i Ikar pade u dubine sinjega mora. Kad god ~ujemo za stra{ne avionske nesre}e, trebamo se nakratko prisjetiti ovoga mita... Ne samo da savremena nauka nije izbjegla sudbinu mita, ona je i sama po~ela govoriti jezikom specifi~ne vjeronauke. Jedan primjer to temeljito potvr|uje: Danas traju nau~ne rasprave {ta jeste u “krajnjem” temelju svijeta, znamenita sveu~ili{ta su odavno pred dilemom da li je negdje tamo duhovni val ono {to je posljednje ili je, zapravo, materijalna ~estica ono iza ~ega nema vi{e ni{ta, na isti na~in kao {to ispod Ju`nog pola ne mo`e biti uop}e vi{e ni{ta ju`no, kako ka`e Stephen Hawking. Nau~nicima ostaje vjera ili mistika uz pomo} kojih se opredjeljuju za val ili ~esticu. U kriti~kim analizama moderne znanosti koje su temeljito obavili Martin Heidegger, Karl Jaspers, Carl Friedrich von Veizsäcker, Abdulah [ar~evi}, Günther Anders i mnogi drugi, vidi se da je usud svake nauke da “i sama postaje mit” odlazi na poli, ce vremena i zauzima mjesto pored onih drevnih mitova za koje je prosvjetiteljstvo mislilo da su zauvje~no odba~eni.

STANDARDI Vjeronauka je danas potrebna u {kolama upravo kao nauka, jer }e se tamo predavati po verificiranim obrazovnim standardima, u Evropi i na Zapadu danas vjeronauka je visoko civilizacijsko i kulturno dostignu}e. Napose je njen glas po{tovan u ovoj epohi otrije`njenja znanosti od pijanog scijentizma
religije emancipiranog) Razuma spadaju dva svjetska rata u dvadesetom stolje}u i trijumf razularenog oru`ja u njima. Iako nema nikakve sumnje da su i ma~evi (koje oprezno spominju i Isus Krist i Poslanik Muhammed) bili proizvod nekakvog ljudskog znanja, kao oru`je ma~evi su se pokazali bezazlenim, {tavi{e milostivim, u usporedbi sa bombama svjetskih ratova kao okrutnih prakti~nih ostvarenja novovjekovne nauke prepametnog prosvjetiteljskog i progresivnog ~ovjeka! I Prvi i Drugi svjetski rat bili su sekularni, a ne religijski. U njima je stradalo ljudstva dva puta vi{e negoli u svim vjerskim ratovima zajedno tokom poznate povijesti homo sapiensa. Nakon Hiro{ime i Nagasakija do{lo je do zova vapiju}ih u pustinji. Albert Einstein je rekao “Bog se ne kocka!” – aludiraju}i time i na neodgovornost nau~nika koji se svojim znanjem kockaju `ivotima miliona ljudi, koji svoje projekte ne znaju zauzdati. Veliko preispitivanje i kritika ovakvog smjera i puta modernog ~ovje~anstva nisu uslijedili poglavito iz teolo{kih redova, niti iz stare crkvene vjeronauke, koja je prokazana kao ona koja “bazdi mra~nim srednjovjekovljem” i koja je odavno bila na margini, , skrhana dubokim porazom. Naprotiv, sami su nau~nici, protagonisti egzaktnih disciplina, prionuli na posao i objelodanilitemeljitukritikudjelasvogamodernoga uma – zlih rezultata primjene moderne znanosti. Uvidjelo se da ~ovjeka neprestance prati sve “ono tamo s onog po~etka” ni moderna nauka ga nije oslobo, dila istih onih pitanja koja su mu, tamo davno, mitovi i religije stavili u popudbinu. K tome, nigdje nije nestalo ni religije, forme se mo`da jesu izmijenile, ali stara nas pitanja iz Kur’ana i Biblije i dalje oslovljavaju. Sa~ekala su nas i u na{em novom, prosvjetiteljskom zavi~aju. Tako|er, moderne kosmologije malo su {ta novo dodale drevnim babilonskim ili gr~kim kosmogonijama... Jer, kao {to ka`e Carl Friedrich von Veizsäcker, {ta zna~i kazati da se Zemlja okre}e oko Sunca, ako se i Sunce okre}e oko nekog svoga sredi{ta, i ako se sve to opet oko ne~ega vrti, i ako se sve to nalazi u beskrajnom svemiru? [ta uop}e zna~i govor o sredi{tu, ako je svemir beskrajan?! Veizsäcker ovim kao vrhunski fizi~ar govori jezikom ne samo vjere, ve} i vjeronauke, pa i mistike. Bog svaki tren stvara ovaj cijeli beskrajni svijet, ka`e Kur’an, pa kako da taj svijet uobru~i znanjem ovaj smrtni ~ovjek?! More se tepsijom ne mo`e zahvatiti, ka`e D`elaludin Rumi. Ali i to koliko tepsijom zahvatimo, i to je more, tje{i nas on. U praksi Prvog i Drugog svjetskog rata se pokazalo da je ve}ina prosvjetiteljske znanosti zapravo novi-stari mit, nalik onom mitu o Dedalu i Ikaru, kad su sebi napravili krila slijepljena voskom, pa Ikar sin nije posluPogre{no je podmetati Heideggeru, Jaspersu, Von Veizsäckeru, [ar~evi}u, Andersu... kako oni tra`e da se savremena civilizacija vrati svije}ama i odrekne elektri~nih `arulja. To {to oni, izme|u ostalog, tra`e jeste odgovornost moderne znanosti. Ono {to znamo, treba da znamo na moralan na~in. A moral ne ~ini kompromise sa pogledima na svijet tipa “znanje je mo}” . I vjeronauka je nauka, naravno! Semitske religije, judaizam, kr{}anstvo i islam, imaju mnoge metafore o dragome Bogu, na stotine njih. Za ovaj povod metaforu o Bogu u zasjedi posebno izdvajamo. Ono Bo`ansko sveobuhvatno (o kojem jezikom filozofa govori Karl Jaspers), stavilo je u ~ovjeka zasjedu smrti. Ali, nije smrt jedino {to ~ovjeka negdje sa~eka, kad-tad. U nama su bez na{eg pitanja pohranjene, donekle kao to~ki}i u dobrom {vicarskom satu, i druge “grani~ne situacije”: ra|amo se i umiremo, mu{ko smo ili `ensko, zdravi smo i bolesni, trpimo ratove i mo}nu prirodu oko sebe, davimo se u poplavama i bivamo zatrpani zemljotresima, zagledani smo u tu jednu, a ne istovremeno u sve strane svijeta, daleko vi{e smo mi u svijetu negoli svijet u nama, itd. Slobodniji profesori vjeronauke bi rekli: I nakon evropskog prosvjetiteljstva Bog boguje nesmanjenim intenzitetom.

Sve te grani~ne situacije su i dalje u nama. Zapravo, na{a ljudska odva`nost ocjenjuje se spram toga koliko smo hrabri i s kojom mjerom dostojanstva se nosimo sa zada}om odgovornog i moralnog bivanja ~ovjekom, i trpljenja ljudskog `ivota bez gubljenja obraza. Upravo tu i u ovomkontekstu, u epohi kad se nerado sabiru rezultati bezbrojnih popri{ta ekolo{kog sudnjeg dana, u vremenima nakon Hiro{ime i Fuku{ime, nakon Nagasakija i ^ernobila, te nakon katastrofa o kojima se jo{ i ne zna sve: a) obznane o kloniranju, b) brisanja razlika izme|u proizvedenog i onog nastalog po prirodi, c) nakon od ~ovjekaspravljenog genetskog zaga|enja biljaka, `ivotinja i ljudi, d) brisanja granica izme|u osoba i stvari... ja vidim veliku ulogu vjeronauke u programima osnovnih, srednjih, vi{ih i najvi{ih {kola. Vjeronauka je nauka, naravno. Platon i Aristotel su tako mnogo po{tovali teologiju. A {ta je teologija? To je univerzitetska vjeronauka. Ve}ina znamenitih evropskih filozofa su bili teolozi. K tome, po ~emu to teolo{ki opus Tome Akvinskog, ili opus Abu Hamida al-Gazalija, ne bi bili nauka?! U njihovim teolo{kim sistemima ima dionica koje su nau~no stroge i logi~ne kao {to su logi~ne i Heisenbergove teorije. Vjeronauka se u~i, naravno, pa potom i ocjenjuje. Kulturan svijet u Evropi ne podsmjehuje se vjeronauci. Na Ludwig Maximilian univerzitetu u Münchenu sam cijelu akademsku 2008. – 2009. godinu (kao univerzitetski profesor) posmatrao kako se na dva teolo{ka fakulteta (katoli~kom i evangeli~kom) studenti itekako trude da steknu dobre ocjene, i da im one u|u u prosjek. Vjeronauka je danas potrebna u {kolama upravo kao nauka, jer }e se tamo predavati po verificiranim obrazovnim standardima, u Evropi i na Zapadu danas vjeronauka je visoko civilizacijsko i kulturno dostignu}e. Napose je njen glas po{tovan u ovoj epohi otrije`njenja znanosti od pijanog scijentizma. K tome, fizika, hemija, biologija, biohemija... dovode do rije~i svoju opservaciju o raznovrsnim stranama svijeta. Te strane je dobro oplemeniti ~u|enjem iz komparativnih nau~nih, iz teolo{kih i filozofskih resursa. Vjeronauka tu mo`e biti dijalo{ki posrednik. Dijalog koji se tu treba razviti od presudnog je zna~aja za promoviranje mnogolikih i relevantnih pogleda na svijet. Vjeronauka tu nije tutor ni arbitar, naravno. Ona nije supstitut marksizma, zato {to vjeronauka nije ideologija. U vi{enacionalnim i vi{evjerskim dru{tvima razli~ite vjeronauke mogu plodotvorno umiriti i korigirati “na{e isklju~ivo posjedovanje istine” . Na kraju, neka dragoga Boga i neka vjeronauke! Jer, ako ni{ta drugo, jo{ uvijek mo`emo uspavati dijete biblijskim i kur’anskim kazivanjima. Ali, poku{ajmo dijete uspavati pri~ama o ^ernobilu i Fuku{imi, Hiro{imi i Nagasakiju! Ima ljudi, naravno, na milione njih, koji smatraju da su “utvare” religije nepotrebne i pre`ivjele. Ja, pak, smatram da su utvare egzaktne nauke daleko stra{nije i pogubnije. Ekolo{ka katastrofa svjedo~i da }e Priroda i Bog imati posljednju rije~.

30 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

[KOLA I TRADICIJA

Danas vi{e nego ikad postoji nu`nost dru`enja jer se tako afirmi{u one vrijednosti koje su preduslov za progres, boljitak i ljudsku sre}u, {to je i su{tina u~iteljskog poziva

Slavlje ljudske dobrote
Jo{ jedno lijepo sje}anje: Generacija u~itelja iz 1951. godine u Derventi juna 2011.

Derventa danas

alo je nedostajalo pa da se minule srijede u Centru za kulturu u Derventi sretnu dvije generacije u~enika. Ona iz ovda{nje {kole 19. april i biv{i u~itelji okupljeni na proslavi 60 godina mature u U~iteljskoj {koli Hasan Kiki}. Juni je vrijeme matura i rastanaka, ali i susreta i prisje}anja na uspomene iz davnih {kolskih dana kakve bilje`imo u mnogim mjestimaBosne i Hercegovine. No doga|aj u Derventi je mnogo vi{e od toga. Tre}a generacija nekada{nje U~iteljske {kole iz Dervente unato~ minulim decenijama i `ivotnim sudbinama te uspomene osvje`i svakih pet godina susretima i prozivkom. Da ne bi izblijedjele 2006. godine objavili su reprezentativan Zbornik sje}anja, a ovog juna na susret su stigli sa tek od{tampanim njegovim drugim izdanjem. Ono prvo o ~ijoj je promociji svjedo~ilo i Oslobo|enje zavr{ilo je {irom biv{e Jugoslavije, u Americi, Kanadi, Australiji gdje `ive oni ili potomci njihovih {kolskih drugova. Derventa ima dugu tradiciju u obrazovanju u~itelja u {koli osnovanoj daleke 1915. godine. Posebno je zna~ajan period nakon Drugog svjetskog rata kada je u {est prvih generacija od{kolovala

M

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 31

Maturanti osmogodi{nje {kole

nisu spoznali talent koji u njima ~u~i. Liljana Drakuli} je bila oli~enje ku}nog odgoja, bontona i kulture bosanske porodice, Anto Durmi{ i Jakov Simle{a, {ereti, mudrija{i, humoristi. Spomenut je i Nedeljko \uri~i} koji je roditeljima ponekad mogao do}i sa slabijom ocjenom iz nekog predmeta, ali ne i bez udarni~ke zna~ke sa omladinske radne akcije. Bogdan Jovanovi} ih je sa svojom knjigom o gljivama upozoravao na smrtonosne otrovnice, a Mirjana Sr|anov molila da se godi{njice mature obilje`avaju svake godine. Fahra [ahbegovi} je bila politi~ki najizraslija, a [uhre [ahbegovi} sje}aju se po tome {to je dobitnica najpresti`nijeg priznanja u obrazovanju i kulturi – nagrade Hasan Kiki}.

Na~elnikova `elja
Sa promocije Zbornika

355 u~enika. Tre}a generacija brojala je 49, od toga je polovina me|u `ivima, sa jo{ solidnim mentalnim zdravljem, uspravnih i hodom i duhom. Ovog puta pridru`ila im se i desetina maturanata iz prethodne dvije generacije i tri nakon njih. Prvi su im bili uzor, a drugi su ih naslijedili ~uvaju}i kroz `ivot ugled {kole i ponos na njeno ime.

[ta je sa Anom Frbe`an
Njihovi profesori vi{e nisu me|u `ivima. Direktor {kole Karlo Paveli} prozvao ih je kada su obilje`avali 35. godi{njicu mature, a u godinama nakon toga razrednici Ahmet Omerhod`i} i Bogdan \ermanov i naj~e{}e Milan Vukelji}. Na 50. godi{njicu to je u~inio profesor D`evad [e}ibovi}, a ovog puta u ime Odbora za obilje`avanje godi{njice i redakcije Zbornika D`emil Omerovi} (81). Prozvani su: Rizah Biser, Bosiljka Borisavljevi}, Hajrudin \ulbi}, D`emila Graci}, Hedija Hulusija, Koviljka Jelisi}, Olga Kanjski, Mustafa D`. Kotori}, Zlata Siarkovski, Ivica Stani}, Alojzija Tancer, Marija Boti}, Stipo Cetina, Jeronim ]uturi}, Danica Duki}, Smail Galija{evi}, Ahmed Karabegovi}, Bogdan Nikoli}, Marta Nedi}, D`emil Omerovi}, Ante Rakunca, Milan Riba-

ri}, Sefer Spahi}, \ur|ica [timac, Ana Tadi} i Mirjana Vu~i}. Nisu mogli obavijestiti Anu Frbe`an, jer o njoj i za njom tragaju, sa nadom da je jo{ me|u `ivima Dolaze}i na ovaj skup obi{li su po~ivali{ta 22 umrlih, polo`ili cvije}e i pokazali da ih nisu zaboravili. No u Derventu su stigli njihovi sinovi, k}erke, unu~ad... i time pokazali da su ponosni na svoje roditelje i tradiciju te generacije. Pokrovitelj susreta vjerovatno jedinstvenog u na{em {kolstvu, na~elnik Op}ine Derventa Milorad Simi}, zadovoljan {to je i sam dio ove pri~e, toplo ih je sve do~ekao, pozdravio i ispratio. Ostao je odu{evljen susretom sa ljudima koji su ~asnim radom obilje`ili jedno vrijeme i na kraju {kolovanja iz Dervente u svijet ponijeli ne{to lijepo. Na lijepe uspomene iz U~iteljske {kole, internata, sa radnih akcija podsjetio ih je D`emil Omerovi}. Predstavio je i novo izdanje Zbornika sje}anja – knjige koja zbori o bogatoj tradiciji U~iteljske {kole, o vremenu i ovom mjestu u tom vremenu i trnovitom putu u borbi sa tamom i mrakom, o hrabrim uvjerenjima, plemenitim stremljenjima i nadahnutim ostvarenjima.

Ovo je svjedo~anstvo o tome da njihova generacija nije odustajala od osnovnog zahtjeva profesije, da osposobe dijete ne samo da postane ve} i ostane ~ovjek, jer kad ~ovjek izgubi ~ovje~nost, otvara se put za nerad, nesigurnost, poreme}aje, anomalije, haos i propadanje u svim dijelovima dru{tva. Upravo predano{}u u stru~nom poslu, umije}em i snagom vlastite svijesti, duha, morala i entuzijazma tog vremena doprinijeli su progresu bosanskohercegova~kog dru{tva, {to im se ne mo`e osporiti.

Po ~emu se pamte
Danas je u BiH vi{e onih koji su informati~ki pismeni i koriste se svim tehni~kim sredstvima savremenog komuniciranja, uklju~uju}i i internet, nego {to je u po~etku njihovog {kolovanja za poziv u~itelja bilo onih koji su poznavali sva slova azbuke i abecede kojima se tvore rije~i i pismeno izra`avaju ljudske misli. Dio sje}anja na {kolske dane i kasniji `ivot i rad ~uli smo i tokom tog jednodnevnog dru`enja. No bile su to samo skice, a mnogo vi{e detalja sadr`i njihov Zbornik. Muhamed Agi} je nosio zastavu njihove omladinske radne brigade, Zvonimir ^i~ak, pjesnik, govorio im je da su jo{ djeca i da

Za Samku Tokmakovi} reko{e da je bila prima{ u {kolskom tambura{kom orkestru, a jasna Bla`evi} i Ljubica Kordi} najelegantnije plesa~ice u generaciji. Mustafu Kotori}a krasila je upornost i radinost i eksplozivnost na svaku nepravdu, a Nuriju Travan~i}a tehni~ka prefinjenost koju je iskazivao u njihovom fudbalskom timu. Pamte da su Ahmed Karabegovi}, Reuf Ibri{agi} i Mile Ribari} nakon mature, ne napuniv{i ni 18 godina, dakle kao maloljetnici, oti{li na slu`bu u seoske {kole. Nisu zaboravljeni ni oni koji su im u internatu bili pravedan i strog otac i bri`na majka: upravnici Franjo [estan, Dragutin Luter, Ivan Dogana, vaspita~ice Ru`ica Prica i Vitomira Ran~i}, ekonom An|elko Vodanovi} i kuharice Jelena, Marija i An|a. A na pitanje {ta danas rade i ~ime su preokupirani ~uli smo da je Mustafa D`. Kotori} upravo zavr{io pisanje romana ^ardaklija u kojem oslikava `ivotnu filozofiju begovske i kmetovske porodice u dolini Bosne i Ukrine. U knji`evnim vodama su i Smail Galija{evi}, Ivica Stani}, Jeronim ]uturi} u inovatorstvu, D`emila Graci} u pedago{kom radu, Zlata Siarkovski u humanitarnim aktivnostima. Nije mali broj onih koji i danas svoje bogato pedago{ko i dru{tveno-politi~ko iskustvo stavljaju u funkci-

ju pozitivnih procesa dru{tvene zbilje. Tako i ostaju uzori svojoj djeci, unu~adima pred kojima je, kako reko{e zada}a da svoje intelektualne i stru~ne kvalitete, patriotska osje}anja i mladala~ki elan upotrijebe u korisne dru{tvene procese. Naravno i su`ivot koji }e voditi integraciji bh. dru{tva kako bi njegova mladost mogla `ivjeti dostojanstvom ~ovjeka i biti sretna makar onoliko koliko su bili oni. Njima, slavljenicima sre}a ni danas ne silazi s lica. Ozareni rado{}u novog susreta ponovo su ostali `eljni vremena da se jo{ ispri~aju, prisjete {kolovanja i mladosti, slo`e slike o minulim godinama. ^lanovima Organizacionog odbora Hajrudinu \ulbi}u, Ahmedu Karabegovi}u, D`emilu Omerovi}u... sugerisali su da idu}i put, ako ih budu zvali na proslavu ne planiraju nikakve referate i ceremonije, ve} samo priliku da budu zajedno i listaju spomenare zapisane u vlastitoj memoriji. Kada je posljednja grupa u~itelja sa Fadilom Pelesi}em, jednim od doma}ina, napu{tala zgradu Centra za kulturu, prema njoj su ve} i{li u~enici osmog razreda {kole 19. april. Posljednjih godina u BiH je u~estala praksa da i te generacije organizuju maturske ve~eri. Prethodnih dana i u Derventi su slavili i u~enici zavr{nih razreda srednjih {kola, a uprili~eno je i nekoliko proslava godi{njica mature. Jedna takva bit }e i ove subote. ^etrdeset godina od okon~anja {kolovanja u U~iteljskoj {koli slavi upravo ona generacija kojoj pripada i sada{nji na~elnik op}ine Milorad Simi}. Danas, vi{e nego ikad, postoji potreba za ovakvim dru`enjima, jer se tako vra}a ljudskim dobrotama koje su uslov za progres, boljitak i ljudsku sre}u. A kada je rije~ o u~iteljima i u~iteljskim {kolama to je su{tina njihovog poziva i postojanja. Ovda{nja U~iteljska ukinuta je prije nekoliko decenija, a prije {est godina u ovom gradu otvorena je visoko{kolska ustanova pedago{kog smjera. No, kako smo ~uli nije sigurno da }e biti duga vijeka, {to na`alost ne ide u prilog na~elnikovoj te`nji da vrati du{u ovom gradu. No on unato~ tome Hajdar ARIFAGI] ne posustaje.

32 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 33

Detalj sa izlo`be: Ilhana ]ati}, akademska slikarica

@ivot se vra}a u Zvornik

Ima, ima sa Drine vedrine...

BO[NJA^KI POVRATNICI Divi~ izgleda prekrasno, ure|en i obnovljen, s puno bo{nja~kog svijeta koji se vratio. Zvornik, osobito njegova okolica, bilje`i najve}i broj povratnika u BiH
na. Fascinantno. Doma}in Mustafa mi obja{njava ono {to i sam ve} znam, da manifestacija nije ~isto muslimanska, i da ih radujedolazak svakogHrvata ili Srbina, zapravobilokoga tko cijeniKaimijinodjelo, ali i njihovu dobronamjernost da ova okupljanja budu me|unarodnoga karaktera i da pozornica na Kulibude stjeci{tem pjesnika – slobodoumnika, kakav je i Hasan bio. Husein Haskovi} se dovezao sa mnom iz Sarajeva, i na{akomunikacija u autu}e nadam se jednomugledatisvjetlodana, beskrajno sam radostan{to sam ga upoznao, a ondje smo zatekliFadiluNuruHaver, Had`emaHajdarevi}a(koji je najvi{ekomunicirao s nama i koji u razvoj ovih susreta ula`e nesebi~no svoja poznanstva i prijateljevanja, Milu Stoji}a, Gorana Samard`i}a), Nijaza Alispahi}a (“U na{em jeziku rije~ ku}a treba pisati velikim po~etnim slovom”, odmah mi re~e, a ja jo{ razmi{ljam o dubini tog prijedloga, jer ku}a je u nas ne{to {to uvijekiznovasanjamo, a svuda po svijetuku}a je prostor u kojemuljudi `ive od ro|enja do smrti, no ku}a u Bosni, zajedno s uku}animasvako malo do`ivljava – sva{ta!), Mehmeda \edovi}a... Nekekolege iz Srbijenajavljeni su, ali nisu do{li radi sprije~enosti ne~im hitnim i nenadanim, no uvijek do|u. Dan je prepun doga|aja; dan prije dr. Enes Kari} predstavio je roman Jevrejsko groblje, mlada zvorni~ka akademska slikarica, poznata i izvan granica BiH, Ilhana ]ati} do`ivjela je svoju prvu zvorni~ku izlo`bu, bilo je sjajno, pjesnici su obilazili {kole, predstavljena je i knjiga Kad bi kosti govorile Saliha Smajlovi}a, a mi smo, nakon kave u med`ilisu si{li u prizemlje i prisustvovali prvoj promociji {estoga kola, netom izi{loga iz tiskare, pet knjiga iz edicije Sto godina bo{nja~ke knji`evnosti, i to je stvarno bio doga|aj za manifestaciju koja nosi ime po ~ovjeku kojemu se obilje`avatristodvadeset godina od kako je “snio svoju glavu u Drinu” Za. pravo je ova manifestacija najve}a u “povratni~kih” Bo{njaka uop}e u BiH, ali, izuzimaju}i vi{estoljetne odlaske k crkviSvetoga Ive u Podmila~je kod Jajca, siguran sam da je ovo najve}a vjersko-kulturna manifestacija u bilo kojemu ovda{njem narodu. Volja mo`e sva{ta.

Umiruju}e rije~i
Uve~er smo gledali kako se rijeke ljudi penju ka Kula Gradu, dje~ica ure|ena i vesela, strane pod beretkama, nane i snahe, intelektualci pristigli ovdje iz Sarajeva, Tuzle, Bijeljine, upoznajem i islamskoga vojnog ordinarija, muftiju Ismaila ef. Smajlovi}a, dragog i razgovorljivog ~ovjeka, prijatelja moga prijatelja, a njegova kolege biskupa dr. Tome Vuk{i}a, katoli~kog ordinarija, zapravo, ta je ve~er skupila jako puno dragih ljudi, a vremena za podrobnije komuniciranje nije bilo, jer valjalo je dodijeliti pu~ko{kolskoj i srednjo{kolskoj djeci – piscima nagrade za njihove najbolje radove. Dodijeljena je redovita nagrada Hasan Kaimija. Ovaj put Omeru Naki~evi}u, profesoru islamskih teolo{kih nauka, koji je zahvaljuju}i rekao i neke neznane stvari o Kaimiji, insistiraju}i na doli~nom vrednovanju njegovog, osobito za Bo{njake, knji`evnoga opusa, a nagradu za “knjigu godine” zavrijedio je profesor iz Tuzle dr. Adnan Jahi}. Nakon toga ve~er smo dokraj~ili mi pjesnici, burno pozdravljeni pljescima zahvalnosti brojnoga okupljenog svijeta, na laganom povjetarcu na Kula Gradu nad Drinom. Prepoznao sam i neke doma}e Srbe. Kako sam ih prepoznao. ^ujte, vizualnurazlikuizme|u Bo{njaka i Srbina najbolje vidi – Hrvat. I obratno. Umiruju me Muharemovi}everije~i da je vrijemeincidenata ovdje napokon pro{lo. Da se `ivi u miru. Napu{tam Zvornik kada efendija Mustafa ode s vjernicima u Sapnu. Ondje }e biti dova. Vu~em se onom groznomcestompremaKladnju, razmi{ljaju}i o svojim mrtvim kolegama odavde s kojima sam studirao. I o Borov~aninu koji je na nekoj te{koj robiji odre|enoj u Haagu. Nitko nikada Drinu ispravio nije. No`em, najmanje...
Dragan Marijanovi}

U~esnici i nagra|eni na Danima Hasana Kaimije

Ne znam puno o Hasanu Kaimiji, tek da je bio pjesnik koji je pisao na turskom i bosanskom jeziku, da je ro|en negdje sredinom sedamnaestoga stolje}a u Sarajevu, ali da je od tamo izgnan. Zna~i da je bio pravi pjesnik i mislilac, i slobodouman, jer samo takve uvijek i odasvud izgone
rina je svakomputopiscu stolje}imabilaizazovom, makar, dolazilo se tu iz raznih razloga. Zapisivali su po Drini i oko Zvornika i Ugari i Turci, Dubrov~ani i Be~lije, Francuzi, {utljiviimami i monasi, fratri tu podigo{e prvo zvono, i zazvoni Bosna Srebrena. Drina, Drina... Vje~iti cilj: netko bi do nje, netko bi preko nje, kako god – vazda je Drina bila ta oko koje ne{to po~inje ili zavr{ava. U pravilukrvavo. I nitkoDrinunikad ispravio nije!

