You are on page 1of 13

1. Koja skola predstavlja pocetak razvoja Kriminologije: a. Anticka b. Grcka c. Klasicna 2. Kako se zvalo dijelo Cesara Becarie: a.

Nullum crimen nula pene sine legije (nema djela nema kazne ako nije zakonom propisano) b. Dei Delittie Delle Penne (o zlocinu i kaznama) c. Proreo in Dubio (sve tece sve se mijenja) 3. Pored pravnika poznati kriminolozi su: a. ljekari b. farmaceuti c. psiholozi d. filozofi 4. Najstariji poznati zakonik je: a. Platonov b. ferijev c. Hamurabijev d. Beccarijev 5. Navedi dijelove Hamurabijevog zakonika: a. Krivicni zakon ili zakon zakona b. Prirucnik za sudije,policijske sluzbenike i svjedoke c. knjiga prava i duznosti i obaveza muzeva,zena i djece d. popis o o uredjenju placa i cijena e. zakon o etici za vladine sluzbenike,trgovce i ljekare

6. Navedi Grcke filozofe: a. Aristotel

b. Platon 7. Navedi predstavnike srednjeg vijeka i vrijeme njihovog zivljenja: a. Toma Akvinski 1225 1274 b. Paracelzius 1410 1541 c. Baptista Della Porta 1535 1615 8. Navedi Organe koji vode statistiku krivicnih djela: a. policija b. sudovi c. tuziteljstvo 9. Definisati pojam, predmet i osnovne karakteristike Kriminologije kao nauke: Kriminologija je nauka koja proucava ucinioce krivicnih djela, kriminalnu prevenciju, sociologiju prava i drustvene procese u vezi s uzrocnoscu kriminaliteta. Predmet kriminologije je kriminalitet kao drustvena i individualna pojava. Kriminologija je samostalna, autonomna, interdisciplinarna, multidisciplinarna, fenomenoloska i kauzalno geneticka nauka.

10. Definisi kriminoloski pojam kriminaliteta i odnos pravnog i kriminoloskog pojma kriminaliteta: Kriminalitet je posebna drustvena i individualna pojava koja se odvija prema posebnim zakonitostima a s njom se bavi posebno naucnoistrazivacka disciplina kriminologija. 11. Pojam fenomenologije je Filozofska znanost o fenomenu svijeta i zivota. 12.Prva kriminoloska skola koja je od posebnog znacaja za nastanak i razvoj Kriminologije je italijanska antropoloska skola koja se 70tih god. 19 vijeka predstavila najprije sa Lombrozom a kasnije sa Ferijem i Garofalom. 13. Glavni predstavnik italijanske pozitivne skole je : a. Lombrozo b. Garofalo c. Dirkem d. Feri 14. Koja je bila namjera istrazivackog projekta u Krim.Institutu u predmetu prostitucije:

Da utvrdi aproksimativan obim prostitucije u BiH, uzrok je njene masovnosti priblizan broj zena koje postanu zrtve prostitucije kao organizovanog kriminala. 15. Koje su koristene tehnike te koliko je obuhvaceno osoba: a. Pismena anketa 1283 osobe b. Orjentacioni intervju 20 sluzbenika MUP-a 16. Objasni anketiranje tipom BATERIJE: Kao tip organizacije sadrzaja ispitivanja,tj.jedno pitanje je definisano kao osnovno, dok ga ostala uza pitanja objasnjavaju i razjasnjavaju. 17. Sta kazu psiholozi za prostituciju: Da je seks bez ljubavi i njeznosti neljudski i nepotpun. 18. Prostitucija prema kriminalistickom rjecniku Modlija i Korajlica: Negativna drustvena pojava tj. socijalnopatoloska pojava poznata od najstarijih vremena u razlicitim sredinama i razlicitim vrednovanjima. 19. Prostitucija kao socijalnopatoloska pojava je odraz: Abnormalnosti u drustvu koje nastaju zbog losih drustvenih prilika zbog cega je predmet izucavanja socijalne patologije. 20. Kako pravnici tretiraju prostituciju: a. Prekrsaj b. Krivicno djelo 21. Kako je Freud opisao prostituciju: 22. Svaki seksualni akt kao proces u kojem su ukljucene cetiri osobe, misleci pri tome na fantazije koje svaka osoba donese u krevet a sigurni smo da govoreci o fantazijama nije mislion na one koje su samo fizicke iluzije. 23. Kako bi se prostitucija mogla najlakse definisati: Prodavanje iluzije onim koji mogu to da plate u cilju zadovoljavanja bolesnih potreba.

