P. 1
Kriminologija Pitanja i Odgovori

Kriminologija Pitanja i Odgovori

|Views: 344|Likes:
Published by MC_Dzale

More info:

Published by: MC_Dzale on Jun 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/12/2014

pdf

text

original

1. Koja skola predstavlja pocetak razvoja Kriminologije: a. Anticka b. Grcka c. Klasicna 2. Kako se zvalo dijelo Cesara Becarie: a.

Nullum crimen nula pene sine legije (nema djela nema kazne ako nije zakonom propisano) b. Dei Delittie Delle Penne (o zlocinu i kaznama) c. Proreo in Dubio (sve tece sve se mijenja) 3. Pored pravnika poznati kriminolozi su: a. ljekari b. farmaceuti c. psiholozi d. filozofi 4. Najstariji poznati zakonik je: a. Platonov b. ferijev c. Hamurabijev d. Beccarijev 5. Navedi dijelove Hamurabijevog zakonika: a. Krivicni zakon ili zakon zakona b. Prirucnik za sudije,policijske sluzbenike i svjedoke c. knjiga prava i duznosti i obaveza muzeva,zena i djece d. popis o o uredjenju placa i cijena e. zakon o etici za vladine sluzbenike,trgovce i ljekare

6. Navedi Grcke filozofe: a. Aristotel

Navedi Organe koji vode statistiku krivicnih djela: a. predmet i osnovne karakteristike Kriminologije kao nauke: Kriminologija je nauka koja proucava ucinioce krivicnih djela. kriminalnu prevenciju. Lombrozo b.b. 10. Platon 7. sociologiju prava i drustvene procese u vezi s uzrocnoscu kriminaliteta. Definisati pojam. autonomna. Paracelzius 1410 – 1541 c. Kriminologija je samostalna. Baptista Della Porta 1535 – 1615 8. multidisciplinarna. Glavni predstavnik italijanske pozitivne skole je : a. Feri 14. 13. Predmet kriminologije je kriminalitet kao drustvena i individualna pojava. Dirkem d.Institutu u predmetu prostitucije: . Definisi kriminoloski pojam kriminaliteta i odnos pravnog i kriminoloskog pojma kriminaliteta: Kriminalitet je posebna drustvena i individualna pojava koja se odvija prema posebnim zakonitostima a s njom se bavi posebno naucnoistrazivacka disciplina – kriminologija. Koja je bila namjera istrazivackog projekta u Krim. interdisciplinarna. 11. fenomenoloska i kauzalno geneticka nauka. tuziteljstvo 9. policija b. Toma Akvinski 1225 – 1274 b. sudovi c. Pojam fenomenologije je Filozofska znanost o fenomenu svijeta i zivota. 12. Navedi predstavnike srednjeg vijeka i vrijeme njihovog zivljenja: a. 19 vijeka predstavila najprije sa Lombrozom a kasnije sa Ferijem i Garofalom.Prva kriminoloska skola koja je od posebnog znacaja za nastanak i razvoj Kriminologije je italijanska antropoloska skola koja se 70tih god. Garofalo c.