D

Tragovi agresije
O svemu tome razmi{ljam dok jezdim Ravnom Romanijom, golemim bajkovitim platoom ome|enim {umama i livadama, oborima i bijelim brezi{tima i stadima. Bo`e, koliko prostora. I koliko nedu`ne krvi da bi taj prostor ostao pust. Mutna me Drinja~a brzo vodi do doline; u Konjevi} Polju s desne stranecestelakoprepoznajemcrkvu kojagodinama ne silazi s televizijskih vijesti. Oko nje zapu{tena livadica. U crkvi nitko ne moli, niti je kada molio, pa tko bi ju kosio. Ku}ica iza

Divi~ panorama

nje nudi pogledu spu{tene zavjese; to nanaFataOrlovi}odmara. Ona je dugo na~elo i ovda{nja metafora za nepopustljivost. Ne dam zemlju, to {to ste gradili nosite odavde, ne prodajem, ne darujem! I crkva prazna. I crkva tjerasvojprincip. No, nana je sna`na... Nad Divi~em ista slika: crkva ponadceste, napravljena je prije pet godina, mjesto je muslimansko, crkva je pravoslavna i dominira nad mjestom smje{tenim na prekrasnoj izbo~ini u Drini. Kao Pelje{ac, tisu}u putaumanjen. Psihologijaosvajanja bogomoljama. Ovdje je takve vrste, drugdje po Bosni i Hercegovini je i druk~ije. U nas je o~itonormalno da i od Onoga u kojega kao vjerujemo, pravimookupatora! Ulazim u gradi} oprezno, onako kako stranci ina~e ulaze u mjesta u kojima obitavaju prvi put. Tra`im med`ilis Islamske zajednice u Zvorniku. Policajac me ljubazno usmjerava prema lijepoj, ~ini se posve novoj gra|evini, odmah prekoputa zgrade op}ine, u glavnojulici, ure{enojgeneracijama izblijedjelih predizbornih plakata. Ikonografijakojanu`nopodsje}a na

silovitu, krvavuagresiju, gotovouni{tenje svega nesrpskoga ovdje. Ne, ne zna~i da su to ljudi s tih plakata, no Kinezi nisu, a i ikonografija podsje}a na to nedavnovrijeme, mo`da najkrvavije koje su nesrbi ovdje (pro)`ivjeli u {eststo godina postojanja varo{i i kasabe koja je tu rijetku obljetnicu obilje`ila pro{le godine. Bilo je sve~anotada ba{u Divi~u, tu pred Gradom, pa ~ak su i neki

krvaviju i najbrutalniju agresiji s isto~nih obala Drine, potpomognutu iznutra. Jo{ se prisje}am re~enice reportera Zekerijaha Smaji}a: Ako ovo nijeagresija, ondadanasnije ~etvrtak! Gotovo dvadeset godina od tada, jo{se tra`estradalnici, a groblja i mezarja oko Zvornika poredana su ispod zastava. Ideologije ni mrtve ne pu{taju u vje~nomemiru... Mustafa Muharemovi}, predsje-

NAGRADE NAKI^EVI]U I JAHI]U Dodijeljena je i redovita nagrada Hasan Kaimija. Ovaj put Omeru Naki~evi}u, profesoru islamskih teolo{kih nauka, a nagradu za “knjigu godine” zavrijedio je profesor iz Tuzle dr. Adnan Jahi}
svjetski poznati na{i nogometa{i do{li tu razveseliti djecu i odigrati utakmicu. Divi~ izgleda prekrasno, ure|en i obnovljen, s puno bo{nja~kog svijeta koji se vratio. Zvornik, osobito njegova okolica, bilje`i najve}i broj povratnika u BiH. Od Danske do Aljaske je golemi broj Bo{njaka koji je uspio pre`ivjeti prvu i najisto~nijusrpskocrnogorsku (najzapadnija, ili najjugozapadnija bila je u Ravnom), svakako najdnik Med`ilisa IZ-a u Zvorniku, do~ekat}e me radosno, jer napokon sti`em iz tre}ega poku{aja, prethodnedvijegodinesprije~ile su me nenadane bolesti, uklju~ivo s jednom operacijom, ba{ na dan pred planirani polazak. U ugodnoj atmosferi ovoga lijepoga zdanja ve} su stigli knji`evnici, sudioniciDevetekulturno–vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije. Dio njegova `ivota i njegova smrt vezani su ba{ za ovaj

grad. A mnogelegende za njega... Ne znam puno o njemu, tek da je bio pjesnikkoji je pisao na turskom i bosanskom jeziku, da je ro|en negdje sredinomsedamnaestogastolje}a u Sarajevu, ali da je od tamo izgnan (zna~i da je bio pravipjesnik i mislilac, i slobodouman, jer samo takve uvijek i odasvudizgone!), te da je djelovao tu na Drininegdje do 1680, kada}e umrijeti, a ostat}e predajakako su d`ematlije vidjeli Kaimiju kako, malo nakon svoje smrti, u drinsko praskozorje nosi svoju glavu i spu{ta je u Drinu. To je tolikojakalegenda da su se zvorni~kiBo{njaci, izbjegli po svijetu sve donedavno zaklinjali da ne}e natrag, sve dok Kaimijinoturbe na Kuli ne budeobnovljeno, i doista, kada je turbe obnovljeno i ponovo usmjerilo svoju bjelinu put oblaka nad Podrinjem, ljudi su se po~eli vra}ati ovdje.

Stjeci{te pjesnika
Ovom zgodom posebna vjerska sve~anost obavljena je ba{ kod tog turbeta, u sjeni obnovljene d`amije na Kula Gradu, mjestu gdje `ivi najvi{e zvorni~kih Bo{njaka muslima-

34 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

BILJE@IMO Sa putovanja uzdu` i poprijeko Albanijom

Obaveza da se deset posto sredstava od bruto dru{tvenog proizvoda izdvaja u kapitalne investicije • Za stogodi{njicu neovisnosti Albancima na dar 35 kilometara nove autoceste, nova zgrada Parlamenta te novi nogometni stadion • Broj turista sa 200.000 u 2004, lani se pove}ao na 3,5 miliona
itava Albanija je jedno veliko gradili{te. Mo`da najve}e na prostoruzapadnog Balkana, a i {ire. Gradi se infrastruktura, ponajvi{e moderneautoceste, hoteli, ~itavituristi~ki kompleksi, tr`ni centri,.. . Mislio sam kako je ovo mojesubjektivno mi{ljenje o Albaniji koje sam kreiraotokomsvognedavnog, dodu{ekratkog, posjetaovojdr`avi u organizacijiAmbasadeRepublike Albanije u BiH, a na poziv ambasadora Flamura Gashija. Nije. Sli~norazmi{ljanjeimale su i kolege novinari iz ostalih novinskih, televizijskih, radijskih i agencijskihku}a iz BiH, kao i predstavnicituristi~kihagencija iz na{edr`ave. Da je tako svjedo~i i podatak da je Albanija u rekordnomrokuizgradila175 kilometaraautoputakoji ju je od obalakrozunutra{njostpovezao sa Kosovom. Dok sam slu{ao ovu pri~usjetim se natezanja oko vi{egodi{njihpoku{aja BiH da dobije prve desetke kilometara istog. Tra`im odgovor na pitanje gdje se krije uspjeh? Koji je recept, za progres? Saznajem. Odgovor je u dr`avi. Jakoj!

Cijela dr`ava veliko gradili{te
^

Do infrastrukture vlastitim sredstvima
Republika Albanija, naime, 72 posto kompletne izgradnje finansira iz svogbud`eta/prora~una. I jo{ ne{to, ni{tamanjeva`no. ^ak na 90 posto poslova anga`irane su doma}efirme i kompanijekojevr{eizgradnju. Klju~albanskoguspjeha je finansijskadisciplina, ispri~at}e mi Nusret^an~ar, nerezidentniambasador BiH u Albaniji, koji tu dr`avu pokriva iz sjedi{ta Ministarstva vanjskih poslova BiH u Sarajevu. Ka`e mi bh. ambasador kako se od 2,3 milijarde dolara, koliko godi{nje iznosi bruto dru{tveni proizvod Albanije, deset posto obavezno izdvaja za kapitalne investicije. Nije stoga ni ~udo {to je Albanija za 15 godina do{la u fazu “vitalne zemlje” cijeni ^an~ar. , Jo{ ne{tovrlova`nosaznat}u od bh. ambasadora – u Albaniji je sigurnosnasituacijavi{enegodobra. Ima li to veze sa ~injenicom da je Albanija punopravna ~lanica NATO-a pitam se? Vjerovatno, direktno i ne, ali zasigurno ima veze sa

tim da je to osiguralo da ova dr`ava privu~e velike strane investicije i kompanije. U svemu tra`im paralelu sa Bosnom i Hercegovinom. Podvla~im crte. [ta je na{adr`avamoglaiskoristiti, a nije!? Nijerije~samo o NATO-u. O mnogimstvarima. Dok razmi{ljam o tomedobivamnoveinformacije. Ono {to smo ~uli je samo po~etak. Prava pri~a tek slijedi. Na Me|unarodnipraznikrada, 1. maja po~ela je izgradnja novih 35 kilometara autoputa od glavnog gradaAlbanije, Tirane do Elbasana. Izgradnja }e biti okon~ana za svega18 mjeseci i poklonjena na dar Albancimata~no na stotuobljetnicu od sticanja neovisnosti (u novembru 2012). Osimnovihkilometaraautoceste, kojine}ebiti i jediniinfrastrukturninapredak, jer se ve} po~etkomjanuara2013. o~ekuje da Albanijabude povezana kod Shkodra na krak

pozantno zvu~i svakako i podatak da se na prostoru od Shkodra do Elbasana na potezu od nekihstotinjak kilometaranalazinajboljimaterijal za proizvodnju cementa na {irem prostoru regije. To je razlogom {to su ve} ~etiri cementare u pogonu, a tri su u izgradnji. Dok nam doma}ini pokazuju

DO FIRME ZA 1 EURO I POLA SATA Kako je birokracija svedena na minimum svjedo~i i podatak da se posao (firma) mo`e registrirati za svega 30 minuta, i to uz 1 euro tro{kova
jadransko – jonske autoceste, Albanci }e na stogodi{njicu sticanja neovisnosti imati i novu zgradu Parlamenta. Projekt koji je ura|en garantira da }e ovaj objekt biti me|u najboljim, ne samo na Balkanu ve} i u Evropi. Ko je mislio da je kraj, nije. Poklon za istijubilej je i novinogometnistadion. novi pokretni most na rijeci Bojani kod Shkodra, ~ujem dobro poznatu pri~u, iz Bosne i Hercegovine. U Shkodruslo`no`ivepripadnici muslimanske, pravoslavne i katoli~ke vjeroispovijesti. Svi su sa ponosom Albanci. Opetnavirukomparacije sa Bosnom i Hercegovinom. Sve isto kao i kod nas. Samo {to mi imamo jo{i Jevreje, ~etvrtistubbogatstvajedinstvarazli~itosti. A, gdje su jo{i sve druge manjine, njih 16. Pa, za{to i mi svi ne mo`emobitimalovi{eBo-

Turizam glavna grana
Paralelno sa ovimplanira se i daljnjiindustrijskirazvojAlbanije. Im-

sanci i Hercegovci? Ali, da se vratimoAlbaniji. Ljubaznimdoma}inimakoji su se potrudili, koliko su mogli da boravak gostima iz BiH u~ine{to prijatnijim. Kolika je ~ast ukazana gostima pristiglim iz svih krajeva Bosne i Hercegovinesvjedo~i i prijem kod samog premijera Republike Albanije Salia Berishe. Od albanskog premijera saznajemo kako je turizam sve va`nija grana u ekonomiji ove dr`ave, te jedan od njenih najve}ih potencijala. – Mi smo zemlja koja nema toliko dugu tradiciju u turizmu, ali to `elimo da promijenimo. Otvoreni smo sa ponudamacijelomsvijetu, a prvenstveno susjedima, navodi Berisha. Sve potkrepljuje podacima da je 2004. u Albaniji bilo registrirano svega 200.000, a pro{le godine 3,5 miliona turista. Razlog za takav nagli turisti~ki bum nije samo u ~injenici da su brojne turisti~ke agencije Albaniju svrstale me|u top destinacije, koliko u tome da, kako veli premijer imaju “najbolju

vodu, pla`e i more” Kao prednos. ti isti~u se i gostoprimstvo, odli~na hrana, te impresije mnogih – bogata kulturno-povijesna ba{tina. Ovo posljednje je i razlogom {to je upravookolina i sam Durres, te anti~kigradApolonistjeci{tesvjetske klase arheologa. Kako je upravo turisti~ka djelatnost profitabilna grana Albanije svjedo~i ono {to se mo`e vidjeti u gradovimaVlore i Sarandi na krajnjem jugu dr`ave (nasuprot otoka Krf u Gr~koj). Cijelomdu`inomalbanske obale dominiraju pla`e.

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 35 Zastave ponosa i zahvalnosti
Gotovo svaka ku}a oki}ena je zastavom. Najvi{e Albanije. To je nacionalni ponos. Tik do nje po brojnosti, ali ~esto i jedna uz drugu, zastava Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Zahvalnost Albanaca za sve {to su SAD u~inile za ovu dr`avu. Vijore se sa krovova i zastave Kosova, Evropske unije, NATO-a, a prona|e se i koja francuska, britanska i talijanska.

OSAM GODINA BEZ POREZA Vlada Albanije propisat }e da svi oni koji se odlu~e baviti turizmom u narednih osam godina budu oslobo|eni poreza

Pje{}ane. Dominira i izgradnja– turisti~kih kompleksa. A, kako i ne bi. Vlada Albanije propisat}e da svi oni koji se odlu~e baviti turizmom u narednih osam godinabuduoslobo|eniporeza. Istovremeno, javna zemlja bit }e nu|ena za simboli~ni 1 euro pod odre|enim uvjetima.

Sve za investitora
Prije osam mjeseci donesen je i zakonkojim se straniminvestitorima stvaraju znatno povoljniji ambijenti za ulaganje i poslovanje.

Kako je birokracija svedena na minimumsvjedo~i i podatak da se posao (firma) mo`e registrirati za svega 30 minuta, i to uz 1 euro tro{kova. Uz sve ovo ne ~udiondapodatak da je Albanija pro{le godine zabilje`ilarast BDP-a od 2,4 posto, a ove godine planiran je jo{ i ve}i. – Albanija je zemlja koja se brzo razvija. Postojebrojnipotencijali za saradnju, posebno u oblasti turizma. Najva`niji je procesintegriranja, a u svemu tome va`nu ulogu ima kako politi~ki element tako i ekonomija. Dobra infrastruktura

je prilika za biznis, pojasnio nam je EdmondHaxhinasto, ministarvanjskih poslova Republike Albanije. Svakako ne trebazaboraviti ni doma}ine iz Ministarstva turizma, kulture i sporta koji su nam u kratkimcrtamapredstaviliza{to se ba{ treba odlu~iti i do}i u Albaniju. I ovo, dakako, nijekrajpri~e o Republici Albaniji. Nikako na svom putu kroz ovu dr`avu ne treba zaobi}itvr|avuRozafakoja se uzdi`e iznadgradaShkodra, obilazakmauzoleja Skenderbega u blizini grada Lezhe, rimskog amfiteatra u

Durresu, Arheolo{kogcentra u Butrintu (na jugu kod gradaSarande), te svakako same Tirane. Posebno treba izdvojiti Gjirokastru, grad u unutra{njosti poznat ne samo po tvr|avi, ve} i kao rodno mjesto dugogodi{njeg vrhovnog vo|e Albanije Envera Xohe. Iako je njegova bista sa trga uklonjena jo{ 1991. Za mnoge gra|ane on kao da je jo{ tu, vjerovatno zbog straha kojeg nikako da se odagnaju. A, kako je Albancima bilo za vrijeme vo|e svjedo~i da je prema

procjenama diljem dr`ave bilo podignuto ~ak oko 800.000 betonskih utvrda (bunkera) od kojih su mnogi i danas nijemi svjedoci toga vremena. Sve re~enonajboljegovori da Albanija nije samo konjak Skenderbeg i kvalitetno maslinovo ulje, koje jeste brend, nego mnogo vi{e toga. Ako je nekada ova zemlja bila zatvorena, izolirana, vi{e nije. Zove u goste. A, i nas je opet obe}ao pozvati ambasador Flamur Gashi. Pa, dr`imo ga za rije~. Almir Terzi}

36 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

Davorin Popovi} (1946. – 2001.)

PJESMA @IVOT M
Dan sa jutrom se ra|a i ovo jutro donosi deset godina od smrti Pjeva~a koji je “~ovjek koji je `ivio i bio Sarajevo u najboljem zna~enju te rije~i”
ada se ki{e i oluje sti{ale budu / i kreket `aba po blatnjavom putu bude utihao, / i kad raspjevani zvuk zvona sa katedralskog tornja, / zaustavi i nadja~a bolnu pjesmu vjetra, / a aleje ponovo o`ive `ivotom prolje}a... / ja, klikta}u nestanku svome... Bila je to 1969. godina. Uglazbljeni stihovi pjesme @elimira Altarca ^i~ka za koje je muzi ku ura dio Slo bo dan Bo do Kova~evi}. Otpjevao ih je Davorin Popovi}, pjeva~ sarajevske i jedne od najzna~ajnijih ex-ju go sla ven skih pop-rock grupa – Indexi. I njome u{ao u legendu.

K

Prekretnica
Dan sa jutrom se ra|a i ovo jutro donosi deset godina od smrti Pjeva~a koji je “~ovjek koji je `ivio i bio Sarajevo u najboljem zna~enju te rije~i” . “Tokom slijede}e tri decenije rada grupa je do`ivjela jo{ mnoge bitne personalne promjene, ali trio Slobodan Kova~evi} Bodo, Fadil Red`i} i Davorin Popovi} ostaju njena konstanta, koja autorskim radom postaje za{titnim znakom i imid`om grupe. Indexi su bili bitna prekretnica za muzi~ka zbivanja na sarajevskoj pop rock sceni, pa i {ire. Ujedno, bili su pravi mali rasadnik muzi~ara koji su tu stjecali prva zna~ajna iskustva i

RASADNIK MUZI^ARA Indexi su bili bitna prekretnica za muzi~ka zbivanja na sarajevskoj pop rock sceni, pa i {ire. Ujedno, bili su pravi mali rasadnik muzi~ara koji su tu stjecali prva zna~ajna iskustva, zapisao je @elimir Altarac ^i~ak
nakon uspje{ne suradnje, odlaze}i od njih, kasnije osnivali svoje grupe koje su odigrale zna~ajnu ulogu u daljim muzi~kim zbivanjima i u drugim gradovima” zapisao je @elimir , Al ta rac ^i~ak u tek stu po sve}enu sarajevskoj pop rock sceni. Ispisane re~enice odnose se na vrijeme 1963. – 1966, godinu kada se jezgro grupe ustaljuje s njena tri stalna ~lana, u vremenu kada je grupa ve} sebi priskrbila epitet pionira sarajevske pop rock scene. [to u ovom danu napisati u povodu deset godina smrti Davorina Popovi}a, dati prilog u onoj neizbje`noj novinskoj formi in memoriam ili sje}anje, kada se tekst posve}uje ~ovjeku bez kojega bi povijest sarajevske pop rock scene ({kole) bila sasvim druga~ija. Ovako, ostala je obojena tim neprolaznim glasom koji je postao ne samo simbolom grupe nego i cijele jedne generacije. [to onda napisati, kad sve je ve} poznato. Uroniti u ono zla-

Sve ove godine ostao je nezaboravljen

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 37

A JE SAV MOJ

Negdje na kraju u zati{ju
Kada se ki{e i oluje sti{ale budu i kreket `aba po blatnjavom putu bude utihao, i kad raspjevani zvuk zvona sa katedralskog tornja, zaustavi i nadja~a bolnu pjesmu vjetra, a aleje ponovo o`ive `ivotom prolje}a... ja, klikta}u nestanku svome... Tada draga, sigurno ne}u vi{e morati ~ekati i po pola sata du`e, sklonjen u sjenci fenjera, prokis’o do ko`e, tvoj korak laki.. . znam, tebi se nikad `urilo nije a ja, baksuz, ba{ u jesen se zaljubio, ali nije va`no, ja evo kli~em jer reko{e mi: iza svakog nestanka ro|enje ni~e.. . Znam u pro{losti jednoj, no} je odnijela nas. Ali ipak ja ponekad, `elim vratiti dan. Pjesma je sav `ivot moj, pjesma smo mi, ja i ti, kad ki{ni dani pro|u, ja nesta}u uz zvona zvuk. Pjevajte svi, ja }u sad napustit’ vas, al’ pjesma ta nek vje~no `ivi. Nestanak taj, nek bude poziv moj za sve, za jedan `ivot nov. Dan sa jutrom se ra|a, vjetar odnosi no}, Sunce nadanja budi, `ivot po~inje nov. Pjesma je sav `ivot moj, pjesma smo mi, ja i ti, kad ki{ni dani pro|u, ja nesta}u uz zvona zvuk. Pjevajte svi, ja }u sad napustit’ vas, al’ pjesma ta nek vje~no `ivi. Nestanak taj, nek bude poziv moj za sve, za jedan `ivot nov. za jedan `ivot nov, nek bude poziv moj, za jedan `ivot nov, nek bude poziv moj. Kada se ki{e i oluje sti{ale budu i kreket `aba po blatnjavom putu bude utihao, i kad raspjevani zvuk zvona sa katedralskog tornja, zaustavi i nadja~a bolnu pjesmu vjetra, a aleje ponovo o`ive `ivotom prolje}a... Ja, klikta}u nestanku svome...

Davorin Popovi} i Slobodan Bodo Kova~evi}, na`alost, prerano preminuli umjetnici

tno razdoblje grupe, koje nije samo povijesni datum za nju, to je bila i godina kada se snima legendarna pjesma Plima, kada je snimljena prva doma}a rock poema Negdje tamo u zati{ju, prva rock tema koja je trajala preko 10 minuta.

Neizbrisivi tragovi
Dan sa jutrom se ra|a, / vjetar odnosi no}, / sunce nadanja budi, / `ivot po~inje nov. / Pjesma je sav `ivot moj, pjesma smo mi, ja i ti… s ovim stihovima i stihovima Plime (Kornelije Kova~) onako kako ih je samo Davorin Popovi} otpjevao mijenjao se `ivot mnogima. Stasavale su generacije za koje su Davorin Popovi} i Indexi postali neodvojivi dio `ivota. Da sam ja netko (tekst Maje

Perfiljeve), pjevao je Davorin Popovi} i mijenjao mnogima jutra. Sve ovo je djeli} za uvod u neizbrisive tragove onoga {to su Davorin Popovi} i Indexi ~inili i u~inili kao jedna od najdugovje~nijih i najzna~ajnijih bh. pop rock grupa. Davorin Popovi} umro je u 55. godini `ivota, sahranjen je na groblju Bare, gdje }e danas u organizaciji Direkcije muzi~ke nagrade Indexi u 11:30 sati njegovi prijatelji i bliski suradnici polo`iti cvije}e. Generacijama koje su odrastale uz pjesme Indexa u interpretaciji Davorina Popovi}a, one su postale i ostale neprolaznim vrijednostima. Takve su i za neke nove dje~ake.
Angelina [imi}

38 Pogledi

18. juni/lipanj 2011.

GRADSKI DANI TEKU

Na sijelu kod fra Mile Babi}a
RAMO KOLAR
Subota, 11. juni
Neplanirana ve~er u Franjeva~koj teologiji u Ned`ari}ima. Od koje danas puca glava. [to od pri~e, {to od ~asti. Ali vrijedi, jer nekoliko sati pri~e s dekanom, prof. dr. Milom Babi}em, vrijede vi{e od hefte nekih drugih. Iako je ve~er bila za spominjanje vremena, behara, teferi~a... mi smo se doticali vjere i politike, Bosne i usuda zajedni~kog u njoj, zloupotrebi vjere i crkve u politikantske svrhe, potrebi nekih samo`ivih partijskih kadrova da zastupaju cijele narode, o tome kako aktualna (federalna) vlast, {to bi rekao Babi}, barem ne sva|a narode, o etici i moralu, filozofiji slobode. Svemu je svjedo~io pisac Valerijan @ujo. I ne samo svjedo~io, nego i poticao...

Nedjelja, 12. lipanj
Da povijest ne po~inje od njih, neki politi~ari i s ovih prostora umiju pokazati. Dodu{e s prili~nim zaka{njenjem, ali narod veli, bolje ikad nego nikad. Alija Behmen, gradona~elnik, vratio je bistu Veselina Masle{e u cen tru gra da, na Trgu oslo bo|enja. Potom je polo`io cvije}e na biste Branka ]opi}a, Skendera Kulenovi}a, Ive Andri}a, Me{e Selimovi}a, Isaka Samokovlije, Maka Dizdara i Rodoljuba ^olakovi}a. Lani su vra}ene bis te Pe tra Ko~i}a, Hamze Hume i Jovana Kr{i}a, kod zgrade Predsjedni{tva, te

biste Hasana Kiki}a i Save Skari}a Zembilja u Veliki park. I to nije sve. U mali park }e biti postavljene biste Izeta Sarajli}a, Dervi{a Su{i}a i ]amila Sijari}a. Ovo ve} po~inje li~iti na pravo Sarajevo. Jo{ bih upitao Behmena, za{to je dopustio da se davno “odsije~e glava” Hasanu Brki}u u parki}u ispred Ekonomske {kole, kojoj su neki novi “revolucionari” oduzeli njegovo ime!

Ponedjeljak, 13. juni
Evo je formirana (~uj formirana!), ustanovljena ili kako ve}, nova akademija nauka!? Zovu je BANU, a njeni su tvorci reis Mustafa Ceri} i glavni muftija IZa u Srbiji Muamer Zukorli}!? Za nju su potpisali i neki ovda{nji (bh.) (kao) intelektualci. ^ime su izmakli jo{ jedan kamen iz temelja zemlje i dr`ave BiH, odnosno njene ANU. Kontam, napravili su je kako bi mnogi mogli postati akademicima. Potom, da npr. reis Ceri} bude

predsjednik-akademik, kad uskoro vi{e ne bude vrhovni poglavar IZ-a. Da Zukorli} osvoji politi~ke poene, a mo`da i vlast u Sand`aku, na ra~un dosada{njih vlasnika ove pokrajine Ugljanina i Ljaji}a. Onda da se do kraja provede poznata politika nestanka BiH kao multi, multi... ili uop}e dr`ave i zemlje. ^udim se, kad je ve} u pitanju sand`a~ka akademija, za{to se ne zove SANU? Potom vjerujem kako }e uskoro krenuti op}a decentralizacija, pa }emo imati vi{e akademija (kao danas univerziteta), npr: @ANU (@ivinice), [ANU ([ekovi}i), MANU (Matuzi}i), TANU (Trnovo), VANU (Vratnik)... U njih }e upisivati bo{nja~ku djecu ~im se rode. Jer }e kasnije pobje}i diljem svijeta od ovakvih akademija i akademika!

Ako se i mogne{ provu}i pored silnih vozila i polomljenih lo{ih plo~a po ulici...

Srijeda, 15. juni
Imaju naki biznismeni (sic!), koji nikad nisu upoznali gradska pravila pona{anja. O ~itanju tabli s ku}nim redom da se i ne spominje. [ampion je, bit }e, neki s broja 31 Ulice branilaca Sarajeva, po stanovima i podrumima ne prestaje bu{iti i lupati u zadnjih desetak godina (!), od ranog jutra do pred samu pono}! Policija i “zeleni” vo de ne ke dru ge bri ge, a gra|ani lude!

^etvrtak, 16. lipanj
– Sad }e dijaspora, veli mi drugar. – Ja{ta }e... – Ja }u, matere mi, ostaviti nov~anik kod ku}e, pa u grad... – Vidimo se... u gradu!

Utorak, 14. lipanj
[ta su uradili Obali Maka Dizdara, to se vi{e ne da gledati. A i opasno je po noge, ruke, glavu, pa ~ak i `ivot ovuda prolaziti.

Petak, 17. juni
U novinama je osvanuo “Poziv bh. ja vnos ti i svi je tu za

promjenu stanja u BiH” koji je , u Sa ra je vu po tpi sa la gru pa uglavnom biv{ih politi~ara iz izvr{ne i zakonodavne vlasti, ne {to pro fe so ra i po ne ki “obi~ni” ~ovjek. Preletio sam poziv, u ~etiri petine toga se sla`em. Iako ka`u kako treba napraviti novu konferenciju o BiH, u su {ti ni go vo re tek o (ne)pro vo|enju Dej ton skog sporazuma, koji je, manje-vi{e, doveo do ovakvog stanja u na{oj zemlji. [to }e re}i da ga se treba ma(h)nuti. Uostalom, to je tek ugovor (neratificiran u Parlamentu BiH) koji je priznao ras ta ka nje ze mlje. Po tpisnici su se mogli sjetiti da jo{ va`i jedini legitimni Ustav, a to je onaj Republike BiH i na njega se pozvati. Drugo, neki potpisnici ovoga va`noga poziva, koje pone{to poznajem, u svome su djelovanju vi{e ~inili protiv BiH (u ne zna nju ili svje sno, sve je dno) nego u njenu korist! Uz re~ene male dopune (a ima ih jo{) – potpisujem!

18. juni/lipanj 2011.

Pogledi 39

Katastrofa – bh. rukomet u jednoj rije~i

Historijski neuspjeh

Uo~i po~etka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo naredne godine u Srbiji {irio se optimizam: Ma|ari, Makedonci i Estonci trebali su biti protivnici po mjeri • Kako otjerati selektora Ra|u, kada on ve} ne}e da podnese ostavku
o{to smo ina~e skloni da pretjerujemo, kada se saznalo za imena protivnika u kvalifikacionoj grupi za odlazak na Evropsko prvenstvo u rukometu, koje se odr`ava 2012. godine u Srbiji, procjenjivalo se da na{a najbolja selekcija ima historijsku {ansu da napokon ode na neko veliko takmi~enje. Do sada se po~esto zastajalo na posljednjoj stepenici, bara`u. Imena Ma|arske, Makedonije i autsajdera Estonije. Sada, na kraju kvalifikacija, mo`e se komotno, bez imalo pretjerivanja, konstatovati da je historijska {ansa pretvorena u historijski neuspjeh. Poreme}eni odnosi u reprezentaciji rezultirali su da u {est utakmica Ra|ina selekcija do`ivi pet poraza i uspije jednom remizirati. U dva navrata nadigrala nas je objektivno po kvalitetu ni`erazredna evropska ekipa Estonije, ~ijim je reprezentativcima rukomet tek rekreacija, za razliku od na{ih kojima je rukomet osnovno zanimanje i koji igraju u mnogim vrhunskim evropskim ekipama.

P

Specijalna taktika
Golman Danijel [ari} je najzaslu`niji {to je Barcelona postala {ampion Evrope, ali {ta mo`e golman sam. Uvijek se ka`e da je dobar ~uvar mre`e pola ekipe, u na{oj selekciji je to zaista pravilo. Golmani (uz [ari}a tu su bili i Grahovac i [abanovi}, a u samom fini{u i veteran Tahirovi}) nakupe na desetine uspje{nih odbrana, ali ne mogu oni odbraniti koliko se u napadu napravi proma{aja i po~etni~kih gre{aka. Jedan je pasionirani ljubitelj ruko-

meta u {ali primijetio da izabranici Ra|e u odbrani igraju modifikovanu verziju formacije 3-3: trojica lijevo, trojica desno, a po sredini praznina – autostrada kojom nesmetano tutnjaju protivni~ki igra~i prema na{em golu. Mo`ete zamisliti kakva bi to tek katastrofa bila da golmani nisu imali toliko odbrana. Da podsjetimo u par re~enica {ta je selektor izjavljivao na startu: “Ulazimo u kvalifikacije s velikim optimizmom. O~ekujem dobar rezultat i vjerujem da ovi igra~i mogu izboriti plasman na EP. Ma|ari su favoriti u grupi, ali smatram da im mo`emo parirati.” Naravno, nije samo Ra|a krivac za ovu rukometnu sramotu zemlje koja stalno obe}ava da }e postati neko i ne{to u ovom u svijetu sve popularnijem sportu. Mo`e se re}i da je ovo logi~annastavaksvega {to se de{ava u vrhu, u Izvr{nom odboru Rukometnog saveza BiH (RSBiH). Kada su po~etkom septembra 2009. godine odlu~ivali o novom selektoru, jer je dotada{njem Halidu Demirovi}u uru~en otkaz iako je selekciju doveo na kvalifikacioni turnir u Finskoj za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2001. godine, Stru~na komisija je predlo`ilaVojislavaRa|u. Ni{ta tu ne bi bilo interesantno da Ra|a ve} jednom nije bio na toj funkciji (2006. – 2007.) i da nije bio ~lan te iste komisije. Ispada da je predlo`io sam sebe. No, ~lanovi IO RSBiH na sjednici odr`anoj 7. septembra odlu~ili su da prihvate prijedlog svog stru~nog tijela i sa Ra|om je potpisan ugovor na ~etiri godine.