24.Obim prostitucije u BiH je indikator stanja u kojem se drustvo naslo usred rata, siromastva, ilegalnih migracija i politicko ekonomski promjena koje su se dogodile u nama susjednim drzavama. 25. Znacenje teorije simbolickog interakcionizma su: a. Teorija razlicitih druzenja b. Diferencijalne asocijacije

c. Teorija etiketiranja 26. Sta je sustina simbolickog interakcionizma? Je da ljudi stupaju u razlicite odnose u kojima medjusobno uticu jedni na druge. 27.Pojedinac postaje prestupnik kad priznaje vrijednosti koje podupiru krsenje zakona a ne vrijednosti konvencijalne kulture. 28. Vlastito ogledalo ogledalo jaza je: Koncept koji je karakteristican za teoriju etiketiranja i objasnjenja prestupnickog ponasanja. 29. Fraza degradacijski odred se upotrebljava za: Objasnjenje iskljucenja i etiketiranja pojedinaca kao ucinitelja. 30. Stigme su: Znaci koji zigosu pojedinca zbog cega se on iskljucuje iz drustva. 31. Opca nacela teorija simbolickog interakcionizma su: a. Simboli koje naucimo i koristimo b. Opazanja i registrovanja razlicitih situacija 32. Znacajan doprinos Ferija predstavlja njegova razrada tipologije delikvenata: a. Dusevni bolesnici po njegovom misljenju epilepticari, idioti, lica koja pate od ludila b. Rodjeni krivci lica koja su po rodjenju podredjena da postanu zlocinci c. Krivci iz strasti krivci bezprekornog zivota d. Krivci iz navike ispoljavaju veci stepen pokvarenosti i ustrajnosti e. Slucajni krivci po svom rodjenju nemaju kriminalnih sklonosti i delikte vrse u iskusenju

33. Glavni predstavnik Francusko belgijske skole su: a. Lombrozo b. Dirkem c. Gabrijel d. Feri

34. Nabrojati predstavnike Klasicnog marksizma koji su dali doprinos u razvoju Kriminologije:

a. Marx b. Engels c. Lenjin 35. Pojasniti vrijeme nastanka i navesti glavne predstavnike Socioloske skole: Socioloska skola nastaje 1889 godine a glavni predstavnici su Hamel, Adolf Prins i Franc Fonlist.

36. Postoje dva etioloska koncepta i to: Pravac izucavanja licnosti ucinioca krivicnog djela sa svojim varijantama monoteistickog i pluraistickog koncepta i drugi pravac izucavanja drustvenih uslova koja kauzalne uzrocne veze kriminaliteta supstituisu funkcionalnim vezama.

37.Teorije koje se bave uzrocima kriminaliteta a traze uzrocne faktore u tijelu pojedinaca, odnosno bioloskoj datosti nazivaju se bioloske teorije. 38. Koliko parova blizanaca istog spola je prati Johanes Lange prilikom svog istrazivanja a. Deset b. Cetrdeset c. Trideset d. Tridesetpet 39. Psiholoske specificnosti kod ucenika su: a. Normalna opca inteligencija b. Posebnosti na odredjenim podrucjima dusevnog funkcionisanja c. Prepoznatljive motoricke smetnje 40. Koja nauka preovladava na podrucju Biokriminologije: Biologija 41. Glavni prestavnici psiholoskih teorija su: a. Lombrozo b. Dirkem c. Freud d. Garofalo e. Feri