misleci pri tome na fantazije koje svaka osoba donese u krevet a sigurni smo da govoreci o fantazijama nije mislion na one koje su samo fizicke iluzije. socijalnopatoloska pojava poznata od najstarijih vremena u razlicitim sredinama i razlicitim vrednovanjima. 25. ilegalnih migracija i politicko – ekonomski promjena koje su se dogodile u nama susjednim drzavama.Da utvrdi aproksimativan obim prostitucije u BiH. Prostitucija prema „kriminalistickom rjecniku“ Modlija i Korajlica: Negativna drustvena pojava tj. 20. Teorija razlicitih druzenja b.Obim prostitucije u BiH je indikator stanja u kojem se drustvo naslo usred rata. Kako bi se prostitucija mogla najlakse definisati: Prodavanje iluzije onim koji mogu to da plate u cilju zadovoljavanja bolesnih potreba. Krivicno djelo 21. Pismena anketa 1283 osobe b. uzrok je njene masovnosti priblizan broj zena koje postanu zrtve prostitucije kao organizovanog kriminala. siromastva. Orjentacioni intervju 20 sluzbenika MUP-a 16. Prekrsaj b. 19. 23. 24. Prostitucija kao socijalnopatoloska pojava je odraz: Abnormalnosti u drustvu koje nastaju zbog losih drustvenih prilika zbog cega je predmet izucavanja socijalne patologije. Svaki seksualni akt kao proces u kojem su ukljucene cetiri osobe. Kako je Freud opisao prostituciju: 22. dok ga ostala uza pitanja objasnjavaju i razjasnjavaju. Znacenje teorije simbolickog interakcionizma su: a. Objasni anketiranje tipom „BATERIJE“: Kao tip organizacije sadrzaja ispitivanja. Kako pravnici tretiraju prostituciju: a. Diferencijalne asocijacije . 17. Sta kazu psiholozi za prostituciju: Da je seks bez ljubavi i njeznosti neljudski i nepotpun. Koje su koristene tehnike te koliko je obuhvaceno osoba: a. 15. 18.jedno pitanje je definisano kao osnovno.tj.

Glavni predstavnik Francusko – belgijske skole su: a. 29. idioti.Pojedinac postaje prestupnik kad priznaje vrijednosti koje podupiru krsenje zakona a ne vrijednosti konvencijalne kulture. Dusevni bolesnici – po njegovom misljenju epilepticari. 28. Gabrijel d. Dirkem c. Stigme su: Znaci koji zigosu pojedinca zbog cega se on iskljucuje iz drustva. Znacajan doprinos Ferija predstavlja njegova razrada tipologije delikvenata: a. 27. Slucajni krivci – po svom rodjenju nemaju kriminalnih sklonosti i delikte vrse u iskusenju 33. 30. Teorija etiketiranja 26. lica koja pate od ludila b. Feri 34. Rodjeni krivci – lica koja su po rodjenju podredjena da postanu zlocinci c. Krivci iz navike – ispoljavaju veci stepen pokvarenosti i ustrajnosti e. Opca nacela teorija simbolickog interakcionizma su: a. Nabrojati predstavnike Klasicnog marksizma koji su dali doprinos u razvoju Kriminologije: . Fraza „degradacijski odred“ se upotrebljava za: Objasnjenje iskljucenja i etiketiranja pojedinaca kao ucinitelja. Opazanja i registrovanja razlicitih situacija 32. Vlastito ogledalo „ogledalo jaza“ je: Koncept koji je karakteristican za teoriju etiketiranja i objasnjenja prestupnickog ponasanja. Simboli koje naucimo i koristimo b. Sta je sustina simbolickog interakcionizma? Je da ljudi stupaju u razlicite odnose u kojima medjusobno uticu jedni na druge.c. Krivci iz strasti – krivci bezprekornog zivota d. 31. Lombrozo b.

Trideset d. Dirkem c. Feri . Garofalo e. Freud d. Koliko parova blizanaca istog spola je prati Johanes Lange prilikom svog istrazivanja a. Posebnosti na odredjenim podrucjima dusevnog funkcionisanja c. Deset b. Prepoznatljive motoricke smetnje 40. Glavni prestavnici psiholoskih teorija su: a. 36. Koja nauka preovladava na podrucju Biokriminologije: Biologija 41. Tridesetpet 39. Lombrozo b. Normalna opca inteligencija b. Pojasniti vrijeme nastanka i navesti glavne predstavnike Socioloske skole: Socioloska skola nastaje 1889 godine a glavni predstavnici su Hamel. odnosno bioloskoj datosti nazivaju se bioloske teorije. 37. Engels c. Psiholoske specificnosti kod ucenika su: a. Adolf Prins i Franc Fonlist. Postoje dva etioloska koncepta i to: Pravac izucavanja licnosti ucinioca krivicnog djela sa svojim varijantama monoteistickog i pluračistickog koncepta i drugi pravac izucavanja drustvenih uslova koja kauzalne uzrocne veze kriminaliteta supstituisu funkcionalnim vezama.Teorije koje se bave uzrocima kriminaliteta a traze uzrocne faktore u tijelu pojedinaca. Marx b. Lenjin 35.a. Cetrdeset c. 38.