Ve} tada se pri~alo da je u krovnoj rukometnoj ku}i pobijedio gra|evinski lobi. Jer, tada{nji predsjednik Predsjedni{tva RSBiH bio je Stanislav Muci}, vlasnik velike gra|evinske kompanije u Ljubu{kom, a iz te bran{e je i Vojislav Ra|a, kome je unosna zabava rukomet a osnovna djelatnost gra|evinarstvo. Ispostavilo se na kraju ovih kvalifikacija da su njih dvojca u tandemu, potpomognuti svim onima koji su glasali za izbor, sazidali najve}u blama`u u dosada{njoj historiji kvalifikacija

na{e najbolje selekcije za odlazak na jedno veliko takmi~enje. Nije Vojislav Ra|a ni prvi ni zadnji stru~njak na ovom svijetu koji je mnogo obe}avao i malo ispunio, ali je sigurno me|u prvima po bezobrazluku. Iako je ostavka moralan ~in nakon neuspjeha, Ra|i ne pada na pamet, bar za sada, da to u~ini. Ko veli, potpisao sam na ~etiri godine i ako podnesem ostavku nemam pravo na naknadu. Ako me otjeraju i prekinu ugovor prije predvi|enog roka, naplati}u i neuspjehe. No, problem je izgleda i otjerati gubitnika. U srijedu su se javnosti i ostatku ~lanova Predsjedni{tva i Izvr{nog odbora RSBiH obratili predsjednikMirsadSir}o, te ~lanovi IO Mirsad Purivatra, Hamid Bahto i Jasmin Omerefendi} kako bi rekli da pokre}u inicijativu da se smjeni selektor, jer je i u ugovoru predvi|ena mogu}nost ranijeg prekida saradnje u slu~aju neostvarenog plana. Za takvu odluku potrebna je i saglasnost ostala dva ~lana Predsjedni{tva: Zdravka Mili~evi}a i ve} spomenutog Stanislava Muci}a, te pet ~lanova Izvr{nog odbora: Slobodana Zadre, Du{ana Popovi}a, Dragana Mili~evi}a, Igora Babi}a i Aleksandra Milju{a.

Ko je krivac
Kako sada stvari stoje, oni ne smatraju da je za neuspjehe kriv samo Ra|a. Mo`da }emo to i saznati ako se selektor smiluje da napi{e izvje{taj o svom dosada{njem radu. To do sada nije bilo slu~aj, iako je u par navrata od stra-

ne Stru~ne komisije pozivan da to u~ini. O~igledno je da je na pomolu vru}e rukometno ljeto, bar {to se ti~e ~elnika RSBiH-a. Mo`da bi bilo dobro da se u razrje{avanju svih nagomilanih problema i razmimoila`enja u rukometnom sportu primijeni fudbalski recept. Ovdje ne bi bila u pitanju promjena nekakvog statuta, nego jednostavno otjerati iz rukometa ljude koji ve} godinama obavljaju funkcije i rade protiv rukometa. Na`alost, rukometa{i nemaju li~nost poput Ivice Osima, nekoga ko bi mogao svojim ugledom, mudro{}u i vje{tinom komuniciranja da pokrene stvari sa mrtve ta~ke. ^injenica je da nema nikakve strategije, ili bar u praksi primijenjene, za razvoj rukometa i da se godinama zavaravamo da postoji nekakva kvaliteta koja }e se dokazati u sljede}im kvalifikacijama. Kvalifikacije prolaze jedne po jedne, ni`u se neuspjesi, a mi se zavaravamo i nadamo uspjesima u nekim idu}im. Velika razo~arenja su i prilika za velike promjene. Treba se zahvaliti svim dosada{njim borcima za podizanje ugleda bh. rukometa i krenuti iz po~etka. O~igledno je da ovako ne ide. Uskoro, ve} 2013. godine, BiH treba biti doma}in Svjetskog juniorskogprvenstva. Mo`e li se za ovo kratko vrijeme oformiti neka selekcija koja }e nas tu dostojno predstavljati. Uz to, treba pripremiti objekte i za sve to osigurati sredstva. Zahvaljuju}i neuspjesima najbolje selekcije mnogi su nam sponzori okrenuli le|a. Ko `eli ulagati u gubitnike?
Branko Majstorovi}

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

18. juni/lipanj 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Stranka pravde i razvoja (AKP), turskog premijera Red`epa Tajipa Erdoana pobijedila je na parlamentarnim izborima u Turskoj. Erdoan je na ovaj na~in osvojio tre}i uzastopni mandat. Erdoanova stranka osvojila je oko 50 posto glasova na izborima, odnosno 325 mjesta u parlamentu, pet manje nego {to je potrebno da bi samostalno mogla donijeti ustavne promjene. (Reuters)

Pobjeda Erdoana

Demonstranti su dr`ali pod blokadom madridski trg Puerta del Sol u znak protesta protiv vladinih mjera smanjenja javne potro{nje i socijalnih davanja. Nakon vi{ednevnog kampovanja na trgu, policija je na kraju rastjerala demonstrante. Demonstracije su se pro{irile i na ostale {panske gradove. (Reuters)

Kampovanje demonstranata

Poljska i Ukrajina punom parom rade na ure|enju i dovr{avanju novih stadiona za Evropsko fudbalsko prvenstvu 2012. godine ~iji su zajedni~ki doma}ini. U poljskom gradu Poznanu, upravo je pri kraju izgradnja veleljepnog stadiona na kojem }e igrati najbolji fudbaleri Evrope. (Reuters)

Poljska i Ukrajina

Vi{e od 10.000 Sirijaca, izbjeglih pred nasiljem snaga sigurnosti sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada nalazi se u izbjegli~kim logorima na jugu Turske. Izbjegli~ke logore podigao je turski Crveni

Sirijske izbjegli

18. juni/lipanj 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

NBA Dallas Mavericksima

Dallas Mavericksi novi su prvaci NBA lige nakon {to su protiv Miami Heatsa u {estom me|usobnom susretu do{li do ~etvrte odlu~uju}e pobjede 105:95. To je prvi naslov NBA prvaka za Dallas koji je u finalu doigravanja ipak bio bolji od favoriziranog Miamija. Tako su se ko{arka{i Dallasa okitili pobjedni~kim peharom i {ampionskim prstenjem. (Reuters)

Protest u Gr~koj pretvorio se u nasilje kada je do{lo do sukoba demonstranata i policije. Desetine hiljada nezadovoljnih Grka mar{irali su atinskim trgom Syntagma prema parlamentu. Policija je nekoliko puta ispaljivala suzavac na desetine maskiranih demonstranata koji su na njih bacali kamenje i nekoliko Molotovljevih koktela. (Reuters)

Usijana Atina

Vojnici snaga NATO-a u misiji ISAF u Afganistanu pored svakodnevnih borbi protiv terorista Al-Kaide, anga`ovani su i na spre~avanju ilegalne proizvodnje i trgovine narkoticima koja je jedan od zna~ajnih izvora finansiranja ove teroristi~ke organizacije. Na slici je kanadski vojnik usred planta`e marihuane u provinciji Kandahar. (Reuters)

Protiv narkotika

ice

polumjesec. Turski premijer Red`ep Tajip Erdoan je poru~io da njegova zemlja ne}e zatvarati vrata sirijskim izbjeglicama. U izbjegli~kim je logorima uspostavljena i poljska bolnica. (Reuters)

42 Oglasi
UNIVERZITET U SARAJEVU VETERINARSKI FAKULTET U SARAJEVU raspisuje

18. juni/lipanj 2011.

za izbor i prijem u radni odnos akademskog osoblja

KONKURS

MI[LJENJE OVLA[TENOG REVIZORA
Nadzornom odboru i dioni~arima dru{tva DD “DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ“ Te{anj, Kra{evo bb 1. Obavili smo reviziju bilansa stanja dru{tva DD “DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ“ Te{anj na dan 31. 12. 2010. godine, bilansa uspjeha, kao i izvje{taja o promjenama na kapitalu i gotovinskim tokovima za period od 1. 1. do 31. 12. 2010. godine. Za ove finansijske izvje{taje odgovoran je menad`ment Dru{tva. Na{a odgovornost je izraziti mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima zasnovano na obavljenoj reviziji. 2. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizorskim standardima. Ti Standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvje{taji bez zna~ajnih pogre{nih prikazivanja usljed pogre{aka ili prijevara. Revizija uklju~uje ispitivanja dokaza, na osnovi testova, koji potkrepljuju iznose i napomene u finansijskim izvje{tajima. Revizija, tako|er, obuhva}a procjenu primijenjenih ra~unovodstvenih na~ela i zna~ajnih menad`mentovih procjena, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da na{a revizija osigurava razumnu osnovu za na{e mi{ljenje. 3. Po na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji pru`aju istinit i fer prikaz finansijskog polo`aja DD “DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ“ Te{anj na dan 31. 12. 2010. godine, te njegovih rezultata poslovanja i nov~anih tokova za tada zavr{enu godinu u skladu sa Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima (MRS) i Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja (MSFI).

I U jedno od nau~no-nastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmete: 1. “Hirurgija sa onihologijom i oftalmologijom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac, 2. „Higijena i tehnologija mesa i mesnih prera|evina“ i “Higijena i tehnologija mlijeka i mlije~nih proizvoda” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac, 3. “Histologija s embriologijom” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac. UVJETI: Kandidati treba da ispunjavaju uvjete utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju — Pre~i{}eni tekst (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj 22/10) i op{tim aktima Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Kandidat koji se prijavljuje na konkurs za izbor u zvanje obavezan je u svojoj prijavi nazna~iti jedno od zvanja za koje se prijavljuje. Kandidati za izbor u jedno od nau~no-nastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor uz prijavu na konkurs prila`u: - biografiju/CV; - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom veterinarskom ili drugom odgovaraju}em fakultetu (prema predmetu); - ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu magistra veterinarskih nauka ili druge odgovaraju}e nau~ne oblasti (prema predmetu); - ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu doktora veterinarskih nauka ili druge odgovaraju}e oblasti (prema predmetu); - nau~ne radove objavljene u priznatim publikacijama nakon posljednjeg izbora; - kandidati za izbor u zvanje vanredni ili redovni profesor prila`u objavljene knjige nakon posljednjeg izbora; - kandidati za izbor u zvanje vanredni ili redovni profesor prila`u potvrdu o provedenom najmanje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju, odnosno potvrdu da su proveli u nastavi najmanje 3 godine nakon posljednjeg izbora ukoliko su ispunili uvjete za izbor u vi{e zvanje prije isteka perioda na koji su birani; - kandidati za izbor u zvanje vanredni profesor ili redovni profesor prila`u potvrdu o mentorstvu kandidatu drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena magistra i doktora nauka; - dokaz o znanju jednog svjetskog jezika; - uvjerenje o dr`avljanstvu; - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak; - uvjerenje o neka`njavanju; - ostalu dokumentaciju kojom kandidat dokazuje da ispunjava uvjete za izbor u zvanje docent, vanredni profesor ili redovni profesor u skladu sa ~lanom 96. Zakona o visokom obrazovanju — Pre~i{}eni tekst (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj 22/10). Kandidati koji su u inostranstvu stekli diplome prila`u nostrificirane diplome. Dokumenta se dostavljaju u originalu ili u ovjerenoj kopiji. Konkurs ostaje otvoren 15 dana po~ev od narednog dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova predvi|enih konkursom dostaviti na adresu: Veterinarski fakultet, 71 000 Sarajevo, Zmaja od Bosne 90. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Bli`e informacije mogu se dobiti na telefon 655-922, lokal 104.

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo: IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA DD DC TE[ANJ, KRA[EVO BB I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, KRA[EVO BB, DD DC TE[ANJ, KRA[EVO - adresa i sjedi{te Kra{evo bb, 74266 Te{anjka - broj telefona i telefaksa, 032-692-388, 032-692-387, e-mail i web stranica: dddctes@cutuk.net II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Odluka o usvajanju izvje{taja Dru{tva za 2010. godinu, koji uklju~uje: set Pravilnika o objavljivanju informacija financijskih izvje{taja, izvje{taj Nadzornog odbora, izvje{taj Odbora za reviziju i i izvje{tavanju izvje{taj vanjskog revizora, Odluka o izmjenama i dopunama statuta DD DC (uskla|enje sa KDBiH), Odluka o rasporedu dobiti za 2010. godinu, Odluka o izboru vanjskog revizora, a za vanjskog revizora izabran je “REVAH“ d.o.o. Te{anj. - datum nastanka doga|aja 11. 6. 2011. godine, X redovna Skup{tina DD DC - kratak opis i razlog doga|aja Skup{tina DD DC Te{anj, Kra{evo na svojoj redovnoj Skup{tini, koja je odr`ana 11. 6. 2011. godine, donijela je i usvojila navedene odluke - potpis ovla{tene osobe odgovorne za Direktor Dru{tva - Ahmi} [emso potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj Kra{evo, 16. 6. 2011. godine, Me{i} M. Selma

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INA VOGO[]A OP]INSKI NA^ELNIK Slu`ba za privredu, bud`et i finansije Vogo{}a, ulica Jo{ani~ka broj 80 Vogo{}a, 16. 6. 2011. godine Obavje{tavamo vas da smo u “Slu`benom glasniku BiH” broj 44/11 dana 6. 6. 2011. godine objavili

OBAVJ E [ T E N J E O N A BAV C I
Za dostavljanje ponuda u otvorenom postupku za pru`anje usluge - kolektivno osiguranje zaposlenika Op}ine Vogo{}a. I. Predmet nabavke: Usluge - Kolektivno osiguranje zaposlenika Op}ine Vogo{}a. II. Trajanje ugovora: 36 (trideset {est) mjeseci od dana zaklju~enja ugovora. III. Rok za podizanje tenderske dokumentacije: do 30. 6. 2011. godine. IV. Rok za dostavu ponuda: 6. 7. 2011. godine do 12 sati. V. Otvaranje ponuda: 6. 7. 2011. godine u 14 sati Op}ina Vogo{}a, ulica Jo{ani~ka broj 80, mala sala, III sprat. VI. Kontakt-osoba: Adila @galj, telefon 033 430-805, lokal 208.

Na osnovu izvje{taja banke depozitara - agenta isplate, “Dobojputevi d.d. Doboj Jug objavljuje:

OBAVJE [TE NJE
o isplati komercijalnih zapisa “Dobojputevi“ d.d. Doboj Jug obavje{tavaju sve vlasnike prve emisije komercijalnih zapisa da je 14. 6. 2011. godine izvr{ena isplata komercijalnih zapisa, koji su dospjeli na naplatu 26. 5. 2011. godine.

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Unu~i}i lijek za bolnu starost

43

Indikator zdravstvenog stanja

NOVOSTI I PREPORUKE

Tijelo se znoji s razlogom
Ali je nekada, ipak, potrebno potra`iti pomo} ljekara
Osim {to slu`i tijelu da bi se rashladilo, znoj je vrlo koristan faktor u signaliziranju zdravstvenog stanja organizma. Primjera radi, prestanak znojenja usljed pove}ane tjelesne aktivnosti ukazuje da tijelu nedostaje te~nosti, da je do{lo do dehidracije organizma. Osim {to je indikatorzdravstvenogstanja, znojenje je proces pro~i{}avanja kojim se tijelo svakodnevno i neprestano osloba|a {tetnih materija i toksina. I sve je uredu dok se znojimo u teretani, na izletu ili nekoj pla`i. Kada nam se to de{ava na poslovnom sastanku, radnom mjestu ili nekoj sli~noj va`noj prilici, znamo {ta treba da uradimo, poku{avamo znojenje da sprije~imo dezodoransima, koji prikrivaju neugodne mirise znoja ili antiperspirantima koji spre~avaju ili usporavaju lu~enje znoja. Za toplije dane i umjereno poja~ano znojenje postoje i drugi na~ini kako da ukrotite znojenje. Prije nekog, za vas va`nog, doga|aja, primjera radi poslovnog ili privatnog, ali zna~ajnog sastanka, izbjegavajte te{ku, za~injenu hranu. Bijeli ili crni luk, kari, sve pikantne miro|ije jednim dijelom se upravo znojenjem izlu~uju iz organizma.

Unu~i}i poma`u bakama i dekama da ostanu “`ivi“ do kraja, konstatovala je {vajcarska psihoanaliti~arka Danijel Kinodoz. Radi se o tome da kada unu~i}i slu{aju pri~e iz pro{losti svojih baka i deka, oni im omogu}avaju da prona|u interesovanje za svoju li~nu pri~u i ostanu “`ivi“ do kraja.

U~estalo i prekomjerno znojenje, bez obzira na tjelesnu aktivnost i spoljnu temperaturu, mo`e biti znak neke zdravstvene tegobe. Dijabetes, poreme}aj u radu {titne `lijezde, bolesti srca i plu}a, veoma

~esto su uzro~nici prekomjernog znojenja. U nekim slu~ajevima rije~ je i hiperhidrozi, posljedici poreme}aja centralnog nervnog sistema, koji bez posebnog razloga neprestano podsti~e lu~enje znoja,

posebno u predjelu pazuha, dlanova i stopala. Poreme}aj se mo`e lije~iti na vi{e na~ina, zavisno od vrste i uzroka. U najte`im slu~ajevima pribjegava se hirur{kom zahvatu kojim se blokiraju ili odstranjuju nervi koji vode do znojnih `lijezda, a u posljednje vrijeme primjenjuje se i botulin.

Kinodozova je istakla da se u starosti spoljni svijet osiroma{uje, tako da je od vitalnog zna~aja za stariju osobu da obogati svoj unutra{nji svet, kao i da je starenje bolno jer se ~ovjek suo~ava sa velikim gubicima kao {to je gubitak zdravlja, smanjenje fizi~kih i psihi~kih kapaciteta, smrt prijatelja i voljenih osoba. Ukoliko se, me|utim, kako je navela Kinodozova, samo gleda na te gubitke, sve izgleda kao potpuni debakl, tako da se i pored svih spoljnih gubitaka mora u sebi zadr`ati svijest o svemu {to je ste~eno i pro`ivljeno prije gubitaka. Kinodozova je istakla da se ne radi o ukorjenjivanju u pro{lost, ve} integrisanju svih va`nih sje}anja iz pro{losti u `ivotnu pri~u kako bi olak{alo da ~ovjek ostane “`iv” do kraja.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI
Ukrasni kamen~i}i i oko stopala
Pripadnice ljep{eg spola koje imaju tu sre}u da prisustvuju va`noj sve~anosti na pla`i ne propu{taju priliku da ki}enju svojih prsti}a, risova i zglobova pristupe na isti na~in na koji pristupaju kada je rije~ o {akama. Naj~e{}e niska ukrasnih kamen~i}a ili lanac obgrli zglob i preko risa se spu{ta ka prstima, ali su podjednako popularni i modeli, koji poput pau~ine prekrivaju ve}i dio gornjeg dijela stopala. Trend jarkih tonova ove sezone nije zaobi{ao ni nakit za stopala. Odaberite nijanse koje }e se slagati sa va{im omiljenim bojama lakova za nokte, ali i sa garderobom, pa i kupa}im kostimima ukoliko planirate ukra{ene i na kupanje. Pri kombinovanju japanki, papu~a ili sandala sa nakitom za stopala va`no je voditi ra~una o eventualnom sudaru stilova ili razli~itih dezena.

RECEPT DANA

Pazite na prirodni luk obrva
Prije nego {to uzmete pincetu u ruke, imajte na umu da }ete ili znatno doprinijeti va{oj ljepoti ili }ete je naru{iti. Izazovan pogled, radoznalost, ljutnja, melanholija mogu se “naslikati“ pomo}u obrva. Obratite pa`nju na prirodni luk obrva. Podignute obrve su odraz dinami~ne, nestrpljive i impulsivne osobe. Manje izra`en luk imaju emotivne, nje`ne du{e. Damama sa okruglim licem pristaju tanje obrve i visok luk koji izdu`uje lice. Uz ~etvrtast oblik koji karakteri{u ja~a vilica i {iroki obrazi, obrve bi trebalo da budu oblikovane u blago zaobljen luk. Usko, izdu`eno lice zahtijeva ravne obrve, koje ga ~ine umiljatijim, dok dame sa ovalnim oblikom lica mogu da biraju da li }e im obrve biti kra}e ili du`e, podignute ili spu{tene, jer im sve lijepo stoji.

Lazanje sa tikvicama
Potrebno:
250 g gotovog tijesta za lazanje 400 g mladog sira 20 g maslaca 800 g tikvica 300 g paradajza iz konzerve 50 g parmezana 12 cvjetova tikvica glavica luka 2 dl slatke pavlake maslinovo ulje so i biber

Priprema:
Tikvice operite, osu{ite i isijecite na tanke kolutove, pa ih nekoliko minuta kuhajte u slanoj klju~aloj vodi, a zatim odmah isperite pod mlazom hladne vode. Cvjetovima uklonite dr{ku i tu~ak i isijecite ih na trake. Sitno isjeckani luk dinstajte u tavi na pola koli~ine maslaca. Pred kraj sipajte 0,5 dl vode i kuhajte dok voda ne ispari. Dodajte cvjetove tikvica i dinstajte jo{ 2-3 minuta. Posolite, pobiberite i sklonite sa ringle. U klju~aloj slanoj vodi, u koju ste sipali ka{iku ulja, kuhajte tijesto za lazanje, ocijedite i ra{irite na upijaju}i papir. Mladi sir i slatku pavlaku dobro umutite, posolite i pobiberite. U vatrostalnu ~iniju, podmazanu ostatkom maslaca, stavite red lazanja, red kreme od sira, red barenih tikvica i cvjetova tikvica i red paradajza isje~enog na kolutove. Postupak ponavljajte dok ne potro{ite sav materijal, a po vrhu nastru`ite parmezan. Pecite 35 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni.

44

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine subota, 18. juni

OSLOBO\ENJE

Afroditin arhipelag (4)

Zlosretna operska

DIVA
Pi{e: Slobodan STAJI]

Sudbina nimalo nije mazila slavnu Mariju Kalas, naprotiv, nije bila miljenica fortune • Du{a nas vodi do nebesa, a ne visina bogomolja • Patronesin poziv na bogoslu`enje
mirnice, osim vo}a, kojeg na arhipelagu ima u izobolju. Toliko od mene. @elim vam ugodan boravak. Ako `elite da prisustvujete i ve~era{njem bogoslu`enju, ono po~inje sa zalaskom sunca pred oltarom u sredi{njem dijelu ostrva, pored kojeg smo pro{li dok smo obilazili hramove. Po{to sam se ve} nalazio u hramu jota i kapa, nakon odlaska moje sagovornice otvorio sam i plavu knjigu, gdje su bili pohranjeni `ivotopisi pripadnica ljep{eg pola ~ija su prezimena po~injala slovom K. @elio sam da otvorim `ivotni dosje slavne operske dive Marije Kalas. Jer od tri gr~ke boginje 20. vijeka susreo sam dvije, Melinu Merkuri i Nanu Muskuri, ali ne i Mariju Kalas. Po{to su sva prezimena u plavoj knjizi po~injala istim slovom, put do Marijinog imena vodio me preko drugog slova u njenom prezimenu, a to je bilo a. Na{ao sam ga pod rednim brojem dvanaest i ubrzo sam

Zanesen onim {to sam, bar na tren, vidio, gotovo da nisam ni primijetio kada se vratila patronesa. - Vidite kako je lako u}i u „tajne“ na{eg carstva. @elim vam da u naredne dane, dok budete ovdje, u`ivate kao na{ dragi gost. Spi se kao i knji ge slo bo dno mo`ete nositi i do va{eg odmori{ta, ali ih svakog sutona treba vratiti ovdje. Prepu{tam va{em izboru koje }ete sve od na{ih dvanaest hramova obi}i i {ta }ete odabrati. Uostalom, vi najbolje znate {ta vas sve zanima. @elim vas na kraju obavijestiti da }e vam svakog dana jedna od na{ih patronesa, oko 20 sati, donositi ve~eru, kao i svakog jutra oko osam sati doru~ak, a mi se svakog jutra i no}i pred na{im oltarom molimo boginjama i slobodno nam se mo`ete pridru`iti. Za potpun ugo|aj, na raspolaganju su vam i umilna pla`a i ~isto more. Ako vam ne-

{to zatreba, imate mehani~ko zvono, kojim mo`ete zalelujati i za ne ko li ko mi nu ta sa slu {a}emo va{u molbu ili `elju.

Plava knjiga
Prije rastanka, izrazio sam i jednu molbu: - @elio bih da znam koliko ovako ljubaznih patronesa, kao {to ste vi, ima na ovom oto~i}u, a koliko na cijelom arhipelagu. Ukoliko je to tajna, ne o~ekujem odgovor. - Nije nikakva tajna, jer vi ste na{ dobrodo{li gost. Na na{em ostrvu ima nas dvanaest, kao i na tri susjedna. Na arhipelagu jedino su nenaseljeni Eridin otok i Ostrvo posljednjeg smiraja. Na ovo posljednje ostrvce odlazimo samo kada neka od nas ispusti du{u ili kada im odajemo pomen, kao na Dan mrtvih. Ina~e, na{em redu pripada i osam patronesa koje `ive van arhipelaga. [est ih je nastanjeno u Atini, a dvije stalno borave u Aleksandriji. One redovno obilaze ta-

Poslije dvije zapa`ene knjige putopisa, „Zeugmine suze“ (tri izdanja) i „Kina, bajkovitazemlja“ koje su dospjele do ~italaca od Mon, treala do Pekinga i od Kaira do Osla i Geteborga, ovih dana iz {tampe izlazi nova knjiga novinara i putopisca Slobodana Staji}a „Afroditin arhipelag“ To je, ustvari, prvi dio triptihona o slavnim `ena. ma, u kojem autor, kroz putovanja od imaginarnog arhipelaga kod Lezbosa, preko Efesa, Istanbula i Atine do Sarajeva, opisuje stvarna i nestvarna susretanja, kao i boravak u jednoj od naj~udesnijih biblioteka, sli~noj onoj u drevnom Pergamonu, koju opslu`uju patronese iz desetak dr`ava. Izme|u ostalog, opisuje i vi|enja sa MelinomMerkuri, NanomMuskuri, MargaretTa~er, SuzanZontag, SvoniHant, JolantomKva{njevski... kao i bliskosusretanje sa HilariKlinton i mimoi|eno sa Tansu ^iler. Autor je, do odlaska u mirovinu, cijeli radni vijek proveo u Oslobo|enju, kao novinar i urednik. Poredbrojnihnovinarskihnagrada, nosilac je i najve}egpriznanjaOslobo|enja, nagrade za `ivotnodjelo„30. avgust“ (1999), te laureatpresti`neme|unarodnenagrade„Sloboda“ (Award Freedom) za 1998. Maja ove godine dobio je i Nagradu za `ivotno djelo Dru{tva novinara Bosne i Hercegovine. Knjiga „Afroditin arhipelag“ bi}e uskoro predstavljena sarajevskoj ~itala~koj publici, a izdava~ je Rabic (telefon 033 659 938). mo{nje biblioteke, kao i sve svjetske sajmove knjiga, poput Frankfurtskog, i snabdijevaju nas potrebnom literaturom. Brinu se i o digitalnoj biblioteci i jedine koriste internet. Tako aktueliziraju podatke koji se nalaze u na{im spisima. Ti spisi dolaze brodi}em kojim ste i vi stigli. A sti`u nam i sve potrebne na-

NLO - mit ili stvarnost (3)

U potrazi za radio-porukama
Sun~ev sistem posjeduje nekoliko tijela na kojima bi se mogao razviti nekakav oblik `ivota: pored Zemlje, to bi bili Mars, Jupiter, Jupiterov mjesec Europa, Saturnov satelit Tttan i, uvjetno, Venera. Kad se `ivot razvije, prili~no ga je te{ko uni{titi
Pi{e: Dave R. HEYNECK

Za komunikaciju s tim svjetovima najpodesnija metoda bi bila ona koja mo`e pre}i meduzvjezdane razdaljine, dovoljno efikasna da prenese veliki broj informacija uz mali tro{ak, te brza kako bi bio mogu} dijalog. I na koncu dovoljno upadljiva da je tehnolo{ka kultura, bez obzira na svoj evolucioni put, otkrije {to prije. Takav je na~in prenos informacija elektromagnetskim zra~enjem na frekvencijama koje odgovaraju radio-valovima. Oni se kre}u brzinom svjetlosti, a njima se upravo bavi radio-astronomija. Najve}i radijski opservatorij na Zemlji je sklop Arecibo u Puerto Ricou, koji se sastoji od velike antene umetnute u dolinu i ogromnih nosa~a radio-oda{ilja~a i prijemnika. Pored brojnih programa, na sklopuAreciboodvija se i program SETI, [to je kratica od Search for Extraterrestrial Inteligence (potraga za vanzemaljskom inteligencijom). Rije~ je o projektu

oslu{kivanja neba u potrazi za radio-porukama sa zvijezda odaslanih od mogu}ih naprednih civilizacija. Naravno, u svemiru postojebrojniizvoriradio-zra~enja, no eventualne poruke inteligentnih bi}a uveliko bi se razlikovale od prirodnih radio-valova. Kako smo spomenuli, u sebi bi vjerovatno krile informacije zapisane univerzalnim jezikom prirode.