42. Kleptomanija je Prisilna, patoloska teznja za kradjom ali ne zbog materijalne koristi. 43. Najpoznatije teorije americkih kriminologa su: a. Teorija pritiska b. Teorija drustvenog nadzora c. Teorija konflikta d. Teorija kulturnog konflikta e. Teorija simbolickog interakcionizma 44. Klasifikacija krivaca po Feriju: a. Krivci iz endogenih uzroka socijalni faktori b. Krivci iz egzogenih uzroka individualni faktori 45. Odbrambene mjese kod Ferija obuhvataju dvije kategorije kazni koje : a. Kazne b. Odgojne mjere 46. Navesti klasifikacije samoubilackih tipova po Dirkemu: a. Altruisticko samoubivstvo b. Egoisticko samoubivstvo c. Fatalisticko samoubivstvo d. Anomicno samoubivstvo 47.Marks i Engels su tretirali kriminalitet kao stetnu i bolesnu pojavu u drustvu. 48.Prema shvatanjima predstavnika socioloske skole cilj kazne je odmazda a njen krajnji cilj je zastita drzavnog autoriteta tj. on je irealan. Ovo shvatanje nema uopste naucnu osnovu i u krivicnom pravu se oznacava iracionalisticki pokret. 49. Koje elemente Sutherlend navodi u teoriji diferencijalna asocijacije: a. Da je predstavnicko ponasanje kao i svako drugo nauceno ponasanje b. Da pojedinac uci prestupnicko ponasanje u skupinama koje vrse krivicna djela c. Da kulturni konflikt pospjesuje proces druzenja onih koji su drugaciji d. Da razlike medju pojedincima pogoduju druzenju onih koji su drugaciji e. Da kriminalitet zavisi od ucestalosti, trajanja, intenzivnosti i prednosti veza s prestupnicima.

50. Objasni uzrocno posljedicnu vezu izmedju faktora nasljedja i kriminaliteta: ? 51. Najvidljivije karakteristike minimalne cerebralne disfunckije kod ucesnika su: a. Specificnos u ponasanju i reakcijama b. Psiholoske specificnosti c. Specificne poteskoce kod ucenja i druge inventivne smetnje d. Neuroloske specificnosti e. Cesti popratni znakovi. 52. Cesti popratni znakovi kod ucenika su: a. Nocno mokrenje b. Dnevno mokrenje c. Vrsenje velike nuzde d. Smetnje prilikom spavanja e. Glavobolje 53. Glavni predstavnik psihoanalitiske teorije i ko je po njemu osnovni pokretac teorije: Sigmund Frojd, covjekov spolni nagon 54. U licne karakteristike osoba sa cestim kriminalnim djelima spadaju: a. Agresivnost b. Autoritativnost c. Ekstravertnost d. Anksioznost e. Narcizam 55. Piromanija je Nesposobnost savladavanja zelje za paljenjem bez posebnog motiva u pozadini. 56. Navesti najistaknutije zastupnike teorije drustvene dezorganizacije: a. Masters b. Roberson c. Park 57. Ko je prvi upotrijebio pojam kriminologija: a. Hamurabi