Kazne b. Da kriminalitet zavisi od ucestalosti. Koje elemente Sutherlend navodi u teoriji diferencijalna asocijacije: a.Prema shvatanjima predstavnika socioloske skole cilj kazne je odmazda a njen krajnji cilj je zastita drzavnog autoriteta tj. Da kulturni konflikt pospjesuje proces druzenja onih koji su drugaciji d. Da pojedinac uci prestupnicko ponasanje u skupinama koje vrse krivicna djela c. 49. Kleptomanija je Prisilna. Odbrambene mjese kod Ferija obuhvataju dvije kategorije kazni koje : a. 48. Navesti klasifikacije samoubilackih tipova po Dirkemu: a. Altruisticko samoubivstvo b. on je irealan. Anomicno samoubivstvo 47. Najpoznatije teorije americkih kriminologa su: a. . Da je predstavnicko ponasanje kao i svako drugo nauceno ponasanje b. Teorija kulturnog konflikta e.Marks i Engels su tretirali kriminalitet kao stetnu i bolesnu pojavu u drustvu. Ovo shvatanje nema uopste naucnu osnovu i u krivicnom pravu se oznacava iracionalisticki pokret. Klasifikacija krivaca po Feriju: a. Egoisticko samoubivstvo c. Krivci iz egzogenih uzroka individualni faktori 45. Fatalisticko samoubivstvo d. intenzivnosti i prednosti veza s prestupnicima. Teorija simbolickog interakcionizma 44. patoloska teznja za kradjom ali ne zbog materijalne koristi.42. 43. Teorija pritiska b. trajanja. Odgojne mjere 46. Da razlike medju pojedincima pogoduju druzenju onih koji su drugaciji e. Teorija drustvenog nadzora c. Krivci iz endogenih uzroka socijalni faktori b. Teorija konflikta d.

Piromanija je Nesposobnost savladavanja zelje za paljenjem bez posebnog motiva u pozadini. Smetnje prilikom spavanja e. Park 57. Cesti popratni znakovi kod ucenika su: a. Glavni predstavnik psihoanalitiske teorije i ko je po njemu osnovni pokretac teorije: Sigmund Frojd. 56. Autoritativnost c. Psiholoske specificnosti c. Cesti popratni znakovi. Dnevno mokrenje c. Hamurabi . Nocno mokrenje b. covjekov spolni nagon 54. U licne karakteristike osoba sa cestim kriminalnim djelima spadaju: a. Navesti najistaknutije zastupnike teorije drustvene dezorganizacije: a. Neuroloske specificnosti e. Najvidljivije karakteristike minimalne cerebralne disfunckije kod ucesnika su: a. Ko je prvi upotrijebio pojam kriminologija: a.50. 52. Glavobolje 53. Anksioznost e. Roberson c. Narcizam 55. Vrsenje velike nuzde d. Masters b. Ekstravertnost d. Agresivnost b. Specificnos u ponasanju i reakcijama b. Specificne poteskoce kod ucenja i druge inventivne smetnje d. Objasni uzrocno posljedicnu vezu izmedju faktora nasljedja i kriminaliteta: ? 51.