Na pola puta
Snaga Areciba je tolika da je u stanju stupiti u vezu s istovjetnim radio-teieskopom na planetuudaljenom 15.000 svjetlosnih godina, {to iznosi otprilike pola puta od nas do sredi{ta na{e galaksije, samo kada bi znali kuda ga ta~no usmjeriti. S obzirom da ne znamo, radije smo okrenuti oslu{kivanju, napeto o~ekuju}i poruku koja bi mogla biti onakva kao {to je to prikazano u filmu „Dan nezavisnosti“ ili mo`da kao ona iz „Kontakta“ , , ili ne{to tre}e, u potpunosti nezamislivo. Vratimo se sada procjenama o

vremene astronomije u promi{ljanju ovakvih pitanja. Broj zvijezda u galaksiji prili~no je dobro poznat i izveden iz prebrojavanja reprezentativnih podru~ja. Taj broj iznosi otprilike nekoliko stotina milijardi, mo`emo recimo re}i 400 milijardi. Ve}ina tih zvijezda }e sjati jo{ barem milijardu i ne{to godina, osiguravaju}i pogodnu „klimu“ za nastanak `ivota ukoliko imaju planete u svome zagrljaju.

Terra incognita
Trenutna istra`ivanja i nedavna otkri}a nekoliko planeta kod obli`njih zvijezda ukazuju na vrlo ~est nastanak planeta kao popratne pojave u stvaranju zvijezda. Stoga }emo uzeti da recimo svaka tre}a zvijezda tokom svog stvaranja porodi i pokoji planet. U tom bi slu~aju ukupan broj planetarnih sistema bio 130 milijardi. Ako bi svaki sistem imao planeta koliko i na{, dakle deset, ukupan broj svjetova bio bi ve}i od bilion, {to je, kao {to re~eSagan, ogromna

Opservatori Arecibo

tehnolo{ki naprednim civilizacijamakoje bi moglenastanjivatina{u galaksiju. To je prili~no su`en koridor, ali neminovno nu`an, jer mo`da postoje brojni svjetovi na kojima kulture savr{eno barataju poezijom ili su stru~njaci za jezike, ali potpuno nezainteresirani za radio-astronomiju. Za nas su oni potpuno gluhi, kao {to niti mi od

njih ne}emo ni{ta ~uti. Sagan je iznio svoje brojeve, no svako je pozvan da prema vlastitom mi{ljenju unese svoje brojke, jer vrlina je jedna~ine ta {to obuhvata velik raspon svemirskih djelatnosti, od evolucije zvijezda do povijesti i politike. Mi }emo u knjizi iznijeti Saganove brojke jer je te{ko nadma{iti ovog velikog barda sa-

OSLOBO\ENJE subota, 18. juni 2011. godine

FELJTON
@elio sam da to ve~e prisustvujem i bogoslu`enju. Stoga sam patronesu, koja mi je uz neizostavno „dobro ve~e i izvolite“ (kali spera i oriste) donijela ve~eru, zamolio da me posavjetuje kako da se obu~em za odlazak u molitveni hram pod otvorenim nebom. U stvari, da li ima nekih posebnih ostrvskih pravila? - Ne ma, jer svi smo mi obi~ni smrtnici, rekla je da bi zatim nastavila: Ljudi su bli`i Bo gu ili bo go vi ma, ka ko ho}ete, {to su jednostavniji. Mi, pa tro ne se, na bo go slu`enje odlazimo istina u roza odorama, mijenjaju}i tako na{e plavkaste, koje su nam za{titni znak. Ali to su potpuno istovjetne, skromne haljine, samo je razlika u bojama. Dakle, skromnost se uzima kao vrlina, koja je kod istinskih vjernika prisutna i prilikom gra|enja hramova. Izuzetak su, naravno, samo sredi{nji ritualni centri. Jer {to je ~ovjek bli`i Bogu, njemu su potrebni manje uzvi{eni hramovi ili crkveni zvonici i munare. Du{a nas vodi do nebesa, a ne uzvi{enost bogomolja. Ali tog svetog pravila se u ovom na{em svijetu valjda jedino pridr`avaju iskonski isposnici i drevni libanonski Druzi, kao i pustinjaci... Blagodarim na razgovoru i vidje}emo se ve~eras.
(Sutra: Kao hramovi Tebe i Memfisa)

45

1155. ra.

NA DANA[NJI DAN

Papa Hadrijan IV krunisao njema~kog kralja Fridriha I Barbarosu za rimsko-njema~kog ca-

Francus ska, vo|stvom ke lean i vojvo od Alen Patea pa 1429.gleskeketruka vojde supodposona, kodJovannenaOrp--la i potukla en pe koje se vla~ile poslije us usvo ci o objavi ta Velikoj Britani gi rat za za 1812.Kongres SAD-a ji. Drujio deklaraneju visnost. raTemze. 1817.U Londonu otvoren most Vaterlo preko rijeke zna~aj ji predstavnik roman zma u srpskoj 1853.U Be~uniumro pjesnik BrankotiRadi~evi}, najknji`evnosti. ma|ar ral de Na|ba ~elu konzerva vnih sna 1868.Ro|enunja. Na ski admislijeMitiklo{ Hortiga kojerasu ugu{ile revoluciju Ma|arskoj po Prvog svjetskog jele opsade Orleana.

Vaterlo

Marija Kalas na vrhuncu lelujave slave

otvorio njen kutak u drugoj plavoj vitrini. Fascikla je bila prepuna, uzeo sam je i ponio u svoje boravi{te, kako bih o ustalasanoj `ivotnoj plovidbi te besmrtnice ~itao na dijelu terase gdje su dvije masline i jedna palma stvarale hlad. ^itaju}i Marijin uzlet do nezaborava, shvatio sam i kako je `ivot nekada nepredvidiv! Direktor Atinskog konzervatorija Filokidis Ikonomidis, koji je odbio muzi~ko usavr{avanje Marije, vjerovatno se i danas kaje na onom svijetu {to je tvrdio da je ta djevojka netalentovana za muziku! A upravo je ta „netalentovana djevojka“, zahvaljuju}i upravnici Nacionalnog konzervatorija Mariji Triveli, koja nije dijelila Ikonomidisovo mi{lje-

nje, dosegla kasnije zvjezdane uzlete... Uostalom, ni{ta neobi~no. Nije li i slavni Ajn{tajn, kao poletarac, imao slabu ocjenu iz matematike, kao {to se i jedan od najve}ih dr`avnih sekretara u istoriji SAD Henri Kisind`er u osnovnoj {koli svog rodnog gradi}a Firt u Bavarskoj jedva provla~io s dvojkom iz engleskog jezika, da bi kasnije postao jedan od njegovih najgovorljivijih propovjednika.

Ro|en bugarski revo onar dr`avnik or Di od osni i Ko nis1882.garmitrov, jedan mijer luciva~a polii der DrumuGesv-gi ti~ke partije Bu ske, prvi pre zemlje sle gog Ro|en fran ki politi~ar Edu Izme|u svjet ra tri bio pre 1884.Velike BridvanicusNeskalomta^empuartaleDaladje.limijer. S premijerom ta je vi ber nom i dejetskog rata. Generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.

ta, od 1920. do 1944. vladao Ma|arskom kao regent, na ~elu fa{isti~kog re`ima, provode}i teror.

1815. U bici kod Vaterloa u Belgiji udru`ene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovo|e Velingtona i Blihera potukle Napoleona Bonapartu.

Umro ruski pi i soci 1936.1917.zmatiAleju}isacMautemeljisoteljPjeskihjalisti~kog reali ksej ksimovi~ {kov, Maksim Gorki. Poslije kri ku postupke vjet vlasti, po

rom Njema~ke Adolfom Hitlerom potpisao Minhenski sporazum, kojim je otvoren put nacisti~koj agresiji u Drugom svjetskom ratu.

Izazov mora
U jednom trenutku izazov mora bio je ja~i od ~itanja i prepustio sam se talasima Egeja, da bih zatim desetak mi nu ta pro veo na ma loj pla`i, a potom se ponovo vratio za sto.

1940.

lemisao s vo|om Oktobarske revolucije Vladimirom Ilji~em Lenjinom i drugim ~elnicima bolj{evi~kog vrha.

gla na Re ka Egi za dnika 1953.Probran{egenekraljpuFabliruk.medpat,gib,predsjepobuiza ral Moha Na vo|a ne kojom je 1952. zba~en

Francuski general [arl de Gol iz Londona uputio radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom Slobodne Francuske, a Francuze pozvao na otpor njema~koj okupaciji.

Pol Makartni

Fej ja po du zbog tva kra udij Arabije 1975.Princubissal MusaljaidSavnoskegubljen uFejRisajala, u martu 1975.

1942. Ro|en engleski muzi~ar Pol Makartni, ~lan grupe Bitls, jedne od najpopularnijih rok-grupa u 20. vijeku.

Lider SSSR-a Le i SAD-a D`imi Karter Be~u po sali spora 1979.strate{kog nuklearonidu Bre`njevtpipredsjednikzum o ograni~enju nog naoru`anja.

Pro{lo je ne{to vi{e od 50 godina od kako je moderni svijet suo~en s fenomenom neidentificiranih lete}ih objekata. Ostaviv{i u na{oj civilizaciji dubok trag, palit }e ma{tu i plijeniti pa`nju i generacija koja }e ovo naslije|e prenijeti u novi milenij. Pola stolje}a od ro|enja NLO, odnosno UFO (Unidentificd Flying Objects) otvara posebnu stranicu na zagonetke o lete}im tanjirima. Prilika je to koju samo vrijeme nudi da se misterij istra`i s odmakom i pa`ljivo prosije od velikih zrna i kukolja gluposti, nedosljednosti i nelogi~nosti te ~isto medijskih i zbog medija izazvanih prevara, kako bi se prona{la fina pra{ina istine; ako postoji. Zbog toga se ova knjiga ne bavi samo konkretnim problemom vi|enja, susreta ili otmica, ve} i povije{}u, socijalnom te kulturolo{kom pozadinom, politi~kim uvjetima, kao i globalnim kontekstom odre|enoga razdoblja. Prevod knjige „NLO - mit ili stvarnost“ ameri~kog nau~nika i spisatelja Davea R. Heynecka objavila je jo{ 1996. godine Zagreba~ka naklada, ali je, i 15 godina kasnije, aktuelna i intrigiraju}a. Oslobo|enje }e donijeti najzanimljivije dijelove ove knjige, koja je u SAD-u i cijelom svijetu izazvala veliki interes, ali je bila i povod za brojne polemike, s osnovnim pitanjem: Ima li, osim na na{oj planeti, `ivota u svemiru? arena za kosmi~ke drame. Na{ sistem posjeduje nekoliko tijela na kojima bi se mogao razviti nekakav oblik `ivota: pored Zemlje, to bi bili Mars, Jupiter, Jupiterov mjesec Europa, Satumov satelit Tttan i, uvjetno, Venera. Kad se `ivot razvije, prili~no ga je te{ko uni{titi. Osim toga, za vjerovati je da mo`e poprimiti neobi~ne oblike u okolnostima koje na prvi pogled ostavljaju dojam surovosti ili krajnje negostoljubivosti. Barem za ono {to mi smatramo `ivim organizmom. Tako su svojedobno, potpuno neo~ekivano, otkrivene ~udne surlaste biljke u okeanima na dubinama od nekoliko kilometara. Ako se odlu~imo da broj planeta pogodnih za `ivot u pojedinom sistemu ne iznosi vise od 2, ne bi smjeli puno pogrije{iti. U tom bi slu~aju broj pogodnih planeta bio pribli`no 300 milijardi (260 milijardi ta~nije, ali

ovako je lak{e ra~unati). Sljede}i korak je ve} terra incognita, jer iako znamo da se molekularna osnova `ivota lako stvara u uobi~ajenim svemirskim uvjetima, mo`da postoje neki nama nepoznati faktori koji bi ovu staru hemiju mogli zako~iti. Tako dolazimo do 100 milijardi pogodnih planeta na kojima je `ivot niknuo barem jednom. Eh, slijede vrijednosti koje }e biti no}na mora za svakog sklonog konkretnom i egzaktnom. Izbori za ove vrijednosti te{ko da se daju suvislo dosegnuti. S jedne strane, morali su se dogoditi ~udni i pomalo nastrani, ako ne nevjerovatni koraci da bi se razvila na{a dana{nja inteligencija i tehnologija. Opet, s druge strane, mo`da postoje brojni drugi patovi koji vode k civilizaciji tra`enih sposobnosti. Na koncu se odlu~ujemo da tek 1 posto planeta na kojima nikne `ivot taj `ivot dosegne sferu inteligencije. Zna~i dobijamo milijardu planeta na kojima se barem jednom stvorila civilizacija s kojom bi mogli razmijeniti iskustva. To je vrlo razli~ito od tvrdnje da u ovom trenutku postoji milijardu takvih civilizacija
(Sutra: Poruke skrivene u vremenu)

li la ri ka koja tje u svemir, ~la ca sa 1983.SalaRajd postakaoprvaniAmepokande {atla je pole^elend`er. Srpski ek mis u sa jev na Aero iz civili ovog 1992.ljudi.dromstrevr{ilitizlo~inranadskommaselju naselja ubiv{i 40 Oslobo|enja pogo|ena {e granata ispaljenih sa srpskih lo`aja 1992.Zgradasav poslovni prostor uposabovideriuod 30 Ned`ari}ima. Uni{ten ne ma.

Pol Pot

1997. Lidera Crvenih Kmera Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrio Pola Pota zaroslanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga u {est bila grupa njegradova u Bosni i Hercegovini. govih biv{ih sljedbenika i osudiU redu za vodu, u sarajevskom naselju Dobrinja, granata ispaljena sa srpskih polo`aja iz Kala na do`ivotnu sindolske ulice ubila sedam, a ranila 12 gra|ana. robiju. Smatra se da je Pot odgoSnage bosanskih Srba oslobodile posljednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u BiH koje voran za smrt visu dr`ali kao taoce od kraja maja, poslije napada aviona NA{e od dva miliTO-a na srpske polo`aje u okolini Pala. ona kamBenjamin Netanjahu postao najmla|i premijer bod`anskih u istoriji Izraela, poslije izborne pobjede desne civila.

1993. 1995.
1995. 1996.

koalicije.

ja Etiopija u le ra 2000.Eritreduivatre kojimAl`iru potpisadvospodi{zumrato preki je okon~an go nji te dvije zemlje. bjednos je Izrael 2000.Savjet bez22 godineti UN-a potvrdiojudaju`nog Liokon~ao dugu okupaci bana.

tvora u Da gradu, ri, po 2001.Iz zane useSaraVlanilovUhap{enuuCrnojniGo2010.bje-gao Ve lin hovi} Batko, osumnji~en za ra tne zlo~ine po~inje jevu. [pa ji i izru~en Bosni i Hercegovini gdje mu se sudi.

Davorin Popovi}

2001.

ji bombe koju je aktivirao pales ski bomba{-sa ubica, nom u 2002.U eksplozipomoje|eno u50puosoba.autobusu tinJerusalemu, poginulo 19, vri

Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo Bejrut, poslije 25 godina prisustva u Libanu. Sirija pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da ugu{e gra|anski rat u toj zemlji.

2001. U Sarajevu nakon kra}e bolesti, u 55. godini umro vokalni solista sarajevskih Indexa Davorin Popovi}.

46

SPORT

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Zbog fa{isti~kih simbola...

JUNIORI: Sloboda - Zrinjski 4:0 (3:0)

HNS ka`njen
sa 80.000 eura
Krovna evropska nogometna or ga ni za ci ja UEFA do ni je la je odluku o kazni Hrvatskog nogometnog saveza u iznosu od 80.000 eura zbog propusta u organizaciji kvalifikacijske utakmice za EP 2012. s Gruzijom na Poljudu. Blagajna HNS }e tako zbog paljenja baklji navija~a, topovskih udara i transparenata sa fa{isti~kim simbolima u Splitu, biti lak{a za 80.000 eura. To je do sa da naj ve}a nov~ana kazna ovom Savezu. “Iako prevladava dojam da smo mogli pro}i i gore, nedopustivo je da to li ka sred stva iz bla gaj ne HNS zbog samovolje pojedinaca odlaze na pla}anje kazni umjesto na razvoj nogometa ili humani tar ne svrhe, to vi {e {to su u~injeni najve}i napori za organizaciju utakmice, a ulo`ena su i znatna sredstva u tehni~ku organizaciju utakmice. Krajnje je vrijeme da pojedinci snose odgovornost za svoje postupke“ stoji u sa, op{tenju iz Hrvatskog nogometnog saveza.
Slavlje: Juniori Slobode, prvaci BiH
Foto: Tom Jaktro

Mladi}i sa Tu{nja prvaci BiH
Nakon {to su u prvom susretu pobjedom od 2:1 najavili osvajanje titule, puleni Sakiba Malko~evi}a slavili i u revan{-susretu
Stadion Tu{anj. Gledalaca 1.000. Sudija: Emir Ale~kovi} (Sarajevo). Pomo}nici: Danijel Paji} (Bijeljina) i Haris Bakovi} (Sarajevo). Strijelci: 1:0 - Me{anovi} (30), 2:0 - Jaganjac (34), 3:0 - Mehmedovi} (39), 4:0 - Me{anovi} (54). @uti kartoni: Selimovi}, ^ivi} (Sloboda), Are`ina, Mili~evi} (Zrinjski). SLO BO DA: Man du {i}, Aljuki}, Su}eska, Beki} (od 73. Huko), Selimovi}, Soljanki} (od 88. Mumi}), Mehmedovi}, ^ivi} (od 73. Me{i}), Me{anovi}, Omerovi} (od 88. Musi}), Jaganjac (od 86. Delji}). Trener: Sakib Malko~evi}. ZRINJSKI: Bara}, Peri}, Sesar (od 46. Rozi}), Babi}, [iljeg, Are`ina (od 73. [imovi}), Ko`ulj (od 88. ^ili}), Martinovi} (od 46. Salkovi}), Ba ri {i}, Mi li~evi}, Dre`njak (od 65. Vlaho). Trener: Dario Zadro. Nakon minimalne pobjede ud 2:1 u prvoj utakmici u Mostaru, juniori Slobode su i u revan{-utakmici finala za prvaka BiH na stadionu Tu{anj slavili pobjedu nad vr{njacima Zrinjskog, ovog puta sa ~etiri gola razlike. Mladi Tuzlaci, pod vodstvom trenera Sakiba Malko~evi}a, pokazali su visok nivo igre i discipline ta zavidnu realizaciju pred protivni~kim golom. Omladinci Zrinjskog dobro su stajali na terenu samo u prvih pola sata susreta, a onda su na scenu stupili Jasmin Me{anovi}, Maid jaganjac i Damir Mehmedovi}, koji su izvanrednim asistencijama i me|usobnim proigravanjima tri puta nadmudrili odbranu Mostaraca i vratara Bara}a te na odmor oti{li sa ubjedljivim vodstvom. Kona~an rezultat postavio je Jasmin Me{anovi} evrogolom. Kako su na Tu{nju igrali mladi igra~i Slobode, gosti iz Mostara su dobro pro{li. Po zavr{etku finalnog susreta podijeljene su zlatne medalje juniorima Slobode, dok su Mostarcima pripale srebrene medalje. Pehar za najboljeg igra~a finala pripao je Maidu Jaganjcu. Medalje i pehare uru~ili su Eldin Bakovi}, predsjednik Omladinske komisije, i Sejdo Zukanovi}, predsjednik Komiteta za takmi~enje N/FSBiH.
I. PEJI]

Semjon Milo{evi} o nastavku karijere

@elim se vratiti u Sarajevo
Razgovarao sam sa Irfanom Red`epagi}em. Mislim da mogu odgovoriti visokim ambicijama bordo tima i nemam posebnih zahtjeva u vezi sa svojim anga`manom, rekao je 31-godi{nji stoper
Iskusni stoper Semjon Milo{evi} (31) `eli nastaviti karijeru u FK Sarajevo. On je istakao da bordo klub ima posebno mjesto u njegovom srcu i po{to smatra da mo`e igrati i dalje dobro najradije bi opet obukao dres tima sa Ko{eva, u kojem je igrao od 2006. do sredine2008. godine, postigav{i {est golova i zabilje`iv{i 51 nastup. Milo{evi}u je istekao ugovor sa ^elikom, za koji je nastupao u minuloj sezoni. tignuti po{to se sve poklopilo u Sarajevu, iz kojeg je oti{ao polovinom 2008. „Da je bila bolja situacija, ne bih ni odlazio iz Sarajeva, koje je veliki klub. Imam volje i snage da igram na visokom nivou. Pojediniljudirazmi{ljaju da su godineprepreka za fudbalera, ali kada u slavnomMilanumoguigratifudbaleri sa 40 godina, jasno je da je to mogu}e u bh. prvenstvu.“ Ko{evskom premijerliga{u slijedi nastup u drugom kolu kvalifikacija Evropskelige. Milo{evi} je kazao da nijerazmi{ljao o tome i da ga je poziv iz Sarajevaprijatno iznenadio. „Realno, timovi iz BiH te{komogudalekopro}i u evropskimkupovima. Ritam igranjaPremijerlige ne odgovara ba{ najbolje nastupima u Ligi prvaka ili Evropskoj ligi. Rje{enje je u promjeni kalendara takmi~enja. Kada sam sa Leotarom nastupio u najelitnijem evropskom takmi~enju, prije toga odigrali smo samo jednu prijateljsku utakmicu sa ni`eliga{em Hercegovcem, koji nije bio adekvatanza provjeruforme. Tada je Leotareliminisao Grevenmacher iz Luksemburga, da bi nakon toga ispao od ~e{ke Slavije. Poku{ao bih pomo}i Sarajevu da se {to bolje predstavi na me|unarodnoj sceni ako se dogovorimo o saradnji.“

Uvijek maksimum
U dosada{njoj karijeri Milo{evi} je nastupao i za Sutjesku iz Nik{i}a, Modri~u, Leotar, Zrinjski, Olimpik Baku (Azerbejd`an), Posu{je, Cracoviju (Poljska), Slobodu i ^elik. „Zahvalio bih navija~ima^elika na podr{ci koju sam imao tokom igranja u zeni~komtimu i nekada{njempredsjedniku Mirsadu ^izmi, sa kojim sam dobro sara|ivao. @ao mi je {to ^elik nije postigao zapa`eniji rezultat u protekloj sezoni jer Zenica kao sredinakojaizuzetnovolifudbalzaslu`ujeboljedomete. O~ekujem da }e ^elik izmiriti obaveze s obzirom na to da sam u svakoj utakmici pru`ao sve od sebe“ izjavio je Milo{evi}. ,
Z. RA[IDOVI]

Godine nisu prepreka
„Razgovarao sam sa IrfanomRed`epagi}em. Mislim da mogu odgovoriti visokim ambicijama Sarajeva. Nemam posebnihzahtjeva, oni su ispodoptimalnih jer sam svjestan da se igranjem u Premijer ligi BiH ne mo`e osigurati egzistencija“ rekao je Milo{evi}u, kojem je peri, od proveden u FK Sarajevo ostao u lijepom sje}anju po osvajanju {ampionske titule2007. godine i plasmanu u tre}ekolo kvalifikacija Lige prvaka. Naglasio je da su tada{nji uspjesi pos-

Obradovan pozivom iz bordo kluba: Semjon Milo{evi}

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Senad Luli} potpisao petogodi{nji ugovor sa Laziom

47

enad Luli}, sada ve} biv{i lijevi bek Young Boysa, uz od{tetu od tri miliona eura pre{ao je iz Berna u Rim. Bh. reprezentativac zamijenio je dres tre}eplasirane {vicarske ekipe Lazijevim potpisav{i ugovor u trajanju od pet godina. Ina~e, Luli} je ro|en u Mostaru, ali je nogometno ime stekao u [vicarskoj (Chur, Bellinzona, Grasshopper), a u Young Boysima je proveo samo proteklu sezonu u kojoj je pod trenerom Vladimirom Petkovi}em blistao na poziciji lijevog beka i krila (u 31 nastupu postigao 6 golova), dok je za bh. selekciju sakupio pet nastupa. “Uh, u ~etvrtak sam bio u velikoj gu`vi“, bila je prva reakcija Luli}a, s kojim smo ju~er kontaktirali `ele}i saznati njegove prve dojmove iz Rima. “Drago mi je da se sve napokon zavr{ilo, jer je zaista predugo trajalo. Sva{ta mi se motalo po glavi. @elio sam pre}i, ali su se najprije klubovi morali dogovoriti, a to nije i{lo ba{ glatko“ obja{njava nam , Luli}, kojem nije bilo te{ko {to je cijeli ~etvrtak proveo u bolnici i automobilu, zavr{avaju}i ljekarske preglede. “To mi nije bilo te{ko, jer sam znao da nakon toga slijedi i definitivno zavr{avanje posla“ priznaje Luli}, kojem je, ka,

S

Senad Luli}: Prelazak u Lazio je ostvarenje sna

Luli} je cijeli ~etvrtak proveo na ljekarskim pregledima

S nestrpljenjem ~ekam

po~etak priprema
Znam i da me o~ekuje te`ak posao, jer ipak dolazim u novu zemlju, novi klub... Sve }e za mene biti novo, ali ne bojim se izazova, ka`e Luli}
ko sam tvrdi, sada potreban mir, kako bi se odmo rio od na por ne se zo ne, te u`ivao u ~injenici da je postao novi igra~ Lazija. “Malo sam bio ni na nebu ni na zemlji, ali sada, kada je napokon sve gotovo, jako sam sretan. Iskren da budem, nisam se nadao da }e me u Rimu do~ekati veliki broj novinara i da }e svaki moj korak biti pod medijskom pratnjom, ali to samo pokazuje u kakvu ligu i kakvu zemlju dolazim. Italijani vole nogomet i to se vidi na svakom koraku.” Pripreme Lazija po~inju 7. jula, a Luli} je ve} obavio jedan telefonski razgovor sa svojim novim trenerom Eduardom Rejom, koji je i insistirao na njegovom dolasku. Italijanski mediji tvrde da }e se “brzonogi Luli}, kojeg krasi precizan centar{ut, idealno uklopiti u tim sa novoprido{lim Miroslavom Kloseom, ~iji napada~ki u~inak zavisi upravo od Senadovih asistencija.” “S nestrpljenjem o~ekujem po~etak priprema, kada }u se upoznati sa suigra~ima, te trenerom, koji mi je telefonom po`elio dobrodo{licu. Znam da dolazim u veliki klub i za mene je prelazak u Lazio zaista ostvarenje sna. Znam i da me o~ekuje te`ak posao, jer ipak dolazim u novu zemlju, novi klub... Sve }e za mene biti novo, ali ne bojim se izazova“ ka`e Luli} i dodaje: , “Klose je stra{an napada~. Njegova statistika u Bundesligi i njema~koj reprezentaciji govori sama za sebe i drago mi je {to }u imati priliku dijeliti svla~ionicu s njim. Znam da je Lazio protekle sezone bio blizu Lige prvaka (kvalifikacije im izmakle na zbroj golova, op.a), a nedostajalo im je upravo iskustva, a to smo sa Kloseom dobili i nadam se da }emo u narednoj sezoni izboriti najelitnije klupsko takmi~enje. Vjerovatno }e ~elni ljudi rimskog kluba dovesti jo{ par poja~anja kako bismo uspjeli u tome, odnosno kako bismo u Evropskoj ligi mogli dogurati do samog kraja. Vjerujem da je Lazio sposoban oti}i daleko i u Seriji A, ali i u Evropi“, smatra na{ reprezentativac.
J. LIGATA

NAPOKON SRETAN Malo sam bio ni na nebu ni na zemlji, ali sada, kada je napokon sve gotovo, jako sam sretan. Iskren da budem, nisam se nadao da }e me u Rimu do~ekati veliki broj novinara i da }e svaki moj korak biti pod medijskom pratnjom, ali to samo pokazuje u kakvu ligu i kakvu zemlju dolazim, ka`e Luli}

Fudbaleri Borca startali s pripremama

Zamijenio Gerarda Houlliera

Alex McLeish trener Aston Ville
Cvetkovi}a interesuju

SAMO TROFEJI F
udbaleri Borca po~eli su pripreme za narednusezonu gdje ih o~ekuju ispiti u kvalifikacijama za Ligu prvaka i borba za odbranu {ampionske krune. NovitrenerBanjalu~ana Zvezdan Cvetkovi} obavio je prozivkuigra~a, na kojoj se nisu pojavili Asmir Avduki} i Darko Maleti},koji su imalimalodu`u pauzuzbogobaveza u reprezentaciji BiH, a o~ekuje se da }e timupriklju~iti20. juna. Tako|er, opravdano odsutan bio je i NemanjaVidakovi}, dok se na probi nalazi nigerijski igra~ Daniel Odafin. Banjalu~ani su ju~er oti{li u Mrkonji}-Grad, gdje }e obaviti prvi dio priprema, a 26. juna }e krenuti put Zlatibora, gdje }e se zadr`ati osam dana. U tom

Zvezdan Cvetkovi} tra`i disciplinu i rezultate

periodu }e odigrati tri kontrolna me~a, a protivnici }e biti poznati po dolasku u Srbiju. “Od igra~a}u tra`itigvozdenu disciplinu i ne}e biti tolerancije za one koji ne budupo{tovali ono {to se od njihtra`i. Predpo~etak sezone imamo tri cilja. U zavisnosti od protivnika u Ligiprvaka `elimo da doguramo {to daljemo`emo, dok me u prvenstvu i Kupu BiH interesujusamotrofeji. Gledao sam sve proljetne utakmice Borca i vidio dosta dobrog, ali i lo{eg, {to moramo da ispravimo“ rekao je Cvetkovi}. , Radmilo [ipovac, direktor bh. prvaka, istakao je kako njihov klub svake godine mora igrati u Evropi. “Prvi put u istorijiklubao~ekuju nas kvalifkacije za elitnoklup-

sko takmi~enje i `elimo da se spremimo{to kvalitetnije. Nadamo se da }emo i naredne sezoneuspjeti da ponovimorezultate i da se okitimotitulomprvaka. Primarni cilj je da ponovo izborimo nastup u me|unarodnim takmi~enjima“ rekao je [ipovac. , Cvetkovi}u su se na prozivci odazvali sljede}i igra~i: Bojan Petri}, Milan Stupar, Nemanja Damjanovi}, Dra{ko @ari}, Petar Kuni}, Leonid ]ori}, Sr|an Grahovac, Du{ko Sakan, Sr|an Stojni}, Vuka{in Benovi}, Boris Raspudi}, Du{ko Staji}, Stevo Nikoli}, Branislav Kruni}, Dra`en Me|edovi}, Sini{a Mar~eti}, Sa{a Kova~evi}, Boris Savi}, Sini{a Dujkovi}, Borislav Miki}, Aleksandar Petrovi} i Dragoslav Staki}.