b. Lombrozo c. Topinard 58. Cime se Kriminologija prvo bavila: a. Proucavanjem konvencija b. proucavanjem zakona i uticajem zakona na drustvo c. proucavanjem skola 59. Koje godine je donesen poznati Zakonik: a. 1110 b. 1100 c. 2100 d. 2110 pr.n.e 60. U koliko dijelova je Hamurabijev zakonik bio podijeljen: a. Tri dijela b. Pet dijelova c. Sest dijelova d. Cetiri dijela 61. Sta je svrha zakonika bila ( zaokruziti netacan odgovor ): a. Ojacati moc drzave b. Odbraniti slabijeg od snaznijeg c. Obnavljanje jednakosti izmedju krsitelja d. Dati primat snaznijem 62. Kak su grcki filozofi shvatali kriminalitet: Shvatali kriminalitet kao djelo protiv drzave i drustva. 63. Kako je Toma Akvinski objasnjavao kriminalitet, esejski objasni: Toma Akvinski je tvrdio da je dusa data jos nerodjenom djetetu i da je dusa izvor razumskog misljenja. Dio covjekove savjesti je cist, koja vodi covjeka kao razumskom i postenom ponasanju, a covjekov nagon ga vodi u trazenje zadovoljstva i uzitka. Zlo dolazi kao covjekov nagon nakon uzivanja savladava covjeku savjest. 64. Za koju statistiku teoreticari smatraju tvrde da je najpouzdanija najvjerodostojnija: a. Inspekcijska

b. Policijska c. Sudska d. Tuzilacka 65. Pravna definicija kriminaliteta: Pravne definicije kriminaliteta oznacavaju kriminalnim samo ona ponasanja kojim se krsi zakon. 66. Podjela Kriminologije. a. Kriminalna etiologija b. Kriminalna fenomenologija 67. Pojam kriminalne etiologije : Etiologija je u najopstijem znacenju nauka o uzrocima nekog reda pojava a onaj dio nje koji se bavi izucavanjem uzroka kriminalnog ponasanja naziva se kriminalna etiologija. 68. Navesti 5 karakteristika delikvencije po Lombrozu: a. Rodjeni krivci b. Dusevno bolesni krivci c. Krivci iz strasti d. Slucajni krivci e. Krivci iz navike 69. Sta se podrazumjeva pod narkomanijom: Podrazumjeva se ovisnot neke osobe od bilo koje opojne droge. 70. Prema definiciji WHO ovisnot od droge je: Stanje psihicke ili fizicke ovisnoti ili i jedno i drugo. 71. Sta je Herodat naveo u svojim djelima u vezi sa drogom: Navodi da su skitska plemena imala obicaj da udisu pare zagrijane konoplje i da ih je to oslobadjalo od straha i dovodilo u stanje dobrog raspolozenja. 72. U kom je vijeku vodjen opijumski rat, koje godine i kojim ugovorom je okoncan? Sirenje toksikomanije u prvoj polovini XIX vijeka dovelo je do opijumskog rata izmedju Kine i Velike Britanije. Nanskim ugovorom 1842god okoncan je Opijumski rat. Kina je tim ugovorom bila primorana da otvori vrata inostranom opijumu prodavanom u Kini. 73. Kako se moze izvrsiti tiplogija narkomana: a. Razlog uzimanja droge

b. Lazne ovisnoti c. Tipovima ovisnosti prema odredjenim drogama 74. Tipologija narkomana prema razlozima uzimanja droge: Sastoji se u klasifikaciji narkomana: opravdani ovisnici, iz upornosti i primitivni ovisnici. 75. Klasifikacija narkomana prema tezini ovisnosti: a. Laksi b. Teski 76. Koje vrste droga uzimaju teski narkomani: a. Teske droge b. Kokain c. Krek (cracki) 77. Tipovi narkomana prema odredjenim drogama: a. Morfijuma b. Anfitamini c. Barbiturati d. Kokain e. Kanabis f. LSD

78. Cenzus registorvanih narkomana zasniva se na podacima: a. Policije b. Bolnice c. Kolonije za lijecenje narkomana d. Medicinskih ambulanti e. CSR 79. Za koju kategoriju narkomana kaze se da su leteci narkomani: Neregistrovani 80. Koje ankete daju najpouzdanije podatke o obimu narkomanije: Anonimne ankete