Odbraniti slabijeg od snaznijeg c. Sest dijelova d. a covjekov nagon ga vodi u trazenje zadovoljstva i uzitka. Tri dijela b. 64. Proucavanjem konvencija b.n. Obnavljanje jednakosti izmedju krsitelja d. 63. Topinard 58. Koje godine je donesen poznati Zakonik: a. 1110 b. Sta je svrha zakonika bila ( zaokruziti netacan odgovor ): a. Dio covjekove savjesti je cist. Ojacati moc drzave b. Pet dijelova c. Cetiri dijela 61. proucavanjem skola 59.b. Cime se Kriminologija prvo bavila: a. proucavanjem zakona i uticajem zakona na drustvo c. Lombrozo c. koja vodi covjeka kao razumskom i postenom ponasanju. U koliko dijelova je Hamurabijev zakonik bio podijeljen: a. Za koju statistiku teoreticari smatraju – tvrde da je najpouzdanija – najvjerodostojnija: a. Kako je Toma Akvinski objasnjavao kriminalitet. 2110 pr. 2100 d. esejski objasni: Toma Akvinski je tvrdio da je dusa data jos nerodjenom djetetu i da je dusa izvor razumskog misljenja. Zlo dolazi kao covjekov nagon nakon uzivanja savladava covjeku savjest. Kak su grcki filozofi shvatali kriminalitet: Shvatali kriminalitet kao djelo protiv drzave i drustva. Inspekcijska .e 60. 1100 c. Dati primat snaznijem 62.

b. Kriminalna fenomenologija 67. Sta se podrazumjeva pod narkomanijom: Podrazumjeva se ovisnot neke osobe od bilo koje opojne droge. Krivci iz navike 69. Kina je tim ugovorom bila primorana da otvori vrata inostranom opijumu prodavanom u Kini. Pojam kriminalne etiologije : Etiologija je u najopstijem znacenju nauka o uzrocima nekog reda pojava a onaj dio nje koji se bavi izucavanjem uzroka kriminalnog ponasanja naziva se kriminalna etiologija. Slucajni krivci e. 70. Dusevno bolesni krivci c. 66. Tuzilacka 65. 68. 71. 72. Sudska d. Podjela Kriminologije. Policijska c. Kako se moze izvrsiti tiplogija narkomana: a. Pravna definicija kriminaliteta: Pravne definicije kriminaliteta oznacavaju kriminalnim samo ona ponasanja kojim se krsi zakon. Navesti 5 karakteristika delikvencije po Lombrozu: a. koje godine i kojim ugovorom je okoncan? Sirenje toksikomanije u prvoj polovini XIX vijeka dovelo je do opijumskog rata izmedju Kine i Velike Britanije. Nanskim ugovorom 1842god okoncan je Opijumski rat. a. Kriminalna etiologija b. Rodjeni krivci b. U kom je vijeku vodjen opijumski rat. Prema definiciji WHO ovisnot od droge je: Stanje psihicke ili fizicke ovisnoti ili i jedno i drugo. 73. Sta je Herodat naveo u svojim djelima u vezi sa drogom: Navodi da su skitska plemena imala obicaj da udisu pare zagrijane konoplje i da ih je to oslobadjalo od straha i dovodilo u stanje dobrog raspolozenja. Razlog uzimanja droge . Krivci iz strasti d.

Klasifikacija narkomana prema tezini ovisnosti: a. Anfitamini c. iz upornosti i primitivni ovisnici. Bolnice c. LSD 78. Kokain c. Cenzus registorvanih narkomana zasniva se na podacima: a. Kanabis f. Laksi b. Morfijuma b. Policije b. Teske droge b. Tipovi narkomana prema odredjenim drogama: a. 75. Tipovima ovisnosti prema odredjenim drogama 74. Medicinskih ambulanti e. Kolonije za lijecenje narkomana d. Tipologija narkomana prema razlozima uzimanja droge: Sastoji se u klasifikaciji narkomana: opravdani ovisnici. Kokain e. Barbiturati d. Teski 76. Za koju kategoriju narkomana kaze se da su „leteci narkomani“: Neregistrovani 80. CSR 79.b. Krek (cracki) 77. Koje ankete daju najpouzdanije podatke o obimu narkomanije: Anonimne ankete . Koje vrste droga uzimaju teski narkomani: a. Lazne ovisnoti c.