Rukovodstvo engleskog nogometnogprvoliga{aAstonVille imenovalo je Alexa McLeisha novim trenerom kluba. Pedesetdvogodi{nji stru~njak je ~ak tre}i strateg Aston Ville u manje od godinu. Navija~i Aston Ville su bili protiv njegovog imenovanja jer je [kotlan|anin do tada vodio Birmingham City, koji je u pro{loj sezoni ispao u drugu ligu, prenose agencije. “Znam da su neki na{i navija~i bili protiv mog imenovanja i razumijem ih. Na meni je da ih uvjerim da sam pravi ~ovjek za tu poziciju i da }e klub pod mojim vodstvom

McLeish je tre}i strateg Aston Ville u godini

napredovati“ izjavio je McLeish, , koji je na poziciji trenera Aston Ville zamijenio Gerarda Houlliera.

LA Galaxy daje Tottiju 14 miliona dolara
Francesco Totti je vi{e od 20 godina u Romi, ali mo`dakarijerunastavi na drugom kontinentu, u SAD-u. Gazzetta dello Sport otkriva kako je LA Galaxyponudiokapitenurimske vu~ice 14 miliona dolara po sezoni. Ovaj italijanski ofanzivac ve} je imao dosta ponuda, ali se opirao te je izjavio kako `eli biti dio nove Rome koju je kupio ameri~ki biznismen Thomas di Benedetto. No ogroman iznos koji Amerikanci nude jednom 34-godi{njaku sigurno je zainteresovao Tottija, kojeg ugovor s Rimljanima ve`e do ljeta 2014. godine.

48

SPORT Ivica Osim i Faruk Had`ibegi} obi{li trening-centar N/FSBiH

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Odgo|ena Skup{tina FK Sarajevo

zbog nedostatka kvoruma

Neizvjestan ostanak
Osim {to je upitno ko }e dalje obavljati funkciju {efa stru~nog {taba, predsjednik Upravnog odbora u ostavci Amir Rizvanovi} rekao da }e danas donijeti odluku o daljem anga`manu na ~elu bordo kluba
Skup{tina Fudbalskog kluba Sarajevo odgo|ena je zbog nedostatka kvoruma za odlu~ivanje po{to je na ju~era{nju sjednicu u Op}ini Centar do{lo 59 delegata od potrebnih 66. S obzirom na to da je {ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi} najavio mogu}e povla~enje sa funkcije, neizvjesno je {ta }e se dalje de{avati u bordoklubu. Danas bi se trebala odr`ati sjednica kolegija skup{tine, kojoj }e prisustvovati njen predsjednikAdnanHad`imuratovi}, potpredsjednik najvi{eg zakonoda-

Vare{anovi}a
dalje“ rekao je strateg tima sa Ko{e, va Vare{anovi}. Predsjednik UO u ostavci Amir Rizvanovi} istakao je da je izostanak odre|enog broja delegata jasan signal i poruka koliko ih interesuje aktuelna situacija u klubu. „Razmisli}u i danas definitivno odlu~iti da li }u nastaviti rad u Sarajevu ili podnijeti neopozivu ostavku. Dolazi vrijeme godi{njih odmora i upitno je da li }e se naredna skup{tina mo}i odr`ati u roku od 14 dana. Ako ostanem na ovoj poziciji,

Had`ibegi} i Osim u dru{tvu Nihada Hod`i}a na gradili{tu trening-centra

Zenica je primjer
Kako se o~ekuje, trening-centar trebao bi biti zavr{en do kraja ove ili u prvoj polovici naredne godine, a radovi odli~no napreduju Legende bh. nogometa, Ivina{a reprezentacija na|e svoIVICA OSIM caOsim,predsjednikKomiteza tre Bitna je inicijativa. juku}u, svojterense igraning za ta za normalizaciju N/FSBiH i sve me~eve koji ju kod Jedan grad je FarukHad`ibegi}, ambasador nas u BiH“ . po~eo. Bilo bi FIFA u Komitetu, te generalni “Bolje je da bude ovo komsekretar bh. ku}e nogometa pletno, da ne napravimo nelijepo da drugi to Jasmin Bakovi} obi{li su ju~er {to na brzinu. Jednom kad se nastave, ne}u da gradili{te na Crkvi~kombrdu u dnja, onda je tovo“ ka`em da kopiraju, zatvoriraje Had`ibegi},goOsim, Zenici, gdje se gradi treningobjasnio a ali tako da se centar za nogometnereprezenna to jo{ dodao da kada se jecijela dr`ava tativne selekcije na{e zemlje. dnom otvori, da treba tjerati pokrije. Da gdje Kako se o~ekuje, treningdjecu da dolaze ovdje da igracentartrebao bi bitizavr{en do ju, da }e imati gdje. god neko pomisli kraja ove ili u prvojpolovicina“[ta vrijedi reprezentaciji da treba da igra, rednegodine. Radovikojeizvoako ove djece nema okolo. da ima uslove za to Ako reprezentacija ne mo`e dizeni~kafirmaAlmyodli~no

Za kvorum bilo potrebno prisustvo 66, odazvalo se 59 delegata

Foto: D`. KRIJE[TORAC

vnog tijela Miladin Vidakovi}, direktor kluba Edin Prlja~a, te ~lanovi Upravnog odbora Fuad Muzurovi} i Maid Deli}. „Ne `elim dalje raditi na ovakav na~in jer ho}u da se borimo za titulu u narednom prvenstvu. Mada imamo brojne probleme, cilj nam je evropsko Sarajevo. Nemamo puno vremena jer nas prva utakmica u Evropskoj ligi o~ekuje 14. jula. Neozbiljno je {to se delegatinisuodazvali pozivu i bojim se da ne kasnimo u rje{avanju problematike igra~kog kadra. Razgovara}u sa ~lanovima Upravnog odbora i vidje}emo kako

igra~i koji ne dolaze na treninge vrati}e se u ekipu (Branislav Arsenijevi}, Vu~ina [}epanovi}, Damir Koja{evi}, op.a). Uz njhov dolazak, obe}avam i anga`ovanje pravih poja~anja“ izjavio je Rizvanovi}. , Ina~e, na ovu skup{tinu pozvano je 99 ~lanova. Ukoliko Vare{anovi}, koji se ju~e nije izjasnio da li }e ostati na kormilu aktuelnog viceprvaka BiH, ne bude vodio dana{nji trening, bordo tim }e vje`bati predvo|en trenerom D`enanom U{~upli}em. Ovo je re~eno u razgovorima klupskih ~elnika poslije odgode Z. RA[IDOVI] skup{tine.

napreduju, stoga i ne ~ude rije~i hvale koje su uputili gosti, uz `elju da na ovommjestuuskorobudeprepunodjecekoja }e jednogdanakrenutistopama na{ih najve}ih asova. O tome {ta }e trening-centar zna~iti za BiH, Ivica Osim je rekao: “Bitna je inicijativa. Jedan grad je po~eo. Bilo bi lijepo da drugi to nastave, ne}u da ka`em da kopiraju, ali tako da se cijela dr`ava pokrije. Da gdje god neko pomisli da tre-

ba da igra, da ima uslove za to, a ne da bude to, da svaki puta kada se neko sjeti da treba ne{to, da se tada napravi, da lutamo. Ovdje ima. A Zenica je pokazala primjerom kako to treba da bude. Da li su drugi toliko bogati, to }emo vidjeti“ . FarukHad`ibegi}zahvalio je na~elniku Op}ine Zenica Husejinu Smajlovi}u i svima onima koji su u~estvovali u realizaciji ovoga projekta, uz nadu da }e {to prijedo}ivrijeme „da

dovu}i toliko mladih ljudi na igrali{te, onda nema sre}e. Iz kvantiteta dolazi kvalitet. Poslije je lako birati“ istakao je , [vabo. Prema rije~ima generalnog sekretara N/FSBiH Jasmina Bakovi}a, ve} od naredne sezone, dakle od prolje}a 2012, vjeruje da }e sve reprezentativne selekcije na{eg Nogometnog saveza biti u mogu}nosti da koriste usluge trening centra. A BiH ima 12 selekcija.
Mi. D.

Jedna briga manje za Zeni~ane

Dario Puri} ostaje u ^eliku
Uprkos interesovanju prvaka BiH, banjalu~kog Borca, Dario Puri} }e i u narednoj sezoni nositi dres ^elika. “Imam ugovor jo{ godinu i mislim da sam sa tim sve rekao. Dakle, i u narednojsezoninosi}u dres ^elika“ izjava je Puri}a, koji tvrdi da , ga svake sezone sele u druge klubove, ali... “Na odmoru sam, a kako imam ugovor sa ^elikom jo{ godinu, ne optere}ujem se previ{e {pekulacijama. Uostalom, uvijek ostajem u ^eliku i tako }e biti i ovaj put. Javljam se na prozivku u Zenicu s nadom da }e naredna sezona biti bolja od pro{le. O~ekujem da se do prozivke poslo`e stvari i da na pripreme krenemo bez ikavihoptere}enja“ nada se veznjak , zeni~kog premijerliga{a, koji ne krije da su ga kontaktirali ~elni ljudi iz Borca. “Istina je, kontaktirali su iz Borca, ali rekao sam im da imam ugovor sa ^elikom i tu je sva pri~a zavr{ena“ istakao je Puri}. ,

Jahovi} potpisao za Wil
Nekada{nji napada~ Fudbalskog kluba Sarajevo, Adis Jahovi}, novi je ~lan {vicarskog drugoliga{a Wila. On je ju~er obavio i prvi trening sa svojim novim saigra~ima. Jahovi} je potpisao ugovor na ~etiri godine.

Malaga dovela Mathijsena
Joris Mathijsen, 31-godi{nji stoper HSV-a i fudbalske reprezentacije Holandije, novi je ~lan {panskog prvoliga{a Malage. Do 2012. godine va`e}i ugovor s hambur{kim bundesliga{em, Holan|anin je raskinuo za svotu

izme|u dva do tri miliona eura i potpisao dvogodi{nji ugovor s Malagom, koji uklju~uje od{tetnu klauzulu od 20 miliona eura. Mathijsen, uz Ruuda vam Nistelrooya drugo je holandsko poja~anje Malage ovog ljeta, stigao je u HSV iz AZ Alkmaara prije pet sezona za obe{te}enje od {est miliona eura. Ma la ga je klub s otvo re nim nov~anikom kad su igra~ka poja~anja u pitanju. Klub je u vlasni{tvu bogatog katarskog {eika Abdullaha Nassera al-Thanija.

OSLOBO\ENJE subota, 18. juni 2011. godine
@rijebanje grupa za rukometnu Liga prvaka 28. juna

SPORT

49

Bosna BH gas u petom {e{iru
Grupna faza takmi~enja po~inje 28. septembra, a zavr{ava desetim kolom u februaru 2012.
Evropska rukometna federacija (EHF) objavila je spisak klubova u~esnika ovosezonske Lige prvaka, kao i jakosne grupe za `rijeb. Rukometa{i Bosne BH gas svrstani su u petu jakosnu grupu ({e{ir), zajedno s ekipama Pick Szegeda (Ma|arska), Silkeborga (Danska) i pobjednikom kvalifikacija. @rijebanje grupa bit }e obavljeno 28. juna u Be~u. EHF je 24 ekipe podijelio u {est jakosnih grupa. U posljednjem {e{iru su pobjednici tri kvalifikacijska turnira i pobjednik pozivnog turnira. Grupna faza takmi~enja po~inje 28. septembra, a zavr{ava desetim kolom u februaru 2012. Jakosna grupa 1: Barcelona ([panija), Hamburg (Njema~ka), ^ehovski medvedi (Rusija), Montpellier (Francuska); jakosna grupa 2: Veszprem (Ma|arska), Zagreb (Hrvatska), Kopenhagen (Danska), Cimos Koper (Slovenija), jakosna grupa 3: Ciudad Real ([panija), Kiel (Njema~ka), Constanta (Rumunija), Kadetten Schaffhausen ([vicarska); jakosna grupa 4: St. Peterburg (Rusija), Chambery (Francuska), Ademar Leon ([panija), Füchse Berlin (Njema~ka); jakosna grupa 5: Pick Szeged (Ma|arska), Bjerringbro-Silkeborg (Danska), Bosna (BiH), pobjednik kvalifikacija 1; jakosna grupa 6: pobjednik kvalifikacija 2, pobjednik kvalifikacija 3, pobjednik kvalifikacija 4, pobjednik pozivnog turnira.

VIJESTI

Ricky Rubio u Minnesoti
Ko{arka{ Ricky Rubio donio je odluku o prelasku u NBA ligu, a Minnesota Timberwolvesi }e napokon imati priliku predstaviti igra~a kojeg su odabrali na draftu prije dvije godine. Nakon dvogodi{njeg kaljenja u redovima Barcelone, s kojom je osvojio pregr{t trofeja, ali i individualnih priznanja, Rubio odlu~io je pre}i u Minnesotu i tako ostvariti svoj san igraju}i u najja~oj ligi na svijetu. Na pres-konferenciji sazvanoj povodom te odluke, Rubio je rekao: “Iako mi je dje~a~ki san igrati u NBA ligi, nije bilo lako donijeti odluku o napu{tanju Barcelone nakon dvije sjajne sezone u kojima sam osvojio sve {to se osvojiti moglo. Vrijeme je za novi korak u karijeri i veselim se novim izazovima.”

Bosna u pro{loj sezoni ostvarila najbolji rezultat plasmanom u osminu finala

Odr`an `rijeb parova glavnog turnira Wimbledona

Nadal protiv
Russela na startu
Odr`an je `rijeb parova glavnogturniraWimbledona. Branitelj naslova Rafael Nadal }e u odbranu titule krenuti protiv Michaela Russella. Roger Federerje za protivnikadobioMihaila Kuku{kina, Novak \okovi} otvara protiv Marcosa Baghdatisa, a ve}na samompo~etku turnira uslijedit }e hrvatski obra~unbudu}i je IvanLjubi~i} u prvom kolu za rivala dobio Marina^ili}a. Boljeg iz tog dvoboja bi u kasnijem dijelu turnira, u tre}em kolu, mogla ~ekati najja~a britanska nada, ~etvrti nositeljAndyMurray. Ivo Karlovi} je za protivnika u prvomkolu dobio Janka Tipsarevi}a, koji je 23. nositelj, a IvanDodigigrat }e protivsuparnika iz kvalifikacija, koje jo{ nisu okon~ane. Novu priliku za ru{enje rekorda po du`ini me~a imat }e John Isner i Nicolas Mahut, koje je `rijeb ponovno spojio na londonskojtravi, kao i u pro{logodi{njem maratonskom susretu, u prvom kolu. Me|u teniserkama, Caroline Wozniacki je izvukla Arantxu Parru Santonju, Venus Williams dobila je Akgul Amanmuradovu, Serena Williams, koja brani naslov, i}i }e na Aravane Rezai, a Na Li izvukla je Alu Kudrjavcevu. Lanjska finalistica i druga nositeljica Vera Zvonareva }e se u prvom kolu sresti s Alison Riske.

Ljetno prvenstvo KS u plivanju
Prvo ljetno prvenstvo Kantona Sarajevu u plivanju, u organizaciji Pliva~kog sa ve za Kan to na Sa ra je vo (PSKS) i Olimpijskog bazena Otoka, odr`a}e se u subotu i nedjelju, 18. i 19. juna. Nastupi}e klubovi koji su registrovani u PSKS, a predvi|eno je da s takmi~enje odr`ati u tri dijela: Sve~ani defile i otvaranje takmi~enja odr`a}e se u subotu u 9.45, a prijepodnevna takmi~enja po~inju u 10 sati. Poslijepodnevni program u subotu kre}e u 17 sati. U nedjelju po~etak takmi~enja je u 10 sati. Takmi~enje }e se odvijati u kategorijama seniora, juniora, mla|ih juniora, kadeta i mla|ih kadeta. Sve discipline }e se plivati na 50 metara. Zbog ovog takmi~enja Olimpijski (veliki) bazen ne}e raditi u subotu od 7 do 20 sati i nedjelju od 7 do 14 sati.
G. V.

Ljubi~i} igra sa ^ili}em u 1. kolu turnira

Evropski kup u sjede}oj odbojci

Spid i Fantomi u finalu
Bosanskohercegova~kipredstavnici Spid i Fantomi plasirali su se u finale Evropskog kupa u sjede}ojodbojci u poljskomElblagu. U polufinalnimsusretima ekipa Spida ju~er je pobijedila doma}i Atak Elblag s 3:0 (25:20, 25:14 26:24), dok su Fantomi bilibolji od njema~kogBayera iz Leverkusena rezultatom 3:1 (25:19, 19:25, 25:21, 25:20). U o~ekivanom bh. finalu, koje se igra u subotu u 13 sati, ekipa Spida }e juri{ati na sedmi, a Fantomi na peti naslov evropskog prvaka.

Ko{arka{ki turnir “Jozo+8”
HKK Vitez organizira 15. tradicionalni memorijalni ko{arka{ki turnir “Jozo+8” koji se igra povodom tra, gi~ne smrti osmero djece koja su nastradala od granate 10. lipnja 1993. godine dok su igrala ko{arku u naselju Podgradina u Vitezu, te povodom tragi~ne smrti nekada{njeg igra~a i kapetana HKK Vitez Joze Bo{njaka. Termin odigravanja turnira je subota i nedjelja, 18. i 19. lipanj, a za ovu godinu iz HKK Vitez su odlu~ili okupiti sve najbolje juniorske ekipe u BiH: [iroki TT Kabeli, Zrinjski HT Mostar, Posu{je, Nets Zenica, te kadetsku reprezentaciju BiH. E. E.

50

MALI OGLASI
UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606.

POSLOVNI prostor, kan. tipa, Stup u krugu Energoinvesta, 700m2, tri eta`e, svi dogovori. Mob. 062/334-371. POSLOVNO-kancelarijski prostor 33m2, B. \ur|eva, 700 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor kod kina Tesla, 1 sprat, 74m2, 1.300 KM. Mob. 062/907831. IZDAJEM namje{ten stan 56m2, 3 sprat, paromlinska, 300 KM. Mob. 062/907-831. DVOSOBAN stan, C faza, Alipa{ino, 2 kat, 59m2, na mje {ten, 300 KM+re`ije. Mob. 066/801-737. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Ba{~ar{ija. Mob. 061/745-525. IZDAJEM namje{ten dvoiposoban stan, 64m2, ^engi} Vila, centralno grijanje, studentima, kod Merkur centra Otoka. Mob. 065/294-840. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM praznu garsonjeru 200KM kod velikog parka. Mob. 062/908-901. IZDAJEM sobu mu{karcu kod Socijalnog. Tel. 033/659-895, 062/943-021. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan bra~nom paru ili dvijema studenticama. Tel. 033/534-992. IZDAJEM jednoiposoban stan na Trgu solidarnosti, renoviran, ugradbena ku hi nja, bal kon, ka blov ska, 380KM+re`ije. tel. 061/553-121. IZDAJEM u centru uredan prazan stan 70m2 sa parking mjestom na M. Dvoru. tel. 061/146-298. IZDAJEM u centru, Karingtonka, 102m2, namje{ten, gara`a, pogodan, kao posl. prostor, 800 eura. Tel. 469838, 063/801-690. IZDAJEM pos. prostor 16m2, sa upotre bnom do zvo lom, Tu zla. Mob. 061/146-568. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 033/204-086. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM ku}u cca 300m2, ul. Trebevi}ka, stambeno poslovna i sl, dvori{te, gara`a (daljinsko upravljanje), mogu}a je svaka vrsta dogovora. Tel. 061/161790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480-207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM jednosoban stan konforan, Hrasno — Malta, na du`e vrijeme, namje{ten, centralno, kablovska, internet. Tel. 033/219-260 i 062/296-347. IZDAJEM jednoiposoban komforan stan, na du`e vrijeme, kod hotela Grand. Mob. 061/211-945. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122.

U skladu sa konkursom za upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu u akademskoj 2011/2012. godini i Odluke o kriterijima i mjerilima za utvr|ivanje redoslijeda prijema kandidata za upis u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu u akademskoj 2011/2012. godini, Filozofski fakultet u Sarajevu objavljuje
Redni NAZIV USTANOVE broj ODSJEK/STUDIJ Predvi|eno trajanje prvog ciklusa studija, godine i (E)CTS* 3 BROJ STUDENATA Redovni studij tro{kove studija snosi osniva~ 410 30 Redovni studij** tro{kove studija snose sami studenti 200 35

Vanredni studij***

Dl studij****

Strani dr`avljani

Ukupno

MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270.

12. 01.

02.

03.

04. 05.

06.

07.

08.

09.

10.

11. 12.

13.

FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za anglistiku Jednopredmetni studij A. Engleski jezik i knji`evnost Dvopredmetni studij B. Engleski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa Odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik Dvopredmetni studij A. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knji`evnosti naroda BiH — nastavni~ki smjer Odsjek za filozofiju Dvopredmenti studij A. Filozofija i sociologija B. Filozofija i druga studijska grupa Jednopredmetni studij Filozofija Odsjek za sociologiju Sociologija C. Sociologija i druga studijska grupa Odsjek za germanistiku Jednopredmetni studij A. Njema~ki jezik i knji`evnost Dvopredmetni studij A. Njema~ki jezik i knji`evnost + druga studijska grupa Odsjek za historiju Jednopredmetni studij A. Historija — op}i smjer Dvopredmetni studij A. Historija + druga studijska grupa Katedra za historiju/povijest umjetnosti Dvopredmetni studij A. Historija umjetnosti + druga studijska grupa B. Druga studijska grupa + Historija umjetnosti Katedra za arheologiju Jednopredmetni studij A. Arheologija Odsjek za knji`evnost naroda BiH Dvopredmetni studij A. Knji`evnost naroda BiH i bosanski, hrvatski, srpski jezik — nastavni~ki smjer B. Knji`evnost naroda BiH + druga studijska grupa Odsjek za komparativnu knji`evnost i bibliotekarstvo Jednopredmetni studij A. Komparativna knji`evnost Dvopredmetni studij A. Komparativna knji`evnost i bibliotekarstvo B. Komparativna knji`evnost + druga studijska grupa C. Bibliotekarstvo + druga studijska grupa Odsjek za orijentalnu filologiju Jednopredmetni studij A. Arapski jezik i knji`evnost B. Turski jezik i knji`evnost C. Perzijski jezik i knji`evnost Dvopredmetni studij A. Arapski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa; Druga studijska grupa + Arapski jezik i knji`evnost B. Turski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa; Druga studijska grupa + Turski jezik i knji`evnost C. Perzijski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa; Druga studijska grupa + Perzijski jezik i knji`evnost Odsjek za pedagogiju Jednopredmetni studij A. Pedagogija Dvopredmetni studij A. Pedagogija + druga studijska grupa Odsjek za psihologiju Jednopredmetni studij A. Psihologija Odsjek za romanistiku Jednopredmetni studij A. Francuski jezik i knji`evnost Dvopredmetni studij A. Francuski jezik i knji`evnost i italijanski jezik i knji`evnost B. Italijanski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa C. Francuski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa Odsjek za slavenske jezike i knji`evnost Jednopredmetni studij A. Ruski jezik i knji`evnost Dvopredmetni studij A. Ruski jezik i knji`evnost + druga studijska grupa

243 18

20

873 83

10

3

13

10

10

12

32

MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva odgovaraju}a. tel. 070210971. MIJENJAM stan 40m2 sve novo za straiju ku}u od Stona do Dubrovnika. Tel. 070210-971. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

10 5 10 10 5

10

12 3 6 12 3

32 8 16 22 8

30

40

18

88

5

5

3

13

20 5

15 3

35 8

POTRA@NJA
10 10 3 3 13 13
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI potrebno vi{e namje{tenih i praznih stanova za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732, 033/203-127. HITNO unajmljujemo veliki, luksuzan stan, cca 150 - 200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti bovije gradnje. Tel. 061/161790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za pro da ju i iznaj mlji va nje. Mob. 061/516-713.

10

10

6

26

10 5

15 6

25 11

5

3

8

15 10 10

6 3 3

21 13 13

PONUDA
IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan 64m2, ^engi} Vila, kod Merkur cen tra, Oto ka, stu den ti ma. Mob. 065/294-840. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvo ri {te, par king pros tor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru studenticaama ili zaposlenom bra~nom paru. Tel. 033/442-331. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, internet, kablovska, strogi centar, zgra da, ci je na po do go vo ru. Tel. 062/621-622. IZDAJEM stan 105m2, strancima zaposlenim, namje{ten, strogi centar, stan 60m2 — Skenderija, razne ku}e, extra opremljene za strance i poslovne mena|ere. Mob. 061/573-460. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra, M. Dvor kod Holidey inna. Tel. 061/897-959. IZDAJEM gara`u na Grbavici. tel. 611-519. IZDAJEM sobu u centru. tel. 063/821193, 062/531-523. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Tel. 033/204-086. IZDAJEM namje{tene stanove: Grbavica I-48m2, ^engi} Vila-64m2, cigla ne-52m2, stu den ti ma. Mob. 066/488-818. IZDAJEM stan u Brije{~u, Ul. Brezanska ~ikma 7. Tel. 033/672-946, 062/670485. IZDAJEM pos. prostor 190m2 kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254.

20 15 10

6 6 3

26 21 13

10

6

16

10

3

13

10

3

13

20 5

25

18 6

63 11

20

30

50

15

15

9

39

15 5 5

5 10 5

6 12 3

26 27 13

10

3

13

5

3

8

NA FILOZOFSKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U SARAJEVU NIJE PREDVI\ENO POLAGANJE PRIJEMNOG ISPITA. Predaja dokumenata vr{i se na Studentskoj slu`bi od 9 do 14 sati (prizemlje Fakulteta). Konkurs je objavljen na web stranici Univerziteta u Sarajevu www.unsa.ba i web stranici Filozofskog fakulteta u Sarajevu www.ff.unsa.ba.