81. Koje godine i kod kojih institucija je narkomanija izazvala paznju u SAD ( navesti godinu i institucije). 1950 godine a. Zdravstvenih sluzbi b. Socijalnih sluzbi c. Policije d. ____________ 82. Koje godine je povecan broj narkomana u Jugoslaviji: a. 1970 83. Blumer predstavlja simbolicnu interakciju sljedecem tvrdnjom: Znacaj predmeta za osobu raste iz odnosa drugih ljudi prema stvarima koje imaju za pojedinca odredjen znacaj. Simbolicna interakcija istice znacaj drustvenih produkata kao tvorevina koja je posljedica odredjenih djelatnosti i medjuljudskoj interakciji. 84. Edvin H. Sutherlan (1939) je kao osnovu uzeo Tardejevu ideju i razvio teoriju o : Uzrocima prestupnickog ponasanja koju je nazvao teorija razlicitih druzenja. 85.Kriminalno ponasanje je posljedica ucenja kada se pojedinac druzi sa clanovima prestupnickih skupina s akojima se blizi i preuzimanju njihove navike , druzeci se sa takvim osobama pojedinac se ponasa u suprotnosti sa drustveno vazecim normama. 86.Teorija diferencijalne asocijacije je najutjecajnija socijalnopsiholoska teorija o uzrocima kriminaliteta u zadnjih 60 godina. 87.U kriminalnom drustvu pocinje proces ucenja i on pored osnohniv ucenja obuhvata jos razvoj pobuda, motiva, stavova koji su skloni krsenju normi konvencionalne kulture. 88.Tannenbaum objasnjavajuci etiketiranje je naglasio Proces nastajanja prestupnistva obuhvata oznacanje, odredjivanje, iskljucivanje, naglasavanje i dr. Osoba tako postaje vise stvar nego bice. 89.Stigma je kljucni pojam teorije etiketiranja. 90. Stigma se pokazuje u sramotnim oznaka a to su: a. Tetovaze b. Tjelesne deformacije 91. Sindrom zlostavljanja zena i kriminalitet zena! 92. Kriminalitet nasilja ( pojam i vrste ) 93. Ubistva ( vrste i uzroci ):

Subkulturni ubica prihvata nasilje kao nacin rjesavanja konflikta Antisocijalni ubica sa predumisljajem za kojeg je cinjenje ubistva dio zivotnog stila Jednokratni ubica koji izvrsi ubistvo jednom Dusevno bolesni ili dusevno poremeceni ubica

94. Period Cikaske skole je nazvan: Zlatnim godinama Americke sociologije

95. Nabrojati bitne faktore u periodu Cikaske skole i njeni doprinosi na podrucju Kriminologije: Veza izmedju kriminaliteta i bioloskih faktora, socijalnih i kulturnih vidika covjekovog ponasanja, upotreba sluzbenih podataka, a osnovno polaziste Cikaske skole je bilo da su ljudi drustvene zivotinje i da je covjekovo ponasanje posljedica drustvene okoline. 96. Koji metod za istrazivanje su koristili istrazivaci Burges i Park: a. Teorija koncentricnih krugova 97. Koji faktori ubrzavaju razvoj kriminaliteta: a. Siromastvo b. Bogatstvo c. Negativan utjecaj ulice d. Skola e. Inostranstvo f. Stampa

g. Nezaposlenost h. Alkoholizam i. j. TV Degradirana porodica

k. Narkomanija 98. Cime se bavi kriminalna fenomenologija: Proucava pojavne oblike, strukturu, strukturne promjene i dinamiku kriminaliteta te usmjerava paznju i na karakteristike ucinitelja krivicnih djela. 99. Podjelu kriminaliteta prema Milutinovicu iz 1981 god:

a. Privredni kriminalitet b. Politicki kriminalitet c. Saonracajna delikvencija d. Kriminalitet povratnika e. Kriminalitet u vezi sa profesiojom i maloljetnicko prestupnistvo.

100.Krivicna djela u porodici cine. a. Supruznici b. Djeca c. Roditelji 101. Silovanje je ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da ce izravno napasti na njenzivot ili tijelo ili na zivot i tijelo bliske osobe prisili na spolni odnos ili s njim izjednacenu spolnu radnju.

You might also like