Blumer predstavlja simbolicnu interakciju sljedecem tvrdnjom: Znacaj predmeta za osobu raste iz odnosa drugih ljudi prema stvarima koje imaju za pojedinca odredjen znacaj. Stigma se pokazuje u sramotnim oznaka a to su: a. Koje godine i kod kojih institucija je narkomanija izazvala paznju u SAD ( navesti godinu i institucije). motiva. 84. Simbolicna interakcija istice znacaj drustvenih produkata kao tvorevina koja je posljedica odredjenih djelatnosti i medjuljudskoj interakciji. 90. Policije d.Kriminalno ponasanje je posljedica ucenja kada se pojedinac druzi sa clanovima prestupnickih skupina s akojima se blizi i preuzimanju njihove navike . 85. Zdravstvenih sluzbi b. Sindrom zlostavljanja zena i kriminalitet zena! 92. Edvin H. stavova koji su skloni krsenju normi konvencionalne kulture. Koje godine je povecan broj narkomana u Jugoslaviji: a. druzeci se sa takvim osobama pojedinac se ponasa u suprotnosti sa drustveno vazecim normama. 87.Stigma je kljucni pojam teorije etiketiranja. 1970 83. Sutherlan (1939) je kao osnovu uzeo Tardejevu ideju i razvio teoriju o : Uzrocima prestupnickog ponasanja koju je nazvao teorija razlicitih druzenja.81. ____________ 82. Socijalnih sluzbi c.Tannenbaum objasnjavajuci etiketiranje je naglasio „Proces“ nastajanja prestupnistva obuhvata oznacanje.Teorija diferencijalne asocijacije je najutjecajnija socijalnopsiholoska teorija o uzrocima kriminaliteta u zadnjih 60 godina. 1950 godine a. Tetovaze b. odredjivanje.U kriminalnom drustvu pocinje proces ucenja i on pored osnohniv ucenja obuhvata jos razvoj pobuda. iskljucivanje. 89. Kriminalitet nasilja ( pojam i vrste ) 93. 86. Ubistva ( vrste i uzroci ): . Osoba tako postaje vise stvar nego bice. naglasavanje i dr. 88. Tjelesne deformacije 91.

Siromastvo b. Alkoholizam i. 99. j. Inostranstvo f. strukturne promjene i dinamiku kriminaliteta te usmjerava paznju i na karakteristike ucinitelja krivicnih djela. Teorija koncentricnih krugova 97. 96. a osnovno polaziste Cikaske skole je bilo da su ljudi drustvene zivotinje i da je covjekovo ponasanje posljedica drustvene okoline. Bogatstvo c. TV Degradirana porodica k. Skola e. Negativan utjecaj ulice d. Podjelu kriminaliteta prema Milutinovicu iz 1981 god: . Nabrojati bitne faktore u periodu Cikaske skole i njeni doprinosi na podrucju Kriminologije: Veza izmedju kriminaliteta i bioloskih faktora. Cime se bavi kriminalna fenomenologija: Proucava pojavne oblike. strukturu. Koji metod za istrazivanje su koristili istrazivaci Burges i Park: a. upotreba sluzbenih podataka. Period Cikaske skole je nazvan: Zlatnim godinama Americke sociologije 95. Narkomanija 98.Subkulturni ubica – prihvata nasilje kao nacin rjesavanja konflikta Antisocijalni ubica – sa predumisljajem za kojeg je cinjenje ubistva dio zivotnog stila Jednokratni ubica – koji izvrsi ubistvo jednom Dusevno bolesni ili dusevno poremeceni ubica 94. Stampa g. Nezaposlenost h. socijalnih i kulturnih vidika covjekovog ponasanja. Koji faktori ubrzavaju razvoj kriminaliteta: a.

a. Kriminalitet u vezi sa profesiojom i maloljetnicko prestupnistvo. Djeca c. Politicki kriminalitet c. Kriminalitet povratnika e. Silovanje je ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da ce izravno napasti na njenzivot ili tijelo ili na zivot i tijelo bliske osobe prisili na spolni odnos ili s njim izjednacenu spolnu radnju. 100. Supruznici b. Privredni kriminalitet b.a. Saonracajna delikvencija d. Roditelji 101. .Krivicna djela u porodici cine.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->