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PONUDA

MALI OGLASI
IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM jednosoban namje{ten na ^. Vili, X sprat, sun~an, tel, kablovska, inter, renoviran. Tel. 061/715-607. IZDAJEM dvosoban stan 74m2 luksuzno namje{ten, s.B.Ba{agi}a 500KM. Tel. 061/177-610. IZDAJEM u centru, Alipa{ina kod Rajfhajzen banke namje{ten apartman za jednu osobu, 500KM. Tel. 061/205-235. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2 kod Va tre, Ul. ]ema lu {a 4. Tel. 061/205-235. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod ho te la “Bris tol“. Tel. 061/200-864. ILID@A, centar, dvosoban namje{ten, centralno, adaptiran, dvjema studenticama ili zaposlenim, 200KM po osobi. Mob. 061/999-981. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kom ple tno opre mlje na. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. GARA@A - Kranj~evi}eva ispod Konzuma, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. PRODAJEM dvoiposoban stan 66m2, ^engi} Vila 2, kod Merkur centra, otoka, cen. grij. VP. Mob. 066/488-818. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo~njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. PRODAJEM ku}e: Soukbunar, Vasin Han, Gazin Han, Vratnik (kod Hendek d`amije), Ilid`a, Ilija{, Donja vogo{}a. Mob. 061/375-787. STANOVI: Dobrinja 54, 64m2 i 88m2, Ilija{ 73m2, Alipa{ino polje 53, 68, 71m2, Marin dvor 121 i 39m2, Pofali}i 40m2, Grbavica 131m2, ^engi} Vila 64m2, Hrasno 29m2. Mob. 061/375787. PRODAJEM stan, strogi centar, 64m2, IV sprat, plin sko gri ja nje. Mob. 066/201-411. DOLAC Malta, jednosoban stan 37m2, ul. Ferde Hauptmana, V sprat, 75.000 KM. Tel. 061/890-979. PROAJEM ili izdajem stan 141m2, ravne Ciglabe. Mob. 063/419-296. PRODAJEM stan dvoiposoban 66m2, X kat preko puta TV Sarajevo. Tel. 033/543-954. PRODAJEM na M. Dvoru, Kotromani}eva, 116m2, II sprat + 2 gara`na mjesta. tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru kod Lovca, ul. Petrakijna 106m2, II sprat, odli~an. tel. 061/205-235. PRODAJEM na M. Dvoru, Valtera Peri}a 3/IV, 100m2, odli~no stanje, 75000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru 40m2 jednoiposoban sve novo, Ul. Tina Ujevi}a. Tel. 061/205-235. PRODAJEM Grbavi~ka 90m2 eta`no grijanje, sve novo, 100.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja Lipa 53m2, re no vi ran, ek stra sta nje, 110.000KM sa novim stvarima. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Isto}nom Sarajevu, Tilava vikendica 70m2 + 1500m2 oku}nice, struja, voda, asfalt. tel. 061/205-235. PRODAJEM u Kiseljaku put prema Lepenici, vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice, ljetnikovac, bazen, eta`no grijanje, 30.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM stan 50m2 vp pogodan za invalide, poslovni prostor mo`e, mijenjam za manju ku}u. Tel. 033/533624. PRODAJEM u Vogo{}i dvosoban stan 54m2 + balkon, stan je kao nov i djelimi~no namje{ten sa potpuno novim namje{tajem. tel. 062/386-345. PRODAJEM stan bez posrednika povoljno Ul. Avde Jabu~ice, mo`e zamjena za Trebinje. tel. 033/810-572, 061/438-855. PRODAJEM stan povoljno u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. PRODAJEM jednosoban adaptiran stan 44m2 u Sarajevu, Ul. Adema Bu}e 7/3, cijena 35.000 eura ili mijenjam za odgovaraju}i u Trebinju, E-mail: nvulic62@gmail.com Tel. 065/369-847. PRODAJEM-izdajem gara`u, centar - Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, povoljno po dogovoru. Mob. 061/869-396. RAKOVICA, prodajem ku}u 10x12 pr. sp. pot. sa 1200m2 zemlji{ta i sremskim bunarom pun vode, cijena po dogovoru. Mob. 062/649-825. PRODAJEM stan, Zagreba~ka 2d, 64m2, cen. grij. 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495-660. PRODAJEM stan u Neumu, do hotela Sunce, 44m2 sa terasom 40m2. Tel. 062/917-704. PRODAJEM stan 80m2, 4 sprat, Ul. Kulovi}a. Mob. 061/225-164. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656-270. PRODAJEM jednosoban adaptiran use ljiv stan 40m2, M. Dvor. Tel. 061/715-543. PRODAJEM jednosoban stan renoviran 38m2 + balkon, centr. grijanje, V sprat, dva lifta, Ul. Aleja Lipa, Hrasno. Tel. 061/838-055. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324. PRODAJEM zemlji{te na Dobrinji 5 — Ned`ari}i, 5359m2. Tel. 061/209930. PRODAJEM stan 60m2 gara`a 15m2, Trg heroja-Hrasno. Tel. 061/047-960. PRODAJEM na Ilid`i-Plandi{te, Ul. Bosanski ljiljana 17 kod nove d`amije, 150m2, 150m2 oku}nice, papiri uredni 1/1. Tel. 062/319-563. PRODAJEM gra|evinsko zemlji{te Gunjani (Tar~in-Kre{evo) 1066m2 uz potok pitke vode. Tel. 033/453-607. PRODAJEM na Poljinama 2847m2, struja, voda sa gra|evinskom dozvolom. Tel. 061/608-962. PRODAJEM lijepa bosanska ku}a sa avlijom i terasom, cijena 105.000 eura. tel. 239-910. PRODAJEM dvosoban stan u centru studenticama, zaposlenim djevojkama. Tel. 033/442-331. PRODAJEM povoljno dvosoban stan 54m2, 1 sprt, na Grba vi ci. Mob. 061/157-348. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845. PRODAJEM manji stan 30m2 Ul. Aleja lipa- Malta. Tel. 033/219-260, 062/296-347. KU]A Sutina — Mostar, 57m2 + terasa, 24m2 + vo~njak 125m2, zasebno gra|ena ostava, sve dozvole, vl. 1/1. Mob. 033/215-199. PRODAJEM stanove: 154m2, 117m2, 111m2, 106m2, 100m2, 90m2, 87m2, 82m2, 80m2, 94m2, 67m2, 65m2, 46m2, 40m2, 39m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM plac u Rajlovcu 3000m2 + 3 devastirane ku}e ulaz u Zabr|e, vikendica u Ilovici. Tel. 061/460-150. PRODAJEM ili mijenjam, 2 ku}e, dvije {tale, su{nica, 6,5 dunuma zemlje uz cestu Pazari}-Resnik. Tel. 062/722007. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962. PRODAJEM stan na Ilid`i — Pejton, ul. Bosanskih gazija br. 59, 49m2. Stan je u izuzetnom stanju i momentalno useljiv, cijena 78.400KM. Mob. 063/381947. PRODAJEM zemlji{te 4.000m2, Gornji Vele{i}i, 3km od `eljezni~ke stanice. Mob. 062/146-565. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646281. PRODAJEM stan u Ne|ari}ima novogradnja 59m2, cijena 1500KM/m2. Tel. 061/509-259. KU]A u Centru, Patriotske lige. Mob. 061/243-923. JEDNOSOBAN stan, centar, Mejta{. Mob. 061/243-923. PRODAJEM motel na Jablani~kom jezeru. Mob. 0617243-923. JEDNOSOBAN stan, Centar, VP, 31m2, Vi{njik. Mob. 066/287-366. N. SARAJEVO, blizu bosmala, ku}a sa tri eta`na stana, na parceli 400m2. Tel. 664-775, 061/160-601. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. PRODAJEM u centru stan 96m2 odli~no adaptiran, I kat, Ul. Kemal begova. Tel. 061/188-846. PRODAJEM u strogom centru trosoban stan 71m2, Ul. Buka, III kat. Tel. 061/188-846. PRODAJEM stan u Titovoj 111m2, II kat i jednosoban 42m2 Skenderija. Tel. 061/188-846. PRODAJEM u centru 96m2 V kat, novija gradnja, velika terasa. tel. 061/188846. PRODAJEM u Starom Gradu ~etverosoban stan stara gradnja, 107m2, I kat. tel. 061/188-846. PRODAJEM u centru M. Dvora trosoban stan 73m2 sa kosinama 100m2. tel. 061/188-846. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697. HRA SNO, 38m2, 2 sprat, 2.100 KM/m2. Mob. 061/415-787. DOBRINJA C5, trosoban, 70m2, 1 sprat, 2 balkona, 1.500 KM/m2. Mob. 066/801-711. ZE MLJI [TE 1.360m2 kod no ve d`amije na Plandi{tu, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. S. KOLONIJA, ku}a u nizu 3 nivoa, ba{ta, gara`a, 120.000 KM. Mob. 061/170-254. ILID@A, nova zgrada u Pejtonu, 51m2, prizemlje, cen. grij. 1.600 KM/m2. Mob. 061/702-881. CENTAR, Pru{~akova, 85m2, 1 sprat, sre|en, 210.000 KM. Mob. 061/702881. CENTAR, La Benovalencije, kod BBI, 83m2, 2 sprat, 2 balkona, 240.000 KM. Mob. 061/702-881. M. DVOR, 46m2, 3 sprat, jednosoban, 2.200 KM/m2. Mob. 061/702-881. HRASNO, M. Preloga, 74m2, 1 sprat, 2 balkona, cen. grij. 145.000 KM. Mob. 066/801-711. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, renoviran, balkon, cen. grij. 110.000 KM. Mob. 066/801-711. K. BRDO, M. Had`ijahi}a, 44m2, 2 sprat, bal kon, 80.000 KM. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, 34m2, 6 sprat, 2 lifta, cen. grij. 1.500 KM/m2. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, 60m2, 7 sprat, balkon, klima, 1.500 KM/m2. Mob. 061/702-881. DOBRINJA C5, E. Cocali}a, 1 sprat, use ljiv, 36m2, 58.000 KM. Mob. 065/819-136. DOBRINJA V, S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.500 KM. Mob. 065/819-136. CENTAR, Muvekita, 3 sprat, dvoeta`ni, adaptiran stan 67m2, 210.000 KM. Mob. 065/819-136. GRBAVI CA, Ra dni~ka, VP, stan 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819-136. KOVA^I]I, Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. MARIN DVOR, V. Peri}a, 2 sprat, potrebna adaptacija, 123m2, 220.000 KM. Mob. 065/819-136. OTES, Ote{kog bataljona, 6 sprat, useljiv, 77m2+gara`a 17m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. VOJNI^KO polje, H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 110.000 KM. Mob. 065/819136.

51

MEJTA[, ul. Mejta{, adaptiran, VP, 59m2/2.700 KM. Mob. 065/819-136. ALIPA[INO polje, Trg nezavisnosti, 2 sprat, 39m2, 67.000 KM. Mob. 065/819-136. ALIPA[INO polje, Trg nezavisnosti, 2 sprat, 59m2, 97.000 KM. Mob. 065/819-136. MALTA, A. Benca, 5 sprat, 56m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. KU]A u nizu, Aerodromsko naselje, A. Andrejevi}a, 3 eta`e, useljiva+gara`a+oku}nica, 170.000 KM. Mob. 065/819-136. DEVASTIRANA ku}a, Trebevi~ka, plac 250m2+gara`a, 79.000 KM. Mob. 062/334-371. DVA poslovno-skladi{na prostora, Stup, 139m2 i 64m2, 1.350 KM/m2. Mob. 062/334-371. KU]A dio dupleksa, 69m2 sa oku}nicom, vratnik, Rami}a sokak, nema prilaz autom, 65.000 KM. Mob. 062/334371. KU]A na 4 eta`e, butmir, B. Hasanovi}a, 620m2+dvori{te 650m2, 3 zasebna stana, cen. plin, 320.000 KM. Mob. 062/334-371. ZEMLJE 11.000m2+ku}a u Osjeku, mo`e i u parcelama, 35 KM/m2. Mob. 062/334-371. STAN 74m2, Dobrinja, K. Prohi}a, dobro stanje, cen. grij. VP, 110.000 KM. Mob. 062/334-371. CENTAR, Had`iidrizova, AU gradnja, 103m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2, potrebna adaptacija. Mob. 062/334-371. KU]A 95m2 na sprat+250m2 ba{te, Bjelave, ul. Behar, cen. plin, 155.000 KM. Mob. 062/334-371. HRASNO, A. lipa, 8 sprat, 52m2/2.200 KM. Mob. 061/320-439. DOBRINJA C5, L. Pastera, 2 sprat, 68m2, 103.000 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR kod Parlamenta, 2 sprat, 81m2/2.600 KM. Mob. 061/320-439. ^. VILA, 11 sprat, 54m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. M. DVOR, V. Peri}a, 1 sprat, 138m2, 380.000 KM. Mob. 061/320-439. A. POLJE, Trg me|. prijateljstva, 6 sprat, 70m2/1.600 KM. Mob. 066/801737. STAN 74m2, M.].]ati}a, 1 sprat, useljiv, 205.000 KM. Mob. 066/801-737. CENTAR, D. Ozme, 4 sprat, adaptiran, sve novo, 136m2/2.800 KM. Mob. 066/801-737. CEN TAR, Vra zo va, pri ze mlje, 84m2/2.900 KM. Mob. 061/320-439. A.POLJE, N. Smailagi}a, 6 sprat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. ^. VILA, D`. bijedi}a, 13 sprat, 57m2, 113.000 KM. Mob. 061/320-439. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, VP, adaptiran, 43m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. CENTAR, kod Katedrale, Petrakina, 1 sprat, 113m2, 270.000 KM. Mob. 066/801-737.

IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, blizu studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. LIJEPO namje{ten stan 65m2, poseban ulaz, pristup internetu. Tel. 538364, 061/527-254. JEDNOSOBAN stan, Obala, kod Drvenije mosta, 300 KM. Mob. 061/905212. NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. NAMJE[TENE sobe u dva trosobna stana, samcima, zaseban ulaz, Pofali}i. Tel. 657-979. IZDAJEM poslovni prostor u centru, opremljen. tel. 061/385-009. NAMJE[TENA garsonjera, samicisamcu, blizu Centra. Mob. 061/358772. NAMJE[TEN trosoban stan, za studente ili studentice, Olovska. Mob. 062/878-502. IZDAJEM pos. prostor 18m2, na platou Skenderija. Mob. 061/365-563. CENTAR, dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. STUDENT tra`i cimera (zasebna soba) kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM gara`u, Marindvor-Centar. Mob. 062/253-712. KOD Vije}nice, Babi}a ba{ta, izdajem garsonjeru namje{tenu. Mob. 061/809763. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, ^ema lu {a 4, cen tar stro gi. Mob. 061/205-235. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515.

PRODAJA
PRODAJEM stan u centru 65m2, Ul. Kranj~evi}eva 4, zgrada Karingtonke. Tel. 061/311-238.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zamrziva~ ladi~ar, 200l, Gorenje. Mob. 061/812-233. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

subota, 18. juni 2011. godine
„ SJAJ „ — KIRBI, dubinsko usisavanje i pranje tepiha, itisona, sjede}ih garnitura. Mob. 061/210-992. „ VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. POVOLJNO vanjske roletne, PVC stolarija, aluminiske `aluzine, trakaste za vje se, har mo ni ka vra ta. Tel. 061/214-303. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama sa iskustvom, ~isto i uredno. Tel. 033/412-486 i 062/482-192. TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405, 061/156728. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vra ta i blin di ra nih. Mob. 061/233-078. BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Ga ran tu jem us pjeh. pri mam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. MOLERSKO farbarski poslovi povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262-973. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosoban 120KM, dvosoban 200KM, trosoban 300KM. tel. 062/073-760. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914-014, 204-453. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. MOLERSKE usluge: kre~enje stanova jednosoban 120 KM, dvosoban 200 KM, trosoban 300 KM. Mob. 062/073-760. PREKUCAVAM sve vrste radova na kom pju te ru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. BLOU VISION, licencirani ra~unovo|a pru`a ra~unovodstvene usluge. Mob. 062/471-010, 533-281. RADIM antikorozivnu za{titu automobila, farbanje, varenje, poliranje, Ilija{. Mob. 061/552-547. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922476. TELEFON servis pop{ravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 204-805. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, postavlje automatske osigura~e, indikatore, postavlja plafonjere, lustere i ostale popravke. Mob. 061/048-497. TEPSER s.o.d, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone, tvrde podove (za{tita). Tel. 200-003, 061/524-461. VR[IM prevoz selidbe veliki kombi sa radnom snagom ili bez. tel. 062/226665. INSTRUIRAM matematiku na razumljiv na~in, dipl. ing elektrotehnike. tel. 061/571-361. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, buhe i mi{eve. Mob. 062/136-248. VO DO IN STA LATER-elek tri~ar, opravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, aut. osigura~a. Mob. 061/180-120. VR[IM usluge postavljanja, bru{enja parketa i laminata brzo i kvalitetno. Tel. 061/134-260. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205803, tel. 066/973-793. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805.

OSLOBO\ENJE

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova iz FBiH i RS, idplata odmah. Mob. 063/595-640. STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice. isplata i odlazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob. 061/175-237. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu, dionice svih firmi i fondova isplata odmah. tel. 062/451-791. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i do la zak na adre su odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM umjetni~ke slike (ulja, akvarel, pastel) starih slikara. Mob. 062/969-693. HITNO kupujemo veliki, luksuzan stan, cca 150-200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti novije gradnje. tel. 061/161790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SAFET (E[REFA) NUHI]

preselio na ahiret u petak, 17. juna 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 18. juna 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}i Nad`ija, unuka Alma, bra}a Izet i [efko, sestra Bedra, zet Sulejman, snahe Vasvija, Zarfa i Izeta, brati}i Ferid, Nedim, Semir i Almir, brati~na Mediha, sestri} D`evad, sestri~na Jasmina, te porodice Nuhi}, [ero, Alihod`i}, Makota, Piti}, Zahirovi}, Hod`i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14 sati, Ul. Bajrama Zenunija 5/pr. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

VOZILA
PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. LAN DRO VER, du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM kamion korpa 12m Iveco 35-10, 1999. god. Tel. 033/553-865, 061/895-017. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. PRODAJEM Jettu 91. god 1,8-66kw, registrovana do 8/2011 u odli~nom stanju, benzin. tel. 061/338-199. PRODAJEM Mercedes C klasa CDI 200, 2002. god, bijeli, tek registrovan, pre{ao 64.000 km. Tel. 061/157-549, 061/505-035. PRODAJEM Suzuki Alto 2003. god, klima, servo, abs, dva balona, el. stakla, daljinsko zaklju~avanje, 5200KM. Tel. 061/204-966. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Bosch pumpu i turbinu za audi 2,5 TDi. Mob. 062/127-183. PRO DA JEM mo to cikl 125 ccm CHOP PER 15 KS nov, mar ke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845.

NEUM sun~ana soba sa kupatilom, wc, terasom, poseban ulaz, 70 metara od mora. tel. 061/511-234. ULICINJ apartmani deluks kod hotela Albatros 100 metar od mora. tel. 00382 69656514. IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, parking, ro{tilj, cijena povoljna. Tel. 036/880-178. U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom, blizu mora. Tel. 00385 21 699-445. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488-043, 036/880-582. GRADAC trokrevetne sobe, kupatilo, balkon, kuhinja u junu povoljnije. Tel. 0038521697123. DUBROVNIK — Lapad izdajem apartmane za 2,4,6 osoba, vlastiti parking, povoljno. Tel. 00385 598244031. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM vila Glorija apartmani uz more povoljno, parking osiguran. Tel. 036/884-215. OTOK Hvar — Su}uraj, apartmani 3 — 5 osobni, uz samu pla`u, izdajem. Tel. 0038521773-305 i 0038163352-350. NEUM apartmani konforni klimatizi ra ni bli zu mo ra par king. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183981. POVOLJNO izdajem apartmane i sobe uz more u Neumu. tel. 036/880-888. DUBOKA kod Neuma izdajem garsonjeru. Tel. 063/200-393. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apar tma ni fit.com Tel. 065/879-433. HVAR, izdajem ku}u 4-6 osoba, 80m od mora, TV, klima, parking. Tel. 0038763191201. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 0038520741246. DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. NEUM, uz more izdajem apartmane i sobe sa kuhinjom, kupatilom, parkingom. Tel. 036/880-658, 036/805907, 063/924-121.

POSLJEDNJI POZDRAV

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neumbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-bianca-neum.com Telefon:387(0)36 884-125, Fax:387(0)36 884-128.

ZAPOSLENJE
POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan, hrana i plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA frizerka sa iskustvom i manikir djevojka. Tel. 063/076-228. FAST Fudu „ Gu{t „ potreban ro{tiljd`ija sa iskustvom i radnica na poslu`ivanju. Mob. 061/548-806. POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162.

MLADENU DASTLIKU
1947 - 2011.

NEUM — Apartmani prvi red do mora, Primorska 124 (SURDUP 2) klimatizirano, vlastiti parking,www.villa-grazzia.ba email: villa.grazzia@yahoo.com Tel. +387(0)61 138 007.

ro|aku, dobrom prijatelju i dragome ~ovjeku. Njegove: teta Olesa i Mirela Sla|ana Su}ut ro|aku i obitelji.
3838

U PRELIJAPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Iskoristite sve prednosti i ljepote orebi}a i na{e ku}e. Ljetujte na orebi}u. tel. 033/225-074 i Mob. 061/252-782. DUBROVNIK, izdajem trosoban apartman, terasa, parking, pogled na more, most, rijeku Dubrova~ku, 100 eura/dan, du`i boravak po dogovoru. Mob. +385959042186. IZDAJEMO apartmane u Neumu uz more. tel. 066/012-791. OREBI] apartmani za 4 osobe opremljeni, kuhinja, kupatilo, spava}a, dnevni boravak, terasa, parking u hladu. Tel. 033/220-068, 061/147-359. IZDAJEM sobe i apartmane kod hotela Zenit u Neumu. Mob. 063/894-751. OREBI] povoljno izdajem konforne apartmane blizu mora. Tel. 00385 20 713-710, 00385 98 9134 725. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. PODACA — Makarska rivjera, iznajmljujem 2 trokrevetna apartmana sa posebnim ulazom, 200m od pla`e. Tel. 00385 21 699- 170. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. U PODACAMA izdajem apartman (trosoban stan) sa 6 le`aja, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. tel. 061/375-059, 00385 98 1865664.

OSTALO
PRODAJEM grobno mjesto na katoli~koj parceli u Barama. Tel. 215-621, od 8-10 sati. PRODAJEM dva Lipicanera konja (kobile) bijele i ko~ija velika i mala, kompletna oprema, cijena po dogovoru. Tel. 033/536-915 zvati od 8 do 16 sati RVI STARI GRAD. VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju motora, br. 44. Mob. 061/906914. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132.

POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

APARTMANI, Klek-Komarna, za 36 oso ba, upo tre ba ku hi nje. Mob. 062/439-329, 061/437-719. KOR^ULA, izdajem apartmane i sobe. Tel. 0038592381825, 0038763185392. OTOK Hvar Su~uraj apartmani 3-5 osobni uz samu pla`u, izdajem. Tel. 00385 21 773-305, 00381 63 352-350. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa kupatilom, kuhinja, parking, more oko 200 metara. Tel. 00385 98 1863337, 062/304-139. IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218. VODICE — [ibenik, dva dvosobna apartmana, klima ure|aj, uz more. Povoljno. Lapenda 00385915965771.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, tra kas te za vje se 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767995 i 061/131-447.

PREVOZ putnika Sarajevo-more lux kombi vozilima: Neum-Pelje{ac-Dubrovnik i M. RivijeraSplit, profesionalni voza~i. Tel. 062/213-645, + 385 91 532 3465.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604.

RAZNO
USTUPAM ugovor za op{tinsku radnju, uz otkup inventara, Stari Grad. Mob. 061/245-900. PO KLA NJAM ma~i}e per sij ske ma~ke. Tel. 061/337-764.

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Osamnaestog juna 2011. navr{ava se {esnaest godina od pogibije na{eg dragog supruga i oca

Dvadeset drugog juna 2011. navr{it }e se tu`na godina otkako nije sa nama

MILAN (\OR\E) SAMARD@I]
1931 — 2010.

RE[ADA DADE (HASANA) IMAMOVI]A
Te{ko je vjerovati da je pro{lo toliko vremena. Bio si i ostao dio na{ih `ivota. Tvoji najdra`i: Mirjana, Danis, Bojan, Ivana i Lejla
71125 71167

S velikom ljubavlju i sje}anjem, posjeti}emo njegov grob 18. juna 2011. godine u Berkovi}ima. Njegovi najmiliji

SJE]ANJE

10 GODINA BEZ

SJE]ANJE na na{eg dragog i nepre`aljenog sina, supruga, oca, brata i dedu

DAVORINA POPOVI]A
Kad o~i sklopim, vidim jedan prozor stari i topla ruka pru`a klju~eve od raja. E, kad bih mogo vratit neke stvari, tad sre}i mojoj ne bi bilo kraja. Pjeva~u moj, prijatelju stari, ve~eras tugu ispijam do kraja. I pijem jo{ jednu za onaj prozor mali na ku}i gdje smo nekad stanovali. Po~ivaj u miru. Tvoj Kralj
3822 3836

GOJKA BOLETA KEVCA
18. 6. 1994 - 18. 6. 2011.

ASIM PURIVATRA
18. 6. 2008 — 18. 6. 2011.

S ljubavlju, tvoji: Silvana, Fe|a, Anja, Marcel

Vrijeme prolazi, tuga i bol nikada. Tvoji najdra`i
3832

TU@NO SJE]ANJE na dragog supruga

SJE]ANJE na na{eg dragog i velikog prijatelja

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI SELAM majci i baki na{ih prijatelja

FEHIM (GALJANA) ROV^ANIN VOJIN GLUHOVI]
18. 6. 2001 - 18. 6. 2011.

ZLATI KULENOVI]

KADIRA HAD@IBEGI]A
18. 6. 1992 — 18. 6. 2011.

preselio na ahiret u ~etvrtak, 16. juna 2011, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 18. juna 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en sa po~etka Ulice Avde Hod`i}a u 13.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Fadlija, sin Mirsad, k}erke Mahira i Ismira, snaha Jasminka, zetovi D`evad i Hido, unu~ad Arnela, Melisa, Edin, Amina, Inesa, Edvin i Jasmin, zet Admir, bra}a Hasib i Meho, sestre Ferida i Mel}a, snahe D`emila i Faiza, brati}i Mersudin, Senudin, Alen i Sanin sa porodicama, brati~na Sanela sa porodicom, sestri}i Mujo, Ismet i Salko sa porodicama, sestri~ne Fadlija i Raza sa porodicama, {ure Mujo i Ibrahim sa porodicama, te porodice Rov~anin, Deljkovi}, D`elilovi}, Trle, Doli~anin, ^olakovi}, France, Bambur, Klepo, Tutund`i}, Kre~o, ]esir, Duran, Pita, [ljuka, Muratovi}, @iga, Sadovi}, Pecikoza, Obu}ina, Hondo, Abdi~evi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Avde Hod`i}a br. 52.
000

od porodica Sjani} i [abeta
3827

Uspomene i sje}anja ostala su zauvijek. Supruga Rada
AX

S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji Dado i Nela
3815

Sedamnaestog juna 2011. godine navr{ilo se sedam dana od preseljenja na ahiret mog dragog brata

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

AGANA RAMOVI]A

Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 20. juna 2011. godine, u 15 sati u d`amiji ^eljigovi}i - Alifakovac. O`alo{}eni: brat Meho i snaha Fazila sa djecom Mahir i Mahira
3835

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Osamnaestog juna 2011. godine navr{ava se sedam dana od preseljenja na ahiret na{e drage majke

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI SELAM

RAZIJE BEGI], ro|. MIROJEVI]
Majka! Dok je `iva, mislimo nikad je ne}emo izgubiti, poslije `alimo za svakim trenutkom neprovedenim uz nju. Draga majka, hvala ti na nesebi~noj brizi i pa`nji kojom si nas obasipala tokom cijelog svog `ivota. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoje k}erke Munira i [efika sa porodicama. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 19. juna 2011. godine, u ku}i merhume, Nahorevska 34.
3823

had`i HALIM BJELOPOLJAK

ocu na{eg poslovnog partnera i saradnika Grupacija MIMS
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE na drage roditelje

FAHRUDIN (HUSEINA) MIRA[^I]
nakon kra}e bolesti preminuo 17. juna 2011. godine u 6.50 sati u 73. godini. Ispra}aj i d`enaza }e se obaviti ispred D`indijske d`amije u subotu, 18. juna 2011. godine, u 16.30 sati, a ukop na mezarju Bukov~i}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: supruga Vasva, sinovi Almir i Admir, brat Muhamed, sestre Hajrija i Enisa, {ure Ismet i Mirsad, bad`o Alija, snahe Aziza, Subhija, Zorica i Anamarija, unu~ad Adi i Sean, svastika Ismeta, porodice Mira{~i}, ]enanovi}, Sadikovi}, Burzi}, Piri}, Hasanagi}, [ehi}, Vidakovi}, Musaefendi}, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti po povratku sa mezarja u D`indijskoj d`amiji.
030

RADOJKA TOMA[EVI], ro|. VELJOVI]
15. 5. 1992 - 18. 6. 2011.

VELJKO TOMA[EVI]
18. 6. 2008 - 18. 6. 2011.

S ljubavlju, ponosom i tugom, sin i k}erka
3753

IN MEMORIAM

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

Devetnaestog juna 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od kada je preminuo na{ dragi

majci na{e kolegice Tanje

NADA (DAVIDA) TRIVANOVI]
iznenada preminula 16. juna 2011. u 81. godini. Sahrana }e se obaviti 18. juna 2011. godine na gradskom groblju Bare u krugu porodice. O`alo{}ena porodica
000

NADI TRIVANOVI]

DRAGAN [ELEDA
Pomen }e se odr`ati u nedjelju, 19. juna 2011. gdoine, u 12 sati na groblju Bare. Porodica
3828

Osamnaestog juna 2011. navr{ava se 10 bolnih godina od smrti na{eg dragog druga i prijatelja

Zaposlenici Direkcije za informacione tehnologije sa direktorom Tarikom ^ar{imamovi}em
3833

DAVORINA POPOVI]A
Godina za godinom prolazi, a bol i tuga ostaju. Smrt je ja~a od `ivota, ali nije od ljubavi prema tebi. S tugom i po{tovanjem, Veselin Makso Kapetanovi} sa familijom
3834

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj i po{tovanoj

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

ZLATI KULENOVI]
Porodica Bajbutovi}
3831

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
SJE]ANJE

Osamnaestog juna navr{ava se deset godina otkako je iznenada i prerano preminuo na{ voljeni suprug i otac

na voljene roditelje

BRUNO JO@ANC
KEMAL ^OLO
10. 1. 1983 - 18. 6. 2011.

Uvijek si sa nama. S ponosom i ljubavlju, Ljudmila i Bojan
3819

MAIDA ^OLO, ro|. LAZOVI]
18. 6. 2007 - 18. 6. 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, djeca: sin had`i Faruk sa porodicom i k}erka Behireta sa porodicom
3818

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi suprug, otac, djed, punac, stric i ujak

SJE]ANJE

PETAR (LAZARA) VUKOJE

DRAGAN [ELEDA
19. 12. 2010 - 19. 6. 2011.

DRAGAN [ELEDA
19. 12. 2010 - 19. 6. 2011.

preminuo 17. juna 2011. u 86. godini. Sahrana }e se obaviti 18. juna 2011. godine u 12 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Leposava, k}erke Vesna i Bojana, unu~ad Maja, Edin, Dijana i Besim, zetovi Selim Sejo i D`enan, brati}i Milovan, Bo{ko i Luka sa porodicama, brati~na Slavka sa porodicom, sestri} Vukovi} Ne|o sa porodicom, sestri~ne Milojka, Koviljka i Novka sa porodicom, svastika Gali} Vera sa porodicom, prijatelj Fazli} Taib, porodice Vukoje, Vujasenovi}, Fazli}, Halilbegovi}, Vukovi}, Kapor, Mili~evi}, Gali}, Radakovi}, Sin|eli}, Busulad`i}, Ro`ajac, Damjanac, Me|edovi}, Tomi}, Hod`i} i Babi}, kom{ije Andrijani} Vesna i Goran, Sand`aktarevi} Faruk i Nermina, te ostala mnogobrojna porodica, kom{ije i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Mehmeda Spahe br. 2.
000

Pro{lo je 6 mjeseci od smrti mog voljenog sestri}a. Ne mogu vjerovati da te nema. Tetka Ljilja Kuki}
AX

Dragi, Kad ode ^ovjek poput Tebe, ostane praznina velika kao more. I ti{ina, jer suze usahnu, a rije~i nema. Tvoja dobrota i ljubav utkane su u svako na{e sje}anje. Neizmjerno smo Te voljele... Tvoja Olgica i Ma~ki
3792

SJE]ANJE

na na{eg oca, majku, svekrvu, biku i prabiku

Zauvijek je oti{ao moj najbolji prijatelj

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga mama, baka, prabaka, sestra i tetka

HIVZO (ABAZA) ]OROVI]
1987 - 2011.

AJKA (HALEMA) ]OROVI]
2007 - 2011.

MLADEN DASTLIK

DRAGICA (MARKA) GLU[AC
preminula nakon kratke i te{ke bolesti u 91. godini. Sahrana }e se obaviti 18. juna 2011. godine u 11.15 sati na gradskom groblju Bare iz pravoslavne kapele. O`alo{}eni: k}erka Danica, unuk Dragan, snaha Tanja, praunuka Lena, brat \uro, snahe Ru`ka i Koviljka, brati}i Boro, Zdravko, Predrag, @eljko, Rajko i Ranko, brati~ne Vera, Bojana, Dragica, Mica i Radmila, porodice Mrkalj, Glu{ac, Balta, Umi~evi}, Jel~i}, Karanovi}, Jovan~i}, Baji}, Nenadi}, Sotirovski, Motika, [iljak, Radmanovi}, Stankovi}, \oki}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Eniza Cocali}a br. 8.
000

S ljubavlju i po{tovanjem, sin Sulejman, snahe Mara, Vanisa i Azra, unuci Enver i Edin, praunu~ad Jasenko, Negra i Nina ]orovi} iz Kladnja
030

Hvala za cjelo`ivotno prijateljstvo. Bio si mi kao brat i neizmjerno }e{ nedostajati. Branko Brano Rebi}
3817

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJE ZBOGOM

dragom

FEKA HUSKI]

MLADENU

Draga Beko, vrijeme ne}e izbrisati ljubav i pa`nju koju si nam nesebi~no pru`ala. Vole te tvoji: Suzana, Subha, Asja, Emir, Damir, Adnan i Adi
3809

Ljilja, Sabina, Rada, Cica, Mina
3816

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na na{e mile i drage
SJE]ANJE na na{e najmilije

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

\OR\E PERI[I]
1974 - 2011.

SLAVKA PERI[I], ro|. JURAS
1994 - 2011.

@ELJKO PERI[I]
1996 - 2011. dobitnik Zlatnog ljiljana

HA[IM RUHOTINA
12. 6. 1993 - 18. 6. 2011.

HASIBA RUHOTINA - \AFO
18. 6. 2008 - 18. 6. 2011.

Neka vam je laka zemljica bosanska. Po~ivajte u miru Bo`ijem. Radmila Lalica Peri{i}, Evgenija i Vinko ]apelj sa obiteljima
3763

Ako je smrt ja~a od `ivota, nije ja~a od ljubavi i sje}anja na Vas i Va{u dobrotu. Neka Vam Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Va{i: k}i Edina, sinovi Edin i Nijaz, unu~ad Enid, Najla, Adna, Mak, snaha Amela i zet Aziz
AX

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IN MEMORIAM

ARMIN (MUHAMED-bega) HASANBEGOVI]
preselio na ahiret nakon duge i te{ke bolesti u ~etvrtak, 16. juna 2011, u 49. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 20. juna 2011. godine, u 17.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: majka Nadira, supruga Drenka, sin Armin, sestre Alma i Amina sa porodicama, {ura Dejan sa porodicom, te porodice Hasanbegovi}, Red`i}, Salkovi}, Kajtaranovi}, ^ustovi}, Hrnjica, Muratovi}, Fo~o, Eminagi}, Kova~evi}, Turkovi}, Hamidovi}, Bo{kovi}, Karamehmedovi}, Sijer~i} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i `alosti, Trg solidarnosti br. 21/I. Ku}a `alosti: ^ekalu{a br. 37/I.
000

SENAD KRNJO (MUHAREMA) TAHIROVI] ITA VUKOVI], ro|. BARTULOVI]
2007 - 2011. D`enaza }e se obaviti u subotu, 18. juna 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: bra}a Pa{o Lele, Nehro, Muharem, Eno, Enes i Muhamed, sestre Zuhra, Enisa, Sabaha i Ehlimana, snahe i zetovi, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Tahirovi}, Pa{i}, Hasanovi}, Be{i}, Sejdi}, Gluhi}, Osmanovi}, Salkovi}, Jold`i}, Musi}, Stanojlovi}, Zahirovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Dejanli Ibrahimbega br. 7.
000

preselio na ahiret u ~etvrtak, 16. juna 2011, u 55. godini.

Njeni najmiliji
25641

TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog

MEHU (SELIMA) NUHI]A
18. 6. 2009 - 18. 6. 2011.

Osamnaestog juna navr{ava se devetnaest godina od pogibije na{eg voljenog supruga i oca

IN MEMORIAM

Danas, 18. juna 2011. godine, navr{ava se {est tu`nih mjeseci otkako nas je napustio na{ voljeni suprug, otac, dedo i svekar

Osta}e{ zauvijek u na{im srcima. Od daid`e Mustafe Begovi}a, daid`i}a Asima i Rasima, te daid`i~ne Alme Opardija sa porodicama
001A

KADIRA HAD@IBEGI]A
18. 6. 1992 - 18. 6. 2011.

BAHRIJA SIJER^I], ro|. NUHOD@I]
18. 6. 1995 - 18. 6. 2011.

Osamnaestog juna 2011. navr{avaju se dvije godine otkako je prestalo da kuca plemenito srce supruga, oca i djeda

STANISLAV (MATE) KARA^I]
18. 12. 2010 - 18. 6. 2011.

BRANKA (KOSTE) TOMA[EVI]A
18. 6. 2009 - 18. 6. 2011.

Sje}anje na Tebe dio je na{eg `ivota u kojem nam beskrajno nedostaje{. S ljubavlju, Gizela i Vedad
3786

Jedno veliko hvala za sve {to si nam pru`io. Iz godine u godinu sve nam vi{e nedostaje{! Tvoja djeca i unuke
25646

Za sve {to si bio, za sva lijepa sje}anja poslije tebe. S ljubavlju, tvoji: supruga, sinovi, unu~ad i snahe
3779

Njegova dobrota, po{tenje i ljubav koju nam je pru`ao i danas su nam najve}a utjeha. S ponosom, njegova porodica
3808

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
POSLJEDNJI SELAM

Osamnaestog juna 2011. navr{avaju se dvije duge, preduge godine otkako nije vi{e sa nama na{ voljeni otac, suprug, papi i punac

MEHO NUHI]
26. 3. 1947 - 18. 6. 2009.

had`i HALIM BJELOPOLJAK

Sa ljubavlju i po{tovanjem, vole te tvoji: supruga Razija, k}erke Emsija i Sanela, unu~ad Denis i Ines, zet Murat
25607

Mujo Selimovi}
000

IN MEMORIAM

na{em dragom ujaku

DAVORINU POPOVI]U
2001 - 2011.

Sa velikom ljubavlju i po{tovanjem, njegove Beril i Ana
Osamnaestog juna 2011. navr{ava se tu`na godina otkako je na ahiret preselila na{a draga mama i supruga Osamnaestog juna 2011. navr{ava se tu`na godina otkako je na ahiret preselila na{a draga snaha
25642

Osamnaestog juna navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg supruga i tate

dr. sci. ELVISA TORLAK, ro|. COKOJA

dr. sci. ELVISA TORLAK, ro|. COKOJA STANISLAVA ARAPOVI]A
Draga Elvisa, ponosni smo na tvoju dobrotu, ~estitost i plemenitost. Zato }e{ uvijek biti i ostati dragi, omiljeni i neodvojivi dio na{e porodice. Neka ti Allah d`.{. podari sve ljepote d`enneta i vje~iti rahmet. Tvoji: Nafa, Hamdija i Esmer
25634

Mami, volimo te i `elimo svim srcem i du{om. Mnogo nam nedostaje{. Draga Elvisa, bila si mi vjeran drug i prijatelj na na{em kratkom, ali nezaboravnom `ivotnom putu. Neka ti Allah d`.{. podari sve ljepote d`enneta i vje~iti rahmet. Tvoji: k}erka Merima, sin Haris i suprug Muris
25634

2009 - 2011.

Zauvijek sa nama, Mimica i Ariana
010

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

na

KATICU ]ALOVI]
18. 6. 2010 - 18. 6. 2011.

NAD@IJA NAD@A BORI], ro|. GAZI]
18. 6. 2003 - 18. 6. 2011.

DAVORIN POPOVI]
18. 6. 2001 - 18. 6. 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
3717

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Alikadi}
3566

S ljubavlju koja smr}u ne prestaje i tugom koja vje~no ostaje. Tvoji Sanja i Dario
3785

58

PREDAH

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ukoliko vam se ne dopada ne~ije ultimativno pona{anje, onda pa`ljivije birajte rije~i koje koristite u svom nastupu ili u susretu sa saradnicima. Diplomatska nota postaje neizbje`na, naro~ito kada za to postoji dobar poslovni interes. Suvi{e pa`nje posve}ujete nekim sporednim doga|ajima koji vas dodatno udaljavaju od voljene osobe ili od nekih zajedni~kih planova. Ne{to ste zanemarili. Djelujete snala`ljivo u onim po~etnim fazama kada se rje{avaju va`ni poslovno-finansijski interesi, ali va{a koncentracija opada u zavr{nici. Ne mo`ete da uti~ete na tok ili samu dinamiku poslovnih pregovora, jer postoji osnovni protokol. Nova sumnja samo vodi ka nekom emotivnom udaljavanju. Potrebno je da ostvarite harmoni~an dijalog u odnosu sa voljenom osobom i sve }e biti bolje. Neko ne obra}a pa`nju na va{ poslovni autoritet ili na komentare koje upu}ujete. Ipak, izbjegavajte sukob sa osobom koja osporava va{ na~in razmi{ljanja. Potrebno je da uspostavite bolji model uspje{ne komunikacije. Nema razloga da se pona{ate suvi{e strogo prema porodici, prihvatite ne~ije izvinjenje. Poka`ite da imate dovoljno razumijevanja i emotivnog sluha za ono {to se de{ava. Nemojte potiskivati intuiciju, sjajno umijete da predvidite tok doga|aja i mogu}i rasplet na poslovnoj sceni. Postoje situacije kada je te{ko objasniti pravi uzrok ili posljedicu, ali ako su va{a osje}anja u skladu sa glasom razuma, postupite po svojoj savjesti. Potrebno je da ostvarite unutra{nji mir i zadovoljstvo kako biste mogli da u~inite ne{to dobro i za okolinu. Na vama je da donesete zavr{nu rije~ ili kona~nu odluku koja predstavlja pozitivnu prekretnicu u poslovnoj saradnji. Budite dovoljno promi{ljeni i odgovorni za svoje postupke, nema razloga da povla~ite ishitrene poteze. U susretu sa voljenom osobom, prvi utisak mo`e lako da vas zavara i tako da navede na pogre{nu reakciju. Kontroli{ite iznenadne izlive ljubomore. Izbjegavajte osobu koja unosi dodatnu nervozu ili negativno raspolo`enje u va{e okru`enje. Ukoliko vam je stalo da pridobijete ne~ije povjerenje, morate djelovati prisebno i u skladu sa utvr|enim pravilima o poslovno-finansijskoj saradnji. Potrebno je da bolje razumijete stvari koje partner uporno pre{utkuje. Jasno vam je da se do nekih odgovora se ne sti`e na lak ili jednostavan na~in. Poku{avate da prona|ete neko efikasno i zaobilazno rje{enje. Posebno vas iritira suo~avanje sa saradnicima koji o~ekuju va{u servilnost ili prihvatanje razli~itih poslovnih ustupaka. Djelujete uznemireno, ali partner dobro zna na koji na~in mo`e da vas inspiri{e na pozitivno razmi{ljanje i raspolo`enje. Opustite se u bliskom dru{tvu ili uz osobu koja vam je iskreno naklonjena. Obratite pa`nju na razli~ite informacije koje ukazuju na neko prakti~no i korisno rje{enje. Va`no je da sa~uvate povjerenje u odre|ene saradnike i da prihvatite neke savremenije ideje u poslovanju. O~ekuju vas uspje{ni rezultati. Nema potrebe da ograni~avate ma{tu, iznenadite voljenu osobu neobi~nim idejama i aktivnom ulogom. Djelujete vrlo zanosno u namjeri da se dopadnete. Ne~ije odgovore mo`ete tuma~iti na razli~ite na~ine, ali na kraju ostajete uskra}eni za osnovne uslove koji su vam neophodni. Nema razloga da se pona{ate previ{e susretljivo prema saradnicima koji ignori{u va{e prisustvo ili molbu. U emotivnim susretima kolo sre}e se okre}e - negdje dobijate, a negdje gubite. Sa~uvajte li~no dostojanstvo u i{~ekivanju bolje prilike. Sre}a je dosti`na. Dok vi uporno taktizirate i smi{ljate zaobilazna rje{enja, neko drugi djeluje veoma efikasno i ni`e pozitivne rezultate. Poslovni gubitak ilustruje razli~ite probleme koji postoje me|u saradnicima ili ote`avaju}e okolnosti u kojima se trenutno nalazite. U susretu sa voljenom osobom budite iskreni i realni, bolje je da ne obe}avate stvari koje niste u stanju da ispunite. Va{ poslovno-finansijski uspjeh proizilazi iz dobro osmi{ljenih planova i preciznih poteza. Ni{ta nije slu~ajno, stoga budite uporni u svojim namjerama pred poslovnim partnerima. Doka`ite svoje sposobnosti na djelu. Priu{tite sebi neki novi u`itak i zadovoljstvo. Prija}e vam emotivni susret ili romanti~na zabava u odabranom dru{tvu. Ni{ta ne mora biti glamurozno, ve} sa mjerom i ukusom. Imate osje}aj da vam nedostaju pouzdane informacije ili da vam iznenada izmi~e dobra poslovna prilika. Zbog ote`avaju}ih okolnosti u kojima se nalazite ne mo`ete da prikrijete razo~arenje u odre|ene saradnike. Nemojte dozvoliti da mali nesporazumi u odnosu sa voljenom osobom prerastu u ozbiljnije probleme koji vas emotivno udaljavaju. Razgovarajte iskreno o svemu.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: parovodi, operater, kate mos, ari, ake, zana, at, itinerari, a, veta, iranac, ari, otimati, t, sapi, oto, iliri, tnn, e, se, isti, ozd, egej, ret, li, ilave, otac, ironizirati, vat, kora~aj, ana karenjina.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas sun~ano i vrlo toplo, poslije podne u brdsko-planinskim predjelima nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 12 do 19, maksimalna dnevna od 29 do 35°C. Sutra poslije podne promjena vremena. Naobla~enje sa ki{om, pljuskovima, grmljavinom i padom temperature koje }e ujutro zahvatiti sjeverne, poslije podne i uve~er pro{iri}e se i na ostale predjele BiH. U ponedjeljak umjereno obla~no i svje`ije, povremeno sa ki{om, poslije podne razvedravanje. Samo }e u sjevernim predjelima tokom cijelog dana biti prete`no sun~ano. U utorak i srijedu sun~ano i toplo. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 14, maksimalna dnevna 30° C.

Danas }e sun~ano i vrlo toplo biti u ju`noj Evropi, a najtoplije }e biti na jugu [panije oko 36°C. U ostalim dijelovima Evrope o~ekuju se ki{a i lokalni pljuskovi sa grmljavinom, a velika koli~ina padavina i jak jugozapadni vjetar o~ekuju se na zapadu kontinenta. Danas na Balkanu sun~ano i vrlo toplo. Poslije podne u brdsko-planinskim predjelima nestabilno sa lokalnim pljuskovima. Maksimalna temperatura kreta}e se od 29 do 35°C. U no}i na sjeveru Srbije i Hrvatske naobla~enje sa ki{om, pljuskovima sa grmljavinom i padom temeparture.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 12, 14.40, 17.20, 17.30, 20.10 i 22.50 sati.

subota, 18. juni 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni sat, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne posjete potrebno je najaviti na telefon 033/ 279800.

radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba “Dvijetri dimenzije“ autora Milana Mihajlovi}a i Amira Omerovi}a, za posjete je otvorena do 15. juna. Zajedni~ka izlo`ba na kojoj radove predstavljaju dva kipara, animator i slikar Florijan, Ivan, Vladimir i Josip Mi}kovi}, za posjete je otvorena do 11. juna 2011. Kolektivna izlo`ba slika ARS SACRA - Akademija likovnih umjetnosti [iroki Brijeg, za posjete je otvorena do 24. juna.

TUZLA

ZENICA

Gary Oldman, Seth Rogen, Jack Black, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, David Cross, Victor Garber, Lucy Liu, Michelle Yeoh, Dennis Haysbert, James Hong, po~etak u 11.15, 13.15, 15.15 i 19.30 sati.

FAST FIVE

KINA
KRITERION
SOUND OF NOISE
komedija, re`ija: Ola Simonsson i Johannes Stjärne Nilsson, uloge: Bengt Nilsson, Sanna Persson, Magnus Börjeson... po~etak u 20.20 sati.

GALERIJE KINA
MULTIPLEX EKRAN
KUNG FU PANDA 2
akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 10.30, 12.30, 14.30 i 16.15 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba anticrte`a “Habitat“, autora Davora Paponje, mladog umjetnika iz Banje Luke. Za posjete izlo`ba je otvorena do 18. juna.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

CINEMA CITY
KUNG FU PANDA 2

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

akcija, triler, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne Johnson, Jordana Brewster... po~etak u 15.30 i 18 sati.

PIRATI SA KARIBA: NEPOZNATE PLIME 3D

BIHA]

MAMURLUK 2

NOVI HRAM
Izlo`ba slika arhitekte Hajrudina Zagore, za posjete je otvorena do 23. juna, svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

ATELJE ZEC
akcija, avantura, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh... po~etak u 1.30, 13.30, 14, 15.30, 16, 18, 20 i 22 sati. Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati.

UNA
BRZI I @ESTOKI 5
akcija, avantura, triler, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Jordana Brewster, Paul Walker, Dwayne Johnson, po~etak u 18.30 i 21 sat.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Penelope Cruz, Geof frey Rush, Ian McShane... po~etak u 17 i 21.15 sati.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Liam Neeson, Zach Galifianakis, Jamie Chung, Ed Helms, Justin Bar tha, Ken Jeong, Todd Phillips, Mike Tyson, Tanner Maguire, Jordan Bobbitt, Aedin Mincks, Sondra Currie, William A. Johnson, Dylan Boyack... po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

DOLINA VUKOVA: PALESTINA

MEDVJEDI] WINNIE
animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 11.20, 13 i 14.35 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

MOSTAR

SUPER 8

FILMSKI HITOVI ZA 2 KM
po~etak u 12, 14, 16, 18.30 i 21 sat. akcioni spektakl, re`ija: Zübeyr Şaşmaz, uloge: Necati Şaşmaz, Gürkan Uygun, Kenan Çoban... po~etak u 21,30 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS

OLIMPIJSKI
avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 12.30, 14.50, 17. 0 i 19.30, 21.50 sati. 1

X-MEN: PRVA GENERACIJA
akcija, avantura, re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: James McAvoy, Michael Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose Byrne, January Jones... po~etak u 20.30 sati.

KINA
OKC ABRA[EVI] DORF retrospektiva
Festival dokumetarnog rock filma DOLGCAJT
Slovenija, autor: Igor Zupe, produkcija: Nord cross production&VPK, po~etak u 20 sati.

NA DNU KACE
autor: Pavle Teodorovi} (pseudonim), re`ija: Nikola Pejakovi}, igraju: @eljko Stjepanovi}, Goran Joki}, Boris [avija, Sne`ana [tiki}, Nata{a Ivan~evi}, Ljubi{a Savanovi}, Bojan Kolopi} i Stevan [erbed`ija, po~etak u 20 sati.

Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

LJETNA REVIJA FILMOVA
po~etak u 16, 18.30 i 21 sat.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba studenata i profesora Fakulteta za informacione tehnologije i dizajn, za posjete je otvorena do 25. juna.

X-MEN: PRVA GENERACIJA
akcija, avantura re`ija: Mat thew Vaughn, uloge: James McAvoy, Michael Fassbender, Jennifer Lawrence, Rose Byrne, January Jones... po~etak u 20.20 i 23 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

PIRATI S KARIBA
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 18 sati.

BANJA LUKA

SARAJEVO

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika banjalu~ke slikarke Biljane Gavranovi} - “Mali svijet“, za posjete je otvorena do 2. jula.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 16.10, 18.20, 20.30 i 22.40 sati.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush,

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba fotografija FOTO BiH, za posjete je otvorena do 30. juna. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce

KINA
MULTIPLEX PALAS
KUNG FU PANDA 2
animirani, akcija, re`ija: Jennifer Yuh, glasovi: Angelina Jolie,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 18. juni 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Doka`i krivnju
KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Sidney Lumet Uloge: Vin Diesel, Alex Rocco, Peter Dinklage, Ron Silver, Paul Borghese, Frank Pietrangolare

20.10
FTV

Godine 1987. provedena je istraga o aktivnostima mafija{ke porodice Lucchese. Istraga je dovela do toga da su se pokrenule optu`nice protiv ve}ine klju~nih ~lanova te porodice. No, jedini koji je optu`en, iako nije bio me|u vode}im kriminalcima, jeste Jackie DiNorscio. Jackie obavijesti advokata Bena Klandisa kako namjerava zastupati sam sebe. Ovaj potez pokazat }e se neo~ekivano uspje{nim jer }e njegov smisao za humor i uli~ni {arm imati veliki uticaj na suca i porotu.

Umri mu{ki 3: Osveta
AKCIJA/TRILER
Re`ija: John McTiernan Uloge: Bruce Willis, Samuel L. Jackson, Jeremy Irons, Graham Greene, Colleen Camp

HIT
21.00
BHT

DANA

Irak, 2004. godine. Narednik William James dolazi na rati{te kako bi u ekipi za demontiranje bombi zamijenio vo|u ekipe, poginulog pri demonta`i jedne bombe. Sposoban i hrabar, distanciran od ostalih vojnika i prili~no arogantan, James nije nimalo simpati~an ostalim ~lanovima tima - naredniku J. T. Sanbornu i specijalistu Owenu Eldridgeu, koji u njemu prepoznaju ovisnika o ratu. Ipak, po{tovanje kolega postupno stje~e demontiranjem niza slo`eno postavljenih bombi...

DRAMA/ TRILER/RATNI
Re`ija: Kathryn Bigelow Uloge: Jeremy Renner, Anthony Mackine, Brian Geraghty, Guy Pearce, Ralph Fiennes, Davide Morse

20.00
OBN

Uobi~ajeni ritam newyor{kog ljetnog jutra drasti~no razbija silovita eksplozija bombe. Pripadnici gradske policije ne znaju {to se doga|a, sve dok im se ne javi tajanstveni Simon i zatra`i da se suspendirani John McClane pojavi gol u crna~kom Harlemu s natpisom "Mrzim crnce". Simon prijeti novom eksplozijom ako se njegovom zahtjevu ne udovolji...

SERIJE

FILMOVI

Univerzalni vojnik
AKCIJA SF
Re`ija: Roland Emmerich Uloge: Jean-Claude Van Damme, Dolph Lundgren, Ally Walker, Ed O'Ross, Jerry Orbach

Dva smo svijeta razli~ita
Uzeir u pozori{te dovodi folk zvijezdu E{refa Kobili}a. Franti{ek [mit, umno poreme}eni glumac ve`e Josipa u backstage-u i obu~en u Josipovo odjelo izvr{ava samoubistvo. Svi su ubije|eni da je Josip mrtav. Fadil organizuje komemoraciju u Josipovu ~ast. Nagovara E{refa da pjeva na komemoraciji.

Daleko od nje
DRAMA
Re`ija: Sarah Polley

Sahara
AKCIJA
Re`ija: Brian Trenchard-Smith

20.10 TV1/MRE@A

22.05
MRE@A

Tokom vijetnamskog rata, vojnik Luc Deveraux naleti na manijakalnog Andrewa Scotta, koji izgleda da provodi svoj vlastiti genocid. Luc poku{ava stati na put pokolju, ali svoj hrabar ~in pla}a `ivotom. Vlada odlu~i zamrznuti njihova tijela, kao dio tajnog projekta o stvaranju univerzalnih borbenih robota. Mnogo godina kasnije, Luc je takore}i savr{eni robot ubojica, ali mu povremena sje}anja na prethodni `ivot ne daju mira. U me|uvremenu, radoznala novinarka Veronica Roberts, otkriva tajnu “Univerzalnih vojnika”...

FILMOVI

Grant i Fiona Anderson u braku su ~etrdeset i ~etiri godine. Njihov je brak uglavnom sretan, iako ne i savr{en zbog Grantovih indiskrecija za vrijeme rada na koled`u. Fiona je primljena u instituciju za stalnu njegu u blizini njihove ku}e zbog rupa u pam}enju. Grant brine {to prvih trideset dana nema posjeta kako bi se pacijenti prilagodili...

12.45 NOVA

Ameri~ki Poru~nik Gunn i dva vojnika Waco i Doyle pridru`uju se britanskoj vojsci. Kada Nijemci napadnu njihove pozicije, Gunnova postrojba je prisiljena povu}i se u Saharu. Troje vojnika sada ima jedinu misiju prona}i pitku vodu. Lutaju}u skupina ih odvede do ru{evina gdje se nalazi voda. Ubrzo saznaju da se Nijemci nalaze u blizini...

22.00 NOVA

Futluz
MUZI^KA DRAMA
Re`ija: Herbert Ross Uloge: Kevin Bacon, Lori Singer, John Lithgow

14.05
PINK

Izgnanik
AVANTURA Re`ija: Robert Zemeckis
^ak Noland, sistemski in`enjer u FedExu, poslije avionske nesre}e, zavr{ava na obali tropskog ostrva. U po~etku je isfrustriran zbog situacije u kojoj se na{ao, ali se brzo miri sa sudbinom, jer shvata da su {anse da ga neko prona|e minimalne. Za ~etiri godine na ostrvu, nau~io je da od prirode izvu~e najbolje da bi pre`ivio, njegove nade da }e biti spa{en odr`ava samo fotografija njegove djevojke... pravi drveni splav i otiskuje se sa jedrom koje je slu~ajno izbacilo more...

Smrtonosno oru`je 2
00.10 PINK
AKCIJA
Re`ija: Richard Donner

Footloose kje portret vje~nog sukoba izme|u bezazlenih zadovoljstava i strogog morala. Gradski de~ko Ren doseljava se u konzervativni gradi} ameri~kog srednjeg zapada gdje je ples, a i bilo koji drugi vid zabave mladih, zabranjen. Ren se tome usprotivi zajedno sa najboljim prijateljem Vilardom i sve{tenikovom k}erkom...

Veliki organizirani kriminal skriva se iza diplomatskih krugova Ju`noafri~ke Republike. To otkrivaju dvojica poru~nika losangeleske policije: Martin Riggs i Roger Murtaugh. No Riggs, kojem je `ena poginula u prometnoj nesre}i, otkriva da je jedan od ~lanova ju`noafri~ke diplomatske bande Peter Vorstedt kriv za njezinu smrt. Do kona~nog i vatrenog obra~una dolazi na brodu koji iz SAD-a treba u Ju`noafri~ku Republiku prevesti novac zara|en prodajom droge.

22.45 HRT 1

62
BHT
08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Uradi sam, uradi sama (r) 08.20 Velika zemlja patuljaka, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 32/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Tribunal 12.45 Skriveni dokazi, igrana serija, 8/62 13.35 Festival cirkusa, revijalni program 14.30 Maksim Mrvica, koncert 16.00 BHT vijesti 16.10 Mulan, ameri~ko-kineski igrani film 18.05 Vremenska ma{ina, strana dokumentarna serija, 1/3 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Majstori brzine: Glava Zete 2011, reporta`a 20.00 Ezel, igrana serija, 113/142 21.00 Narednik James, ameri~ki igrani film 23.15 BHT vijesti 23.35 Mjesto zlo~ina New York, igrana serija, 18/23 00.20 Mulan, ameri~kokineski igrani film (r) 02.15 Narednik James, film (r)

TV PROGRAM
FTV
07.05 Zamr{eni oblici koje stvara priroda, japanski dokumentarni film 08.00 Vijesti 08.05 Barimba 08.30 ZIZ Vragolasti Denis, 1. epizoda Graditelj Bob Angelina balerina Kralj dinosaura Pingu [oni i njegovo stado La Linea Interaktivna igrica Spretno-sretno Tomica i prijatelji 10.55 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.10 Posljednji skretni~ar uzanog kolosijeka, doma}i igrani film

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
07.01 Va{ar ta{tine, serija 08.00 Vijesti 08.15 Jutarnji program Mala TV 09.00 Gumenko, crtana serija 09.05 ^arli i Mimo, crtana serija 09.10 Bo u pokretu, crtana serija 09.35 Mar, crtana serija 10.00 Mali dnevnik 10.25 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, rijaliti {ou 11.10 Pravoslavlje, religiski program 11.30 Rije~ vjere, religiski program 12.00 Dnevnik 1 12.20 Samo pjesma zna 13.25 Ja imam talenat, show program 15.00 Velika bijela prevara, film 17.00 Vijesti

HAYAT
06.10 07.00 07.30 07.50 08.00 08.30 08.55 09.40 10.45 11.58 12.00 13.00 13.25 14.00 15.40 16.35 16.40 Timmy, crtani film Fifi, crtani film Bumba, crtani film, Graditelj Bob, crtani film, @ablja patrola, crtani film, 17. ep. Hlapi}eve nove zgode, crtani film 9. ep. Lijeni grad, crtani film, 11. i 12. ep. Garfield, crtani film Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija Biometeorolo{ka prognoza Najbolje godine, serija, 87. ep. Autoklub Dokumentarni program U ime naroda, film Najbolje godine, serija, 87. ep. Sport centar Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija

TV1
06.58 Spot tv1 07.00 Vijesti 07.05 Ma~ak Mika, crtani film 07.38 Ostrvo kornja~a, crtani film 08.00 Vijesti 08.05 Eliza, serija 11.00 Biznis vijesti 12.00 Vijesti plus 12.20 Rambo 3, film (r) 13.00 Biznis vijesti 14.00 Vijesti 14.10 Ali Baba 1, film 15.00 Vijesti 16.00 Biznis vijesti 16.05 Biografske pri~e: Rolling Stones 17.00 Vijesti plus

PINK
06.00 Do|i da umre{ sa mnom, film 08.00 Ma~ak sa {e{irom, film 10.00 Veliki brat, reality program 10.45 Grand hitovi, muzi~ki program 12.00 Info top, infoprogram 12.20 Gold Music, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.05 Futluz, film 15.50 Info top, infoprogram 16.00 Kakav deda, takav unuk, film

Sestra Jackie
SERIJA 23.40

Ja imam talenat
SHOW PROGRAM

21.00

@enski razgovori

ZABAVNI PROGRAM 17.55

Centralni dnevnik
INFO-PROGRAM 19.30

Show time
ZABAVNA EMISIJA

18.00

13.55 Vijesti 14.05 Ljubav i kazna, igrana serija, 56.epizoda (r) 15.35 Ljubav i kazna, igrana serija, 57. epizoda (r) 17.14 Dnevnik, najava 17.15 Ezel, igrana serija, 112. epizoda 18.15 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 22.epizoda (r) 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Doka`i krivnju, film 22.24 Dnevnik, najava 22.25 Na{a mala klinika, igrana serija 23.19 Loto, dobitna kombinacija brojeva 23.20 Dnevnik 3 23.40 Sestra Jackie, igrana serija, 12. epizoda 00.15 Vrtlog, film

17.10 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina Sanski Most i Ilid`a, hronika 17.20 No limit, muzi~ka emisija 17.45 Za. Druga, emisija za mlade 18.10 Zemlja vi|ena o~ima neba, dokumentarni serijal 19.05 Ah, ta planeta 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 Vite{ka zemlja, serija 21.00 Ja imam talenat, show program 22.50 Dnevnik 3 23.20 Prislu{kivanje, serija 00.20 Sofi [ol - posljednji dani, film 02.20 Ah,ta planeta, zabavni program 02.35 Velika bijela prevara, film 04.10 Dnevnik 2 04.35 Za. Druga, emisija za mlade 05.00 Pravoslavlje, religijski program 05.20 Rije~ vjere, religijski program

17.52 Vremenska prognoza 17.55 @enski razgovori, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Stubovi zemlje, serija, 2.ep. 21.00 Zabavni program 22.00 Jednog lijepog dana, film 00.55 Sport centar 00.00 Intervju s vampirom, film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 03.00 @enski razgovori, zabavni program 03.45 Zabavni program 04.35 Autoklub 04.55 Dokumentarni program 05.20 Muzi~ki program

17.20 Dva smo svijeta razli~ita, serija, 11. ep. (r) 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music, muzi~ki program (r) 18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija, 12. ep. 21.00 Biznis vijesti 21.10 Tito, dok. serijal, 13. ep. 22.00 Vijesti 22.05 Univerzalni vojnik, film 00.10 Pono}ne vijesti 00.30 Reprizni program

18.00 Show time, zabavna emisija 20.00 Veliki brat, pregled dana

Veliki brat
REALITY SHOW

20.00

21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki program, finale 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Izgnanik, film

RTS
11.05 11.30 12.10 12.45 13.00 13.15 13.25 13.30 14.10 15.00 15.10 15.40 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.00 23.00 23.30 00.00 00.50 Gra|anin, info Knjiga utisaka Svijet zdravlja Vrijeme odluke Dnevnik Sport plus Vrijeme Srbija na vezi Dokumentarni program Vijesti Sve boje `ivota (r) TV minijature Za sva vremena: Boki Milo{evi} Medijska mre`a srpske dijaspore Petkazanje, dok. program Leti, leti pjesmo moja mila Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Gorki plodovi, serija TV lica... Jelen top deset Svijet sporta Jelen Super liga Imam jednu `elju, muzi~ki program Knjiga utisaka

RTCG
12.00 12.05 12.35 13.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.35 17.00 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.05 21.40 22.15 22.55 23.00 23.30 22.45 00.00 00.30 Vijesti Zapis (r) Muzika Jutarnji program (r) Argument (r) Fle{ sport (r) Aktuelno Dnevnik 1 Crno-bijeli svijet (r) Obrazovna emisija Muzika Mozaiku Olimpijski magazin Muzika Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Blic biznis i vijesti iz dijaspore Crnogorski 20. vijek Atr magazin Pe~at Muzika Kalendar Dnevnik 3 Sportska subota Sat spot Crno - bijeli svijet, no}ni program Blic biznis i vijesti iz dijaspore

FOX LIFE
07.05 Vill i Grejs, serija 07.55 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 Ru`na Beti, serija 10.30 [apat duhova, serija 11.20 Vill i Grejs, serija 12.05 Upravljanje Vajldom, serija 12.30 Prljavi seksi novac,serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Privatna praksa, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 Ru`na Beti, serija 16.30 [apat duhova, serija 17.15 Vill i Grejs, serija 18.00 Da, draga, serija 18.50 Houp i Fejt, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 [tiklama do vrha, serija 22.00 Ludnica u Klivlendu, serija 22.25 Kugar Taun, serija 22.50 Upravljanje Vajldom, serija 23.15 Sve ispo~etka, serija 00.05 Ket i Kim, serija 00.55 Vill i Grejs, serija 01.40 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija

UNIVERSAL
06.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 11.20 Sve po zakonu, serija 12.20 Dobra `ena, serija 13.20 Stari grijesi, film 15.10 @eljna slave, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 19.00 Dobra `ena, serija

TV1000
06.00 ^ist i trijezan, film 08.30 Rudareva k}i, film 10.00 Pozajmljiva~i, film 11.30 Robin Hud, princ lopova, film

EUROSPORT
08.30 FIA touring car 09.00 Tenis, ATP Eastbourne, Engleska, polufinale 11.00 Tenis, WTA Eastbourne, Engleska, polufinale 13.00 Tenis, WTA Eastbourne, Engleska, Live, finale 14.45 Atletika, E[ Stockholm, [vedska Live 18.00 Tenis, ATP Eastbourne, Engleska, finale 19.15 Tenis, WTA Eastbourne, Engleska, finale 20.00 Borila~ki sportovi, Total KO 22.00 Fudbal, SP U-17 Meksiko Live 00.00 Fudbal, SP U-17 Meksiko 01.30 Atletika, E[ Stockholm, [vedska

Dobra `ena
SERIJA 19.00

Milerovo raskr{}e
FILM 20.00

20.00 Sve po zakonu, serija 21.00 Brik Lejn, film 23.00 U potrazi za sudbinom, film 00.50 Oteta usred bijela dana, film 02.40 Sudija Ejmi, serija 03.40 Bra}a i sestre, serija

14.00 16.00 18.00 20.00

Prijedlog, film Kupe de Vil, film Ro|enje, film Premijera: Milerovo raskr{}e, film 22.00 Nevidljivi cirkus, film 00.00 Krem brule, film 02.00 Cijena po`ude, film

subota, 18. juni 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.15 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.35 Najava programa 07.40 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (r) 08.05 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (r) 08.30 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (r) 08.55 Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i (r) 09.16 ni DA ni NE: Alkohol i mladi 10.13 Tjorven i dragi kamen, {vedski film za djecu (r) 11.48 Filmska matineja: Tri mu{karca i kolijevka, francuski film (r) 13.35 KS automagazin 14.05 Obrtnik partner 14.40 Ro|ena za divljinu, ameri~kojapanski film (r) 16.20 4 zida 16.55 Gara`a: S3ngs 17.25 Odbojka: Europska liga: Hrvatska - Bjelorusija, prijenos

63
Vijesti Sponzoru{e, serija (r) Iz dana u dan... Vijesti Ja sam tvoja sudbina, serija (r) Dje~ije popodne Vijesti Dnevnik RTV TK Bestseller TV Skrivena kamera Dva smo svijeta razli~ita, serija Film Vijesti Film Dnevnik RTV TK (r)

NOVA
07.45 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtana serija 8/13 08.00 Timmy Time, 19/52 08.10 Peppa, crtana serija 08.30 Bakugan 2 - New Vestroia, crtana serija 08.55 Chuggington, 29/52 09.10 Beyblade metal fusion, crtana serija 27/51 09.35 Winx, crtana serija 10.00 Bra~ne vode, serija 10.55 Frikovi, serija 2/16 11.50 Smallville, serija 2/22 12.45 Daleko od nje, film 14.55 Sudar na slijepo, film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno (r) 18.05 Nad lipom 35 (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 10 000 prije Krista, igrani film 22.00 Sahara, igrani film 00.05 Krvavi zlo~in, igrani film 01.55 Ezo TV, tarot show 03.25 Nasljedstvo bijesa, film (r) 05.00 Djevojka iz mog susjedstva, film (r)

OBN
06.15 Casper, crtani film 06.35 Kornja~a Hero, crtani film 06.55 An|eli i prijatelji, crtani film 07.15 Roni, Olly, Roni, crtani film 07.35 Banny Maloney, crtani film 07.55 Nebeske plesa~ice, crtani film 08.10 Ke~eri RAW, zabavni program 09.00 Ivica i Marica, dje~iji film 10.50 Zemlja snova, serija 12.10 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Zemlja snova, serija 14.20 Zemlja snova, serija 15.40 Zemlja snova, serija 17.00 Zemlja snova, serija 17.30 Dejana talk show: Kakva strahota, prevarila me ljubav `ivota! 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.50 OBN Info, informativni program 19.10 Zemlja snova, serija 20.00 Umri mu{ki: Osveta, film 21.50 Policijska pri~a 2, film 23.40 Restless, film 01.30 Umri mu{ki: Osveta, film (r) 03.15 Policijska pri~a 2, film (r)

TVSA
07.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade, 27/46 (r) 07.30 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade, 28/46 (r) 08.00 Program za djecu 11.05 Grimove bajke (r) 11.30 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 12.00 BBC dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Igrani film 14.45 Zemljomorje, igrana serija,(r) 16.10 Tribunal 16.40 Biznis magazin 17.10 BBC dok. program 18.00 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Serijski program 21.30 Vijesti TVSA 21.40 Za{ti}eni svjedok, igrani film 23.20 BBC dok. program (r) 00.05 Serijski program (r) 01.35 Dnevnik TVSA (r) 02.05 Odjava programa

TV TK
07.00 09.00 11.55 12.00 12.15 14.15 16.00 19.00 19.35 19.50 20.10 21.00 23.15 23.55 01.45

06.46 Iza ekrana (r) 07.16 S Me|unarodne smotre folklora: Piva~i, Gunjci i Gajda{i (r) 07.48 Hrvatska kronika BiH 08.05 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Usamljeni su hrabri, ameri~ki film (r) 09.48 Vijesti iz kulture (r) 09.55 Vijesti 10.01 Vrijeme danas 10.02 HAK - Promet info 10.04 Ku}ni ljubimci 10.37 Rijeke Hrvatske: Ravni~arske rijeke, dokumentarna serija (r) 11.10 Normalan `ivot, emisija o obitelji 11.50 Predstavljamo vam... 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma 12.18 TV kalendar (r) 12.31 Veterani mira, emisija za branitelje 13.13 Prizma, multinacionalni magazin 13.55 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 14.25 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot 14.28 Eko zona 14.58 Opera box 15.31 Jelovnici izgubljenog vremena: Anti~ki slanutak 15.55 Euromagazin 16.25 Pastel 16.30 Vijesti 16.35 Vrijeme sutra 16.36 HAK - Promet info 16.42 Reporteri: Armadillo 17.47 Prugasta bra}a: Dru`ba mungosa, dokumentarna serija 18.45 Potro{a~ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Uz nas niste sami, prijenos humanitarne akcije 22.15 Vijesti 22.33 Vijesti iz kulture 22.45 Smrtonosno oru`je 2, ameri~ki film (r) 00.50 Filmski maraton: Muke s palcem, ameri~ki film (r) 02.22 Filmski maraton: Usamljeni su hrabri, ameri~ki film (r) 04.05 Skica za portret (r) 04.15 Reporteri: Armadillo (r) 05.15 Potro{a~ki kod (r)

MRE@A
07.05 Ma~ak Mika, crtani film 07.38 Ostrvo kornja~a, crtani film 08.05 Eliza, serija 12.20 Rambo 3, film (r) 14.10 Ali Baba 1, film 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 11. ep. (r) 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, 12. ep. 21.10 Tito, dok. serijal, 13. ep. 22.05 Univerzalni vojnik, film

Za{titnica svjedoka
SERIJA

22.23

Smallville

SERIJA 11.50

19.05 Big Band HRT-a: Tribute to Damir Di~i} 20.20 Ve~eras 20.25 Ko{arka{ko EP: Francuska - Hrvatska, prijenos 22.23 Za{titnica svjedoka 1, serija 23.10 Vrijeme je za jazz: Ususret ljetnim jazz festivalima 00.15 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 00.17 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.25 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 03.27 No}ni glazbeni program: Mi{o Kova~ 40 godina rada: Centimetar moga puta, snimka koncerta, Gripe 2002. (r) 04.54 No}ni glazbeni program: Svi pobjednici Dore 1993.-2008. (r)

TV MOSTAR
07.05 Ma~ak Mika, crtani film 07.38 Ostrvo kornja~a, crtani film 08.05 Eliza, serija 12.00 Vijesti plus 12.20 Rambo 3 (r), film 14.10 Ali Baba 1, film 15.00 Vijesti 16.00 Biznis vijesti 17.00 Vijesti plus 17.20 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 11. ep.(r) 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face (Had`ifejs) to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, 12. ep.21.10 Tito,13. ep.22.00 Vijesti 22.05 Univerzalni vojnik, film

TV KAKANJ
11.00 Razotkriveni 12.00 Flash vijesti 12.05 Moje putovanje, film 13.30 Na{a realnost 14.30 Enjoy life 15.00 Frej`er, serija 15.30 Sevdalinka u srcu 17.00 Flash vijesti 17.05 Tribunal 17.30 Ugovor, film 19.00 Denis napast19.30 Dnevnik FTV20.00 Vijesti 20.20 Frej`er, serija 20.45 Marketing 21.00 Legende bh sporta 21.30 Ads kviz 22.00 Planeta zemlja23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Autoshop magazin 00.00 Vijesti (r) 00.15 Opasne misli, film

RTV USK
12.50 Turisti~ka razglednica: Holandija 13.05 Studenti, serija 13/15 (r) 14.05 Azimuti, dok. program 14.30 Vijesti 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autoshop magazin 17.00 Bonaventura 17.45 Za svaku bolest trava raste 18.00 Duhovni svijet 18.30 O nama, emisija o RTV USK 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Tajanstvene pri~e, 36/36 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film 23.05 Laka, snimak koncerta sa Festivala prijateljstva u Gora`du

TV SLON
13.00 Pregled programa 13.02 Op~injeni, serija 15.40 Folk, TOP 10 16.35 Tuzla u`ivo 16.45 Sredinom sedmice, info-program (r) 17.15 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.32 Tuzla u`ivo 18.45 Extra DJ za mlade 19.35 SMS centrala 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.35 SMS centrala 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV ZENICA
11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) 16.00 Srijedom (r) 17.00 Dokumentarni program 17.30 Sfera (r) 18.00 Medju nama (r) 19.00 Vijesti 20.00 O tome se govori 21.00 TV teatar 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.30 Igrani film (r)

RTV VOGO[]A
09.50 Wild Life, crtani film 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Vogo{}anski dani 2011 snimak revije 12.00 Vogo{}anski dani 2011 14.00 Igrani film 16.00 Sense Ha{ki tribunal(r) 16.30 Informativni program 17.00 Vegetarijanski na talijanski na~in 17.30 Svje`i u dan 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Dok. program 20.00 Vogo{}anski dani 2011 Sarajevo, direktan prenos prve ve~eri 22.00 Xtreme 22.30 Biografije, revijalni program 23.30 I.R.I.B.

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Greh njene majke, serija 13.00 Putevi zdravlja 15.00 Muzi~ki show 16.00 Dnevnik 1 16.25 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.30 @ivot sa stilom 18.00 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 BN music 21.30 Tu|e-sla|e22.30 Dnevnik 3 22.45 Ledina, film 01.00 Nevolje s mu{karcima, film

ATV
07.02 Ben Ten, crtani film 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.30 [egrt Hlapi}, crtani film 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Auto{op magazin 14.00 U ime naroda, film 15.40 Najbolje godine, serija 16.30 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 18.45 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Stubovi zemlje, serija 21.00 48 sati svadba 22.00 Jednog lijepog dana, film 00.00 Intervju sa vampirom, film

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, WTA Eastbourne, Engleska, polufinale 05.30 Tenis, ATP Eastbourne, Engleska, polufinale 07.30 Tenis, WTA Eastbourne, Engleska, polufinale 09.30 Skateboard 10.00 Tenis, ATP Eastbourne, Engleska, polufinale 12.00 Fudbal, Japanska J. League: Kashima Antlers Jubilo Iwata 14.00 FIA touring car, Brno, ^e{ka 15.00 Auto-trke, Nürburgring, Njema~ka 16.00 Ragbi 18.00 Tenis, WTA Eastbourne, Engleska, finale 20.00 Arena ameri~ki fudbal 22.00 Fudbal, SP U-17 Meksiko 00.00 Fudbal, CONCACAF, ~etvrtfinale 02.00 Borila~ke vje{tine

SPORT KLUB
06.30 WTA i ATP Hertogenboch, polufinale 11.00 Premier League Classic: Liverpool Chelsea 11.30 Premier League Magazin 12.00 WTA Hertogenbosh FINAL, direktno 14.15 Chelsea TV News 14.30 ATP Hertogenbosh FINAL, direktno 16.30 Real NBA 17.00 NHL Stanley Cup Final 19.00 Ruska liga: Lokomotiv Spartak, direktno 21.00 Chelsea TV News 21.15 NBA Action 21.45 WTA Hertogenbosh FINAL 23.30 ATP Hertogenbosh FINAL 01.30 Chelsea TV News 01.45 TWS 02.45 Klupske TV

DISCOVERY
06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 16.55 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Automobili Pre`ivljavanje udvoje Lov na sabljarke Gra|evinske intervencije ^uda Azije koja je ~ovjek napravio Deset najboljih Mo}ni brodovi Borna kola bra}e Hau Automobili Hotrod {egrt Opake ma{ine - 2 epizode Kako se pravi? To mogu i ja Deset najboljih Radionica za prave mu{karce sa D`ejmsom Mejom Mo}ni brodovi Takmi~enje u izradi automobila Trgovci automobilima U potrazi za zabavom Prljavi poslovi sa Piterom [majhelom Lov na sabljarke

N. GEOGRAPHIC
08.00 Upecani 09.00 Podmornica Virginia 09.30 Najve}e naftne platforme 10.00 Megagra|evine: Britanska nova `eljeznica 11.00 Te`ak `ivot: Kr{enje pravila 12.00 Istra`ivanje planeta Zemlja 13.00 Uhva}eni na djelu 14.00 Leopard protiv pitona 15.00 Najte`i popravci: Lansiranje rakete 16.00 Razbija~i atoma 17.00 In`enjerske veze: Opera u Sydneyju 18.00 Stadion Wembley 19.00 Megatvornice: Tenkovi 20.00 Droge: Kanabis 21.00 Zato~eni u inozemstvu 22.00 Alja{ki leta~i 23.00 Tabu: Lo{a hrana 00.00 Megatvornice: Tenkovi 01.00 Droge: Kanabis 02.00 Zato~eni u inozemstvu: Meksiko ili propast

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.30 00.00 01.00 02.00 03.00 Na ivici Holivuda Krakatau - poslednji dani Dikensova Engleska Smrt u zoru - Posljednji carev bojni brod Pet ameri~kih giganata Silverado Rimsko carstvo Farma iz edvardijanskog doba Na ivici Holivuda Krakatau - posljednji dani Premijera: Stopama Gustava Malera [ta je zaista potopilo Meri Rouz Mendelson, nacisti i ja Istorija rasizma Tajne civilizacije: Inke, Maje i Acteci Farma iz Edvardijanskog doba Trambo Velike britanske vojskovo|e Stopama Gustava Malera [ta je zaista potopilo Meri Rouz Mendelson, nacisti i ja Istorija rasizma

ANIMAL PLANET
06.00 Posjed merkata 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 D`ef Korvin - bez ograni~enja 08.10 Lovac na krokodile 09.05 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 10.00 Sve o psima 11.50 Zaljubljenici u ma~ke 12.45 Paklene ma~ke 13.40 Pit bul terijeri i biv{i zatvorenici 19.10 Sve o psima 20.05 Ljubitelj ajkula 21.55 Pre`ivjeti napad 22.50 Safari sa pingvinima 23.45 Sve o psima

Senad Luli} potpisao petogodi{nji ugovor sa Laziom

S nestrpljenjem ~ekam

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
47. strana

PO^ETAK PRIPREMA

subota, 18. juni 2011. godine

Interaktivna veb-stranica Srebrenica, mapiranje genocida

Korak u naredni vijek
Postavljanjem sajta projekt je u{ao u sistem alternativnog u~enja vi{e od milijardu ljudi koji se slu`e internetom
Godinunakonobilje`avanja15. godi{njice genocida u Srebrenici i predstavljanja projekta Srebrenica, mapiranje genocida na veb-stranici koja je samo u jednom satu toga dana imala 30.000 posjeta, ju~er je u Media centru ne samo prezentovana zavr{na faza tog nemjerljivo va`nog projekta za cijelu BiH nego je saop}eno i {ta se sa njim doga|alo u proteklih 12 mjeseci.

Konferencija univerziteta
Na poziv rektora Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Faruka ^aklovice, predsjednik Ameri~kog univerziteta u BiHDenisPrci}u~estvovao je u raduzajedni~kekonferencije univerziteta Turske i BiH, odr`ane ju~e u Sarajevu. Sa turske strane, skupu je prisustvovaladelegacijaRektorskekonferencijeRepublike Turske, predvo|ena njenim predsjednikom prof. dr. Yavuzom Coskunom. Na konferenciji su predstavljeni nastavno-nau~ni, umjetni~ki i istra`iva~ki kapaciteti univerziteta u BiH i Turskoj, te kandidovaniprojektikoji bi se moglirealizirati u saradnji sa turskim univerzitetima.

Foto: Amer KAJMOVI]

Relativiziranje
Bilo je u Srbiji i relativiziranja projekta, kao „uredu to, ali kada }e se obraditi zlo~in u Kravicama, uloga Nasera Ori}a, a mi smo odgovarali da smo se `eljeli baviti periodom od 6. do 19. jula“, rekla je Alma Ma{i}, pomenuv{i izvore za pravljenje mapa (dokumenta ICTY-a, UNa, UNPROFOR-a, razni izvje{taji, filmovi, knjige...), ali i one koji su ih na svaki na~in podr`avali. se nova saznanja podijele s najbli`im. Postoji velika {ansa da se u Norve{koj i u [vedskoj ovaj projekt uklju~i u obrazovni proces, jednako kao i u BiH („Na tome radimo.“), no, naglasila je Kapi}, „postavljanjem sajta mi smo ve} u{li u sistem alternativnog u~enja“ Imaju}i u vidu to da . je njihovkorisnikpotencijalno svaki od one preko milijarde ljudi {to se slu`e internetom, ali i to da se pojavljuju sve moderniji i sve prihvatljiviji alati za kori{tenje in-

Udahnut `ivot
„Udahnuli smo mu `ivot“ rekla je Alma , Ma{i}, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, nosioca projekta promoviranog u mnogim zemljama regije, ali i {ire. Ma{i} je istaknula da je autorskom FAMA timu, na ~ijem je ~elu Suada Kapi} (urednica Vildana Selimbegovi}, a kreativna direktorica Jelena Oksenfeld), najva`nije to da su u Srebrenici dobili potvrdu vrijednosti sadr`aja 17 mapa, koje obuhvataju hronologiju izvedbenog dijela genocida. S obzirom na to da se nesmanjeno nastavlja negiranje, umanjivanje, genocida, napomenula je Ma{i}, vrlo bitno je i to {to je projekat u`ivo predstavljen u Srbiji, u Podgorici, u Vukovaru, ali i u desetak bh. gradova, prije svega mladim obrazovanim ljudima, od kojih se mnogi nisu bili ni rodili kada je genocid po~injen. Na srbijanskim prezentacijama bilo je zate~enosti onim {to se vidjelo i ~ulo, i iskrene `elje da

terneta, autorski tim je odlu~io da veb-stranica ne bude stati~na, nego onakva kako to podrazumijevaju ~injenice koje je ju~er Kapi}eva izdvojila: da `ivimo u 21. vijeku, da `ivimo `ivu istoriju i da edukacija ne mo`e nikoga i ni{ta ~ekati.

Podijelili 25 tona krastavaca
U organizaciji Udru`enja poljoprivrednika u BiH ju~er je u nekoliko gradova Zeni~ko-dobojskog kantona podijeljeno oko 25 tona hercegova~kog krastavca u znak protestazbognedovoljneza{titedoma}e poljoprivredne proizvodnje. Ova }e kultura biti donirana humanitarnim organizacijama, ustanovama iz oblasti socijalne i dje~ijeza{tite, te gra|anima. Podjela je zapo~ela na platou ispred robne ku}e Bosna u Zenici, a nastavljena je u @ep~u, Zavidovi}ima, Maglaju i Doboju. Miro Peji}, predsjednik Udru`enja poljoprivrednika u BiH, istakao je kako federalna Vlada jo{ nijeusvojilaprogramutro{kapoticaja u poljoprivredi za ovu godinu iako je rok bio kraj maja, odnosno 60 dana od dono{enja bud`eta, te da podjelom “u ovom trenutku najugro`enije kulture, krastavca, `ele izraziti nezadovoljstvo protiv Mi. D. nadle`nih institucija“ .

Autenti~ne ~injenice
„No, kada korisnik po~ne potragu za, recimo, pojmom Srebrenica, on }e se susresti s okeanom informacija“ istakla je Kapi}, , upozoriv{i na to da mnogi ne mogu prepoznati autenti~ne ~injenice u odnosu na falsifikate, i manipulativne sadr`aje, date ~esto na engleskom jeziku. Interaktivnu veb-stranicu (www.srebrenica-mappinggenocide.com) radili su mladi animatori i programeri Vizual d.o.o, predvo|eni Davorom Vidovi}em. „Mi smo sretni {to Davor i njegov tim `ive u Sarajevu“ kazala je Suada Kapi}, nagla, siv{i da korisnici sajta mogu biti sigurni da pred sobom, u 220 minuta DVD trajanja, i isto toliko u radioizvedbi, imaju ~injenice potvr|ene i na najvi{em svjetskom sudskom autoritetu, Ha{kom tribunalu.
E. K.

POSLJEDNJE VIJESTI
KAMEN TEMELJAC - Danas }e u sarajevskoj Dobrinji biti polo`en kamen temeljac za crkvu Franje Asi{kog, ~ime i zvani~no po~inje gradnja ovog objekta. Ve} je u toku izgradnja `upne ku}e. Kamen temeljac i po~etak gradnje u 11 sati }e blagosloviti vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji}. UN: REZOLUCIJA O PRAVIMA HOMOSEKSUALACA - Vije}e za ljudska prava UN-a usvojilo je u petak rezoluciju kojom se tra`e jednaka prava za sve bez obzira na spolnu orijentaciju. Nacrt rezolucije izradila je Ju`noafri~ka Republika, a usvojena je s 23 glasa za, 19 protiv i tri suzdr`ana. Afri~ke i arapske zemlje o{tro su se protivile rezoluciji, dok su je SAD, Evropska unija i ve}ina zemalja Ju`ne Amerike podr`ale. Neke afri~ke zemlje optu`ile su JAR da se odvojila od svoje regije i pridru`ila zapadnim zemljama. SOMALSKI PIRATI OSLOBODILI NJEMA^KI BROD - Somalski pirati oslobodili su njema~ki teretni bord, otet u aprilu, nakon {to im je pla}ena vi{emilionska otkupnina, saop}ili su njema~ki pomorski izvori. “Njema~ki teretni brod “Suzanne K” je sada otplovio s 10 ~lanova posade. Uzeli smo otkup u iznosu od 5,7 miliona dolara“, izjavio je pirat Ibrahim za Reuters.

Uz 20. juni Svjetski dan izbjeglica

Zatvorite kolektivne centre
Predstavnik organizacije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNCHR) u Bosni i HercegoviniNeveedHussainporu~io je vlastima u na{oj zemlji da zatvorekolektivnecentre. „Iako je u proteklih 15 godina ovdje mnogou~injeno na rje{avanju problema sa kojima se susre}ui izbjeglice i raseljena lica to prema njegovom mi{ljenju nije dovoljno. Na prijemu za novinare, odr`anom u povodu20. juna- Svjetskogdana izbjeglicakazao je da u BiH ima jo{ 100.000 ljudi „koji se suo~avaju sa neizvijesnombudu}no{}u“ . Uz podsje}anje na to da UNHCR obilje`ava 60 godina rada kazao je da „sve pri~e nisu tu`ne jer ima i uspje{nih“ . Zahvalio se i medijima jer su upravo oni bili pokreta~i akci-

Foto: D. TORCHE

36 46 88 24 37 3
{tavaju“ konstatovao je Neve, ed Hussain dobar poznavalac prilika u BiH jer je od 1992. godine na ovamo vi{e puta boravio u na{ojzemlji. Bosanskohercegova~kenovinareprimio je u rezidenciji u ~emu ima i simboli~nog zna~enja. H. A.

66 44 64 78 35 19

69 87 63 71 32 30

24. kolo 33 16 27 76 58 74 67 54 6 2 29 18 8 17 51 40 41 75 21 55 47

nezvani~an izvje{taj

ja na zbrinjavanjuizbjeglih i raseljenih. Upravo zahvaljuju}i medijima svijet je saznao o onom {to se i ovdje doga|alo. „Danas putem medija saznajemo za mnoge krize i nevolje ljudi, ali njih ne stvaraju mediji. Oni samo o njimaizvje-

Bingo 37+ jedan dobitak 29.669,00 KM, kartica kupljena u Zenici Deseterac: 35 dobitnika po 523,57 KM, Peterac: 8.169 dobitnika po 3,86 KM

JACK POT u narednom kolu oko:
BINGO PLUS: 7 7 5 3 7 8

450.000 KM

Jack pot: izvu~en u Visokom, 50.000 KM

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->